komora dentalne medicine časopis.pdf

TEČAJEVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA doktore DENTALNE mEDiciNE U 2015. GODiNi

25.04.2015.

26.03-05.04.2015. 18.04.2015.

28.03.2015.

21.03.2015. 21.02.2015.

7.02.2015. Stomatologija danas 2015.

Split/ HKDM PS-Split

Gorski Kotar

Ravna Gora/ HKDM PS-Rijeka BROJ BODOVA

S praktičarima otvoreno o praksi 8

Zagreb/HKDM PS-Zagreb

Proljeće u Varaždinu

Varaždin/HKDM PS-Varaždin

Proljeće u Osijeku

Osijek/HKDM PS-Osijek

10. Hrvatski

Dolor u dentalnoj medicini

Zagreb/HKDM

Etika

BROJ BODOVA

tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja

Zagreb/HKDM

7

BROJ BODOVA

bit će bodovano

BROJ BODOVA

10

studeni/prosinac 2015.

10

11.i 12.12.2015. 14.11.2015

13. i 14.11.2015.

bit će bodovano

• HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE PODATAKA • SVE AKTUALNOSTI I PROMJENE PRATITE NA SLUŽBENOJ WEB STRANICI KOMORE WWW.HKDM.HR

Sv.Martin na Muri/HKDM PS-Varaždin

BROJ BODOVA

10

bit će bodovano

Quintessence kongres

8

BROJ BODOVA

Opatija/ HKDM Zagreb/ HKDM

Solaris-Šibenik/ HKDM PS-Split

Suvremeni postupci u estetskoj dentalnoj medicini – radni

24.10.2015. Jesen u Slavoniji

Vinkovci/HKDM PS-Osijek BROJ BODOVA

7

Jesen u Sv.Martinu na Muri

Zagreb/HKDM

Implantati &

Perioimplant

17.10.2015. 16. i 17.10.2015.

svibanj/lipanj 2015. suprastrukture Dubrovnik/ -Solaris 2015. HKDM PS-Split Suvremeni

23.05.2015.

bit će bodovano

listopad /studeni 2015. međunarodni

11. i 12. 09.2015.

bit će bodovano

10

10

10.10.2015.

tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja

Opatija/HKDM PS-Rijeka

BROJ BODOVA

10

postupci u estetskoj dentalnoj medicini – radni

Zadar/HKDM PS-Split

BROJ BODOVA

10

BROJ BODOVA

Aesthetic Dental Moment

Kvarnerski dan

BROJ BODOVA

7

svibanj 2015.

In memoriam Davorin Gjumlić, dr.med.dent.

exteritorijalno HKDM

BROJ BODOVA

10

21.-23.05.2015.

Novi terendovi u dentalnoj medicini

Zagreb/ HKDM BROJ BODOVA

10

Božićni kongres

Itop intro

BROJ BODOVA

10

Zagreb/ HKDM BROJ BODOVA

Zagreb/ HKDM Zagreb/ HKDM

Što nakon implantata?

bit će bodovano

10

SADRŽAJ UVODNIK Vjesnik dentalne medicine Glasilo Hrvatske komore dentalne medicine Godina 2015, volumen 23, broj 1, stranice 1-84 UDK 616.31 CODEN HSVJEZ ISSN 1847-9766 Vjesnik dentalne medicine izlazi šest puta godišnje Nakladnik Hrvatska komora dentalne medicine Za nakladnika Predsjednik Komore Hrvoje Pezo Adresa uredništva Hrvatska komora dentalne medicine KurelËeva 3, 10000 Zagreb tel.: 01/4886 710 fax: 01/4816 540 e-mail: [email protected] web:www.hkdm.hr Glavni urednik Josip BuËan Zamjenik glavnog urednika Stjepan ©palj Recenzent Goran KneževiÊ UreivaËki odbor Biserka BoriÊ Marija MagdaleniÊ-MeπtroviÊ Dubravka MatanËeviÊ Pavle Picek Miroslav Sikora ml. Nina Varljen Neven VidoviÊ Daniela KovaËeviÊ PaviËiÊ Vlatka Lajnert Bruno Buinac Violeta JoziÊ Tajnik redakcije Pavle Picek Korektor Dragutin BaliÊ RaËunalna priprema i tisak Agencija za komercijalnu djelatnost Savska cesta 31, Zagreb Naklada 4600 primjeraka Cijena volumena 100 kn »lanovi Hrvatske komore dentalne medicine Ëasopis dobivaju besplatno. Upute suradnicima Vjesnik dentalne medicine objavljuje pregledne Ëlanke, prikaze sluËajeva, recenzije knjiga, te ostale tekstove vezane uz dentalnu djelatnost. »lanci i ilustracije se mogu pretiskivati samo uz naznaku izvora. Tekstovi objavljeni u Ëasopisu Vjesnik dentalne medicine izraæavaju miπljenja autora i ne moraju se podudarati s miπljenjem UreivaËkog odbora ili sluæbenim stavom Hrvatske komore dentalne medicine.

ESTETIKA LICA I ZUBI I STUPANJ SAMOPO©TOVANJA .....................................................

3

UTJECAJ BOLESTI OVISNOSTI NA USNU ©UPLJINU ..........................................................

8

RECENZIJA »ASOPISA DENTALNE MEDICINE BIH .......................................................... 15 TRIGEMINALNA NEURALGIJA - DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA .......................................... 17 ALVEOTOMIJA 3. MOLARA - KORIST ILI ©TETA ZA PACIJENTA ..................................... 24 PRIMJENA BULK fILL KOMPOZITNIH MATERIJALA U RESTAURATIVNOJ DENTALNOJ MEDICINI ...................................................................... 29 VARIOLINK ESTHETIC: NOVI KOMPOZITNI CEMENT ..................................................... 35 ROBOLOCK VEZA = UNILATERALNA PROTEZA ............................................................... 40 KLINI»KA U»INKOVITOST JEDNOfAZNIH SAMOJETKAJU∆IH ADHEZIVA U ODNOSU NA SUSTAVE JETKANJA I ISPIRANJA ............................................................. 45 U»ILI©TE AMBITIO..................................................................................................................... 50 PLIDENTA - NAJKVALITETNIJA ZUBNA PASTA U HRVATSKOJ ........................................ 54 PROBLEMI ZUBOZDRAVSTVENE ZA©TITE U NASELJU NOVI JELKOVEC ..................... 57 SPECIJALISTI»KO USAVR©AVANJE ZA DOKTORE DENTALNE MEDICINE ....................... 59 ÆUTE STRANICE ......................................................................................................................... 61 MALI OGLASI ............................................................................................................................. 65 DOGA–ANJA .............................................................................................................................. 69

UPUTE SURADNICIMA Vjesnik dentalne medicine objavljuje pregledne Ëlanke, prikaze sluËajeva, recenzije knjiga te ostale tekstove vezane uz dentalnu medicinu i djelatnost dentalne medicine. Sluæbeni jezik Ëasopisa je hrvatski, a pojedini dijelovi (saæeci) mogu biti i na engleskom jeziku. Rukopisi se πalju iskljuËivo u digitalnom obliku e-mailom na adresu [email protected]. Tekstovi moraju biti napisani u doc formatu (MS Word) fontom Times New Roman, veliËine pisma 12 tipografskih toËaka, dvostrukog proreda s marginama 2,5 cm. Pregledni Ëlanci i prikazi sluËajeva ne bi trebali biti duæi od 5 kartica (jedna kartica - cca 1800 znakova) bez popisa literature, a recenzije knjiga i izvjeπtaji sa struËnih skupova ne duæi od 1 kartice. Nadnaslov, naslov, podnaslov i meunaslovi se istiËu masnim fontom (bold). Ispod naslova teksta takoer masnim slovima navodi se autor s e-mailom za kontakt. Znanstvene titule navode se ispred imena, a struËne iza prezimena (npr. Mr. sc. Ivo IviÊ, dr. dent. med., spec. ortodont). Pojedini dijelovi teksta mogu biti istaknuti okvirom ili masnim slovima. Popis literature navodi se na kraju teksta numeriran prema redolslijedu citiranja u tekstu. Naslovi Ëasopisa piπu se kraticom u obliku koji se upotrebljava u Index Medicusu. Literatura se navodi prema pravilima citiranja International Committee of Medical Journal Editors (Vancouverski stil). Slikovni prilozi moraju biti u jpg ili tif formatu rezolucije 300 dpi. U tekstove se ne umeÊu slikovni prilozi, veÊ se slike πalju u zasebnom attachmentu. Na kraju teksta potrebno je navesti popis fotografija s objaπnjenjem πto prikazuju te tko im je autor, odnosno iz kojeg izvora su preuzete. Slikovne priloge je potrebno numerirati redoslijedom pojavljivanja u tekstu. U tekstu je potrebno naznaËiti u zagradi na koju se fotografiju tekst poziva. Autor teksta πalje i svoju fotografiju. Tablice su sastavni dio teksta. »lanci i ilustracije se mogu pretiskivati samo uz naznaku izvora. Tekstovi objavljeni u Ëasopisu Vjesnik dentalne medicine izraæavaju miπljenja autora i ne moraju se podudarati s miπljenjem uredniËkog odbora ili sluæbenim stavom Hrvatske komore dentalne medicine.

Vjesnik dentalne medicine

1

d.d.

POSEBNO POVOLJNI UVJETI Financijskog leasinga u suradnji Medike d.d. i SG Leasinga 24 mjeseca: 36 mjeseca: 48 mjeseci: 60 mjeseci:

Trošak obrade: 0,49% *Učešće: minimalno 20% **FIKSNO/ nepromijenjiva kamata za cijelo vrijeme trajanja Ugovora.

3,99 % FIKSNO, EKS: 4,55% 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,40% 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,32% 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,27%

Jedinstveni leasing za vrijednost narudžbe već od 30.000 kn. Obročna otplata 24-60 mjesečnih obroka

FIKSNA KAMATA 3,99 %

»LANCI

EstEtIkA LICA I zubI I stupANj sAmopo©tovANjA Uvod Estetika osmijeha i poloæaj zubi predstavljaju znaËajan udio estetike lica, a mogu ozbiljno naruπiti kvalitetu æivota djece i odraslih, ostavljajuÊi posljedice na fiziËko, druπtveno i psiholoπko stanje osobe (1, 2). Percepcija u druπtvu je da su ljudi s dobro smjeπtenim sjekutiÊima privlaËniji, inteligentniji i bolje prihvaÊeni u druπtvu, u odnosu na ljude s nekom malokluzijom (2, 3). Dok teæi deformiteti facijalne estetike izazivaju kod ljudi suosjeÊanje, blaæe nepravilnosti predstavljaju povod za podsmijeh i izrugivanje, dovodeÊi osobu u stanje niskog samopoπtovanja (4, 5). Djeca i adolescenti s estetskim malokluzijama su potencijalne ærtve vrπnjaËkog maltretiranja , koje utjeËe i na njihovo samopoπtovanje (6). UoËeno je da prikladni estetski dentalni zahvati pridonose smanjenju stope vrπnjaËkog maltretiranja, kao i jaËanju samopoπtovanja i druπtvene prihvaÊenosti (5).

Ivan bogadi, student 5. godine studija dentalne medicine medicinskog fakulteta sveuËiliπta u Rijeci, e-mail:[email protected] viπnja katiÊ, dr.med.dent. katedra za ortodonciju, medicinski fakultet sveuËiliπta u Rijeci izv. prof.dr.sc. stjepan ©palj, dr. med.dent., specijalist ortodoncije katedra za ortodonciju, medicinski fakultet sveuËiliπta u Rijeci

smislu). Morris Rosenberg sa suradnicima 1960-ih definira samopoπtovanje kao vrednovanje osobne vrijednosti. Samopoπtovanje pomaæe ljudima u motivaciji za ostvarenje svojih ciljeva, pri Ëemu visok stupanj samopoπtovanja ukazuje na suoËavanje i hvatanje u koπtac s problemima. Suprotno, nizak stupanj samopouzdanja ukazuje na izbjegavanje suoËavanja s problemima.

Razvoj samopo©tovanja

Slika 1. Skrivanje zubi pri osmijehu kod djece s niskim samopo­ πtovanjem.

Djeca koja su optereÊena neestetskim izgledom svojih zuba skrivaju zube pri osmijehu, Ëak i ako traæimo od njih da se πiroko nasmiju (Slika 1). Pojam samopoπtovanje u psihologiji oznaËava emocionalno vrednovanje o vrijednosti sebe, odnosno miπljenje, stav i emocije o samome sebi kao πto su: „Ja sam dostojan“, „Ja vrijedim“ te osjeÊaji ponosa, srama, pobjede i oËaja, kao i odnos prema sebi (7). Suvremeni psiholoπki pristup πire slike „sebe“ opisuje se pojmom „self-koncepta“ (eng. self-concept), koji ukljuËuje kognitivne i bihevioralne komponente, kao i komponente za vrednovanje i emocionalnu procjenu stvarnog i idealnog sebe (samopoπtovanje u uæem

Iskustva koja skupljamo kroz æivot, bilo pozitivna ili negativna, oblikuju stavove osobe koja dalje utjeËu na naπ osjeÊaj vrijednosti. Od roenja na nas i na pravilan razvoj samopoπtovanja najviπe utjeËu roditelji, odnosno njihov odnos prema nama, kao i koliËina paænje koja dolazi od njih (8). Na naËin kako Êemo kroz πkolske dane razviti naπe samopoπtovanje utjeËu jednim dijelom ocjene testova na predmetima, a drugim dijelom odnosi i razlike izmeu naπih kolega i nas (prijateljski ili neprijateljski odnosi i razlike u raznim aktivnostima, izgledu, interesima, miπljenjima). Kroz kasnije πkolske dane i adolescenciju utjecaj druπtva viπe dobiva na snazi u razvoju samopoπtovanja te Êe druπtvena prihvaÊenost doprinijeti tom procesu viπe nego neprihvaÊenost (9). Poπtovanje, uvaæavanje naπih miπljenja, pozornost i uspjesi tijekom æivota pridonose pozitivnom i zdravom samopoπtovanju, za razliku od ignoriranja, kritiziranja, omalovaæavanja itd. (10).

Vjesnik dentalne medicine

3

»LANCI Samoprocjena stupnja samopoπtovanja pojedinca ukazuje na moguÊe probleme koje i doktori dentalne medicine susreÊu u svakodnevnom radu, kao πto su problemi u motiviranosti pacijenata, objektivnim i subjektivnim oËekivanjima od predloæene terapije, ali i prihvaÊanje postavljene dijagnoze.

tipovi samopo©tovanja a. visoki tip samopoπtovanja Osobe zdravog samopoπtovanja imaju Ëvrste stavove i principe iza kojih stoje, spremni su na prilagodbu, no nije im nuæno odobravanje drugih. Ne zamaraju se proπloπÊu, uËe na greπkama, æive u sadaπnjosti i planiraju sutra. Takve osobe se za rjeπavanje svojih problema pobrinu same, a ako je potrebno potraæe i pomoÊ. Opiru se manipulaciji, priznaju svoje greπke, priznaju svoje osjeÊaje, briæne su prema drugima i pruæaju jednako poπtovanje. »esto osoba visokog tipa samopoπtovanja bude prozvana narcisoidnom osobom, no narcisoidna osoba pretjerano vrjednuje sebe, uobraæena je i hvalisava, a pri analizama daje prepoznatljiv odgovor „Da ja vladam svijetom, svijet bi bio ljepπi“. Ugroæeni egoizam je tip pripisan narcisoidnoj osobi kod nailaska na kritiku, a reakcija takve osobe je agresija (11).

odobrenja drugih da pokrenu neπto novo, πto utjeËe na njihove rezultate u sportu ili πkoli (12).

d. nezavisno i zavisno samopoπtovanje Nezavisan tip samopoπtovanja je opreËan zavisnom tipu, kod kojeg je osoba sposobna normalno funkcionirati samo ako je apsolutno sigurna u sebe da Êe dobro napraviti odreenu stvar ili ako je uz nju osoba kojoj vjeruju i koja im predstavlja potporu i osjeÊaj sigurnosti (13). Nijedan tip samopoπtovanja nije postojan, veÊ se pod utjecajem razliËitih okolnosti i æivotnih situacija moæe mijenjati (7).

psihosoCijalni UtjeCaj dentalne estetike Stupanj kompleksnosti malokluzije je vaæan prediktor samopoπtovanja i psihosocijalnog utjecaja estetike osmijeha, pri Ëemu je stupanj samopoπtovanja viπe podloæan promjeni kod osoba muπkog spola, dok je psihosocijalni utjecaj viπe povezan s osobama æenskog spola (14). Pritom je utvreno da ljudi ne obraÊaju paænju na mikroestetiku osmijeha, veÊ na znaËajne malpozicije zuba (Slika 2, 3).

B. siguran vs. obrambeni tip samopoπtovanja Osobu sigurnog tipa odreuje visoko samopoπtovanje i samostalnost. Osobu obrambenog tipa odreuje visoko samopoπtovanje, ali je vrlo osjetljiva na kritiku, te ovisi o potvrdi drugih. Razlog tome je podsvjesno potiskivanje svojih sumnji i nesigurnosti o sebi. Hvalisavost, arogantnost i ponekad agresivan nastup oliËenja su ovog tipa (11).

Slika 2. Osmijeh kod osoba s niskim samopoπtovanjem (prisutna malokluzija veÊeg stupnja kompleksnosti).

C. niski tip samopoπtovanja Ovaj tip moæe biti rezultat raznih faktora kao πto su genetski faktori, fiziËki izgled ili pretilost, mentalni poremeÊaji, socioekonomski status, pritisak druπtva ili maltretiranje. Osobe niskog samopoπtovanja su samokritiËne i nezadovoljne te imaju osjeÊaj da su napadnute. »esto su perfekcionistiËki nastrojene πto djeluje frustrirajuÊe ako svari ne idu æeljenim putem. Takve osobe su neodluËne, boje se pogreπke, zamaraju se proπloπÊu, bez nekog razloga znaju biti neprijateljski raspoloæene, pokazuju obrambeno ponaπanje, pesimistiËne i zavidne. Trenutne i prolazne probleme vide kao trajne, a negativan odgovor Ëesto uzimaju osobno. Prepreke mogu ostaviti na njih dugotrajne posljedice kao πto su manjak ambicioznosti i æelje za napredovanjem, misle da su manje vrijedne, da su im potrebna 4

Slika 3. Osmijeh kod osoba s visokim samopoπtovanjem (ma­ nje nepravilnosti u postavu pojedinih zuba ne utjeËu na stupanj samopouzdanja).

RSS je primijenjena u istraæivanju o psihosocijalnom stanju pacijenata kojima je preporuËena ortognatska kirurπka terapija (15). ZamijeÊeno je da

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI subjektivni doæivljaj dentofacijalne deformacije predstavlja kljuËni faktor u pronalasku pacijenata s psihosocijalnim problemima, koji ukazuje na prioritetnu potrebu za psihosocijalnom potporom i drugim terapijskim moguÊnostima. Dentofacijalna deformacija kao takva nije uzrok promjene samopoπtovanja. Utvreno je da umjerena do teπka hipodoncija i uroene hipoplastiËne promjene na caklini negativno utjeËu na kvalitetu æivota povezanu s oralnim zdravljem, ali ne i na samopoπtovanje (16). Druπtveni utjecaj dentalne estetike i dentalno samopouzdanje pridonose samopoπtovanju, a kraniofacijalna tipologija, dob, spol i stupanj ortodontske anomalije nisu utvreni kao znaËajni prediktori samopoπtovanja na uzorku 200 srednjoπkolskih uËenika i studenata u Rijeci (17).

pRoCjena (mjeRenje) samopo©tovanja Svaka osoba ima percepciju kakva osoba æeli biti i koje kvalitete æeli posjedovati. Takva percep-

cija se moæe nazvati idealan opis sebe. Suprotno, svaka osoba zna kakva ne æeli biti, odnosno osoba kakvom se boji postati, osoba u kojoj su sadræane sve loπe kvalitete. Ako zamislimo idealnog sebe kao maksimum na ljestvici, a osobu kojom se bojimo postati kao minimum, osoba koja pristupa procesu samoprocjene pozicionira sebe kakva trenutno je izmeu ove dvije toËke. Taj proces je bitan jer tako moæemo prepoznati naπe prednosti i slabosti, te utjecati na naπ daljnji razvoj (9, 12). Samopoπtovanje se procjenjuje putem obrasca u kojem ispitanik sam daje informacije o sebi i svojim miπljenjima. Zbrajanjem bodova predvienih za svaku stavku obrazaca dobiva se konaËan rezultat, koji se usporeuje s prethodno utvrenim rezultatima, prilagoenim za svaku populaciju i kulturoloπke specifiËnosti (18, 19). Za procjenu samopoπtovanja se najËeπÊe koristi Rosenbergova skala samopoπtovanja koja sadræi 10 tvrdnji uz koje su ponueni odgovori. Ispitanik odabire odgovor uz svaku tvrdnju koji odgovara njegovom miπljenju (18, 19).

Tablica I. Rosenbergova skala samopoπtovanja ­ obrazac upitnika

SljedeÊe stavke traæe odgovor na pitanje kako se trenutno osjeÊate. Za svaku od navedenih stavki/tvrdnji molimo zaokruæite broj koji najbolje opisuje koliko se slaæete sa navedenom tvrdnjom. UopÊe se ne odnosi na mene

Uglavnom se ne odnosi na mene

Niti da niti ne

Uglavnom se odnosi na mene

Potpuno se odnosi na mene

1. OsjeÊam da vrijedim, u najmanju ruku koliko i ostali ljudi.

1

2

3

4

5

2. OsjeÊam da imam puno pozitivnih osobina.

1

2

3

4

5

3. OpÊenito, sve viπe osjeÊam da sam neuspjeπna osoba.

1

2

3

4

5

4. Sposoban sam funkcionirati barem tako uspjeπno kao i veÊina drugih ljudi.

1

2

3

4

5

5. OsjeÊam da nema puno toga Ëime bih se mogao ponositi.

1

2

3

4

5

6. Imam pozitivan stav o sebi.

1

2

3

4

5

7. OpÊenito govoreÊi zadovoljan sam sobom.

1

2

3

4

5

8. Æelio bih imati viπe poπtovanja prema samom sebi.

1

2

3

4

5

9. Ponekad se osjeÊam potpuno beskorisnim.

1

2

3

4

5

10. Ponekad mislim da uopÊe ne vrijedim.

1

2

3

4

5

Vjesnik dentalne medicine

5

»LANCI

RosenBeRgova skala samopoŠtovanja Rosenbergova skala samopoπtovanja (RSS) predstavlja samoprocjenu pojedinca o opÊem samopoπtovanju i vrijednosti sebe kao ljudskog biÊa (19). RSS ima pet pozitivnih tvrdnji i pet negativnih tvrdnji, svaka tvrdnja ima skalu s 5 stupnjeva u rasponu od „UopÊe se ne odnosi na mene“ do „Potpuno se odnosi na mene“ (Tablica I) (18). Svaka tvrdnja boduje se sukladno odabranom odgovoru, osim za pitanja 3, 5, 8, 9 i 10, koja se boduju u obrnutom smjeru. Najviπi broj bodova ljestvice je 50 (5 stupnjeva). Rezultati s ukupnim rezultatom do 25 predstavljaju nizak stupanj samopoπtovanja, a iznad 25 visok stupanj samopoπtovanja. Zbog jednostavnosti, kratkoÊe i potvrene dobre strukturiranosti RSS upitnik je prikladan za koriπtenje u ispitivanjima u psiholoπkim, biomedicinskim, socioloπkim i humanistiËkim istraæivanjima (18-20). Osim kao mjerni instrument u istraæivanjima i sam pojedinac moæe sam napraviti takav test, ako æeli saznati viπe o sebi i tako unaprijediti rad na sebi (Tablica I). o

RefeRenCe 1. Cunningham SJ. The psychology of facial appearance. Dent Update. 1999;26:438-43. 2. Shaw WC. The influence of children’s dentofacial appearance on their social attractiveness as judged by peers and lay adults. Am J Orthod. 1981;79:399415. 3. Kerosuo H, Hausen H, Laine T, Shaw WC. The influence of incisal malocclusion on the social attractiveness of young adults in Finland. Eur J Orthod. 1995;17:505-12. 4. Källestal C, Dahlgren L, Stenlund H. Oral health behaviour and self-esteem in Swedish children. Soc Sci Med. 2000;51:1841-9. 5. Scheffel DL, Jeremias F, Fragelli CM, Dos SantosPinto LA, Hebling J, de Oliveira OB Jr. Esthetic dental anomalies as motive for bullying in schoolchildren. Eur J Dent. 2014;8:124-8. 6. Seehra J, Newton JT, DiBiase AT. Bullying in schoolchildren-Its relationship to dental appearance and psychosocial implications: An update for GDPs. Br Dent J. 2011;210:411-5. 7. Hewitt JP. Oxford Handbook of positive psychology. Oxford: Oxford University Press; 2009. str. 217-224. 8. Breckler SJ, Olson JM, Wiggins EC. Social psychology alive. Toronto:Thomson; 2005. str. 171-175.

6

9. Leary MR, Baumeister RF. The nature and function of self-esteem: sociometer theory. U: Zanna MP. Advances in experimental social psychology. San Diego: Academic Press; 2000. str. 1-62. 10. Jordan CH, Spencer SJ, Zanna MP, HoshinoBrowne E, Correll J. Secure and defensive high self-esteem. J Pers Soc Psychol. 2003;85:969-78. 11. Jordan CH, Spencer SJ, Zanna MP. I love me...I love me not: Implicit self-esteem, explicit selfesteem and defensiveness. U: Spencer SJ, Fein S, Zanna MP, Olson JM. Motivated social perception. Psychology Press: New York; 2002. str. 117-145. 12. Blascovich J, Tomaka J. Measures of self-esteem. U: Robinson JP, Shaver PR, Wrightsman LS. Measures of personality and social psychological attitudes. San Diego: Academic Press; 1991. str. 121122. 13. Koivula N, Hassmén P, Fallby J. Self-esteem and perfectionism in elite athletes: effects on competitive anxiety and self-confidence. Personality and Individual Differences. 2002;32:865-75. 14. Lukez A, Pavlic A, Trinajstic Zrinski M, Spalj S. The unique contribution of elements of smile aesthetics to psychosocial well-being. J Oral Rehabil. 2014. doi: 10.1111/joor.12250. [Epub ahead of print] 15. Alanko OM, Svedström-Oristo AL, Peltomäki T, Kauko T, Tuomisto MT. Psychosocial well-being of prospective orthognathic-surgical patients. Acta Odontol Scand. 2014;22:1-11. 16. Hashem A, Kelly A, O’Connell B, O’Sullivan M. Impact of moderate and severe hypodontia and amelogenesis imperfecta on quality of life and self-esteem of adult patients. J Dent. 2013;41:68994. 17. GavriÊ A. Kvaliteta æivota povezana s malokluzijama. Diplomski rad. Rijeka: Medicinski fakultet; 2013. 18. Schmitt DP, Allik J. Simultaneous administration of the Rosenberg Self-Esteem Scale in 53 nations: exploring the universal and culture-specific features of global self-esteem. J Pers Soc Psychol. 2005;89:623-42. 19. Rosenberg M. Society and the adolescent self-image. Princeton: Princeton University Press; 1965. 20. LackoviÊ-Grgin K. Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap; 1994. Fotografije su vlasniπtvo Katedre za ortodonciju Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Rijeci.

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI

utjECAj boLEstI ovIsNostI NA usNu ©upLjINu vedrana miliËeviÊ, dr.med.dent. prof.dr.sc. sonja pezelj-RibariÊ, dr.med.dent., specijalist oralne patologije prof.dr.sc. miranda muhviÊ urek, dr.med.dent., specijalist oralne patologije doc.dr.sc. Irena Glaæar, dr.med.dent., specijalist oralne patologije kontakt e-mail: [email protected] Ovisnost je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), duπevno i tjelesno stanje nastalo meudjelovanjem sredstva ovisnosti i æivog organizma koje obiljeæava prisila za povremenim ili redovitim uæivanjem sredstva ovisnosti radi stvaranja osjeÊaja ugode ili izbjegavanja neugode uslijed odsutnosti sredstva ovisnosti (1). Ovisnost je viπeuzroËno uzrokovan kroniËni neurobioloπki poremeÊaj koji pogaa mozak i utjeËe na ponaπanje pojedinca. Genetika se, temeljem provedenih istraæivanja, smatra veÊinskim Ëimbenikom rizika za razvoja ovisnosti (40-60%), a osim nje vaænu ulogu imaju psihosocijalni te okoliπni Ëimbenici. Uslijed æudnje, neovisno o posljedicama koje nastaju konzumiranjem, sredstva ovisnosti uzimaju se kontinuirano, te je kod ovisnih osoba smanjena moguÊnost kontrole uzimanja istih (1,2). Alkohol, duhan, droga i lijekovi se ubrajaju u sredstva ovisnosti. To su kemijske tvari s djelovanjem na srediπnji æivËani sustav zbog Ëega su dobile naziv psihoaktivne tvari. VeÊina sredstava ovisnosti djeluje na sustav nagraivanja u mozgu preko neurotransmitera dopamina koji je odgovoran za osjeÊaje, motivaciju, kretnje, spoznaju i osjeÊaj zadovoljstva. Direktna ili indirektna prekomjerna stimulacija sustava nagraivanja dovodi do stvaranja osjeÊaja euforije πto navodi Ëovjeka na ponovno koriπtenje sredstva ovisnosti radi stvaranja osjeÊaja ugode. Ovisnik gubi samokontrolu te nema sposobnost donoπenja razumnih odluka (3,4). Ovisnost se moæe razviti kao posljedica zlouporabe nekog sredstva ili kao posljedica pogreπne primjene istog. Zloupotreba ima za cilj promjenu stanja svijesti opetovanim i svjesnim uzimanjem droge ili lijeka u nemedicinske svrhe, dok pogreπna primjena oznaËava upotrebu lijeka koji je propisan u medicinske svrhe suprotno uputama lijeËnika i indikacijama, namjerno ili nenamjerno (2). Svaku ovisnost opisuju dva obiljeæja: psihiËka i fiziËka ovisnost. PsihiËka ovisnost obiljeæena 8

je osjeÊajem zadovoljstva i æeljom za ponovnim uzimanjem sredstva ovisnosti kako bi se izbjegla nelagoda i postigla ugoda konzumiranjem istog. FiziËka ovisnost opisuje se kao stanje prilagodbe na sredstvo ovisnosti praÊeno potrebom za uzimanjem sve veÊih doza sredstva s ciljem postizanja istog uËinka, a posljedica je razvoja tolerancije organizma na sredstvo ovisnosti. Apstinencijski sindrom se razvija kao posljedica smanjenja koncentracije sredstva ovisnosti u krvi uslijed naglog smanjenja ili potpunog prestanka upotrebe istog, ili upotrebom tvari s antagonistiËkim djelovanjem, πto se manifestira fiziËkim i psihiËkim simptomima i znakovima (1,2). U Republici Hrvatskoj poveÊava se broj ovisnih osoba. Istraæivanja pokazuju da je u posljednjih desetak godina zabiljeæeno oko 1 800 novih ovisnika o heroinu. Nastavkom tog trenda poveÊavanja broja ovisnih znaËilo bi da Êe svaka dvadeset peta osoba u dobi od 22. godine biti heroinski ovisnik, zaraæen hepatitisom B i/ili C i u 50% sluËajeva biti ukljuËen u kriminalne radnje. Svake godine od tisuÊu do dvije tisuÊe mladih postaje ovisno o razliËitim vrstama droga, lijekovima ili kombinaciji lijekova s alkoholom. Tijekom æivota svaka treÊa osoba postaje ovisna o duhanu (30-35%), svaka dvanaesta (8-9%) o alkoholu, te prema procjenama oko 1,5% osoba postaje ovisno o psihoaktivnim lijekovima (3).

manifestaCije konzUmiRanja dUhana U Usnoj ©Upljini Konzumacija duhana ostavlja posljedice kako na opÊem zdravstvenom stanju organizma, tako i na stanju zdravlja usne πupljine i svih njenih struktura. Promjene nastale kao posljedica konzumacije duhana u usnoj πupljini mogu se podijeliti na nemaligne i maligne promjene, a nemaligne se promjene dijele na promjene dentalnih, gingivnih i mukoznih tkiva. Nemaligne dentalne promjene vezane uz konzumaciju duhana su tamna smea obojenja zuba, dentalnih ispuna i protetskih nadomjestaka uzrokovana prvenstveno katranom, ali obojenje moæe biti potpomognuto i dijetetskim navikama, odnosno hranom i piÊem konzumenta duhana (slika 1). Osim πto takva obojenja naruπavaju estetiku, mjesta su to na kojim se moæe pojaËano zadræavati plak koji je uzrok kasnijem karijesu i gingivitisu (5).

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI Promjene sluznice usne πupljine uslijed konzumacije duhana su brojne te im pripadaju i prekancerozne lezije kao leukoplakija, eritroplakija i lihen planus. Crni dlakavi jezik (slika 2) razvija se uslijed usporenog ljuπtenja dorzalne povrπine jezika te poveÊanja i izduæenja nitastih papila te je najËeπÊe asimptomatsko stanje iako senzacije kao πkakljanje i nagon na povraÊanje nisu rijetke (8,9).

Slika 1. Obojenja zuba uzrokovana konzumacijom duhana. Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco­Assssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:252­6

Puπenje lule i ævakanje duhana veæu se uz abraziju zuba s posljediËnom moguÊnoπÊu razvoja preosjetljivosti dentina, otvaranjem zubne pulpe uslijed gubitka zubnog tkiva te jednostranog otvaranja zagriza na mjestu pridræavanja lule/cigarete. VeÊa je uËestalost karijesa kod konzumenata duhana uslijed ogoljenja povrπine korijena zuba nakon gingivne recesije, promjene u sastavu i koliËini sline, veÊoj koliËini πeÊera u duhanu koji se konzumira ævakanjem te slabijeg provoenja oralne higijene (5,6). Promjene gingive i potpornog aparata zuba vidljive su u obliku pojaËanog nakupljanja kamenca kod puπaËa koji svojom neravnom povrπinom sluæi kao idealna podloga za nakupljanje plaka i izazivanje upale marginalnog ruba gingive. KliniËki znakovi upale gingive manje su vidljivi uslijed vazokonstriktivnog uËinka duhana na krvne æile πto uz nedostatnu funkciju polimorfonuklearnih leukocita (PMN), koja dovodi do manje otpornosti organizma na mikroorganizme Ëime se poveÊava vjerojatnost od nastanka akutnog nekrotizirajuÊeg gingivitisa. KroniËna upotreba duhana poveÊava otpuπtanje kolagenaza s posljediËnim smanjenjem koliËine kolagena, inhibira rast gingivnih fibroblasta i stvaranje fibronektina πto se sve odraæava na gubitak gingivnih tkiva. Resorpcija alveolarne kosti nastaje uslijed poveÊane produkcije proupalnih citokina. Posljedica takve upotrebe duhana je agresivni parodontitis osobito kod mladih osoba, s veÊom dubinom parodontnih dæepova, jaËom resorpcijom alveolarne kosti, poveÊanom pomiËnosti zuba i veÊim rizikom gubitka zuba.. Slabija migracija i smanjena sposobnost fagocitoze neutrofila uzrokuje smanjen odgovor bolesnika-puπaËa na parodontnu terapiju uslijed perzistencije subgingivne mikrobe flore s parodontopatogenima, Bacteriodes forsythus i Porphyromonas gingivalis (5,8). Periimplantitis je prema istraæivanjima ËeπÊi u puπaËa nego nepuπaËa, te je znaËajniji u mandibuli, a nelijeËen dovodi do neuspjelog odræavanja implantata u kosti i njegova gubitka (9).

Slika 2. Crni dlakavi jezik. Preuzeto s: http://www.surgical­den­ tistry.info/Blackhairytongue.html

Na usni puπaËa cigareta bez filtera mogu se uoËiti tanke, blago uzdignute promjene s crvenim prugama na mjestu pridræavanja cigarete. PuπaËko nepce, stomatitis nicotinica, posljedica je lokalnog toplinskog i kemijskog djelovanja u puπaËa lule. PoËinje crvenilom nepca koje potom oroænjavanjem epitela postaje sivkasto-bijelo uz mnogobrojne ËvoriÊe, brazde i uzdignuÊa te upalno proπirena uπÊa izvodnih kanala ælijezda slinovnica koja se manifestiraju u vidu crvenih toËaka (slika 3). Ova lezija nema tendenciju razvoja u malignu leziju.

Slika 3. PuπaËko nepce. Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. To­ bacco­Assssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalig­ nant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:252­6.

Kod puπaËa je moguÊe uoËiti i erozije nepca nastale djelovanjem toplinskog agensa. Labijalna povrπina

Vjesnik dentalne medicine

9

»LANCI priËvrsne i interdentalne gingive frontalnog segmenta Ëeljusti moæe biti fokalno smee pigmentirana uslijed odlaganja melanina u stanicama germinativnog sloja epitela i lamini propriji. Ova promjena ËeπÊe se javlja kod æena. Puπenje lule dovodi do pigmentiranja nepca i obrazne sluznice (7,9). Slabije cijeljenje tkiva veæe se uz smanjenu oksigenaciju krvi kisikom, konstrikciju krvoæilja te sniæenu razinu serumskog i salivarnog imunoglobulina (Ig) πto slabi moguÊnost obrane tkiva od oralnih patogena i usporava cijeljenje. »etiri puta je veÊa vjerojatnost od razvoja boli nakon vaenja zuba uslijed nestvaranja krvnog ugruπka. Halitoza u konzumenata duhana posljedica je velike koncentracije sumpora, a sklonost oralnoj kandidijazi opisana je kao posljedica supresije imunoloπkog sustava puπaËa (14). Osobe u procesu odvikavanja od puπenja imaju veÊu sklonost razvoju aftoznih ulceracija, πto moæe djelovati demotivacijski, negoli aktivni puπaËi kod kojih je jaËa keratinizacija oralne sluznice πto je zaπtitni faktor od razvoja afti (7). Leukoplakija (slika 4) je bijela mrlja na sluznici koja se niti patohistoloπki niti kliniËki ne moæe svrstati u niti jednu drugu poznatu leziju, a razvija se kao posljedica iritacije, te ima tendenciju maligne preobrazbe u 3-6% sluËajeva. Javlja se kao homogena leukoplakija (slika 6), kao nehomogena leukoplakija s crveno-bijelim promjenama sluznice, nodularna leukoplakija te kandidijalna leukoplakija.

Slika 4. Homogena leukoplakija dna usne πupljine. Preuzeto iz: Sham AS, Cheung LK, Jin LJ, Corbet EF. The effects of tobacco use on oral health. Hong Kong Med J. 2003 9:271­7.

U prekancerozne lezije pripada i crveni nespecifiËan asimptomatski plosnati ili uzdignuti plak, eritroplakija, koja u 91% sluËajeva za vrijeme postavljanja dijagnoze histoloπki pokazuje teπki oblik epitelne displazije, karcinom in situ ili sliku invazivnog planocelularnog karcinoma (9,10). Rak usne πupljine Ëini 3-4% svih vrsta raka Ëovjeka, od Ëega je 96% karcinom, a ostalih je 4% sarkom. Karcinom ploËastih stanica javlja se u 90% sluËajeva, a najËeπÊa mjesta pojave su podruËje jezika (25-40%), dna usne πupljine (15-20%) i retromolarno podruËje. 10

Spojivπi sva mjesta rizika za razvoj karcinoma unutar usne πupljine (11). Rak nastaje kao posljedica oπteÊenja deoksiribonukleinske kiseline (DNK) molekule toksiËnim karcinogenim elementima duhana i duhanskog dima (11). Osamdeset puta je veÊa incidencija za razvoj planocelularnog karcinoma kod osoba koje su puπaËi i ovisnici o alkoholu zbog multipliciranja uËinka ta dva riziËna Ëimbenika. Alkohol dehidracijom pojaËava propusnost oralne sluznice za karcinogene Ëimbenike duhana (9,12). KliniËki, planocelularni karcinom u ranim stadijima moæe nalikovati parodontnoj leziji, eroziji, egzofitiËnoj tvorbi ili se javlja kao eritematozna ili bijela asimptomatska promjena, dok se u kasnoj fazi manifestira kao duboki vrijed nepravilnih uzdignutih rubova, infiltrirano otvrdnuÊe usne πupljine ili egzofitiËna tvorba koja moæe i ne mora imati vrijedove. KroniËnost i induracija su vaæni kliniËki znakovi svih stadija razvoja karcinoma (3,8,13)

manifestaCije konzUmiRanja alkohola U Usnoj ©Upljini Alkoholizam je progresivna kroniËna bolest nastala nekontroliranom kontinuiranom konzumacijom alkoholnih piÊa. Kao i duhan, alkohol je legalno sredstvo ovisnosti u gotovo svim dræavama svijeta. Umjerena konzumacija alkohola kod veÊine ljudi neÊe izazvati ovisnost veÊ je za to potrebno poklapanje dodatnih Ëimbenika rizika kao πto su genetska predispozicija, emocionalno stanje i socijalna okolina osobe. Istovremeno se mogu razviti razliËiti oblici alkoholne ovisnosti kao πto su neurokemijska, metaboliËka i psiholoπka ovisnost (12,14,15). KroniËni ovisnici o alkoholu rijetko brinu o svom oralnom i cjelokupnom zdravlju, kao i o oralnoj higijeni i pravilnoj prehrani Ëime postaju osjetljiva grupa bolesnika. Konzumacijom alkohola, poveÊa se vjerojatnost razvoja nasilniËkog ponaπanja pa te osobe postaju podloænije ozljedama maksilofacijalnog i mandibularnog skeleta s neobjaπnjivim infekcijama koje nastaju kao posljedica nedijagnosticiranih fraktura. MoguÊ je nalaz luksacijskih ozljeda zuba uslijed traume. »eπÊe se kod takvih bolesnika moæe uoËiti slabije cijeljenje rana, nepredvidiv odgovor na dentalne zahvate, produæeno krvarenje kao posljedica slabije funkcije i smanjenog broja trombocita, oralne ulceracije, upala i bol jezika te halitoza. KroniËni alkoholizam slabi imunoloπki sustav bolesnika (16). PosljediËno kod ovisnika postoji veÊa sklonost razvoju upalnih procesa, primjerice upali ælijezda slinovnica uslijed masne promjene njihovih stanica, upali usnih kuteva (slika 5), gljiviËnim infekcijama, ali se isto tako uoËava i poveÊano odlaganje kamenca i viπe zubnog karijesa.

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI peËenja i suhoÊe sluznice usne πupljine, keratoza, ËeπÊi razvoj oralne boli, gingivitisa te petehijalnog krvarenja koriπtenjem tekuÊina za ispiranje usta s alkoholom. Ipak, etanol se koristi u tekuÊinama za ispiranje usta jer djeluje antiseptiËki i kaustiËno te produæava trajnost i stabilnost samih sredstava za ispiranje usta (19,20).

manifestaCije konzUmiRanja dRoga U Usnoj ŠUpljini Slika 5. Upala usnog kuta. Preuzeto s: http://www.angularcheili­ tishelp.org/similar­mouth­illnesses.php

Intraoralnim pregledom ËeπÊe se nalaze dentalne erozije koje nastaju kao posljedica refluksa æeluËanog sadræaja ili direktnog djelovanja kiselina (pogotovo u vinima), atricije zuba uslijed bruksizma te premalignih (leukoplakija, eritroplakija - slika 6) i malignih promjena sluznice usne πupljine (16-18).

Slika 6. Eritroplakija lateralnog ruba sluznice jezika. Preuzeto s: http://dentistryandmedicine.blogspot.com/2011/08/red­lesions­ of­oral­mucosa­differential.html

Etanol sam po sebi nije karcinogen, ali njegov primarni metaboliËki produkt acetaldehid koji se veæe za DNK molekulu, nastao razgradnjom pomoÊu alkohol dehidrogenaze je mutagen i karcinogen. Sam etanol djeluje kao otapalo lipidne membrane stanica oralne sluznice Ëime olakπava prodor ostalim karcinogenim tvarima unutar epitela (16,18,19). Istraæivanjem dugotrajne upotrebe tekuÊina za ispiranje usta s udjelom etanola viπim od 20% pokazalo se Ëimbenikom rizika u razvoju karcinoma usne πupljine osoba kod kojih anamnestiËki nije zabiljeæena konzumacija niti alkohola, niti duhana. Osim πto na razvoj karcinoma utjeËe visoka koncentracija etanola, vaæan je i direktan doticaj istog sa sluznicom usne πupljine. Koriπtenjem tekuÊina za ispiranje usta kod puπaËa, kroz dulji vremenski period dva puta dnevno, devet puta je veÊi rizik od obolijevanja od karcinoma usne πupljine. Utvrena je pojava omekπavanja povrπinskog sloja restaurativnih materijala, raslojavanja epitela, razvoj ulceracija, osjeÊaja

Droge su psihoaktivne kemijske tvari prirodnog ili umjetnog porijekla koje konzumacijom mogu izazvati ovisnost; psihiËku i/ili fiziËku. Sve se ËeπÊe kreÊe u eksperimentiranje s drogama u sve ranijoj æivotnoj dobi, u prosjeku je to izmeu 15.-35. godine, a meu prva sredstva ovisnosti s kojima se poËinje pripadaju alkohol i marihuana (3). Uslijed apatije, depresije i anksioznosti takve osobe Ëesto su zapuπtene s nedovoljnom oralnom higijenom. Manjak novËanih sredstava uzrokuje slabu ishranu ovisnika πto uz promjenu okusne osjetljivosti, djelovanjem opioida na receptore, dovodi do veÊe potrebe za konzumacijom ugljikohidrata i razvoja ekstenzivnih karijesnih lezija cervikalne treÊine krune zuba Ëemu dodatno pogoduje kserostomija (nastala djelovanjem opioida, ali i istovremenom konzumacijom antidepresiva uz opioide) i promijenjen sastav mikrobne flore. Pri puπenju ili uπmrkavanju heroina moguÊe je uoËiti hiperpigmentaciju jezika. KroniËna salivarna hipofunkcija moæe dovesti do kserostomije i stomatopiroze, kandidijaze, parodontitisa i oteæanog hranjenja. AnalgetiËka svojstva opioidnih narkotika maskiraju bol zbog Ëega se ovisnici puno kasnije javljaju za pomoÊ. Imunoloπki sustav ovisnika je oslabljen Ëime su ovisnici o opioidima podloæniji virusnim i gljiviËnim infekcija usne πupljine. Kanabis i/ili kokain; koji sadræe brojne karcinogene tvari, koriste se Ëesto istovremeno s opioidima te predstavljaju riziËne Ëimbenike za razvoj mukozne displazije. KroniËni parodontitis i akutni nekrotizirajuÊi gingivitis posljedica su loπe oralne higijene, oslabljene imunosti i kserostomije (17,20). Razvoj anksioznosti i nervoze posljediËno vodi bruksizmu πto se intraoralno oËituje bolom i promjenama u temporomandibularnim zglobovima i ævaËnim miπiÊima, brusnim fasetama, atricijom i abrazijom. Cervikalni defekti povezuju se s ekscesivnim Ëetkanjem zuba πto uz vazokonstriktivan uËinak kokaina uzrokuje povlaËenje gingive i preosjetljivost dentina. Kokainski prah rastopljen u slini sniæava pH sline Ëime ubrzava tamnjenje zlatnih restauracija unutar usne πupljine (2,18). Dodatak πeÊera kokainu je uz kserostomiju, nastalu promjenom u koliËini i sastavu sline, uzrok uËestalijeg razvoja karijesnih lezija. ©mrkanje kokaina moæe dovesti do specifiËnih promjena nosne sluznice u vidu krvarenja iz nosa, bro-

Vjesnik dentalne medicine

11

»LANCI jnih krasta, rinitisa i kroniËnog sinusitisa. Najteæa posljedica takvog uæivanja kokaina je perforacija nosnog septuma i posljediËan gubitak oslonca nosu s nastankom „sedlastog nosa“ ili perforacija koja se otvara prema usnoj πupljini vidljiva na slici 7, uslijed vazokonstriktivnog djelovanja kokaina (21).

a. b. Slika 7. Perforacija nepca (a) i nosnog septuma (b) kod ko­ kainskih ovisnika. Preuzeto s http://www.pinterest.com/ pin/85146249180094442

PosljediËno perforacijama oteæan je govor i hranjenje. Konzumacijom kokaina javljaju se „cluster“ glavobolje koje poËinju od „trigger“ zone u podruËju pretkutnjaka gornje Ëeljusti te se πire periorbitalno na istoj strani glave. LijeËenje tih glavobolja antidepresivima moæe biti uzrok kserostomiji, dok lijeËenje litijem i levodopom dovodi do promjene okusne osjetljivosti i neæeljenih pokreta liËne muskulature (21). Uslijed promjene tijeka, koliËine i sastava sline kod ovisnika o psihostimulativnim drogama poveÊana je sklonost razvoju gljiviËnih infekcija te je oteæano ævakanje i gutanje u stanju suhoÊe usta. „Meth mouth“ je naziv za skup specifiËnih promjena unutar usne πupljine ovisnika o metamfetaminu. U te promjene ubraja se razvoj rampantnog karijesa (slika 8) vidljivog prvenstveno na glatkim vestibularnim/bukalnim plohama straænjih zuba i u interproksimalnim podruËjima prednjih zuba.

Slika 8. „Meth mouth“ s rampantnim karijesnim lezijama na glatkim vestibularnim plohama zuba kod ovisnika o metamfeta­ minu. Preuzeto s http://doctorspiller.com/meth_mouth.htm

12

Javlja se kserostomija i oπteÊenje ælijezda slinovnica nastalo oπteÊenjem krvnih æila koje opskrbljuju krvlju ælijezde slinovnice, uËestaliji nastanak gljiviËnih infekcija, dentalne erozije uslijed visoke kiselosti nastale upotrebom gaziranih zaπeÊerenih piÊa, oboljenja parodontnog tkiva uslijed vazokonstrikcije i neprovoenja oralne higijene. Prisutne mogu biti i oralne ulceracije, epitelna atrofija, a na koæi bolesnika uoËe se Ëesto ozljede nastale sumanutim nesvrsishodnim Ëeπanjem zbog abnormalno poveÊane osjetljivosti takvih osoba. Kokainski ovisnici Ëesto uslijed trombocitopenije imaju spontana gingivalna krvarenja i sporije cijeljenje rana (21,22). Kanabionidima pripadaju marihuana i haπiπ koji izazivaju amnezije, konfuznost, apatiju, dilataciju zjenica i krvnih æila, ubrzanje pulsa, poveÊan rizik za razvoj raka pluÊa i kroniËnog bronhitisa. Pripadaju poËetniËkim drogama s kojima u prosjeku poËinje 80% petnaestogodiπnjaka. Tetrahidrocanabinol (THC) je glavni psihoaktivni sastojak kanabinoida koji izaziva euforiju kod konzumenta. Haπiπ je potentniji od marihuane u izazivanju euforije, dok je ulje haπiπa potentnije Ëak od samog haπiπa. Marihuana i haπiπ prvenstveno se konzumiraju puπenjem, pomoÊu lula ili cigareta, a u tijelu ostaju tjednima unutar masnih stanica. Dim kanabinoida sadræi puno viπe karcinogena od duhanskog dima. Kanabinoide najËeπÊe zloupotrebljavaju mladi uz istovremenu upotrebu raznih drugih sredstava ovisnosti, a najËeπÊe su to alkohol i duhan. Osim negativnih uËinaka, kanabinoidi imaju i analgetiËki, antiemetiËki, miorelaksacijski, antialergijski, protuupalni, neuroprotektivni, bronhodilatacijski i sedativni uËinak (20). PoveÊanje apetita i kserostomija Ëimbenici su rizika u razvoju karijesa (2). Intraoralno kanabinoidi na sluznici usne πupljine ostavljaju zlatno-zelene mrlje i uzrokuju halitozu (18). Postoji moguÊnost razvoja eritema i edema uvule kod teπkih bilo akutnih, bilo kroniËnih ovisnika o kanabinoidima πto se moæe manifestirati simptomima oteæanog gutanja, disanja i grlobolje. Izgaranjem haπiπa postiæe se viπa temperatura nego izgaranjem duhana Ëime se objaπnjava edem uvule, razvoj nikotinskog stomatitisa i jaËe iritacijsko djelovanje haπiπa na oralnu sluznicu. Od pretkutnjaka jedne do pretkutnjaka druge strane zubnih lukova uslijed specifiËnog naËina puπenja kanabinoida javlja se hipertrofija marginalne gingive i interdentalnih papila koja nalikuje poveÊanju gingive uzrokovanom koriπtenjem antiepileptika fenitoina. Pregledom usne πupljine ovisnika o kanabinoidima nalazi se viπe karioznih, restauriranih i izgubljenih zuba, veÊa koliËina plaka s posljediËnim gingivitisom te veÊa podloænost gljiviËnim infekcijama uslijed imunosu-

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI presije. Koriπtenje kanabinoida riziËni je Ëimbenik u razvoju leukoplakije, oralnog papiloma i karcinoma usne πupljine (20). Pregledom literature moæe se zakljuËiti da su bolesti ovisnosti u porastu, sve se ranije poËinje s prvom konzumacijom sredstva ovisnosti, te je sve uËestalija istovremena upotreba viπe sredstava ovisnosti. Duhan izaziva nemaligne promjene u usnoj πupljini te je jedan od glavnih Ëimbenika rizika u razvoju malignih promjena. Alkohol djeluje dehidrirajuÊe na sluznicu usne πupljine, ima negativne interakcije sa 150 razliËitih vrsta lijekova Ëime zahtijeva oprez pri propisivanju lijekova. RazliËite droge maskiraju bol i oteæavaju anesteziranje ovisnika, izazivaju osjeÊaj euforije, mogu dovesti do perforacije nosnog septuma i nepca, izazvati „meth-mouth“-a s karijesnim lezijama, mogu uzrokovati razvoj edema uvule te izazivaju erozije oralne sluznice. o

liteRatURa 1. 2.

3. 4.

5. 6.

7. 8. 9.

Ovisnost. Dostupno na : http://www.unizd.hr/ portals/27/pdf/letak_ovisnost.pdf . Ovisnost. Dostupno na : http://www.sciencedaily. com/articles/a/addiction.htm Drugs, Brains and Behavior: The Science of Addiction Dostupno na: http://www.drugabuse.gov/publications/drugsbrains-behavior-science-addiction/drug-abuseaddiction Sakoman S. ©kolski programi prevencije ovisnosti. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje; 2009; str. 9-39. Svjetsko istraæivanje o uporabi duhana u mladih. Rezultati za Hrvatsku. Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo. Dostupno na : http://www.hzjz.hr/ publikacije/GYTS.pdf Umrle osobe u Hrvatskoj u 2011. Godini. Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo. Dostupno na : http://www.hzjz.hr/publikacije/ umrli_2011.pdf Sham AS, Cheung LK, Jin LJ, Corbet EF. The effects of tobacco use on oral health. Hong Kong Med J. 2003 9:271-7. Tobacco Cessation and Impact of Tobacco Use on Oral Health. Dostupno na: http://chfs.ky.gov/ NR/rdonlyres/31D160F5-8270-4BB1-BB5FA4199108A499/0/TobaccoCessation.pdf Tobacco and Oral Health. Dostupno a:http://ash. org.uk/files/documents/ASH_598.pdf Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco-Assssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:252-6. Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco-Assssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part II. Malignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:308-11.

10. Laskaris G. Atlas oralnih bolesti, TreÊe, revidirano i proπireno izdanje, Prvo hrvatsko izdanje , urednica Mravak-StipetiÊ M, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2005; str. 76-8,322, 328. 11. Williams N, McElniney W .Substance Abuse and Chemical Dependency 2013; str 35--9 Dostupno na : http://www.dentallearning.org/course/SubstanceAbuse/SubstanceAbuse 12. McCullough MJ, Farah CS. The role of alcohol in oral carcinogenesis with particular reference to alcohol-containing mouthwashes. Australian Dental Journal; 2008:53:302-5. 13. Rees T D. Oral effects of Drug Abuse. Critical Reviews in Oral Biology and Medicine. 1992: 3(3):163-184. 14. Alkoholizam. Dostupno na : http://www.sciencedaily.com/articles/a/alcoholism.htm 15. Cope G. Alcohol and recreational drug use: The effect on oral health. Dental Nursing. 2012;8:14-7. 16. Reidy JT, McHugh EE, Stassen LFA. A review oft he role of alcohol int he pathogenesis of oral cancer and the link between alcohol-containing mouthrinses and oral cancer. J Irish Dent Assoc; 2011:57(4):200-2. 17. Center for Applied Behavioral Health Policy (ASU). Why Dental Practitioners Need to Understand Substance Use and Abuse. Journal oft he Arizona Dental Association-Inscriptions, September 201. 13;25: 42-3. Dostupno na : http://cabhp.asu.edu/files/publications/why-dental-practitioners-need-to-understand-substance-use-and-abuse 18. Zaπto ne uzimati lijekove s alkoholom. Dostupno na : http://www.cybermed.hr/savjeti_ljekarnika/ jeste_li_se_ikada_zapitali_zasto_lijekove_ne_ smijete_uzimati_s_alkoholnim_picima 19. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism (NIH) Alcohol Alert. 1995;27 PH 355 Dostupno na : http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/aa27.htm 20. Rawal YS, Tatakis DN, Tipton DA. Periodontal and Oral Manifestations of Marijuana Use. J Tenn Dent Assoc 2012;92-2:26-32. 21. Brand HS, Gonggrijp S, Blanksma CJ. Cocaine and oral health. Brit Dent J 2008; 204:365-69. 22. Doan A, Li W, Vu M. Methamphetamin Abuse & Oral Health. Winter 2014. Dostupno na: http://aidoan.myefolio.com/Uploads/Meth%20 Paper%20FINAL.pdf

Vjesnik dentalne medicine

13

Û Imate li u Vašoj ordinaciji aparat koji osim za

minimalno invazivnu koštanu kirurgiju možete koristiti i za: Û EKSTENZIJU ATROFIRANOG ALVEOLARNOG GREBENA Û RETROGRADNU PREPARACIJU PRI APIKOTOMIJI Û PODIZANJE SLUZNICE MAKSILARNOG SINUSA Û PARODONTOLOŠKE ZAHVATE Û IMPLANTOLOGIJU Û KORTIKOTOMIJU Û EKSTRAKCIJE ˇ Û PRIJAVITE SE NA TECAJ

Û Umag 052 752 106

"Piezokirurška preparacija ležišta za implantate u odnosu na klasicni ˇ postupak"

Û Kastav 051 374 374

Û Prof.dr.sc. Andrej Meniga Û Informacije i prijave na [email protected]

Û Split 021 568 500 Û Zagreb 01 2371 999 Û www.dentalgrupa.hr

RECENzIjA »AsopIsA DENtALNE mEDICINE bIH doc.dr.sc. vlatka Lajnert, dr.med.dent., specijalist stomatološke protetike medicinski fakultet u Rijeci - studij Dentalne medicine klinika za dentalnu medicinu kbC Rijeka

Casopis dentalne medicine BiH volume 1 number 1 april 2014

Official publication of the Dental Chamber of FBiH

BOSNIAN JOURNAL of Dental Medicine

R

»LANCI

Bosnian Journal

of Dental Medicine Časopis dentalne medicine BiH

Volume 1

Number 1

2014

ISSN 2303-6095

Stomatoloπka komora Federacije Bosne i Hercegovine izdala je sredinom 2014. godine „»asopis dentalne medicine BiH“ („Bosnian journal of dental medicine“) kao svoju sluæbenu publikaciju. »asopis je struËno-znanstvenog karaktera i pruæa moguÊnost autorima da u njemu objavljuju originalne znanstvene, struËne i pregledne radove, prikaze zanimljivih i rijetkih sluËajeva iz svakodnevne prakse, priopÊenja preliminarnih istraæivanja, prikaze struËnih knjiga kao i prikaze aktivnosti Federalne stomatoloπke komore. »asopis Êe izlaziti tri puta godiπnje na sluæbenim jezicima BiH i na engleskom jeziku, a pozvani su svi autori iz BiH, regije i svijeta da publiciraju svoje radove. Predmetni Ëasopis je pokrenut u suradnji s Hrvatskom komorom dentalne medicine koja je ujedno partner Stomatoloπke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Hrvatska komora dentalne medicine je inicijator i promotor znanstvenih i struËnih ideja na

polju dentalne medicine te je u tom kontekstu pomogla naπim susjedima iz BiH pokretanje ovako vaænog Ëasopisa. Velika nam je Ëast i zadovoljstvo biti suradnik naπim susjedima, kolegama i partnerima u ovako znaËajnom iskoraku koji Êe donijeti boljitak struci u regiji, a i πire. Glavni i odgovorni urednik je Halid SulejmanagiÊ, a UreivaËki odbor BiH Ëine: Edin MuhiÊ, Mirjana Duspara, Lejla IbrahimagiÊ-©eper, ©emsa BaπoviÊ i ©enol Bejtula dok u Meunarodnom ureivaËkom odboru sjede priznati i poznati struËnjaci iz odreenih grana dentalne medicine: Hrvoje Pezo i Vlatka Lajnert (HR), Diana TerleviÊ DabiÊ (SLO), Ljubomir TodoroviÊ i Dragoslav StamenkoviÊ (SRB), Ana Minovska (MK), Marija AntunoviÊ (MNE), Hamit Bostanci (TR) i Nikolai Sharkov (BG). Do sada su objavljena veÊ dva broja, treÊi je u tisku, a zahvaljujuÊi ponajprije profesorima SulejmanagiÊu i MuhiÊu vjerujemo da Êe se uzlazni trend u kvaliteti i kvantiteti objavljenih Ëlanaka nastaviti. Jedan od najveÊih problema s kojima se naπa struka suoËava jest nedostatak æelje za publikacijom znanstvenih i struËnih radova. Nerijetko se kao glavni problem navodi nedostatak vremena, æelje i znanja, no struka ne moæe iÊi naprijed ukoliko se ne Ëita i ne piπe o istoj. Sva dostignuÊa, nove materijale, postupke i sliËno morali smo negdje proËitati, a za to su zasluæni kolege koji imaju volje i æelje za radom i pisanjem, stoga, nemojmo biti sebiËni, slikajmo svoje uspjeπne, ali joπ ËeπÊe neuspjeπne sluËajeve te pokaæimo kolegama kako nauËiti na tuim greπkama, kako sprijeËiti neke neæeljene situacije ili posljedice, upoznajmo struku s naπim najnovijim dostignuÊima te Êe nam to, pored zadovoljnog pacijenta, takoer biti velika nagrada. Ovom prigodom pozivam sve doktore dentalne medicine da πalju svoje radove na mail: vlatka.lajnert@ medri.uniri.hr te da iskoriste priliku za publikaciju svojih radova u Ëasopisu koji Êe sigurno ostaviti veliki i znaËajan trag na znanstveno-struËnom nebu naπe regije. Uredniku i UreivaËkom odboru „»asopisa dentalne medicine BiH“ Ëestitam joπ jednom te æelim dug i plodonosan put.

Vjesnik dentalne medicine

15

Koljičnik crveni T1 C 200Lmini Koljičnik crveni T2 A200 L Koljičnik plavi T2 A 40 L Koljičnik plavi T1 LINE C 40 L Turbina T2 CONTROL K

13.512,50 kn

9.917,38 kn s PDV-om

10.786,00 kn

7.726,83 kn

6.862,50 kn

5.490,00 kn 4.512,50 kn

3.610,00 kn 3.325,00 kn

2.660,00 kn 3.923,50 kn

3.138,80 kn 5.675,00 kn

4.540,00 kn

Koljičnik crveni T2 A200 L - 1 kom Koljičnik plavi T2 A 40 L - 1 kom Turbina T2 CONTROL K - 1 kom

Koljičnik plavi T1 LINE C 40 L - 1 kom Koljičnik crveni T1 C 200Lmini - 1 kom

s PDV-om

Ponuda vrijedi do isteka zaliha.

Sve cijene izražene su S

PDV-om.

www.medical-intertrade.hr Sv.Nedjelja - 01/3374-020 [email protected] • Krešimir:099/3374-649;Robert:099/3374-669;Ana-Katarina:091/3374-276 Vukovar - 032/445-440 [email protected] • Mario:099/3374-608 Split - 021/203-987 [email protected] • Štefica:091/3374-240

»LANCI

tRIGEmINALNA NEuRALGIjA - DIjAGNostIkA I tERApIjA OpÊenito se pod neuralgijom podrazumijeva oboljenje æivca praÊeno paroksizmalnom, sijevajuÊom, oπtrom i kratkotrajnom jednostranom boli u podruËju inervacije nervusa trigeminusa, ali bez anatomskih promjena. Neuralgija moæe biti posebna kliniËka znaËajka, ili samo faza neuroloπkog procesa, u kojem postoje bolovi bez objektivnih promjena. Bolovi se javljaju u vidu napadaja, a za vrijeme njihovog trajanja ili u intervalima nema ispada funkcije. Neuralgija trigeminusa (neuralgia nervi trigemini), poznata joπ i pod nazivom prosopalgia, najËeπÊe je oboljenje Ëiji je jedini simptom iznenadna i kratkotrajna bol u podruËju trigeminusa koja spada meu najjaËe poznate boli (1) te je Ëesti uzrok suicida (2) .

dijagnostika Kod prave ili idiopatske neuralgije trigeminusa nema patoloπko-anatomskog nalaza. »eπÊa je kod æena i poslije pedesete godine, a jako se rijetko javlja prije srednje dobi. Ranije se javlja jedino kod oboljelih od multiple skleroze. Etiologija idiopatske neuralgije trigeminusa nije poznata. Postoji viπe teorija od kojih neke uzrok nastanka neuralgije lociraju intrakranijalno na strukturalne lezije semilunalnog ganglija, demijelinizaciju, ili na patoloπku vaskularnu strukturu arterije cerebelli superior, zbog koje nastaje vaskularna kompresija na ganglij æivca u pontocerebelarnom kutu. Misli se da postoji mehaniËki nadraæaj æivca, kompresija korijena trigeminusa izmeu tentorijuma i temporalne kosti, na mjestu gdje æivac prelazi preko vrha temporalne kosti. Postoji teorija da se uzrok boli nalazi cerebralno, najvjerojatnije u moædanom deblu (3, 4). Takoer, pretpostavlja se da do neuralgije moæe doÊi zbog istezanja mandibularne grane zbog nesimetriËne protruzije mandibule, a moæe se javiti i zbog poremeÊaja funkcije temporomandibularnog zgloba (5) . Bol nastaje naglo te traje svega nekoliko sekundi do najviπe dvije minute. U poËetku su napadaji boli blaæi i rjei, s remisijama koje mogu trajati i nekoliko mjeseci. No s vremenom remisije postaju kraÊe, a napadaji boli jaËi, ponavlja se viπe puta dnevno, u teæim sluËajevima i svakih nekoliko minuta. ObiËno se napad boli provocira nekim perifernim podraæajem u jednoj osjetljivoj toËki lica kao πto je umivanje, tuπiranje, ævakanje, hladnoÊa, brijanje, kaπljanje, pokreti usana i jezika, zijevanje, dodirivanje koæe lica, nagli pokreti

jana bariÊ, studentica 5. godine stomatoloπkog fakulteta sveuËiliπta u zagrebu Nena matuliÊ, dr.med.dent., poslijediplomski doktorski studij dentalne medicine, stomatoloπki fakultet sveuËiliπta u zagrebu prof.dr.sc. mato suπiÊ, dr.med.dent., zavod za oralnu kirurgiju, stomatoloπki fakultet sveuËiliπta u zagrebu doc.dr.sc. Dragana GabriÊ, dr.med.dent., zavod za oralnu kirurgiju, stomatoloπki fakultet sveuËiliπta u zagrebu glave, hodanje, buka, jako svjetlo pa Ëak i govor. Zbog boli, bolesnik zgrËi tu polovinu lica u bolnu grimasu (tic douloureux). Napadi boli se nikad ne javljaju noÊu, za vrijeme spavanja. Karakter boli je intenzivan i pacijenti ga opisuju kao udar struje ili ubod noæa. Periodi bolova traju najviπe nekoliko mjeseci, do godinu dana, izmeu kojih su periodi remisije pribliæno iste duljine. Na pregledu bez akutne atake, ne nalaze se oπteÊenja, iako su Valleixove toËke, toËke gdje æivac prolazi blizu povrπine tijela, osjetljive na palpaciju (1, 6) . NajËeπÊa je neuralgija u inervacijskom podruËju druge grane trigeminusa (Slika 1), u podruËju nervusa

Slika 1. Prikaz inervacijskog podruËja trigeminalnog æivca (https://baptisthealth.net/en/health­services/gamma­knife/Pub­ lishingImages/Trigeminal­Neuralgia.jpg)

Vjesnik dentalne medicine

17

»LANCI maxillarisa, koji izaziva bolnu senzaciju gornje usnice, nosnice, sluznice nosa, nepca i zubi gornje Ëeljusti, rjee u podruËju treÊe grane, nervusa mandibularisa koji zahvaÊa donju usnicu, Ëeljust i zube, a izuzetna je u prvoj grani, nervusu ophtalmicusu, a bol se u tom sluËaju πiri u Ëelo, okolinu vlasiπta i oko. Tijekom bolesti mogu biti zahvaÊene dvije grane, a vrlo rijetko su zahvaÊene sve tri grane istovremeno (trifacijalna neuralgija) (Slika 2). Najrjee su zahvaÊene obje strane lica. »eπÊe je zahvaÊena desna strana lica (1, 6, 7) . Sekundarna ili simptomatska neuralgija trigeminusa nije prava neuralgija veÊ neuritis. Nastaje kao posljedica sifilisa, virusne infekcije (herpes zoster), egzogenih intoksikacija æivom ili olovom ili endogenih intoksikacija kao πto je dijabetes. Infekcija moæe krenuti ascendentno duæ æivËanih ogranaka kod karijesa zuba ili nakon ekstrakcije zuba. Intrakranijalni procesi, kao tumori, aneurizme i tuberkuloza takoer mogu biti uzrok. Bolovi kod sekundarne neuralgije nemaju karakter prave neuralgije; oni su trajni i obiËno praÊeni oπteÊenjem senzibiliteta. »esto zahvaÊaju sve grane æivca i susjedne kranijalne æivce. Iako je tipiËna slika bolnog napada kod trigeminalne neuralgije izrazita i lako prepoznatljiva, greπke prije postavljanja dijagnoze dosta su Ëeste (nepotrebni stomatoloπki zahvati, Ëeste ekstrakcije zdravih zuba, kirurπki zahvati sinusa, ælijezda slinovnica, dugotrajna i nepotrebna antibiotska i analgetska terapija) (1, 6).

Postavljanje dijagnoze ukljuËuje detaljan neuroloπki pregled glave, vrata, provjeru izlaziπta moædanih æivaca uz ispitivanje motoriËke i senzoriËke funkcije. Svakako, potrebno je detaljno pregledati usnu πupljinu. Rendgenskom dijagnostikom, MSCT-om i ËeπÊe magnetskom rezonancom (MRI) potvruju se ili iskljuËuju postojanja sekundarne trigeminalne neuralgije u bolesnika sa sumnjom na idiopatsku neuralgiju. Prikaz krvnih æila i eventualne malformacije registriraju se cerebralnom angiografijom i transkranijalnom Doppler pretragom (8).

difeRenCijalna dijagnostika Postoje i druga stanja kraniofacijalnog podruËja koja mogu imati sliËna obiljeæja kao trigeminalna neuralgija. Na prvom mjestu su to neuralgije kao: Readerov paratrigeminalni sindrom, glosofaringealna, genikulatna (neuralgija n. intermediusa), okcipitalna i postherpetiËna neuralgija te odontogena bol (1, 5, 9).

teRapija Terapija idiopatske neuralgije trigeminalnog æivca zapoËinje kao konzervativno-medikamentozno lijeËenje, πto je najekonomiËnije i najugodnije za pacijenta. Prvi lijek izbora je karbamazepin (Tegretol) koji je uËinkovit u 75% sluËajeva u prosjeËnoj dozi od 600 mg/ dan (do max. 1200 mg/dan). Kad se jednom uspostavi

Slika 2. Shematski prikaz podruËja zahvaÊenih pojedinom granom trigeminalnog æivca

18

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI kontrola boli potrebnom dozom lijeka, doza se tjedno smanjuje do potpunog izostavljanja lijeka. Na poËetku terapije se mogu javiti nuspojave u vidu vrtoglavica, muËnina, pospanosti, ataksije koje nestaju tijekom vremena. Takoer je potrebna redovita kontrola krvnog tlaka te kontrola funkcije jetre i bubrega tijekom primjene lijeka. Ovo nije specifiËan lijek za neuralgiju, nego je to zapravo antiepileptik s centralnim djelovanjem koji sniæava funkciju neurona u nukleus tractus spinalisu n. trigeminusa. Drugi lijek izbora u neuralgijskih bolesnika je fenitoin (Dilantin). Farmakoloπki pripada istoj skupini kao i karbamazepin. Dnevna terapijska doza tog antikonvulziva iznosi 200 do 500 mg. Uzrokuje vrtoglavice kao i Tegretol. Kao treÊi lijek izbora koristi se gabapentin (Neurontin), antikonvulziv, u terapijskoj dozi od 1800 do 3600 mg/dan. Kako je ponekad manje efikasan od Tegretola moæe se s njim kombinirati. Navedene je lijekove, nerijetko, potrebno koristiti u kombinaciji s tricikliËkim antidepresivima, koji pomaæu tako πto inhibiraju metabolizam serotonina i aktiviraju mehanizme inhibicije boli u mozgu. Bolesniku je vaæno naglasiti da pokuπa, koliko je to moguÊe, sprijeËiti aktivaciju triger zona (dodirom, temperaturnim promjenama, naËinom hranjenja) (1, 10, 11). Ukoliko medikamentozna terapija nije dovoljno uËinkovita, kao dodatak primjenjuju se blokade anestetikom, obiËno u seriji od deset puta. Radi se o aplikaciji anestetika na izlaziπte, bolom zahvaÊene grane trigeminalnog æivca, a πto uvjetuje prekid bolnih podraæaja. Blokade pomoÊu alkohola uzrokuju neurolizu i degeneraciju vlakana preiferno od mjesta ubrizgavanja. Regeneracija i povrat boli se javljaju poslije 6 do 24 mjeseca. Supraorbitalnoj grani pristupamo kroz foramen supraorbitale, na maksilarnu granu pristupamo kroz fossu pterigopalatinu πto se rjee koristi jer moæe doÊi do oπteÊenja okulomotoriusa, trohlearisa i facijalisa te se zato koristi ËeπÊe foramen infraorbitale. Mandibularnoj grani se pristupa kroz foramen ovale ili foramen mentale, πto je manje uËinkovito (7, 12). U novije vrijeme se pokuπava smanjiti uËestalost bolnih epizoda pomoÊu ubrizgavanja Botoxa u triger toËke (13). Pokuπaji lijeËenja vitaminom B12 za sada nemaju potvrdu imaju ili pozitivno djelovanje, regeneraciju æivËanih vlakana ili djeluju kao placebo. Takoer sve viπe se koriste istoËnjaËke metode lijeËenja akupunkturom (1). Ako se bolest viπe ne moæe kontrolirati medikamentoznom terapijom, dolazi u obzir kirurπko lijeËenje kao krajnja opcija. Kirurπko lijeËenje na prvom mjestu pripada domeni neurologije i neurokirurgije. Najstariji operativni zahvat trigeminalne neuralgije je periferna neurektomija ili neuroekshereza. Kirurπka je metoda kojom se intraoralnim pristupom presijecaju periferne grane trigeminalnog æivca na svom izlaziπtu: foramen infraorbitale, foramen mentale i foramen mandibulare

(1, 7). Cilj operacijskog zahvata je prekinuti provoenje impulsa do centralnog trigeminalnog aparata i time olakπati nesnosnu bol. Posljedica zahvata nije samo analgezija nego i anestezija podruËja inervacijske zone grane æivca koja se presijeca. Prvi zahvat je izveden 1830. godine. Danas se najËeπÊe primjenjuje metoda mikrovaskularne dekompresije senzoriËkog korijena ili radiofrekventna termokoagulacija æivca. Metoda mikrovaskularne dekompresije primjenjuje se u sluËaju gdje je a. cerebelli superior identificirana kao glavni komprimirajuÊi uzrok. Sastoji se od male kraniotomije (2 do 2.5 cm u promjeru) u retromastoidnom, subokcipitalnom podruËju, mobilizacije arterije koja vrπi kompresiju na æivac, uvoenja adekvatno prilagoenog teflonskog materijala izmeu arterije i æivca te fiksacije arterije u novom odmaknutom poloæaju. Venske strukture koje izvode pritisak mogu se izdvojiti, koagulirati i odstraniti. Ukoliko se tijekom operativnog zahvata ne vizualizira jasan kompresivni uËinak okolnih struktura, moæe se pristupiti parcijalnoj senzornoj rizotomiji resekcija senzoriËkih korjenova n. trigeminusa uz Ëuvanje motornog dijela æivca. Namjera je oπteÊenje gangliona Gasseri ili korijenova æivca kako bi se postiglo oslobaanje od boli. Postoje razliËiti naËini oπteÊenja æivca - kemijskim sredstvima, mehaniËki, termokoagulacijom, radiokirurπki - gama noæem (14, 15). Periferna neurektomija se izvodi u ruralnim podruËjima i kod starijih osoba. Indicirana je kod osoba mlaih od 40 godina, pacijenata koji su veÊ ranije bili na neurektomiji te kod osoba koje imaju kontraindikacije za lokalnu ili opÊu anesteziju. To je jednostavan postupak, bez velikog rizika od komplikacija, a moæe se izvoditi i u lokalnoj anesteziji (16). Nakon πto je potvrena dijagnoza, prije zahvata treba sa sigurnoπÊu potvrditi o kojoj grani trigeminusa se radi. Postupak dokazivanja se izvodi apliciranjem 2% anestetika lidokaina u zahvaÊenu granu, naredna tri dana. Prije operacijskog zahvata pacijent uzima visoke profilaktiËke doze antibiotika, karbamazepina i gabapentina (17). Infraorbitalna neurektomija se izvodi kroz intraoralnu inciziju u labiogingivnom sulkusu. Infraorbitalni æivac odvoji se u infraorbitalnom foramenu. Ostatke æivca treba kauterizirati duboko u foramenu. Na mjesto infraorbitalnog foramena stavlja se ËeliËni vijak. Odvajanje mentalnog æivca izvodi se kroz trokutastu gingivocervikularnu inciziju u podruËju premolara. Æivac se odvoji u mentalnom kanalu i kauterizira duboko u kanalu. Transoralni pristup za alveoaris inferior izvodi se trokutastom incizijom poput incizije za operaciju treÊeg molara samo πto se produlji posteriordni dio incizije duæ anteriorne granice ramusa mandibule. Æivac se prepoznaje pomoÊu lingule na medijalnoj povrπini mandibule i kauterizira. Bukalis se ispreparira kroz intraoralni rez u bukalnom sulkusu u razini okluzalnih

Vjesnik dentalne medicine

19

»LANCI povrπina molara mandibule. Incizija je 1-1.5 centimetara ispod duktusa parotide. Secira se sve dok se ne nau terminalne grane te se onda kauterizira (7, 18, 19). Pogorπavanje bolnog stanja nastupa u prosjeku nakon 2,5 do 3 godine ukoliko se na infraorbitalni foramen ne stavi ËeliËni vijak Ëime se produljuje period remisije. U najveÊem broju sluËajeva bolesnici su bili oslobaani bolova za period od 8 do 19 mjeseci. Nedostatak ovog postupka su senzibilni ispadi koji nastaju te recidiviranje tegoba po regeneraciji æivca. Zahvati se mogu ponavljati, ali remisije, nakon svakoga sljedeÊeg zahvata traju sve kraÊe (20, 21).

Slika 4. Prikaz isprepariranog donjeg alveolarnog æivca

zakljU»ak Neuralgija trigeminusa u tolikoj mjeri komplicira æivot pacijenata da se svrstava meu najbolnija stanja u medicinskoj znanosti. Iz tog razloga bi svaki doktor dentalne medicine trebao savladati dijagnostiËku i diferencijalno - dijagnostiËku te terapijsku problematiku koja mu se pri tom nameÊe, jer se pacijenti s trigeminalnom neuralgijom nerijetko sa svojim prvim simptomima javljaju upravo u stomatoloπku ambulantu (1).

pRikaz slU»aja Prikazan je sluËaj bolesnice s obostranim neuropatskim bolovima u podruËju inervacije donjeg alveolarnog æivca, primarno u podruËju inervacije mentalnog æivca, nakon obostranih viπestrukih kirurπkih zahvata periferne neurektomije mentalnog æivca u svrhu lijeËenja prijaπnje neuralgije. Na preoperativnom ortopantomogramu (Slika 3), nije bilo moguÊe identificirati mentalne otvore radi osifikacije po prijaπnjim zahvatima. Obostrano se uËini osteotomija u podruËjima mentalnih otvora, identificira se i prikaæe ostatno tkivo donjeg alveolarnog æivca (Slika 4), isti se odstrani iz mandibularnog kanala, povlaËenjem s distalne strane tehnikom periferne neurektomije (Slika 5), eventualno zaostalo æivËano tkivo se „zatali“ primjenom laserskog zraËenja, visokoenergetskog diodnog lasera s desne

Slika 3. Ortopantomografska snimka (preoperativno)

20

Slika 5. Periferna neurektomija, uklanjanje æivca izvlaËenjem kroz distalnu osteotomiju.

Slika 6. Prikaz „taljenja“ eventualnog zaostatnog tkiva æivca un­ utar mandibularnog kanala visokoenergetskim diodnim laserom

Slika 7. Imedijatni postoperativni izgled. Vjesnik dentalne medicine

»LANCI strane (LaserHF, Hager&Werken, Germany) i Er:YAG lasera (LightWalker, X-Runner, Fotona, Slovenia) s lijeve strane. Postoperativno se bolesnica ne æali na zaostalu bol neuropatskog karaktera. o

liteRatURa 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

9. 10.

Poeck K. Neurologija. Zagreb: ©kolska knjiga; 1994. FranËiπkoviÊ T, Moro Lj. Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. Cruccu G. Idiopatic and simptomatic trigeminal pain. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1990; 53:1034-42. Dandy W. E. Concerning the cause of trigeminal neuralgia. Amer J Surg 1934; 24:447-55. Okeson J. P. Temporomandibularni poremeÊaji i okluzija. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. Demarin V. PriruËnik iz neurologije. Bjelovar: Prosvjeta; 1998. KrmpotiÊ-NemaniÊ J. Funkcionalna anatomija æivËanog sustava i osjetila. Zagreb: Medicinska naklada; 1971. Gronseth G, Cruccu G, Alksne J, Argoff C, Brainin M, Burchiel K, Nurmikko T, Zakrzewska JM. Practice parameter: the diagnostic evaluation and treatment of trigeminal neuralgia: report of the Quality Standards Subcommittee of the American Academy of Neurology and the European Federation of Neurological Societies. Neurology 2008; 71:1183-90. Bagatin M, Virag M. Maksilofacijalna kirurgija. Zagreb: ©kolska knjiga; 1991. Beydoun A. Safetyandefficacy of oxcarbazepine: results of randomized, double-blind trials. Pharma- cotherapy 2000;20:152S-158S.

11. Gronseth G, Cruccu G, Alksne J . Practice parameter: the diagnostic evaluation and treatment of trigeminal neuralgia (an evidence-based review): report of the Quality Standards Subcommittee of the American Academy of Neurology and the European Federation of Neurological Societies. Neurology 2008; 71:1183-90. 12. Nurmikko TJ, Eldridge PR. Trigeminal neuralgia pathophysiology, diagnosis and current treatment. British Journal of Anaesthesia 2001;87:117-32. 13. Mense S. Neurobiological basis for the use of botulinum toxin in pain therapy. Journal of Neurology; 1-7, 2004. 14. Jannetta P. Vascular compression in the cause of trigeminal neuralgia. J Amer Pain Soc 1993; 2:21727. 15. Zakrzewska JM, Coakham HB. Microvascular decompression for trigeminal neuralgia: update. Curr Opin Neurol 2012; 3:296-301. 16. Sweet WH. Treatment of trigeminal neuralgia (tic douloureux). N Eng J Med 1986; 315:174-7. 17. Szapiro Jr J., Sindou M., Szapiro J. Prognostic factors in microvascular decompression for trigeminal neuralgia. Neurosurgery; 17:920-9. 18. Walchenbach R, Voormolen JHC. Surgical treatment of trigeminal neuralgia. BMJ 1996; 313(7064):1027-8. 19. Tiffany LM. Intracranial operations for the cure of facial neuralgia. Ann Surg 1896; 24:575-619. 20. Sidebottom A,Maxwell S. The medical and surgical management of trigeminal neuralgia. J Clin Pharm Ther 1995; 20(1):31-5. 21. Shah SA,Khattak A,Shah FA. The role of peripheral neurectomies in the treatment of trigeminal neuralgia in modern practice. Pakistan Oral & Dental Journal 2008;28(2):237-40.

Vjesnik dentalne medicine

21

dental Lupe koje pružaju maksimalan komfort i funkcionalnost - Individualno napravljene lupe prema razmaku zjenica i radnoj udaljenosti - Najlakše lupe na svijetu ukupne težine 32g - Slobodan pogled iznad radnog polja - Podesivi nosači okvira za idealan kut gledanja - Povećanje 2,7 ili 3,3 puta - Mogućnost nadogradnje svjetla

c– on nxt Intraoralna kamera s ugrađenim žiroskopom - Jasna i oštra slika sa autofokusom - Mogućnost slike ili videa - Automatska rotacija slike prema gore - USB konekcija

Uređaj za dezinfekciju foto aktivacijom Uklanjanje oralnih bakterija 99,99% Indikacije: - Preventiva - Parodontologija - Peri-implantitis - Karijes - Endodoncija

Digitalni uređaj za parodontologiju Parodontološki status: Brz, standardiziran i potpuno softverski integriran - Sterilni jednokratni nastavci s bezbolnim pritiskom od 20g - Individualno podešavanje parametara mjerenja - Ergonomski i bežičan - LCD ekran i govorna podrška Korčulanska 4 - 6, 10000 Zagreb, Tel: +385 1 61 81 178, 61 81 085, 61 83 505 - Fax: +385 1 61 83 059 e mail: [email protected] - www.sanitaria.hr Podružnica Split: Put Supavla 1, 21000 Split, Tel/fax: +385 21 384 464; +385 21 322 368 Podružnica Osijek: Hrvatske republike 43 /I, 31000 Osijek, Tel/fax: +385 31 215 601; +385 31 215 600 Podružnica Pula: Mletačka 12 /II, 52100 Pula, Tel/fax: +385 52 544 457; +385 52 210 366

NOVO DO 2 PUTA BJELIJI ZUBI + CJELODNEVNA ZAŠTITA*

* DO 12 SATI

»LANCI

ALvEotomIjA 3. moLARA koRIst ILI ©tEtA zA pACIjENtA dr.sc. petra Nola Fuchs, dr.med.dent. spec. oralne kirurgije odjel oralne kirurgije [email protected] dr.sc. marija magdaleniÊ meπtroviÊ, dr.med.dent. spec. ortodoncije odjel ortodoncije [email protected] stomatoloπka poliklinika zagreb perkovËeva 3 TreÊi molari spadaju u grupu postnatalno formiranih zubi. Nastaju u dobi od 3. do 8. godine, a mineralizacija im poËinje izmeu 7. i 12. godine. U literaturi je najranija pojava mineralizacije zabiljeæena s 5 godina, a najkasnija u dobi od 15 godina. Neπto ranije poËinje mineralizacija kod djevojËica nego kod djeËaka, te ranije u maksili nego u mandibuli. TreÊi molari su zubi koji najËeπÊe kongenitalno nedostaju. Procjene postotaka osoba kojima kongenitalno nedostaju jedan ili viπe treÊih molara je izmeu 9 20%. TreÊi molari u pravilu niËu zadnji, u dobi od 17. do 27. godine i time se kompletira zubni niz. Pokazuju veoma veliku varijabilnost u poËetku, duljini trajanja i zavrπetku svog razvoja. Za procjenu dostatnog mjesta za nicanje treÊeg molara u mandibuli koristi se ortopantomogram, dok se za maksilu lakπe odredi na lateralnom rentgenogramu. Kod mjerenja dostatnog prostora u mandibuli mjeri se udaljenost od distalne plohe drugog molara do uzlaznog kraka mandibule i mezio-distalni promjer treÊeg molara koji joπ nije niknuo. Dobivena udaljenost od distalnog kraja drugog molara do uzlaznog kraka mandibule uveÊava se godiπnje za 1,5 mm kod djevojËica do 15 godina, a do 17 godina kod djeËaka za isti iznos. Drugi kriterij je konvergencija ili paralelnost aksijalnih osovina drugog i treÊeg molara. Paralelne aksijalne osovine su povoljan znak, dok je bilo koja angulacija nepovoljna. Konvergencija od 45 stupnjeva ukazuje na moguÊnost spontanog, fizioloπkog paraleliziranja u tijeku 24

nicanja, za razliku od one veÊe od 45 stupnjeva koja implicira poteπkoÊe. MoguÊnost fizioloπkog ispravljanja zuba u tijeku nicanja ovisi o tipu mandibule. Zatvoreni tip mandibule, kod kojeg su alveolarni greben i uzlazni krak mandibule meusobno okomiti implicira povoljan poloæaj. Otvoreni tip, gdje izmeu uzlaznog kraka i alveolarnog grebena postoji veÊa angulacija implicira komplikacije πto se tiËe spontanog ispravljanja. Inklinacija umnjaka vestibularno ili lingvalno daju loπu prognozu. Kod mjerenja dostatnog prostora u maksili, mjeri se udaljenost od distalne plohe drugog molara do prednje plohe pterigoidnog nastavka.

patolo©ke pRomjene pRidRUÆene tRe∆im molaRima Patoloπke promjene pridruæene treÊim molarima mogu se podijeliti na dvije kategorije: 1. Promjene pridruæene niklim ili djelomiËno erupniklim treÊim molarima • karijes • periodontitis i ostali upalni procesi (perikoronitis) • malokluzije • frakture • neuropatije i dr. 2. Promjene pridruæene neniklim ili impaktiranim treÊim molarima • folikularna cista • benigne neoplastiËne tvorbe (npr. ameloblastom) • resorpcija krune ili korijena drugog molara • destrukcija ramusa mandibule • oslabljenje straænjeg djela mandibule (uobiËajeno mjesto loma kod traume lica) • neuropatije

geRmektomija tRe∆ih molaRa Germektomija je kirurπko uklanjanje zametka zuba i najËeπÊa je kod treÊeg molara. U Engleskoj se prakticira od 1936. godine kod pacijenata u dobi od 8 godina. Ipak postoji dvojnost u

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI razmiπljanju koje se odnosi kako na potrebu, tako i na posljedice rane germektomije.

teRCijaRna kompResija Kompresija u donjem zubnom luku koje se razvija ili raste nakon uspostavljanja trajne denticije tijekom tinejdæerskog perioda, najbolje opisano kao postadolescentna zbijenost, opÊi je ortodontski problem. UobiËajeno se pojavljuje u incizivnoj regiji, ali moæe se pojaviti i na bilo kojem drugom mjestu. Uzrok ove vrste zbijenosti je kontraverzna (nejasna) i Ëesto je zamijenjena s uzrocima posttretmanskog recidiva koji mogu biti potpuno drugaËiji. Kod najveÊeg broja osoba interkanina πirina se poveÊava do oko 9. godine starosti, nakon Ëega slijedi njezino lagano smanjenje tijekom æivota, koje je najuoËljivije tijekom srednjih do kasnih tinejdæerskih godina. Smanjenje interkanine πirine ima za posljedicu poveÊanje veÊ postojeÊe zbijenosti u podruËju donjih inciziva, pojavu zbijenosti u lukovima koji su bili ispravno pozicionirani ili su bile prisutne Ëak i dijasteme. Pojava tercijarne kompresije zabiljeæena je i kod osoba koje nisu bile ortodontski tretirane, a pojavljuje se u godinama nakon erupcije treÊih molara, te kod ortodontski tretiranih pacijenata nakon zavrπenog tretmana, u vrijeme retencije. Pacijenti kod kojih je bila provedena ortodontska terapija, Ëak i s ekstrakcijama, nisu zaπtiÊeni od pojave tercijarne kompresije, ako nije provedena adekvatna retencija (npr. lingvalnim retainerom) Sindrom tercijarne kompresije moæe biti tranzicijskog ili definitivnog tipa. Tranzicijski tip nastaje kada osealni rast zaostaje u odnosu na dentalni rast, odnosno formiranje zametka umnjaka. Definitivni tip javlja se kao posljedica kongenitalno uvjetovane disharmonije u dimenzijama osealnih struktura i dentalnih organa. Etiologija tercijarne kompresije nije u potpunosti razjaπnjena. VeÊina autora smatra da je multifaktorijalna. Sekundarni ili indirektni uzroci tercijarne kompresije mogu ukljuËivati hormonalne promjene i gubitak koπtane potpore kao posljedica periodontalne bolesti ili starenja, πto Ëini zube osjetljivijim na pritisak koji su prije mogli podnijeti. Vremenski dulji rast mandibule prema naprijed (bilo horizontalni rast ili posljedica rotacijskog rasta) kada je rast maksile veÊ zavrπen, zajedno s pritiskom mekih tkiva, dovode od redukcije obujma mandibularnog luka i zbijenosti u labijalnom segmentu zubnog niza.

peRikoRonitis Perikoronitis se manifestira jakom boli u podruËju zahvaÊenih zubi koja iradira u uho, temporomandibularni zglob i u straænju submandibularnu regiju. Trizmus, disfagija, submandibularni limfadenitis, crvenilo i edem okolne sluznice kliniËke su manifestacije tog stanja. Na pritisak u podruËju perikoronitisa pacijent odgovara bolnom senzacijom te dolazi do praænjenja gnojnog sadræaja. Perikoronitis se kliniËki pojavljuje u kroniËnom, ulceroznom i akutnom obliku. KroniËni oblik nema izraæenih subjektivnih smetnji osim osjetljivosti pri ævakanju i halitoze. Ulcerozni oblik manifestira se pojavom ulceracija lokaliziranih u neposrednoj okolini nepotpuno izraslog umnjaka i rijetko imaju tendenciju da se πire retromolarno i bukalno, πto se dogaa kod teæih sluËajeva. Akutni perikoronitis je najËeπÊi oblik perikoronitisa. Karakterizira ga na palpaciju osjetljiva oteklina mekog tkiva lica i vrata u podruËju angulusa mandibule, trizmus, stalna bol koja iradira u uho, grlo i dno usne πupljine, halitoza, regionalni limfadenitis, disfagija i hipogeuzija.

pUtovi ©iRenja Upale Donji umnjak je specifiËan u pogledu upale zbog svog poloæaja, jer su infekciji otvoreni svi putovi. Ako upala prijee na ævaËnu muskulaturu nastaje trizmus, πto oteæava pregled i terapiju. Putovi πirenja upale su u dubinu prema korijenu zuba i kosti, prema bazi usne πupljine, na povrπinu kosti u obliku subperiostalnog i submukoznog apscesa, perimandibularno, prema farinksu (retrofaringealno i pterigomandibularno) i temporalno.

indikaCije i kontRaindikaCije za kiRUR©kU teRapijU Terapija retiniranih i impaktiranih treÊih molara je kirurπko uklanjanje istih, tj. alveolotomija. Uvrijeæen je i naziv “alveotomija”. Alveolotomija u podruËju treÊih molara oznaËava ciljano odstranjivanje kosti koja inkludira umnjak te onemoguÊuje njegovo izvlaËenje. Nakon uklanjanja njegovog koπtanog oklopa, zub se ekstrahira. Stroge indikacije za alveotomiju umnjaka su perzistirajuÊi i rekurentni perikoronitisi, apscesi, pulpna i periapikalna patologija, opseæna karijesna destrukcija, parodontne bolesti, cistiËne i tumorozne promjene te eksterna resorpcija drugog molara uzrokovana impaktiranim umnjakom. U posljednje vrijeme vodi se rasprava je li potrebno raditi „preventivne alveotomije“ u sluËajevima

Vjesnik dentalne medicine

25

»LANCI

SHEMA ŠIRENJA UPALE SUBMANDIBULARNI PROSTOR

SUBLINGALNI PROSTOR prednji trbuh m. digastrikusa

stražnji rub m. milohioideusa

SUBMENTALNI PROSTOR

upala se širi straga

INFRATEMPORALNI PROSTOR

PTERIGOMANDIBULARNI PROSTOR m. pterigoudeus lat.

preko stražnjeg ruba m. pterigoideus med.

PARAFARINGEALNI PROSTOR

PTERIGOPALATINALNI PROS.

nakon erozije vezivne karotidne ovojnice, upala se spušta izmedu a. carotis, v. jugularis i n. vagusa

fisura orbitalis inf.

STRAŽNJI MEDIASTINUM

kada su zubi potpuno impaktirani i ne prave nikakve smetnje u vrijeme njihova otkrivanja zbog moguÊih kasnijih komplikacija ili treba Ëekati da se komplikacije pojave i tek onda se odluËiti za operativni zahvat. To je podruËje sukoba mnogih autora, te se struka razdvaja u dva smjera: 1. Odgaanje ekstrakcije impaktiranog zuba nije najbolji postupak jer se komplikacije mogu pojaviti kod osoba starosti iznad 40 godina, kada mnogi pacijenti veÊ imaju i neku drugu kroniËnu bolest πto operativni zahvat znatno oteæava. Koπtano tkivo donje Ëeljusti postaje kompaktnije i gubi na elastiËnosti sa smanjenom vaskularizacijom, produljenim vremenom zarastanja, a moguÊnost infekcije i drugih komplikacija znatno je veÊa. Idealno vrijeme za kirurπko uklanjanje impaktiranih umnjaka je kod zavrπene jedne treÊine rasta korijena zuba te prije zavrπetka formiranje druge treÊine korijena. 2. Alveotomija je strogo kontraindicirana ako nema ponavljajuÊih znakova upale ili ako ortodont zbog ulaska u terapiju, tijekom ili nakon zavrπene terapije nije indicirao istu. 26

fisura pterigomaksilaris

ORBITA

3. Relativna kontraindikacija za alveotomiju je neuspjeπno endodontsko lijeËenje zuba u lateralnom segmentu zubnog luka (prvi ili drugi molar). Nakon ekstrakcije takvog zuba, ortodontskom terapijom, moguÊe je mezijalizacijom treÊeg molara zatvoriti zubni luk u tom podruËju.

postopeRativna skRB Nakon zavrπetka operativnog zahvata, potrebno je pacijentu uruËiti postoperativne upute koje bi mu trebale olakπati postoperativno razdoblje. To razdoblje je Ëesto popraÊeno tegobama koje znatno naruπavaju kvalitetu pacijentova æivota. Faktori koji poveÊavaju rizik nastanka tegoba su traumatska ekstrakcija, preoperativna infekcija - ponavljajuÊi perikoronitis, puπenje, mjesto ekstrakcije (umnjaci u mandibuli zarastaju sporije i dugotrajnije nego oni u maksili), neiskustvo osobe koja izvodi zahvat. Ovo posljednje sve se ËeπÊe uoËava, pacijenti dolaze sa velikom destrukcijom kosti i mekih tkiva u ambulantu oralne kirurgije nakon provedene alveotomije od nestruËnih osoba.

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI Postoperativne tegobe su najveÊim dijelom vezane uz zarastanje operativne rane, koje moæe biti normalno ili je praËeno komplikacijama. Pitanje koje pacijenti svakodnevno upuÊuju je upotreba antibiotika. Naπ stav je da upotreba antibiotika nije indicirana za svaki zahvat u obliku protokola. Potreban je individualan pristup svakom pacijentu, te ako se planira teæi i dugotrajniji zahvat i kada u anamnezi dobijemo podatak ponavljajuÊih upala antibiotik je potreban. U sluËaju mladih i zdravih pacijenata s relativno kratkim zahvatom antibiotik nije indiciran. o

zakljU»ak Uz pravilno postavljenu indikaciju te individualno planiranje terapije, alveolotomija u podruËju impaktiranih treÊih molara predstavlja opravdan kirurπki zahvat.

liteRatURa 1. Miπe I. Oralna kirurgija. 3rd ed. Zagreb: Medicinska naklada; 1991. 2. Baranovic M, Macan D. Alveotomija umnjaka: indikacije i kontraindikacije u teoriji i praksi. Acta Stomatol Croat. 2004;38:297. 4. Richardson, M. Late third molar genesis: It’s significance in orthodontic treatment, Angle Orthod. 50: 121-128, 1980. 5. Banks, H. V.: Incidence of third molar development, Angle Orthod. 4: 223-233, 1934. 6. Dachi, S. F. and Howell, F. W.: A survey of 3.874 routine full-mouth radiographs. II. A study of impacted teeth, Oral Surg. 14:1165 - 1169, 1961. 7. Björk, A. et al.: Mandibular growth and third molar impaction, Acta Odontol. Scand. 14: 231-272, 1956.

Gengigel Prof s 0,8% koncentracijom hijaluronske kiseline pomaže u zacjeljivanju gingivalnoga tkiva: • kod kirurških zahvata u ustima • kod ugradnje implantata • kod ekstrakcije zuba • kod čišćenja zubnoga kamenca i parodontalnih džepova • kod struganja i poliranja korijena zuba • kod gingivitisa i parodontitisa

www.gengigel.eu

Proizvodi Gengigel namijenjeni za uporabu kod kuće dostupni su u obliku gela, Baby gela, spreja i otopine u svim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.

Medis Adria d.o.o., Kolarova 7, Zagreb

Vjesnik dentalne medicine

27

PREDSTAVLJAMO NOVI Close picture box here for non bleed U ZAŠTITI OD KARIJESA STANDARD item

DOKAZANO NA 14000 LJUDI I 8 GODINA KLINIČKOG ISTRAŽIVANJA

Neutralizator šećerne kiseline™ Fluorid • Bori se protiv šećernih kiselina u zubnim naslagama, glavnog uzročnika karijesa 1,2 • 4 X veća remineralizacija*3

Fluorid

• Skoro 2 x veće smanjenje ranog karijesa†4 • 20% veće smanjenje pojave karijesa u razdoblju od dvije godine‡5

* Rezultati studije o remineralizaciji u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1.450 ppm fluorida. †

Rezultati šestomjesečne studije za procjenu poboljšanja kod karijesa zubne cakline koristeći QLF (Quantitative Light-induced Fluorescence) metod u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1450 ppm fluorida.

‡

Rezultati dvogodišnje kliničke studije u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1450 ppm fluorida. QLF je zaštitni znak u vlasništvu Inspektor Research System BV. Citirani znanstveni radovi: 1. Wolff M, Corby P, Klaczany G, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A45-A54. 2. Data on file. Colgate-Palmolive Company. 3. Cantore R, Petrou I, Lavender S, et al. J Clin Dent. 2013;24 (Spec Iss A):A32-A44. 4. Yin W, Hu DY, Fan X, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A15-A22. 5. Data on file. Colgate-Palmolive Company.

COLGATE, POSVEĆEN BUDUĆNOSTI BEZ KARIJESA

PARTNER

HRVATSKE KOMORE DENTALNE MEDICINE

»LANCI

pRImjENA buLk FILL kompozItNIH mAtERIjALA u REstAuRAtIvNoj DENtALNoj mEDICINI Uvod Dugo vremena, kompozitni materijali imali su imperativ postavljanja u slojevima tanjim od 2 mm kako bi ispun bio dostatno polimeriziran (1). Slojevito postavljanje kompozita je vodilo produæenom vremenu izrade ispuna. Osim trajanja, ono nosi i druge neæeljene posljedice: moguÊu inkorporaciju neËistoÊa i mjehuriÊa zraka izmeu slojeva te slabiju svezu izmeu slojeva kompozita (2, 3). Debljina od 2 mm bila je uvjetovana samom strukturom materijala. Naime, kako bi se postigla πto bolja mehaniËka svojstva, proizvoaËi su nastojali unijeti πto viπe punila u njihov sastav, istovremeno smanjujuÊi veliËinu Ëestica zbog poboljπanja estetike (4). Takvi visoko punjeni materijali su slabo propuπtali polimerizacijsku svjetlost, koja se lomila na spojiπtu punila i smole te zadræavala samo u povrπinskim slojevima dubine do 1,5-2 mm. Jasno je da se bez adekvatne koliËine svjetlosti materijal ne moæe dovoljno polimerizirati. Stupanj polimerizacije viπi od 55% nuæan je u kliniËkom radu (5) kako bi osigurali dovoljnu ËvrstoÊu, tvrdoÊu i dugotrajnost naπih ispuna, ali i kako bi zaπtitili pacijenta od neæeljenih toksiËnih i kemijskih uËinaka nepolimerizirane smole (6). Kako bi poveÊali debljinu sloja kompozita koja se moæe aplicirati u kavitet, pribjeglo se jednoj sasvim suprotnoj logici od one kojom se vodilo do tada. Umjesto da se veliËine Ëestica punila smanjuju, a njihova koliËina poveÊava, kao πto je do tada bio trend, kod bulk fill kompozita uglavnom su rabljene veÊe Ëestice u manjim koliËinama nego kod konvencionalnih kompozitnih materijala (3, 7). ©to je manje punila, manja je refleksija i lom svjetlosti, a viπa apsorpcija i aktivacija fotoosjetljive smole te posljediËne polimerizacije. Na taj se naËin postiæe visoki stupanj polimerizacije, od 60-80%, πto je u rangu ili viπe od konvencionalnih kompozitnih materijala (1, 2). No, takav pristup ima i negativnu stranu: veÊina bulk fill materijala, osobito nisko-viskoznih, imaju visoku translucenciju (4) i stoga ne zadovoljavaju visoke estetske standarde potrebne za ispune na prednjim zubima.

dr.sc. Danijela maroviÊ, dr.med.dent. ([email protected]); zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatoloπki fakultet u zagrebu prof.dr.sc. vlatko panduriÊ, dr.med.dent., specijalist dentalne patologije i endodoncije; zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatoloπki fakultet u zagrebu maja ©imiÊ, dr.med.dent.; privatna stomatoloπka ordinacija prof.dr.sc. zrinka tarle, dr.med.dent., specijalist dentalne patologije i endodoncije; zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatoloπki fakultet u zagrebu Danas dostupne bulk fill kompozitne materijale moæemo po viskoznosti podijeliti u dvije skupine: 1. Nisko-viskozne (tekuÊe) bulk fill kompozite (npr. SDR, Venus Bulk Fill, Xtra base, Filtek Bulk fill) i 2. Visoko-viskozne (krute) bulk fill kompozite (npr. Tetric EvoCeram Bulk Fill, SonicFill, Xtra fil, Quixfil). TekuÊi bulk fill materijali pokazali su dovoljno visoki stupanj polimerizacije, ali i jako veliku translucenciju i niske vrijednosti mikrotvrdoÊe. Zbog toga zahtijevaju postavljanje joπ jednog, zavrπnog sloja konvencionalnog kompozita kako bi konaËni ispuni mogli podnijeti ævaËne sile i biti estetski prihvatljivi (3, 8). Visoko-viskozni bulk fill materijali imaju puno bolja mehaniËka svojstva od nisko-viskoznih bulk fill kompozita, ali i niæu translucenciju, pa se mogu postavljati kao samostalni materijal u slojevima debljine 4 mm, πto znaËajno pojednostavljuje rad (2, 3, 9). Uz SonicFill (Kerr, ©vicarska), Tetric EvoCeram Bulk Fill (Ivoclar Vivadent, Liechtenstein) najmanje propuπta svjetlost (4) meu bulk fill kompozitima. Smanjena translucencija je kompenzirana dodatnim fotoinicijatorom Ivocerinom koji je puno uËinkovitiji od kamforkinona koji se inaËe koristi u kompozitnim materijalima, zahvaljujuÊi kojem postiæe dobru polimerizaciju bez potrebe za pojaËanom translucencijom materijala (2). Takoer, velike prepolimerizirane

Vjesnik dentalne medicine

29

»LANCI Ëestice (50 µm) omoguÊavaju visoko punjenje materijala i visoke vrijednosti mikrotvrdoÊe. Osim toga, s tri moguÊe boje moæe se individualizirati ispun kod velikog broja pacijenata. Zbog svega navedenog, to je bio naπ materijal izbora u zahtjevnim radnim uvjetima s dubokim kavitetima gdje smo mogli brzo postiÊi dobru estetiku. U nastavku Êemo prikazati jedan sluËaj izrade direktne restoracije s bulk fill materijalom Tetric EvoCeram Bulk Fill, usporedno s izradom ispuna univerzalnim nano-hibridnim kompozitnim materijalom, Evetricom (Ivoclar Vivadent).

pRikaz slU»aja Pacijentica (35 god.) dolazi na Zavod za endodonciju zbog karijesa i neadekvatnih ispuna na zubima 36 i 37 (Slika 1). Nakon aplicirane provodne mandibularne anestezije, pristupa se uklanjanju starih ispuna i karijesa s oba zuba (Slika 2). Izolacija radnog polja osigurala se uporabom Optradam-a (Ivoclar Vivadent) (Slika 3). Adhese Universal (Ivoclar Vivadent) bio je adheziv izbora zbog dobrog

Slika 1. PoËetni izgled zuba 36 i 37.

Slika 3. Izolacija radnog polja Optradam­om.

30

vezivanja za veliku dentinsku povrπinu. Snaga sveze za caklinu pojaËana je prethodnim selektivnim jetkanjem u trajanju od 15 s. Zub 37 restauriran je bulk fill materijalom Tetric EvoCeram Bulk Fill, dok je zub 36 restauriran univerzalnim nano-hibridnim kompozitnim materijalnom, Evetric-om (Ivoclar Vivadent). Kako bi se ilustrirala brzina rada, sve faze postavljanja ispuna (jetkanje, aplikacija adheziva, tekuÊeg kompozita...) raene su usporedno (Slike 4-15). Oba materijala polimerizirana su s Bluephase Style polimerizacijskim ureajem (1100 mW/cm2), svaki sloj u trajanju 20 s. Dugotrajnije postavljanje Evetric-a u slojevima od 2 mm rezultiralo je boljom estetikom, no brzina izrade ispuna s Tetric EvoCeram Bulk Fillom kompenzira neπto veÊu translucenciju finalnog rada (Slike 16 i 17). o

liteRatURa 1. Marovic D, Panduric V, Tarle Z , Ristic M, Sariri K, Demoli N, Klaric E, Jankovic B, Prskalo K. Degree of conversion and microhardness of dental composite resin materials. J Mol Struc. 2013;1044:299-302.

Slika 2. Izgled preparacije kaviteta na zubima 36 i 37 nakon uk­ lanjanja starih ispuna i karijesa.

Slika 4. Selektivno jetkanje cakline u trajanju 15 s. Vjesnik dentalne medicine

»LANCI

Slika 5. Izgled najetkane povrπine.

Slika 6. Paralelna aplikacija univerzalnog adheziva na oba zuba.

Slika 7. Adhese Universal (Ivoclar Vivadent) je adheziv izbora za oba zuba.

Slika 8. Postavljanje tekuÊeg kompozita u tankom sloju na dno oba kaviteta.

Slika 9. Izrada bukalne stijenke s Evetric­om na zubu 36 uz po­ moÊ OptraSculpt Pad instrumenta (Ivoclar Vivadent).

Slika 10. Nadogradnja bukalne stijenke s Tetric EvoCeram Bulk Fill­om (IVA boja) na zubu 37.

Vjesnik dentalne medicine

31

»LANCI

Slika 11. Prvi sloj Evetric­a na 36, modelacija uz pomoÊ Op­ traSculpt instrumenta (Ivoclar Vivadent).

Slika 12. Postavljen i polimeriziran prvi okluzalni sloj u debljini od 4 mm s Tetric EvoCeram Bulk Fill­om na zubu 37.

Slika 13. Finalni izgled zuba 37 restauriranog s Tetric EvoCeram Bulk Fill­om prije poliranja. Paralelno se postavlja drugi sloj kompozita na 36.

Slika 14. Nadogradnja meziobukalne kvræice zuba 36 Evetric­om.

Slika 15. Nadogradnja distobukalne kvræice zuba 36 Evetric­om i dodatna karakterizacija fisura i kvræica s bijelim i oker pigmen­ tima IPS Empress Direct Color (Ivoclar Vivadent).

Slika 16. Izgled ispuna na 36 i 37 nakon usklaivanja okluzijskih kontakata.

32

Vjesnik dentalne medicine

»LANCI

Slika 17. KonaËni izgled ispuna na 36 i 37 nakon poli­ ranja.

3. Par M, Gamulin O, Marovic D, Klaric E, Tarle Z. Raman spectroscopic assessment of degree of conversion of bulk-fill resin composites - changes at 24 hours post cure. Oper Dent. 2014 Oct 2. DOI: 10.2341/14-091-L 4. Bucuta S, Ilie N. Light transmittance and micromechanical properties of bulk fill vs. conventional resin based composites. Clin Oral Investig. 2014 Nov;18(8):1991-2000. 5. Silikas N, Eliades G, Watts DC. Light intensity effects on resin-composite degree of conversion and shrinkage strain. Dent Mater. 2000 Jul;16(4):292-6. 6. Marovic D, Tadin A, Mladinic M, Juric-Kacunic D, Galic N. In vitro detection of DNA damage in human leukocytes induced by combined effect of composite resins and adhesive systems. Am J Dent. 2014;27(1):35-41. 7. Par M, Gamulin O, Marovic D, Klaric E, Tarle Z. Effect of temperature on post-cure polymerization of bulk-fill composites. J Dent. 2014 Oct;42(10):125560. 8. Ilie N, Stark K. Effect of different curing protocols on the mechanical properties of low-viscosity bulkfill composites. Clin Oral Investig. 2014 May 25. DOI: 10.1007/s00784-014-1262-x 9. Ilie N, Stark K. Curing behaviour of high-viscosity bulk-fill composites. J Dent. 2014 Aug;42(8):977-85.

2. Tarle Z, Attin T, Marovic D, Andermatt L, Ristic M, Tauböck TT. Influence of irradiation time on subsurface degree of conversion and microhardness of high-viscosity bulk-fill resin composites. Clin Oral Investig. 2014 Aug 21. DOI: 10.1007/s00784-0141302-6

Vjesnik dentalne medicine

33

Variolink EsthEtic: noVi koMPoZitni cEMEnt Autor: Dr. Stephenie Huth

Variolink Esthetic je novi svjetlosno i dualno poli­ merizirajuÊi kompozitni cement koji kliniËaru omoguÊa­ va adhezijsko cementiranje visoko estetskih keramiËkih i kompozitnih nadomjestaka zahvaljujuÊi fleksibilnom i dobro strukturiranom konceptu boja. Prepolimerizirani viπak materijala moæe se lako i uËinkovito ukloniti. Uloga cementa je svezivanje tvrdih zubnih tkiva sa restaurativnim materijalima, Ëime oni znatnaËajno pri­ donose dugoroËnom kliniËkom uspjehu indirektnih nadomjestaka. Materijali za cementiranje razvrstavaju se u tri razliËite skupine: konvencionalni cementi, samo­ adhezijski kompozitni cementi i adhezijski kompozitni cementi. Prednost konvencionalnih cemenata (npr. cink­fos­ fatnih ili stakloionomernih) jednostavno je i brzo ukla­ njanje viπka materijala koji samo mehaniËki prianja na zubno tkivo te se lako razaznaje zbog svoje mutno bijele boje. Meutim, uvijet za uspostavljanje mehaniËke sveze kod primjene konvencionalnih cemenata je prije svega, retencijski oblik preparacije. Pojava adhezijskih sustava za cementiranje dopri­ nijela je porastu znaËaja i primjene inovativnih restau­ rativnih materijala koji omoguÊuju minimalnu prepara­ ciju definiranu oblikom i veliËinom defekta. Njihova Ëvrsta kemijska veza omoguÊuje da se visoko estetske bezmetalne restauracije ­ izraene od IPS e.max Press/ CAD sustava ­ mogu koristiti bez retencijskog oblika preparacije. U takvim sluËajevima iznimno je vaæno odabrati materijal odgovarajuÊe boje i stupnja trans­ lucencije kako bi se dobili vrhunski estetski rezultati. To se posebno odnosi na tanke nadomjestke. Dodatna prednost adhezijskih kompozitnih cemenata u odnosu na konvencionalne cemente je dugoroËno bolja rubna cjelovitost nadomjestka. Niska topljivost i visoka otpor­ nost na troπenje kompozitnih cemenata garantiraju od­ liËno rubno zatvaranje i smanjuju moguÊnost nastanka rubne pukotine. Kod adhezijskih kompozitnih cemenata, pouzdanu kemijsku vezu restauracije sa tvrdim zubnim tkivom osigurava primjena dentinskih adheziva. Adheziv pro­ dire u dentinske kanaliÊe i tvori hibridni sloj sveziva­ njem na kolagenska vlakna. Kompozitni materijal stvara kemijsku vezu s hibridnim slojem i na taj naËin odliËno prianja na dentin i caklinu. Za razliku od adhezijskih

kompozitnih cemenata, samoadhezivni kompozitni cementi imaju adhezivni sustav integriran u svoj sas­ tav. Jednostavniji su za koriπtenje zbog kraÊeg vremena potrebnog za pripremu zuba ali imaju niæe vrijednosti vezne ËvrstoÊe.

Optimalna estetika za ©irOk spektar indikacija Variolink Esthetic je svjetlosno i dualno polime­ rizirajuÊi kompozitni cement za trajno cementiranje keramiËkih i kompozitnih nadomjestaka. Svjetlosno polimerizirajuÊa inaËica (Variolink Estetic LC) pogodna je za cementiranje translucentnih nadomjestaka kada kliniËar æeli produæiti vrijeme manipulacije. Time se kliniËaru omoguÊuje da namjesti, stabilizira i naknadno osvjetli potpuno keramiËke ljuskice, bez vremenskog ograniËenja. Dualno polimerizirajuÊa inaËica (Variolink Esthetic DC) pogodna je za keramiËke i kompozit­ ne nadomjestke za koje se ne moæe osigurati potpuna polimerizacija svjetlom zbog neprozirnosti materijala ili velike debljine stijenki. U takvim sluËajevima potpuna polimerizacija kompozita postiæe se kombinacijom sv­ jetlosno i kemijski polimerizirajuÊih svojstava, πto re­ zultira pouzdanom adhezijom nadomjestka. Variolink Esthetic dostupan je u pet razliËitih boja kojima kliniËar moæe utjecati na konaËnu svjetlinu nadomjestka. Variolink Esthetic neutral, koja ima najviπu razinu translucencije, ne utjeËe na vrijednost svjet­ line nadomjestka i bezbojan je. “Warm” i “Warm+” poveÊavaju zasiÊenost nadomjestka i stoga mu daju tamniji izgled. Nijanse “Light” i “Light+” posvijetljuju nadomjestak.

jednOstavnO uklanjanje vi©ka materijala U proπlosti, dugotrajno uklanjanje viπka materijala prije i nakon polimerizacije predstavljalo je nedostatak adhezijske tehnike cementiranja. Variolink Esthetic do­ datno je razvijen i danas postavlja nove standarde u tom pogledu. Viπak materijala moæe se jednostavno ukloniti dok je joπ u konzistenciji gela zahvaljujuÊi moguÊnosti predpolimerizacije. Za predpolimerizaciju Variolink Es­ thetic DC osvjetjuje se primjenjujuÊi tehniku Ëetvrtina,

Vjesnik dentalne medicine

35

tj. osvjetljava se svaka Ëetvrtina povrπine (mezio­oralna, disto­oralna, mezio­bukalna, disto­bukalna) po dvije sekunde. Ako se koristi Variolink Esthetic LC, cijela ce­ mentna pukotina predpolimerizirana je u roku od dvije sekunde (kruæna tehnika).

Fleksibilna kOnzistencija Konzistencija Variolink Esthetic cementa optimalno je prilagoena zahtjevima dentalnih ordinacija. Ima op­ timalna svojstva teËenja te se jednostavno i precizno is­ tiskuje iz πtrcaljke. Nadalje, viπak materijala lagano izlazi iz cementne pukotine, ali ostaje na mjestu, tako da se moæe lako oËistiti nakon uspjeπne predpolimerizacije.

kOmbinacija s adhezivOm adhese universal Adheziv Adhese Universal idealno nadopunjuje Variolink Esthetic cement. Neobavezni korak s fosfor­ nom kiselinom dio je tehnike”selektivnog jetkanja” i “jetkajuÊe­ispiruÊe” tehnike te rezultira poveÊanom ad­ hezijom na caklini uz poboljπano rubno brtvljenje. Ad­ hese Universal nanosi se na povrπinu zuba, poËevπi od caklinskih rubova i utrljava se najmanje 20 sekundi. Na­ kon toga adheziv se rasprπuje zrakom dok se ne pojavi sjajan, stabilan sloj premaza. ZahvaljujuÊi prilagoenoj tiksotropiji adheziva, debljina sloja svedena je na mini­ mum, tako da ne utjeËe na dosjed nadomjestka. Materi­ jal se polimerizira lampom intenzitetom 500 mW/cm2 deset sekundi prije stavljanja indirektnog nadomjestka.

klini»ki slu»aj: Dvadesetpetogodiπnji pacijent u naπu ordinaciju doπao je s insuficijentnim kompozitnim ispunom i

36

sekundarnim karijesom na zubu 36 (slika 1.). BuduÊi da je defekt bio vrlo velik, odluËeno je izraditi IPS e.max CAD onlej kako bi se postigao uËinkovit i estetski re­ zultat. Nakon preparacije zub se skenira intraoralno te se izrauje virtualni nacrt djelomiËne krunice (slika 2.). Nakon toga izglodan je nadomjestak od nekristalizirane keramike koji je isproban u ustima kako bi se provjerile kontaktne toËke i dosjed. Kako bi se procijenili estetski uËinak i boja, individualizirani onlej ponovno je isproban koristeÊi Variolink Esthetic Try­In pastu neutralne boje (slika 3.). Tijekom proba pazilo se da zub bude dovolj­ no vlaæan kako bi se osigurao πto realistiËniji dojam boje. Anatomski oblikovan koferdam (OptraDam Plus) koriπtena je za postizanje apsolutno suhog radnog polja tijekom cementiranja nadomjestka (slika 4.). Prvo je jet­ kana caklina 15 sekundi (slika 5.), a zatim cijeli kavitet joπ 15 sekundi (slika 5.). Potom je Adhese Universal nanesen na cijelu prepariranu povrπinu zuba i rasprπen strujom zraka (slika 6.). Posebno se pazilo da se na dnu kaviteta ne formiraju nakupine materijala. Nakon toga nadomje­ stak je 10 sekundi svjetlosno polimeriziran lampom (Bluephase Style). Da bi se postigla optimalna veza, onlej od IPS e.max CAD keramike jetkan je fluorovodiËnom kiselinom (IPS Ceramic Etch gel) 20 sekundi i premazan posrednikom veze Monobond Plus. U sljedeÊem kor­ aku Variolink Esthetic DC nanesen je na veznu povrπinu nadomjestka koji je zatim postavljen na zub. Nakon predpolimerizacije cementa primjenjujuÊi tehniku Ëet­ vrtina (dvije sekunde po Ëetvrtinu povrπine) (slika 7.), viπak materijala konzistencije gela moæe se lako ukloniti sondom (slika 8.). Glicerinski gel (Liquid Strip) nanesen je rubno kako bi se sprijeËio nastanak inhibicijskog sloja. Zavrπno je svaki segment nadomjestka osvjetljen po 10 sekundi (slika 9.), cementna pukotina je obraena i poli­ rana (Astropol) te su provjereni okluzijski odnosi. o

Vjesnik dentalne medicine

Slika 1. Stanje prije zahvata: Zub 36 s insuficijentnim kompozitnim ispunom

Slika 2. Oblikovanje IPS e.max CAD nadomjestka u software-u

Slika 3. Proba prijanjanja i prilagodbe boje nadomjestka pomoÊu Variolink Esthetic Try-In pastu neutralne boje

Slika 4. Izolacija kaviteta OptraDam-om prije cementiranja

Slika 5. Jetkanje kaviteta 37%-tnom ortofosfornom kiselinom (Total Etch)

Slika 6. Nanoπenje Adhese Universal adheziva

Vjesnik dentalne medicine

37

Slika 7. Viπak materijala se predpolimerizira primjenom tehnike Ëetvrtina, tj. svaka Ëetvrtina povrπine osvjetljava se po 2 sekunde polimerizacijskom lampom koja se dræi na maksimalnoj udaljenosti od 10 mm.

Slika 8. Viπak materijala gelaste konzistencije jednostavno se uklanja strugaËem.

Slika 9. Nakon nanoπenja glicerinskog gela (Liquid Strip), svaki se segment nadomjestka polimerizira.

Slika 10. Izgled noadomjestka tjedan dana nakon cementiranja.

38

Vjesnik dentalne medicine

NOVO

Variolink Esthetic ®

Estetski kompozitni cement

“Nevjerojatno jednostavna estetika!”

L

Ivoclar Vivadent AG Bendererstr. 2 | 9494 Schaan | Liechtenstein | Tel.: +423 235 35 35 | Fax: +423 235 33 60

rin

®

R

Ivoce IG

www.ivoclarvivadent.com

NTED

TO

E AT

H T I NITI

A

• Balansiran i jednostavan sustav boja • Izuzetna stabilnost boje zbog formule bez amina • Jednostavno uklanjanje viška

P

Kompozitni cement za vrhunske estetske rezultate pri trajnom cementiranju potpuno keramiËkih restauracija...

roBolock VEZa = UnilatEralna ProtEZa

igor GaliÊ, dt [email protected]

klini»ki slu»aj Gubitk straænjih zuba uzrokuje sniæavanje okluzije i pomankanje funkcije ævakanja. Sila se prenosi na prednje zube i ubrzava se njihovo troπenje. (Slika 1.) Kod umetnutog sedla moæemo planirati fiksni pro­ tetski nadomjestak dok kod produæenog sedla imamo moguËnost izbora. (Slika 2.) Jedna je opcija implan­ tati kao sidriπte mosta, dok je druga moguËnost izrade kombinirane unilaterale proteze. Pacijentov status je detaljno analiziran u ordinaciji i isplanirana mu je protetska terapija. Iz objektinih i subjektivnih razloga pacijent nije izrazio æelju za implatoloπko zbrinja­ vanje. U gornjoj Ëeljusti na jednoj strani isplaniran je fiksni metal keramiËki most a na drugoj strani je plan izrade unilateralne proteze. Poznato je da sa smanje­ njem baze prijeti opasnost da se leæiπte preoptereti zbog ograniËene sposobnosti optereÊenja sluznice i koπtanog fundamenta. Stoga vrijedi pravilo da se pri izradi skeleta prijenos sila osigura modificiranim kru­ nicama i posebnim retecionim elementima za reten­ ciju. Jedno od tih posebnih ataËmena je i proizvod Robolock tvrtke ZL Microdent NjemaËka. Robolock je kruta, ekstra koronarna zglobna veza, koji se moæe koristiti u sva Ëetri kvadranta. Robolock se sastoji od: patrice, matrice, mehanizama za otpuπtanje, opruge za odvajanje matrice od patrice i vijka za zatvaranje. (Slika 3.) U setu se nalaze osim patrice i matrice, i po­ moËni dijelovi. (Slika 4.) Pacijentu je nakon bruπenja uzet otisak za izradu fiksnih konstrukcija. Kod izrade unilateralnih proteza postoji moguÊnost da se rad iz­ veda na jednom otisku/modelu. Ako se radi na seg­ mentiranim modelima i meko tkivo je zdravo i tvrdo, moæemo vrlo precizno odrediti sedlo za bazu proteze. (Slika 5.) TehniËar izmodelira u vosku krunice i na dis­ talni dio uz pomoÊ paralelometra privremeno montira patricu. Uz pomoÊ silikonskog kljuËa se provjeri pros­ 40

tor potreban za okluziju. Ako je potrebno patrica se moæe skratiti po visini (Slika 6.). Nakon adaptacije nuæno je napraviti utor za mehaniËku retenciju pa­ trice s legurom. Patrica se montira pomoÊu dræaËa i u paralelometru se fiksira pomoÊu voska (Slika 7.). Bit­ no je napomenuti da se vanjski dio patrice ne tretira pjeskarenjem ili frezama jer bi to moglo uzrokovati probleme kod lijevanja. Pravilo kod izrade ovih vrsta protetskih radova da se obavezno mora izraditi frezani utor i interlock radi distribucije negativnih ævaËnih sila.(Slika 8.) Prilikom ulaganja treba provjeriti s ba­ zalne strane metalnu patricu i cervikalni voπtani dio modificirane krune. Patrica je izraena od Pt/Ir legure i ima interval taljenja 1830°C ­ 1855°C. Ova vrsta le­ gure je ne oksidirajuÊa i samim time nije je nuæno polirati nakon lijevanja. Nakon lijevanja paæljivo ot­ voriti kivetu. Prije faze pjeskarenja voskom zaπtititi patricu (Slika 9. i 10.). Proba metalnog skeleta u us­ tima pacijenta (Slika 11.). Uzimanje i kontrola boje pomoÊu Easyshade­a i kljuËa boja (Slika 12.). Nakon slojevanja keramike i poliranja metalnih dijelova uz­ ima se funkcijski otisak individualnom ælicom (Slika 13.). SlijedeÊi korak je izrada mobilnog dijela. Matrica se montira na patricu i po potrebi se paæljivo adaptira prema okluzijskom prostoru (Slika 14. i 15.). Vijak za dubliranje se postavlja u matricu na onu stranu koja je odreena za mehanizam za odvajanje. U naπem sluËaju je to palatinalna strana (Slika 16.). U fazi pri­ preme za dubliranje vaæno je zaπtititi voskom mikro navoje mehanizma. Na matricu se tanko vokom pri­ premi meuprostor za ljepilo. Zaliju se i podminirani dijelovi (Slika 17.). Postupak preciznog dubliranja silikonom i izrada modela od uloæne mase je stan­ dardan. Kod modelacije na dubliranom modelu vijak za dubliranje se na zatvara voskom. Debljina voska na matrici iznosi otprilike 0,5 mm (Slika 18.). Na­ kon izlijevanja metalnog skeleta i obrade, potrebno je provjeriti pasivni dosijed na krunicama i matrici. Skelet se moæe ispolirati na visoki sjaj. Rupa, koju smo izradili u vosku, za oprugu za odvajanje matrice od patrice, se oslobodi sa bazalne strane i osigura se nesmetani dosijed skeleta u nulti poloæaj (Slika 19.). Slijedi priprema matrice za lijepljenje u metalni ske­ let. Kako se matrica sastoji od dva mikro mehanizma, neophodno ih je zaπtititi prije pjeskarenja (Slika 3.). Svi se elementi paæljivo s posebnim alatima odviju. Voskom se zaπtiti ispolirani dio metalnog skeleta i

Vjesnik dentalne medicine

Slika 1. Inicijalna situacija

Slika 2. Okluzalni pogled situacije

Slika 6. a.odreivanje poloæaja modela u paralelometru, b.privremeno pozicioniranje patrice na krunicu, c.adaptiranje gornjeg dijela patrice Slika 7. a. nakon prilagodbe treba izraditi ælijeb za retenciju, b.montaæa patrice pomoÊu dræaËa, c.paæljivo navoπtavanje treba osigurati Ëistu povrπinu patrice

Slika 5. Segmentirani model spreman za fiksnu rekonstrukciju

Slika 3. Dijelovi Robolock-a: 1.patrica, 2.matrica, 3.mehanizam za otpuπtanje, 4.opruga za odvajanje matrice od patrice, 5.vijak za zatvaranje

Slika 4. 1.patrica, 2.matrica, 3.pomoÊni dijelovi Vjesnik dentalne medicine

Slika 8. Obavezno se mora izraditi frezani utor i interlock radi distribucije negativnih ævaËnih sila

41

Slika 9. Zaπtita patrice prilikom pjeskarenja metalnog odljeva

Slika 12. Pomagala za uzimanje boje; VITA kljuË boja, VITA Easyshade® Advance 4.0, Smile Light s polarizacijskim filterom Slika 16. PomoÊni vijak za dubliranje se postavlja na radnu stranu matrice

Slika 13. Funkcijski otisak nakon zavrπenog peËenja keramike

Slika 17. Finalno poliranje frezanih dijelova i priprema za dubliranje

Slika 10. NeoksidirajuÊa Pt/Ir patrica nakon lijevanja

Slika 14. Matrica mora odgovarati dimenzijama patrice

Slika 18. Modelacija na dubliranom modelu buduÊe mobilne konstrukcije

Slika 15. Prilagodba matrice

Slika 11. Proba fiksne metalne konstrukcije u ustima

42

Slika 19. Obrada skeleta i provjera pasivnog dosijeda. Priprema za oprugu za odvajanje Vjesnik dentalne medicine

Slika 20. Pjeskarenje dijelova koji se lijepe DuroBond-om

Slika 21. DuroBond kompozitno ljepilo se polimerizira na 2 naËina; svijetlom ili samovezujuÊi

Slika 24. Kompletni rad u ustima

Slika 25. Novi status u ustima pacijenta Slika 22. Registracija zagriza

Slika 23. Postava i karakterizacija kompozitnih zuba

Slika 26. Potpuni zubni luk i zadovoljni osmijeh

matrica. Nakon pjeskarenja granu­ lacijom od 250µm na 3 bar. paæljivo se zaviju svi elementi mehaniz­ ma. Sve se dobro oËisti od voska i osuπi (Slika 20.). Model se izolira. Povrπina se premaæe metal prime­ rom i zamjeπa se ljepilo Duro­ Bond. Ljepilo je na bazi kompzita

i polimerizira se dvofazno (Slika 21.). Nakon πto se je ljepilo u potpunosti vezalo viπak se moæe odstraniti i sada se provjerava dali ateËmen ispravno funkcionira. Na metalnu retenciju skeleta postavlja se specijalni vosak za registraciju zagriza. S obzirom da je kod paci­ Vjesnik dentalne medicine

jenta okluzija oËuvana voπtani be­ dem se prilagoava tako da preo­ stali zubi lagano dodiruju registrat (Slika 22.). Kod postavljanja zuba Ëesto ih je potrebno prilagoditi morfologiji antagonista. Najbolje je koristiti kompozitne zube iz razloga πto je manja abrazija od akrilatnih, estetski najbolje odgo­ varaju keramiËkim bojama (VITA 3D­Master®) i lako se nijan­ siraju kompozitnim materijalima. (Slika 23.). Nakon probe postave i prije polimerizacije akrilatne baze, ateËment se dobro izolira i mehanizam za otpuπtanje se za­ mjeni mesinganim pinom radi spreËavanja oπteËenja opruænog mehanizma. Obrada i zavrπavanje se izvodi na uobiËajan naËin. Po potrebi se kompozitni zubi dodat­ no karakteriziraju i sve se dobro ispolira. Mesingani pin se zamjeni s orginalnim elementom i svi se mehaniËki mikro navoji premaæu tekuÊim silikonom za brtvljenje (Tectu®SIL). Rad je spreman za predaju (Slika 24.). Nakon trajnog cementiranja adekvatnim cemen­ tom pacijenta se educira o naËinu skidanja i stavljanja unilate­ ralne proteze. Uvjet da funkcije ovog sustava budu maksimalne jest sklad i pravilna funkcija svih njegovih dijelova (Slika 25.). Ovaj kliniËki sluËaj je popraÊen svim fazama rada. Naravno da se neke faze mogu skratiti ovisno o pro­ tetskom timu i teæini sluËaja. Ove vrste protetskih radova predstav­ ljaju kljuËnu prednost u odnosu na klasiËno rjeπavanje jednostrane bezubosti (Slika 26.). Æelio bi zahvaliti pacijentu na suradnji i struËnoj pomoÊi Mis­ lavu PeriÊu dr.dent.med. na ovom kliniËkom sluËaju. o

Autor/Izvor fotografije broj 3. je ZL Microdent Autor svih ostalih fotografija je Igor GaliÊ

43

- originalno rješenje jednostranih proteza! ROBOLOCK

je element, koji služi isključivo retiniranju djelomičnih proteza sa unilateralnim

slobodnim sedlom ( jednostrano skraćenim zubnim lukom). Osim toga upotrebljava se za protetsku opskrbu obostrano skraćenog zubnog luka djelomičnim protezama sa bilateralnim slobodnim sedlom i protezama sa zasunom, a također i za pomične mostove. Ovaj retencijski element, zahvaljujući mogučnosti navijanja fiksacijskog klina, je moguće postavljati u sve kvadrante.

Vinogradski odvojak 2d · 10431 Sveta Nedelja · HRVATSKA

Opekarniška cesta 26 · 3000 CELJE · SLOVENIJA

Tel.: 01 3873 644 · Fax: 01 3873 617

Tel.: +386 (0)3 425-62-00 · Fax: +386 (0)3 425-62-10

E-mail: [email protected] · www.interdent.hr

E-mail: [email protected] · www.interdent.cc

klini»ka U»inkoVitost jEdnofaZnih saMojEtkajU∆ih adhEZiVa U odnosU na sUstaVE jEtkanja i isPiranja rast samOjetkaju∆ih sredstava za spajanje

autor: Prof. jan van dijken

Posljednjih godina trend vezano uz sredstva za spajanje je njihovo pojednostavljenje, kako je pokazao razvoj samojetkajuÊih adheziva u jednoj boËici (SEA, 7. generacija), koji kombiniraju jetkanje, primer i spaja­ nje u jednoj kliniËkoj fazi. KonaËni cilj tih modifikacija bio je smanjiti broj potrebnih koraka, kao i osjetljivost tehnike procesa [6]. Danas su samojetkajuÊi adhezivi poznati po svojoj brzoj primjeni te se smatraju lakπima za uporabu od adheziva koji se koriste u viπe koraka [3]. Meutim, sustavi jetkanja i ispiranja u tri koraka (4. generacija) joπ se uvijek raπireno smatraju zlatnim standardom za spajanje. Osim toga, nemaju svi samojetkajuÊi adhezivni sus­ tavi isti sastav, πto uzrokuje njihovu razliËitu uËinkovi­ tost. Primjer toga je sadræi li sustav HEMA ili ne. Zapra­ vo je HEMA (2­hidroksietilmetakrilat) dobro poznati alergen, no πiroko se koristi kod dentalnih adheziva za smanjenje viskoznosti, poboljπanje ËvrstoÊe spa­ janja za dentin i sprjeËavanje odvajanja faza. Stoga je predstavljanje adheziva koji ne sadræe HEMA (G­Bond i G­aenial Bond) potaklo veliko zanimanje. Istodobno se na nekim sveuËiliπtima ispituje i aktualno raspravlja kliniËka pouzdanost novih sustava spajanja koji ne sa­ dræe HEMA.

su manje osjetljivi na tehniku [6]. Meutim, nedavna kliniËka ispitivanja [1­4] pokazuju da se godiπnje stope neuspjeha samojetkajuÊih adheziva stalno smanjuju te da sada mogu konkurirati tradicionalnim sredstvima za spajanje. Pri odabiru sustava za spajanje vaæno je utvrditi koji proizvodi imaju dobre kliniËke rezultate, radije nego se samo oslanjati na odreenu generaciju adheziva. ©toviπe, stupanj kliniËkog neuspjeha za proizvode unutar iste generacije adheziva moæe znaËajno vari­ rati (Tablica 1). Kod svake generacije neki Êe proizvodi imati vrlo visoku uspjeπnost, dok Êe drugi uzrokovati veÊe neuspjehe Iz tog su razloga kliniËka ispitivanja vaænija za ocjenu rezultata svakog proizvoda od rasprave o su­ periornosti odreene generacije sredstava za spajanje. Moæe li jednofazni samojetkajuÊi adheziv imati iste kliniËke rezultate kao tradicionalni sustav jetkanja i ispiranja? Najnovija kliniËka istraæivanja klase V nekarije­ snih lezija [1] usporeuje trajnost kliniËkog spa­ janja jednofaznog samojetkajuÊeg adheziva koji ne sadræi HEMA (G­Bond, GC), trofaznog sustava jetkanja i ispiranja koji ne sadræi HEMA/TEGDMA (cfm, Saremco) i dvofaznog adheziva koji sadræi HEMA s jetkanjem i ispiranjem (XP Bond, Dent­ sply). Svi adhezivni ispuni izraeni su na nekarijes­ nim cervikalnim lezijama, buduÊi da se one smatraju najboljim izazovom za adhezivne sustave. Nadalje, nije izraena caklinska kosina, kako bi teæiπte bilo iskljuËivo na ËvrstoÊi spoja s dentinom. Ispuni su ocijenjeni prije poËetka terapije, nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseca te zatim jedanput godiπnje kroz pet godina, od strane operatera i ispitivaËa. Rezultati nakon pet godina pokazuju da je kliniËki uspjeh oba adheziva koji ne sadræe HEMA bio znaËajno

dugOrO»ni klini»ki pOdaci Danas je problem da mnogi novi sustavi nemaju neovisne kliniËke ocjene te mnogima nedostaju du­ goroËne studije. VeÊina ispitivanja ËvrstoÊe spoja pro­ vodi se odmah nakon spajanja te samo nekoliko studija oponaπaju, i tada samo djelomiËno, kemijske i fiziËke Ëimbenike sila do kojih dolazi u oralnom okruæenju. In vitro ispitivanja pokazuju da sustavi jetkanja i ispiranja imaju bolje rezultate od samojetkajuÊih adheziva [1] te

Vjesnik dentalne medicine

45

Tablica 1 - Objavljeni godiπnji podaci o neuspjeπnosti adhezivnih sustava testiranih u Umei u sliËnim studijama samo dentinskih nekarijesnih cervikalnih lezija, nakon 5 godina praÊenja. AFR = godiπnja stopa neuspjeha. Za veÊinu sustava jetkanja i ispiranja koristila se 35-37% fosforna kiselina, a druge kiseline koje su se koristile navedene su u zagradama. (JWV van Dijken. A randomized controlled 5-year prospective study of two HEMA-free adhesives, a 1-step self etching and a 3-step etch-and-rinse, in non-carious cervical lesions. Dental Materials 2013; 29: e271-e280)

“nove kliniËke studije pokazuju da jednofazni samojetkajuÊi adhezivi imaju kliniËke rezultate kao i sustavi spajanja s jetkanjem i ispiranjem nakon pet godina.” veÊi nego kod dvofaznog adheziva koji sadræi HEMA s jetkanjem i ispiranjem. Druga studija provedena na KatoliËkom sveuËiliπtu Leuven, Belgija (KU Leuven) [5], pokazala je jednako povoljnu kliniËku uËinkovitost nakon tri godine za adheziv koji ne sadræi HEMA (G­ Bond, GC) i adheziv koji sadræi HEMA (Clearfil Tri­S Bond, Kuraray). IskljuËenje HEMA iz sastava sredstava za spajanje moæe imati i druge prednosti, kao πto su niæi rizik od alergije, poboljπana mehaniËka ËvrstoÊa i niæa hidro­ litiËka razgradnja. ZakljuËak moje studije [1] bio je da je trajnost nekarijesnih cervikalnih lezija adheziva koji ne sadræe HEMA (G­Bond i cfm) bila uspjeπna nakon pet godina. Pored toga, G­Bond bio je jedno od kliniËki najuËinkovitijih sredstava za spajanje dentina. Dodatni kliniËki rezultati kod kaviteta klase II [2] pokazali su da je trajnost G­Bonda kod kaviteta klase 46

II bila uspjeπna nakon 6 godina. Ovo je istraæivanje takoer jasno pokazalo da je kliniËka uËinkovitost G­ Bonda bila visoko prihvatljiva i sukladna s adhezivima s tehnikom jetkanja i ispiranja. Druga kliniËka studija nekarijesnih cervikalnih lezija na KU Leuven potvruje te rezultate zakljuËkom da je sliËna kliniËka uspjeπnost utvrena za G­Bond i “zlatni standard” tehnike jetkanja i ispiranja Optibond FL, nakon tri [3] i pet [4] godina. Utvreno je znaËajno viπe incizalnih rubnih defekata kod samojetkajuÊeg adheziva nego kod adheziva s jetkanjem i ispiranjem, no mogli su se lako odstraniti poliranjem. Rezultati G­ Bonda bili su kliniËki prihvatljivi nakon pet godina. Koji su zakljuËci ovih kliniËkih studija? U laboratorijskim testiranjima sustavi jetkanja i ispi­ ranja uvijek imaju bolje rezultate u usporedbi sa samo­ jetkajuÊim adhezivima. Meutim, rezultati dobiveni u najnovijim kliniËkim ispitivanjima jasno pokazuju da samojetkajuÊi adhezivi imaju dobre kliniËke rezultate. OpÊenito se smatra da su samojetkajuÊi sustavi znaËajno usavrπeni posljednjih nekoliko godina te da mogu postiÊi kliniËki uspjeh sliËan zlatnom standardu trofaznih adheziva sa sustavom jetkanja i ispiranja, kao πto je Optibond FL [3­4]. Burrow & Tyas [6] zakljuËu­

Vjesnik dentalne medicine

ju da “ispun nekarijesnih cervikalnih lezija s novijim „sve­u­jednom“ adhezivima predstavlja uËinkovitu alternativnu tehniku sloæenijim adhezivnim materi­ jalima.” Navedene kliniËke studije [1­5] pokazuju da odsus­ tvo HEMA ne utjeËe negativno na stopu neuspjeha ispuna. To su ponovili Burrow & Tyas [6] tvrdnjom da “izgleda da odsustvo HEMA nije negativno utjecalo na retenciju ispuna ili rubno obojenje”, u usporednoj studiji G­Bond­a (GC) i S3 Bonda (Kuraray). Sukladno zakljuËcima studije klase V, utjecaj bi mogao biti i pozi­ tivan za ËvrstoÊu spoja za dentin, zbog manje apsorp­ cije vode i postupne hidrolitiËke polimerne razgradnje. Meutim, potrebno je viπe dugoroËnih kliniËkih studi­ ja za istraæiti mogu li adhezivi koji ne sadræe HEMA omoguÊiti bolju trajnost spoja. KonaËno smo zakljuËili da je trajnost kod nekarijesnih cervikalnih lezija adhe­ ziva koji ne sadræe HEMA bila uspjeπna nakon 5 go­ dina. Usprkos pitanja koja su se pojavila, jednofazni samojetkajuÊi adhezivi (G­Bond, GC) bili su meu najboljima s obzirom na kliniËku uËinkovitost kod spa­ janja dentina. o

literatura 1. JWV van Dijken. A randomized controlled 5­year prospective study of two HEMA­free adhesives, a 1­step self etching and a 3­step etch­and­ rinse, in non­carious cervical lesions. Dental Materials 2013; 29: e271­e280. 2. JWV van Dijken. A 6­year prospective evaluation of a one­step HEMA­ free self etching adhesive in Class II restorations. Dental Materials 2013; 29: 1116­1122. 3. KL Van Landuyt, M Peumans, J De Munck, MV Car­ doso, B Ermis, B Van Meerbeek. Three­year clinical performance of a HEMA­free one­step self­etch adhesive in non­carious cervical lesions. Eur J Oral Sci 2011; 119: 511­516. 4. KL Van Landuyt, J De Munck, B Banu Ermis , M Peumans, B Van Meerbeek. Five­year clinical per­ formance of a HEMA­free one­step self­etch ad­ hesive in non­carious cervical lesions. Clin Oral In­ vest DOI 10.1007/ s00784­013­1061­9 , published ahead of print 2013 5. SG Moretto, EMA Russo, RCR Carvalho, J De Munck, K Van Landuyt, M Peumans, B Van Meer­ beek, MV Cardoso. 3­year clinical effectiveness of one­step adhesives in non­carious cervical lesions. J Dent 2013 Aug;41:675­682. 6. MF. Burrow & MJ. Tyas. Comparison of two all­ in­one adhesives bonded to non­carious cervi­ cal lsions ­ results at 3 years. Clin Oral Investig. 2012;16:1089­1094

o autoru Prof. Jan van Dijken je profesor iz karijesologije na SveuËiliπtu Umeå u sjevernom dijelu ©vedske. Posljednjih Ëetrdeset godina radi na Fakultetu dentalne medicine u Umeåi i predaje karijesologiju i restorativnu dentalnu medicinu studentima dentalne medicine dodiplomskog i postdiplomskog studija, dentalnim tehniËarima i higijeniËarima. Njegovo podruËje istraæivanja su uglavnom dentalni materijali i adhezivna dentalna me­ dicina. DugoroËna kliniËka ocjena akrilatnih kompozita, keramika i adhezivnih sustava te ocjena in vivo biokompatibilnosti glavne su teme istraæivanja na Umeåi. Diplomirao je dentalnu medicinu na SveuËiliπtu u Amsterdamu (ACTA) 1973. godine. Nakon rada kao doktor dentalne medicine i djeËje dentalne medicine u privatnoj ordinaciji, preselio se u ©vedsku i doktorirao 1987. godine na SveuËiliπtu u Umeåi, prouËavajuÊi u svojoj disertaciji dugotrajnost akrilatnih kompozita in vivo. Dio tog istraæivanja proveden je na NIOM­u, Skandinavskom institutu za materijale u Oslu. Istraæivanje u suradnji s Umeåom provedeno je i s nekoliko drugih svjetskih sveuËiliπta, poput sveuËiliπta u Kopenhagenu, Turku, Nijmegenu, Amsterdamu, Helsinkiju, Oslu, itd. te takoer s mnogim PDSH klinikama u ©vedskoj. Od 2000. godine voditelj je Grupe za istraæivanje biomaterijala u Umeåi i Edukacije za dentalne higijeniËare u Umeåi.

“Objavljeno u GC get connected2, veljaËa 2014. ljubaznoπÊu prof. Dijken”

Vjesnik dentalne medicine

47

NITRADINE ™ UČINKOVITO UKLANJA BIOFILM SA PROTEZA, UDLAGA I ČETKICA ZA ZUBE Unatoč globalnoj dostupnosti raznih tableta za čišćenje i dezinfekciju proteza, otprilike 65% pacijenata koji nose razne proteze pati od simptoma stomatitisa. Ovi simptomi uzrokovani su nakupljanjem biofilma kako na površini tako i u mikroporama polimera koji se koristi za izradu proteza, ortodontskih aparata i udlaga. Glavni razlog za to je što većina tableta za čišćenje na tržištu ističe svoju antibakterijsku učinkovitost, no ne i uklanjanje biofilma. Stomatitis izazvan mikrobiološkim biofilmom treba smatrati ozbiljnom infekcijom. Neki od neugodnih, time uzrokovanih simptoma jesu, iritacija, osjećaj peckanja, neugoda i bol u ustima, upaljene desni, ispucale usne i loš zadah. Može doći do pojave SAŽETAK KLINIČKE STUDIJE Evaluacija učinkovitosti proizvoda za čišćenje proteze kontaminirane s poznatom mikrobiološkom florom. In vitro ispitivanje. R. Thomas Glass, DDS, PhD1/James W. Bullard, BA, SI ASCP2/Robert S. Conrad, PhD3/Earl L.Blewett, PhD4

1

Bez tretmana

Tretirano samo vodom

Tretirano NitrAdine® tabletom

Kontrolno

S aureus

P aeruginosa

1

C albicans

10

S aureus

103 102

P aeruginosa

105 104 C albicans

NitrAdine®

10

CFU g

105 104 103 102

107 106

Herpes simplex

Kontrolno

TCID50 mL

107 106

NitrAdine®

Slika 3a - SEM fotomikrograf pokazuju velike nakupine C. albicans na površini netretirane meko podložene dentalne proteze (originalno povećanje x1, 000).

Slika 3b - SEM fotomikrograf pokazuje nakupine C. albicans na površini tvrdog dijela proteze tretiranog vodom. Primjećujemo da su neki od mikroorganizama isprani (originalno povećanje x1, 000).

Slika 3c - SEM C. albicans na površini tvrdog dijela proteze tretirane sa NitrAdine® tabletom. Zamjećena je potpuna odsutnost mikroorganizama. Kako nema otkrivenih mikroorganizama koji se pojavljuju na površini, vidljivo je da NitrAdine® tablete ne samo da uklanjaju mikroorganizme sa proteza, već ih i izravno ubijaju (originalno povećanje x1, 000).

sistemskih infekcijskih bolesti, koje čak u nekim slučajevima mogu dovesti i do zatajenja organa. Jedinstvena NitrAdine® formula bazirana je na kombinaciji učinkovite dezinfekcije i temeljitog sredstva za čišćenje. Rezultat toga je potpuno uklanjanje patogenih uzročnika mikrobiološkog biofilma sa bilo kojeg polimera koji se koristi za izradu proteza, ortodonstkih aparata i udlaga, te isto tako čišćenje i dezinfekciju četkica za zube. Rezultat se može postići već nakon samo jednog tretmana od 15 minuta. NitrAdine® i Steryl Brush šumeće tablete s jedinstvenom formulom, jednostavne su za uporabu, netoksične, ne izazivaju koroziju metala, ne oštećuju proteze i aparate, te ne utječu na boju materijala. Rezultat: Tretmanom NitrAdine® tabletom učinkovito uklonjene gljivice C. albicans, te bakterije S. aureus i P. aeruginosa sa meko podloženih dentalnih proteza. Tretmanom tvrdih dentalnih proteza uklonjene su gljivice C. Albicans, te se smanjio broj bakterija S. aureus i P. aeruginosa na < 10. Bakterija B. cereus, pokazala je smanjenje od 10 mikroorganizama kod tvrdih dentalnih proteza, dok kod meko podloženih proteza nije pokazano znatnije smanjenje. Virusne analize pokazale su da se kod obje tvrdoće proteza, nakon ispiranja vodom, zadržala velika količina virusa, dok nakon tretmana s otopinom spravljenom NitrAdine® tabletom nije pronađen niti jedan virus kod bilo kojeg od 40 tretiranih uzoraka. Zaključak: jedna uporaba NitrAdine® tableta, učinkovita je u uklanjanju određenih vrsta mikroorganizama, uključujući in vitro odabrane viruse. (Quintessence Int 2004; 35:194-199)

• ISO 13727 potvrđuje baktericidnu aktivnost već unutar 15 minuta, značajno smanjujući Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aureus i Enterococcus hirae • ISO 13624 potvrđuje aktivnosti uništavanja gljivica već unutar 15 minuta: smanjuje Candida albicans • ISO 14476 +A1 antivirusna aktivnost: značajno smanjuje Adenoviruse i Polioviruse već u roku od 1 sata djelovanja tablete

Uvozink i distributer: Apolonia d.o.o. 52220 Labin, Dubrova 308; Tel.: 052.885.032, 052.885.062 www.apolonia.hr www.nitradine.com

noVi UPisi!!!

V. GEnEracija PolaZnika ProGraMa UsaVrŠaVanja Za PosloVE dEntalnoG/E asistEnta/icE krajem mjeseca oæujka 2015. godine upisana je V. Generacija polaznika u program usavrπavanja, jedinstveni program e-uËenja kojeg provodi UËiliπte ambitio. to je prvi odobreni formalni program usavrπavanja odraslih u hrvatskoj koji se odvija kombinacijom e-uËenja i redovne nastave, a koji omoguÊava stjecanje potrebnog struËnog znanja u podruËju dentalne medicine, toËnije za pravilno asistiranje u svakodnevnim postupcima u dentalno medicinskom timu. time je polaznicima omoguÊeno fleksibilno stjecanje novih znanja i vjeπtina uz rad i pohaanje programa polaznicima iz cijele hrvatske. nastavni plan i program su usklaeni s hrvatskim i europskim kvalifikacijskim okvirom i ishodima uËenja potrebnim za rad u ordinaciji na mjestu dentalnog asistenta. Viπe informacija moæe se dobiti u UËiliπtu ambitio tel: 01/4677-802 ili na www.uciliste-ambitio.hr. Predbiljeæbe za nove upise su u tijeku!!!

GostoVanjE U U»ili©tU aMBitio Zadnja predavanja u proπloj godini obiljeæena su i jednim gostovanjem. U subotu 20.12.2014. godine, u sklopu modula Promocija oralnog zdravlja, gostovala je kaja Gmaz, dr.med.dent., koja je inaËe i predsjednica Udruge za prevenciju karijesa. naπim polaznicama je prezentirala zanimljive sluËajeve karijesa u dojenaËkoj dobi, kod djece i odraslih, te savjetovala o pravilnom odræavanju oralne higijene namijenjene pacijentima. Polaznice su na kraju dobile i poklon pakete tvrtke albidus sa curaprox proizvodima.

dentalni asistent/ica

ZaniManjE BUdU∆nosti „ja sam po zanimanju zubni tehniËar i imam 7 godina iskustva u zubnoj tehnici, ne samo u hrvatskoj nego i u ljubljani u sloveniji. kada sam se vratila u hrvatsku i poËela raditi kao zubni tehniËar viπe me taj posao nije u potpunosti ispunjavao. U meuvremenu sam ostala trudna i otiπla na porodiljni. imala sam dovoljno vremena malo razmisliti o svemu...svome poslu i zanimanju... iako je zubna tehnika jako zanimljiv posao, nedostajala mi je komunikacija i odnos s ljudima. jednom prilikom sam kontaktirala jednog zubara. on mi je spomenuo da sada postoji UËiliπte za dentalnog asistenta i objasnio princip πkolovanja....ja sam se zainteresirala i odluËila upisati u UËiliπte ambitio za dentalnu asistenticu. slobodno kaæem da mi je to jedna od najboljih odluka u æivotu. jako dugo se nisam tako dobro osjeÊala u svojoj koæi. Vjerujem da su tome doprinijeli i djelatnici i nastavnici UËiliπta koji su predivni ljudi i stvarno se trude i po meni uspijevaju potaknuti nas na drugaËiji naËin obavljanja posla kao dentalni asistent...pod time mislim da nas uËe da pristupamo poslu profesionalno i s osjeÊajima. Mislim da su dali doprinos naËinu rada dentalnih asistenata, a samim tim i svih zubnih ordinacija.“ diana c.- polaznica programa usavrπavanja za dentalnog asistenta. RijeËi su to jedne polaznice koja je odluËila spontano dati svoj osvrt na upisani program usavrπavanja koji trenutno pohaa u UËiliπtu Ambitio. Zadovoljstvo

upisanih polaznika je i naπe najveÊe zadovoljstvo, a posebice ako nakon uspjeπno zavrπenog programa uspiju naÊi zaposlenje. Prema nedavnim istraæivanji­ ma i statistikama provedenim u svijetu oËekuje se da Êe zapoπljavanje u podruËju zdravstvenih zanimanja, posebice za zanimanje dentalni asistent porasti za 36% do 2018. godine., πto je viπe od oËekivanog prosjeka za to zanimanje. Navedenom podatku idu u prilog i glo­ balne Ëinjenice koje se odraæavaju i na podruËje den­ talne medicine. OpÊenito se broj stanovnika u svijetu poveÊava, a time i potreba za uslugama u dentalnoj medicini, te se sve viπe teæi oËuvanju i zaπtiti prirodnih zubi u osoba srednje i starije dobi. Takoer je posebna paænja usmjerena na poveÊanje svijesti o zdravlju zubi kod mlae populacije. Ne smijemo zanemariti Ëinjenicu da je dentalni asistent obavezni Ëlan dentalnog tima. Zbog toga dentalnog asistenta treba prepoznati kao vaænu kariku dentalnog tima i omoguÊiti mu profesionalno usavrπavanje. To Êe dovesti do poboljπanja kvalitete usluga u ordinacijama dentalne medicine te doprinijeti veÊem standardu rada same ordinacije. BuduÊi da dentalni asistent obavlja i preuzima sve veÊi dio rutinskih poslova u ordinaciji, doktor se moæe viπe posvetiti sloæenijim zahvatima. Uz porast kvalitete rada, jako je vaæno napomenuti i Ëinjenicu da je od 2011. godine rad dentalnih asiste­ nata i zakonski reguliran Zakonom i Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko­tehniËke opreme za obavljanje zdravst­ vene djelatnosti. BuduÊnost zanimanja dentalni asistent bi trebala biti obeÊavajuÊa i kroz obrazovne programe koji se odvi­ jaju u UËiliπtu Ambitio. Da bi osoba postala dentalni asistent, nije potrebna visoka trogodiπnja πkola kao πto je to uobiËajeni minimum za ostala zdravstvena za­ nimanja nakon srednje πkole veÊ je moguÊe i struËno se usavrπiti u vremenu od 6 mjeseci (ukoliko je osoba zavrπila πkolu zdravstvenog usmjerenja) ili prekvalifici­ rati u vremenu od 18 mjeseci. Predbiljeæbe za nove upise u program usavrπavanja su u tijeku. Za viπe informacija posjetite stranicu www.uc­ iliste­ambitio.hr ili nas potraæite na adresi Ksaver 196, 10 000 Zagreb (blizina Ministarstva zdravlja).

NobelActive™

An implant like no other.

Maksimalni alveolarni obujam kosti. Obrnuti konusni dizajn koronarnog dijela za optimalnu potporu mekog tkiva.

Maksimalni volumen mekog tkiva. Ugrađeno pomicanje platforme dizajnirano s ciljem da meko tkivo dobije prirodan izgled.

Prilagodljivo usmjerenje implantata. Reverse-cutting flutes s oštricama za bušenje na vrhu koji omogućuje iskusnim kliničarima da prilagode poziciju implantata radi ostvarivanja optimalnog smjera protetskog rada, posebno na područjima ekstrakcije.

Maksimalno očuvanje kosti. Vrh s oštricama za bušenje omogućuje manju osteotomiju.

Bolja oseointegracija. Jedinstveno oksidirana TiUnite površina s navojima (Groovy) povećava stabilnost implantata kroz bržu formaciju kosti i osigurava dugoročan uspjeh.

Uvoznik - distributer : NOVODENT d.o.o. Matulji Cesta dalm. brigada 7, 51211 Tel: 051.701.645, 051.701.147, Fax: 051.741.080 Zagreb Zavrtnica 3, 10 000 Tel/Fax: 01.457.7846 E-mail: [email protected], www.novodent.hr

© Nobel Biocare Services AG, 2011. All rights reserved. Nobel Biocare, the Nobel Biocare logotype and all other trademarks are, if nothing else is stated or is evident from the context in a certain case, trademarks of Nobel Biocare. Disclaimer: Some products may not be regulatory cleared/released for sale in all markets. Please contact the local Nobel Biocare sales office for current product assortment and availability.

Savršena kombinacija! Ultradent Porcelain Etch i Silane su nerazdvojan par koji osigurava kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka. • • • • •

Aplikacija sa nastavcima direktno iz šprice olakšava i pojednostavnjuje rukovanje 90 sekundi jetkanje, 60 sekundi silaniziranje ˇ ´ vezivanja kompozita sa keramikom Predvidljiva visoka cvrstoca Sigurni pri upotrebi - ne pigmentiraju restauracije Stabilni preparati sa dugim rokom upotrebe

Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. ˇ ´ vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*. Za najbolju cvrstocu

1. Za optimalnu zaštitu mekih tkiva i susjednih zubi možete koristiti tekući koferdam. (opcija)

2. EtchArrest barijera je još bolja opcija za zaštitu tkiva jer neutralizira Porcelain Etch.

3. Žuti, gusti Porcelain Etchgel je jasno vidljiv i dovoljno viskozan da ostane tamo gdje se nanese.

4. Nakon 90 sekundi neutralizirajte žuti gel sa EtchArrestom, isperite i zatim jetkajte 15 sekundi običnom fosfornom kiselinom*(Ultra-Etch). Isperite.

* Napomena: Nakon jetkanja sa Porcelain Etch-om, na površini keramike nastane sloj mineralnih soli koji se lako odstrani fosfornom kiselinom.

Ovlašteni dobavljači:

DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH)

5. Nanesite Silane 1 minutu, posušite i nastavite postupak adhezivnog vezivanja. Po potrebi maskirajte metal sa Perma Flo dentin opaquer tekućim kompozitom.

tel: +385.1.34.80.331 | www.ultradent.hr ©2013 Ultradent Products, Inc. Sva prava pridržana.

Improving Oral Health Globally

PlidEnta - najkValitEtnija ZUBna Pasta U hrVatskoj Plidenta je najkvalitenija robna marka zubnih pasti na hrvatskom tržištu, prema istraživanju tržišta QU­ DAL ­ QUality meDAL 2015/2016, koje je tijekom sijeÊnja ove godine provela švicarska certifikacijska organizacija ICERTIAS na uzorku od 1.200 hrvatskih potrošaËa starijih od 15 godina, koji su u najveÊem broju odgovorili da upravo Plidenta nudi u Hrvatskoj apsolutno najvišu razinu kvalitete od svih zubnih pasti na tržištu. Plidenta je osvojila najvišu ocjenu s 5 zvjezdica, kao robna marka kojoj su potrošaËi dali najveÊe povjerenje u pitanjima kvalitete i pozicionirali ju na prvo mjesto u kategoriji zubnih pasti. Vrijednost QUDAL istraživanja je u tome da mjeri iskljuËivo iskustvo, mišljenje, zado­ voljstvo i percepciju potrošaËa o tome tko na tržištu nudi najvišu razinu kvalitete, a ispitanici umjesto na unaprijed ponuena pitanja, odgovaraju na pitanja otvorenog tipa, posve slobodno što smatraju najprim­ jerenijim odgovorom.

54

Lansirana 1984. godine, Plidenta je od poËetka zamišljena kao robna marka za zdravlje i lijep iz­ gled zubi. ZahvaljujuÊi farmaceutskoj ekspertizi i kvaliteti temeljenoj na originalnim formulacijama i 60­godišnjem iskustvu u proizvodnji zubnih pasti, Plidenta je vrlo brzo postala najpopularnija zubna pasta na tržištu, a njezina kvaliteta i liderska pozicija potvrene su priznanjima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta te nagradama Trusted brand, Superbrands i Cropak. o HYPERLINK "http://www.plidenta.com" www.plidenta.com; HYPERLINK "http://www.facebook.com/plidenta.hr" www.facebook.com/plidenta.hr; HYPERLINK "http://www.pintarest.com/plidenta" www.pintarest.com/plidenta

Vjesnik dentalne medicine

TEH

A VA Z DO

DENTALNE

HK

BOD DM UJE

KTORE DENT AL A DO AZ

- 12 BO DO ARE V NIČ

ICINE - 10 BO MED NE

Falkensteiner hotel Donat Organizatori kongresa:

Pod pokroviteljstvom:

Ministarstvo zdravlja

Drage kolegice i kolege, Veliko nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti Vas da će se kongres Aesthetic Dental Moment održati u Zadru, u hotelskom naselju Falkensteiner od 21.-23. svibnja 2015. godine. Kongres predstavlja značajniji skup inozemnih i domaćih stručnjaka i znanstvenika iz područja endodoncije, restaurativne stomatologije, protetike i implantologije, stoga Vas pozivamo da svojom nazočnošću i aktivnim sudjelovanjem pridonesete uspjehu kongresa s ciljem spajanja dosadašnjih iskustava i stručnih spoznaja. Veselimo se susretu u Zadru,

Hrvatsko društvo estetske dentalne medicine Predsjednik društva Hrvoje Starčević, dr. med.dent.

NEKI OD PREDAVAČA, BEZ POSEBNOG REDOSLIJEDA:

Dan Nathanson

Marcelo Calamita

Adalberto Souza

Mark Bowes

Brian Broadwell

Joe Ontiveros

Petra Nola

Selim Pamuk

www.ad-moment.com

PROBLEMI ZUBOZDRAVSTVENE ZA©TITE U NASELJU NOVI JELKOVEC Stambeno naselje Novi Jelkovec na istoËnom dijelu grada, isprva je bilo poznato kao naselje Sopnica-Jelkovec i jedno je od 2 nova zagrebaËka naselja izgraena unutar programa druπtveno poticajne stanogradnje. PoËetak izgradnje naselja zapoËeo je 2006., a prve zgrade useljene su 2009. godine. Naselje danas broji viπe od 7000 stanovnika. Naselje Novi Jelkovec, od 2009. kada su se uselili prvi stanari u neke od 2713 stanova, nije u potpunosti zaæivjelo. Od 2713 stanova, 1265 je bilo namijenjeno slobodnom træiπtu, a 1448 za potrebe Grada Zagreba (800 stanova za graane temeljem konaËne liste prvenstva tzv. Socijalni stanovi; 100 stanova po preporuci Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, a 548 stanova namijenjeno je za javni najam). Uz probleme udaljenosti od grada, ekonomsku krizu i krizu træiπta nekretnina problemi su i nedostatak identiteta i socijalne kohezije. Stanari se najËeπÊe æale na loπ image naselja koje se u javnosti smatra problematiËnim, pretjerano naglaπavanje socijalne strukture stanovnika naselja, na probleme u kvaliteti izgradnje zgrade i na loπu prometnu povezanost s centrom grada. Inicijativa za uvoenje direktne autobusne linije do Glavnog Kolodvora je realizirana krajem proπle godine. U naselju postoji udruga Novi Jelkovec koja je neformalno poËela s radom u oæujku 2013. godine pokretanjem graanske inicijative. Osnovana je s ciljem unapreenja æivota stanovnika naselja Novi Jelkovec. Naæalost danas je svaki πesti stan prazan, stopa kraa, provala i obiteljskog nasilja udvostruËila se, a broj predmeta Sesvetskog centra za socijalnu skrb skoËio je na 6 tisuÊa. Zdravstvena stanica Doma zdravlja Zagreb-Istok, koja se nalazi u naselju Novi Jelkove koncipirana je kroz dvije ambulante opÊe medicine, jednu ginekoloπku, jednu pedijatrijsku i jednu ordinaciju dentalne medicine. Naæalost, na 7 tisuÊa stanovnika jedna ordinacija dentalne medicine je nedovoljna.

Pacijenti svakodnevno nazivaju i posjeÊuju Dom zdravlja ne bi li se pokuπali upisati kao novi pacijenti u stomatoloπku ordinaciju. Ordinacija dentalne medicine je preoptereÊena postojeÊim pacijentima i viπe ne postoji mjesto za upis novih pacijenata. Standardni tim za ordinaciju dentalne medicine prema vaæeÊem ugovoru s HZZO-om iznosi 1900 pacijenata, a maksimalan broj 2300 pacijenta. Iz ove Ëinjenice lako je uoËiti s kojim problemima se suoËava jedan postojeÊi tim dentalne medicine u tako velikom naselju. Preventivna aktivnost u dentalnoj medicini zapoËinje prije roenja djeteta i traje do njegovog zavrπetka rasta i razvoja. Pojavom zubi u ustima zapoËinju mjere provoenja higijene gdje roditelj ima kljuËnu ulogu. Ako roditelj nije educiran o provoenju oralne higijene, dijete Êe biti oralno higijenski zapuπteno. Upravo zbog toga je u ordinaciji dentalne medicine vrlo bitno educirati roditelje i motivirati ih kako bi njihovo dijete nauËilo pravilno odræavati oralnu higijenu od najranije dobi. Skrb za zdravlje djeteta kao buduÊeg aktivnog Ëlana zajednice treba biti timska i stoga je bitna interdisciplinarna suradnja pedijatra, odgajatelja u vrtiÊu, uËitelja u osnovnoj πkoli, stomatologa i roditelja. Preventivnih programa nema, a jedan stomatolog ne moæe edukacijski i terapijski djelovati na populaciju od 7 tisuÊa ljudi. Smatramo da je od iznimne vaænosti za naselje Novi Jelkovec potrebno osmisliti snaæan projekt koji bi ukljuËio prevenciju i edukaciju roditelja, djece kroz vrtiÊe i πkole, kako bi nastala svijest o promicanju oralnog zdravlja. Bez adekvatne potpore Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrazovanja nemoÊni smo uraditi neπto po tom pitanju. Prema vaæeÊim zakonima u Republici Hrvatskoj, nitko bez posebnog odobrenja Ministarstva obrazovanja i πporta ne moæe uÊi u obrazovne ustanove od djeËjih vrtiÊa do srednjih πkola. VeÊina vrtiÊa na podruËju ZagrebaËke æupanije naæalost ne primjenjuje

Vjesnik dentalne medicine

57

pranje zubi poslije glavnog obroka tj. prije odlaska na spavanje zbog toga πto vrtiÊi ne zadovoljavaju ‘’higijenski minimum’’. Da li bi u takvim uvjetima vrtiÊi trebali uopÊe raditi? Dok nadleæne institucije ne shvate da je preventiva nezamjenjivi i vaæan dio sustava kojim Êe se u velikoj mjeri smanjiti izdatci za zdravstvenu zaπtitu na dræavnoj razini, stanje se neÊe bitno promijeniti. Apsolutni prioritet i cilj je sinkronizirati resorna

58

Ministarstva zdravstva i obrazovanja, kako bi svi doktori dentalne medicine koji imaju æelju, mogli nesmetano provoditi adekvatnu edukaciju trudnica i djece, te u konaËnici izraditi Nacionalni program prevencije zubnog karijesa. o Ivona Æuæul, dr.med.dent. Dom zdravlja Zagreb-Istok [email protected] 091/528 2636

Vjesnik dentalne medicine

Predbilježite se već danas! Privatna gimnazija i ekonomska škola

Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i menadžment

Katarina Zrinski

Nikola Šubić Zrinski

Programi:

Ekonomist Ekonomska gimnazija Opća gimnazija Opća gimnazija - dvojezični program*

Nazovite nas na besplatni info telefon:

*Dvojezični program na hrvatskom i engleskom jeziku

0800 442 442 www.zrinski.org

Stručni studij Ekonomija poduzetništva (180 ECTS) Specijalistički diplomski stručni studij Management malih i srednjih poduzeća (120 ECTS)

Poduzetniπtvo u dentalnoj medicini

SPECIJALISTI»KO USAVR©AVANJE ZA PODRU»JE DENTALNE MEDICINE

SpecijalistiËko usavrπavanje iz podruËja poduzetniπtva za podruËje dentalne medicine zajedniËki organiziraju Visoka πkola za ekonomiju, poduzetniπtvo i upravljanje Nikola ©ubiÊ Zrinski iz Zagreba i Hrvatska komora dentalne medicine.

produktivan rad Inovacijsko razvojnog centra s fokusom na domaÊe i meunarodne projekte, a istovremeno razvijamo programe cjeloæivotnog obrazovanja te organiziramo meunarodne konferencije.

VaŠ partner Visoka Škola nikola ©ubi∆ Zrinski

PolazeÊi od Ëinjenice da se u javnom sektoru sve viπe razvija privatno poduzetniπtvo, a posebno u djelatnosti zdravstva ocijenili smo korisnim i potrebnim izraditi poseban program osposobljavanja za samostalno i uËinkovito obavljanje poslova samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine. Svjesni da temeljno obrazovanje i specijalizacija doktora dentalne medicine ne pruæaju sadræaje vezane za poduzetniπtvo zakljuËili smo da je zbog uspjeπnog poslovanja te daljnjeg razvoja i unaprijeena privatne prakse u dentalnoj medicini potrebno implementirati u naπe programe i jednogodiπnje struËno osposobljavanje za samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine kako bi omoguÊili stjecanje potrebnih praktiËnih znanja, vjeπtina i kompetencija svima koji

Visoka πkola za ekonomiju, poduzetniπtvo i upravljanje Nikola ©ubiÊ Zrinski iz Zagreba provodi struËni i specijalistiËki studijski program (ekonomija, poduzetniπtvo i menadæment malih i srednjih poduzeÊa) putem kojih nudi πiroku ponudu poduzetniËkih obveznih i izbornih predmeta koji pripremaju studente nakon uspjeπnog zavrπetka studija za menadæerske pozicije u malim, srednjim i velikim poduzeÊima. Kroz integralno upravljanje stvarnim poduzeÊem kao i kroz studentski poduzetniËki inkubator, studenti imaju priliku steÊi praktiËna znanja, vjeπtine i kompetencije. Daljnja potvrda renomiranosti naπe institucije je i vrlo

Za©to poduZetni»ko obraZoVanje u dentalnoj medicini?

Vjesnik dentalne medicine

59

obavljaju poslove dentalne medicine u privatnoj praksi, u grupnoj praksi i zdravstvenoj ustanovi ili drugoj pravnoj ustanovi (trgovaËkom druπtvu). Program je dizajniran prema ciljevima suvremenog upravljanja poslovanjem u podruËju dentalne medicine te rjeπavanju svih poslovnih izazova kao i zauzimanju za ravnopravan poloæaj u odnosu na ostale kategorije poduzetnika poglavito u koriπtenju odreenih potpora i poticaja, kao i razvoju novih usluga te πirenju træiπta, odnosno novih korisnika usluga.

okVirni sadræaj programa Nastavni plan i program struËnog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine sadræi devet nastavnih cjelina, i to: 1. Poduzetniπtvo ordinacije dentalne medicine 2. Upravljanje poslovnim procesima ordinacije dentalne medicine 3. Pravno okruæenje poslovanja ordinacije dentalne medicine 4. Financijsko poslovanje ordinacije dentalne medicine 5. Analiza poslovanja 6. Ljudski resursi ordinacije dentalne medicine 7. Marketing ordinacije dentalne medicine 8. Umreæavanje i plasman usluga na EU træiπte ordinacije dentalne medicine 9. Poslovni plan ordinacije dentalne medicine Mentorskim pristupom kroz interakciju polaznika i nastavnika, kao i obradu specifiËnih sadræaja, zadataka i drugih aktivnosti, oËekivano optereÊenje polaznika po svakom modulu bit Êe 40 sati. nastava se odræava online πto omoguÊava potrebnu fleksibilnost i dostupnost obrazovnim sadræajima u vremenu koje svakom pojedinom polazniku najviπe odgovara uvaæavajuÊi pri tome njegove redovne radne i obiteljske obveze. Po zavrπetku svih nastavnih cjelina svaki pojedini polaznik izrauje poslovni plan na vlastitom primjeru svoje ordinacije dentalne medicine, koristeÊi steËena znanja iz predmetnog sadræaja nastave. BuduÊi da u okviru Visoke πkole Nikola ©ubiÊ Zrinski djeluje i poduzetniËki inkubator kao struËna i logistiËka potpora praktiËnom osposobljavanju polaznika, svaki polaznik programa struËnog osposobljavanja za samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine imat Êe u tijeku edukacije kao i nakon zavrπetka ovog programa odgovarajuÊu struËnu mentorsku potporu u bilo kojem trenutku kako bi na najbræi, najracionalniji i najuËinkovitiji naËin mogao pristupiti rjeπavanju svakog pitanja i problema iz djelokruga svojeg poslovanja. 60

PoËetak nastave ovog programa predvien je u svibnju 2015. godine. Nakon uspjeπno zavrπenog programa polaznici dobivaju odgovarajuÊe uvjerenje da su uspjeπno zavrπili program za samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine i isto se upisuje u e- radnu knjiæicu. Naπa misija je u suradnji s polaznicima programa osposobljavanja za samostalnog menadæera dentalne medicine ostvariti poduzetniËki uspjeh u upravljanju poslovanjem ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj. cijena i uvjeti za polaznike jednogodiπnjeg online programa struËnog osposobljavanja *Posebna cijena s popustom od 30% za organizirane polaznike, Ëlanove HKDM-a i jednokratno plaÊanje iznosi - 13.860,00 kuna BuduÊi da je program verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ne podlijeæe plaÊanju PDV-a. PlaÊanje je moguÊe od strane pravne osobe koja upuÊuje polaznika na struËno osposobljavanje ili od strane fiziËke osobe ukoliko ista æeli zavrπiti program za vlastite potrebe.

informacije i upisi Online prijava - Upise moæete izvrπiti od 5. oæujka 2015. godine putem prijavnice koja se nalazi na naπoj Internet stranici. Sve detaljnije informacije moæete saznati na www.zrinski.org kao i putem slijedeÊih kontakata: Visoka πkola za ekonomiju, poduzetniπtvo i upravljanje Studentska referada Tel: +385 1 36 47 099 Mob: +385 99 44 00 150 Fax: +385 1 4002-302 email: [email protected] Adresa: Selska cesta 119, 10 110 Zagreb Specijalna ponuda za prijave i uplate do odreenog roka - za prijave polaznika i uplate do 20. travnja 2015.g. odobravamo dodatnih 20 % popusta. OdluËite i upiπite program struËnog osposobljavanja za menadæera poduzetniπtva u dentalnoj medicini i realizirajte dodanu vrijednost u svojem daljnjem radu! Kad birate obrazovanje, birajte najbolje - izaberite Visoku πkolu Nikola ©ubiÊ Zrinski!

Vjesnik dentalne medicine

ÆUTE STRANICE

"BOÆI∆ U ZAGREBU"

- Meunarodni kongres u organizaciji HKDM i 3M ESPE Knjiga saæetaka ass.prof. Albert Waning, DMD/CZ Cjeloæivotna briga o oralnom zdravlju Prilikom svakog restauriranja jedan dio zdravog zubnog tkiva se gubi. Kako bi osigurali njihovu dugovjeËnost moramo donijeti kvalitetne odluke. Naglasit Êemo vaænost tih odluka i ponuditi rjeπenja koja Êe sluæiti kao vodilja: od preventive do direktnih i indirektnih restauracija. Ova rjeπenja Êemo objasniti i potkrijepiti praktiËnim sluËajevima. prof.dr. Bart Van Meerbeek, DMD/ BE Adhezivna stomatologija - najnovija dostignuÊa Danaπnja dentalna adhezivna tehnologija bazira se na ‘etch-and-rinse’ ili ‘self-etch’ pristupu. Druga strategija u potrazi za trajnom vezom na dentinu podrazumijeva kemijsku vezu funkcionalnih monomera s HAp. Predavanje Êe se primarno fokusirati na najnovije spoznaje o molekularnoj interakciji razliËitih monomera, kao πto je 10-MDP, s dentinom/ caklinom i fenomenom nanoslojeva. Na kraju, osvrnut Êemo se na najnoviji trend UNIVERZALNIH adheziva. prof.dr.sc. Boæidar PaveliÊ, dr.med.dent./HR Direktna izrada estetsko-restaurativnih nadogradnji: dvojbe, moguÊnosti i savjeti za svakodnevni kliniËki rad Neprestanim istraæivanjem u podruËju pronalaska “savrπenog restaurativnog materijala” svjedoci smo svakodnevnog predstavljanja novog materijala koji bi trebao ispuniti razliËite zahtjeve za njegovu primjenu. Cilj predavanja jest dati prikaz teoretskih osnova o suvremenim materijalima te naËinom “korak po korak” dati prikaz njihove kliniËke primjene s posebnim naglaskom na pogreπke u radu.

doc. prim. dr.sc. Davor Seifert, dr. med. dent./HR Ljuska ili chips, za i protiv Suvremena medicina nastoji biti minimalno invazivna - πto je manje moguÊe otetiti zdravo tkivo pri intervencijama. Stoga je brusiti manje zapravo postiÊi viπe. Ljuske ili djelomiËne krunice opravdane su u svakom moguÊem sluËaju osim kada se moæe izraditi chips - djelomiËna ljuska. prof.dr.sc. Robert ∆eliÊ, dr.med.dent./HR Implanto-protetska rehabilitacija potpuno bezubih Ëeljusti Jedan od ciljeva u planiranju lijeËenja za bezubi zubni luk je odluka moæe li se izraditi fiksni ili mobilni protetski rad poduprt implantatima u zavisnosti od anatomske situacije. Osim toga, planiranje lijeËenja temelji se na zahtjevima pacijenta i ekonomskim implikacijama razliËitih opcija lijeËenja. U prezentaciji Êe se prikazati kliniËki sluËajevi iz svakodnevne prakse implantoprotetske rehabilitacije potpuno bezubih Ëeljusti uz komentare iz znanstvene literature. Vjesnik dentalne medicine

61

ÆUTE STRANICE Gordana Rulek, bacc.ms/HR Materijali u stomatoloπkoj protetici i otisni postupci Fiksna protetika je dio stomatoloπke protetike πto se u uæem smislu bavi izradom razliËitih vrsta nadogradnji, krunica i mostova, samostalno ili u kombinaciji s ostalim stomatoloπkim disciplinama. Medicinska sestra-dentalna asistentica neizostavni je dio stomatoloπkog tima i kao takva mora poznavati potreban materijal, njegove reakcije i postupke otiskivanja. Priprema otisnih masa u potpunosti je u odgovornosti medicinske sestre- dentalne asistentice kao i postupci nakon uzimanja otisaka, dok se posebna paænja posveÊuje psihiËkoj i fiziËkoj pripremi pacijenta.

Hrvojka Rabuzin SabolËec, medicinska sestra/HR MoguÊnosti prevencije karijesa kod djece DjeËja stomatologija obuhvaÊa pacijente od dojenaËke dobi do punoljetnosti. Prevencija se dijeli na primarnu i sekundarnu i obuhvaÊa cijeli niz postupaka koje medicinska sestradentalna asistentica, kao dio stomatoloπkog tima treba poznavati kako bi mogla asistirati prilikom izvoenja istih. Posebna paænja se posveÊuje psihiËkoj pripremi djeteta.

IGOR GALI∆, dent.teh./HR Bezmetalna protetika u svakodnevnom radu Osnovni zadatak dentalnog tehniËara je da protetskim radovima osigura πto bolju funkciju i estetiku. Uvoenje svih novina u praksu pred dentalnog tehniËara postavilo je nove izazove. Informacija i usvajanje novih vjeπtina postali su prioritet i neophodni za svakodnevni rad. prof.dr.sc. Ivica AniÊ, dr.med.dent./HR Anestezija i kontrola boli kod dentalnih zahvata Kroz kliniËke sluËajeve prikazat Êe se tehnike i vrste anestetika, i njihova povezanost s rizicima, koji su primjereni za kontrolu boli kod razliËitih pacijenata. Poseban osvrt bit Êe na ustaljene dogme koje treba mijenjati s pojavom novih tehnika i anetstetika. Prikazat Êe se dostupni lijekovi koji se koriste u prevenciji i terapiji bolova i nakon dentalnih zahvata. Na kraju Êe se dati kratak prikaz kako se propisuju lijekovi. doc.dr.sc. Marko Jakovac, dr.med.dent./HR Postupci i tehnike za postizanje savrπenog otiska u fiksnoj protetici Prema literaturi od 75-85% otisaka koji dou u laboratorij nisu zadovoljavajuÊi. Priprema zuba za otisni postupak od pretprotetske parodontologije i izrade dobrog provizorija utjeËe na kvalitetu konaËnog otiska. U predavanju Êe se opisati pripremni postupci za otisak, otisni materijali i tehnike te konaËno i pogreπke koje se dogaaju pri uzimanju otiska u fiksnoj protetici.

Jerolim MaræiÊ, dent.teh./HR Digitalna tehnika, novi materijali i individualnost UtjeËu li i u kojoj mjeri na naπu kreativnost i individualnost digitalna tehnologija i moderni materijali i koliko je lakπe danas izraditi „nevidljivi zub“? Kako se danas doæivljaju temeljni parametri estetike kao boja, oblik i povrπinska struktura? Prikazat Êe se kliniËki sluËajevi u primjeni novih materijala i novih tehnologija. 62

Vjesnik dentalne medicine

ÆUTE STRANICE ass.prof. Jordi P. Manauta, DMD/ES Slojevanje kompozita-simplificirani pristup MoguÊe je nauËiti kako postiÊi savrπene restauracije s visokim postotkom uspjeha. Ovaj pristup zahtjeva naËelno 3 stvari: kvalitetan odabir boje, preciznu reprodukciju odabrane boje i sposobnost uoËavanja i uËenja iz pogreπaka. Odabir materijala, tehnika slojevanja i oblikovanje morfologije u danaπnje vrijeme je obvezno, kako bi imitirali najsitnije detalje na zubima pacijenta.

Margita PoturiÊ, bacc.ms./HR Anafilaksija Anafilaksija je teπka, za æivot opasna, generalizirana ili sistemna reakcija preosjetljivosti. Karakterizira je brzo nastajanje po æivot opasnih problema. Zakon o zdravstvenoj zaπtiti (NN 150/08) u Ëlanku 22. propisuje pravo svake osobe na prvu pomoÊ i hitnu medicinsku pomoÊ kada joj je potrebna, πto nameÊe obavezu svakom zdravstvenom djelatniku na poznavanje i pruæanja temeljnih postupaka oæivljavanja.

prof.dr. Paulo Monteiro, DMD/PT Vrhunska estetska rjeπenja-kriteriji kliniËkog odluËivanja Pri stomatoloπkim zahvatima moramo uz estetiku misliti i na funkciju, dugovjeËnost i biokompatibilnost. Danaπnji kompozitni materijali omoguÊuju nam da jednostavnom tehnikom napravimo restauracije s optiËkim i mehaniËkim karakteristikama sliËnim prirodnim zubnim tkivima. S obzirom na posljednje podatke iz znanstvene literature objasnit Êemo indikacije/kontraindikacije i prednosti/mane direktnih i indirektnih restauracija s kliniËkim postupkom korak po korak.“ Marco Nicastro, DMD/IT Poboljπani kliniËki i estetski rezultati adhezivno cementiranih nadomjestaka u prednjem podruËju. KliniËke faze za predvidljivu tehniku u svakodnevnoj praksi Konstantni razvoj podruËja adhezivnih tehnika omoguÊuje nam znaËajno πirenje originalnog spektra indikacija za cementiranje keramiËkih nadomjestaka te pridonosi nekim od najvaænijih ciljeva konzervativne restorativne stomatologije: maksimalno oËuvanje zdrave zubne strukture te odræavanje vitaliteta bruπenih zubi. Mauro Bazzoli, DMD/IT „Vertikalna preparacija B.O.P.T.: protetski pristup preoblikovanju gingivne arhitekture“ Pacijentov zahtjev za postizanjem uravnoteæenog rezultata u podruËju visoko estetske zone vrlo je vaæan. U tom je smislu moguÊe izbjeÊi kirurπki zahvat primjenom protetskog pristupa uporabom BOPT tehnike. BOPT tehnika, zahvaljujuÊi bruπenju bez zavrπne linije te postizanju izlaznog profila postupno modificiranim privremenim nadomjestkom, omoguÊuje postupnu prilagodbu gingivnih tkiva promjenama u izlaznom profilu privremenog nadomjestka u onom opsegu koji je potrebno do postizanja idealne i harmoniËne gingivne arhitekture. Promjena gingivnih profila oblikovana na opisani naËin omoguÊuje postizanje odliËnog odnosa s krunicom postojanog kroz duæe razdoblje. Vjesnik dentalne medicine

63

ÆUTE STRANICE Attillio Muscio, DMD/ IT Progresivno oblikovanje osmijeha: Minimalno invazivna stomatologija postaje stvarnost Uporaba grafiËke tehnike oblikovanja osmijeha moguÊe je razumjeti najbitnije ciljeve u postizanju lijepog osmjeha. Agresivni pristupi podrazumijevaju i veliki rizik i troπkove. Stoga se na takve zahvate odluËuje samo mali postotak pacijenata, a odbijaju ih i stomatolozi jer ih smatraju vrlo riskantnima i skupima za pacijente. Kombinacijom novih tehnika ispravljanja zubi, non-prep ljusaka, kompozitnih ispuna i kompromisa moguÊe je postiÊi odliËne rezultate s prihvatljivim troπkovima. Luca Dalloca, DMD/ IT Primjena umjetnosti i vizualne percepcije u estetskoj stomatologiji Estetika predstavlja uravnoteæeni spoj ljepote i umjetnosti. Estetika je u stomatologiji igra ravnoteæe zubi, mekih tkiva, usnica i lica pacijenta te njegove osobnosti. U svrhu postizanja estetskih rezultata πto sliËnijih prirodnim a istovremeno atraktivnih, ne laænih ili svih istih (tzv. stereotipni osmijeh), potrebno je razviti umjetniËke vjeπtine koje svatko moæe poboljπati shvaÊanjem percepcijske psihologije. dr. Lars R. Christensen/ VB Odrasli i estetika ortodoncija - digitalna ortodoncija Ortodoncija odraslih konstantno se mijenja, sa sve veÊim brojem odraslih pacijenata koji zahtijevaju terapiju i poveÊanim zahtjevima za estetsku terapiju. Bit Êe predstavljen detaljan pregled razlika u terapiji odraslih i adolescenata. TeËaj Êe pokriti problematiku inicijalne procjene i oËekivanja pacijenata, planiranja tretmana, idealnih i kompromisnih rjeπenja i tretmanom kamufliranja sa posebnim osvrtom na estetiku. Predstavit Êe se posljednji trendovi u poboljπanju digitalne procedure i prednosti koje donosi pacijentima kao i postupak izrade ortodontskih bravica. Kroz predavanje Êe biti predstavljeni kliniËki sluËajevi kako bi se naglasili razliËiti aspekti vaæni u estetici i ortodonciji odraslih. To ukljuËuje i presjek kliniËke uporabe keramiËkih bravica i razvoja novih adhezivnih sustava. U kliniËkim sluËajevima Êe biti prikazane lingualne bravice i razlike u radu s razliËitim vrstama bravica. Prezentacija „True Definition“ skenera.

Sukladno Ëlanku 75. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja i samostalan rad (licence) i dozvole za rad obavještavamo da se odobrenje za samostalan rad (licenca) Ivana Kusteca, dr.med.dent. KLASA: UP/I-034-02/13-02/120; URBROJ: 497-03/02-13/03, izdana dana 05.11.2013. radi gubitka proglašava nevažeÊom. Sukladno Ëlanku 75. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja i samostalan rad (licence) i dozvole za rad obavještavamo da se dozvola za rad Petre BarbariÊ, Broj: UP/I-26/0408-2012, izdana dana 27. travnja 2012., radi gubitka proglašava nevažeÊom.

64

Vjesnik dentalne medicine

MALI OGLASI Traæimo dentalnog tehniËara Dentalni laboratorij traæi iskusnu osobu za rad na fiksnoj protetici u stalni radni odnos. Uvjet je poznavanje keramiËkih materijala. Prednost imaju osobe s viπegodiπnjim iskustvom u dentalnoj keramici. Osiguravamo konstantnu edukaciju u zemlji i inozemstvu.PlaÊa po dogovoru. Igor GaliÊ Tel: 01 3890 258 Prodajem stomatoloπku opremu -kompletnu Prodajem stomatoloπku stolicu marke Planmeca (finske proizvodnje, stara desetak godina ispravna i servisirana) sa svim nasadnim instrumentima i terapeutskom stolicom. Uz stolicu dolaze Vivadent polimerizacijska lampa, EMS ËistaË kamenca, suhi sterilizator, stomatoloπki kompresor, komplet klijeπta i ruËnih instrumenata, dosta igala i svrdala, neπto potroπnog materijala i joπ dosta toga. Uglavnom, sve je ispravno i dovoljno za poËetak rada. Kupac dobiva i ormariÊ na kotaËe, stol za raËunalo i neπto namjeπtaja po æelji (meni sve to viπe ne treba). Ordinacija se nalazi u Makarskoj pa dolazi u obzir da kupac otkupi opremu i nastavi raditi na istom mjestu. Cijena za sve nabrojeno je 4500 eura. Po potrebi πaljem i fotografije na e-mail, a najbolje bi bilo opremu vidjeti i isprobati. Vladimir Pehar, dr.med.dent. Tel: 098/736 899 ZubotehniËki laboratorij ZubotehniËki laboratorij: - ljevaË PiDental Hexacast A - mikromotori Kavo K Control 4970 - peci za keramiku Vita Vacumat 6000 M i Manfredi - pec za zarenje Manfredi Warmy 9 - pjeskara Zhermack 25 R - el.pila za separaciju radnih modela Theorema Cut - okludatori - mesingane kivete za proteze i stezaËi za 3 kivete Frano Iπek Tel: 0976554256

IVOCLAR PROGRAMAT P 100 Ivoclar peÊ za keramiku sa vacum pumpom VP3 potpuno ispravna. Prije dvije godine promijenjen grijaË; stavljen novi orig. Ivoclar. PeÊ je moguÊe isprobati sa vaπom ili mojom keramikom. Uz peÊ poklanjam set Vita keramike: Opaque, Opaque Dentine i Dentine - moguÊe je odmah zapoËeti sa radom. [email protected] LEONARD SPRETNJAK Tel: 098 1777 211 dentalni tehniËar Dentalni laboratorij trazi dentalnog tehniËara za staæ ili stalni posao u Zagrebu. Dentalni Laboratorij Tel: 0915615659 Stomatoloπka ordinacija –akovo Iznajmljujem ili prodajem kompletno opremljenu, uhodanu ordinaciju u uæem centru –akova radi skorog odlaska u mirovinu. MoguÊnost smjeπtaja zainteresiranih doktora van –akova. Lidija GabriÊ Tel: 098518492 med sestra Medicinaku sestru za rad u ORD dent. med. traæim. Matea Lapas Barisic Tel: 0915206730 MEDICINSKA SESTRA Traæim medicinsku sestru ili dentalnog asistenta za stalni posao u Medulinu AFRIM FETAI Tel: 0912223268

dentalni tehniËar Dentalni laboratorij traži stažistu ili djelatnika. Dentalni Laboratorij Tel: 0915615659 Zamjena za porodiljni Ordinacija dentalne medicine u »akovcu (ugovor s hzzo-m) traæi doktora dentalne medicine s licencom za rad za zamjenu za porodiljni dopust. Molbe molimo slati na e-mail: [email protected] Mirna Janzek Tel: 391-115,0994499233

66

dr.med.dent. Traæi se doktor dentalne medicine, poæeljno znanje talijanskog i njemaËkog jezika. Istra Elvis Paπkola Tel: 098367070

Prodajem opremu za zubotehniËki laboratorij 1) Austenal pjeskara V2 za sve vrste metalnih konstrukcija,sa ugraenim usisaËem 2) Labolight, Steplight, signum compozit (sve boje) 3) lampa za polimerizaciju (indiv. ælice) Sanja Topol Tel: 098/775796 DENTALNI ASISTENT TRAÆI se dent.asistent/ica ili medicinska sestra/tehniËar s iskustvom na odreeno vrijeme za rad u ordinaciji dentalne medicine u Zagrebu, Maleπnica. Osim asistiranja, potrebno i

Vjesnik dentalne medicine

napredno poznavanje rada na raËunalu, administracija, voenje kartoteke.. Æivotopise slati na mail: [email protected] Snjeæana OvËariËek Granatir Tel: 098/283-012 kavo primus 1058 Prodaje se Kavo primus 1058 s nepune 3 godine star, sa saugerom catanni i duplom nasadnim led instr. Ord Dent Med Tel: 091 246 1910 Traæim posao zubnog tehniËara Traæim posao zubnog tehniËara imam 1. g. radnog iskustva poloæen struËni ispit i licencu za rad. Spremna sam na daljnja usavrπavanja. Kristina Dunaj Tel: 0917521595 Pjeskara Zhermack S 25 R Pjeskara Zhermack S 25 R cijena po dogovoru. Frano Iπek Tel: 0976554256 DIGITALNI ORTOPAN KODAK 8000 Prodaje se digitalni ortopan: - Model: KODAK 8000 - Godina proizvodnje: 2007 - Cijena u kompletu sa svim softverima Cijena 7500 ê Ib Tel: 0922688673

prodajem zubni rendgen Prodajem zubni rendgen Trophy Elytis s moguÊnosti RVGa, proizveden 09 mj. 2000. g, izuzetno malo koriπten. Uz njega poklanjam DURR komoru XR-04, pregaËu i filmove. Cijena 5500 kn. Siniπa SabliÊ Tel: 0994002956 DENTALNI ASISTENT / MEDICINSKA SESTRA Poliklinika Medikadent iz Kriæevaca traæi dentalnog asistenta / asistenticu ili medicinsku sestru sa iskustvom na neodreeno vrijeme za rad u stomatoloπkoj ordinaciji. Æivotopise molim slati na e-mail [email protected] Ivan Novosel Tel: 098 248 338 LjevaË Pi-Dental Hexacast A Pi Dental Hexacast A cijena po dogovoru, moguÊnost zamjene. 097 655 4256 The new HEXACAST® is an extremely compact, high frequency, centrifugal casting machine. The best solution for small and medium size laboratories. - Housing made from stainless steel, resistant to chemicals Adjustable centrifuge character “A” in order code Every investments of any size and weight can be used Very well applicable in laboratories having more special work Accessories included: Ceramic melting crucible (1 piece) Frano Iπek Tel: 0976554256

Poπtovani, Hrvatska komora dentalne medicine uoËila je poveÊani opseg oglaπavanja na portalima za grupnu kupovinu. Spomenutim oglaπavanjem primijeÊeno je kako su iskazanim popustima na dentalne usluge, cijene istih ispod najniæih cijena koje su definirane Nomenklaturom tj. Cjenikom dentalnih usluga. Slijedom navedenog, spomenuti naËin oglaπavanja i cijene koje su pri tome navedene, predstavljaju nelojalnu konkurenciju. Odredbe Pravilnika o naËinu oglaπavanja Ëlana Komore ne odnose se na oglaπavanje na Internetu i web stranicama. Ovim putem æelimo upozoriti sve Ëlanove Komore, ne ulazeÊi u oglaπavanje na koje imaju pravo u elektronskim medijima i portalima grupne kupovine, da Êemo obavljati izvanredne struËne nadzore u ordinacijama dentalne medicine i dentalnim laboratorijima, koji oglaπavaju svoje usluge ne uzimajuÊi u obzir najniæe cijene utvrene Nomenklaturom tj. Cjenikom dentalnih usluga. Molimo sve Ëlanove Komore da prilikom objave i oglaπavanje cijena svojih usluga vode raËuna o izraËunu maksimalnih popusta, a da pri tome poπtuju definirane najniæe cijene predviene Nomeklaturom tj. Cjenikom.

Vjesnik dentalne medicine

67

Uspješni u poslu uz Diners Club poslovnu karticu! Optimizirajte svoje troškove Postanite korisnik Diners Club poslovne kartice bez troškova upisnine i članarine za prvu godinu. Iskoristite posebne pogodnosti Na www.dinersposebnozavas.hr saznajte gdje najpovoljnije kupovati i kako ostvariti najbolje popuste. Putujte bezbrižno U Zračnoj luci Zagreb, kao i više od 312 najvećih svjetskih zračnih luka, uživajte u besplatnim pogodnostima Diners Airport Lounge salona. Jednostavnije podmirujete obveze Ugovaranjem usluge izravnog terećenja štedite svoje vrijeme i račune plaćate na vrijeme. Detaljnije informacije o Diners Club poslovnoj kartici potražite na www.diners.hr ili nazovite 01/4929 555.

DOGAĐANJA

PROSLAVA DANA SV. APOLONIJE U ORGANIZACIJI HKDM-A ...Osijek U OsijekU prOslavljena sv. apOlOnija OSIJEK - Spomendan sv. Apolonije, djevice i muËenice, zaπtitnice dentalne struke, pacijenata i zubi, proslavilo je Ëlanstvo PodruËnog sjediπta Hrvatske komore dentalne medicine u Osijeku. VeËernju misu u osjeËkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla 9. veljaËe predvodio je æupni vikar Pavao MikulËiÊ. PozdravljajuÊi okupljene doktore dentalne medicine, dentalne tehniËare i dentalne asistente koji mole zagovor zaπtitnice struke i pomoÊ u radu na dobro svih, je na poËetku misnoga slavlja podsjetio na zapise o svetiËinom uzoritom krπÊanskom æivotu, muËeniπtvu, smrti 249. godine i πtovanju u puku koji sv. Apoloniju zaziva u bolesti zubi. Misno slavlje je uveliËalo zborno pjevanje uz orguljsku pratnju. „Naπu zaπtitnicu sv. Apoloniju Ëastimo i zahvaljujemo na misi u Osijeku od 1995. godine jer smo od tada organizirani u strukovno zajedniπtvo. Duænost nam je od Boga dana da se brinemo za svoje zdravlje i spomendan je prigoda podsjetiti se na uzoritost æivota

sv. Apolonije koja je i nama primjer. Naπe PodruËno sjediπte HKDM-a u Osijeku i u ovim bremenitim vremenima, uz sve neizvjesnosti koje nas prate, nastoji se izboriti za boljitak struke, poboljπanje uvjeta rada s pacijentima. Usmjeravamo rad osobito prema prevenciji zaπtiti zdravlja zuba najmlaih, svjesni kako bez brige za oralno zdravlje nema potpunog zdravlja. Osobito zadovoljstvo nam predstavlja Ëinjenica da se uskoro u Osijeku pokreÊe Studij dentalne medicine pri Medicinskom fakultetu, rekao je dr. med. dent. Miroslav Sikora. predsjednik osjeËkog PodruËnog sjediπta HKDM-a. o Hrvatska komora dentalne medicine

...Rijeka Dan sv. Apolonije, zaπtitnice doktora dentalne medicine, dentalne struke i naπih pacijenata proslavili smo euharistijskim slavljem u katedrali sv. Vida u Rijeci. HKDM PS Rijeka tradicionalno poziva kolegice i kolege na okupljanje 9. veljaËe povodom obiljeæavanja dana sv. Apolonije. Kolegice i kolege ispunili su rijeËku katedralu sv. Vida gdje je misno slavlje predvodio mons Boæidar MrakovËiÊ. U nadahnutoj propovjedi prisjetili smo se muËeniËke smrti sv. Apolonije koja nije posustala u svojoj vjeri, te smo i sami pozvani biti ustrajni u svome radu, te naπem Ëasnom pozivu pomoÊi potrebnima. Druæenje nakon misnog slavlja u ugodnom ambijentu iskoristili smo za razmjenu iskustva ali i „Êakulu“. Prisustvo starijih, ali i mlaih kolegica i kolega, doktora i dentalnih tehniËara zalog su i vrijednost koja nam ukazuju da se druæenje izvan radnog mjesta mora-

ju oËuvati i poπtivati. Spomendan sv. Apolonije naπe zaπtitnice i zagovarateljice neka nam bude podsjetnik na vaænost socijalizacije, okupljanja te tako vaæne trenutke opuπtanja. o mr.sc. Valter ŠpanjiÊ, dr.med.dent.

Vjesnik dentalne medicine

69

DOGAĐANJA

...Split Obiljeæavanje blagdana sv. apOlOnije U sinjU U nedjelju, 8. veljaËe 2015., u Sinju su se okupili doktori dentalne medicine podruËnog sjediπta Split kako bi sveËano obiljeæili blagdan svoje zaπtitnice Sv. Apolonije. Povod, da se okupimo u Sinju, je bila æelja da se svojom proslavom pridruæimo obiljeæavanju velikog jubileja - 300. obljetnici Ëudesne obrane Sinja pod zagovorom »udotvorne Gospe Sinjske i Alke. Sinj je najveÊe Marijansko svetiπte juæne Hrvatske u koje svake godine hodoËaste stotine tisuÊa vjernika , viπestoljetno FranjevaËko sjediπte i s viπe od 150 godina prisutnom FranjevaËkom klasiËnom gimnazijom koja je u æivot obogaÊen znanjem uputila mnoge intelektualce i priznate javne djelatnike. Uz to, 300 godina duga tradicija viteπke igre Alke, koja po vaænosti, sadræaju i simbolici prelazi nacionalne okvire i pod zaπtitom je UNESCO-a, dovoljni su razlozi da se naπa proslava odræala u Sinju i da se Hrvatska komora dentalne medicine tako pridruæi obiljeæavanju ovog znaËajnog jubileja. U Sinjskom kraju djeluje 26 aktivnih dentalnih timova , 11 dentalnih tehniËara i 12 je umirovljenih doktora. Uz kolege iz Splitsko-dalmatinske æupanije na proslavi nas je ukupno bilo 100. VeÊ pri okupljanju u klaustru samostana vidjelo se da je ozraËje veselo i da je ovaj susret pravo osvjeæenje. Program je zapoËeo svetom misom koju je predvodio prof.dr.sci. don Ante Mateljan, dekan KatoliËkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i duhovnik Hrvatskog katoliËkog ljieËniËkog druπtva podruænice Split, uz koncelebraciju gvardijana i upravitelja Svetiπta, fra Petra Klapeæa, koji je na poËetku mise svim gostima i πtovateljima Gospe Sinjske zaæelio dobrodoπlicu. Tijekom mise, don A. Mateljan je viπe puta spomenuo vaænost dentalne medicine danas, ulogu doktora dentalne medicine u æivotu druπtvene zajednice i pojedinca. Posebno je naglasio potrebu da se na trenutak zaustavimo i osvijestimo sebi vaænost sklada æivota, rada i vjere. Pred kraj misnog slavlja Tanja Kriæanac-Kodæoman,dr.med.dent. je pozdravila sve prisutne i zahvalila predsjedniku Upravnog vijeÊa komore dr. sc. Nevenu VidoviÊu, dr.med.dent. i Hrvatskoj komori dentalne medicine, πto su se pridruæili slavlju Velikog jubileja. Naglasila je kako je narod Cetinskog kraja ponosan na ovakvu dugu tradiciju, te da je naπe okupljanje u crkvi Gospe Sinjske Ëin zahvale za naπ æivot i rad. Naπ rad nije samo egzistencijalano vaæan, nego nas izgrauje kao ljude kroz meusobne odnose s kolegama i pacijentima. Uz meusobno razumijevanje i empatiju trebamo i nadalje svoj posao raditi 70

Vjesnik dentalne medicine

DOGAĐANJA odgovorno i Ëasno. Nakon toga je Stjepan FilipoviÊ -GrËiÊ, dr.med.dent. uruËio dr. sc. Nevenu VidoviÊu prigodan dar; sliku sv. Apolonije i nedavno objavljenu knjigu „Sinjska ljekaruπa“. U ime dentalnih tehniËara, g. Snjeæana IvandiÊ je don Anti Mateljanu takoer uruËila prigodan dar; sliku sv. Apolonije. Dr.sc. Neven VidoviÊ je u ime Hrvatske komore dentalne medicine pozdravio sve prisutne i uruËio prof.dr.sci. don Anti Mateljanu i fra Petru Klapeæu knjigu „Sveta Apolonija u crkvama PoreËke i Pulske biskupije“ u izdanju HKDM-a i Stomatoloπkog fakulteta. Nakon mise je svim kolegama uruËen mali prigodni dar koji su ponijeli u svoje ordinacije. Poslije zajedniËkog fotografiranja, razgledali smo bogatu zbirku, Ëetvrtu po redu u Hrvatskoj, FranjevaËkog muzeja. Kroz muzej nas je proveo kustos muzeja, fra Mirko MariÊ. Zbirka obuhvaÊa eksponate od prapovijesnih vremena, antike, srednjeg vijeka pa do danaπnjih dana. Nakon obilaska muzeja uputili smo se prema restoranu Dubrovnik gdje smo imali zajedniËki ruËak uz kolegijalno druæenje.

Nakon ovog lijepog susreta ostaje promiπljanje. Uistinu, danaπnji tempo æivota i rada nosi Ëovjeka u zahtjevnoj svakodnevnici i sve manje mu ostavlja vremena i prostora za druge, opuπtajuÊe trenutke. Dentalna medicina je danas dostignula struËne i estetske vrhunce koji traæe kontinuitet edukacije, veliku angaæiranost, osobnu i timsku. Na slobodnom træiπtu izloæeni smo oπtroj konkurenciji, zakonodavci nas stalno usmjeravaju, a pacijenti opsjedaju svojim zahtjevima. Ostaje nam malo vremena za obitelj, prijatelje i nas same. A Ëovjek je samo Ëovjek. Nije stroj. Treba povremeno stati, duboko udahnuti i zaista osjetiti radost æivota. Upravo je takva bila ovogodiπnja proslava sv. Apolonije u Sinju. Svim srcem se nadamo da Êemo je naredne godine ponoviti u joπ veÊem broju na istom mjestu. U Sinju. o Tanja Kriæanac - Kodæoman, dr.med.dent.

...Varaždin Tradicionalno obiljeæavanje Dana sv. Apolonije, zaπtitnice dentalne medicine i pacijenata, obiljeæen je jednim dijelom misom u Æupnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Varaædinu, dok se nesluæbeni dio odvijao u zajedniËkom druæenju u varaædinskom hotelu ”Turist”. Niske temperature prethodnog dana od -17*C i -16*C, snijeg i ledene ceste bile su razlogom da je stiglo manje sudionika nego πto je to uobiËajeno, ali opet priliËan broj da se taj dan obiljeæi. Bilo je to mjesto susreta stomatologa, zubnih tehniËara i asistenata, mjesto razmjene iskustava, stavova, miπljenja i dogovora. Bila je to prilika za razgovor uæivo i rjeπavanje poslovnih problema i dilema. Dan sv. Apolonije je i razlogom da nam se nameÊe pitanje πto se to promijenilo i da li se neπto opÊe promijenilo od 249. godine n.e. kada je muËena, zlostavljana i pogubljena sv. Apolonija jer se nije htjela odreÊi svojeg prava na razliËitost i svojeg uvjerenja da je na pravom putu kada slijedi svoju vjeru i uvjerenje. Tuæno je da u drugom desetljeÊu 21. stoljeÊa, (17.02.2015.) budu pogubljeni kao i Apolonija, njeni sunarodnjaci egipatski Kopti (njih 21) koji su krπÊanski potomci starih EgipÊana. Pogubljeni su jer su u veÊinskom stanovniπtvu manjina i drugaËiji. Tuæno je da se kroz sva ta stoljeÊa nije niπta promijenilo niti nauËilo. Nije se nauËilo poπtovati tua i svoja uvjerenja i razliËitosti.Uvjerenja sam da, kako bismo to promijenili moramo krenuti od sebe, svoje obitelji i struke. Sv. Apo-

lonija - u naπem narodu znana kao SunËana, neka bude naπa sunËana strana æivota, naπa zaπtitnica i neka nas πtiti od svih ruænoÊa na naπem æivotnom putu i struci. o mr.sc. Biserka BoriÊ, dr.med.dent.

Vjesnik dentalne medicine

71

DOGAĐANJA

...Zagreb TradiCiOnalna prOslava sveTe apOlOnije, Za©TiTniCe paCijenaTa i denTalne MediCine, 9. velja»e 2015. gOdine U organizaciji Komore u podruËnim sjediπtima bilo je odræano tradicionalno obiljeæavanje Dana svete Apolonije, zaπtitnice pacijenata i dentalne medicine, 9. veljaËe 2015. godine. Ured Komore priredio je zajedniËku tiskanu pozivnicu, kojom je Ëlanstvo i javnost bila upoznata da je u • Osijeku, u konkatedrali Sv. Petra i Pavla, 9. veljaËe 2015. godine, proslava Dana zapoËela u 18,30 sati, • Rijeci, u katedrali Sv. Vida, 9. veljaËe 2015. godine proslava Dana bila u 18,00 sati, • Splitu, u crkvi »udotvorne Gospe Sinjske u Sinju, proslava Dana bila u nedjelju, 8. veljaËe 2015. godine. u 11,30 sati… PodruËno sjediπte Split dalo je istovremeno i svoj doprinos 300. obljetnici Ëudesne obrane Sinja, kao i sinjske Alke, • Varaædinu, u æupnoj crkvi Sv. Nikole, 9. veljaËe 2015. godine proslavljen Dan u 18,00 sati, • Zagrebu, u akademskoj crkvi Sv. Katarine na Gornjem gradu, 9. veljaËe 2015. godine proslavljen Dan u 18,00 sati. Svetu misu predvodio je veleËasni Vladimir MagiÊ, rektor svetiπta. Pater MagiÊ je u propovijedi istaknuo vaænost oralnoga zdravlja za svakoga pojedinca, koja ukazuje na sloæenost struËne i druπtvene odgovornosti dentalnoga tima (dentalnog asistenta, dentalnog tehniËara i doktora dentalne medicine). Dan svete Apolonije je dvadesetËetvrti put proslavljen u ovoj ljepotici barokne arhitekture. U misnom slavlju sudjelovao je velik broj Ëlanova Komore PodruËnog sjediπta Zagreb, kao i njihovih gostiju, meu kojima je bilo i predstavnika Hrvatskog katoliËkog lijeËniËkog druπtva, a meu njima bio je i dr. sc. fra Draæenko TomiÊ, duhovnik Podruænice Zagreb HKLD-a, koji je aktivno sudjelovao u ovom misnom obredu. Mr. sc. Æarko Udiljak, dr.med.dent., Ëlan Upravnog odbora PS-a Zagreb HKDM-a, bio je ËitaË psalmi u tijeku mise. Mjeπoviti pjevaËki zbor svetiπta dao je svoj doprinos, da ovaj susret sa sv. Apolonijom na Gornjem gradu, bude za pamÊenje. Posebno veseli Ëinjenica da je meu nazoËnima bilo mnogo mladih, koji su i zalog za pogled i ostvarenja naπih oËekivanja u buduÊnosti. * Neposredno nakon misnog obreda slijedilo je predstavljanje knjige u izdanju Hrvatske komore dentalne medicine i Stomatoloπkog fakulteta 72

SveuËiliπta u Zagrebu “Sveta Apolonija u crkvama PoreËke i Pulske biskupije”, autora prof.dr.sc. Gorana KneæeviÊa, dr.med.dent.. Prof.dr.sc. Pavel Kobler, dr.med.dent., zamjenik predsjednika Komore, vodio je ovo predstavljanje. Prof. dr.sc. Hrvoje BrkiÊ, dr.med.dent., dekan Stomatoloπkog fakulteta, obratio se skupu u ime suizdavaËa ove monografije. Don Anton ©uljiÊ, recenzent djela, vrlo zauzeto i nadahnuto je predstavio knjigu autora. Mr. sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent., predsjednik Komore, pozdravio je prisutne u ime domaÊina, i ukazao na napore da izdavaËka djelatnost Komore, bude jedna od njezinih poticajnih i prepoznatih aktivnosti. Prof. dr. sc. Goran KneæeviÊ, dr.med.dent., autor monografije “Sveta Apolonija u crkvama poreËke i Pulske biskupije”, istaknuo je razloge koji su ga rukovodili u odluci i, kasnije, u pisanju ovoga djela. Na kraju zahvalio se je izdavaËima na njihovoj podrπci, bez koje ovo djelo, vjerojatno, ne bi bilo objavljeno. • Nastavak druæenja bio je u susjednim KloviÊevim dvorima, uz zakusku i piÊe. Velik broj sudionika, opuπtena i vesela atmosfera bila je toËka na “I” ovogodiπnjeg obiljeæavanja sv. Apolonije, zaπtitnice pacijenata i naπe struke. • Prije obiljeæavanja Dana sv. Apolonije, u petak, 6.

Vjesnik dentalne medicine

DOGAĐANJA veljaËe 2015. godine, predstavnici HKDM-a, posjetili su tihi dom prof. dr. Eduarda RadoπeviÊa, dr. med., specijaliste stomatologa, prvog nastavnika “stomatologije i zubarstva” na SveuËiliπtu u Zagrebu, na Mirogoju, poloæili cvijeÊe i zapalili svijeÊu. Na taj dan prof. RadoπeviÊ, napustio je ovaj svijet 1939. godine. SjeÊanje na profesora RadoπeviÊa, ove godine, vezano je i za osamdesetu obljetnicu od tiskanja njegovoga æivotnog djela “Fiziologija i patologija zuba”, Tipografija d.d., Zagreb, 1935. godine, koje je napisao kao “upravnik Zubne klinike Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu”. Vrlo su upeËatljive izjave i miπljenja brojnih lijeËnika i znanstvenika, o ovoj iznimnoj monografiji. Npr., prof. dr. Lujo Thaller, internist i profesor povijesti medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, “Ja dræim, da je knjiga odliËna i da spada meu one, πto je najboljeg medicinski u opÊe napisano u svima naπim kra-

jevima. Uvjeren sam da Êe historija medicine znati ocijeniti vrijednost toga rada”. Prof. dr. Boris. Zarnik, biolog i lijeËnik, Zagreb, kaæe “da je ovo djelo na Ëast ne samo autoru, nego i Ëitavom medicinskom fakultetu. U djelu su jasno prikazani brojni vaæni rezultati, postignuti na temelju autorovih originalnih ideja”. Akademik, HAZU, prof. dr. Vale Vouk, biolog-botaniËar, Zagreb, “Ovo djelo prvo svoje vrsti u naπoj nauËoj literaturi, zasluæuje veliku paænju i sa strane biologa, napose zbog interesantne i uvjerljive osmotske teorije o zubu”. Ove izjave, poruke i misli naπih znanstvenika iz 1935. godine, prilika su da se cijela monografija skenira i da bude dostupna danaπnjoj javnosti, i da ovo jedinstveno djelo ocijeni sa stajaliπta suvremene znanosti i praktiËne i svakodnevne dentalne medicine. o prof.dr.sc. Zvonimir KaiÊ, dr.med.dent.

S predstavljanja knjige dr. Gorana KneæeviÊa

SVETA APOLONIJA U CRKVAMA PORE»KE I PULSKE BISKUPIJE Crkva sv. Katarine, Zagreb - 9. veljaËe 2014.

Knjiga dr. Gorana KneæeviÊa „Sveta Apolonija u crkvama PoreËke i Pulske biskupije“, koja je predstavljena na svetiËin spomendan, 9. veljaËe 2014. u crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu, koja u pokrajnjoj kapeli Ëuva jednu palu te zaπtitnice protiv

glavobolje i drugih bolova u podruËju glave, a posebice zubobolje, istinski je dogaaj triju znaËajnih sastavnica javnoga æivota u nas: likovne kulture, religiozne baπtine i ikonografije i djelatnika zubnoga lijeËniπtva, koji su mahom i ispunili crkvu te pozorno i s vidnim odobravanjem pratili program predstavljanja. Spojivπi ljubav prema struci i prema svom drugom zaviËaju - Istri, autor je pred Ëitatelje donio impresivni rad u kojem ne moæemo ne osjetiti silnu zauzetost, zadivljujuÊu poduzetnost, primjerenu upornost u iπËitavanju relevantne literature, ali, πto joπ viπe zadivljuje - gotovo fuËiÊevsku opkoraËivost kojom posjeÊuje svaki pojedini lokalitet ili samo slijedi nagovjeπtaj da postoji slika ili kip u kakvoj omanjoj ili pak veÊoj crkvi, na pokojem sporednom oltaru ili na nekom crkvenom tavanu o kojem je doznavao usmenom predajom i oslonjenoπÊu na mjesne znalce, posebno sveÊenike. Pritom autor pred Ëitatelja donosi Ëitav i, smjelo bi se reÊi, zaokruæen istarski kompendij svetiËine nazoËnosti, gotovo ravnomjerno rasporeena njezina πtovanja po

Vjesnik dentalne medicine

73

DOGAĐANJA poluotoku. Doznajemo, dakako, i mnogo detalja o svetiËinom æivotu, razlozima koji su je u krπÊanskoj povijesti i ikonografiji odredili da bude zaπtitnicom protiv zubobolje, ali autor ne staje na tome. PovlaËeÊi paralele prema πirem hrvatskom prostoru, posebice u ikonografskoj matrici i pokojem detalju koji bi nas mogao zanimati, KneæeviÊ povjerljivo nudi primjere i iz europske, πtoviπe i pokoje maloazijske svetaËke ikonografske i hagiografske datosti, a sve s namjerom da nam dade πto potpuniju sliku onih svetaca koji se nekako logiËno vezuju uza svetu Apoloniju i Ëine njezin ikonografski buket. Nakon πto je detaljno prouËio relevantnu i najsvjeæiju literaturu, konzultirao pokoji arhivski ili pak podatak koji je dobio od mjesnih autoriteta, autor smjelo ulazi u istraæivaËki poduhvat i donosi brojne likove svete Aplonije za koje do njegova rada nismo znali. U tom je pogledu ova knjiga inovativna, relevantna i nezaobilazna. Knjiga je opremljena tablicama ikonografskih prikaza svete Apolonije u sakralnim graevinama

u Istri, donesena je relevantna literatura, a iz autorove rijeËi na kraju, u kojoj zahvaljuje brojnim suradnicima i prijateljima, valja istaknuti onu koju izriËe vlastitoj supruzi i djeci koji su „ponekad i protiv svoje volje“ s njim obilazili mjesta po Istri koja prije nisu vidjeli. No, knjiga poznatoga zagrebaËkog profesora na Katedri za oralnu kirurgiju i dekana Stomatoloπkoga fakulteta kao i predsjednika Hrvatskoga stomatoloπkog druπtva koji je, uz to, bio i predstavnikom RH u Skupπtini Svjetske stomatoloπke federacije - viπe je od usputne biljeπke, zaljubljeniËkoga rada ili pak neobveznog fotomaterijala. Ona je vrlo vrijedan prinos poznavanju likovne i hagiotopografijske povijesti Istre koja i njezinom zaslugom sve viπe postaje terra cognita - poznata zemlja iz koje niËu vrijednosti i uvjerenja, stavovi i sadræaji, mirisi i boje - u jednu rijeË povijest odnosa svetog i ljudskog kroz prizmu svetice Ëijim su tragovima posveÊene njezine stranice. o Anton ©uljiÊ

GORSKI KOTAR 2015.

IdiliËni ambijent snijegom prekrivenog goranskog kotara posluæio je i ove godine kao kulisa struËnog teËaja u organizaciji HKDM PS Rijeka. DomaÊin i predsjednik PS Rijeka mr.sc. Darko RaËki pozdravio je nazoËne a posebno gosta teËaja, predsjednika HKDM dr Hrvoja Pezu. Dr Pezo se zahvalio na pozivu te uputio par rijeËi kolegicama i kolegama kojih se i ove godine okupio lijepi broj, te se u ispunjenoj je konferencijskoj dvorani u jednom trenutku traæila i stolica viπka. Posebno se dotaknuo novosti u regulativi unutar struke i same komore, te se osvrnuo na sve viπe upita stranih dræavljana za radom u Republici Hrvatskoj. 74

PredavaËi su bili profesori sa studija dentalne medicine u Rijeci. Prof. Ivana Brekalo Prπo govorila je o smjernicama uspjeπne endodontske terapije. Prof. Tomislav ∆abov kroz veliki broj sluËajeva prikazao je dijagnostiku i lijeËenje Ëeljusnih cista. O osmjehu i protetskom pristupu estetici osmjeha govorila je prof. dr.sc. Danijela KovaËeviÊ PaviËiÊ. A o novim materijalima i njihovoj primjeni u paradontologiji ali i dentalnoj medicini govorila je doc.dr.sc. Jelena PrpiÊ. Da su teme bile zanimljive i iskoristive u svakodnevnoj praksi ukazala su i mnoπtvo pitanja koja su bila postavljanja nakon izlaganja. TeËaj je zavrπio okruglim stolom i predavanjem pravnice naπe komore Jasmine Verner koja je govorila o aktualnostima u zakonodavstu u ordinaciji dentalne medicine. PS Rijeka kao organizator struËnog teËaja kojeg tradicionalno odræavamo u Gorskom kotaru u zimskim mjesecima zahvaljuje svima koji unatoË snjeænim uvjetima veÊ godinama dolaze na teËaj, te koristimo priliku pozvati sve 24. travnja na Kvarnerski dan 2015 u Opatiju. o mr.sc. Valter ŠpanjiÊ, dr.med.dent.

Vjesnik dentalne medicine

!

an

ju

Hv

al

a p ovj e r

en

putovanje je uvijek dobra ideja.

tajland 20.9. - 2.10.2015. bangkok, sjeverni tajland i odmor na phuketu Cijena uključuje: Letovi na ekonomskoj klasi • Hoteli 4* • Obroci prema programu • Izleti i razgledi s ulaznicama • Pratitelj iz Zagreba • Putno zdravstveno osiguranje Cijena aranžmana po osobi u dvokrevetnoj sobi: 13.990 kn First Minute -5% na osnovnu cijenu za uplate do 60 dana prije polaska! First minute cijena po osobi već od

13.290 kn

+ 3.890 kn pristojbe u zračnim lukama

ATLAS D.D., VUKOVARSKA 19, 20000 DUBROVNIK, ID: HR-AB-20-060000638

0800 9998 [email protected] • www.atlas.hr POSLOVNICE: Zagreb / Teslina 7, 01 6404 980 • Zrinjevac 17, 01 4807 300 • Izidora Kršnjavoga 1, hotel Westin, 01 6398 150 • Vice Vukova 6, Arena Centar, 01 6189 110 • Osijek / Županijska 19, 031 215 976 • Split / Obala Lazareta 3, 021 355 381

DOGAĐANJA

STOMATOLOGIJA DANAS 2015. SPLIT, 07. VELJA»E 2015. Split je i ovaj put opravdao ukazano povjerenje. U organizaciji Hrvatske komore dentalne PS Split odræan je, po tradiciji u veljaËi, teËaj za doktore dentalne medicine, dentalne asistentice i dentalne tehniËare pod nazivom Stomatologija danas. Velika dvorana Ekonomskog fakulteta je bila prepuna zainteresiranih kolega, a mala dvorana je prihvatila dentalne tehniËare, a zatim dentalne asistentice. Ukupan broj sluπatelja je bio veÊi od 600! Predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent.u svom je pozdravnom slovu istaknuo važnost ovakvog skupa za našu struku i govorio o aktualnim zbivanjima važnim u našoj svakodnevnoj praksi. Splitski gradonaËelnik gospodin Ivo Baldasar svojom je nazoËnošÊu uveliËao ovaj skup. Izrekao je svoje dojmove vezane uz svoja iskustva u turistiËkoj djelatnosti i oralnom zdravlju turista. Naveo je kako je kao mladi turistiËki djelatnik dobio je naputak da platežnu sposobnost gostiju procjenjuje prema izgledu zubi! Predavanja za doktore dentalne medicine su zapoËela malom sveËanošÊu prigodom koje su predsjednik HKDM mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent. i predsjednik izvršnog odbora HKDM Ivica JakšiÊ, dr. med. dent. uruËili zahvalnice HKDM PS Split kolegama Ivici Novaku, Anti BatiniÊu i Mati GaliÊu za njihov dugogodišnji struËni rad i humani pristup pacijentima. Nakon uvodne rijeËi dr.sc. Nevena VidoviÊa, dr. med.dent., predsjednika Upravnog vijeÊa HKDM ,prvo predavanje je održala prof.dr.sc. Zrinka Tarle, spec. dentalne patologije i endodoncije sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu o suvremenoj konzervativnoj terapiji tvrdih zubnih tkiva i najnovijim znanstvenim spoznajama o primjeni " bulk" kompozita. Prof.dr.sc. Hrvoje BrkiÊ, dekan Stomatološkog fakulteta u Zagrebu je održao zanimljivo i iznimno korisno predavanje svim praktiËarima o sve aktualnijem pitanju dentalnog vještaËenja u graanskim parnicama. Predavanje je bilo potkrijepljeno sluËajevima iz prakse koji su izazvali zanimanje naπih medija. Dr.sc. Petra Nola Fuchs, spec. oralne kirurgije sa Stomatoloπke poliklinike u Zagrebu je odræala predavanje o alveotomiji impaktiranih umnjaka- koristi ili πteti za pacijenta. Izloæila je indikacije i pravilne smjernice u terapiji te zablude koje dominiraju prigodom erupcije umnjaka. Doc.dr.sc. Vlatka Lajnert, spec. dent. protetike sa Studija stomatologije, Medicinskog fakulteta u Rijeci je 76

izloæila novi terapijski multidisciplinarni pristup u lijeËenju bolesnika s iznimno neugodnim temporomandibularnim poremeÊajem. S istog fakulteta i katedre predavanje je odræala prof. dr.sc. Daniela KovaËeviÊ PaviËiÊ, spec. dent. protetike o teleskopskom sustavu kao retencijom u terapiji subtotalne bezubosti. Predavanja doc.dr. Vlatke Lajnert i prof. dr.sc. Daniele KovaËeviÊ PaviËiÊ su bila namijenjena i dentalnim tehniËarima. Ovim putem se joπ jednom zahvaljujem kolegicama iz Rijeke koje su unatoË iznimno teπkim vremenskim nepogodama uspjele doÊi do Splita. Æeljka Cabunac, dr.med.dent., spec ortodoncije je odræala predavanje o primjeni hijaluronskih filera u perioralnoj regiji kao zavrπetku estetske rehabilitacije pacijenta. Na kraju teËaja je za doktore dentalne medicine odræan okrugli stol o aktualnim pitanjima naπe prakse uz nazoËnost predsjednika HKDM mr.sc. Hrvoja Peze, dr.med.dent., tajnice Komore Jasminke PoliÊ, dipl. iur. te vijeÊnika HKDM PodruËnog sjediπta Split. Dentalni tehniËari su takoer organizirali svoja predavanja iako u smanjenom opsegu zbog vremenskih nepogoda. Dentalne asistentice su obogatile svoje znanje jako korisnim i grafiËki zanimljivim izlaganjem Tine PoklepoviÊ PeriËiÊ, dr.med.dent. o metodama oralne higijene kao prevencijom i kontrolom gingivitisa te ulogom COCHRANE kolaboracije u promociji oralnog zdravlja. Maja BaroπeviÊ,bacc.ms. izlagala je o neizostavnoj i vaænoj psiholoπkoj primjeni pacijenta. Branka CrnkoviÊ, bacc.ms. educirala je asistentice o mjerama dezinfekcije i sterilizacije te unapreenju procedura u svakodnevnoj praksi. Do 2016. u Splitu hvala svima i srdaËan pozdrav! o Ivan BuÊan, dr. med. dent.

Vjesnik dentalne medicine

DOGAĐANJA

BOæI∆NI KONGRES 2014 VeÊ tradicionalno, krajem godine HKDM odræava u Zagrebu zajedniËki teËaj trajnog usavrπavanja za sve svoje Ëlanove, ovog puta u suorganizaciji s tvrtkom 3M ESPE. Iznimno velik odaziv doktora dentalne medicine (1007), dentalnih tehniËara (168) i dentalnih asistenata (140), primorao je organizatore da izmijene prvobitnu koncepciju samog skupa, pa su se predavanja morala odræavati u dvije zasebne dvorane hotela Sheraton. Nakon sveËanog otvaranja skupa i pozdravnih govora,upriliËena je predaja priznanja istaknutim Ëlanovima Komore. Za osobit doprinos razvoju i unapreenju stomatoloπke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te znaËajnu pomoÊ pruæenu Komori u ostvarivanju njenih zadaÊa, Povelju su primili: Prof. Zvonimir KaiÊ, dr. med. dent., Prof. Stanislav Vukovojac, dr. med.dent. i Prof. Hrvoje BrkiÊ, dr. med.dent. Iskrene Ëestitke svima! UnatoË Ëinjenici da je Zagreb tih dana odisao raskoπnim mirisima Adventa, mamio bljeπtavo ukraπenim ulicama i trgovima, dvorane su tijekom svih predavanja bile prepune. Dobar odabir tema i odliËni predavaËi, bogata izloæba s prigodnim cijenama proizvoda naπih stalnih partnera, plijenila je pozornost sudionika tijekom cijelog skupa. Razmjena miπljenja i komentari, susret kolega i suradnika,moæda kavica s prijateljem kojeg dugo nismo vidjeli, dodatan su zaËin ovog uspjeπnog strukovnog druæenja, kojeg Êemo se joπ dugo, s ugodom sjeÊati. o Vesna KrizmaniÊ, viπa dent.teh.

Vjesnik dentalne medicine

77

Vaš prvi izbor za odmor na Jadranu Istra, Dubrovnik, otok Krk Posebna ponuda za članove Hrvatske komore dentalne medicine: • 15% popusta na najviše objavljene cijene smještaja s fleksibilnim uvjetima otkaza • 20% popusta na SPA tretmane (ne odnosi se na tretmane lica i masaže u objektima u Poreču i Rapcu) • 15% popusta na vikend i spa pakete oglašene na web stranici Valamara (ne odnosi se na spa pakete u objektima u Poreču i Rapcu) • Usluga kasnije odjave iz hotela (ovisno o raspoloživosti hotela) Prilikom rezervacije navedite promo kod 188.

T 052 465 000 / www.valamar.com

Naši putevi vode do zdravlja

www.medika.hr