Karlo HORVAT_Toma Erdedi Bakac - ban hrvatski

fflS3

HKSSh

Wmmm vSaBmSSIIi

Toma Erdedi-Bakag BAN HRVATSKI.

Napisao

KARLO HORVAT sveenik nadb. zagrebake.

U ZAGREBU. TISAK DIONIKE TISKARE.

1900.

enim clarissima prineipum doctorum hominum lit-

Nisi facinora,

opera

eerte

encomiis tumulus, qui

corpora eorum contegit,

famam quoque

teris

mandentur,

celebrentur, obruet, ac

idem

nomen

atque

justis

e posteritatis

memoria

delebit.

J. D. Barovius:

Oomment. de rebus

Ungaricis ac Transylvanicis. (Script. rerum Hung. min. II. str. 234.)

PREUZVIŠENOMU GOSPODINU

D^u.

JUEJU POSILOVlCU,

NADBISKUPU ZAGREBAKOMU, NJEGOVA KR. APOŠT. VELIANSTVA PRAVOM TAJNOM SAVJETNIKU, OPATU BLAŽENE DJEVICE MARIJE TOPUSKE, VELIKOMU I NASLJEDNOMU ŽUPANU ŽUPANIJE BREZNIKE, POKROVITELJU DRUŠTVA SV. JERONIMA, ZAAS VOM GRADJANINU IVANIGRADA I SENJA, DOKTORU SV. BOGOSLOVJA ITD. ITD.

U

znak najdublje zahvalnosti, što uzmogoh svršiti osim bogoslovnih i mudroslovne nauke, posveujem Vašoj Preuzvišenosti ovu raspravu.

Vašom dobrotom

Pisac.

i oput

Redom

dalje u Europu.

propadale su države

kanskom poluotoku pod strašnim udarcima kršanski

je pao na

mora sve

sredinom

sila srušila

XV.

državice na bal-

i

još strasnije

moi. Strah

istono rimsko carstvo

vijeka

nekoliko godina iza toga pala Srbija, Bosna, Hercegovina Historija zapisala je za

skome

Bajazet,

L,

imena sjea Europu djece,

na hiljage

i

kršanstvo na hiljade

i

sela,

u prah

šatre.

A

satrvši

brzo pasti cijela Ugarska

Ne

e

biti

želimo u ovoj

s

gorega, raspravi

i

da

nju,

prije,

pobliže

U

poetku XVI.

vijeka, prije

Fedinanda za kralja zvala Slavonija.

se

nego

cijelome te

porazne

svako od ovih

hiljade izgubljene

XIV.

i

XV.

bila

dje-

vijeku.

na

na redu, da je turska vjerovati,

li

zadjemo u

e

da

u

koje

as

kaki

zagledamo za

se oborila li

prilike,

na nju turska

sila.

Hrvati na Cetinju izabraše

Hrvatska izmedju Drave

Prostirala se ona preko

kršan-

carstvo.

nego

li

Albanija.

ta se strašna sila oborila

istaknuti,

je bio opseg Hrvatske prije, nego

u

lako je bilo

njemako

i

kad je

;

na nebroj odvedenih

na pogažena polja

pada Bosne prva

je iza

II.,

i

ta

Europa na razorene krasne

se

prvim pak decenijima XVI. vijeka

Hrvatsku, koja

i

imena vodja

Muhamed

II. ,

hiljade palih junaka,

gradove, na uništena

sila

Murat

S užasom spominje

vica u roblje.

U

krvavu uspomenu Europi

svijetu koliko strašna, toliko slavna

Murat

sile.

dalje

Europa prenerazila kad je

Cijela se

svijet.

od polovic e

sila

vijeka tamo sa sjevero-istone obale Egejskoga

XIV. i

napredovala je otomanska

rijeke bujice

i

Save:

Kupe do Jadranskoga mora na

zapad,

a na istok

mjesto

bilo Jajce.

do rijeke Vrbasa na kojoj je najutvrdjenije

Zadnja toka na jugu, koja je ujedno

obrana Hrvatske

i

turski

Sulejman,

zasio

prijestol

Hrvatska na istoku

mobakom

bjedivi Klis.

i

Zapolju

na vrbunac

i

veliki

vladar,

poela je

slave.

Slavonija

se

je

sio

u

on je pridobio nepo-

od najistonijeg kuta do

Budimu na

za kralja.

No brvatska

kraljevski prijestol

Sulejman je mišica,

dignuo

tursku

Nikola Zrinski pod

Sigetom, neopisivim svojim junaštvom uini ipak, te blijedjeti

je na

je izvojevao sjajnu pobjedu

zauzeo Jajce,

je

mu

Pokorila

On

Skradin.

on

polju,

okrunio ondje

mo

i

Pobjedonosno

Virovitice.

silan

No kad

jugu gubiti jedno mjesto za drugim. On je

i

zauzeo Biograd, Knin

na

bio je vrsti Klis.

Dalmacije,

i

bila štit

polumjesec

je

poeo.

Poslije

pada Sigeta bio je doduše sklopljen takozvani drinopoljski

mir na 8 godina,

ali

od toga mira za Hrvatsku

ni

koristi,

ni

blagoslova.

Hrvati drže još neke gradove na Uni, dok im

Turin

dina prelazi

ve

nekoliko go-

Like preko Velebita kao po svojoj rodjenoj

iz

zemlji.

Koliko su Turci držali do drinopoljskog mira razabira se najbolje odatle,

na

Biha

i

što

ve

Možemo

i

mjesec iza sklopljena mira navaljuju

Ostrožac. Godinu dana iza sklopljena mira navaljuje ih

preko dvije hiljade

da haraju

drugi

iz

Like

i

Krbave u gornje

strane Hrvatske,

plijene.

rei,

da od pada Sigeta nema godine, da turske ete

po nekoliko puta u Hrvatsku ne provaljuju. Provaljujui pale one sela ropstvo, haraju

mu

i

i

gradove,

uništuju polja

i

livade.

odvode siromašni narod u

Uza svu obranu

pada Turcima u ruke grad za gradom, a obranbena

naših ipak

linija

u 80.

godinama XVI. vijeka postaje za Hrvatsku rijeka Kupa. Izmedju

3

Une

Kupe mora

i

mogui

ne

se seliti ubogi

to

manja.

S morem veže Hrvatsku i

Hrvatska biva

odoljevati neprestanim turskim navalama.

od dana do dana sve

lovca

hrvatski narod u tudje krajeve,

U

Senja.

kratko

grebaka, križevaka

i

još

samo nekoliko mjesta izmedju Kar-

cijeli joj

je

opseg samo

tri

županije: za-

Od nekadanjeg

varaždinska.

kraljevstva

hrvatskog sad su samo: „ostatci ostataka".

U

takim

se

eto

prilikama nalazi Hrvatska

izvanjim

u

prvim

decenijima druge polovice XVI. vijeka.

U

ovim vjenim ratovima

prodiili

su

Hrvati

se

svojim ju-

naštvom

pred cijelim svijetom. Hrvatska je radjala junake, kojim

je slavu

zavidjala Europa.

rodovi, i

koji

su

junakim

Napose prodiili su

se

junaštvom neki

svojim djelima ostavili trajnu uspomenu

krasan primjer potomcima svojim.

U

XVI.

drugoj poli

a napose slavni junak

vijeka, osobito se istie rod grofova Erdeda, i

državnik, ban hrvatski

Oduševljen za krstovu vjeru svetu, pravom za

sve

„ostatke

ostataka"

sposobnosti

i

mile

duševne

i

si

i

Toma Erdedi-Baka.

iskrenom ljubavi zauzet

domovine Hrvatske posvetio je

tjelesne.

lovanje; predmet je ovoj raspravi.

njoj

Prikazati njegovo javno dje-

I.

Od

DIO. poetka

rodjenja Tomina do

velikih provala

turskih.

Od godine 1558.— 1590. Obitelj

grofova Erdeda potjee

koje je oko

raarskoj na imanju Erdod,

vlasništvo

Draghfv de Beltek,

obitelji

Franjo Bakocz, kojega

listine

sveenik,

poslije

lentin postane

pišu

U

Ugarske.

iz

županiji

XV.

polovice

živio je jednostavni

Bakolcz. 1 Njegov

i

dvorski kapelan

Orszag de Guth, a napokon prepozit crkve

Ivana

i

prošlo je

i

titeljske

i

On

Toma.

bilo

kmet Va-

Mihalja

kao takav

2

na brau Valentinovu, na Nikolu, Tomu,

na potomke njihove.

brat Valentinov

sin

palatina

dobije god. 1459. plemstvo od kralja Matije Korvina.

To plemstvo

vijeka

szat-

Od

sve

je dobivao

brae

najbolje se istaknuo

ast za ašu. Od biskupa

jegarskoga postao kraljev kancelar, onda nadbiskup ostrogonski,

primas kraljevine Ugarske, kardinal Visoki

ovaj

državni

imutak u Ugarskoj

i

i

Dolaki

Stjepana Cupora moslavakoga, vine

i

imanje,

kojemu je

županije križevake

imanja Dianovec,

i

i

Od

stekao

je

silan

kralja Vladislava II. dobio je

križevakoj županiji, zatim Komagovinu

Bijelu Stijenu u tadašnoj

u zagrebakoj županiji

patrijarka carigradski.

crkveni dostojanstvenik

Hrvatskoj.

i

i

u županiji Vrbas. dobije

spadalo

smrti

plemia

grad Jelensku kod Mosla-

trgovište

zagrebake. Još je

Kutinu sa mnogo

Po

Moslavina

i

75 sela

Toma

dobio u Hrvatskoj

U

zamjenu za neka

sela.

Odatle jamano poslije ime Baka. „Vobis domino Valentino nato Francisci Bakolcz dicti de Erdeu ; ville comitatus Zatmariensis". Fraknoi Vilmos: Az Erdodv czimer. Turul VII. str. 105. 1

2

6

dobio je Jastrebarsko

dobra u Ugarskoj županiji

dobio je grad

Ugarskoj

u

kerk), po kojem

Erdedi

Hrvatskoj, a neka

u

Eberau (Monvoro-

Petra, takodjer Petar,

et

je

Ovaj

Ugarskoj.

u

i

Nikole ostavio

si

de Monvorokerek

pridjevkom

s

željeznoj

prozva de Monvorokerek.

se

Sinoveu svome Petru, sinu brata

imanja

trgovište

i

U

Lipovac.

i

gotovo sva

prvi

de Monoszlo.

ime

nosi

Sin toga

ban je hrvatski od 1557. do 1566. Kao ban

hrvatski dobio je 11. listopada 1565. od kralja Maksimilijana grofovski naslov.

Ovako

je došla

mu

poznatoga junaka

sestra

bojnim vještinama.

se

bana hrvatskoga

Barbara, bila je

ki

Ivana Alapia,

Turcima.

s

više pobjeda

i

mu

kojem su

ve

ga

boja

iz

Otac njegov kao ban hr-

ta

Cazina

i

Khevenhiillera,

ostalih

vojna Khevenhiillerova u Bosni

as

ploda, ona nije ni za

ovaj neuspjeh, mogli bismo rei,

i

1

2

uz bana Krstu

izjalovila,

i

nije donesla

mladoga junaka.

Pae

u srce njegovo još

vee

poništila

ulio je

ako

se je

zgodi

za obranu

do-

svoje.

Bojnii Ivan

1895. u

te

gradova na Uni. 3 Ako

oduševljenje, da se to sranije bori u prvoj

movine

borio,

kao dvadeset godišnjeg mladia nalazimo na

pri obrani

oekivana

junaki

Jamano je junaštvo oevo, o sina, pak nam nije ni za udo, što

krajini gdje vojuje uz generala

Ungnada

bilo je

iznesao. 2

kazivali, sokolilo

god. 1578.,

uei

oca svojega

vatski vodio je esto u rat hrvatske junake, ondje se

a

majke

i

Doba, u koje je živio mladi Toma,

doba neprestanog ratovanja

bo-

bana hrvatskoga: Gašpara Alapia.

i

Toma na imanjima

Mladost svoju proveo je

svojim

Toma.

od oca Petra

god. 1558.

se

Barbare Alapieve. Majka a

medju prve u Hrvatskoj

ta obitelj

Iz te obitelji nikao je naš

gatstvom.

Rodio

1

1.

i

2.

dr.

:

Plemstvo

i

bogatstvo obitelji

Erdov.

Prosvjeta

broju.

Nicolaus Isthvanfv Panonus:

Historiarum

de rebus Ungaricis

XXXIV. Viennae 1758.

libri

str. 280. Georgius Ratkav: Memoria regum et banorum, regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae. Viennae 1652. liber IV., str. 141. 3

Radoslav Lopaši: Ban

Toma Baka. Danica

1883.,

str.

67.

Domala nadala mu mir

se prilika, jer Turci nijesu mirovali,

produljen bio. Mir je bio samo na papiru, a u istinu bila je

i

otimaina

neprijateljstvo.

i

Godine 1581. diže

1

Ahmed

se

zapovjednik

beg,

grad zaposjeli su Turci još 1532., da

koji

Mladi

Toma

svoje

ete

tom

ako je

Erdedi

doekaju bega kod Cernika,

i

prvi put istaknuo

se boju

brost

vojniku

i

vještinu.

Toma

mu

se pridružio, sakupiše

te

ga tamo

virtutis

postao je

U

se s toga nimalo, što

si

plemstvo

bellicae

specimen

ljubimac hrvatskoga

plemstva, koje je u njem opazilo hrabra junaka

Ne udimo

potuku.

Ugarski kroniar zabilježivši ovu po-

Ovom svojom pobjedom

2

hara naše strane.

i

Erdedi, pokazavši svoju hra-

„Thomas Erdodius primum

bjedu doda: edidit".

Mihajlo Sekelj koji

i

plijeni

grada Cernika,

želi,

i

vrsnog vojvodu. da

mu

taj

hrabri

innak postane banom. asti Gašpar Alapi,

zahvalio je na banskoj

Još godine 1577.

nadvojvoda Karlo imenovani namjesnik kraljev u Hrvatskoj,

jer je

svojatao svu vlast u Hrvatskoj za sebe,

Alapi

nema nikakove moi

je vidio, da

na

a

štetu vlasti banske.

ni ugleda, a to

nukalo, da zahvali. 3 Kralj je ostavku primio

i

ga je po-

imenovao za bana

v

Ungnada. Hrvatski

tudjinca, Stajerca: Krstu

na

povrijedjeni. jer se

je njima

otima

uvijek

bilo

tudjih imanja

Zagrebanima,

Kadgod

je

pravima.

mia s

s

taj

nain

K

sveto. i

veoma

tomu

je

U

Dakako, da je

ban

taki

na se navukao. Baruni

1

str. 2

divi 3

iz

Joseph

tudjinac

bio

i

i

još

zemlje,

staleži

Hammer:

mu

prikraivao

veu

grofovi ne

Geschichte

ne des

koje

silnik,

bahatosti svojoj govorio je

takim banom, pod njegovim vodstvom,

odilazi

taj

kojima se neprestano svadjao, da je njihov

samo mogao, otimao im

veoma

njihovo staro pravo,

kršilo

ohol.

staleži bili su

kralj.

ih u najhitnijim

mržnju velikaša

i

ple-

e ga ni slušati. U vojsku ne e mnogi da idu; kad

dopuštaju,

da izabere sebi na-

Osmanischcn Roiches.

svez. IV.

32.

Samuel Timon:

Epitome chronologica Stephani. Cassoviae 1734. str. 232.

Balthasar

biensis str.

Adam Kreli:

266.

Historiarum

rerum hungar.

a nativitate

cathedralis ecclesiae zagra-

8

mjesnika, nego traže, da po obiaju bude zastupnik banov podban.

Sam se

on tuži se u saboru, da ga vojska ne

vojvode njegovi pobuniše 1

stavu.

Dašto, da

na banskoj

mu

protiv

njega

Pae

sluša. i

Zagrebu

u

buntovnu za-

razviše

mogue

u takovim prilikama nije bilo

ostati

stolici.

Pod konac

Ungnad na banskoj

1583. zahvali

g.

asti.

Hrvatskim

je staležima odlahnulo, da su se ipak poslije 6-godišnjeg banovanja

naprasitog

riješili

Napeto

tudjinca.

teškim prilikama zasjesti bansku

Toma

Dne

Erdedi.

Novoga i

ne bude za bana

1584.

dine

8.

travnja

oekivalo

se

stolicu,

dok

imenovan iste

tko

e

u ovim

poetkom

zbilja

dvadeset

go-

šest-godišnji

i

godine bilo je sveano ustolienje.

bana kraljev komisar David Ungnad predstavio staležima

je

redovima a oni ga oduševljeno,

zdraviše. Iza toga položio je novi

pae

od veselja suznim

oima

po-

ban po starom obiaju sveanu

prisegu u crkvi sv. Marka.

Oduševljenje staleža, što su poslije nesnosnoga tudjinca dobili za

bana Hrvata, a k tome razabira Staleži

i

najbolje

se,

redovi,

ve

iz

i

prodienog na bojnom

mu tom

koje

želja,

prigodom

i

napredak,

na korist openito tužne im domovine u obrani

prijatelja vjere

Svemogui ugleda u

izraziše.

mole Svevišnjega, da njihovome novome banu u

njegovoj banskoj asti dade svaku sreu život

polju junaka,

kršanske Turina.

Nadalje mole

k tomu dug protiv

ne-

da

mu

staleži,

dade, da pravedno upravlja zemljom, a napose neka se

hvaljenu

i

blaženu

uspomenu oca svoga Petra Erdeda.

Banovanje njegovo neka bude sreno tijekom duga vremena. 2

ban posvetio svom

Bilo je opravdano veselje staleža, jer se novi

dušom, svojoj njena.

Na tom

redjeno je

i

teškoj,

ali

asnoj

istom saboru,

zadai,

koji je

zakljueno mnogo toga,

koja

Tomu što

e

mu

je bila namije-

ustoliio za bana, od-

nam

nutarnje

prilike

hrvatske znatno razjasniti. 1

2

Tadija Smiiklas: Poviest Hrvatska. Articuli

443.

str.

75.

Dominorum Statuum et Ordinum Regnorura Croatiae et SclaMonumenta coraitialia regni Hungariae svez. VIT.

voniae, aediti 1584. u str.

I.

11

U

prvom nulu imenovao

bana

i

po starom obiaju za pod-

je novi ban,

župana županijo križevake Ivana ZaboŠkoga.

namah

Predstavivši ga staležima, oni ga

toga poelo se

Odredjeno

je

je,

Turinu kupu

Odmah

prihvatiše.

iza

vijeati o obrani domovine.

da

se popravi

pregaziti.

Sam ban poi

e se

stavom, a k njemu

utvrda na Kupi Brest, gdje

pridružiti

i

e

na Kupu

je

lako

banskom

s

za-

plemii, da brane tamo bijedni

narod od neprestanih navala turskih.

e

Ban

sam

zamoliti kaptol zagrebaki,

utvrditi

kod Dreneine, da svu gradju za utvrdu Dreneine otpremi

prelaz

u Brest, gdje je za sada nužnija.

tome poslu

koji su

da

sprema

koji se

e

podban sa svim onima,

i

na Kupu

i

Hrvatske, nego je to potrebno

ostatci

e

bdjeti

nad

tim,

No ne samo,

tužnog kraljevstva hrvatskoga.

se spasu ostatci

da se spasu

poi

vješti,

Ban a

za Kranjsku

i

i

y

Štajersku

i

ostale zemlje.

Osim Bresta valama

utvrdit

1

e

se još

nam

Križevac

bolje izložena, a to su Koprivnica,

Radnike za utvrdjivanje

kako

neka mjesta, koja su turskim na-

to

ve

tih

mjesta

dat

zahtijeva „dica" kraljevska.

baš ovaj sabor pokazuje

bijedno

e

i

Ivani.

pojedine

Veoma

je

znaajno,

kojem

stanje u

županije, što

se nalazila

Hrvatska koncem XVI. vijeka. Dotle je došlo, da se u cijelom kraljevstvu ne može oporezovati 3 hiljade

kua, dok

križevaka Staleži

i

bila

je u bolja predjašnja

oporezovana sa 12 hiljada kua. 2

redovi, a

na elu im novi ban predouju kralju

vojvodi Karlu, kako se od njih traži sile,

te što oni

vremena sama županija

ne

novanu pripomo

mogu za

više davati.

rat,

i

se traži,

da

se

Traži

1

2

Ibid.

str.

Ibid.

str.

445. 447.

se

od

njih,

da daju besplatne radnike. isplatili

uzdržava 200 haramija na

tu svrhu treba, da se od

svakoga

nad-

ono, što nadmašuje njihove

od njih takozvanu kraljevsku „dicu", e bi se

Zatim

i

ognjišta,

ili

da dadu

Kralj traži

banovi vojnici.

rijeci

Kupi,

a u

od svakih vratiju

10

2

plati

No

for.

treba da sve staleži

Treba

samo

nije

toga utvrdjuje

se Koprivnica,

li

druge manje tvrdje, za sve

vjenom

Jadni je narod u

to

siromašni narod jedva

hovu, a onda sam

naroda ostavilo svoja ovoga.

Jedni

Kranjsku mice bi za

su

Toga

seli.

opi

gospodu svoju razlog,

drugi

u

prisiljen,

da

radi mole staleži

redovi

i

spas pokrajina Kranjske

i

k tome, da

Ta predstavka

se

se

predstavke

te

A

Hrvatske.

e

koja

na

se

biti

te

staleži

i

i

kadra

spasiti

prilika.

je

Toma

položaj

bio

i

Hrvatsku.

stolicu

i

Tu

tri

nam

prikazuje

prilikama nutar-

sjeo

Toma

Erdedi. tijelu sila

zadau preuzeo

je

Erdedi.

veoma

težak,

razabira se

iz

onodobnih

u to znailo je Ibid.

str.

Ibid.

str.

Medju ovima u poetku

znamenita imena: grof Gjuro Zrinski, Baltazar Bacan

da im silom otme

1

njegovi do-

rana za ranom na

tešku

ob-

Bilo je u zemlji velikaša, koji više nijesu htjeli plaati za

Nikola Ištvanfi.

2

s

opasne da se traži vrsna

uzdržavanje banskih vojnika na krajini. istiu se

pak

na krajini utvrde. 1

na nadvojvodu

najjasnije

rane tako su jake

mladjahni još

Da mu

nam

izilazi

Moravsku,

Štajerske, napose

njim bila Hrvatska, kad je na bansku

mnogo

je

što

nji-

svake godine hrpi-

koliko žalosnu, toliko jasnu sliku u kakovim je

Iz

da

nadvojvodu Karla, da

neke tvrdjave u zemlji

staleža hrvatskih

obitelj

i

Ugarsku,

zirom na tužnu njihovu domovinu on sam, a prinesli

narod.

i

u razne strane svijeta

te se razišlo

Narod je

staleži

i

tom vjenom ratnom metežu, da

u Austriju,

otišli

Gjurgjevac

i

Prilike su tako nevoljne,

je baš glavni

sjedišta,

Štajersku.

i

To

osim

utvrdjivanja bilo tvrdjava u

svoje.

dospije u

sebe.

Ivani

imadu doprinašati

posadi, e bi tim prehranio najprije

što

kraljevstvu

utvrditi nasipe,

li

Križevac,

poslu oko

gradova gospode

bilo

u

redovi doprinose.

i

popraviti tvrdje na Kupi, treba

li

zemlji,

Za svaku potrebu

to.

Banu s

daje sabor pravo, ako ta trojica ne plate,

pomou

2 svoga banderija zaostali dug. Dirnuti

stvoriti sebi u

448. 450.

zemlji

tri

mona

neprijatelja.

Stvar

11

vukla

se

tijekom

nekoliko

bana Tome moramo Još

da

veoma

su e

Tom

i

Erdedu

Kako

slali

sreno na koncu

i

Vlaha

no

da ne provale

iz

na

Radnike kaštela

krajini,

podvrgava

svojih

e

kola dati

Novoga kod

Kostajnice.

da

bila,

i

imali

poi

ove godine

iste

robiti

plijeniti

i

brzo sakupila, a brojila je

doduše bio

na

iste

dan sve

vee,

to

e

vlasti.

kulu

i

banu do-

to 1

dan

su

koji

Sabor

Turci.

to

A

sam ban

Reicu na Kupi.

2

što

da je ba-

Iz svega se razabira, bolje utvrdi

i

Hrvatsku

da ju

i

što

zaprijetila

Hrvatskoj

je

i

Kranjskoj

Ferhad paša bosanski naložio

po Hrvatskoj

i

je

bego-

kojom

s

bi

Kranjskoj. Vojska se u

osam do deset

hiljada

ljudi.

godine produljen sa sultanom na 8 godina,

3

Mir je Ferhad

ali

to obazirao.

je vojska provalila

Kranjskoj

došli,

je

vojnika,

pod zapovjedništvom

bega najprije u Hrvatsku, a odatle odmah

U

urediti,

Obzirnome

spahijama po Bosni, da sakupe veliku vojsku,

vima

Ta

oprezno

Turaka.

velika pogibelj od Turaka.

se nije

i

on sa svojih dobara Jastrebarskoga, Zelina

bolje osigura od navala

jeseni

dvjesta

dohodaka podignut

nova poglavita briga

U

onih

svaki

bile

nove haramije banovoj

te

vlastitih i

mudro

uspjelo.

broj

i

pae,

a prilike kraljevstva bile

nijesu,

morao je ban poveati

pušta

riješila.

na sabor,

dola/ili

koja je bila nužna.

su navale Turaka, a

stražili

samo umnim sposobnostima

trebao novi ban

to

poremetila sloga,

nebi

se

Sve je

teške.

se

a

plemii nijesu

svojih poslanika

u nj ni

da

pripisati,

da mnogi

istie,

se

godina,

su Turci sela, robili

palili

a bijedni

i

prestrašeni narod

su

odvodili

Edrisbega

i

Memi-

prešla je u Kranjsku. otimali

i

do

su u ropstvo.

ega

su

Ovako

uništujui sve što im je pod ruke palo, nadjoše se pod Ljubljanom.

Ugrabivši veliki plijen, vodei sobom množinu robija, vraali su se

kroz Hrvatsku kui. 1

Ibid. str.

2

Ibid.

str.

3

Isthvanfv

*

Ibid.

1.

c.

No

u Hrvatskoj sakupi ban

452. 453. o.

c.

str.

343,

Toma na

brzu ruku

4

12

k njemu

svoje ete, a

kod Slunja na Turke,

listopada

krvava,

bila

karlovaki general Josip Turn;

i

1330 konjanika

oba dvojica tek

brojei 6.

se pridruži

koji

700 pješaka, udariše

i

su

Ban

naši iznesoše sjajnu pobjedu.

ali

Bitka je

vraali.

se

veoma

se borio

junaki. 1 Naši potukoše do dvije hiljade Turaka, a gotovo hiljadu

kršana

linih glava.

Od

3

!

Od Turaka

neprijatelja

veoma mnogo

je palo

od-

40 je živih ukvaeno, a zaroljeno

10 vojnih stjegova, koje naši

njihovih

bijaše

2

izbaviše iz robija

poslaše

Gradac

u

nadvojvodi Karlu. 4

Pobjeda ova

veoma znamenita, tako

bila je

znavaju, da otkako je Bosna pod ni

Turskom

sami Turci

te

pri-

ne pretrpje

vlasti bila,

jedan taki poraz. 5

U

poetku

se

oštrim rijeima na poslanike

no ovi

Lihtenšteina,

Pae

vele,

pae

dvor carigradski uzrujao,

i

mu

da je Murat

Pavla

austrijske

Aicinga

dokazaše da je krivnja

III.

rekao, da je

taj

se sultan oborio i

Henrika

turske strane.

s

6

poraz pravedna kazna

za prekršitelje mira. 7

Pobjeda banova makar je bila sjajna,

makar

i

raznesena po Hrvatskoj ipak ne da Hrvatima ni

od utvrdjivanja gradova

Kupe

strane

da

treba

i

tvrdjava.

doprinesu

gradnju mosta preko Kupe.

Plemii

k

Ban sam

i

za

as

e

Karlovca

nadgledati,

odredbe ove u saboru stvorene provedu, one pak, koji 1

J.

poinuti

velikaši s ove

utvrdjivanju strogo

oduševljenjem

s

bi

se

one

i

i

za

da

se

tome

V. Valvasor: Die Ehre des Herzogthums Krain, svez. IV. knj. XII.

67.

str. 2

Ibid.

1.

c.

3

Gruber: Borba Hrvata sa Turci. str. 32. Valvasor iznosi ova imena najodlinijih Turaka, koji su u tom boju pali: Osman beg, Malku beg, Mehmed aga od Glamoa, Selaj harambaša, Viza haram-baša, elebija novopazarski, Vujica Malakovi od Sakesije, Mkrehmed od Bunia, Safer elebija Belaja, Pritkovi harambaša, Radaman Radeši haram-baša, Harela Bileni haram-baša. Valvasor

o

o.

c.

sv.

IV. XII.

*

Isthvanfy:

6

Valvasor: Isthvanfv:

7

Kreli:

o.

str.

68.

1.

c.

str.

343.

o.

c.

str.

68.

1.

c.

c.

273.

13

e

protivili kaznit

ban „per vadationem bonorum". To

obaviti do 2. veljae slijedee godine 1585.

Druga mjesta u Hrvatskoj takodjer zimi.

Kad

ve

se

unato

se utvrdjuju,

moglo upravo nikako

nije

se sve

mora

x

velikoj

odoljeti strašnoj zimi,

a za blago se nije više smoglo sijena, kad su radnici izgledali kao

da su besvijesni, onda tek sabor dozvoljava, da utvrdjivanje: Koprivnice, Križevca, Gjurgjevca

No Turke

je ipak smela pobjeda

na

se

Ivanike

i

i

tamo arkaju na 1585. spominje se

dini

etama hara po pobjedjuju. 3

on

No

krajini.

pae ta ih veem broju.

liki, koji

to

i

arkanje

vojskom na Kostajnicu

svojom

2

U

eše

go-

svojim

ga vojnici višeputa doekaju

naši

nastoji

tvrdje.

u zemlju se ne usudjuju.

ali

samo neki Edris beg

Junaki ban

udariti sa

proi

zato

sprijeiti, osvojiti

e

onda

a

je,

i

y

e

preko Une u Bosnu. Sto

Kostajnicu, zauzeo je i

granici,

prekine

banova kod Slunja,

je pobjeda natjerala u strah, te se oni ne javljaju u

Tu

as

i

smislio,

to

uinio.

i

Udario

na

Zatim dade nainiti most preko Une

spalio.

preko mosta prevede svoje ete u Bosnu.

U

Bosnu jamano

redu bojao a onda

i

nije

da ne

se,

zato,

bi carigradski

mu

što

dublje prodro

je nakana

Ne dugo vojska ila

U

zdrava

i

nastaju

i

ekalo ga

put ljute

više

u Kranjskoj

1

2

iz

6

i

samo Turke, a

prestrašiti

nije dostojalo vojne snage.

onako mnogo

tano Još

svadje.

koji

imadu

taj

svojih

zemlja komisare,

Dominorum Statuum

Articuli

Ibid. str.

3

Gruber:

4

Ibid. str.

6

Kreli:

6

Articuli

et

c.

str.

33.

c.

str.

272. Ord. in

Statuum

et

mu

o.

c.

tim

medjama

lanjske godine odredjeni su u ali

nijesu odredjeni

obraa na nadvojvodu

Karla, da

da se jednom ta stvar uredi. 6 Ordiuuni

33. o.

Na

odredjene.

470. o.

a da

Medje izmedju

posla.

posao obaviti,

Štajerskoj. Sabor se

i

prvom

4

Štajerske nijesu bile

Hrvatskoj komisari,

postavi

ostala.

U

to za prekršaj mira,

za tim vrati se natrag preko mosta na Uni,

Hrvatskoj

Kranjske

više razloga.

dvor uzeo

bila

mu

ponajglavniji razlog je bio, što

s

VII. 475.

hi

o.

c.

VII.

str.

467.

14

No jedna druga

stvar zadavaše banu više neprilika,

njegovo pravo.

vrijedjala

karlovakim generalom, 1

Bio je

nekoliko spomenuti o njezinom postanku

bana

nema

Isprva

krajine.

suae majestatis)

capitaneus

(generalis

u najkraim crtama

:

jedna

domaa

pod za-

pod zapovjedništvom generala kapetana hrvatske

i

ova

vojska

krajiškoga,

teritorija

Karlovaki

1

razvitku.

i

dvije vojske

druga

hrvatskoga,

emo

mi

jasnija,

Od Ferdinanda brane Hrvatsku

pae

naime neizbježivi sukob sa

to

koji je bio upravitelj krajine.

Da. nara bude stvar krajine

povjedništvom

ona je

slavonske

i

samo u

stoji

pojedinim pograninim gradovima. Posadnu vojsku plaala je u opsegu i

Drave do donje Une (Kostajnica

Unu pak do mora

Štajerska;

uz

Koruška

Gorika.

i

Mure

od

Slavonije

stare

a

do Dalmacije pokrajine Kranjska,

vojska zapremila je gradove:

Austrijska

gradove razliite

i

Turci

postaju

Siska.

Osim ono gradova,

što ih

nici

etami

svojimi

bila,

i

Po malo preuze

Nijemac Pankrac Lust-

janua regni Croatiae) Kostajnicu.

et

prostirali

i

se

zapreraiše malo po malo krajiški zapovjed-

više drugih

u generala Ivana Lenkovia:

Cazin

Na

prvih godina vladanja Ferdinandova, kra-

stela izruiše kralju za obranu.

kaptol

osvojen).

pokrajine na donjoj Uni

cijele

i

ljeva vojska zaposjela

Biha,

grad kod mora.

Stari

talira kranjski

na Uni (caput

gospodari

do Save kod Blinje

Klis,

vlastele.

God. 1556. izdao je za 2000 haller glavnu tvrdju

Krupu,

Senj,

Otoac na Gacki, Ripa na Uni, Jablanac i medji pak kao branik Kamongrad (1530. kralj

Dubica)

i

mjesta

što ih pojedina vla-

utvrda,

i

Vojniku posadu zamoliše godine 1552.

biskup zagrebaki za grad svoj Sraicu,

zagrebaki za Sisak,

Keglevi

Pe, knez Frankopan

Slunski za Goru, Hrastovicu

za

Bužim,

Ostrožac,

Jezerski, Cetin.

i

God. 1558. dozvoli kralj Ferdinand za gradove Stjepana Frankopana ozaljskoga prve posade, a dobiše ih Modruša, i

Klju na

Korani, Jesenica

Ogulin.

Kapetanija

senjska

i

bihaka imalo su god. 1556. osim zapovjed-

nika 200 puškara, 200 (martoloza) uskoka, 100 hrvatskih pješaka (haramija).

Kranjska

je

trošila

godina kasnije razmakoše se raju

se

stovika,

Ivan

4 kapetanije: a

i

te

te

vojnike 65.101

1) senjska,

2)

bihaka,

i

Ivan

Štajerska,

Lenkovi naseljeni

vlastol

su

u

Nekoliko

for.

straže od Senja do Blinje

u njima posjeda vojska 52 mjesta.

Ungnad

Kranjska

tada na

i

Savo. Stva-

3) ogulinska

i

4) hra-

Krajiški su generali:

Podbrežu.

Da

se

opuva

na zgodnim mjestima žuraberakih

15

Turn

general Josip Jobst

Vuka Kasnia

hrvatska plemia:

prigovaraju tome, oni

pae

banovo.

Sabor

plemia

zatvoriti,

gora,

žumberaki

da

naglasuje,

ako

i

nije

To

i

da

kršani grko-istone

su jedini

vjere, koji su

pravoslavni kršani još se sveudilj pokoravaju polumjesecu turski

pod imenom martoloza,

vojnici

veoma hrdjavu

urediše svoju

pograninim gradovima

iljeuih turskih

služe

i

bili

kao na

glasu.

Turci takodjer u

Svi ostali

kao zulumari

su

koji

tamo sa

i

Hrvatskoj.

u

staleži

ban nemaju pravo

ni

uredovno na sud pozvan

isti

i

u pravo

se itko miješa

ni kralj,

dva

zatvorio

Gjuru Karakoga. Ban

XVI. vijeka utoište

polovici

pravo

sebi

je

ne dozvoljuju,

i

uskoci.

u prvoj

potražili

prisvojio

jaa

je

bila

Pae

njihova redovita vojska

od naše, a brojila bez noure-

opora 3700 momaka.

vlaških

i

krajinu.

25. veljae 1578. bude nadvojvoda Karlo, stric kralja Rudolfa, kra-

ljevskim otpisom

lankom

i

odvisan

nadvojvode

od

Na

narodnim ustankom.

slavonske

i

sam ban hrvatski sa vojskom, staležima

saboru 15. srpnja 1578. povjere Hrvati sami

Karlu hrvatsku

nadvojvodi

i

budu mu podinjeni, pae u vojnikim stvarima ima

krajine, svi asnici biti

V. imenovan upraviteljem h-vatske

i

slavonsku

krajinu

za obranu pod

da se nadvojvoda valja u svim važnijim poslovima sporazumjeti i

da niim ne povrijedi

je

slobodno

da

e

odjeveni

makih

ne skvrni prava kraljevstva hrvatskoga, koje

Na

saboru u Bruku

i

500 husara,

oružani),

e

Vojska

sluga.

u kojoj

ova

sjedio

bi

ožujka 1578. zakljueno

svom osnivau prozva ustrojilo se

i

160.848

stajati

o

tom,

da

for.

strjelaca

300

nje-

godimice.

osnuje u Hrvatskoj glavnu

zapovjednik krajiške vojske.

Za tu tvrd ju

God. 1579. udariše se temelji, a po

nova tvrdjava Karlovac.

se

i

Ustrojem tvrdjave

glavno mjesto zapovjednika krajine, koji dobi naslov ge-

nerala.

Budu

su

gotovo

uvijek

bili

morali su nužno

generali

ti

doi u sukob str.

s

mo

i

snagu, a

pravima Hrvatske,

banovima hrvatskima.

str.

98.

Prager Studien

Heft VI.

su se kosili

koji s

rukama znatnu

9 et seq.

Smiiklas: Povj. Hrvat.

Bachmann:

imali u

su Nijemci,

Lopaši: Karlovac

wissenschaft.

300 konjanikih

ispod Dubovca.

kupilo se mjesto

Dr.

1.

vojska na krajini sastojati od 1315 haramija (Hrvati narodno

Nadvojvoda Karlo radio je utvrdu,

banom

samostalno, jer se nekad svoje volje Hrvatska podvrgla

i

kraljevima ugarskima. je,

i

s

uvjet,

str.

aus

8 et seq.

dem Gobiete der

Geschichts-

16

Kako pak

slušan.

ruuju mu

general spada pod nadvojvodin

taj

na elu

staleži

banom, da je njemu doduše

s

upravu nad krajinom hrvatskom

vjerio

nadzor po-

slavonskom,

i

kralj po-

ne

ali

vlast,

da njegov general slobodne plemie, koji spadaju pod bansku vladu, lišava slobode, te ih zatvorene drži.

No

samo da

general, ne

postao

Na

otima.

i

kod Brekovice

silu

Biša. Tim se on ogriješio o pravo, koje pripada

i

Ban

odluivati.

toj

uva

granice kraljevstva, a Karlovac

zloinakih ina. Neka mu nadvojvoda

Vlasi na sve strane plijene,

okolicu

i

e

im

to se

da

se

ne

paa

mu je

e

Na Kalniku

vlaškoga.

Kalnik

Houru

i

e i

e

utvrditi

neka

e

obližnja brda istu

uvat

uvat

plau kao

e

i

e Ivan Mie viceban sa oni, koji

e

to

u-

pokorni banu. 2

doskora

i

moan, uiniti.

slabije utvrdjena mjesta.

imao

udariti

na Kostajnicu, ako

je'

ravno na Brest. To je ponukalo bana, da svu pomnju

1

Articuli etc. in

2

Ibid.

str.

od

biti

zapovijedati Nikola Alapi, a

lako provaliti u zemlju, te da to

i

obližnja mjesta u okolici križe-

haramije imati

svoj prilici on bi najprije

onda

nego ga

poeli pronositi glasovi kako je bosanski paša

Trebalo je za

sruši,

Ogor-

nova eta haramija,

vaju krajinu, a svi sa svojim prefektima bit

Po

ge-

jedino

vlast banovu.

okolicu do Božjakovine

i

sa 18 haramija.

15 haramija. Ovi

kako

si

na nekim znatnijim mjestima uvati

od nasilja

braniti

biti

vakoj. Medvedgrad

U

dalje

Dubovac unutar

naloži,

ustraja

se

25 haramija, kojima

aprila 1585.

kuli

zato

sa svojim prefektima

ta mjesta

zadaa

i

da u ovo kraljevstvo navaljuju Turci,

Nije dosta,

e

tom

bansku u Hrvatskoj. 1

u vlast

koji

stvar

mole nadvojvodu Karla, da sustegne toga generala od

staleži

takih

o

je

Njemu pripada

medja ovoga kraljevstva, spadaju dakle pod

eni

trebao

obitelji

uvrijedjeni u saboru izjavljuju, da

staleži,

i

ondje vlast gdje je nema.

svojata

pravo, da su

o

zla

što

banu, koji imade jedino pravo svojom vlasti

prijaviti

Kobasi

je oteo nasljedna dobra obitelji

samo banu. Ako je saznao

neral

vrijedja najhitnije pravo banovo, on je

483.

o.

c.

VII. str. 478.

17

svoju obrati na

A

obranu našima. poslovi uspiju.

sam

e

ban kulu,

odredjuje,

i

Kod Sišinakog broda

Bresta.

Kupe, podii

preko

prelaz

je

utvrdjivanje

što

e

e

koja

tko

služiti

da

doprinijeti,

za ti

1

mu

Nadvojvoda Karlo takodjer navaljivao na bana, da radnike za gradnju mosta preko

mu

gdje

pošalje

Kupe kod Karlovca. No

staleži

odgovoriše, da su radnici lanjske godine u tu svrhu u Karlovac

imanja poslati radnike, da žetva otposlati

do toga

bito

Budui

Ban

druge stvari upotrebljeni.

za

poslani

e

e

ipak sam sa svojih

most dogotove.

taj

radnike u Brest

i

Isto

im

tako

mine

u Gjurgjevac, jer je banu oso-

da se ta dva mjesta utvrde. 2

stalo,

je te godine (1585.) bila tako strašna suša, da su rijeke

tako malene postale, da ih je lako bilo pregaziti, te je tako postao otvoren put Vlasima

kljuak i

sa staležima

pet konjanika,

pohititi

e

samo

poslanici

po 2

i

redovima. Svaki od njih dat

e

koji

na granicu.

platit

Turcima u Hrvatsku, stvara ban

i

vazda

biti

spremni

Od svakoga pak

ognjišta

Gašpara DraŠkovia

i

zapisniki im izrazuju, da je žalostno

ne

e

pokoriti

maju pravoga

dok

razloga,

se

oprli se

Gjure Zrinskoga. 3 Duboko

i

i

nedostojno, što se

Zrinskih oni je-

svi drugi

ban

utvrdjivanja gradova,

plemii davaju vojnike, a

4

Iz svega se toga, što gore

kojem

na svojim imanjima

openitim zakljucima sabora, a da tome ne-

ubogi ih narod plaa.

ložaj u

vicebanom

nad nepokornosti grofova Draškovia

uvrijedjeni staleži

dini

i

Ovome zakljuku

ugarske vrijednosti.

for.

e po pet pješaka

banom

s

još jedan za-

nalazio.

a

s

spomenusmo

vidi,

da je bio težak po-

S jedne strane u vjenom poslu oko

druge strane razne neprilike u samoj

Hrvatskoj. Karlovaki generali poinju vrijedjati

i

dirati

u pravo

bansko, poinju se kositi u svojoj bahatosti sa najhitnijim pravima Hrvatske, prisvajajui 1

Ibid. str.

2

Ibid.

str.

3

Ibid.

str.

481. 487. 491.

4

Ibid.

str.

4 02.

si

ondje vlast,

gdje je nijesu

nikako imati

18

mogli.

A

složni

bili.

gotov

rat.

ponajgore je Stjepan

Ivan Gregorijanci vode

i

Stjepanom Tahijem

sa

No Toma

Jedni vode svoje kmetove protiv drugima. 1

Da

ne malakše.

A

Hrvatsku.

domae

uredi ove

Turci

što nijesu

mogao

je dotle

No ve poetkom

plijen,

kako su

vraaju

došli

neuredjena

i

s

veom

silom

na Kupi Srediki,

utvrditi

došlo,

bilo

neka druga mjesta. 2

i

da zapale koje mjesto; a onda

To

natrag.

u

Sišinec,

godine 1586. provaljuju Turci iznenada,

da ugrabe kaki i

neprilike dobro je banu

godine 1585. navaljivali

cijele

Pletker ; Hergovie, Perevo, a

vici

plemii sami medjusobno ne-

što su

bilo,

su tako

—

neplaena turska vojska.

zvani

Tako

veljae provalili u biskupov Gradac

se

brzo

martolozi

t.

j.

su u drugoj polo-

namjerom ga

s

bilo

upale,

a vodio ih bosanski paša.

S druge strane opet beg je požeški etovao do Koprivnice. isto

nekako vrijeme

provalili su Turci s

gjevac, otkuda odvedoše 13 haramija

uredjenih

one strane Drave na Gjur2 zastavnika.

8

S martolozi

gotovo godine etovanja. Pukovnik Vid Halek, koji

bilo je cijele

je stanovao

i

U

u

Križevcima izvješivao je

opora

bilo štajerske staleže,

provalama takih ne-

o

bilo

toga izvješa razabiremo, da je u travnju

nadvojvodu Karla. Iz

iste

godine nabasao Ni-

kola Ožegovi, vojvoda pri sv. Petru Cvrstecu sa 18 haramija na

37 martoloza izmedju Topolovca su

poglaviti

harambaše Zubko

Ožegovi pokresao po Slavoniji dijavao.

i

služili

tri

prije

i

zemlji

nego

li

posjekao Ostoju,

mnogo

štete

je odbjegao

veoma ranjena Turina

kod Turaka.

1

Kreli:

2

Articuli etc. in

4

Ostoja, zapovjednici u

i

njima

cijeloj

Ferhad paša pošao

3

s

Koprivnice. Martoloze predvodili

koji

pravio

i

Virovitici. je

mnogo

do-

o.

c.

Ovi su iz

str.

i

strogo

tri

kao zastavnik. Uhvatio

Vlaha, koji su u Virovitici

saslušani,

Bosne na vojnu prama

te

izjaviše,

Perziji.

str.

50.

o.

da je

4

272.

VII. str. 502. Radoslav Lopaši: „Prilozi za povicst Hrvatske". Starine XIX., Ibid.

vazda

Glavu Ostojinu odnio je Ožegovi u Cirkvenu, gdje je

boravio Ostoja je još

po

se

i

c.

str.

49.

L9

U

velikom tjednu ubiše Vlasi na Komarnici vojvodu Ivana Stan-

kovia

i

nekoliko haramija. Poslije Uskrsa naletiše Vlasi (u službi

turskoj) nekoliko stotina jaki na grad više ništa.

Do 30

njihovih konjanika

Zanimljivo je izvješe Halekovo Nikole Ožegovia

Ožegovia

nou, a u

konjanicima

s

haramije

bitka,

sa

njima

s

se vratiše,

udarile

najstariji

Zdencima. Haramije

ljudski

i

Odmah

Turke,

razbili

Mustaf-age Bekia, koji

sin

donesoše 10 glava

uhvaenih

teško ranjene. Izmedju

ali

Alaj beg

i

bio

milju

se

zametnula

osobito

njihove

pogibe Cehaja, je

zapovjedao u

dvije age žive uhvatiše,

ugledni Huzref-aga

je

knez Peašinovi, koji je bio udario na haramije na Roviškom Huzref-agu daruju vojvode dovesti

Nikola Ožegovi

uhvaeno

toga

je

i

i

i

polju.

haramije nadvojvodi, u Gradac

e ga

Ivan vojvoda u Cirkveni. Osim

veliki

i

i

u Raci dostigoše

ih

ali

konjanike. Turci odbacili do 50 koplja, a od njih

Harun-aga,

i

u Podvorju (blizu Daruvara), jednu

pješacima na broju 500.

i

je bio poslao

230 haramija prama turskoj

harambaše, a

i

Haramije

od Zdenaca.

daleko

age

etama

ostalima

s

Rae. Halek

jutro doznao je od jednoga zarobljenoga

Turina, da su svekolike age

ekaj

l

do 80 turskih pješaka. Ožegovi je

kuli u Zdencik, gdje je bilo

opsjeo Zdence

etu je do Topolovca.

pobjedi njegovoj kod

i

ne opra-

ali

nadvojvodi Karlu o etovanju

križevake kapetanije

iz

gjurgjevaki,

drugih 17 Turaka,

a

ostali su

gotovo svi ra-

njeni. 2

Još su u oktobru napali Turci

U

na Koprivnicu

i

drugoga blaga.

kue

i

nekoliko osoba odvedeno je u roblje. 3

4

su

Manje su provale u oporima je

ban oekivao

i

koje se

je

odveli

odanle

Ivanu kod Koprivnice popaljene

150 konja

sv.

i

bile

vee

predznaci

provale, koju

nadao. Pod konac godine spremio se

na Hrvatsku brat bosanskoga paše Ferhata imenom Ali beg sa

3500 konjanika Požege došao

500 pješaka, da je osvaja

je 5.

1

Ibid.

str.

50.

2

Ibi.

str.

51.

3

Ibid.

1.

c.

i

decembra preko

Mare

i

plijeni.

do Ivani

Pošavši

iz

Kloštra,

a

20 kroz vrbovaku šumu. Saznavši za tu

ban Toma

je

svojim bratom Petrom

sa

Tamo

Ivani.

se našao

etama

ete

bojište

biskupovi ljudi

spojio

sa

iz

Mihajla Sekela,

odmah

nije

pomoi

navalio, ali se za to

Na samo

pobijedio

boju pao je

sam

i

Ban

a

i

sa svo-

i

s

božjom

poraženi, a u

eta. 1 Glava Ali-begova

Hasan aga Ko

i

preko 50 Turaka,

dalje,

i

da

ih

odlikovao u ratu, on sam

stavu, a po svjedoanstvu

U

Herkovi

dok

ih je

Naši progonili Turke sve do rijeke

palo.

bi ih progonili

se osobito

udariše

Turci

Rustan aga Boži

njima pokri bojno polje

bili

su

bili

na

Odmah

junaki držao ban

Nikolinje

još

je

100 živih našima u ruke

azme,

i

su

prispjeli

beg od ruke biskupova kmeta Nikole Pav-

Ali

leia. Osim toga pao lašina, a s

a

Graca, zvani gjumlija.

jedni na druge. Naših je bilo znatno manje, a

jima

500 momaka pod

sa

i

križevaki kapetan Ivan Herkovi, koji

i

je svoje i

osnovu Alibegovu, pohitio

nije sprijeila

no.

—

najglavniju za-

oteo je

Herkovievu pobjedu održa samo banova poslana je nadvojvodi Karlu u Gradac. 2

banovoj vojsci kod Ivania istakao se osobito Petar Ostoji,

vojvoda u Ivaniu, a ban ga zato preporuio staležima štajerskima. 3 Pobjeda kod Ivania opet je proslavila

bana

zavladala je radost, a staleži sabrani na saboru

communi

et

tranquilitate defensioneque et

huius afflictae

patriae",

ijom dobrotom ban bijedio.

No

je

daju

izraza

toj

ovoga ohologa

i

U

Tomu ,,pro

Hrvatskoj

tuenda

pae

permansione reliquiarum radosti

u zahvali Bogu,

strašnoga neprijatelja po-

4

koliko je

s

jedne

strane

zavladala u Hrvatskoj

tako sjajnom pobjedom, toliko je opet

s

radost

nad

druge strane ušao strah

u srca otaca naših. Ban je bio doznao po uhodama svojima, da se

sprema Ferhad paša bosanski, brat ubijenoga Alibega željan glavu brata svoga u tužno ovo kraljevstvo, da ga hara. Ali se uzdaju

1

2

3 1

Ibid.

u Boga,

str.

pak sveano u saboru

52.

Articuli etc. in o.

Lopaši: Articuli

Prilozi I.

izjavljuju:

c.

c.

itd.

VII. str.

519.

Starine XIX.

str.

53.

osvetiti staleži

„ako bude ne-

21

imao

prijatelj

i

pomo

pritekao

bega svakoga o tom

na stalnom mjestu,

kraljevine ratovati. Oni

e

mjesto

zvoljava, poslati

uz bana po

poi

ih

ne

poziv banov saku-

pravu

osobno,

u rat

i

po obiaju ove

samo

a

bolest do-

dostojanstvu svojem dobro oru-

po

sebe,

e

žanoga vojnika, koji

e

te

poraz Ali-

i

to neprijatelj

e se svi odmah na

smije zatei nepripravne. Oni

fmalo,

ih je bilo

najnoviji primjer smrt

i

može". 1 Uza sve

uvjeriti

pouzdanje u

tješi

svojima dao pobjedu, makar

i

a neprijatelja množina. To, a

piti

oni, njih

bijednomu puku u skrajnoj nevolji

koji je uviek

Svemoguega Boga, u

eta kao

devet puta toliko

u banderiju kraljevstva ostati morati,

dok

bude potrebno.

Ako

od staleža

bi se koji

e

banovu pozivu odazvati, ban

dugo

držati,

dok dotini ne

redova našao, koji

ili

zauzeti njegova

Osim toga

e

utvrdit

Križevac,

Gradec,

Da

Pletera

Bresta,

se još

i

ili

htio

bi

tako ih

i

inae

bi

morao. 2 Utvrda kaštela

platiti

Hergovia

dovršit

e

potpuno.

se

Ivani, Dubrava, Cirkvena, Rakovac.

varaždinske krajine.

3

e

Konšina

Tabor,

Koprivnica, Veliki

se sve to sasvim uredi pobrinut

slavonske

dobra

dvostruke troškove, koje

plati

po svojem dostojanstvu za ovu stvar

Sredikoga,

ne

se

se zato

azma.

i

Vid Halek general

Zakljuci toga sabora stvoreni

su „unanimi voto, parique consensu".

Ako

ban

su se

i

staleži

i

nadali,

da

e

Ferhad paša

provaliti u

Hrvatsku, da osveti smrt brata svoga Alibega, ipak Ferhad

Možda

uinio.

No

u Hrvatskoj,

prilike.

na

ako

da ga ne stigne sudbina brata njegova i

nije provalio

s

krajini, bilo gospodi svojoj, tako

ne može

dvije godine tako slabo urodilo

Ibid. VII. Ibid.

1.

3

Ibid.

str.

s

veoma

teške

jedne strane radi

str.

c.

524.

520.

optereen, da se od njega

ne smije.

i

žito,

ni deseti dio posijanoga uzrastao.

2

bile su

?

druge opet radi vjenih posala oko utvrdjivanja

više baš ništa tražiti

1

Ferhad,

Sabor sam opaža, da je ubogi narod

siromaštva, a bilo

se bojao,

to nije

da na

Narod

se

K

tome je u zadnje

nekim mjestima nadao, da

e

nije

ljetošna

22 žetva

pak

dobra,

biti

za sol sa Kranjcima

skupoa, da

Sad je na jednom nastala taka

Štajercima.

i

mjera pšenice za koju

se

jedva dobije za dvije

forinte ;

U

je lanjski žitak što prodao, što opet zamijenio

forinte.

tim teškim prilikama ne

e

plaao

nijesi

prije ni jedne

1

staleži

redovi nikako

i

uzdržavaju nad vojvodine vojnike sa žitom.

Staleži

Od

uva kraljevstvo

stotina smještena je po

od razbojnika

e

a neki plemii ne

i

gorama

napadaa. Za

300

kraljevstva, da

novaca,

te ljude treba

da plaaju, jer su utvrdjenim mjestima, a slabo

mare za dobrobit kraljevstva. S obzirom na i

tih

na Kupi, da uvaju granice kra-

vojnika pune dvije stotine su

Jedna pak

da

redovi uzdr-

i

žavaju 300 vojnika tako zvanim novcem za haramije.

ljevstva.

moi

su

to naložili

staleži

redovi svojim poslanicima, koji polaze na sabor u Požun, da tu

stvar prikažu tamo; a nadvojvodu Karla mole, neka bi to saopio

kralju

nadvojvodi Ernstu, e

i

dogadjaju

Ubijstva se takodjer su

bi

u

plemia Andriju Desputovia, a

U

tarocija. 3

ban

e

se

stvar

ta

zemlji.

prije

što

Karlovaki

ve

prije toga

teškim ovim prilikama kraljevstva

sam poi do nadvojvode Ernesta u Be,

i

uredila.

2

vojnici ubili

Ljudevita Si-

privatnih odnosa

i

te

e

mu

stvari

ondje potanko razjasniti. Mjesto sebe ostavlja on ,,cum omnimoda vicebana. Njega imadu

et plenaria authoritate"

odsutnosti tako slušati

i

pokoravati

mu

se

kao

staleži i

za njegove

samomu

banu. 4

Mjesto Ivana Zaboškoga, koji je u veljai 1586. preminuo, postao je viceban Ladislav

banove kao

ini

se,

da

ali

Po svom starom obiaju Nijemci

inili nijesu ništa.

Ibid.

str.

2

Ibid.

str.

3

Kreli:

4 5

Ibid.

str.

Kreli:

štovali za odsutnosti

ban Toma vratio od nadvojvode Ernesta, ne po-

se

dan biva gore 1

staleži

njega samoga. 5

i

stigavši ništa.

mnogo,

Impri, koga su

Pae

su uvijek obeavali

stanje u Hrvatskoj od

Ubogi narod umire od

gladi,

ili

ostavlja sjedišta

530. 532. o.

c.

273.

str.

533. o.

c,

1.

c.

Articuli etc. VII. str.

dana na

525., 535.

23 svoja

u tudje krajeve.

odilazi

i

da se smaže za dovoz,

A

1

gdje se umire od gladi, otkale

da utvrdjuju tvrdje

otkale radnici,

i

gra-

dove? haramija

Broj za sada

gue

nije

Zd vojno

e

nadvojvodi Karlu, da u

pomo

bar za

mogue, pae

bilo

to

dalje uzdržavati.

ako inu on

ban

želio je

jednu

stotinu poveati, ali

uzdišu staleži

ne pritee.

No na

mo-

nije i

poruuju

jamano

propasti,

redovi

i

kraljevstvo Hrvatsko 2

300

dosada nj ih

ni

njihov vapaj slabo se

ili

nikako odazivalo. Još

nešto bilo, što je ono bijedno stanje inilo još bijednijim.

je

Njemaki

protiv Turaka,

Tako

su

bili

Karlovcu,

u

eše

zagrebaki

kaptol

se

asnika

koji

dobro kaptolsko Petrovinu, a šteta,

što

od 500

for.

vrijeme

ju

otimai

zadaa

braniti

gori od Turaka.

razbojnici

i

Hrvatsku

na Nijemca Gjuru Stumberga,

tuži

svojim

sa

je

bila

plaenicima navalio na

poharao mjesto Petrovinu

te

okoliš,

i

nanjeo tom razbojnikom provalom iznosi više

je

U

ugarske vrijednosti. Nije to bio osamljen sluaj.

bezobzirce

karlovaki

su

provalili

Petra Ajtia, kao

pae

kojima je

vojnici u Karlovcu,

na dobra

i

i

vojnici

U

na ubogi puk.

na dobra plemia Frana

plemia

ostalih

trpi

pritužbi tih

štogod

mogoše.

prisiljen

od navala Vlaha, a ovi

Ako

ostaviti

se

tome

sjedišta svoja,

mu

plemia na sabor

Da

vojnici nanesoše gradjanima su

ove

razabira se

iz

i

sline nepravde

na

U

i

mnogo

bijeda

otimaine

i

i

dekrete

boljele

bana Tomu

Articuli etc. VIII. str. 433.

2

Ibi. 434. Ibid. 439.

i

i

iz

Dubovac

hrvatskoga kraljevstva.

hrvatskih staleža pritužbe

1

3

nevolja. 3

i

neprestanih pritužba na nadvojvodu Karla,

pod zakone

njegove, a

ubogi narod

Koprivnici takodjer nje-

prosvjeda, koji su uvijek dokazivali, da Karlovac

padaju

nou

oteše sve

silu

e

bit

i

neprijateljima tako dati priliku,

a

da ostatke ovoga kraljevstva opustoše.

maki

vojnici

doskoi,

zlu ne

i

u okolici karlovakoj,

istie se kolika je to nepravda s obzirom na puk, koji danju

gladan

isto

onih pot-

Medjutim

prosvjedi slabo su koristili,

24 ako

se je

i

povela istraga proti krivcima, uspjela

je

gotovo uvijek

njima u prilog, a nevoljnome narodu nije preostajalo, nego i

No ban

trpjeti.

nikad dopuštali, da se na tim

nijesu

staleži

i

sudovima sudi po pravu carskome, nego po zakonima kraljevstva hrvatskoga jer su generali

ban

što

karlovaki

htjeli,

nevolju koja je

tamo

se

tištila

Tako na saboru od hvalu,

svoju

što

Toma

opet

bilo

onih,

vlasti,

nastojao je,

On

je

e

da olakša bijedu

esto sazivao sabore, da

pomoi narodu

izjavljuju

mu

i

domovini.

staleži

redovi

i

opet pozvao, da zajedniki vijeaju o poo

i

drugome,

što

spada na javni mir

i

2

svakom gotovo saboru prva

djivanju gradova

posve izuzmu od banske

maja 1588.

trebama na krajini kao

U

se

Hrvatsku.

2.

ih je

na njihov opstanak.

da

dogovore kako

svi zajedno

odlukama

mogli nikako dopustiti.

Koliko god je mogao ban i

i

po starom obiaju. 1 Ovo je veoma važno,

i

staleži nijesu

i

šutjeti

bilo

koji

onih,

su

je

su

koji više

bili

najvažnija bila rije o utvr-

i

bili

dohvatu turskom

unutar zemlje.

glavni nadgled vodi nad svim tim uvijek ban

blizu,

Glavnu brigu

i

Toma.

Spomenuli smo gore, da su u sretno uspjelim bojevima naši višeput po nekoliko Turaka

zarobili.

Takove zarobljenike

vojnici koji su ih posjedovali okolo po sajmovima, u

pae

i

u

same skupštine. Tako su

ti

tom slabom pažnjom naših

otkupljeni

bili

puštali su zarobljenike

ninu. Ovi bi prelazili

zlo

kucam

Kupu

i

okoristili, te su

narodu.

da donesu od

svojim,

Savu gdje god su

zloporabi na put stane odredjuje

komu ili

zarobljeniku, bio on kojega

plemia, ako se na sajmu

nadje zato, da ga svijet vidi

ili

;

ili

mu

1

Ibid.

Ibid.

440. 444.

kasnije kao

htjeli,

plemii

i

kue

otkup-

bez banove

nesreu Hrvatske. Da

sabor,

„da se u

drago velikaša,

u plemikoj

kui

ili

budue ili

se

sva-

kapetana,

na skupštini

ako bude prelazio Savu

bez banova pisma za slobodan prolaz

2

plemike,

Mnoga gospoda

dozvole, što je sve bilo kasnije na veliku toj

kue

i

zarobljenici postali javne uhode,

koji su se

na veliko

plemii

vodili su

ili

Kupu

imade u prvom redu

oteti

25 kod sebe uzimade,

sve, Sto

a

njega

treba baciti

vodu

u

ubiti.

ili

Nijedan pak zarobljenik ne smije preci u Tursku nego kod Siska Bresta

ili

to sa

i

znanjem kapetana dotinog mjesta". 1

Vlasi takodjer ne prestaju navaljivati u Hrvatsku, da robe

e

jene, haramije

uvaju

zato

nadalje ostati na bregovima kraljevstva, da

i

kraljevstvo od njihovih navala.

Pae

sabor daje tim harami-

jama pravo, da svakoga Vlaha, koga god uhvate nabiju na Turci doduše nijesu

domaih

koje

prilika,

1588.

godini

u

smo

istaknuli,

imao progutati mnogu gorku.

Zato

nadvojvodi Karlu, koji

traži,

staleži

pae

nerado,

Ta

otet

e

otimlje

ega

i

i

i

Da

leži

ve kue

svoje

kralj ne

vojnici.

i

da

mu

i

briga

banu

teškom

i

Toma i

mukom

budue

šalje

i

ini

staležima.

i

od Turaka spase,

Mnogi

naseliše se u

vojske,

što ih

kmetovima oko Kar-

radi tih voj-

druga mjesta. Ban

te nezakonitosti ispita

se te nepodobštine u

Velika djelatnost staleže,

iz

ali

razumjeti, da

Nepravde,

dozlogrdile su

plaa banske

neka u napredak

kralja,

2

da se utvrdi Karlovac, nekako

cima banskima nestaje živeža, a višeput plijene.

lako

pijanstvu podana soldateska

ponovno moli nadvojvodu, da tome

je

krade plemiima

dodje. Ono, što se

ta vinu

nika ostaviše

K

opažamo, da je ban

nam

ine njemaki

soldateska u Karlovcu,

soldateska

lovca do

zemlju,

u

provalili

kolac.

teško daju radnika za utvrdu Karlovca, napose pak

radi nepravda, što ih

njemaka

pli-

i

kako

i

kazni. 3

bi trebalo.

Vojni-

oni zadju u okolicu, da

mole

ne dogadjaju,

sta-

tanije plau. 4

Tomina za dobro Hrvatske ponukala

dadu preporuna pisma na kralja Rudolfa

vode, da ga kralj imenuje nasljednim

i

je

na nadvoj-

županom županije varaždinske. 6

Kralj je medjutim ovu preporuku istom iza nekoliko godina uvažio. Ali

kako god

dobrobit

i

za

je

ban

Toma

korist Hrvatske,

mrzili, ogovarali ga,

pae

i

1

Ibid.

Ibid.

3

Articuli etc. VIII. str. 461.

4

Ibid.

6

Kreli:

447. 448.

o.

c.

str.

275.

i

ipak se našlo

klevetali.

2

468.

požrtvovno

nesebino radio za ljudi, koji

su na nj

26

Ban koju

obnašao

je

ast

je

kapetana

od

kraljevstva

godine

Gase Alapia primio. No našlo

poslije smrti

opadaa,

liko

ast

1574.,

se

neko-

on haramijske novce za svoje

koji raširiše glas, da

svrhe upotrebljuje. Proti

kleveti

toj

ban javno u saboru

ustao je

On

nainom

prosvjedovao protiv

raun

haramijskom novcu, no uz pogodbu, da

je

o

nje.

je pripravan

s

mjesta položiti

mu

sve ono, što

povrh primljenoga novca za haramije potrošio od svoga

opadai

toga

ti

nego

mu

dakako

Staleži

vrate.

od srca zahvališe na brizi

nijesu htjeli

požrtvovnosti, te

i

Tomu

na korist kraljevstva. 1 Medjutim bana

nepravda

i

on se je na

zahvalu tim,

to pristati,

mu

ujedno

što je

zahvala teško u

bila

je ipak boljela ova

asti zahvalio. Opravdavao je tu svoju

toj

onako zaokupljen kako javnim poslovima na

i

tako privatnim

krajini,

da se

na

vlasti-

da je kapetansku ast obavljao ne samo pohvalno, nego

izraziše, i

najsveanijim

i

svojim poslovima

primljena,

ali

i

odmah

je

stvoren

budue, tkogod bude kapetan pješatva

korava banu

i

Njegova je

brigama. i

zakljuak,

kraljevstva, po-

nasljednicima njegovim u banskoj asti.

DIO.

II.

Od poetka

velikih provala turskih do pobjede

kod Siska.

Od godine

1591.— 1593.

Ocrtavši tako unutarnje prilike u Hrvatskoj za prvih godina ba-

Tome Erdeda

novanja

približili

smo

se

do onog doba, koje bismo

mogli samo za se postaviti, po važnosti dogodjaja, koji se u njem zgadjaju.

Razabrati smo, da tame od god. 1587. pak do god. 1590.

vee

i

godine niji,

1

ozbiljnije

na Hrvatsku sa strane Turaka.

navale

možemo rei godine

za pravi

rat,

što

Articuli etc. in o.

e c.

su

ga

VIII.

odmora

voditi Turci

str.

464.

i

nema

Ove

spremanja za vei,

tri

traj-

punih 15 godina sa carem.

21

e

Dakako, da

za ovih 15 godina ponajviše stradati Hrvatska, jer

ona je uvijek prva na udarcu. Zato, da uzmognemo dobro upoznati

ovoga doba, da

prilike

Erdeda potrebno Turske, e

bi

znavanja

tih

je,

u

da zagledamo u ondješnje

nam one

mnogo

rasvijetlile

i

kraljevskom

znavao obiaje, život

i

i

bez po-

Odgojen

(1576.

II.

u Španjolskoj

eškom Hradinu

Mnoge molbe

astronomijom.

kojima su kralja

Rudolf

nije po-

potrebe naroda, napose pak nije poznavao

hrvatskih prilika. Stolovao je u

da im

zaklinjali,

i

bavio se ondje

i

vapaji staleža hrvatskih,

pomogne,

u ljutoj nevolji

su u prašini na njegovu stolu; kralj kao, da ih

nam

Austrije

i

nam

toga, što bi

prijestolju sjedio je

do 1G08.) Bijaše on slab vladar.

i

prilike

prilika nejasno bilo.

Na carskom

alkimijom

Tome

potanko upoznamo zasluge junaka

uo

ležale

Najbolje

nije.

karakterizuju brigu kraljevu za Hrvatsku rijei Nijemca Krsta

„Ne-

Auersperga na carskom vijeu u Pragu 27. augusta 1591.: dostaje

mi

rijei,

nesreu, u kojoj zaklinjanja

s

kojima bih mogao razjasniti veliku

se krajina nalazi.

Zaliti je,

na

što

nema od cara nikakova odgovora

;

njega molimo

;

i

nam on sam svojom desnicom pomogao na

u

oevidno

pomo

spram Austrije

se zato

put ponovio je austrijski poslanik

na daljnih osam godina.

veliko poniženje, bolje

dokazao

ali

talira platiti

Austrije.

2

Dimitz: Geschichte Krains

2

Hammer:

o.

c.

IV.

str.

III.

144.

tužba bi

1

znala vo-

bahato.

Zadnji

morala je Austrija mjesto 10 tisua

morao

Austrija svake godine silne darove na turski

1

i

talira.

je šutjeti

i

Osim obiajnih danaka

svoju spašavala mitom. Dotle je

ta

barun Prevner god. 1583. mir

austrijski poslanik

nemo

da je

je,

zovemo, da

mogla

ponašao veoma

Tom zgodom

obinog danka od 6 tisua

i

kršanstva".

korist

vrsne ruke, koja bi je u tim teškim prilikama

pak

molbe

da je Austrija nemona, bez

Carigradski dvor dobro je znao,

diti,

i

tolike

namjera sasvim napustiti siromašnu hrvatsku krajinu. Mora

doi do Svemoguega Boga

bijedu

ve str.

došlo,

244.

dvor

i

To

je bilo

tim je najslala je još

tako

slabost

da je na turskom dvoru

2S

„Ako car hoe

u Carigradu vladala reenica:

neka ga dobro

ali

Pa

zbilja car

plaao kukavni danak za

koliko godina ne vode formalni rat,

kako

plijene,

razabrali

smo

Možda bismo mogli Rudolfa

uvijek

borbi

papom

s

i

s

Turcima savez

i

mu

druge

proti habsburškoj

katolikom crkvom

protiv Austrije,

pae

Poljskoj je ljuta nesloga,

Engleska u

dinastiji.

svaku pobjedu carevu

drži

nad Turinom, štetnom po protestantizam, zato cara

U

razni

robe

je

ispriati donekle tim, što

1536.

g.

Turskom

s

da

turski,

ne-

nikako ne pomažu protiv Turaka.

ili

Francuska sklapa još

ve

gore navedenih injenica.

iz

europske države slabo

Turci

mir.

rade na krajini

što

ali

Hrvatsku opori

se zalijeu u

te stoji

imati,

plati".

je

begovi,

može ga

mir,

ne pomaže.

ni

jedna stranka plemia mrzi na

Habsburgovce. Mleani kao uvijek, traže svagdje svoju

korist. Je-

v

dino je Španjolska

papa na

i

pomažu

strani carevoj

i

Turcima

mogla

ga,

dakako

dosta skromno.

Što carska vojska u ratu

izvan bojišta,

noga vijea nego

K

tome car

malo

dapae veoma

takim

ravnati

cijelu

neznatne,

te

vojsku,

bila je

vojnim napretcima vojske.

vjenoj novanoj

se nalazio u

se prilikama

te nije go-

neprilici,

svoje uredno plaati.

nalazila Austrija u

Ogledajmo

ovo doba.

prilike turske.

k tome

sklon nasladama

i

baš resile: bio je malodušan,

mu

još

su znale više sprijeiti,

Na turskom prijestolju sjedi u to doba Murat ovjek je to malena uzrasta, dobro ugojen, po a

uspijevati,

udaljena od njega. Odredbe toga voj-

višeputa

mogao vojnike

tovo nikad

U

koja je imala

sila,

bile su

koristiti

nije

Bilo je to dvorsko vojno vijee (Hofkriegsrath).

je nešto prijeilo

Ta potrebna

s

je u kratko

S Rudolfom za mir,

Murad

a III.

:

slab

II.

i

uživanju. strašljiv,

III. (1574.

— 1595).

naravi flegmatian

Vladalake ga

vrline nijesu

a osobito lakom.

Karakter

nestalan.

imao je nešto zajedniko. Obadvojica su

k tome ljubio je

obadvojica

bavili

se

znanošu

i

bili

umjetnošu.

muziku, zakonodavstvo, napose pak po vješt.

2 .) (

Kao

na Rudolfa, tako su

što

onda vladali državom.

znaaja Murata

Iz kratko ocrtanog

mogao

nije

zaetnik

biti

na njega

i

utjecali

ljubimci,

koji su

1

da

ideje,

rata prenese rat u Europu.

lako se razabire, da on

III.,

se poslije

Ideja je

ta

svršenoga perzijskoga

niknula

u

mu

je

velikoga

duši

vezira Sinan paše.

Bio je

Skadra. Svojim lukavim

blizini

stei milost u

velikoga

jednom izgubi

Poslije

lukavošu razlino.

svega

ovjeka do najvee i

svoju

Na kršane

krvi.

mogao ganuti na slabim Muratom. pustiti

da

izlazi,

je i

ovjeka oznauju veoma radin.

u državi,

vlasti

2

iskusan,

Kako

je mrzio do bjesnila,

ovjek

blijedi,

ili

da

historici dosta

energian,

ohol,

se digao

od prostoga

je rat

i

prolijevanje

kameno njegovo

srce nijesi

taka znaaja znao je vladati

Tome ovjeku znailo

da polumjesec

mjesto.

tako je zadržao svoje prosto

krvolonu narav. Najvolio

milosrdje.

na njegovo

se

u aprilu 1589. opet ga svojom

ali

toga

k tume smion

neslomljiv,

ponašanje

mjesto,

Znaaj

zadobije. Iz

to

god. 1568.

Potkopavši kod sultana klevetama

Muhameda, uspeo

Lalu

vezira

mjesto bilo u

Ve

asti na ast.

od

te se dizao

viših,

rodjeno

spletkarskim ponašanjem znao je

i

namjesnik u Egiptu.

postao je

pae

rodjeni Albanezac,

Sinan

se

je mirovati

isto,

što

i

do-

raspada zgrada osmanskoga

carstva. Poslije

svršena rata

s

Perzijom pregnuo je Sinan

paša svom

Na svakom vijeu svetuje on sultana, da otkaže mir njemakom caru, te da povede vojnu na mnogi drugi, koji su Ugarsku Hrvatsku. No sultan sam, a da

silom,

Europu.

rat prenese u

i

državnom vieu,

u

bili

i

nije prestao navaljivati li

e

se sultan odluiti,

savjet.

varatelj

1

su više za mir, nego za

na sultana, da

se

odlui za

pozva vrhovnoga muftiju

Vrhovni muftija bio je velik protivnik mira.

U

Dr. Bachmann:

i

rat. rat.

je

Sinan ipak Prije,

nego

u njega zatraži

rata, a

državnom vijeu opominjao

odluni zago-

muftija

Turke,

Prager Studien aus dem Gebiete der Gescbichts-

wissenschaft. Heft VI. 2

bili

str.

45.

Florianovo izvješe u Prager Studien

str.

50.

30 neka

kane

se

hamed

rata, jer bi ih

mogao, kad

kazniti

Ovaj svoj govor

paši,

neka

miri medjunarodno pravo. *

bi prekršili

optužiti cara Rudolfa

poeo

kod

ratovati,

Hasan

taj

Ferhad

turio

se.

4

je istupio

koji

jedne od svojih žena

snikom Ferhad paše podhvatan više

iste

kršana. On

se

preporukom Sinana

ve

kaštel

u mjesecu

1

Isthvanfy:

2

Ibid.

p.

3

Ibid.

1.

4

Valvasor: Isthvanfv:

6

u

o.

bio bene-

vezira,

bio je

i

po-

*

pomou namje-

posta

ovjek

hrabar,

da šatre

rat,

njemu

je

lib.

XVII.

str.

ležao.

Tahijev.

posjed

on

u

Hrvatsku

koja su mogla dva konja

zapaliti,

gradu imade topova,

c.

provali

okolinu izmedju Križevaca

visoko

jer je

koja je bila

da

svibnju

plijeniti

Gušerovac dao

navaljivao,

Božjakovinu, pribjeglice,

Hasan

Taj

sa 5 manjih topova,

i

Mjesto

nije

5

nekoliko godina sprema na

vui. Po Hrvatskoj je poeo Ivania.

ve

Sinan paša dvaputa poruiti, da ratuje na granici.

godine 1591.

5000 vojnika

sa

je

nad sultanovim pticama. S

Bosni.

u

Neki drže,

izvrstan vojnik. Njega je gonila u rat želja,

i

nije zato trebao

Još

i

Hasan-paša,

pošao k Turcima

reda,

iz

3

paše.

Drugi drže, da je podrijetlom Traanin.

Iznajprije bio je nadglednik

što

pae, da

bio podrijetlom Talijan,

monah,

diktinski

se riješi,

da se dobije povod

sultana, da je prekršio mir.

bio je tada namjesnik u Bosni na mjesto

da je

Da ga

težko doi do rata, piša Hasanu bosanskome

on na granicama

bi

Mu-

svetac njihov

2

e

Videi Sinan, da

i

vrhovni muftija glavom.

platio je

Sinan ga je otrovao.

predobri Bog, a

ali

ni

a

i

na gušerovaki

Odavle

se

uputi

na

Doznavši od nekoga zrna praha, stade na

361.

362. c.

o.

o.

c.

c.

XV. str.

str.

512.

363.

*

Hasanu su razna mnijenja. Dimitz: Geschichte Krains III. 246.

da je Talijan. veli, da je Hrvat. Lopaši: Biha i Bihaka okolica str. 86. Povjest grada Karlovca str. 180. tvrdi, da je iz Bosne i to rodom iz Lužaca u kotaru Sanskomostkom. Roditelji da su mu bili grko-isto. vjere, iz obitelji Predojevi. veli,

Vitezovi: Plorantis Croatiae saecula duo,

6

Starine, knjiga

XIX.

str.

55.

31

Iiadispali. Zapovjednika grada Lovru grad udarati, osvoji ga njegovu obitelj zarobi. Osim toga zauzme još Rakovac, novia i

i

Vrbovac

Jelenu.

sv.

i

1

Hasanova ova provala

mu

da

velike

nijesu daljni uspjeli sprijeile

Glogovnice

dok

Hrvatsku jamano ne

u

je llasan harao. Kapetani

prekrštenih ruku,

bili

križevaki Gjuro Labahor

ruku svoje ete,

Albin Graswein šaku piše na brzu

svršila,

poplave rijeka

i

koprivniki Stjepan Graswein

kapetan

zatim

Sekelj,

kiše

Lonje. Medjutim, nijesu ni naši

i

dobro

bi

i

Mihalj

ivaniki

i

dadoše

pa se

u potjeru za Hasanom. Saznavši Hasan, da ga naši progone, ostavi

movarama,

topove u

silom podje

šaka

sam

a vojsku svoju podijeli u dva djela. S glavnom

naprijed,

konjanika, koji

i

e

a

ga

Odmah

stiše se s

Duk

te

e

inae

porui po

vojsci.

se a

hrabro

i

Nasta obeniti metež

i

naših,

Mnogo što

ih

je

Turaka

se opet udavilo

beg pogine, a zarobljena

u blatu

bijahu

turskih konja, 22 zastave

zarobiše naši, a

iz

Hasan

1

ih je

i

pomo

preko vode

i

da uz-

begu

strani,

dok

naši

što

od

junake

po-

desnice

U

a

med ju njima

i

ruke našim dopane 100 što ih

je

Topove Hasanove takodjer pismeno od nadvojvode Fer-

nadvojvode

str.

glavnoj

prispjeti

vrijeme iznesoše

72 Turina,

tražio

ete.

beg.

movarama. Sam Osman

i

naših krajeva.

Krteli: o. c. str. 279. Ratkav: Memoriae regum

u

400 kršanskih zarobljenika,

i

dinanda sina preminuloga

Ali

prije

što

palo,

Mustafa beg zapovjednik konjaništva.

Hasan vodio sobom

Osman

poeše malaksati duhom.

za kratko

bijegu

u

i

na turskoj

strka te

dalo

nije

borili

neki bijeg želei

ne prestadoše junaki udarati, bjedu.

i

upu-

Videi Turci, da im Hasan ne

u pobjedu.

su se

se

Osmanu

istim poslanicima

pomo, ako

Domala dadoše

Hasan u

stradati.

maknu, ako nema nade dolazi u

bojni red,

porui Osman beg Hasan u, da im

se još borilo,

blata,

u

našimi u borbu, zapovjednici bijahu im Ali

pritee, jer

ovaj drugi

kod biskupova Graca.

naši

se

zametnula bitka. Turci, postavivši se

se

Na

kod uzmicanja

štititi

Hasanove vojske namjeriše

odio

dovoljan broj pje-

postavi

zaledje

u

Karla

155.

Medjutim

nije

na

32 1 svoje pismo ni odgovora dobio.

bjegao je Hasan sreno

mržnju na kršane

i

S prvim odjelom svoje vojske po-

u

Bosnu

nosei

želju,

da se

što

svom

u

prije

za

veu

srcu još

poraz

pretrpljeni

osveti.

provale Hasanove

Najbolje uvrijedjen zbog

ban Toma Erdedi.

Toma

Vidio je

medjunarodnog prava, tim

u

bio je

tom Hasanovu inu povredu

jer je

više,

u Hrvatsku

dobro znao, da su Turci

predjašnje godine (1590.) obnovili mir, pae, da su od austrijskog

poslanika dr. Jerneja Pezzena još

tima od zlata

nakanio je

koju je Hasan svojom provalom

podje

kojih

U

su

je

nijesu htjeli uiniti.

stanu i

sipati

stane

na

Ban

predadu.

ih

U

njihovo oružje.

mu

rušiti zidine.

su

i

Ratkav:

o.

Isthvanfy: 2

je vodio Stjepan

Domala

Ostala

zapališe naši

mnogi Turci

velikodušno pusti slobodne,

i

age.

nego da

ino,

pridržavši

gradu našao je ban 3 topa na kolesima

i

samo dosta

3

neki svjetovali banu, da se grad uvrsti nije on to htio

uiniti, jer položaj

1

poginuše

grad

banov poziv, da

gradske nije Turcima preostalo

pušaka, to sve uze kao plijen.

Ako

su

mu

nj vatru iz malih topova.

opkoljenima prah, kojom zgodom zidine

Kad

namah prednje ete, koje

navale

vojska opkoli grad

se

posada od 60 Turaka,

zahtijevao od aga, da

odbili,

naši

a koju su sada

24 age. Ban to

i

djedovini,

bila je

bili

Tahi na grad

augusta 1591. pod grad

gradu Moslavini

no oni

predadu

Srušivši

15.

koja je pripadala njegovoj

Turci.

predadu, se

hrvatsko plemstvo na oružje, sabere

tom sabranom vojskom na

s

Moslavinu,

od

On pozva

osvetiti.

nanijeo Hrvatskoj

raznih tvrdjava, kojima na elo postavi Stjepana Grasweina

iz

držali

srebra. 2

i

Nepravdu,

i

osim 30 hiljada dukata danka

izvanrednih darova bilo u novcu, bilo u dragocjenim predme-

i

ete

tražili

c.

o.

grada

str. c.

nije bio zgodan, zato je

156.

XXVII.

str.

Kreli: o. c. str. 279. Hammer: o. c. IV. 216.

8

Starine XIX.

4

Kreli:

o.

e.

o.

c.

str.

str.

210.

55.

3G3.

dao grad

razoriti.

4

Navala banova na Moslavinu sad je on našao uzrok, koji

da kazni Hrvate; veselio o

se, što

njemakoga

vjerolomstvu

mu

vanredno je obradovala daje pravo

e

moi

Za dokaz

nosi

u Carigrad

šalje

e caru

padišaha poslanika svoga Rustan bega, koji hrvatski ban prekršio mir.

zahtijevati od sultana

podati Sinan veziru dokaz

Odmah

cara.

Ilasana,

pred

pokazati, da je

sobom lukavi Moslem zrno

od topa 60 funti teško, takim zrnima tobože tukao je hrvatski ban

U

turski grad.

divanu carskom prikazao je Rustan beg hrvatskoga

bana najcrnijim bojama, pripovijedao je pae, da ban sprema zauzeti

i

ime Hasanovo, da vlada dozvoli Hasanu

poveati ete, da uzmogne svoje sramotu

i

Sinan vezir bio najvei

Lako mu dolfa

tim,

s

i

danka.

što

braniti,

zagovornik

ve

car

što

Veliki je vezir

a banu se Erdedu za na-

prije osvetiti.

obmamiti Murata

je bilo

se

Veliku. 1

Rustan paša traži u

nesenu uvredu

douo, da

je

dvije

napokon

Dakako da

III.

Rustanovih.

tvrdnja

lažljivih

je u divanu

o vjerolomstvu

godine

pobijedio,

cara

obiajnog

poslao

nije

Murat

Ru-

pristao je

III.

uz njega. Rustan beg bude milostivo otpušten nosei sobom puno-

mo

za Ilasana, da se slobodno pripravlja za novu vojnu. Austrijski

poslanik

dr.

Pezzen

bude

upozoren

sumnja o miroljubivosti bekoga dvora, s

da što

sultan

Medjutim beki je

dokazuje

ve

je

sultan,

zatezanje

i

darovima umiri

njegovo vijee. 3 *

Banova provala na Moslavinu uznemirivala

Ako

i

njegov

dvor poslao u Carigrad svoga izvanred-

noga poslanika Fridrika Krekovia, da dancima i

dvor

2

dankom

sultana

i

on

i

je

veoma Hasana.

poslao Rustanbega u Carigrad, da tu stvar

ipak neustrpljiv radi nepovratka Rustanova,

1

Valvasor:

2

Isthvanfy:

3

Hammer:

o.

o. o.

c. c.

o.

riješi

k tomu

sam

željan

XV.

str. 516. XXIII. str. 365. IV. str. 214. 1.

* Istkvanfv: o. c. XXIII. str. 3G5. pomiješao je poslanike. On drži, da je poslanik na sultanovu dvoru bio Krekovi, a izvanredni poslanik, koji je nosio darove Adam Poppel. Tome se protivi Hammer: o. e. IV. str. 214. koji nam je za ovu stvar sigurniji.

3

34

e

sam

osvete,

poduzeti vojnu proti Hrvatskoj.

Rustanova savjetovao

se

on

s

pa

njime,

Ve

prije odlaska

begom Velehtamom

s

i

Erdoglisom, te dodjoše do zakljuka, da valja sazidati na Hrvatskoj

Kupe novu

nedaleko

strani

e

vratak, a bit

novu tvrdju

namah

i

zaputi

u

e

Turcima

štititi

Hrvatsku, da nadje mjesto za

tvrdjavice, jer

te

napustiše.

po-

za sve podhvate u Hrvatskoj.

da kazni Erdeda. Došavši pod Hrastovicu

i

lako zauze obje sile

toka

ujedno glavna

Sakupi namah vojsku

koja

tvrdjavu,

Gore

i

naši preplašeni od njegove

ih

Pregledavši zemljište namisli podignuti tvr-

djavu ondje gdje rjeica Petrinja utjee u Kupu.

1

Budui da

nije

pripravnoga gradiva, nije mogao odmah zapoeti gradnju nove

bilo

naumio do godine poduzeti. Kako ga je osveta

tvrdjave, nego je to

gonila dalje, nije se vratio kui, nego je pošao zauzeti Sisak

i

tim osvetiti se banu za Moslavinu.

Mislio je Hasan, da

kao

i

Gorama

u

prama Sisku* želei

i

e

sisaku posadu

Hrastovici

namah

predati.

Varao

e

da

prestrašiti,

Hasan

se

ona

se

ljuto!

Zapovjednik tvrdje sisake bio je Nikola Mikac, kanonik kaptola

zagrebakoga. Bio je on rodjeni Sisanin, Djakovu,

koji je jedino

mjesto kanonika

od

ljubavi

djakovakoga

i

prije

kanonik

i

opat u

domovinu svoju ostavio

za

Zagreb, da

došao u

uzmogne u

teškim ovim prilikama domovini pomoi. Bio je malen tijelom, velik

duhom, ljubezan u govoru, a k tome dobra

predaje kaptol zagrebaki kljue grada Siska,

druga

mu

mu

podaje takodjer kanonika

je latinski naziv

;

:

a neki ga zovu

je braniti Sisak do zadnje kapi krvi.

Siska

mogao

nije

ali

govora nema,

ni

stao je

na

Stjepana

srca.

Njemu

da ga brani,

Fabriia

ali

a za

(Fabritius

Kovaiem). Mikac nakanio Videi Hasan, da o udarati

nj

nauditi zidinam gradskim.

Kreli: o. c. str. 280. * Sisak bijašo tvrdjava trouglasta, jaka

Kad

iz

predaji

malih topova,

je vidio, da ne

e

1

Kupe

i

široka, a stajala je izmedju

Nadzor i upravu nad njom imao je kaptol zagrebaki. tvrdjavu dobio od Ferdinanda I. Zapovjednici u njoj bili su kanonici i to izmjenice svake godine drugi. Kaptol zagrebaki brinuo se veoma mnogo za tu tvrdjavu. Tu brigu kaptola zagrebakoga priznavaju staleži i redovi gotovo u svakom saboru, a i mi emo je Kaptol

iz

Save.

i

je

daljnih

tu

dogadjaja u našoj razpravi jasno razabrati.

moi

Siska,

osvojili

doskora doi jevima, pa

U

stao

jaom mu onda

s

e

se

silom

i

rukama, kako je

paša

velikom

s

zauzme

i

se

*

Opažalo

naši bili besposleni.

njegove smrti

(poslije

e

da

kmetovima

i

svi drugi

bili

posjednici

praha

uzeti

zrnja.

i

za

je da

2

i

Gracu, da

praha. Zemaljski odbor

24 puške naslonjae

kaptol

imadu

ne,

ili

(doppelhacken),

3

Tvrdjave po kraljevstvu takodjer spremao, da

bosanski

Plemii dužni

pridružiti banderiju banovu.

zemaljske oružane podijeli pušaka

dozvoljuje

ali

na saboru pozivlje na zakljuke od godine

Kaptol zagrebaki moli štajerski zemaljski odbor u iz

se

tako vrsnim

u

više

nije

Glas kola po Hrvatskoj,

su to uiniti pod gubitkom plemstva.

mu

e

stro-

nad krajinom nadvojvoda Ernest),

1587. Svi velikaši, plemii se zajedno s

opsadnim

i

jakom vojskom na Hrvatsku, glavno mu

Ban

Sisak.

oci

1

nadvojvode Karla

upravu

zato ban dvostruko radi.

poruivao ma, da

i

jaim topovima

uprava na krajini

bila za

dobio je vrhovnu

s

zakrenuti glavom.

Hrvatskoj takodjer nijesu

doduše, da vrhovna

Mikcu

groziti

doeka Turke,

osobito oni iz Slavonije,

naša vojska prispjeti

se utvrdjuju.

Ako

se

ipak bi oni znali iznenada

porobili bi

mogla,

a onda

i

popalili bi

naglo

i

narod

provaliti,

sela

prije,

s

velikim

nego

bi

dakako

plijenom pobjegli. Iz pisma bana Tome, što ga o takoj jednoj provali piše

nadvojvodi Ernestu,

vidjet

emo,

u

kakim

se prilikama

nalazio narod pod konac god. 1591. „Neprijatelj, koji nikada rijei ne drži", piše

ban Toma

8.

oktobra

1591. nadvojvodi Ernestu, „provalio je sa 4000 vojske u Slavoniju i

Hrvatsku, porobio je sav predjel izmedju Vrbovca

tola 1

zagrebakoga (Kraljevca), Isthvanfy:

0.

c.

XXVII.

te je

i

imanja kap-

odveo veliko mnoštvo naroda,

364 navalu Hasanovu str.

Ištvanfi na Sisak, mee iza nje na Moslavinu. Razlog s kojega je to uinio Ištvanfi, nije nam poznat. Medjutim iz onodobnih izvještaja (Starine XIX. str. 55.) razabiremo, da je banova provala bila prije Hasanovo za Sisak. 2 Artieuli dominorum et nobilium aliorumque Stattium et Ordinum etc. u Monum. hung. VIII. 471. 3 Starine XIX. str. 55. * Ispripovjedivši

banovu

provalu

36 koje plemia,

mjerno mnogo pridobio je

marve

pograbio

silno

ga je

prije

mnogo žena Taj dan

tursko sužanjstvo.

Božjakovine, s

kue

polja

i

U

kršanska.

dana krenu zatim

s

Turin

ostao je

Božjakovinu

u

taboru

Vrbovcu

kod

oktobra podiže se

6.

prama Vrbovcu palei

pohrli

i

U

opsio.

djevojaka, a sve to dospje u jadno

no

i

bio

neiz-

Grad Božjakovinu

blago.

u svitanje drugoga dana

ali

itavom vojskom

tabora

tovo u

i

popalio, pošto

i

bilo se zaklonilo

i

kmetova u sužanjstvo, odagnao ujedno

koje

robei

i

no, a drugoga

ostao je jednu

velikim tovarima plijena u svoje krajeve. Go-

doba dojavi mi glasnik generala karlovakoga, da

isto

iz

e

Turci navaliti na Kranjsku. Ja sam u doba provale boravio u svom

gradu Jastrebarskom, dvije ure daleko od Karlovca;

ete

vjednici vojske pokupiše svoje

i

podjoše za Turcima u potjeru.

Sto se poslije dogodilo, nije mi poznato.

ne vidi se drugo do rasula

Svemu tomu da

kršanskome osvetiti

i

nepravda

okrutnoga

dogadja,

te

strane izilazi

Isusovu,

No

mora.

on sam ne

k

da je turski

opre

i

sebi,

i

mnoge.

—

sijenja 1592. sazivlje ban

e sve

poi

Bogu

od tako

pisma

toga

S druge pak

bili

ili

hoe

kralju

i

se

osvetiti

uvažavani. Hrvatska

li,

Ona odabra

Toma

da

zahtjev,

i

ona je imala odluiti, šatre,

i

kršanskoj, k imenu

domovini

sabor (generalia comitia ex edicto domini

1

Iz

rasulo

i

svetoj vjeri

kršanskoj

posve

bijes

tako spase sebe

zakljueno, tko

nanesenu

nuka ga na pravedni gnjev

sama

imala

njegovoj bijednoj domovini to

pravedni njegovi vapaji nijesu

stiti,

5.

nepravdu

nego propast

ljubav

nanesena

je bila prepuštena

Na

vidi,

nam njegova

sramota

i

što se u

žalost,

a oboje to

i

imenu

mira,

pravednije

dostojnije,

biti

stalno,

nanaša

izlikom

svetomu imenu Isusovu". 1

neprijatelja

razabiramo banovu

ljaga

nemože

ništa

pod

velianstvu

on

koju

sramota,

i

nego da kaznimo opainu

draže,

ovoj nevoljnoj domovini

propasti, a zemlja je grozno opustjela.

i

cesarskome

doista

i

U

Hasan paša bosanski. Ja držim za

je uzrok

ovolika

se

bi

obližnji zapo-

da

hoe li dopumu se junaki

potonje.

Erdedi hrvatski državni bani).

u rat za vrijeme

U

opega

Radoslav Lopaši: Spomenici Hrvatske Krajine

I.

tom je saboru ustanka. str.

162.

Kako

37 je pogibelj, koja kraljevstvu prijeti, velika, treba se

mjera, da

tu

uz svoga

bana

pogibelj od kraljevstva,

vrijeme openite

mii

pak od svjetovne

kua

jedinih 10

pokrivena

svi velikaši,

Nema

jedan

li

kuu, dužan

posjeduje cijelu

dužni su na mjesto sebe dati konjanika,

jega konjanika djeca, starci

nemonici

i

Pae

pješaka.

i

posjed svoj. Plemii posjednici

Samostanci, imadu

li

makar

i

konjanika. Trgovci stranci, koji borave

500

a trgovina im vrijedi

dužni su

toga

dovesti jednoga

gradovi

šiljat

jednoga

e

ili

sami

neka

i

se

nije zazoran,

im

i

ma

gdje u

e

prisustvovati,

Inae gube

ili

i

za

Bogu mole. neka take

ovom

u

kraljevstvu,

jednoga konjanika,

e

na mjesto svoje Slobodni

svoju trgovinu.

e ostaviti ipak kmetove poslat e prah dovozit e na

Osim slobodnih gradjana i

i

Ratne sprave

pješake.

kolima slobodni gradovi

gubitkom

da

u rat po starom obiaju, u gradu

brijaa.

stvari valja

kue

uzdržavat

for.,

konjanika.

svoje za konjanike

svojim

posjednici, treba

ali

protivnom sluaju dužni su poslati etiri naoružana

rat pošalju, u

osim

inovnici

naj neznatni jega posjeda, treba

kojima rat

ljudi,

i

tako za svoju osobu, kao

ostanu kod

Udovice neka

se stalni

žene udovice, koje su posjednice,

i

pješake

i

posjednik

po veliini dobra svo-

ili

za rat nesposobni,

pošalju u rat konjanike

svaki

se pobrinuti za

pješake. Vojnici, koji služe drugdje za plau, isto tako

da dodju.

e

drugim kojim plemiem, da

je složiti se s

Tko ne

broj sastavi.

po*

jednoga konjanika dobro oružana, kacigom

dati

kua, dužan

ple-

duhovnici. Svaki

bili

oklopom zaštiena. Za pješake napose dat

i

e

da

duhovne gospode bez iznimke dužan je od

i

po dva ovjeka od pojedinog ognjišta. 10

je,

glavom prisustvovati za

banderiju

oni svjetovnjaci

bili

velikih

i

Zakljueno

odbije.

najskrajnije nužde svi prelati,

i

drugi posjednici

svi

i

kraljevskom

u

latiti

i

i

samostanci

iz

Lepoglave,

a te

uvati. Plemiima ne posjednicima grozi se sabor

plemstva,

ako ne

bi

došli.

Ako

je

kojemu nemogue,

neka pošalje na mjesto sebe zamjenika. Viceban

e

za

vrieme

opeg

ustanka

plemikim po dobivenoj

uputi

mjestu odrediti tabor,

koji treba da svi

u

i

naredbi

sa

županima

i

sucima

banovoj na odredjenom

na ureeni dan dodju.

Onima,

vremena

Da

doi,

koji ne bi htjeli

ili

onima,

uzdrži red, zakljuuje

imadu pokoravati kapetanu kraljevstva,

Budui

ban.

bolestan, a pogibelj

e i

Bude

banu.

prije

da se

nadalje sabor,

ali

svi

nad kapetanom je uvijek

da

je,

as

u zadnji

bi kraljevstvo

znalo ostati

sabor odredjuje trojicu zastupnika, koji

to

e istražiti

kapetana, a posljedak svoga ispitivanja saopiti

bolesnoga

stanje

ostavili

kapetan kraljevstva (Stjepan Gregorijanec) nešto

je

bez kapetana,

bi

gubitkom dobara. 1

tabor, grozi se sabor

se u vojsci

koji

nužno,

li

e

tad

ban dogovorivši

se s

vicebanom

viceprotonotarom na mjesto Gregorijanevo izabrati za kapetana

mu

onoga, koji

bude inio

se

velikaši

plemii

i

do

1.

i

tako

isto

i

Budui Sisak,

taj

prodati.

U

nadvojvodu

zauzmu kod

staleža kranjskih

pješaka

obranu

za

uzdržavati

bi

i

se

tvrdja

ta

da

Ernesta,

štajerskih,

utvrdjen,

te se

mogao. Oni

se

mu

pae

on sam

se

neprijateljske

mole nadvojvodu, da

i

više

nije

sva dobra poharana.

nadvojvoda odnijeo oružje

u sluaju

bolje

utvrdi. i

kralj

da pošalju u Sisak 100

Zagrebu od zadnjeg ratovanja, jer

ostale u

e

Zagrebu

što

Kaptol zagrebaki

njegovu.

vojnike, jer su

da ne

staleži,

mjeru

cijelu

raži,

2

da

sabor,

isti

sabor na

se

gradovi,

Hasan lane obrekao Mikcu doi opet u pohode pod

je

odredjuje

Obraa

prelati,

slobodni

sitnoga prosa, a jednu etvrtinu iste mjere zobi. i

pak ratujui

nadarbenici od svakih vratiju doprinesu

ožujka polovicu obine zagrebake mjere

to izmjeriti, podijeliti

se

da sva gospoda:

bješe,

poslanici,

kaptol, samostani, župnici

Da

asti vrijedan.

zakljueno

ne ostane bez živeža, ban,

te

kadar

Ujedno mole

ratne sprave, što su je grad

navale ni

veoma

slabo

uzdržati ne bi

bi stanoviti broj

vojnika za

obranu grada doveo. 3

Tako Cijela

da

se,

se

Hrvatska

Hrvatska je

cijela

spremala, da

živjela je u nekoj

Hasan sakupio

1

Articuli etc. in.

2

Ibid.

3

Ibid.

o.

479. et seq. 480. et seq.

c.

doeka

neizvjesnoj

silnu vojsku, a vijesti,

VIII.

476. ot seq.

neprijatelja svoga. trzavici.

da

je

Govorilo

krenuo, raz-

89

nosile se

ve poetkom

ekao dok Rustan

okopni

Iz Carigrada

snijeg.

mu

koji

beg',

sijenja po Hrvatskoj.

vratio se njegov

poslanik

samoga padišaha, da

je donijeo dozvolu

vojske je sakupio veoma mnogo,

bodno udara na Hrvatsku;

40 hiljada!

drže, da je brojila do

Mcdjutim Hasan je

1

slo-

naši

2

Istom snijeg okopnio u proljeu god. 1592., a Hasan digne svoju vojsku

pravcem prama Sisku. Sisak je zadnja tvrdjava

udari

i

on

ostataka",

„ostatka

klju u

je

Kranjsku

zemlje

austrijske

i

Štajersku.

No

e

nego

prije,

srušiti

treba da izvede prvu svoju na-

Sisak,

mjeru, treba podignuti vrsti grad,

e

biti

Sobom

je

dovukao množinu

natovarena gradja, a za kolima je

Ako

namišljeno djelo izvesti.

Mehmed beg

ne slažu

Hasan

novi grad,

ostaje

s

se

prve osnove današnjoj hrastovih

balvana,

ipak kod

su

doim

gdje

lanjske

12. travnja

koji

bila

koji

e

da

se gradi

namisli,

da ga

lo92. udarene su

Najprije nainjena je kula od jakih

privršteni iz

nutra

nabacan nasip osam stopa visok, a etiri obliku etverokuta sa pet tornjeva

i

dvostrukim avlima drvenih

radi širok.

i

zidova bio

Gradnja je

bila u

dvojim vratima.

zidova bila je iskopana graba, u koju se je u nuždi moglo

Zidanje je tako

napustiti vode.

za 3 nedjelje bila

Po rjeici

da je tvrdjava

Petrinji

nazvao

je

3

Hrvatskoj za sigurno saznalo, da je Hasan krenuo,

se u

sakupi

i

ban svoje ete, a k njemu

koprivniki kapetan

general,

1

Starino XIX.

2

Ibid.

3

M. Georg.

str.

i

ostali

se pridružiše karlo-

kapetani sa krajine.

55.

56.

str.

Kovai:

„Obsidio Sisciensis Domini Micatii anno 1592." I. str. 201. 365.

Scriptores rerum Hungar. minores.

Isthvanfv:

brzo napredovalo,

potpuno gotova.

Hasan novu tvrdjavu Petrinjom.

vaki

na kojima je

božja seljaka,

mjestu,

o

svoje

Na

bili

je

kola,

sila

išla

Hasanom

Petrinji.

koji

željeznim kvakama,

Kad namah

ravan Sisku,

dostojanstvenici Hasanovi Rustan

i

gradi na utoku Petrinje u Kupu.

Oko

biti

uporište za njegove pothvate. Utabori se zato na 12. aprila

kod Bresta.

i

e

koji

o.

c.

str.

40 dodju

Zadnji

konjanici

slovenski

600 na broju,

pod vodstvom

kruh.

Za njemaku

Krste Auersperga.

Zagrebani vojsku

imali

su

pošiljali

spremati se nije

živež

Ban Toma opominje

kruh.

ih sa

1592. da primaju u spremu v

Kranjskoj

Štajerskoj. 1

i

U

štigu

od njega

Na

e

mimo Vukovine

listu

Erdedi

s

Petrinji,

t.

j.

njemu

ali

da

e

infidelitatis"

poslali

na

se vojska razii.

tvrdo

zapovijeda, da i

na

ništar je

16. i

i

k njemu

ka-

ali

budui

e

onamo

ih što brže pošalju.

e ve

gdje

shodna

biti

Gorice u Zagreb, da

14. travnja piše iz

mu

Zagrebani su doduše

Ve

i

dalje otpreme. 3

Gorici. Turci su

preko Kupe na

a ako

ga doskoro ne

je uzmanjkalo

preme kruh, muku

malo.

godine

pae ban

se

vojskom u Zelinu,

u Vukovinu,

karlovakim vojnicima u

je on s

dobije,

šalju

kamo neka ga

drugi dan

štete

Kravarskoga. Zapovijeda zato Zagrebanima, da

Živež takodjer neka

Ve

iste

Turci na proti Brestu grad nainiti, on i

ožujka

da ne ine

od 12. travnja

taj

2

sve ljude, što ih više imadu podignu

odredjena

te

pod Sisak. Grozi

vojsci

svetlosti imati."

13. travnja bio je još

je doznao da

živež za vojsku,

1.

ako nevinete, kako ne ete velik kvar

,,In

:

svoga dvora dobra Zelina

drugom

nalaže im da dovoze živež

Zagrebanima

No Zagrebanima

u tabor.

pošiljati

pak višeputa ne htjedoše otpremati

svidjao,

teret

taj

vojsci

toj

Graca u Zagreb, a oni su ga imali

iz

potrebe

u vrijeme

i

dovoziti

su

zob.

živeža,

S toga on ,sub nota perpetuae ;

Zagrebani

Izvana na

listu

poslali živeža za

travnja

piše

stoji

do-

nota „citissime". 4

banovu vojsku,

im ban:

malo med ovolike

onamo

što brže

„Ovo

što

ali

ste

veoma

profonta

a sada ide za ostanak

ljudi,

ove zemlje". 5 Pod gubitkom glave nalaže im ban, da pošalju živeža, jer ga Nijemci

nalaže im 1

iz

Ibid.

3

Ibid.

str.

Ibid.

str.

Ibid.

str.

5

str.

U

mrve nemaju.

Gorice, da pošalju, što je više

Kukuljevi: Acta croatica

2

4

takodjer ni

294. 295. 295. 296.

I.

knjiga,

str.

listu

mogue

293.

od 21. travnja živeža, jer je

41

Nijemaca preko 1000

stiglo,

a nemaju živeža.

Što se pak dovoza

tie neka dovoze po artikulima kraljevstva od fratara zatraže.

A

1

26. travnja zapovijeda

pametne

u Goricu

razumne

i

Zagrcbanom, da

ljude

duga krzmanja zaputi

Iza prilino

pošalju

Remeta k njemu

na dogovor „za obrambu ove

moramo

nevolne zemlje", „poklani ovde

iz

krzmati". 2

vojska pod Brest,

se

te se

nedaleko Bresta utabori.

Na oigled

vojske gradio

cijele te

Hasan

je

vojska je

Petrinju,

besposleno gledala, a nije imala srca, da navali na Hasana. Zaludu

ban molio

hrvatski

zakljinjao

i

Hasana, oni se nijesu

dali nagovoriti.

Mikevih pisama

Iz

Toma

ban

U

pokraj

te

u

pismu, što ga piše još 19. travnja

izadju na otvoreno nestalnih

as

savjeta.

ovo,

kakom

nesrene njemake

e

Prana

iz

e

izmislit

kraj Siska tuži se

nego

na

da Turci

traže,

stotine

Oni pak, koji se boje zaci u

dok napokon ne zakljuiše, da

ono,

se položaju nalazio

soldateske.

se boriti u trnju,

U as

polje.

da udare na

vojnike,

3

emo,

razabrat

veoma na Germane. Ne

i

njemake

predlažu

boj,

e još

ispraznih

i

as

ekati Stajerce

Goriane. 4

Kamo

sree, tuži se u

„Ne može

ni

se

treem

i

nam

predbacuju, da

na njegovo, on im ne

Mikac, da nema

kakvima pogrdama

izrei,

ruže dolazei k mostu (kod

hrane

listu

bi

Prana

e

kraj

i

do

živež u zalud,

Siska).

otpusti

rata, ali general boji se poraza.

U

Traže od naših

Da

je

Suznim oima molio

je

1

2

vojske prije,

toliki troškovi,

nego

li

dodje

5

od 25. travnja pripovijeda Mikac, kako se u taboru Ger-

listu

mani

oni naše

nas radi od gladi poginuti".

dao ni mrvice.

neka ne

Nijemaca.

psovkama

on njemakoga generala, neka ne dopusti, da budu toliki

tih

kako

goste,

Ibid.

str.

Ibid.

str.

Isthvanfv:

4

Epistalorum

5

Ibid.

c.

jedu

i

spavaju.

Ban neprestano nagovara

296. 297.

3

1.

piju,

1.

c.

Mica'tii

ex Castris ad Prachno, u

Krclia

o. c. str.

283.

42 na

na njegovo

boj, a

im

nagovaranje napokon odluiše ganuti

se,

voda malo slegne, koja je prešla obale. 1

se

U

silno

tom zatezanju našao je našu vojsku

trubalja

prasak pušaka, grmljavina topova

svirala,

i

Zvuk

svibnja.

2.

i

klikovanje

i

tursko naviještalo je našim, da je Hasan sagradio novi grad. 2

Nijemci su stoji,

Mikac

ali

sranosti. 3

On

doduše nalog, da ne dozvole,

imali

e

da

se boji,

Bana Erdeda

oni

što

i

uiniti,

im manjka

jer

njemakih

kukavština

boljela je

da novi grad

vojnika.

ne prestaje nagovarati zapovjednike, da se udari na neprija-

telje,

njegov glas bio je glas vapijuega u

ali

On

jamano

bi bio

malena

i

navalio sam,

Sam Mikac

veli,

U

kova ugleda.

vie

pametniji,

Hasanovu.

silu

hoe

da se siromah ban

taboru se

njegova je vojska bila pre-

ali

preneznatna za ogromnu

nema nikakova

kod aša.

,,A

pustinji.

reda,

u

što

izjesti,

svatko

dalje

nema

jer

hoe

piša ti

i

u

nika-

da bude završuje,

,

„ostajem medju zmijama kod mosta". 4 Svršivši

Hasan naumljeni posao kod

Petrinje,

digne tabor

posmatrao je odanle naše kao slavodobitnik,

rugao neslogi

i

a

duši

u

se

razdoru naših. Po danu je popravio vrata na hra-

stovikoj tvrdji, a u otputio se,

za-

ravan povrh Hrastovice. Razapevši ondje adorje

posjedne lijepu svoje

i

veer na

tursku se lijepo zabavio. 6 Drugi dan

da popravi tvrdju Gore.

posadu od 200 vojnika,

isto

Uredivši

toliko ostavio je

i

nju, ostavi u njoj

i

u Hrastovici, a u

novi grad Petrinju smjestio je 1000 vojnika. Iznad Hrastovice naloži

spremi svoju vojsku

vatre,

Kostajnici.

kome

Od

u

lijepom redu

naše se vojske nitko ni

maknuo

zaputi

nije, a

prema

jedva je

pala misao, da bi ga valjalo progoniti.

Hasan Hrastovicu

Ostavivši

Kostanjici razredi vojsku.

1

Ibid.

2

Kovai:

3

Kreli: Kreli:

4

i

1.

5

Ibid.

6

Kreli:

1.

6

c.

o.

c.

str.

o.

c.

str.

202. 285. 285.

c.

str.

284.

o.

c.

str.

c.

o.

i

Gore podje prema Kostanjici.

Jedan

dijel

U

vojske otpusti kui, a dru-

i:;

gome

da gradi most preko Kupe, dok se on

naloži,

pak dijelom vojsko

poclje

sam prema

Bihaa, želei

tvrdjavi

navali na posadu u Petrinji, te da se Petrinja sruši, nijesu

ne opravivši

svi naši,

U leži

Pet dana

Nijemci.

htjeli

maka,

razišli

sile

i

mu

Lamberg

sa

teških topova

Osam dana udarao

3

mu

je

i

Osim itavu

Hasan na Biha

je

palo branište,

fuissent, cespite et

verum

i

koje

i

posadu

je

gotovo

hrvatstvo od na-

materia ad diuturniorem

imbellis,

metu perculsus Lambergus, nulla

cum Hasane de

et ante

ulteriori

tempus de-

mora expectata

deditione pacisci decrevit". 4 *

Hasan

i

on je ipak održao

Bihau

staleži.

Deveti dan predade se

štete.

odluno kršanstvo

i

defensionem obstrui potuisset,

je

dobro utvr-

da Ištvanfi pravo primjeuje za Lamberga

se,

„si viri

:

Tako

proi.

padaja Turaka. ini

Ako

bila

Biha

je optjee

svom posadom uz pogodbu, da Hasan njega

150 godina branilo vrsto

generi

Una

sobom Hasan

poveo je

topovima nanio mnogo

pusti netaknute

posadu

2

Nijemaca, pod zapovjedništvom Nijemca Krste

brodnicu od šajka na Uni.

svojim

se

a u njoj je bila posada od 400 mo-

tornjevima,

i

uspio,

ništa.

Posadu u Bihau uzdržavali su kranjski

velike vojne

1

pašina

ini da izgleda kao otok. Tvrdjava je

što naših, što

Lamberga

i

odlaska

na Rijeci Uni, a podignuo ju je još Bela IV.

djena zidovima

mu

iza

ali nije

prvoj polovici lipnja pade Hasan pod Biha. Tvrdjava

rijeka, te se

i

osvojiti

Iza odlaska Hasanova ban je htio da se

posljednu tvrdju na Uni.

jer

S treim

1

vrati.

zadao rije Lambergu

Od 5000 kršana,

nije.

i

Bihakim gradjanima, što se tada nalazilo

u

5 posjekoše Turci do 2000, a 800 djece dopane robija.

Obsidio Sisciensis domini Micatii u o. c. XVII. str. 364.

2

Isthvanfy:

3

Dane Gruber:

4

Isthvanfv:

* Valvasor Valvasor: o.

o.

o. c.

str.

c.

str.

str.

202.

56.

o65.

ispriaj e

Lamberga

XV.

516.

c.

Kovaia

str.

i

prekorava Ištvaoflja

s

pristranosti.

da su k Lambergu došli Bihaki suci (sudac, stari sudac i podsudac), koji su izjavili, da se se vole na vjeru predati, nego bez milosrdja propasti. Lopaši: Biha i Bihaka Krajina str. 89,

Naš Lopaši

6

Lopaši

o.

navodi,

c.

str.

91.

44

Lamberg vojnika

osam gradjana,

i

te s

njihovima obiteljima,

Hasan

preko Drežnika na Slunj. gotovo do Petrova

Odavle

sela.

njemaka

otputovao sa 22

toga

je prije

s

robom

marvom

i

mnogo Turaka

sa

ih je ispratio

hrvatska

i

400 turskih konjanika. No

pratilo ih

Turci gotovo ovi stadoše se natezati sa ženama

i

djecom Lamber-

gove pratnje. Nastane svadja. Turin Veli aga pane od Nijemca Gala,

Lamberg

a Turci gotovo sve naše poklaše, spase se

Padom Bihaa benu

suzila se

e

koju

liniju,

veoma obranbena

odslije

branit Hrvati

i

još šestorica. 1

Hrvatske. Obran-

linija

možemo

odrediti crtom

od Ogulina kroz Karlovac prema Brestu do Siska.

Biha

Osvojivši

sabira

Hasan opet vojsku, jer je nadošlo vrijeme,

da po svojoj osnovi zauzme Sisak. Onaj dio Hasanove vojske, koji je na

Kupi gradio most, valjano

Dne

lipnja.

28.

lipnja javlja

ve

je svoje djelo dovršio

koncem

kapetan

Juraj Andrija Gleisbah,

Zagrebu, da su Turci na Kupi pri Brestu nainili most

ve ovamo širok,

na

lijevu obalu prešlo

prama

Kod

Brestu.

po svoj

prilici

Bresta je

od

koji su

12.

i

bila opet sakupljena

bio

tamo namah

nije se

sama Mikevih,

ve

konjanika uporedo

šest

ruku

je

videi

za konje).

utaborio.

15. srpnja,

namah

to,

Hasan u

Kostanjici.

bori prije u Petrovcu,

menu s

se

i

njim povesti.

se za

5

a Mikac sudi po gruvanju

utaborio,

ve

Neka ne krzma,

li

3

kretala

i

Razabiramo

to iz pi-

a u kojima svjetuje još

dovoljno trave

Mikac, jer

e

Nijemci

Još 15. srpnja nije se ban

topova

Kostanjice,

iz

da se

neprijatelj

da je

ne uta-

ban u Brestu. Zato neka bana opo-

da se žuri utaboriti

mole,

veli

Boji se Mikac,

nego

jašiti.

ban u poetku srpnja, 4 no

Mikac, da se ban u Brestu utabori, gdje imade

(jamano

da je

i

1200 Turaka. 2 Most je bio tako

da je preko njega moglo po

Hasanova vojska na brzu

u

s

vojnicima

svojima,

napose

konjanicima u Brestu, gdje su sada sami Nijemci plašivice, koji

jedva usudjuju pokazati. 1

Ibid.

1.

c.

2

Starine

3

Isthvanfy:

4

Starine XIX.

5

Epistolae praefectorum capituli zagrabiensis u

6

Ibid

1.

XIX.

c.

o.

str. c.

str.

58.

str.

363.

58.

Kreliu:

o. c. str.

287.

*

45

Ban

napokon utaborio kod Bresta,

se

da udari na Hasana.

vojske,

umolio za vojnu pripomo,

imao još dovoljno

nije

ali

nešto eta,

poslaše

koje je ban

staleži štajerski,

Istina,

kapetana Stje-

ali

pana Grassweina koprivnikoga, koji je imao dovesti veliku etu, još nije bilo!

Ban

veoma

se

na

žalio

toga Nijemca,

lijenost

koji

je kao hotice zatezao sabiranjem eta, a pogibao je prijetila velika.

K

tomu nadošla

nesrea

je

prije,

nego su

banovoj strani izdajica Vojni Traanin,

2

koji je bio

a na

nesreu naših pribjegao je k Turcima. Najprije

cima

i

poslan od Turaka,

On

k

od njih pribjegao ili

našima.

je pribjegao

Našao

se nadali.

Mogue

je

i

se

na

banov vodi, je služio Tur-

k našim

došao

k njima kupljen od

njih

novcem.

nagovori Hasana, da navali na bana, jer da su njegove ete

malene sastavljene od same mladeži, koja je tek nedavno sabrana polja

s

i

bojne redove

u

jamen, kad

njegova pisma,

sigurnim

zorom i

dva

Dok

ga

što

glasnicima

biti

dva dana Hasan razmišljao odlui

19. srpnja

piše

uspjeli za-

se bore

bili

udario,

se za navalu.

doznah,

topa manja, trud

tri

Mikac primio

je to pismo

kanoniku Mikcu na da

na naš tabor

neprijatelj ili

e

Ban

uhodama saznao za namjeru Hasanovu. Vidimo

je po svojim iz

je

poekao. Na

još koji dan

ili

ne

Poslije

okupe njemaki vojnici konjanici, koji

se

dugim puškama. 3 Ipak

s

uvrštena.

kako

lima posavjetuje,

Hasan prešao most, da

e

e

još danas,

i

nou,

Stoga trebam

navaliti.

u

ili

19. srpnja:

poslao ga u

navali na naše.

„Po sutra

što više ljudi,

a uspjehu se nadam". 4

naplatiti,

banu pomoi,

ili

to

Dreninu, da

dotle je

Naša

ve

se s osta-

kod Bresta

je vojska baš svršila

1

Isthvanfv:

2

Charles du Fresne du Cange: „Illvricum vetus et uovum" na str. 189. da se je izdajica zvao Belojevi i da je bio Servius t. j. Srbin.

o.

c.

str.

366.

kaže,

366. veli, da je bio Traanin, a zvao se Voinus. u tom, da je bio Srbin. Jedni ga izrino nazivlju Servius, a drugi genetino Trax. Tu valja shvatiti oba naziva sinonimno. Isthvanfv

Svi

U

o.

c.

str.

izvori se slažu

ovom nas potvrdjuje Valvasor XII. ine tursku infanteriju.

str.

32., koji veli:

Traani

ili

Rašiani

U Kreliu

o.

c.

293. je

isto

Traces

i

schismatici.

3

Isthvanfv:

4

Epistolae praefectorum capituli zagrabiensis u

o.

c.

str.

366.

Kreliu

o. c. str.

187.

40 objed,

te je

konje.

Kad

poivala. je

Pripomone slovenske ete

pasle su

svoje

ban opazio, da Turci prelaze most dao je namali

znak, da se njegove ete postave u bojni red. Hasan navali svom

elu im ban, hrabro ga doekaju. Medjutim

žestinom. Naši, na

skora se opazila nejednakost dolazile

s

druge strane

Hasanu

vojne snage.

pomone

sposobni, da se odupru pretežnijem neprijatelja. sata, naši

budu raštrkani

prodje

opkoljeno od pješaka

bolje,

Bilo je

sve pogibe. preplivali,

sakriše. 2

medjutim prekasno.

Spasili se tek ili

Bitka je potrajala

Turci

jedne strane,

s

napadnuto od turskih konjanika dade život.

jela bijahu ne-

ih

progo-

prama Letovaniu. Pješatvo naše takodjer ne

do brijega

niše

1

i

u bijeg natjerani.

i

su neprestano

ete, banskih vojnika bilo je malo,

a Nijemci teški oružjem, a dosta opojeni od pila

dva

do-

neki,

se

Turska je pobjeda

u bijeg,

koji se bacili u

obližnje

Savu

šume

sreno

i

je

u njima se

i

Osvojen bješe

bila sjajna.

da spase

Turaka gotovo

Opkoljeno od

sreno umakoše u

koji

ono

i

druge pak

s

silan plijen.

Neprijatelj ugrabi silu novca, zlata, srebra, hrane, topova,* oružja,

a

drugih bojnih sprava. 3

i

O

strašnom tom porazu

Siska kaptolu

iz

ga,

„Neprijatelj

:

šatore najljepše

i

je

na naš tabor udario

bombarde sve je

Od druge do etvrte

pnici germanski. se isprva se o

držali,

našem gradu

e

jer

junaki

oteo,

Brest nije navalio

No 1

2

predati.

još istu

no

Isthvanfv:

1.

:

su

kulu

ure

banom

i

ostaviti,

i

do sutrašnjeg dana

Od ovuda zapalio je

ii

e

Naši su

e

ako grad zauzme,

eka hoe sa

isjekao

Sutra

bježali.

upravo na nas,

Hasan Brest

oplijenio

neki oklo-

trajao je boj.

sramotno

poslije

emo

s

i

pješake sve

bombardama potui. Pomozite našemu

nas našim

njem

raditi

ali

zagrebakoga

špani kaptola

ugrabio. Utekli su nekoji banski vojnici

ili

u

izvješuju

li

ili

gradu. se

Na

Germani

na Zagreb. 4

Nijemcima kako dozna-

c._

Isthvanfv 1. c. * Turci osvojiše pet topova: 1 štajerski, 2 banova i 2 zagrebaka. Lopaši: Spomenici Krajine I. str. 105. 3 Obsidio Sise. dom. Micatii. Kovai: Script. rer. Hung. tom. I. str. 203. 4 Pismo u Krcliu na str. 288.

47

jemo i

Mikeva

pisma

iz

ban spasio

vukli

iz

tabora plijen

mu

Carigrad, da

tih je

vatskih,

e

što

Da

bilo,

njemakih

mnogo

sa

hramova bihakih

mnogo

Ilasan

uzeti,

k tome

je

silan

u

poslati

do 3 hiljade. 1 što hr-

uhvaen,

broj

posla on u Carigrad

G00 odru-

od kojih su neki

sa grobova raznih vojvoda.

i

Samome

bili

iz

sultanu

sužanja, a velikom veziru Siavušu (koji naslijedi Si-

U

Carigradu se slavilo ime Hasanovo

da na na njegovoj hrabrosti poiva budunost turska.

Hasanu za uzdarje

sultan daje

suhim izvezeno zlatom

4

Silan je

sablju dragocjenu

Zarobljene kršane

odijelo

i

kod Bresta

i

3

i

Biša

Bubnjar je na njemaku naprijed

dovezoše u triumfu u Carigrad. bubnjao.

a

vojnih stjegova,

nana) raznih dragocjenosti.

Sam

e

no

2

slava Hasanova,

se pronese

tvrdilo se,

možemo poprjeno

vojnika,

tursko roblje.

bljenih glava

posla

što

cijelu

poginuo veliki broj. Bojno je polje pokrilo 600

što

biti

su medjutim

jeli

se ondje slava pronese.

Naših je kod Bresta

Od

Neprijatelji

odredjivali ono,

i

Openita zabuna

noi.

u

Tri dana nije se znalo

daleko.

i

poginuo.

je

ili

srpnja

20.

na blizu

strah je zavladao

se

od

svijet prisustvovao

tomu turskomu

slavlju.

Ro-

bovi vozili se na 29 kola;

nošene su 23 zastave, koje ugrabljene

kod

iz

donesene

koje

Bresta,

crkva bihakih, gdje su

grobovima kršanskih vitezova. Zarobljenika a bilo je takodjer

Bihaa

slike

i

i

nekoliko renegata.

Slunja.

Glas o porazu

i

leti

glas

dalje

o

širi.

pobjedi

Hasan

na

svem 172,

poslao je takodjer

6

bijegu

banovu

Hrvatska prepala od strašnog

se

vodili su u

visile

i

proletio

monog

svom Hrvatskom. Sva

neprijatelja. Iz

Hrvatske

Hasanovoj u Štajersku, Ugarsku, a odavle

se

Banovoj sramoti najviše je skrivio Stjepan Grasswein,

1

Hurter: Geschichte Kaiser Ferdinand II. etc. str. 1.38. Valvasor IV. tvrdi, da ih je do 4 hiljade uhvaeno i u roblje odvedeno, a skupno da je bilo vojske 15 hiljada, ali broj jamano biti pretjeran. 3 Hammer: Geschichte der Osmanen III. 198. 4 Toniljenovi U našoj domovini prije trista godina. Vienac 1893. str. 154. 5 Lopaši: Spomenici hrvatske krajino I. str. 166. 2

e

:

6

Starine

XIX.

str.

59.

48 kapetan koprivniki, svojom nemarnošu, jer je od kasnio na bojište. bijela

dana

Krivi su

pjani

bili

bili

njemaki

i

u bojnome redu doekaju neprijatelja. Iz Bresta pobjegao je

gensbergu, da je uo,

Ujedno

boja.

iz

sada Hasan

Na

ban u Jastrebarsko na svoje dobro. Odatle

Wa-

Baltazaru

i

da su dvije zastave Nijemaca sretno utekle da odmah odašalju ete u Sisak, jer

ib moli,

e

On sam

opsjedati Sisak.

namah

s

etama

e

što ih

hosti resistamus, ne ulterius serpat". 2

ima tamo, „ut

Hasan

Spalivši

na kocke, mjesto da

1

baronu Vilimu Windiscbgratzu

piše on 21. srpnja

koji su u pol

vojnici,

zabavljali se igrajui

i

za-

lijenosti

Hergovi

Brest,

20. srpnja došao je do rijeke

je takodjer zauzeo

Goteu, zaputio

i

Odre

zagrebakom na

sela.

Sisku.

Dreninu

se nije htjeo predati.

Kanonik Mikac,

Sisku je bio položaj zdvojan. Siska, piše kaptolu

popalio sva

mu

spalio, ali kaštel

i

i

prema

se

U

hrabri branitelj

taj

20. srpnja izmedju ostaloga

i

ovo: „Od straha svi su mi ljudi pobjegli osim 25. Pomozite, danas

bjegli

Odra može

jer se

sutra,

ili

od Sisana, nitko od nikuda ne

Od

radnje

što

emo

jer ne

i

utvrdjivanja ne

uiniti ?

da ne budemo

da je Mikac

samo,

s

a

zagrebaki:

junaki

se

njim bijahu

s

Gjurak

Blaž borili

1

Ratkav:

2

Starine XIX.

8

U Krelia

4

Isthvanfv

o.

hrabri

str.

o.

c.

vi ovaj

list

25

ljudi

i

Na

dva

Matija

izveo

ono,

Bog

nemogue pošto nam pripoi

ga Hasan

druga takodjer kanonici

Finti.

branitelji Siska,

dao

dobijete". 3

23. srpnja opkolio

mu

bi

4

Kako

najbolje

su

stradali

razabiramo

i

iz

157.

str.

c.

i

prijedje Odru.

je prispjela, jer je

viedaju izvori, da je poslije izveo.

u tvrdjavi,

Turci zatraže tvrdju,

po kojem brzom konjaniku,

dok

nego

prije opkoljeni,

Ako

su gradjani po-

kakav haramija.

dolazi, niti

disati.

pišite

neprijatelja,

pomo jamano

Oekivana misliti

možemo

Namah nam

možemo ekati

Zagrebaki

pregaziti.

60. str.

288.

366. spominje, da su za te Hasanove navale bili u Sisku samo kanonici Gjurak i Finti, medjutim listovi Mikeevi u Krelia, što ih piše iz Siska, potpuno nas uvjeravaju, da je i on bio tamo.

o.

e.

str.

:

49

Mikeva pukovniku

pisma

„Danas

Turci

su

Medju ovima

Turin

kuglu. Sve je s

je

slomio

mi

ustrijelile,

Sada

uništio.

i

ih

Koprivnicu

u

vrata

Siska

i

na

pokopasmo, nekoliko

vojvoda Berlian, kojemu izrezasmo

:

banovima

velikim topovima

s

i

kacijanericom,

strijelja s

drugih 16 topova onamo,

gdje

naš prah. Zid kod kule srušio je na 12 lakata duljine. Tako-

leži

novoga

djer je srušio dio

16 jakih opkopa,

je

na vanjska

3 puta jurišali

opkope. Nekoliko naših sluga teško raniše.

Grassweinu

Stjepanu

Na

zida.

da

Kupe prema gradu nainio

obali

strijelja s

njih na zidove po vas

dan

drugih opkopa, koje je nainio kod puta kod zadnje kule,

mnogo

štete.

Osamdeset puta

Iz

nanosi

su danas topovi u nutar. Pet

strijeljali

naših je mrtvih bez onih, koji na branilištu padaju, ne brojim žena

Praha

djece.

ni

Prisegao

e

da ne

je,

poznalo, gdje je govorilo kao o

dok

otii,

stajao

bilo

pukovnie hrvatske

i

emo

doslije.

i

ne predamo

se

dokle se bude

i

No mi ne emo, da

Sisak.

Lambergu. Mi

kakovo nam je

ime, Vi,

živeža donesle su Turcima deve do 40 tovara.

i

nama

se o

bi

sauvati pred svijetom slavno Pomozite

nam

za volju božju

Znamo, da

upravitelju slavonske krajine.

nam ban ne može pomoi, jer nema novaca, a zemlja mu nije pokorna. Takodjer braa na kaptolu ne mogu ništa uiniti, za to nam ne daju ni odgovora. Ove noi dovikivao nam Turin, da e sve ostaviti

na životu, ako

dogodi, mi ne

emo

biti

krivi".

teško

u

zaklinje

svom

uvrijedjen

Ban hrvatski

i

i

4

jaskanskoj 4

,

Kovaei: Obs. Sise. Valvasor XV. 517. Starine XIX.

se što

i

varkama

se vrati.

odilazi

Hasan,

e

on

prisilili

Razgnjevljen ali

osvetiti

se

i

kruto

i

krv svojih

Auersperg general karlovaki, ekali su Hasana

jamano, da budu spremni, ako

A. Koblar: „Boji na Krajinah in Izvjetsja muzej, društva za Kranjsko, 3

Ako

razorenjem tvrdjave. 3

1

2

k tome

da

hulei kršanskoga Boga, da

junaka propašu

u okolici

se

borioci Siska Hasana,

ponosu

mene.

1

Izvanrednim junaštvom, 2 posluživši su ipak hrabri

osim

predadu,

se

str.

zmaga 1.

III.

pri Sisku str.

bi

Hasan

pred 300

130.

203.

60.

4

leti".

50 krenuo na Karlovac. Medjutim Hasan

U

poinuo nekoliko dana.

Petrinji je

kojom

jer osveta,

Kupu po novome mostu

je

stinca

se ondje lovom,

polja

i

kue,

zaeo

i

1

a obijesna

mu

1000

s

medju kojima

pješaci iz Koruške,

sve do Kerestinca,

na Turke. Manjkalo

mu

živeža, te je

Tome

:

bili

morao

mu

ljudi zaspali

i

bili

jauk

pla

i

dan Hrvatska za to se

ekao

i

turska

biti

dolazile su

Tomu

Rudolfa

iz

je

se,

kod Bresta,

na praški dvor Rudolfu da je on prekršio

Slabi

Rudolf

II.

Hasan

svaljivati

je

e

sam na

za koji

to mislio,

na

o.

c.

str.

367.

je

a za to

se u

i

tome

tome

Turci ratuju u

i

vjerovao.

Da

upozore na propast, koja

Prag

6.

cara

prijeti

kolovoza nadvojvoda

Palfi,

Nadaždi

neki

drugi. 5

bana Erdeda,

Ratkav: Memoriae etc. str. 157. Valvasor: o. c. XV. str. 518. A. Koblar: sp. razpr. str. 131. Starine XIX. str. 60. Isthvanfv:

K

tužbe na bana hrvatskoga

mir,

i

Kutassi

krivnju

II.

svemu

blaženoga mira ganu

biskup jegarski Ivan

4

da

kao da je zaboravio na Hrvatsku.

Ernest gubernator Ugarske, grofovi

6

ali

do Zagreba po-

bojazan,

bila

pokrajina.

njegovim kraljevinama, zapute

udario

i

zadržavao tako dugo u Hrvatskoj. Praški dvor, koji je

Erdeda,

Hrvatskoj.

Turke

je

Kupe kod Lekenika,

i

opustošena sela gotovo

Openita

sliku.

za sve znao, držao

3

napasti

4 došlo je 150 Vlaha, koji naše razbiše.

zarobljenih,

davala su tužnu

1

i

povjereni plaeni

Veliki strah pao je na cijelu Hrvatsku. Poraz banov

2

konjanici

raspustiti svoje konja-

Hrvatskoj,

u

i

Vlahe sa 100 konjanika izmedju Odre

i

Andrija

usudio

se nije

ali

Petar Erdedi, kojemu su

neplaeni Uskoci u Kranjskoj

su

su

2

široko

i

3

Brat bana i

zabavljao

i

vojska plijenila na daleko

ljudi,

Prešao

Turopolje sve do Kere-

harati

grabila blago, a ubogi narod vodila u ropstvo.

Auersperg pošao je

nike.

dala da se vrati

Utaborio se sam kod potoka Lomnice

Okia.

i

mu

hrvatsku zemlju.

pustoši

i

Petrinji.

Iz Petrinje nije pošao u Bosnu,

je srce njegovo kipjelo, nije

kui, nego opet krene, da hara

prema

se zaputio

što

;

kancelar ugar.

Kralj je je

bez

namah njegova

znanja zauzeo topa,

mnogo Nijemaca,

ginulo spali.

pone.

prvi dao znak, da se bitka

i

dopustio

a

Tom da

je,

prigodom da je po-

se

Brest

i

zauzme

i

1

razlj uenim kraljem,

Jedva plemii obraniše bana pred mu,

kod Bresta imao dva velika

razorio Moslavinu, što je

i

da

on je pucao

vatskoj,

Predoiše

nadalje

s

silu

dodjoše u Prag glasovi,

Hasan je harao po Hr-

strani.

topovima na Sisak, ban

poslanici

ako ne bude

Europi,

Hasanovoj

na

krivnja

je

silom

e

da

kralju,

dokazavši

samo branio.

na ruglo

biti

U

odbijao.

se

cijeloj

nekako vrijeme

isto

da je Hasan, otišavši doduše ispod Siska,

opet se vratio u Hrvatsku,

da po njoj

te

robi

pali.

i

Kranjska

i

Štajerska slale su neprestane molbe kralju, da im pomogne, jer je strah

Tada istom dade Rudolf dozvolu

ušao u cijelo puanstvo.

nalog nadvojvodi

sljednim zemljama protiv Turaka.

po

Grad Zagreb

Ugarskoj.

K njemakim kralj dra.

knezovima,

ete po austrijskim

da sakuplja

Ernestu,

2

Franjo Nadaždi kupit

dobit

da

e

za

obranu

od njih izmoli

i

na-

i

e vojsku

2000

vojnika.

pomoi, poslao je

bivšega poslanika u Carigradu.

Pezzena,

i

Sve ove ete

imale bi se sastati u Hrvatskoj, a vrhovno zapovjednitvo preuzeti

e

nadvojvoda Karlo markgrof

i

landgrof Wellenberški, a nosit

naslov „General-Obristlieutenant". javio iz

Tu

vijest

je

nadvojvoda Ernest

Graca Zagrebanima posebnim pismom.*

Namah

poelo

se

pješaka, a gotovo niju od

3

sabirati vojsku

isto

Nadaždi sabra u Ugarskoj 1000

toliko konjanika.

Tirolska poslala je pukov-

2000 vojnika pod zapovjednitvom Wernera Reitenavskoga,

Bavarska 500 konjanika, biskup salcburški 100 mušketira konjanitva,

biskup

1000 pješaka po Kranjskoj,

passovski

200 konjanika

i

Koruškoj

i

10.000

talira,

a nadvojvoda

Štajerskoj

1

Kreli:

2

Ibid.

3

Valvasor: o. c. XV. str. 518. Izvornik u akad. arkivu. Acta 1592 Valvasor: o. e. XV. 518.

•°

1.

o.

c.

str.

289.

c.

i

i

obje Austrije

Ernest

one, koji su

nešto

preko

sakupio je

do 5000 vojnika. 5

brojimo k tim vojnicima banovu vojsku

4

e

Ako

bili

pri-

na kra-

52 mogli bismo oznaiti sva vojsku, koja je imala stii okruglim

jini,

brojem od 12.000. Šteta je samo

mah ni

nego je dolazila sad jedna eta, sad druga, a neke

sakupila,

moglo

došle nijesu, te se tako nije

našao

se

plemii

njega

Forga

i

od kojih Iz

ništa važnije poduzeti.

Zagrebu Franjo Nadaždi

u

vojska nije u jedan

što se ta

bila,

Franjo Dersfv,

Toma Nadažd,

ugarskim etama,

s

uz

svaki je od ovih vodio po 200 konjanika,

mnogi bijahu priueni bojnom

Zagreba zaputi

a

Sigmund

Henning-Torbk,

Stjepan

Prvi

se

polju

i

vrsni vojevanju.

Nadaždi pod Susjed-grad

da Hasan nedaleko Kerestinca

plijeni

tamo dozna,

i

Nadaždi

hara.

i

1

namah

se

odlui za navalu. Odredi, da prednje ete pješatva vodi Fabijan iz

e

Tolne, a on

ve

Fabijan bijaše u to prispije

ali

sam kao

prevezao

znailo

svoje

povesti konjanitvo.

ete na ladjama preko Save,

k Nadaždu ban Toma,

raka mnogo vei broj, boj,

ete

stražnje

nego njegovih;

saopi, da je Tu-

upustiti se s

se velikoj nesrei.

bi izvrgnuti

mu

koji

Nadaždi posluša bana

vrati se u Zagreb, gdje smjesti svoju vojsku što po

oekujui

Kaptolu, neustrpljivo tabor. 2

s

Po malo sakupljale

njim se

je pozvao,

ete

stvom Juraja Gleichsbachera

i

iz

micati dalje.

U

etom

udarile kiše, to je

douo

Dioniza Denka, 3 a napokon

Isthvanfy:

p.

367.

2

Hammer:

o.

c.

IV.

str.

Valvasor:

o.

c.

XV. 519.

3

4

c.

do 7000

ljudi.

Sava

se razlila,

1.

c.

banove Kar-

4

a

215.

Ortelius redivivus et continuatus etc. str. Ibid.

i

jošte zapovjednici

129.

i

Save.

Nesrea

vojsku je trebalo

Nadaždi, da se Hasan

1

o.

on sakupi

Austrije pod vod-

Sakupljena se vojska utaborila izmedju Zagreba te su

i

Križevca sa svojim ljudima. Sabrana je vojska

Nadaždijevom

je htjela,

da

(Kaltenbrunskoga) ze-

Juraja Kisela

ete pod vodstvom samoga bana; k tome

brojila s

po

Izmedju prvih prispjele su susjedne

maljskoga upravitelja, onda njemake ete

i

što

sjedini.

kranjske ete pod vodstvom

lovca, Koprivnice

Griu,

i

ete, koje su imale prispjeti u njegov

Karlovakoga generala takodjer

svoje ete, te da se

njima sada u

vraa

u Banja-

53 luku

svojom vojskom za njim.

pohita

i

sana pismom, da se

Pae

Nadaždi pozva

njim ogleda, ako je junak.

s

Ila-

1

Vojske se sraziše kod Petrinje na 17. srpnja 1592. Taj dan do-

kršanstvo strašan poraz. Bitka

živjelo je opet

konana

dana, a

malo

se

vrati

Sam Nadaždi bude uhvaen.* iz toga boja. Hasan vraa se pobjedonosno dana priredjuje mu Carigrad za sjajnu po1000

ljudi.

kojim se mogoše podiiti

bjedu triumf, stotine

i

a za mjesec

u Bosnu,

kršana

:

puna po

pobjeda osta na turskoj strani. Hasan je zarobio

12 topova, 7 zastava

Kršana

se vodila

muževa

žena, djece

;

jaue vueno

staraca

i

Tri

turski junaci.

rijetki

u

tri-

umfu po ulicama carigradskim. Austrijski poslanik Krekovi mora biti

nemoan

svjedok toga žalosnoga prizora. Uzdisanje

mašnih zarobljenika nadmašuje

Po carigradskim ulicama vozi

Turaka.

junaka, zatim slijede kola robljenike to sve

silna krika

nemilosno ih

i

s

jauk

i

siro-

obijesni smijeh surovih

i

se zarobljeno oružje naših

drugim plijenom, a napokon vode Za-

„Na koncu",

biju.

veli

oevidac, „bude

kao roblje rasprodano". 2

Ova pobjeda

zabrinu cijelu srednju Europu,

maku, a zabrine makim, ugarskim

se i

i

car Rudolf

se

Sveenici imadu kršanstvu.

U

3

e

Požun, koji

Odmah

njegovim nasljednim

dan zvoni triputa takozvano kršane, da

II.

mole Bogu,

„tursko

obuhvati svu Nje-

da u

naredi,

nje-

zemljama odsele svaki

zvono", koje

da obrani kršanski

e

svijet

opominjati

od nekrsta.

propovjedaonica itati molitve, da Bog pomogne

s

mjesecu novembru raditi ,,ad

razašilje

pozive

za

sabor

u

hostium thurcicarum tvranidem arcendam,

bellumque prosequendum". 4 1

Ibid.

*

Da

li

I.

c.

je

ovoj bitci prisustvovao ban

Toma

Erdedi, o tom

nam

ni-

jedan izvor ne kazuje ništa. Ortelius o. c. imade veoma opsežno opisanu tu bitku, ali o banu ni spomena riema jamano je ban sa svojom vojskom na drugom kojem mjestu operirao. ;

2

Hammer:

3

Isthvanfv:

4

o.

c.

IV. 217.

o. c. str. 367. Izvornik u akademijskom arkivu u Zagrebu. Acta 1593

— 1596.

54

Njemakim knezovima poruuje nego neka namah

šalju

da

kralj,

obeanu pomo na

toliko

granicu.

ne krsmaju, Sakupivši

ete po Njemakoj nadvojvoda Karlo burgavski, dovede denoga u Zagreb. 1 i

talijanskih

koje je vodio Sebastian Montekukulski,

ljaca,

se

žiše

eta

je

bila"

stu-

njemakih pješaka

Bile su to dvije pukovnije

600 konjanika, megju kojima

ih 7.

te

dobrovo-

k ovima

a

pridru-

dobrovoljake ete Kranjske, kojima je zapovijedao grof

Lodron. 3

U

Hrvatskoj samoj

vodila do zdvojnosti,

k tome

a

S ove strane Save napunila,

Kupe

posjede izmedju

drago

se

a smjestila

i

je nadošla

ubogi narod do-

je

pravedna ogorenost.

i

se zemlja naroda, koji je ostavio svoje

Save.

Njemaka

nedrago.

i

koja

vladala je bijeda,

Na malenom

što je zemlji

vojska,

izmedju Save

zemljištu stiskalo se ovdje u

pomo

došla,

Zagreba, jadno je stanje samo po-

i

goršavala.

Njemaka izgonila mu samo kune oružanih

jadnome puku

je vojska otimala

blago,

provaljivala

ve

dragocjenosti, svlaila,

haljine

kue,

u

žito

vino,

i

ubijala ljude, otimala ne

na mnogo mjesta

je

staja

iz

da je narod ostajao na

s

nena-

ljudi

pola gol.

Sto

v

nepolomni

U

i

lako se razumije.

najbolje ljude,

staleži hrvatski

kojem

i

klonuše duhom. 3

e

Ban Toma Erdedi sazvao

e

se dogovoriti što

Sabor se sakupio

je staleže

sabor

i

to

:

grebakoga

Nikolu

na 24. sijenja

Selnikoga,

i

uiniti, da spasu u

redove na sabor,

domovinu

svoju.

biskupovu gradu na kaptolu.

Sabor odmah izabira dva nuncija, koji

e

poi

prepozita

u

Požun na ugarski

kanonika kaptola za-

i

Grašpara Petrievia viceprotonotara kraljevstva. Za-

i

mjeniku kraljevu nadvojvodi Matiji prikazat

e

poslanici hrvatskoga

sabora bijedno stanje, u kojem se Hrvatska nalazi.

upozoruje ih sabor neka paze, da oni ne bi 1

Lopaši:

2

Isthvanfv:

3

Žilavi

tim žalosnim prilikama pozdravio je hrvatski narod novu go-

dinu 1593. u

ovladala

zdvojnost

je

Sponi. brv. kraj. 1.

c.

str.

I.

str.

166.

367.

Smiiklas: Povjest Hrvatska

II.

str.

81.

bili

U prvom

redu

zadnji na saboru

medju poslanicima, zato neka neka bdiju naj brižni je nad

vjerodajnicama

se svojim

poslovima,

koji

iskažu

tiu ovoga

se

i

kra-

ljevstva.

Neka

mu

što

neka ga zakunu, da

je sveto

ve

njihove

bijedama, a

jednom

ve

kraljevstvu, koje tekli.

Petrinju

što je

klimavo,

i

neka

Ako

brinu.

to

opstanak

e

vincije nadvojvodine,

da

nagoviještali,

e

na najveu njihovu

s

cijela

kraljem

i

U

sile i

u

uloži

to,

Sad

se

neka

te

pomo

pri-

Ono,

zlo.

i

ne uine,

nego

Nesree

Ugarska.

i

prije

što

i

spalio

pogi-

nadvojvodi Ernestu

dvije evo godine,

paša,

pro-

i

ve

bijedne ove ostatke kraljevstva,

žalost došle.

i

neka poprave

kraljevstvo,

kralju

i

bijede

i

nevoljama

najvee

raspalo,

zajedno

Njemaka

tvrdjica na granici,

strašnije ropstvo.

kralj

svim,

i

sa staležima ugarskim po-

samo ovo

toliko puta

doi na

ve

zajedno

hovu kraljevstvu hara bosanski tvrdjava

u sadašnjim

što se

propasti

ve

o kojima su

belji,

ih

i

odanle dolazi

srušiti,

nadvojvoda

neka znadu, da ne

on

posve propada, još za vremena u

neka utvrde, a

se za sigurni

molbe

bi

za vremena posavjetuju,

prijete,

trebalo

bi

Neka

saslušali.

onim koje

i

najponiznije zamole

nadvojvodu Matiju

poslanici

je

kako po

su

nji-

zauzeo do 26

i

a 35 hiljada ljudi odveo je u naj-

mu

pak ini, da

je jedina misao, da sve

da malene ove ostatke kraljevstva posve

uništi

razori.

No boru,

kakav zulum ini

Ono,

neprijatelj

što

Žitak svake

kue,

u Hrvatskoj ostavi,

vino

vrsti,

provaljuju u

i

to

krevete.

Muževima

im opustoši kraljevska vojska.

tome slino oružjem grabe. Goveda kolju,

ljude tuku,

Blago

iz

škrinja.

U

kratko nanesoše

i

i

Na pokustvo, pae

poinjaju razbojstva

ženama svlae

otimlju

haljine s

i

ubijstva.

i

tijela,

ih otimlju

ili

sjeme pripravljeno za sijanje uzimaju

ve

sa-

kraljevska vojska.

plemike dvorove takodjer napadaju,

vjediti

da poslanici oituju na

nije to sve, staleži hrvatski žele,

toliko

nepravda

i

šteta,

da se

i

odnose.

ni ispripo-

ne da.

Nadalje upuuje sabor poslanike,

nadvojvoda banovu

vojsku poveali

neka i

s

da

isposluju,

vojnicima

i

s

bi kralj

i

novcem, a

:

56 krajinu neka

Banova vojska

bolje utvrde.

dina plaena. Sastoji od 250 pješaka

tako malena

je

no

vojvodi,

ili

nikako

da

slaba,

i

monome Neka

oprijeti.

komu

dva kapetana (misle koprivnikog

i

upravo

se

u kojoj je

kod Bresta

poraz

križevakog)

veoma malo naših vojnika

bana, a uz to je bilo s

može

ne

povea

dobra opustošena,

su

Ona

kojemu begu

pogleda na krajnu nuždu,

kralj

Sabor nadalje ispriaje banov

plau.

oprijeti

bosanskome,

pazi

pa neka banu,

kraljevstvo,

jedva može

se

nekoliko go-

toliko konjanika.

isto

i

ve

nije

tim,

nijesu

što

bili

uz

vještih ratovanju

Turcima.

neka svojim generalima u Hrvatskoj

Kralj

da sporazumno rade opru neprijatelju.

mogne

s

banom, a

Nadalje

zakone kraljevstva

da

se

Slavoniji

poslanike

one,

i

vlast,

da uz-

koji

preziru

zakljuke stvorene u zadnjem saboru, na kojem

i

se vijealo o

sveopem

ustanku.

ve

pretrpjelo

doslije

Radi nesloga

veliki poraz

i

i

onako je

rasap.

što je

može

jer kaptol više ne

mogao. Veoma je znaajno,

ljevstva ni

ne popuste.

Neka

strahom ni obeanjima.

Ako

bode ovoga kraljevstva, neka u Hrvatskoj, posavjetovavši se

Na koncu ni u

bi

i

možda

kraljevstva

ugarskoga,

ugarskim

vrijedjala slobodu kra-

zavesti,

upuuje

ih sabor,

kralj predlagao što protiv slo-

to

odmah odgode do prvoga sabora

s

ugarskim poslanicima na saboru.

ako ne nadju nikako ve pravde

pak,

s

bi

sabor daje uputu poslani-

dadu

se ne

kra-

uiniti ništa, on je uinio sve, što

cima, da ni u jednoj toki, koja bi

i

Za Sisak

takodjer kralj nešto morao uiniti, bilo sa štajerskim, bilo staležima;

naloži,

zajednikim silama

neka banu dade potpunu

neposlušne saborske

kazniti

ljevstvo

u nuždi,

i

ni

u nadvojvode,

neka prosvjeduju najsveanije ovim

nainom „Staleži

bez

i

pomoi

redovi najnevoljnijega kraljevstva hrvatskoga ostavljeni i

sila,

prije

obitavališta u najdražoj

pred

nego svi u Turske ruke panu, domovini,

te

se

drugamo

isele;

ili

ostave

najprije

Bogom, zatim pred njegovim velianstvom, pred njegovom

jasnosti,

pred

kraljevstvom

ugarskim

i

pred cijelim kršanstvom

najsveanije oituju, budui se nalaze u najskranijoj nevolji, uinit

57

e

obzirom na život

s

kao zgodnije

savjetuje

bilo

hrvatskom narodu

znae ni

nam

oajnost,

ali

da

jasno,

boriti

na život

ako je stanje naroda

mrva od prava

sudbina

nužda

ili

na koncu XVI.

se

smrt.

i

Zakljuci toga sabora

oajno,

i

vijeka

staleži

ne popuštaju

otabine njima je prva

sloboda

svojih,

što

1

koristnije".

i

pokazuje

sabor

Taj

otabinu svoju ono,

i

naj-

i

slavnija stvar.

Od

ožujka trajao ugarski sabor u Požunu, a

25. sienja do 20.

mu

predsjedao

„neka

riješili:

Hrvatska brani kako zna sama,

se

plaa svoju vojsku".

2

Nadvojvoda je dakako obeao,

vojsku poveati, a zasluženu, Bilo je

platiti.

ništa,

to

vratili se

svoju,

sama neka

dae

banovu

neisplaenu plau, kralj

još

ali

i

su

e

na žalost samo obeanje. Ne opravivši gotovo

se

da obavijeste brau

hrvatski u Zagreb,

poslanici

kako im

Za Hrvatsku

nadvojvoda Matija.

brat kraljev,

odslije

valja jedino

nadati

Boga

u

u svoje

i

mišice.

Dok je

se u

Turin

Ugarskoj

svaki

as

Ban Toma boravio

s

je

nadvojvodu

i

na svom

dobru u Samoboru, otkale

da je u februaru

potjeru

dali se u

husari,

i

opore. Tako na

Grassweinu,

piše

Stjepanu

Vuko-

koji posjekoše

i

februara

iz-

Turin

provalio

70 Turaka. 3 Ban je sa svojima ljudima stražio 19.

Kupe

preko

konjanika u Turopolje, a tamo je

Za Turcima

dotle

pali.

Ernesta

više stotina pješaka

vinu spalio.

i

opre Turcima,

se

manjim oporima

provaljivao u

u Hrvatsku, da je robi

vješuje

kako da

vijealo,

gonio take manje

da su

njegovi ljudi dvaput razbili Turke. Prvi put razbili su 400 Turaka, a drugi

put su ih razbili

robiti iz

Petrinje

kad je

na Kravarsko.

išao

Rustan beg sa 1300

Turaka

je

tu

mnogo

ljudi

poginulo.

Rustan beg jedva jedvice je pješice pobjegao. 4 Nadajui se ban 1

str.

Articuli

dominorum

483.

seq.

et

et

nobilium

2

Kreli

3

Lopaši: Spom. hrv. kraj. Starine XIX. str. 61.

4

o.

c.

str.

etc.

291. I.

176.

u Monura. hung.

hist.

VIII.

58 sigurnom i

skorom dolasku Hasanovu spremao

i

da ne

se,

njega

bi

njegove Hasan nepripravne zatekao.

Na Carigradskom dvoru Mjesto

Siavuš

dogodila se pod konac sijenja promjena.

postao je po

paše

trei

kršanstva Sinan paša.

glasni neprijatelj

Znajui za njegovu mržnju

kršanstva,

protiv

Medjutim Hasan

se je

je namjera, da Hrvatskoj zada posljednji udarac.

budimskoga

traži

vojske.

Ostrogona, Sigeta,

Peuha

bosanskoga.

paše

gotovo južna velike

krenut

i

e

Njemu

Od samoga

paše

monoga

drugih pokoravaju se nalozima

današnja

se

mnoge ete

lete

prije.

Zapovjednici tvrdih gradova Biograda,

Bosna

uskomešala, a

nepozvane.

i

zimu. 2

sva

i

Na

glas

Velika ta vojska

kad

Priprave se inile itavu

Ugarska.

vojne

se skupi,

Cijela

je

rat.

sam spremao kao nikad

i

zlo-

nam

lako

Hasana na

zakljuiti, da je on baš najviše poticao

vezirom

velikim

put 1

na Sisak po zapovijedi Sinanovoj, a od Siska

dalje dotle se dodje. 3

Car

takodjer

se

obratio

na sve strane,

da

se

sakupi

vojska

V

protiv

Turina. Držali

se sabori

njemake

Obratio se car na

regenta

da

staleže,

doprinesu. Spremala se vojska

nastojanjem

u tu svrhu u Ceskoj

i

i

Ugarskoj.

i

oni u tu svrhu

štogod

u susjednim slovenskim zemljama

nadvojvode Ernesta (koji je upravljao

slo-

venskim zemljama na mjesto malodobnoga Ferdinanda).

Po tim pripremama oekivalo

Takovu vojsku trebao

vojska.

se,

da

je predvoditi

povjeri vodstvo Rupertu Eggenbergu,

on

pukovnik u španjolskoj

bio

Nizozemskoj

pod

glasovitim

e se skupiti lijepa iskusan

kršanska

rodom Slovencu.

vojsci,

te

je

služio

Car

vojnik.

7

namjesnikom Alexandrom

Doslije je

godina u

Farnese

Parmenskim.

Kad

se vratio iz

Nizozemske, imenova ga car tajnim savjetnikom,

vojnim povjerenikom

i

za povij edaj ui m generalom u Zagrebu.

1

Hammer:

2

Isthvanfv:

3

Ibid.

4

Gruber: Vojna Hrvata

1.

o.

o.

c. c.

217. str.

368.

c.

s

Turcima,

str.

79.

4

59

(

nadvojvode Ernesta dobio je Eggenberg naputak, po kujem

)d

ima zapovijedati Koprivnici,

Stjepanom (iirassvveinom generalom

sa

vojsci

Ivanom Wernerom

s

.Jakobom Hanibalom

s

i

u

Reite-

navskim, pukovnicima saleburških pripomonih eta. Zapovjedništvo

neka vodi kao povjerenik,

odsutnoga zapovjednika

zastupa

koji

(Obristen-Leutenant) markgrofa Karla burgavskoga.*

On imade vatskim

dopisivati

nome zapovjedniku ima putku

se osobito

reuje

s 1

Iz

neka

naglašuje,

vojništvom

i

sve što se važnije

javljati

mu

neka

ovoga naputka

ne

s

imao

je

prvak

te je bio

kao vrhov-

dogodi.

ono male

U

na-

sirotinje,

voditi sve vojne poslove

i

uvijek zato

naslov

je taj

djeni vojvoda pridržao, nego naslov komisara,

na elo vojnoga vijea,

hr-

da je Eggenberg dobio naslov

vidi se, si

otimlje

banom

narod ne preopte-

se siromašni

se

ne vrhovnog zapovjednika, jer

On

s

i

sa ostalimi zapovjednicima eta, a nadvojvodi

i

što ima.

karlovakim

generalom

s

t.

j.

odre-

on je postavljen

izmedju ostalih komisara. vojne u ratu

sve pothvate

Turcima.

U

Zagrebu našao

je

pripomone ete, koje do

bile

ega

Eggenberg dosta

tužili

na

duhove na jednoj

umiriti

vavih sukoba izmedju nijesu mogli

je umiriti

nasilja i

te

sabor

i

i

Zagrebane,

posadne vojske.

2

grakoji

Trebalo je

drugoj strani, jer je esto došlo do kr-

njemake

soldateske

mirno podnositi drzovito

naca u Hrvatskoj.

i

Trebalo je da uredi

nego su otimale

nijesu dobivale plae,

su došle. Trebalo

su se neprestano

posla.

i

i

banovih vojnika, koji

nasilno ponašanje tih stra-

3

Glasovi o spremanju Turaka dolazili su neprestano u Hrvatsku,

pae Tako

svaki

bi se

manje ete njihove znale

Rustan beg dvaputa provalio

je

varsko,

as

ali

zalijetati

u Hrvatsku.

mjeseca travnja na Kra-

prigodom druge provale bio je suzbijen kod Glogova

~

Markgrof Karlo od Burgava, otišao je iz karlovake krajine 9. veljae, da bude gubernator u Nizozemskoj. Spom. hrv. kraj. 1. 175. 1 Dr. v. Zwiedineck Stidenhorst „Ruprecht von Eggenberg". Gratz :

1878. 2 3

Str.

22.

Lopaši: Sponi. hrv. kraj. Starine XIX. str. 61.

I.

str.

175.

60 1

Petrinje.

blizu

Istome begu

naložio je

Hasan pod gubitak

glave,

da mora nainiti most kod Petrinje za 4 dana. 2 Hasan je

hotio,

da imade sve pripravno za svoju vojsku, koja je imala udariti na Sisak.

Kad

most gotov,

je bio

Hrvatski

po okolici petrinjskoj. plijeniti

i

plijenio je staleži

harao Rustan beg dalje

i

Turinu

znadu, da je

banova vojska premalena, a njemaka vojska

harati, jer je

nainom

vojevanja odbijati Turke. Toga

nije

vrsna ni brzinom, ni

radi

ponovno mole nadvojvodu, da banovu vojsku pomnoža.

ga nadalje, da

bi poslao

može

kaptol ne

grebakomu. Tomu

a uživaju

Za

tu

da

najplodnijeg

u

popiše

etu

e

dat

50 konjanika 50 pješaka,

braa inae

kraljevstvu

polja

200 konjanika

se

što

viceban 25 konjanika

kodjer se

pozvani,

i

25 pješaka,

prije

Ivan Ratkaj

;

i

e

kaptol bilo

Svi kapetani kraljevstva, u stvarima

treba da su o banu ovisni.

kad Turci

i

viceprotonotar

isto toliko

ponu

e

Kmetovi

biti

opsjedati koju tvrdjavu

zauje, da sam bosanski paša osobno dolazi.

saboru

250 pješaka.

zagrebaki za kaštele abacije topuske dat

za Dreninu.

tiu,

rata

i

50 pješaka; Pavao Gregorijanec 50 konjanika

i

bilo

naredjuje

turopoljskoga,

50 pješaka, ban za Hrastilnicu 25 pješaka, za Sisak,

beskorisna,

dobra. 4

Nikola Ištvanfi 50 konjanika

Biskup

toliko.

isto

svoja dobra izgubio, neka kralj dade samo-

veoma mnoga

posjeduju

se

za-

kaptolu, koji se uvijek u obrani Siska hrabro

Za obranu neko sabor,

ga tom zgodom daje sabor kaptolu

Pavlina u Lepoglavi, jer ta su i

Mole

da se Sisak utvrdi, jer

vojnika u Sisak

što

mnoga

ponijeo, koji je

brae

3

to više initi.

Lijepo je priznanje,

stan

lako

ili

ta-

kad

Na tom zadnjem

provale Hasanove na Sisak priznavaju tužni

staleži,

da imade mnogo mjesta u Hrvatskoj gdje nevoljnome puku osim života

i

polunaga

tijela

gotovo ništa nije ostalo,

kršanski, koji od kršana oekuju 1

Ibid.

XIX.

2

Ibid.

1.

3

Articuli etc. in

str.

pomo,

61.

c.

*

Ibid.

5

Ibid. str.

str.

490. 497.

o.

c.

VIII. str. 429.

a

a ne navalu

taj i

narod je otimanje. 5

61

Poetkom sada

3000 pješaka

s

restinca

palio

se vrlo,

jer

moi, ako

morao

je

to

bi

o

etama kod povjednik

sjedini,

Jastrebarskoga

e

premjestit

svojih,

ogulinsku okolicu. 2

etama

te

se

obojica

i

e

nju

i

e

zaposjesti

njemake

združi svoje

novim hrvatskim etama,

se utabori

u Posavinu

Grasswein,

ivaniki, Albin

da

tursku

sprijeila

e bi sjedinjena

naloži,

se sva vojska,

sa svojim

general koprivniki, Stjepan Grasswein,

;

se sa svojim

Sam Eggenberg

i

mu

tuži

mogao, jer je

nije

odlui Eggenberg, da

karlovakome

Generalu

provalu.

i

1

ja pošalju. ali

oko Ke-

a od nikuda po-

se brani,

pomo,

ali

skorom dolasku Hasanovu pod Sisak sve širili,

u Hrvatskoj,

te je

kad je douo od uhoda

na gibanje Turaka,

po Hrvatskoj

ima

mu

bio pritekao u

su se glasovi

vema

Siska.

mu

da

Petrinje,

iz

u Turopolje,

da

vojske,

pisao,

beg

javlja to Auerspergu

spremaju na karlovaku

se Turci

što je

posvuda

i

Rustan

zaletio

Ban Toma

nema dovoljno

paziti

Kako

se

300 konjanika

i

robio.

i

Auersperg

da

opet

svibnja

uvati

na Savi

za-

oko

predjele

slovenske ete

utaboriše

;

s

ba-

blizu

Zagreba, otkale su mogli dobro motriti svako gibanje neprijateljske vojske, a ujedno vojske. i

im je lako

Dakako, da je

radi nedostataka

ta vojska

Glavna

Turin

da im

je

se

stradala

Na

navodjenju ukupne

sile

je Isthvanfv

i

Hasan

Uzmemo

Valvasor.

stavljena od kojekakih elemenata,

Starine

XIX.

2

Ibid.

1.

c.

3

Ibid.

str.

4

Istbvanfy:

fi

Valvasor:

str.

li,

o.

c. c.

63.

str.

IV.

368. str.

i

novaca, 3 oni

onamo

se sakupilo

521—522.

— 50.000.

da je turska vojska

odgovarat

63.

o.

sve strane pišu

pašine, razilaze se izvori. Jedni

hiljada. 1

radi siromaštva

ljudi.

navode za najmanji broj 20.000, a drugi od 40 4

etama ukupne

to bliže.

turska skupljala se u Banjaluki,

sila

i

pošalje provianta

svakim danom sve

do poetka lipnja oko 30.000

U

veoma

pojedinim

najnužnijih ratnih potreba.

zapovjednici te vojske, stradaju a

bilo ravnati s

e

istini

S ovima bila sa-

broj oko 30

U

Gradiški sakupili

ogromne

da

ladje,

su Turci svoje

k Sisku

plove

je glasovita Kacijanerica, Erdedica,

od ovih topova

svaki

jana,

U

Banjaluki

se

stala

su

sastavljene

malo

koje su ukrcali na

topove,

Med ju turskim topovima

l

top

i

bacao je

s

bila

grbom cara Maksimi

od 60 funti težine. 2

zrnje

sabrana vojska poinula je nekoliko

a onda

dana,

spram naših zemalja. Prednje ete Hasanove

micati

2000 pješaka

od

600 konjanika, a

i

iI

bile

iza njih

po

pomicala glavna vojska obalom Save.

se

Zaustavi se vojska kod tvrdjave Drenine, 3 koja je bila veoma

Na

slabo utvrdjena, te ju za nekoliko dana osvoji.

Hasan paša

svojom vojskom pod Sisak. Na

sa

14.

15.

4

lipnja

pade

lipnja bijeli se

tursko adorje po brežuljcima sisakima, a doline sisake poplavilo

more od Turaka.

je

nego

Prije,

trebalo je nainiti most preko

u jedan

Kupu

Prešavši

dan.

e

li

biti

neposredno pod Siskom,

Kupe. Hasanovi vojnici nainiše ga stao

Hasan

je

graditi nasipe

e

strane Kupe, da na njih postavi topove, koji Pješadiju, a

brigu nad topovima povjeri

i

U

begu zvornikome.

zagrebaki

:

Blaž Gjurak

najbolje mogli

i

im

i

stali

htjela,

te

zaštita

namah je

pogodjen od

s

komada

željeza,

mrtav.

Gjuraku. 6

Videi hrabri

2

iz

pomo

Sva

što

je

u

prvim

obrana

branitelji grada,

s

kupske

grada da

:

4

Zwiedineck Siidenborst o. c. str. 27. Valvasor: o. c. XV. str. 522. Kreli: o. c. str. 293.

str.

63. :

strane.

navalama turskim,

ostala

e

s

na

vrata

Blažu

se morati predati,

ne stigne, pošalju poslanika k Tomi Erdedu

Starine XIX.

(;

mogu

pomo. 5 Gradu

u

ga odbila turska kugla

3

5

su

na grad. Nesrea je

Die Slacht bei Sissek, Laibach 1861. Vaniek: Specialgeschichte der Militar-Grenze. Radics

kako

se oni,

obližnje krajine, koji

jaka kula prema gradu

kanonik Finti odmah

ostao

1

Mate Finti. Utaborili

nasipa topovima udarati

gradskih,

ako im

zapovjednici one godine kanonici

Svi muškarci

znali.

udarati na Sisak.

Hasan vojvodi Memi-

Eggenberg 100 pješaka Slovenaca

je bila najbolja

Turci

i

bili

one

Sisku su, a nekoliko dana prije dolaska Hasanova

nositi oružje u

poslao

Sisku

s

str. I.

6.

str.

268.

i

Eggen-

63 bergu molei

namah u

sve plemstvo,

krajevima

danju

nou

i

Na

19.

lipnja sakupila

i

Ban Toma zove

priteku.

da se

i

ve

Gjuro

oružjem

s

kršanska vojska

se

domovinu

Sigismund

i

i

i

Paradaiser,

Jakov Plankerij

s

wein

hrvatskim vojnicima

dinger vodi

njemake

iz

e

prenijeti

U

kr-

Turo-

Andrija Auersperg,

Krsto

Obruan

s

ko-

(Plancherius) kao vojvode

ovjek

spo-

okoline varaždinske. Ferdinand Vei-

Adam Raubar

strijelce,

ove, vode

kranjske arkibuzire,

Stjepan Tahi hrvatske h užare.

Petar Erdedi hrvatske uskoke,

je

hite

500 njemakih konjanika, a do njega namah Stjepan Grass-

soban,

i

po

1

za kršanstvo.

prispjeli

je

Zagrebu. Eggen-

preko Save, koji

Jastrebarskoga

iz

u

konjanika. Sa Eggenbergom je Nijemac Melkior Reder,

s

u ruci

neka

poruio,

on u najveoj pogibelji.

je

se bore za

ruškim arkibuzirima

svima je

bio,

novi most

nainiti

polju našao se

njime

ustane

razmjestio

šanske junake, da

s

da listom

pod Sisak, jer

berg je dao

a

pomo

Eggenberg sazva pak sve generale, koje

Zagrebu okupi.

raznim

u

da im

obojicu,

Uz

manje ete Ivan Draškovi, Vuk Druškoc, Benko Turoc

Fran Orehovaki. Svim tim vodjama našega imena zapovjednik i

glava

koji su

ban

Toma

Erdedi

bud konjanici, bud

banskom vojskom od 2400

s

pješaci.

2

Tko

vodja nad tom lijepom vojskom, dosta

hrvatskoga

Tomu Erdeda

vjesniar Gjuro Ratkaj 4 Ištvanli

daje

i

prvenstvo

je

je imao

eta

iz

Hrvatske, a

kroniar Petarde Reva,

jesu

Za bana 3

naš

po-

Francuz Ducange. 5 nad glavnom vojskom Eggenbergu, a

jamano

pokoravati Eggenbergu,

prvi vojsko-

teško oznaiti.

Valvasor svome zemljaku Auerspergu. 7 Ban više

biti

ljudi,

priveo je naj-

kao ,,prorex Croatiae"

se

nego je

Toma

s

nije

njim sporazumno radio.

morao

Tono

oznaiti broj kršanske vojske veoma je teško, jer se naši izvori 1

XV. XV.

522. 523. Starine XIX. 169. 3 ,,De monarchia et s. corona regni Hungariae". Petri de Reva Schwandtner: Scriptores II. str. 756. 4 Ratkav: Memoriae regum etc. str. 145. 6 Ducange Illvricum vetus et novum str. 189. 6 Isthvanfv: o. c. str. 369. 7 Valvasor: o. c. IV. str. 524. 2

Valvasor: Valvasor:

o.

c.

o.

c.

:

str.

str.

64 u broju vojske razilaze.

Naša

1

Vojska je svakako

vojska koncentrovala u Zelinu. Vojvode su oekivali Gjuru

se

Zrinskoga,

pomakla

on

ali

nije došao,

vojska za dvije milje dalje od Zelina

se

Dotle je Hasan

Sisak sa zapadne, južne

istone

sam

ve

je

Siska neustrpljivo

i

ranjen,

je

odluno

predaji

je došao na misao, da

e se

protiv toga,

vratiti

stala

i

kod Novi

neprestano udarao na

e

Hrabri borioci

glasa

ni

kod Novi grada

samo pogledati

i

stali

položaj

natrag u Novi grad. Ban

znai

jer to

21. svibnja

Gjurak imade još 300

strane.

naše, a naši stoje

sisake tvrdjave, a onda, da

Toma

o

ali

oekuju

Eggenberg

vijeati.

Na

ga sprijeilo.

nešto

grada, 2 kaštela Erdedijeva.

ljudi,

od 4000.

brojila više

da sisaka po-

uiniti,

sada postane malodušna, a kršanskoj vojsci može se dogoditi, da je Turci

padnu,

Dok

napanu

dok su

kako

se tako

potuku.

i

vijealo,

zid.

dojezdi

ve

Memibeg neprestano bliza, jer je

zapovjednici

ostali

je neprijatelj

li

iz

na po

pomo

s

bio zato, da se neprijatelji naizilazili

Siska

raznim prijedlozima.

s

glasnik,

e

veer napast

kojega

još danas,

e

lako

sutra

na nju posve

iz

vojskom dospjeti na

s

e

koji ispripovjedi,

kod Save, na koju

kulu

porušio

a u

udara,

nainio nasip,

„Ne dodje

Banje

3

Sisak pasti", završio

4 je glasnik.

Taj glas oduševio je vojskovodje,

Auerspergove rijei

a

gledajmo na broj vojske neprijateljske, Bog

e

:

„ne

nam pomoi",

pre-

kinuše svako dalj ne dogovaranje, odlueno je bilo navaliti namah. 6

Sva

se vojska svrstala u tri bojna reda.

dostojanstva, iza

stao je u prvi bojni red

Radi prvenstva

ban hrvatski

i

svojega

Toma

Erdedi,

bana bio je general Auersperg, iza Auersperga u treem bojnom

redu general Eggenberg,

pa Reder sa pješacima

drugim etama

i

1

Valvasor: o. c. IV. str. 523. pozivlje se na zemaljske spise i izvorne rukopise, po kojima navodi 4000 ljudi. Ratkav, Isthvanfv, Smiiklas i

Vaniek

Starine

3

Ibid.

4 5 c

8000 vojske. XIX. Radi: Izprave

jesu za

2

1.

c,

Ibid.

176.

Ibid.

1.

c.

Isthvanfv:

o.

o.

str.

.*5G9.

o bitci

kod Siska

str.

175.

65

na obadva

krila.

Ban

1

Hrvatima dobio je prvo,

s

mjesto. Vojska naša krenula

baš je ruao,

vojska na

njih.

pašu mirio,

mu

kad

da

zvorniki beg Memi

Uz pašu

e

namah spram

je

sjedio izdajica

ali

da dolazi neka

javi,

Vojni Traanin,

za glasnikom, a svaki

oružje itave vojske.

blistaju stijegovi

i

o itavoj vojsci,

naloži

red

i

namah, da

ljudi,

od kojih je

da

se

U

na Kupi.

On sam

na grad. 4

Odrom,

s

se radi

i

Hasan

je

je on most

na elu im Kurt

Srbe,

nalogom, da neprestano udaraju

na otoku, u kutu medju

utabori se

daljini

najizabranija

i

S tim konjanicima prešao

Opert bega,

i

ro-

vojska postavi u bojni

ponajbolja

taboru ostavio je ostalu vojsku

bega vujidolskoga

u

Hasan uvši, da

se sva

18.000 bila

vojska, ponajviše konjanici.

Kupom

i

tu utjee.

što

Iza ledja Hasanu bila je Kupa,

s

desno bio je most, koji ga je spajao

e

2

paši,

ili

doskora za-

prevede je preko Kupe. Po jednom izvještaju 3 imao

38.000

da

javlja

koji je

brae

No

djaka, koji dolazi zato, da uznemiruje pašin tabor.

reda glasnik

najopasnije

Hasan paša

Siska.

jedan od Erdedove

to valjada biti

i

lijeva bila s

gotovo na pol milje

a na

je Odra,

Nadao

taborom.

se naši u prvoj navali odviše zaletjeti,

bojni red protegao

mu

se

Hasan,

toga radi njegov se

daljine.

6

Uz Hasana

bili

v

su još Seferbeg cerniki, brat Hasanov, poturica kao

Memi beg zvorniki; Mehmed beg hercegovaki, Ramadan

vojvoda, bivši beg

Ibrahim beg liki

škenderski;

Velikovel beg požeški. 6

i

Hasan paša namah 1000

Draškovi, Benko Turoc

Toma. Ban Toma

s

brat njegov;

sin sestre sultanove;

Sinan beg orehovaki;

Na

prvi bojni red baci

svojih najboljih konjanika. Naši konjanici

sranošu doekaju,

divljom ih

i

i

a u borbi se osobito

hrvatskim konjanitvom, a podupiran

Ibid.

2

Ibid.

3

Starine XIX. Izprave etc. str.

4

Ibid.

1.

c.

6

Valvasor

6

Starine XIX.

:

o.

c.

XV.

str.

str.

Ivan

Ivan Orehovaki, nad svima pak ban

cima Auerspergovima, zasijee u sredinu lijevoga krila 1

istiu

525.

187.— 190.

187.— 188.

strijel-

neprijatelj-

66 skoga

razdvoji ga. Bitka je bila krvava

i

pomo

za

preko mosta,

odluena

je

Odluio

bila.

ve

ali

i

neodluna. Hasan

pomo

nego je

prije,

stigla,

1 sa svojim konjaništvom najstrašnije navaljivao, a do njega

Dok

se

oni u bijeg.

junacima

U

to provali

iz tvrdje, te

Odru

preplivati

Kupe,

ve

koji

caju u

ne

Kupu, da

pušta

iz

množina

Hasan

s

ostalima

i

vreve na most

ljudskih

i

poetku nije

sam

ali

U

zagrljaja.

drugi

Od

mah

jedan

da

uzdržati

18.000

prekri

red,

i

ali

on u

Muhameda vezira

tolika

ga ne po-

nitko

bijeg,

no

što

ljudi,

Kupu

oko vode ne ugleda. 3

ti

nikoga, carevia Mehmed bega, koji bješe

velikoga

ba-

ih

no u bijegu

Hasan prevede

Od odline

turske

medju mrtvacima osim Hasana: Memi bega zvor-

našli su

sultanove;

teško je

za to se mnogi

jedva nešto preko 2000. 4

se

No

ruše.

ona je danas nemilosrdna, jer

i

druge nagne

zaglavi.

na most preko

jure

prispjeti,

konjskih,

i

nastojao

bilo

preko mosta, spase gospode

tako se spasti;

i

i

svog

kad

a

sluša,

u

metež. Turci bježe na sve strane: jedni

i

je preplivaju,

lješina

je

Gjurak, junaki branitelj Siska sa svojim

hrabri uskoci senjski sjekirama

radi silnoga meteža

i

stane udarati na one, koji su ostali u taboru.

Nasta openita strava

hoe

bijeg.

videi pješaci kako konjanici uzmakoše, nagnuše

ali

2

odmah

dogadjalo lijevome turskome krilu, borilo se desno

to

još junaki,

nego nagnuti u

ino,

bitka

ban Toma Erdedi, jer on je

je bitku nas

Auersperg. Turcima ne preosta

šalje

sin

sestre

po materi od roda carskoga, sina Rustema,

Mustafu

;

najstariji

Sultansada,

bega kliskoga

i

zeta cara

Sulemana; Ramadana požeškoga; Sefera bega cernikoga; Sinana

orehovakoga sana

i

i

Mehmeda,

200 zajma (turskih velikaša) i

svem

palo ih je u i

Od

Traanina.

izdajicu Vojina

12,

vojvoda, osim Ha-

ovima još 40 alajbega,

s

400 znatnijih

spahija, sila janjiara

asapa. 5 1

„Erdodio

Isthvanfv

cum c.

str.

2

Vanicek:

o.

c.

3

Isthvanfv:

4

Valvasor:

5

Isthvanfv:

o. o. o.

equitibus

suis

o.

:

c.

c. c.

acerrimam

impresionera

370. str.

I.

str.

XV. 1.

e.

268.

370. str.

529. Starino XIX.

Valvasor

o.

c.

str.

str.

530.

178.

faciente".

:

67

Onima,

što

preostadoše u taboru, kad ugledaše polomljenu gotovo

svu Hasanovu

pade našima u ruke.

Plijen u taboru

30 brodova, 39 topova,

god. 1537.

u

nesrenoj

janeru, po kojem se

je

bila

poznata Kacijanerica, koja je

Erdedica*

se

i

oteta vojskovodji Kaci-

top

grbom cara Maksi-

s

.

i

begove izvukli su naši vojnici

ostale

zlata, šajke

veoma malo,

pohvatano, a od vojnika turskih

sve zastave, bijaše

ljudi.

8

Ban Toma

da Hasan bude sahranjen. Brat banov, kapetan

se,

uskoka,

Petar Erdedi zamota ga u novi sag,

koplje

zastavu, iz

i

kojih 10 do 12 glava. 2

Naših je vojnika palo malo, možda kojih 50

neki beglerbeg

dugim motkama

kršanske ruke. Do 2000 konja turskih

sve je to došlo u

Erdedi pobrine

s

haljine, zlato, biserje, skupocjeni

maevi, mnoge konjske sprave od suhoga

Od

Spominjemo

prozva.

i

Kupe. Njihove bogato izvezene

i

tabor

1

Hasana iz

itav

bijeg.

bio je obilan.

kod Osijeka

bitci

Osim Kacijanerice našla milijana

spasti se bijegom.

medju njima 9 velikih za navale na

a

Najogromniji top

tvrdjave.

nego

drugo,

preosta

mogao, pa se dadoše u

tko

što je

PograbiŠe,

ne

vojsku,

i

prebaci preko njega

zakopa ga na povišem mjestu blizu Siska. No

Petrinje iskopa

naših se junaka gotovo svi

istakoše,

historiar savremenik isporedjuje ponajbolje se istakao, što

e

Hasana

s

nam

i

prenese ga u Petrinju. 4

zato

ih

i

pravom naš

s

Leonidinim junacima. 6 Ban

Toma

posvjedoiti asti, kojimi ga odli-

kovala Europa.

Sirom kršanskog

nad nekrstom. Razni u Gradac, u Prag, u

svijeta lete

izvještaji

Be,

glasovi,

vojvoda

šalju

da navijeste pobjedu se

najveom brzinom

6 a odatle na sve strane.

* Erdedica je top Šimuna Erdeda, nekadanjega biskupa zagrebakoga, privrženika Zapoljine stranke. Na njoj je bio grb obitelji Erdeda. 1

2 3 4 5

6

Valvasor: 1. c. Starine XIX. str. 64. 179. i 185. Valvasor 1. c. Megiser: Annales Carinthiae str. 1667. Ortelius, o. Kreeli: o. c. str. 295. Ratkay: o. c. str. 158. Starine XIX. str. 174.— 175. :

c.

str.

134.

*

68

Po crkvama nika, koji

mu

služe se mise zahvalnice.

Car Rudolf odlikova

glas-

dojavi pobjedu, zlatnim lancem, a onda namali zaputi

u crkvu, gdje se pjevalo: „Tebe Boga Hvalimo". 1

Na

papinskoj

stolici

sjedio je tada

na „svoga ljubljenoga sina grofa

Klement VIII. On upravlja

Tomu

Erdeda, na mjesto njegova

carskog Velianstva, bana", vlastoruno pismo puno najljepših znanja „Ti

i

najkrasnije pohvale. onaj, koji

si

si

stvar

i

pri-

2

savjetom mudro unapredio

i

junakom

mu papa U svom veoma laskavom pismu zove ga zaslužnim mužem po kršanstvo, potie ga neka bi u budue stjecati take pobjede. Piše mu papa dalje, da nastavio on znade, kako mu tešku zadadoše Turci bol, kad lane osvojiše

se

desnicom iskazao", piše

i

znamenitu tvrdju, (papa misli na Biha),

ali

e

da

neka ban Toma pobudi najveu nadu u srcima slavnom pobjedom. koliko

razabereš, saznali,

emo

to

tvoje

pre-

„Medjutim, da

pismo ovako:

zasluge,

tom

da štogod bismo

znaj,

i

uznesti tvoje

drage volje uiniti uvijek". 3 Papa je privatno

tu slavnu bobjedu zahvalio Bogu. 4

sveano za

Od

cijenimo

povraeua;

sviju,

da je kadro promaknuti tvoje dostojanstvo

junaštvo, i

Završuje svoje

biti

španjolskoga kralja Filipa

.11.

dobi ban

Toma

za svoje ju-

naštvo visoku odliku: bio je imenovan vitezom reda sv. Spasitelja,*

znak

a vidljivi

odlike

te

grbom toga reda

s

i

bio je zlatni

natpisom

:

biserom

„Domine

urešeni

probasti me".

lanac sa

Tu

odliku

nose banu u Zagreb dva odlina prvaka rimska istoga reda. dijeljenje toga reda obavilo se

veoma sveano u crkvi

Po-

sv. »Stjepana

u Zagrebu.

1

2

Valvasor: o. c. XV. str. 532. Theiner August Vetera monumenta :

tom.

II.

str.

3

Ibid.

1.

4

Ibid.

84.

i

Slavorum

meridionalium

etc.

85.

c.

* Taj red osnovao je Vinko Gonzaga IV. vojvoda od Mantue, a II. monferatski, prigodom ženidbe sina svoga Frana sa Margaretom Sabauda. Osnovan bijaše red na obranu i proširenje kršanske vjere. Red je.potvrdjen poslije od pape Pavla V. Ratkav:

o.

c.

str.

159.

69

Sveanim nainom

hrvatske gospode u prvostolnu

e

da

sakupljenoga

anu

konje

svoje

u njoj

crkvu,

zobiti.

1

svoje

obitelji

i

crkva puna je naroda

Velika i

poharane domovine. Sve-

zagrebaki Petar Domitrovi,

biskup

službu božju obavljao

u pratnji

za koju je Rasan govorio,

mnogih krajeva uboge

iz

koji pozdravlja

Toma

ban

polazi

bana Tomu kao pobjeditelja

i

osloboditelja naroda

svoga. Iza otpjevane službe božje prima ban svetu priest, a rimski

prvaci ovjese

mu

se to obavilo

prima ban sa svih strana estitke. Ispred crkve pale

se prangjije,

oko vrata

zvue

trublje,

zlatni lanac uz propisane

sva zvona zvone

;

Kad

formule.

a pobožni narod moli

sreu bana junaka. 2

za

Slinim nainom proslavio

je

i

Andrija Auersperg u Karlovcu

pobjedu nad Turcima. 3 *

Vojska a onda

pobjednica otpoinula je dva oduševljeno

se

digla,

Petrinju osvoji. Prednje

Kad

Eggenberg.

Eggenberg 1

2

Ratkav

sa

:

o.

su se

c.

str.

ve

Petrinje

je

približili

vratio,

potjera

Turke,

da

i

ban Toma Erdedi, a zadnje Petrinji

a

douje ban, da

sobom da

je

uzeo

i

se

sve

157.

str. 159. Valvasor: o. c. XV. Siska" str. 189.

Ibid.

3

*

iz

ete vodio

etama

svojim

da

dana na polju sisakom,

Na uspomenu

str.

532. Starine XIX.

„Izprave o

bitci

kod

zagrebaki kaptol postaviti u selu Gredi kod Siska kapelicu. Kapelica bijaše posveena na ast sv. Ahaciju, 1 koji se slavi na 22. juna. Iz Hasanova plašta naipoklonjena stolnoj crkvi u Ljubljani, a na dan njena bijaše kazula 22. juna tamo se svake godine u njoj služila misa na uspomenu slavne 2 položaju vojske u bitci kod Siska sauvana nam je sate pobjede. vremena slika, koju je Valvasor prerisao i umetnuo u svoje djelo. 3 Imamo kod Valvasora na uspomenu te bitke nekoliko epigrama, što ih je sastavio neki Matija Bastijani (g. 1629.) o Hasanovim zastavama, 4 Naša o smrti njegovoj, o njegovim psovkama na kršanske svetinje. narodna pjesma proslavi taj dogadjaj, a štampao ju Ivan Krst. Tkali u „Danici" od 1883. na str. 124. A naš Kukuljevi u svojem Juranu i Sofiji pokaza slavu, ast i sud potomstva o toj bitci. sjajne pobjede sisake dao je

i

1

Starine XIX. Izprave etc.

2

Radics Die Schlacht bei Sissek Valvasor: o. c. str. 534. :

3

4 Ibid.

1.

c.

str.

192. str.

6.

70 velike topove,

kojima

s

k njemu, da mu

se

imala osvojiti Petrinja. Ban poleti

e

zašto ne

razjasni,

da nema dosta hrane 1

stao ispriavati,

namah

na Petrinju. Eggenberg

k tome, da ne smije bez

a

,

se

naroite dozvole careve ii na tvrdjave s topovima, jer još traje formalni mir izmedju cara i sultana. Dokazivao je Eggenberg, da je

dovoljno

neprijatelj

jamano

je

odsada

e

da

se

sklono. Uvjeravao ga, da

e

mir prekršio,

je

što

na mir.

paziti

Ban ga

kažnjen,

kad im

Petrinja osvoji,

neka ne napusti sada

zakljinati,

stao

samo nebo

je

Tumaio

se neprijatelj poslije nekoliko navala predati.

da tu

kazuje,

dozvola kraljeva,

potrebna

nije

treba

što

pa kad

initi,

Petrinja pogibeljna po Hrvatsku, Sjetio

ga ban

i

znali pobijediti,

na ono, ali

ega

kod Siska Sada

nije hrabri

prije,

nego

drugo

preostalo

1000

ljudi

e

k tome

radio,

s

nije

raspustiti

bilo

svoje

njima ne posluži.

Korušku

ban mogao

dovoljno,

šteta,

što

vatsku dosta krvi, nevolja

XIX.

Starine

No

ne-

da se okoi

Kod

se

vrati,

da se upusti u

jer boj.

mu No

dade sve nasipe Hasanove,

ete,

da se možda Turin

rastepsti,

toga je

Eggenberg

drugojaije razvili dogadjaji, koji

Isthvanfv:

da su naime

ete natrag

svoje

svojim

posla

da

te

ih

nije poslušao

da je sada pala Petrinja u kršanske ruke,

1

Štajersku.

rukama

na posao

što

2

Neprežaljena je

2

i

sklonuti,

nego da

da dade primjer svojim vojnicima,

više potakne.

kako je

znade,

ih prekoriti svijet,

ni banu,

kojih je on navaljivao na Sisak,

drugiput

dalje,

da se vrate u svoja obitavališta.

ih raspusti,

nije

njegovih

jer,

još

sisakom pobjedom. Eggenberg povue

riste

ban

kad sama ruka božja po-

Kranjsku,

e

je

da se pobjedom nijesu poslužiti znali

odlunoga Eggenberga

s

s

se

ideje,

o.

str. c.

i

65. str.

371.

jada.

e

slijediti,

Tome Erdeda, jamano bi se

a koji su stojali Hr-

DIO.

III.

Od pobjede kod Siska do zahvale Erdedove na banskoj asti.

Od Kad

godine 1593.— 1595. sisakom porazu,

je stignuo glas o

sav jiarod. Glasovi o porazu

U

još crnije prikazivali.

cama carigradskim, da i

Pae

Srijem. 1

vojvoda,

bili

su doista crni,

e

zbog tolikih gubitaka

topova

i

i

Carigradu

i

Ugarskoj

u

vojske

uli-

i

dvanaest

turski historiari. 2 Najviše je podra-

rat,

vakoga. Nemogui i

njegove

a pomagala ga

II. rat.

i

sestra

da osveti smrt sina njezina

sultana,

zaklinjala

i

da navijesti Rudolfu

sultana,

predobio Sinan za

Sinanov

Budim, zemlje

pasti Bosna,

tako ju spominju

prisiliti

Pae

se u

sav glas vikala je podjarena svjetina

živao svjetinu krvoloni vezir Sinan

rat.

ali

prozva narod ovu godinu „godinom propasti" (Bosghum

senesi), a

tim

uzbunio se

u Carigrad,

pristaše, a želio je

Vojsku je takodjer sultanova,

Mehmeda

sultan odoljeti tolikim navalama,

protiv svakog

koja je hercego-

odlui

se za

medjunarodnog prava dade na nagovor

tamnicu carskog poslanika Fridrika Krekovia,

baciti u

a obitelj njegovu osudi na galije. 3

Za

što

te stvari,

ni znao, a

kako

su

se

dogadjale u Carigradu, nije Rudolf

II.

se nije nastojao valjano uputiti u stvari, držao je,

da su provale bosanskog paše

bile

na svoju ruku poduzete, a sad

e

smru njegovom prestati. Pae car je pisao na 10. srpnja kojem mu javlja, da je u Carigrad i

1

Isthvanjy:

2

Hammer:

3

Isthvanfy:

1.

o. o.

c. c.

c.

Kreeli: IV. str.

o.

c.

219. 372.

str.

str.

velikome veziru pismo, u otposlan

295.

poslanik Ladislav

72

Lobkovi,

danak,

koji nosi dvogodišnji

bogatu nagradu, ako

a

uzradi oko toga, 1

odstrane borbe na krajini.

vezir

veliki

i

dobit

e

da

se

da se uzdrži mir

Dakako, da je

to

i

pismo ostalo neuvaženo,

a ni engleski, ni mletaki poslanik, koji su radili za mir ne uspješe, ih u ovoj

sultan

caru

sultan

navijesti

pomirljivo

pisao

pismo,

smru Hasanovom. No

mu

kojem

u

na

primiti.

porti u Carigradu

Sinan paša, kojemu je bilo povjereno

namah

vojskom

s

25

od kojih

i

kolovoza

13.

mu

je Rudolf II.

suut nad

svoju

je izrazio

izvješen konjski rep, kao znak, da seje rat

je

Na

2

dana iza kako

etiri

rat,

8

ve

ne htjede ni

stvari

na Budimu bio je

poeo. 4 Veliki vezir

vodjenje toga rata,

— 30

hiljada

putem prama Biogradu, a sa sobom vukao

je u

kretao

navadnim

ljudi

okovima nesretnoga

carskoga poslanika Krekovia. 5 Bosna je dobila novoga pašu, koji

zvao Hasan, a imao je pridjevak mali. 6 Tako je Turska

se takodjer

posve pripravna pošiljala velike ete u naše strane, a carski dvor

pravo ni osvijestio

se još

Hrvatske

Ugarske,

i

uputi, što

mu

Opet je trebalo

nije.

da predoi kralju, kakovo je stanje

i

dolfu II. Franjo

hrvatski

odaslanici

Nadažd, Nikola

su u Prag

otišli

Palfi,

Oni ispripovijediše kralju tegobe, koje

u skrajnosti

biti prisiljeni

za njih ne zauzme. 8

kako

U

s

Krekoviu došao

s

ih snalaze

i

pozvaše ga, da

1

2

i

novaca.

glasnik,

je do cara glas.

da

e

:

Poslanicima je savjetovao,

o. c. str.

kralju,

ako

se kralj

koji je kralju javio,

Sad

poslati u

372. Decius Barovius u Ortelius o. c. str. 135. Hurter o. c. c. III. str. 145. Valvasor: o. c. XV. str. 537.

Isthvanfv

pae

se nagadjati,

vojskom do Biograda, a

drugo, nego obeati poslanicima, oružja

i

Ru-

biskup gjurski Kutassv. 7

i

Turcima

to prispije

je Sinan vezir došao

poslaniku

da ga

kralju

on po svojoj dužnosti brani propadajuu državu. Rekoše

e

i

iz

je initi.

Kao ugarski

da

nekoga

poslati

da

mu

i

o

nesrenom

nije preostalo

Ugarsku vojske, se

oni

Kovaia o.

sa

svojim

c. II. str.

300.

:

3

:

4 5

Ibid.

6

Kreli:

7

8

o.

c.

o. c. str. 296. Decius Barovius: Commentar. de rebus Ungar.

Ibid.

1.

c.

etc.

KovaiII.

str.

307.

1?>

etama okupe oko nadvojvode

ne

pomoi, da ga

pošalje

Svoga poslanika Lobkovia,

1

skrše.

dok im on

sprijeavaju,

jatelja

neka onda zajedniki nepri-

Matije,

ve

ju dospio

koji

posve.

do Ko-

morana nosei danak u Tursku, odazove natrag. 2

U berg

Hrvatskoj se spremalo, da se dobio

je

Toma

prvoj

u

mladi Bacan

Dne

7.

i

doekao. ekalo

to

Gotfrid Brenner

i

Petrinju, 3

na

200 konjanika

iz

u

Zagreb

topovima na Petrinju

9.

10.

6 tvrdjavi zatvarali.

ju ne doekaše.

Budui

Karlo-

200 Kranjaca

i

Kupa

dijelila

mnogo

da nijesu

sigurni,

Medjutim

je

ve

Sinan

vezir

i

dosta

štete Petrinji.

vrata

ni

pomo,

naših bilo malo, oekivali su

je

i

kolovoza pucali su naši prviput

su se tako

Turci u Petrinji smatrali

njim

s

Osim karlovakih

kolovoza, došlo je

Bresta/5 a kako ih je

iz

a

put do Petrinje.

velika udaljenost, topovska zrna nijesu inila

ali

stigao,

1000 slovenskih vojnika. 4

s

Koruške. Na

ban

naš

a

samo na Juraja Zrinskoga,

dodjoše kroz Jastrebarsko na Cerje.

krajišnika, koji su prispjeli

Eggen-

Petrinja.

se

spremila se vojska na

augusta

vake ete

kolovoza

polovici

zauzme

pod

carev nalog, da podje

i

jedva je

koji je

što prije

da

saznao,

se

naša vojska sprema zaposjesti Petrinju, pak naloži Hasanu malome, upravitelju Bosne, da smjesta pohiti Petrinji u

Ova

obojica

se

Hasan zvao, da pomogne

se takodjer

sjediniše

i

s

njim

Zrinski

i

kod Siska na onom otoku, S toga

e

e se mjesta

jake

straže,

da

što

1

Ibid.

Isthvanfy:

3

Gruber

:

o.

o. c.

neprijatelj

c.

str.

str.

i

372.

6

Isthvanfy:

7

Ibid.

1.

c.

provali,

105.

Lopaši: Spomenici hrv. Krajine c.

U

Ban

str.

str.

372. 372.

I.

str.

180.

i

7

šatoru

Erdedi,

naša vojska utabori

Eggenberg bijahu

Isthvanfy:

o.

uraditi.

cijela

k njima ne

5

c.

se

e

Petrinji.

ga ine rijeke Sava, Kupa

4

o.

on

i

lako braniti tvrdjava Sisak, obale rijeka

važati po rijekama. Auersperg

2

da

svjetovahu,

i

nedaleko Petrinje.

utaboriše

Juraja Zrinjskoga uiniše naši vijee, što a

ot-

pod vodstvom beglerbega grkoga

pravi jedan dio svoje vojske

trakoga, koji

pomo. Ujedno

a hranu s

Odra.

uvat

e

do-

tim mnijenjem

74

mu

sporazumni, protivio

1000 konjanika

On tamo i

je

i

pješake ete Štajerske

predlagao, da je najbolje

raspustiti vojsku,

Zrinski

morati

2

kui

odluiše, da

krenuti. 3

Kad

e se povui

od Petrinje uzmicati.

ete

išli

imali

su Hrvati

da

se tako brzo,

staviti,

ih je

se

Kako

Na

natrag.

išla

1.

on

i

složiti,

kolovoza stala je naša vojska

su kola

topovi, za njima pje-

i

njima ete

na elu im Zrinski

uzmak priinjao

i

više

iz

Toma

kao

našemu banu,

je bilo

samome

ostati

ali

e

vijeu ne mogahu nikako

se u

Sprijeda

kui, pa

Ugarske, a iza

Erdedi

su

oni

;

pak

bijeg. Neprijatelj

sramotni bijeg za kaku izmišljenu varku, 4 pak ih nije

taj

progonio

ni

i

vojsku u zaledju, ako bi neprijatelj navalio. Uzmicalo

štititi

držao je

do Zagreba

se natrag

namislile vratiti se

šaštvo, za pješaštvom konjanici, a za

svih

Kranjske.

i

povui

imao

koji je

a svojim je staležima javljao, da su Erdedi

ostale krajiške

i

1

se jedino Gottfrid Brenner,

vodio beglerbeg,

i

lako

si

možemo

izvri se navali od 40 tisua

nije

on nikako mogao

znailo u ludo gubiti glavu.

Zrinski,

ode u Medjumurje, ban se žalostan

koji je

smio,

ni

pred-

ljudi,

što

jer to bi

imao najviše

ljudi,

povukao u Jastrebarsko, Re-

6 derer se priinio bolesnim, a Auersperg se vratio u Karlovac Be-

glerbeg se zaputio na Sisak

i

poeo ga

opsjedati/'

Nikole Selnikoga biskupa srijemskoga,

Iz pisma

što

ga pisao

barunu Davidu Ungnadu, razabiramo najbolje, kako su vojskovodje pogriješili

se

kod

Petrinje, što

naime utabore kod Siska

ziše,

ne poslušaše savjet bana Erdeda, i

da Sisak brane, jer Turci, kad opa-

da naši ostaviše Petrinju,

toliko izkušani grad.

lumbarde

i

nagrnu pod Sisak

i

opsjednu

taj

Ondje iskopaše šanceve, naperiše na Sisak

stanu udarati na gradske zidine, koje bijahu tek nešto

popravljene.

Na Kupi upravo kod sisake crkve

most, te prebaciše svoju vojsku na ovu

1

da

stranu.

Ibid.

2

Isthvanfv

3

Gruber:

4

Isthvanfv

1.

o. 1.

c.

c.

str.

108.

c.

5

Lopaši: Spomenici

c

Ibid.

hrv. Kraj.

I.

str.

182.

U

podigoše Turci

gradu

bilo

je

75

50 kaptolskih

vojnika

toliko Nijemaca.

i

na stražu gradu, pobjegoše

staleža štajerskih

postavljeni

Vojnici, svi

do jednoga. Turci

su grad opsjedali 6 dana, naši se ponesoše viteški, te

udili,

neprijatelji

pade

doslije nepobjedivi Sisak

a

Kovaia

Andriju

doše. 1

Tako pade

Turci

uhvatiše

dva

poslije

živa

mjeseca

Turci

hrvatskoga.

Zagrebu, njih do 10 hiljada

u

i

osvojivši

Sisak

sami

ga odve-

ruke

tvrdjava

„ostatke ostataka"

prema

provališe

od Save do Božja-

palilo

i

i

dvojice kano-

ropstvo

turske

u

uvao

robilo je

se

kreševu poginu,

u

i

Sisak, taj stražar, koji je doslije branio

kraljevstva

Od

ruke Turcima.

u

im

napokon smalaksaše, a

silom,

Gašpar Grandja

Sisku;

zapovjednika u

nika

jaom

pred

ali

od

kovine. 2

Po

cijeloj

Hrvatskoj, a

i

po susjednim Slovenskim zemljama za-

vima, jer su sela bila izložena

vjenim provalama

zagrebaki posla dragocjenosti crkve

Na

septembra piše

9.

šumama

po

vladao je silan strah. Ljudi se sakrivali

nekoliko

itavu kraljevinu

njemakih pješaka;

a

jamano

ako ne bude tome

lijeka.

e

i

posla,

kad

bi

nagovara

mu

Jastrebarskom gradu. Sve, ratovanja 1

2 3 4

5

i

ovi

i

došla je do

i

zaklinje,

bilo

da

što je

mogue. On

297. Lopaši: Spom. hrv. Kraj. Starine

c.

XIX.

str.

str.

66.

neznatni

ostatci

1.

ušiju,

te

na biskupa za-

se late

svim silama

bi to radije bio

je posve

uinio

nemoan

u

god imao, potrošio je za dugotrajna

u kraljevskim službama.

o.

Zagreb

svojim.

kraljevih

On

je voljan

Lopaši: Spom. hrv. Kraj. I. str. 181. Starine XIX. str. 66. Lopaši: Spom. hrv. Kraj.

Kreli:

i

kuama

staleže,

da predobe od Turaka Sisak. 6 No tko

od bana Tome,

e

druge susjedne pokrajine,

on upravlja pismo na bana hrvatskoga, na ih

da

4

Ta nesrea hrvatskoga naroda grebakoga, u kojima

prijeti,

svi ostali razbjegoše se

postradat

„Do 1000

Ovdje u posadi ima samo

Nesloga vojvoda uzroit e, da propadnu kraljevine,

Kaptol

turskim.

Zagreba:

iz

duša odvedeno je u preteško sužanjstvo, sad opkoliti, te utamaniti

po grado-

Stjepana u Bolonju. 3

sv.

Selniki

Nikola

i

c.

i

Varaždin pro-

str.

181.

76

.

samo da

dati,

pomogne. Njegovi su kmetovi gladni,

se dobroj stvari

on ne može

smoi

sva imanja

opustošio.

za siromašne

Uza

1

sve

vjednike da se predobije Sisak brine.

2

ljude

Petrinja, a

sam

i

as

podizati tužbe na

zapo-

vojnicima robei

otimljui uinio više razbojstva, nego Turci. 3 Zagrebani svaki

veoma

se za to

etu plaenika pod

Kralj posla u Hrvatsku za posadu

vjedništvom Dane Frankola, koji je sa svojim

siljeni

je

nagovara on krajiške zapo-

to

i

mu

beglerbeg

a

hljeba,

i

su pri-

bili

nadvojvodu Maksimilijana protiv

tib tudjinskih silnika.

Koncem oktobra zauzme Sisak/ a

i

po Hrvatskoj

kupili se

seljaci

nadvojvoda Maksimilijan poruuje Zagrebanima,

da je naložio pukovniku Stjepanu Grassweinu, da i

banovom etom

s

se skuplja i

složi,

da

se odbije neprijatelj.

po Hrvatskoj vojska, prestaše

bosanski

paša

morao

je

etama

s

krenuti u Ugarsku, 6

beglerbegom Hrvatsku, ipak

novembru

Hrvatsku,

u

zalijetaju

poharano Turopolje.

7

Oko Božia pak

Jastrebarsko, gdje se baš nalazio ban

grad ih.

8

i

mjesto.

cijelo

Tako

se

on sa staležima

Videi i

i

jer

No ako plijena.

ga je je

veem u

pale. Stanje

Tako

navalila je jedna

No junaki Erdedi

sad u

manjem

Hrvatskoj

veoma

Ibi.

1.

suzbije

Ibid.

3

Kreli:

4

Lopaši: Spom.

je oajno. 9

protjera

o.

c.

str.

297. Kraj.

hrv.

1.

str.

182.

Listina u akadem. arkivu. Acta 1593.

Kreli:

7

Lopaši: Spom. hrv. Kraj. I. str. 182. Lopaši: Jastrebarsko. Vienac 1881. str. 361. Lopaši: Spom. hrv. Kraj. I. str. 181.

o.

c.

str.

as

s

Turzalijei

Stanje vojske u Hrvatskoj

c

9

i

banov

„Preslatka domovina,

5

8

eta na

zapali

Turke

u

ve

broju u naše krajeve, da robe

c.

2

se

harala toliko put

Toma, želei da

piše biskup Stjepani, sva je poharana".

1

bosanski

svršavala god. 1593. u pripremi za novi rat

se

sad u

i

veliki

u pomanjim

cima, te u odbijanju turskih manjih eta, koje se svaki tale

Turci, da

harati dalje, a

se Turci

da nagrabe

eta od 3000 Turaka

zaletjela

5

plijeniti

vezir trebao, koji je ondje vodio veliki rat.

paša ostavio

za vojnu, da se

297.

77

veoma

nijesu složni, svaki hode da

je rdjavo, a vojskovodje

vrhovni zapovjednik! 1 Sto narodu ostave Turci,

to

mu otmu

maki vojnici, koji dodjoše, da ga brane. Ban je bez plae, su mu poharana, kmetovi mu nemaju kruha. Zar je moi sliti

bude nje-

dobra zami-

tužniju sliku?

Poetkom

godine 1594. imenova Rudolf

u Hrvatskoj nadvojvodu

povjednik

eta.

svih

Maksimiljana,

svojim namjesnikum

II.

vrhovni za-

postade

koji

Za Ugarsku imenuje zapovjednikom

eta nadvojvodu

Matiju.

Nadvojvoda Maksimiljan

sveopi ustanak

protiv

Turaka.

sveopi ustanak, trebalo je

nego

Prije

riješiti

li

jednu stvar

Hrvati dopustiti

dvorom. Tim,

s

vrhovnim zapovjednikom

nadvojvoda imenovan

da se digne

traži,

e

svih

što

u

Hrvatskoj,

znala bi se okrnjiti banska vlast, a to Hrvati nikako ne

mogu dopu-

je

Zato traže od dvora, da nadvojvoda sporazumno radi

stiti.

kako

to ište

bude

s

s

banom,

zakon hrvatski za svakoga kraljevskoga vojvodu. To

dvora priznato, a onda tek

moglo

se

raditi

o

sveopem

ustanku. 2

nego

Prije još,

zumno

s

li

je dvor priznao, da

banom, poslao je Maksimilijan u Hrvatsku po svojem

kapetanu Gjuri Vazleru nalog zabaciše

23.

i

sveopem

duem

Toma

ustanku,

druge nevolje, koje zemlju

i

i

svi ostali posjednici,

ratu. Još

e

ali

narod

sveopeg ustanka,

Sto se tie

No

staleži

ne uvrstiše ga medju spise kraljevstva.

marta sazvao je ban

vito raditi o

mii kao

Optuja nekaki nalog.

iz

da se njihovo pravo ne vrijedja.

se oni borili,

Na

e nadvojvoda raditi spora-

svaki od

te

sabor,

Tako

taj

su

3

koji je

istaknute su na

imao pogla-

njem

neke

i

biju.

ustat

e

te

e

svi prelati, velikaši

osobno

i

ple-

prisustvovati u bu-

gospode bez iznimke dati

od 10

dimnjaka po jednoga konjanika potpuno opremljena. Za županiju varaždinsku odredjeno pješaka mušketira,

bijaše,

isto

toliko

1

Ibi.

2

Smiiklas: Povjest Hrv.

3

Kreli:

1.

e

dati

po dva

okružje plemikoga suca

Kuzme

da i

od svakih vrata

c.

o.

c.

str.

298.

II.

str.

84.

78

Korenskoga u županiji križevakoj. Nesposobni za mjesto sebe svoga zamjenika.

e

jedini, dat

e

poslat

Kanonici zagrebaki,

po jednoga konjanika, a braa Paulini

etiri

Lepoglave

iz

60 pješaka mušketira; Varaždin 200; Križevac 150;

K

šketira, a grof

Trsaki 50

vati

sveopem ustanku

500

for.,

uiniti

svršetka

mii

posjednici

platit

e

platit

e

poharao, nije

nam

24

je lane

ni za

prisustvo-

najmanje

vrijedi

od 200

zakljueno

to

e

Tako

velikaši

ako

ili

Jednostavni

for.

a posjednici

for.,

samo jedne

i

bi

plesesije

1

Turin gotovo svu zemlju

neprijatelj

udo,

Sve

na sveopi ustanak,

globu

12 for, ako ne dodju.

Kako znamo, da

križevaka.

i

pod prijetnjom globe.

platiti

otišli,

mu-

jednoga konjanika. Dovoz ratnih sprava

i

slobodni gradovi, ako ne bi došli prije

dužni su

kojima imutak

županija zagrebaka

da se mora

je,

Koprivnica

Juraj Zrinski 100 pješaka

pješaka. Takodjer

trgovci,

i

e

a uzdržavat

e

preuzet

e

tome dat

e

Grad Zagreb dat

dobro naoružana konjanika.

30; a Samobor 40.

svaki po-

to

i

na

šalju

rat,

da vlada takav

što staleži izjavljuju,

glad u zemlji, da narod korijenje jede, a mnogi umiru od gladi. Jedina nada tužnoga naroda sada je u Boga, a po tom željno oekuje

nadvojvodu, da se zametne

njemaki

kljinju

2

K

po

kuama

grabe

i

odnose kao Turci.

upravo nadvojvodu, da zametne sada neprijatelju,

Turin po ugarskim stranama zaklinjali

razasut.

krzmao

zatezao svojim dolaskom.

Ne mogui iz

nesrea,

ta

više odoljeti

Kranjske

i

prošnjama

Štajerske,

odlui

Hrvatsku, da stane na elu vojsci Articuli statuum et

2

Ibid.

str.

500.

3

Ibid.

str.

501.

što

3

Staleži

prilici,

Kakogod

imadu

što

oajni

za-

dade sada

budui

je

su hrvatski sta-

nadvojvodu, da dodje u Hrvatsku, on je ipak

i

i

i

rat, jer se

nego u drugoj

leži molili

1

dolazi

Oni otimlju ljudima konje, kolju im blago, sve

zgodnije oduprijeti

tako

svemu

narod najljue svojini otimainama

siromašni

konjanici

vrijedjaju.

vrijedno

rat,

ordinum

etc.

i

i

pozivima kao

se

iz

Hrvatske,

ipak nadvojvoda

poi u

povede je pod Petrinju. in o.

c.

VIII.

str.

497.

et

Svoj

soqv.

79

pismom

dolazak javi banu Tomi Erdedu 15. srpnja.

Eggenberg, Grasswein

prave sve,

što je

i

uree dan dolaska za

i

Lenkovi

dobiše naloge, da pri-

U

1

za opsadu Petrinje nužno.

Hrvatskoj

se

to

jedva doekalo.

Ban Toma pozva namah po zakljucima zadnjega sabora na noge sve plemstvo hrane

topova,

se

pridružiše

se

vode nema.

svu

i

Prošao

ete.

Ne mogui ga

još ne dolazi.

sami pod Petrinju

ondje

i

sprava

za

listom.

Spremilo

opsadu

Petrinje,

Sve je

bilo

spremno

došao

ve

i

srpnja,

15.

Sve je ustalo

nužnih

ostalih

i

krajiške

i

zemlju.

naši

20.,

ali

nadvoj-

nadvojvoda

a

doekati krenu oni 21. srpnja Broj vojske iznosio je oko

se utabore.

16 hiljada. 2 Došavši pod Petrinju utaboriše se u ravnici, koju op-

tjee Kupa, nabacaju još

veeri nasipe

iste

i

Kupe od 24

Sutra dan poeli su sastavljati most preko

sobom na kolima dovezoše.

Juraj

i

Petrinji zapovijedahu Erdoglis

Kako

nenadano

su Turci

na mostu, tako uplašiše nastaviše liše

dalj<»

prijeko

i

graditi

cijeli

i

Lenkovi od Podbrežja.* i

Rustanbeg.

Kad

oni opaziše,

150 konjanika, da naše u tom poslu

da naši grade most, poslaše sprijee.

ladje, koje

Osim bana bijahu vojskovodje poznati

nam Eggenberg, Grasswein

U

postave na njih topove.

naletjeli

tabor.

dovršiše

potjeraše Turke.

No

i

ubili

nekoliko radnika

naši oporavivši se od straha,

sreno most, preko kojega pohr-

Pao je

tu Regefaga, a

4 topa naši

zarobiše.

Na

24. srpnja prispio je

nadvojvoda MaksimiJijan u Zagreb, a

na 27. srpnja došao je preko Save do Letovania. 8 Naši su imali jedno

to

90.

Na

28. srpnja

nika, a 1

vee

1.

Kreli

kreševo

s

Turcima,

prispije Maksimilijan

ve

u

u kojem poginu naših do

u tabor sa

1000 konja-

kolovoza utabori se pod Petrinjom sa cijelom vojskom.

299. Isthvanfy: o. c. str. 387. * Sin jo to glasovitoga Ivana Lenkovia. :

o.

c.

str.

-

—

Od g. 1578. 1593. zapo1593. umro Andrija Auersperg, kralj Rnolf II. povjeri njemu karlovaki generalat i zapovjedništvo nad krajinom. Bio je to najratoborniji general, što je krajinom zapovijedao. vijedao je uskocima.

Lopaši 3

:

Karlovac,

Kreli

:

o.

c.

Kad

str.

str.

je g.

182.

299.

80

Krvava borba lijepo

zapali Petrinju

odoljeti,

voza ta znamenita hrabri general

Ban

zapališe

gori,

Gore.

i

Kad

Sisak

oni

i

ve

dok je

sve, koji

20 topova, koje su bacali

bili.

Tako

U

ne utekoše na ladjama

e

10. kolo-

zauzeo

prije

su Turci u Sisku

nagnuše u

i

njegovi konjanici dadoše se za njima u potjeru

i

djave.

tvrdja našim u ruke,

Lenkovi Hrastovicu

da Petrinja

vidjeli,

Tako dodje na

pobježe.

i

Osobito

Rustan beg videi, da ne

hrabro istakoše se Senjani.

i

moi

vodila se pod Petrinjom punih deset dana.

i

bijeg.

pohvataše

Sisku dopade našima u ruke

izvadili iz vode,

što

su

bježei Turci po-

ih

1

naši u kratko vrijeme od

22 dana zadobiše natrag 4

tvr-

2

Sad je trebalo napredovati

dalje,

nadvojvoda Maksimilijan

ali

mjesto da napreduje, raspusti vojsku

i

vrati se u Gradac.

njegov boravak u Hrvatskoj nije Hrvatskoj

gotovo ništa

3

Kratki koristio,

a ona obeanja, kojima je dvor Hrvate, da ih umiri, obmamljivao,

pokazala su opet, da je dvoru više do obmame, nego do vivši

je

nadvojvoda osvojene tvrdjave slabo

Turcima samo

U

to

da

priliku,

punomonik kod

Sigismund Batori* vojvoda odlikovanje za bana

a osim njega

bili

su

da

se pokazuje,

Tomu,

nikako utvrdjene, dao

doskora osvoje.

nekako vrijeme pozva Rudolf

baš

Prag, da bude kraljev

kako

ih

ili

Osta-

zbilje.

erdeljski, s

II.

Tomu Erdeda

u

ugovora, što ga je sklapao

Rudolfom

II.

Bilo je to veliko

jer je stvar, o kojoj se radilo bila važna,

punomonici najznamenitiji je kralj

ljudi u državi.

4

Sva-

držao mnogo do državnikih sposobnosti

bana Tome. Dok je Toma bio u Pragu zabavljen državopravnim pitanjima, dotle su u Hrvatskoj staleži izjavili, da oni nijesu dužni 1

Gruber:

2

Isthvanfv

8

Kreli

o.

str.

c.

126.

389. 300. * Poslije smrti Zapoljine 1571. izabraše Erdeljski staleži za svoga vojvodu Stjepana Batora, a kad taj posta poljskim kraljem, brata mu Krištofora. Po smrti Krištofora Batora (1581.) naslijedi ga sin Sigismund, kojemu se nije svidjalo, što su erdeljski vojvode turski vazali, zato

naumi

Isthvanfv 4

Ibid.

o. 1.

:

:

o.

o.

c.

c.

sklopiti c. c.

str.

str.

str.

ugovor 401.

s

Rudollom

II.

O tom

ugovoru pobliže piše

81

etama

svojim

mano

za

i

to,

preko Kupe.

braniti osvojene zemlje

1

Uinili su to

jer je snaga njihova posve iscrpena bila. Kralj ni nad-

pomoi kakom se

vojvoda ne poslaše nikake

u osvojene tvrd je,

dimo, šio Turci, videi u

položaju nalazi Hrvatska,

se spreme,

zapute

Erdoglis -beg

i

tama, da zauzmu natrag osvojene

Kostajnice

Turopolje, da ga plijeni

u

sree, jer ga Eggenberg kod

nego kukavno

u Požun

Kupe

uredilo

se

munda

potue,

Poslije bješe Erdoglis

No

ban

je on

pobjeda

ta

oteti

odveden

Eggenbergova

II.

Sigis-

i

pred kralja nevolje

iznositi

ban,

plaena,

nije

i

s

uputio je

drugim teškim

je vidio, da se ni kralj, ni njegov ka-

osvru na njegove opravdane

binet ne

nego da zahvali na toliko puta

i

tužbe, nije

toliko

naina

mu

preostalo drugo

povrijedjenoj banskoj

Naš historiar spominje, da je sam Toma Erdedi zapisao

kao jedan od glavnih uzroka svojoj zahvali podijelio

on

što ih je

Toma

njegov

Erdoglis

nepravedno Hrvatska podnositi imade. Iznesao je ban,

ranama hrvatskim. No kad

fovije

mu

uhvati, vojsku

zulumu njemake vojske, a upoznao ga

kralja o

je

A

bila

Tako

pobjei.

ugovora izmegju Rudolfa

pitanje

kako njegova vojska, otkako

nije

je posada

Gore.

i

e-

jer osvojeni gradovi ostadoše u ru-

Batora, stao je rodoljubni

rane, koje

asti. 4

namah

turskima. 3

Kad

i

u-

hara. Medjutim sad je bio loše

pogibe tamo u tamnici.

i

osta bez koristi po Hrvatsku,

kama

i

ugrabi, a njega živa zarobi.

plijen

ne

se

svojim

sa

Kako

tvrdjave.

slaba, nije joj preostalo,

i

iz

pade opet u turske ruke Hrastovica, Petrinja

krene

pak

da se osvete Hrvatima za nedavno doživjele poraze. 2

Rustan-beg

neznatna

ja-

i

iz

grofoviju

Pazinsku

otcijepljenjenju Istre

od kraljevstva hrvatskoga. prigovor,

1

Kreli

Isthvanfv:

8

Ibid.

:

1.

o.

naknadu

za

Istri

što

mu

troškova,

c.

o.

str. c.

i

gore

naznaene

Kralj Rudolfll. odgovorio

da on može po svojoj

volji

300. 400.

c.

Fessler: Die Geschichte

5

Kreli:

c.

str.

er

Ungarn. VIII.

str.

groje

na

raspolagati svojim

str.

4

o.

kralj

svojih imanja potrošio u kraljevskoj službi. Prigovorio

nepravednom

2

u

taj,

i

25G.

302.

6

82 zemljama, kao

što

ban svojima. Na

i

to

ban odmah predao

je

svoju zahvalnicu na banskoj asti.

Na

Hrvatsku.

Erdedovoj

zahvali

o

Vijest

maja

15.

na

banskoj

sastaju se staleži

asti

prenerazila

je

redovi na sabor, da se

i

posavjetuju, što im je sada u tim prilikama initi.

Tužni

zdvojni obraaju se na nadvojvodu Maksimilijana.

i

Ta

njemu je poznato, da je ban u Pragu pred kraljem zahvalio na banskoj asti.

Znade

on,

da je bansku zastavu u Požunu nadvoj-

vodi Matiji predao, a u današnjem saboru

(

svibnja 1595.) pred

15.

pae

svima je staležima predao ostavku. On

je

ne može ni pod koju

nadalje ban.

pogodbu

ostati

nici nijesu dobili

nikakove plae,

ština za cijeloga

njegova banovanja.

i

je htio

što se

on ne može dalje

vršiti

ne znadu na koga

da

e

Neka on kod s

kraljem

složiti,

i

u

ako

uznastoji,

da im kralj

najveoj

neprilici

sadanji

se

što prije postavi

Kralj treba da ga kraljevstvu

naš.

obiajima kraljevstva.

prastarim

da

ravati ne

e,

s

domovinom

se oni ni niti

e

s

poginuli.

nam

tim u

prilikama

njim izai u

1

Articuli

uzmogne

vješt oružju,

banderijem

s

Oni

tako

„kao stvar naj-

e

i

zajedno

svi

et

i

najkrajnije poduzeti prije, nego im

1

odrješita

naših

izjava a

pokazuje

staleža

onda poštovanje

i

ljubav

vlastitom krvlju toliko puta posveenima.

Dominorum

po

ne budu imali

staleži

pa makar

rat,

prvom redu njihovu odlunost,

k njihovim pravima

ne ostavi.

jednome generalu tudje narodnosti poko-

se okrnji sloboda u toj toci".

U

Bogom,

bana. Novi ban neka

predstavi

„Jer ako

su,

bez bana

ban ne

bana, neka znade njegova jasnost", vele doslovno, sigurniju,

je

ali

Istri,

staleži

bude pripadnik ovoga kraljevstva neka bude ovjek ali

osigurati

Zakljinju zato nadvojvodu i

ne-

njegova majka. Ban se

banske službe. Ožalošeni

vremenima

kralja

mu

njegova sva dobra opustošena

bi se obratili.

ih u tim teškim

staleži

kupiti grofoviju pazinsku.

zove Mitteburg u

protiv toga ustao nadvojvoda Ferdinand

ne nalazi više u milosti dvora,

da

Njegovi voj-

Spominju nadalje

Nadvojvoda Maksimilijan bio je banu obeao, da kupovninu grofovije pazinske,

izjavio,

im dana nikakova zadovolj-

nije

pravdu, što se dogodila banu, kad

jasno

Nobilium

etc.

iu

o.

e.

VIII.

str.

502.

83

Ne propušta

da

sabor,

banu Tomi istom zgodom sveano ne

i

prizna, da je u domovinskoj službi bio uvijek spreman, a

za domovinske potrebe izlagao je

iz

i

svoga vlastitog imutka, za domovinu

svoj život*

i

ast

uspostavi Tominoj na bansku

moglo

biti

više ni go-

hrvatskih pravica. Toga radi

mogao

nije

sa svih strana,

više trpjeti,

dvor

je

da

želio,

da se Erdeda

hrvatska

se

je,

da

uvijek ustajao na obranu

Erdedi na putu, jer je Erdedi

je

pak

nije

Dvor, koji je preduzeo krnjiti hrvatski ustav, vidio

vora.

mu

davao je

riješi.

Toma

prava toliko vriedjaju

on sam izjavljuje pred staležima, da ne prima po-

novno uz nikoju pogodbu banske asti. 1

Srea

po Hrvatsku,

je bila

ljanama

sav veliki rat

gdje su carske vojske pod

Ugarske,

Mansfeldom pobjedjivale,

Ta nesrea

udarcem.

što se

na po-

vodio

vojvodom Karlom

Ugarskoj stizao Turke udarac za

te je u

u Ugarskoj

nije

im dala vremena da misle

na Hrvatsku. Hrvati su mogli otpoinuti malo.

ast povue

Položivši bansku

se

Toma

Erdedi na svoje dobro u

v

Metliku.

Želio je

on otpoinuti od dvanaestgodišnjeg teškog

i

pornog rada, koji je bio uvijek na korist naroda ipak nije propustio, da kraljevstva. Nije

mogao

govima, pa ako

i

plemi da

s

nije

da zardja

dopustiti,

bio

ban, hrli

više

u sredini kolovoza iste godine 1595.

Herbersteinom,

Petrinja, Hrastovica

krvni

taj

budnim okom

nadalje

i

Lenkoviem i

neprijatelj

i

s

i

prati

ma

i

na-

domovine.

No

javne poslove

u koricama nje-

on kao

i

svaki

pod zidine Petrinjske,

drugima otme Turcima

Petrinju.

3

Gore padaju opet našima u ruke. Rustan-beg, Hrvatske,

koji je

mnogu

tešku

ranu zadao

hrvatskome narodu, nadje pod Petrinjom svoju smrt. Dionik i

drugi

te slave

pobjede opet je naš Toma, 4 no sada ne više kao ban, nego kao

obian plemi. Domini Thomae Erdodi etc. Regni sese semper alacrem, promptum, paratum ot benevolum, non sine raagna erogatione et expensis rerum suarura, periculoque vitae, a certis jam annis iu bauatu exhibuisset Ibid VIII. 510. *

Ad

instantiani Spectabilis et Magnifici

Comitis

Bani,

et

.

1

Ibid.

2

Kreelic:

3

Ibid.

4

Ibid.

1.

1.

qui

in

defensione

.

.

c.

o.

c.

str.

302.

c.

*

IV. DIO. Od Od

godine 1595.— 1624. ekala

polovice maja do polovice decembra

novoga bana. uvši dvor za odlunu naimenuje Hrvatima

leža

je

Hrvatska na

ozbiljnu izjavu hrvatskih sta-

i

decembru dva bana na mjesto Tome

u

Erdeda. Jedan imenovani ban bijaše biskup zagrebaki Gašpar Stan-

kovaki, a drugi Ivan Draškovi trakošanski, kapetan križevaki; jednoga ne dade

ni

ali

ustoliiti.

Na

17.

1

prosinca sakupio se sabor,

ne više kao doslije „ex edicto domini bani", nego „ex edicto domi-

norum comitum comitatuum huius izabrana dva bana, vojnike,

su izabrani

niti

obiaju pred staležima banderija.

Sve

su sazvali

župani

tom saboru

U koji

e

uvesti

Na

11.

i

te

da

se

1596.

i

im domovine. 2 Petrinje, a rije-

3

imenovao je

Toma

Erdedi sabor ako

o.

c.

VIII.

str.

dominorum statuum

3

Ibid.

1.

c.

Ibid.

str.

4

519.

i

257.

Articuli

etc.

in

i

et regiae maiestatis".

saboru budu po kraljevim komisarima uvedeni novi bani Fessler:

komisare,

kralj

nove bane. Imenovani komi-

kao ban, a ono „authoritate caesareae

1

za-

Matija Bazari. 4

januara 1596. sazvao je

2

banskog

skupe u sabor, koji

novim banima, o utvrdi

sijenja

ni

njem jednoglasno stvore

u

predstaviti staležima

i

da

nemaju još

neka privatna pitanja

Nikola Ištvanfi

sari bijahu:

je staleže,

oni

daljni opstanak tužne

radilo se o

prvoj polovici

pae

redovima,

županija,

tom prigodom

se

šila

i

do sada nije poslao plae za

još

bani položili prisegu vjernosti po starom

ponukalo

to

kljuke korisne po

U

im

kralj

ali

regni". Sabor doduše zna, da su

o.

c.

VIII.

str.

512.

ne više

Na tom

staležima

85

Po starom obiaju položiše

predstavljeni.

Stanko vaki* položi prisegu u biskupskom gradu,

Draškovi po obiaju

zdravlja; a

To

1

Marka.

sv.

II.

in Tome

Toma, da

Mislio je

jer je bio slaba

položio je prisegu u župskoj crkvi

je zadnji službeni

pod vladom Rudolfa

Erdeda,

što

poetkom septembra

Ahmed

U

zapovjednik Dane Frankol

350

uz njih jedva do

ljudi.

branili naši.

pak

Ahmed

i

Petrinje

etama

Lenkovia

e

je

dijelila

petrinjskoj nije s

tako se zbilja do-

ali

i

sranosti.

gradu ne zabuni

i

je

junaki

utabori se

i

ni

kod

koji

Siska.

i

sa su-

Pozva u

pomo

Naš Toma

se odazvaše.

smio u tako važnoj

bitci izostati.

pridruži se banu na putu pod Petrinju.

Brzo

Od

3

k

tvrdjavi

nikako moglo, jer su je Turci posve

opkolili.

ali

ona od velikih kiša nabujala

je

natrag

se

se

Eggenbergom

kršansku vojsku samo Kupa,

no pošto

povui

dok

Ban Draškovi

neprijateljem ogledati na otvorenom polju,

prijei Kupu, balo je

se

ljudi.

Gjuro Prestoi, a

ispod Petrinje,

sjedini se s

Herbersteina,

i

on svoje ete

Trebalo se

da vezir

Petrinju sa svih strana. Veliki se

junakom

banske ete,

bolje

Erdedi nije takodjer mogao sakupi

glas,

je upotrebio sve, što se moglo, da je zauzme,

napadaje

sjednim slovenskim generale

prevario.

Strašno su udarali na Petrinju Turci,

odbijali

skupi brže

i

se glasalo,

kune svecem Muhamedom, da ne

ne pridobije.

naši

Kako

2

Ogromna vojska opsjednu

godilo.

Hrvatskom

se

ali se

ravno na Petrinju jaku vojsku do 30 hiljada

vodi

Petrinji bio je

vezir

prosu

gaje obavio

e se moi naužiti mira na

svojim imanjima, što su ostala nepoharana od Turaka,

Ve

samo biskup

prisegu,

i

i

kod Siska je proi. Da

ne preda, poruiše

joj

svoj

se

valjalo je bila,

tre-

posada u

naum po Martinu

varkom doi u tvrdjavu. prema Sisku, navali do 7

Senjaninu, kojemu uspije

Dok

su naši kretali

za njima preko bježe.

No

Kupe

mislei,

naši se okrenuše

i

hiljada

Turaka

da naši od straha pred Turcima

razvije se bijesan boj.

Domala Turci

nije dugo banovao, jer je ve 30. juna godine umro. Sada osta ban Ivan Draškovi bez druga. Kreli: str. 305. Articuli Dominorum et Nobilium etc. VIII. str. 519. 2 Smiiklas: Povj. Hrv. II. 87. 3 Isthvanfv: o. c. str. 422.

* Biskup Stankovaki

1

iste o.

c.

86 uzmakoše, do 3 hiljade proguta poraza. 2

tog

vima prama

kad

dan,

iz

Kostajnici,

sam

8000

sa

i

Ahmed

mnoge, dva barjaka

Kako II.,

koji

mu

trinjskoj

Toma

tu

comes Erdodv cum

copiis auxiliaribus viriliter posuisti, et

desistere

petrinjska

i

po-

im sam Ahmed. zarobiše

pobiše,

1607.,

nam sam

kralj

Petrinia

aliis

armatus

toj

Pe-

praegrandi

occupare volens obse-

regni

hosti

Ru-

kojom ga postavlja

„Cumque demum Zerdar Passa

centum milium armatorum manu disset,

svjedoi

Erdedi,

u darovnici od god.

piše:

bitci

ih

sve više pri-

župana županije varaždinske doslovno o

za nasljednoga

Drugi

dva velika topa panu našima u ruke. 3

i

ponijeo

se tu

mnogo

njima u potjeru,

topo-

s

ljudi ostane u taboru.

tvrdjave, nagnuše Turci u bijeg, a prednjaio

za

preplašio

otpravi ju

Turcima, pa kad je k tome provalila

Naši se dadoše

dolf

ali

spremati prtljagu

se

naša vojska, dolazei od sisake strane,

se

bližavala

sada

namah

Stade

Kupa. 1 Sam

ih

in

proceribus

nostrisque

nostra

castra

oposito

ad pugnam provocatus non solum ab arcis impugnatione etiam caesum fungatumque

sed

coegisti,

Turcam fugam

capessere adagisti, atque hoc pacto statione tua fortiter retenta insigni de hostibus trophaeo potitus fuisti.

1584.

god.

Još

Ungnada imenom posjed.

oženio

Mariju,

Dakako da

raka izmedju

6

Toma

je

a

s

4

Erdedi jedinicu

njom kao miraz dobio

je radi toga posjeda došlo

Tome Erdeda

izmedju ostale obližnje

i

ker

je varaždinski

veoma esto do

gradjana grada Varaždina, G

vlastele.

7

Krste

prepi-

kao

i

Medjutim ipak je Erdedi sve do

mirno uživao varaždinski posjed. No u novembru

iste

godine

general varaždinske krajine Sigismund Herberstein, otme

mu

razboj-

151)6.

nikim nainom grad Varaždin 1

Ratkav: *

o.

2

Ibid.

3

Isthvanfv:

4 6

str.

sva

okolišna imanja,

a njegovi

177.

o. c. str. 402. Ratkav o. c. 1. c. Valvasor o. c. str, 545. Jankovi: Pabircipopovjesti županije varaždinske. Listina u prilogu I.. Elenchus Cronologicus. M. G. Kovai: Script. rer. hung. min. II.

425.

Jankovi 7

str.

c.

i

:

o.

c.

str.

20.

Prepirka s Gjurom Zrinskim. Listina u zemaljskom arkivu N. R. A. fasc. 447. No 40.

ST

arkibuziri

Koprivnice.

Toma

imanja Ištvanrijeva

oteše

Ogoren

1

Erdedi,

a

ti

njemaka

a sad eto

prkositi.

Turin

razabrali,

vojska, koja je

a nikoga nema,

Tomu

Boljelo je

Erdeda,

mnoga dobra

ve

toliko

elu

oteti

tko bi

toj

Hrvatskoj

u

što

a

Erdedijeva,

zuluma uinila u Hrbivšemu banu njegov

otimaini na put tudjinci

stao.

zapovijedaju,

ine vei zulum

mjesto da Hrvatsku brane, u svojoj obijesti

koji

bojati,

3

je poharao

vatskoj, usudjuje se s generalom na

zakoniti posjed,

neuvenim

Nijemac trebao

obijesni

nije

bivšemu banu mogao je lako

Kako smo

povrijedjen prosvjeduje

prosvjedi nijesu ni došli do kraljevih ušiju,

praškoga kabineta

se

pravu

zgražaju u saboru nad tim

staleži se

i

postupkom. 2 Medjutim jer

svojem

u

i

podravskih plemia sve do

i

nego Turci.

Na saboru od 28, januara 1597. opet prosvjeduje Toma protiv otimaine Herbersteinove. Sabor nalaže nuncijima, koji polaze na sabor cum

u Požun, da se „gravissima

skima

i

berstein

nadvojvodi radi nepravda, i

njegovi arkibuziri.

kad

tek gqd. 16l)7.,

je opet

ljevom darovnicom dobio. to

4

Ako

koji se razvijali

nema

u Hrvatsku

ete,

ali

grad varaždinski

Toma na

Mogao

ostala.

vee

i

varoš kra-

svojim dobrima, koja su je

Hrvatskoj, jer od

u

se to pitanje riješilo

5

doba boravio je

od Turaka poštedjena

staležima ugar-

gotovo u svakom saboru pro-

se

Toma

i

Hrvatskoj nanesoše Her-

što ih

nepravde nanesene banu, ipak

testiralo protiv

Do

quaerela" potuže

provale turske.

mirnije

zadnje

Tu

i

dogadjaje,

pratiti

provale

mu

Ahmedove

tamo provaljuju manje

budu gotovo uvijek suzbijene. Hrvati

pae

postaju

od

1596. ofenzivni.

veim

Oni provaljuju u 1

Kreli:

o.

c.

str.

ili

manjim odjelima na Turke po

385.

2

Articuli etc. in

3

Fessler:

4

Memoriale supor tractatibus Dominorum Regnicolarum

Hung. fi

hist.

o.

c.

VIII.

Jankovi

:

o.

o.

e.

VITI.

str. c.

VITI. str. str.

539.

257. etc.

u

Monum.

za

povjest

541.

Listina

Hrvatske. Starine XIX.

Sla-

str.

I.

75.

u

prilogu.

Lopaši:

Prilozi

;

"88

1

voniji

gdjegdje uspijevaju,

,

zovane

sile,

jarma,

ne

koja

budui nema

ali

jedinstvene

organi-

imala zadau, da otme Slavoniju ispod turskog

bi

možemo

uspjesima

o

još

ve

obrani Slavonije živo je

govoriti.

Medjutim ideja o

zapretena u srce narodno pod konac

16. stoljea.

Na

pala

žalost

je godine

1600.

obrana Hrvatske sa sjevera,

jaka

ruke

u

je

te

Kaniža,

turske

tako

Hrvatska postala

otvorena sa sjevera novome jednome neprijatelju naime

krimskim. Te Tatare pozvala

neprestanim ratovanjima u Ugarskoj iznemogla

as

uzdanica: janjiari, svak bi se

kad

porta u Ugarsku,

je

ta

bila,

Tatarima

ve

je

ona

a njezina vojska

pobunili. Tatari bijahu

bi

civi-

lizovanih naroda, oni su provaljivali u Hrvatsku preko Medjumurja,

a nosili su

ovamo

2

Tako

generala Jakoba Grassweina, a 400 vojnika

Dakako, da su

te nevolje

zabrinule

nudjenu

mu ast

auctoritate".

a

„Na prošnju itavoga

Erdeda.

Toma

e

4

On

kapetana kraljevstva i

ban

radit

Turaka

radi provale

na granicama kraljevstva.

Tu ast kao

i

e

mu

sabor hrvatski,

opet bio prinužden obratiti se na iskušanog

Tomu

Medjumurje

oni g. 1600. poharaju

Odavle polaze u Slavoniju, gdje uhvate kopriv-

sve do Preloga.

nikog

palež.

borioca

pogubiše. 3

koji

sada

vojskovodju

i

kraljevstva", primi :

je

on po-

„cum plena eiusdem

officii

sporazumno u obrani domovine, njihovih

i

eta (Tatara) esto

biti

6

sve dosadanje nosio je

Toma dino

i

požrtvovno

sve do godine 1619., dok se na njoj ne zahvali radi starosti svoje.

mu

Sabor

službu".

kako

izdaje „literae testimoniales", „da je vjerno izvršivao tu

Iz listine,

2

3

mu

se u toj službi ponijeo

et conflictibus 1

kojom

Isthvanfv:

kralj podjeljuje opet Varaždin, vidimo,

Toma: ....

„qui variis in proeliis

contra infestissimos Christiani nominis hostes Turcas o..

c.

str.

436.

et

seq.

Smiiklas: Povj. Hrvat. II. str 90. Ratkav: o. c. str. 179. Kreeli o. c. str. 319. Articuli dominorum nobilium etc. od 30. travnja :

4

X.

str. 5

Ibid

1603.

in

o.

c.

649. 1.

c.

Acta Ooatiae et Slavoniac plerumque congiegationum generalium seu conventuum potissimum por protonotarium regnorum authenticata ab anno 1601 1635. Izvornik u kr. zemalj. arkivu. *'

—

et

Tartaros nullis parcendo sumptibus, et

constanter

et

factione exhibuit.

U

Ugarskoj

summa cum

laude

ve

davno

je

Na elo

Bokaja

kajevaca, koji proglasiše

I

Kako

bi oni

iz

vojske na Hrvatsku.

možemo

Erdedi, ne

nam

e

u

II.

No Hrvatska

mu

kojom

darovnici, i

damnorum

ali

proximae

in

i

Fessler:

o.

3

Articula

dominorum nobilium

4

Smiiklas

:

o.

VII.

c.

Jankovi

6

Tu comes Erdodv

o.

c.

str.

II.

5

:

županstvo

nasljedno

praeteritis

kralj

jedan

nam

oiti dokaz

eius meritorum,

Hungariae motibus

njegovu vjernost, i

5

što

.

.

.

nije

okrunjenoga vladara,

struji.

6

Listina u prilogu.

2

c.

ni

o njegovim štetama, što ih

nikad nije pridružio njemu protivnoj c.

nemamo

adversariis aeceptorum intuitu."

opet mjestu hvali

o.

kod Ker-

i

pohvalno svjedoanstvo

daruje

nikad krenuo vjerom spram njega pravoga

:

Ugarsku

u

„horum itaque

tumultibus a nostris tune

Na drugom

takodjer spremi vojsku,

grad Varaždin podaje

tom prilikom pretrpio

atque itidem

spremili su

pristati,

sigurno ustvrditi, jer

o njegovoj vjernosti spram kralju, a

Jankovi

ne

svoga zakoni-

protiv

uz njih

izrijekom potvrdio,

to

županije varaždinske, a

1

ali

Bokaja. 4 Dali je u tom boju prisustvovao

razbije

izvor, koji bi

što se

Erdelja, a

i

kraljevstva. 3

1605.

et

Bo-

i

ime sultanovo za

u

ustali

menda

je

Ugarske

vezir

veliki

Draškovi podje na elu vojske

Rudolfa

go-

što je car

je,

grozni rat carevaca

i

a ban

Toma

Ali

protestantima stane Stjepan

za kralja

Uvrijedjeni Ugri, što Hrvati ne silu

satis-

pak još uz heretike, za koje su zakljuili u svom

kralja,

saboru, da se svi istjeraju

svu

benigna

Hrvatsku pozva Bockaj, da ga primi za kralja,

htjedoše hrvatski staleži.

toga

ga

okruni

polju

povod bio

Najbliži

Plane novi

Bockaj, erdeljski velikaš.

2

fideliter,

kuhalo proti caru Rudolfu.

zatvorio protestantske crkve.

kralja.

nostraque

nullaque

al

dine 1604. dodje do oite bune.

na rakoškom

strenue,

formidando,

discrimina

pericula

vitae

vigiliis et laboribus,

str.

Listina

588.

II.

a Regni

alium neminem agnovisti aut

in o.

etc.

c.

X.

str.

657.

91. Prilog.

Gubernamine Dominum unquam adversariam factionem

nostri suscepti

coluisti,

nec

90

Da mu knadi

kralj bar donekle naplati vjernost,

njemakih

u ratu

što ih je pretrpio

štete,

donekle na-

Turcima, a poslije

s

od

i

vojnika, imenuje ga 24 marta 1607. nasljednim velikim

županom županije varaždinske,

To mi Erdedu

Doslovno piše

Thoma Erdody

.

.

maximis

in

.

gentia, industria, fide,

nabrajaju se u

Iz listina, kojima je kralj

kralj

.

„te

.

.

ast naš Toma

je tu

praecipue comes

arduis rebus ea solertia, dili-

sumus, ut non modo

verum etiam cum omni

tempestatis hominibus,

i

integritate ac prudentia reliquisque

et

animis dotibus pollere experti

omnium virtutum

et

grad

opet tvrdju,

opažamo dobro, da

podijelio,

u istinu zavrijedio.

mu

podijeli

grada Varaždina.

kapetaniju

nasljednu to

mu

da

cum

nostrae

harum

vetustate in

splendore facile conferri posse videaris". Iza toga

glavna djela poevši tamo

povelji sva njegova

toj

od mladenakog doba, izbrajaju se bitke u kojima je stekao lovor vijenac, njegovo banovanje, sve do zadnje bitke

minje

kako ga

kralj,

asti

toj

„summa cum

nignae ac aliorum de

te

i

i

i

ve

Hungariae Regis inviolata

quiquam

mu

prije,

fide

Jankovi:

2

Ibid. Listina II.

o.

c.

v

da je

prela-

nasljednike obo-

župane

te

sa

idu.

1

U

te

drugoj

svim okolišnim

ujedno odredjuje, da

Toma

tamquam

Erdedi grad Varaždin

veri,

legitimi

coronati

et

ac devotione constitus, multa etiam darana

vel errore

Listina

gospodom

Sigismund. 2

aut

I.

u prilogu.

timiditate

felieitati

I.

1

To sve

njegove sinove Sigis-

njihove

kao velike

ih

minimam rerum tuarum gestarum Ibi. Listina

nostraeque be-

župane županije varaždinske,

sequi voluisti, qui potius in nostra

nec

i

sa

Tomi tvrdju varaždinsku

naslijediti sin

Spomenuli smo

persistis,

i

tono ondje naznaeni,

posjedima, koji su

pertulisti,

Tomu

Ivana, a

velike

da im dade sva prava, koja

ga ima prvi

kraljevskim tavernikom, a

prije posavjetovao

munda, Krištofora, Stjepana

darovnici podjeljuje

imenovao

susceptae expectationi satisfacis".

baronima, da imenuje njega

jega spola za nasljedne

i

laude etiam nunc

ponukalo je kralja, koji se tima

Petrinje. Spo-

je poslije zahvale na banskoj asti

magistrom stolnika kraljevskih, a onda u

kod

u prilogu.

comisisti,

quod

maculam aspergere

vel

posset.

1)1

sveano

primio 16. juna 1607./ a

obavilo se na 10. prosinca 1007., u glavnoj

župana

velikog

Imenovani

skupštini.

župan položio je po starom obiaju prisegu pred velikašima

veliki

pred

i

za

ustolienje

Sve prisutno plemstvo

plemstvom županije varaždinske.

Tomi

potvrdilo je iza toga

i

njegovim zakonitim nasljednicima, da

pravom župansku

vlast u županiji va-

raždinskoj. Potvrdno pismo, koje je plemstvo

tom prigodom Tomi

su doista dobili nasljednim

izdalo, providjeno bi s

plemikim peatima. Kraljev povjerenik

zagrebaki Simun Bratuli, a uz njega bijahu

je tadanji biskup

nazoni Nikola Isthvanfv, Ivan Draškovi, Petar Draškovi,

Petar

Ivan Keglevi bilo je

Benedik Turoc,

Ivan Ratkav,

To

Gjuro Keglevi

i

mnogo obinog

plemstva,

atima Tomi ast velikoga župana bar donekle bio nagradjen

rodu

i

kree naša

Fridrik

koje su u

koje je takogjer sve svojim pepotvrdilo.

2

Tako

Toma

je

težnija

mnogom

emo

nam

onodobne

u

u kojem se

pravu sliku vremena,

a po tom da

rasprava,

Tomino

djelovanje

i

prilike

Hrvatske

s

mu

Ugarske,

i

zajednike.

nemogue

je

neprijatelja, s

nešto,

uspješno

voditi

Turcima naime

i

rat protiv

god. 1606.

Bokaja

mir.

namah

Iza toga stane

su se takodjer

zaželjeli

stanog ratovanja.

I

ve

u istinu dodje

Starine

2

Zapisnik sjednice, u kojoj je

3

Fessler:

o.

c.

str.

dva jaa

Bokajem

Rudolfa,

;

stane

obiju

vjera.

ugovarati mir

To s

mira iza 15 godišnjeg

1

XIX.

s

s

i

pre-

trebalo je pri-

ugovarati

prizna za erdeljskoga vojvodu, a

u Ugarskoj proglasi ravnopravnost 5

rat

da se gotovo posve satrta Ugarska opet

Ne gledei on na slaboumnoga

Bokajem

beki

jas-

Carski pak namjesnik u Ugarskoj, nadvojvoda Matija, vidio

svakako uiniti digne.

Erdedi

što ih je iskazao na-

Gore spomenusmo, kako je Bockaj vodio u Ugarskoj

da

Sekel,

su bili magnati, a osim njih

za dobroinstva,

stvoriti sebi

nije bude, zagledat

je,

grof

Erdedi,

domovini.

Da uzmognemo

cara.

bio

je

takozvani

Turcima, koji gotovo nepre-

do žudjenoga mira, koji bijaše

75.

VII. str.

Toma

ustolien. Jankovi:

611. et seq.

o. c.

Prilog 3.

:

92

Dorogu na U. studenoga 1606. Svaka

sklopljen u Zitva

zadržat

e

posjeduje, a car

što

e

jednom za svagda

sultanu

dati

dvije stotine hiljada talira. Hrvatskoj ostade Moslavina

Kupe

preko

od

bio

Biha,

velike Klis

Taj

s

nešto zemlje

mir kolikogod

povjesnici od velike važnosti, ipak za Hrvatsku nije

svjetskoj

u

je

pridobivena tvrdjava Petrinja. 1

i

stranka

Glavne tvrdjave,

koristi.

izgubila

što ih je bila

Kanižu, nije natrag dobila. Slavonija ostade

i

nadalje

i

pod turskim jarmom.

Na

e

krajini ne

nome

No jedna

usprkos skloplje-

Hrvatsku

Ugarsku,

jer

mirom skršena premo turska nad Europom, njihova

na-

miru.

tim je

etovanja

prestat tako brzo

valna politika

je ipak korist

za

Hrvatskoj ne

prestaje, a

e

i

poslije 1606.

zaprijetiti

pogibao opstanka sa strane turske.

Medjutim koliko Hrvatska prestaje toliko joj se valja boriti

s

kraljem

od navala turskih,

stradati

njegovim dvorom,

i

koji

ide

Kao

što

za tim, da okrnji staro ustavno pravo hrvatske kraljevine.

Tom Erdedu i

za njegova banovanja nije bila nikada plaena banska

vojska, isto se dogodi

nepravdu zahvali

banu Draškoviu. Ne mogui podnositi

Želio je

Rudolf

prazna, kao što je prazna bila

Hrvati

si

ne dadu

predsjeda

mu

oteti to

na

i

da ostane

Prag,

u

zatraže

banom

po starom obiaju.

No

neka i

morao

je

Hammer:

2

Ratkay: o. c. Acta Croatiae

3

o.

Nikolu Malenia

bi

im

da

mu

predstavka

Brai

šalju

imenovao novoga

se

dade potpuna

ostala

neuvažena,

Taki nehaj za Hrvatsku

je u Hrvatskoj roditi

u kralja, a to nepovjerenje raslo je 1

drže sabor, a

naputak, da zamole kralja, da

(indigena), ta

i

jer kralju nije bilo do hrvatskoga ustava. sa strane kraljeve

stolica

bana biskup zagrebaki Simun

od kralja,

domorodac

postane

Oni

sveto pravo.

Sabor daje tim poslanicima

bana.

vlast

da

banska

palatinska u Ugarskoj. Medjutim

staro,

mjesto

II.,

tuli. 3 Izabiru nuncije B-iltazara Napulija ih

tu

on na banskoj asti. 2 Medjutim dvor ne imenova

i

nikoga za bana.

i

samo nepovjerenjem

od dana na dan.

No

ne samo

IV. str. 394.

c.

str.

185.

Slavoniae (1601

—

1625). Vidi zapisnik od 13. uov. 1607. Izvornik u kr. zem. arkivu u Zagrebu. et

93

nego

u Hrvatskoj,

veoma

duhovi

su

bili

u Ugarskoj

i

No

njegovu dvoru.

po ostalim nasljednim zemljama

i

uzbunjeni

slaboumnom

proti

zgodu, pa kad kralj nije htio da

tu

sazove staleže u sabor, u kojem bi se

rane,

riješile

onamo

su

oduševljenjem

s

saboru o svim

moguim

i

svoj

ma

stima". 3

koji

saboru

na-

mu

Petra, biv-

Radil

Dravu

i

Dakako da

vjere.

Ugri

pae

Ugarska

stali zahtijevati,

Toma

usta grof

ali

emo

Kupu, jednu je

ta

dati

emo maem

se

usta

Tomina

žamorom

ri-

nezadovoljstvom medju

izjava urodila

gdjeki od njih svoje negodovanje

tri

novim go-

tim

piti

da

Erdedi,

ugarskim velikašima, od kojih su veoma mnogi protestanti

Na

tom

se u

»

kugu, ako stupi na vrata naša; još imademo

iskorijeniti tu

jeke, Savu,

druge.

2

izree znamenite ove rijei: „Ovim

i

staleži,

što ih je pretrpjela

Hrvatska otvori vrata protestantizmu,

izvue

nje-

tište

raspravljalo se takodjer o ravnoprav-

katolike

i

još neke

nepravdama,

mnogo

Hrvatska, a veoma

nosti protestantske i

hrvatski

i

Od Hrvata na tom

pohrlili.

bana Ivana Draškovia

šega

su pozvani

bili

medju prvima našega Tomu Erdeda, brata

lazimo

i

sabor

taj

sto

Požun na poetku

gove zemlje, sazva on na svoju ruku sabor u

Na

i

najgore je kuhalo u Ugarskoj.

Namjesnik Matija upotrebi

godine 1608. '

Rudolfu

a

bili,

mrmljanjem pokazaše. 4

i

govorili su tada staleži hrvatski,

što više,

može

rei: govorio je itav hrvatski narod. Taj sabor, koji je kralj Rudolf

II.

htio raspustiti,

ga

ali

staleži

ne poslušaše, urodio je savezom gotovo svih carskih zemalja osim

eške, staleži

ali

na

protiv

19. travnja

cara.

Ve

5

treba Matiju okruniti

1608.

pristupiše

na saboru

za ugarskoga

tomu savezu se

stalo

glasno

pae

kralja,

i

i

eški

isticati,

da

pred carskim

poslanikom, koji je u ime carevo tražio da se razidje sabor, glasno se o

tom govorilo

G

Matija je

1

Fessler:

o.

2

Diariura

conventus

Script. 3

rer.

c.

i

sam

Hung. min.

Reguicolarum Posonium I. str. 211 et seq.

str.

162. Fessler:

5

Fessler:

str.

VII. 642.

6

Ibid. str.

o.

c.

638.

da

to

što

prije

bude,

VII. str. 632.

Ratkay: o. c. Ratkav 1 c.

4

želio,

o.

c.

VII.

auno 637.

1608.

Kovai

:

94

pak

ve

je

na 19. aprila stajao kod Znojma u Moravskoj

do 25.000 vojnika, 1 sabranom

svih zemalja carskih,

iz

vojskom

s

a vodio ju

je protiv svoga rodjenoga brata.

Kad Rudolfu

a

preostalo,

II.

juna.

2

Hrvatska

i

Ugarske Austriju

Ugarska sva udarila stala

mnogome

se

Prije nego

li

vatski staleži u

e

koji

e

poi u Požun,

U

od novoga kralja.

te

nadati od novoga kralja,

Toma

prvom redu

podijeliti

Sabor izabira nun-

Erdedi.

potpunom

s

zemlju

od

zaslužnim ljudima. i

Neka

novome banu neka

se

pa

ištu

njima gospoduju tud ja gospoda,

vojnici

banski

stalna

sigurna.

i

da

ili

pismo staleža hrvatskih pokazuje nam, ta

da

ta

gospoda nose

koliko

su

oni

prava vrijedjali su im do sada Turci,

njemaka

gospoda, koja su sjedjela u našim

po raznim gradovima kao

po-

ih

neka

nunciji

ali

manje asti u Hrvatskoj na uštrb njihove slobode. 3 To

;

kralj

spremni prije umrijeti, nego

kralju izjave, da su hrvatski staleži

svojih prava

pod-

podijeli

velianstvo,

na ast generala u hrvatskim zemljama,

vrijedjaju

pravom

s

i

Neka

neka

ih

jednom

plaa

se odredi

su staleži, da neki od Nijemaca

s

vlasti

oklije-

Drave do Jadranskoga mora. Novi

ve

da

tražiti

indigena kraljevstva.

domaim

stavi

ondje

biti

zemlji,

uli

e

što

neka oduzme Nijemcima kapetanate u

a

banatus"

officio

16 sjedišta zemlje. Po starom obiaju treba njemu

vrgnuti svu

isplate,

sabor, drže hr-

neka odmah, bez

bude nadalje novi ban osoba zgodna

da

e

koji

kralj

e

i

hrvatskoga.

i

im daje upute,

vanja postavi novoga bana, koji

prijestolju

veselo klicanje,

i

Zagrebu sabor, kojemu „vacante

predsjeda kao kraljev komisar cije,

je u radosno

Požunu krunidbeni

se sabrati u

slabome

nije

Moravsku. Bilo je

i

oktobru okrunjen za kralja ugarskoga

u

biti

nego da zahvali na ugarskom osim

Matiji

bratu

odstupi to 28.

vojskom Pragu,

se Matija približio s tolikom

zapovjednici, a namještao

ih

i

naj-

odrješito

držali

a

sada

do ih

krajevima

gradaki

dvor. Osobito otkad preuze god. 1603. upravu nad krajinom nad1

643. Ibid. VII. 649. 8 Acta Croat. et Slavoniae (od 1601 zem. arkivu u Zagrebu. Ibid.

Vir.

2

— 1635.)

str.

59. Izvornik u kr.

95 vojvoda Ferdinand, jada.

je

bilo

tom njemakom gospodom

s

Kojekaki nevrijednici, inae

da

bila.

loše svoje financijalno stanje

Mnogi

mjestima poprave.

plae

krasne

brali

i

na tim unosnim

na odredjenim mje-

nijesu ni stanovali

katkada samo zagledali

stima, nego su

i

do krajiških kapetanata, a jedina

štajerskih, protekcijom bi dolazili

im je svrha

rodova kranjskih

odlinih

iz

stotinu

do-

i

hotke. 1

Sam nadvojvoda Ferdinand

malo štovao hrvatskih prava,

nije ni

mu

krnjio je ugled banski, nastojao oteti

sudaka njemu da nain

ostane.

vojvodsku

Sad razabiramo, zašto

dobili bana, staroga

Matija, da

e

ugoditi Hrvatima, da

ugarski palatin,

i

e

ih

u koga su oni imali

Tomu

Matija cijenio je u velike grofa postane

Tomu

narodnoga

ljubimca

bana ovjeka,

stavi za

na onaj

staleži

novoga kralja svoje pravice.

traže od

Odrješito zahtijevanje hrvatskih staleža, uinilo

kralj

samo

vlast, a

te

su Hrvati

te

je,

Znao

Erdeda.

ako im po-

umiriti,

A

povjerenja.

Erdeda, jer je

je

da on

htio,

u

Požunu

bi

izvikan

ga je ugarskim staležima

na saboru na prvom mjestu kandidovao. 2 No za palatina

sam

i

protestant Illszhazv, jer je protestanska stranka tada u Ugarskoj

Toma

prevladjivala. a

Davno

je

ve u

kralj poslati to

je bio poznat kao odrješit katolik.

ekaju, kad

e

Hrvatsku komisare, da novoga bana ustolie,

ali

prošao

ugarski

a

sabor,

Hrvati

doekati ne mogu. Na 28. februara 1609.

Sabor

se tuži

na kralja,

što

u njegovu

bansku ast.

Pataia

Ivana Krušelja,

i

ne

e

te ih

šalju

dva nuncija

k

ljevskim savjetnicima, da se njihov ban,

njegovim vojnicima

se

dobro su znali

staleži,

isplati

što

plaa za

1

Smiiklas:

2

Fessler:

3

Acta Croat.

o.

o. c.

nije

i

c.

II.

VII.

et Slav.

str. str.

što

prije

šest

smjera kraljev dvor,

do toga, da okrnji hrvatski ustav

svome banu, ako

palatinu

;

sabor.

da uvedu bana

poslati komisare,

Staleži izabiru

Toma

sazivlje

i

Stjepana

to:

drugim kra-

i

ustolii,

mjeseci. 3

te

da

Medjutim

kako mu

je

samo

za to oni u istom saboru dadoše

ustolien,

potpunu vlast

izvršivanju

u

116. 659.

etc Izvornik u kr. zemalj. arkivu

str.

69. et seq.

96 „eidem domino bano plenariam

banskih dužnosti

njegovih

dant

auctoritatem". 1

Bana Tomu

boljelo je,

što

ga uvedu u bansku ast,

ban najsavjesnije sabore

uza sve to vrši on svoju dužnost kao

najtonije. Drži on „judicia octavalia,"

i

da ne smije

ni

3

ubije.

i

biskupa,

Budui da

još ni govora.

bana

O

kralj

bana,

ustolii

zatraženo

staleži

god

1611.

ponavljaju

opet

biraju

poslanike^

pravo,

kralj

ali

još

jer se slabo brine za Hrvatsku.

skom, u kojoj su želja za

Zakljuuje sabor,

se

a

bi

ga

ako drugojaije

do septembra nije poslao komisare,

izabiru

opet

uveli,

sijenju

ipak

banovu ustolienju nema

nunicije

on isposlovao, da kralj imenuje komisare,

U

Hrvatsku

staleža.

i

God. 1610. drže se opet dva sabora.

bi

sazivlje

To nam pokazuje na kako visokom

stepenu bilo je vjersko osjeanje bana

koji

2

jedan heretik u kraljevstvu propovijedati. Tko

neka ga

išlo,

u

se

iskorijeniti.

neka ga dovede pred bana

uhvatio,

da

razabiramo,

zapisnika

uvuklo nešto protestantizma. To treba

ne bi

da imenuje komisare, da

vijea na njima o potrebama kraljevstva.

i

saborskih

Iz

ali

e

dvor ne

staleži

koji

e

koji

e

Imao

ustoliiti

bi

bana. 4

molbu, da im

kralj

ponoviti toliko puta

uje molba

ne

da

palatinu,

staleža

hrvatskih,

je pune ruke posla

Ugar-

s

razmahale vjerske borbe. S druge pak strane

carskim prijestoljem nije

mu

dopustila,

da

se još

i

hrvat-

skim poslovima bavi. Neustrpljivo

novoga bana,

ekali su

ali

je pojmljivo, što

dvor

staleži cijelu

nije ni mislio,

godinu 1612. na ustolienje

da udovolji Hrvatima. Zato

neustrpljivost staleža

nam

hrvatskih dolazi na saboru

od 13. februara 1613. do ogorenja. Nuncijima, koji polaze u Požun, nalažu

staleži,

da zamole kralja, da

bi se

osim ostalih kraljevstva

„tandem aliquando" obazrio na ostatke ovoga uvijek kraljevstva, 1

Tbid.

1.

te

da

bi

dao uvesti

Tomu

mu

Erdeda, koga je sam

Acta 1608. i dalje, u akadem. arkivu. Zatim N. R. A. Nro. 24. u kr. zemalj. arkivu. 3 Acta Croat. et Slav. u kr. zemalj. arkivu 1. c. Ibid.

1.

iza-

c.

2

4

vjernoga

c.

fasc.

53G.

97

brao

imenovao banom, a koji je

i

U

maju

iste

ban

ništa,

Ako

banderijem kraljevstva

s

godine vratiše se nunciji

Toma

županijama

u pojedinim

za

i

20. ožujka 1614.,

bana,

opet

šalje

nije

posla,

banskoj

1

ne donesoše

ali

bili

Matiji, a

Tomi Erdedu

preostalo

Tužni saslušaše

od 27. novembra 1614. Staleži

zadnji

kad

poslanici, koji su pošli

se

neopravljena

vratili

ti

nego

drugo,

da

na

zahvali

njegovu zahvalu na saboru

staleži i

da uredi jednom stvar

kralju,

kralju

asti.

svakom gotovo saboru

2

godina iza imenovanja Tomina za

šest

sabor poslanike

ustolienja

U

Petrinju.

glede ustolienja banova. To su u poslu

Požuna,

iz

Znaajno

vlasti.

Erdedi, ipak se svojski brine za utvrde

radi on za utvrdjenje tih tvrdjava.

Dne

naj-

ostaje još neinstaliran.

nezadovoljan

i

potpunom

s

i

sabor zove Hrvatsku ,,exhausta Reliquia".

što taj

je,

inae za ovo kraljevstvo

Uvesti treba bana po starom obiaju, po kraljevskim

više zaslužan.

komisarima

i

redovi izriu svome ljubimcu banu

zapisniki vjenu zahvalnost za njegova „preznamenita djela" po

domovinu, za tono

mu premca lici,

mole

dok rijem

i

nema. 3 No budui

se

domovina nalazi

Tomu, da

bi

on

staleži grofa

ne imenuje novoga bana,

kralj

banskih dužnosti, u kojem

savjesno vršenje

i

i

u takoj nepri-

nadalje vršio bansku službu,

te

dok

ne bude

taj

s

bande-

po starom obiaju ustolien.

Toj molbi odazvao se

namah Toma

Erdedi, ta radilo se za „op-

enito dobro najdraže domovine". 4 Svoju zahvalu za iskazana dobroinstva domovini svojoj nagradjuju

nuju kapetanom konjanikim kraljevstva drži

kako god ga dugo bude

svoje.

U

tom istom saboru osudjen

globe, stoje rekao

rekao 1

2 3

taj

pravom, da tu ast za-

s

može

je neki

ime-

je prenesti

i

na sinove

Gjuro Mikuli na 100

banu Tomi nepravednu jednu

rije.

5

Sto

mu

fr.

je

Gjuro Mikuli, ne spominje zapisnik.

Acta Croat.

zemalj.

volja, a

Tomu

staleži tako, što

et

Slav.

etc.

(1601—1635.)

arkivu.

Acta Croat. et Slav. (1601 Ibi. str. 116.

4

Ibid.

1.

c.

B

Ibid.

1.

c.

str.

— 1685.) Izvornik

105.

Izvornik u kr.

u kr. zemalj. arkivu.

7

98

Godine 1615. imenova

kralj za

preda bansku ast naš Toma.

kovi

trakošanski,

ban, u koliko to

1

nije

barun Petar Draš-

od njega njegova

tražila

i

bansku ast Turocu povukao

Predavši

kapetana konjanikoga

i

i

bez banderija, što je vrijedjalo staleže

ali

su opet prosvjedovali.

kraljevskoga

Uveli su novoga bana kraljevi ko-

Domitrovi biskup zagrebaki

Petar

misari

bana Benedikta Turoca, kojemu

i

velikog

služba

oni se

tavernika

župana županije

varaždinske, na svoja dobra.

Kako razabiramo posjedovao

protokola u arkivu kaptola zagrebakoga,

iz

Toma veoma mnogo

je

mogao sada kad

dobara u Hrvatskoj, koja

je

su turske navale prestale, opet lijepo pridizati. V

Kao njegova imanja spominju

Zelin,

se:

Oki, Lipovec,

Jastre-

barsko, Novi-grad, Hrastnica, Cesargrad, Rakovac, Moslavina, Mokrice

i

Metlika. 2

>

Osim toga kupio je od Ungnada a

još god. 1591. samoborski posjed,

1607 dobio je od kralja Rudolfa za tražbinu od 13.000

mu

je kralj dužan bio, Veliki Kalnik.

Medjutim, ako

i

nije više ban,

nalazimo gdje se radi

Na

17.

što o

kralju,

da

bi

imenovao

i

Na tom

nalogu

potpisao

dao

Godine 1618. uti

6.

koji

e

poi

novoga bana. Na prvom

ustoliiti

Toma

Erdedi. 6 Iste godine vidimo

zatvori neki Ivan Krušelj radi otmice.

se

kao tavernik kraljev. 6 Novoga bana

Nikolu Frankopana kao kraljev komisar

Petrom Domitroviem,

nakon smrti bana

kojem izabiru nuncije,

u

Griu

ipak ga kod svake važnije zgode

staleži hrvatski

mjestu predložen je za nuncija grof

gdje nalaže, da se na

for., što

4

dobru kraljevstva hrvatskoga.

septembra 1616. drže

Benedikta Turoca sabor,

3

s

biskupom zagrebakim

prosinca 1616. opet uvodi

ve Toma

nekadanje mladenake snage,

Erdedi, starost

Toma

Erdedi.

da u njem nema više one

ga svakim danom opominjala,

1

Ibid.

2

Protokolirano u arkivu kaptola zagrebakoga pod litt. A 73° 4°. Prot. sub Nro. 5. p. 169. u arkivu kaptolskom. Iv. Kukuljevi: Neke gradine i gradovi u kraljevini Hrvatskoj sv.

3 4

III. 6 6

str.

15.

—

Acta Croat. et Slavon. (1601 1635.) Izvornik u kr. zem. ark. N. R. A. fasc. 670. No 46. Listina u kr. zemalj. arkivu.

99

da je prošlo mladenako

mu

koji

župana

skupštinu,

kojoj zahvaljuje na asti velikoga

u

kapetana grada Varaždina,

i

pravu predaje

Dva

1

predsjeda saboru kao kraljev komisar

put ga još nalazimo gdje to god. 1021.

i

saboru od god. 1621. 30. kolovoza on je

legdom

ast po nasljednom

tu

te

ruke svoga najstarijega sina Sigismunda, koji zbilja

u

namah županijsku upravu.

primi

težinu tereta,

Zato sazivlje na 26. lipnja

zadaje veliko-županska ast.

županijsku

1()18.

muževno doba. On osjea

i

kraljev komisar,

s

Na

biskupom Ivanom Teda se

radi se o tom,

a

1(322.

i

odijeli

ukupno

plemstvo od velikaša, a ujedno se u tom saboru iznose tužbe protiv

bana Nikole Frankopana. 2 *

Toma

Dali se

Erdedi takodjer isticao u tim nepravednim napa-

dajima protiv Nikole Frankopana, ne

nama poznatim izvorom sudjelovao u huškanju

t.

kad

S druge pak dinu,

u

vjerovati,

znao, da on nije u

bi

pa

mu

i

strane,

što

da toj

Toma

staraka

bi

Jankovi

:

o.

c.

str.

kralj

nije

U

tom

baš njega imenuje svojim

plemstva

23.

Acta Croat.

*

Ban Nikola Frankopan,

(1601

i

bana.

Ne

imenovao za komisara,

ga kralj

je

ve

odavna prevalio šezdesetu go-

ozbiljnost nije dopuštala, da

2

et Slav.

da on

stvari objektivan.

onim ulinim profanacijama, 1

ustvrdili,

plemstva protiv bana Frankopana.

da on uredi stvar izmedju

j.

možemo nikako

Mi bismo

potvrditi.

nas utvrdjuje u prvom redu,

komisarom

možemo nijednim onodobnim

ih

što

— 1635.)

oženio

je

je

i

on sudjeluje

plemstvo banu

Nikoli

u kr. zem. arkivu.

ker

Petra

Erdeda Anu Mariju,

ju poslije radi preljuba od sebe otjera. Erdede je ta sramota uvrijedila u dno srca, a uz njih prista gotovo sve niže plemstvo protiv bana. tome je ban Nikola Frankopan uvrijedio protonotara kraljestva ali

K

nazvavši ga svojim pisarom. To je ozlovoljilo sve niže plemstvo, koje se razdijelilo od velikaša i zahtijevalo, da njihov sabor bude jedini i

1619. naslijedio Matiju, htio je, da se mirnim putem ta raspra riješi, te je dozvolio da bude u Hrvatskoj kao i u Ugarskoj t. j. da magnati sainjavaju gornju kuu, a niže plemstvo dolnju. No plemii ga ne poslušaše. Nema sramote, što ju ozlovoljeni plemii ne nanesoše banu, a poticali ih povrijedjeni Erdedi. Kad ve, inae pošteni Nikola Frankopan, nije mogao snositi silne uvrede, zahvali na banskoj asti u šopronskom saboru god. 1622. Ratkav: o. c. str. 191. et seq. pravi. Kralj Ferdinand, koji je

*

:

100

Frankopanu povijeda.

nam

koje

naš savremeni

Nikole Frankopana na

zahvale

Poslije

historiar pri-

banskoj

imenova

asti

Hrvatima za bana junakoga Gjuru Zrinskoga. Njega

kralj

uvesti s banderijem

i

a

priredilo,

1

i

po starom obiaju

ustoliiti,

što

je

dao

Hrva-

je

tima veoma godilo. 2

Tomu

Erdeda med juto

je

pritisnula ljuta starost, nadošla

bolest

i

koja ga shrva u mjesecu sienju 1624. u 66. godini dobe. Snašla ga

kamo

smrt u Krapini,

je došao posjetiti rodbinu svoju.

nam potanko

Savremeni historik pripovijeda

Tjedan dana ležalo je mrtvo

mnogo

s

konjanika,

na odru u Krapini, a odatle

njima

za

zlata,

odjeveni u crno

bijahu

svi

tijelo

Samobor. Najprije stupahu

bijaše prevezeno u

sinovi

kojnik osobito

kopljem

trista

oružanih

Za njima

odijelo.

Iza sinova pratila je mrtvo

volio.

plemia. Iz Samobora dovezeno bijaše mrtvo

na odar u župnoj crkvi

najprije

obavljao

sveani sprovod

se

iz

crkve

sv.

sv.

su

išli

je po-

tijelo lijepa svita

Zagreb

u

tijelo

Marka.

Marka

i

po-

Drugi dan

u stolnu crkvu

Stjepana. Prvi koracahu zastavnici, zatim dva štitonoše, sa

sv.

tovima, na kojima bijahu njih nosio je

Siska.

jedan plemi na grimiznom jastuku

Zatim su

ostali rod,

vine

množina

Najzadnji

kola. i

što

je

mu

Iza

zlatni onaj lanac,

pokojnik dobi za bitku kod

konjanici u crno obueni,

svijeta,

išao sin

no

šti-

a onda

neaci

onda sveenstvo, za njime mrtvaka Sigismund

s

braom,

prvaci

kralje-

poslanstva sa svih strana. Sprovod bio je tako velik, da su

ve

prvi ulazili

a poslije

njih

Kutka y

:

o.

c.

Smieiklas: o.

3

Ratkay:

c.

sv.

Sveane

drži

2

o.

crkvu

u

gornjega grada.

1

slijedili

Erdedijeve.

urezani grbovi obitelji

odliku reda sv. Spasitelja,

i

pokojnikovi,

konji

neaci pokojnikovi, na elu im Sigismund, kojega

i

loženo

zname-

o sprovodu

muža ovo

nitoga toga

nakieni

3

II.

str.

191. str.

162.

izašli

iz

zadušnice služi biskup Petar Domitrovi,

žalobno slovo.

str. c.

Stjepana, a zadnji još nijesu

136.

U svom

govoru

istie,

da

je

101

Toma

sve predje svoje poevši od kardinala

Kad pak

svojom.

mu

mrtvo

spustiše

tijelo u

Tome nadmašio slavom

raku, trista kopljanika o

zidove polomi svoja koplja, u znak, da je slomljen život slavnoga junaka.

1

Još se danas žrtvenika

kraj

Erdeda.

grofa

oi

je upro

nalazi

u raspetoga

Spasitelja

Deo

,,In

je bio

S dvije nam

se

pobjednik

borilac, junak,

drugom redu kao odušev-

prava naroda hrvatskoga protiv tudjinskih namet-

zadau, da

postaviše za

u borbi za narodna prava i

ovoj.

dje-

prava

ta

pogaze.

Kako

je

na bojnom polju od važan, hrabar, nepopustljiv, takov je

u borbi

žima

ma, glavom mu

*

turske, a u

sile

za-

i

uhvatio za

je

na križu, a nad

prvom redu kao

u

:

na bojnom polju protiv

si

Tome

lik

bansko žezlo

je,

smo pratei ga u raspravi

strane napose sjaje

koji

istesani

ovjek grof Toma Erdedi u svojem javnom

lovanju, razabrali

nika,

ladji

lijevoj

vici".

*

ljeni branilac

kamenu

znak vojvodske asti. Ban

itaš njegovo geslo:

Kakav

u

Na vrhu spomenika kaciga

stava kraljevstva,

a

Marije,

sv.

zagrebakoj, u

crkvi

prvostolnoj

u

s

e

„on

:

domovinom, nego da

se

radije

poginuti sa svim stale-

pokorava tudjinu".

Njegova odanost crkvi katolikoj u javnom

se

i

privatnom

dje-

Erdedi u

boj,

lovanju uvijek pokazuje.

S uvjerenjem u božju a

vraajui

da

u

Domitroviu. itao lica protiv onih,

olim

dum

amarem

je

koji

juvenilis

što bio,

zovu

je

odan

gaje

i

sin

saboru

o.

c.

str.

protiv

javno

uvedenja

crkve katolike, neka

nam

je cenzure udarila apostolska sto-

prisustvuju dvoboju.

On"

žali

:

,,quod

aetas mihi dominaretur et plus equo militaria

exercitia in eiusmodi provocationes et

Ratkay:

ustaje

pisao na 12. januara 1612., biskupu

kakve

verum Domini Omnipotentis x

da zahvali Bogu. Uvjeren,

u hrvatskom

i

Kako

samo jedno pismo,

mu je,

Toma

najvea nesrea po Hrvatsku,

požunskom, tako

njegova u Hrvatsku. služi

polazi uvijek

kao pobjednik prvo

protestantizam bio

bi

kao

se

pomo

163.

misericordia,

pugnas consenserim,

quae

in

se sperantibus

102

semper ili

quod

affulget, efFecit

ud execrandum

detestandum per salutarem poenitentiam de

et

comendans me

conscientia excusserim,

me

superiorum annorum jubilibus onnus

in

spirituali peste custodire dignetur.

da je

umro

i

„omnibus Christiano

Dubom kršanskim

prožet uze

si

divini benignitati, ut ab

A

'

savremenik njegov

piše,

sacramentis". 2

munitus

ritu

illa

za lozinku: „In Deo vici".

Hvale, kojima ga uznose savremenici, pokazuju nam, da je bio

Toma

Erdedi velik ovjek. Toliko put spominjani Ratkaj zove ga

„najljubeznijim senatorom domovine".

u službi umjereno

ljubezna,

u razgovoru prijazna

u veselju ugodna,

ozbiljna u radu,

tima,

Opisuje ga „zrela u savje-

u

stroga,

bojevima srena,

u

i

svem

inae iskusna". 3

U

obiteljskom životu bio je takodjer srean.

od kojih znamo za sinove: Krištofora,

Stjepana,

Ratkaj

veli,

biskupa

poslije

A

biskupa jegarskoga.

Sigismunda,

spominju se

da je „heroina aevi

i

Imao

bana hrvatskoga,

poslije

srijemskoga

dvije

nostri",

keri i

je više djece,

i

Ivana, poslije

Elizabeta, za koju

Julijana,

koja je kao

još je

danas u hr-

desetgodišnja djevojica umrla. 4

Uspomena na bana junaka Tomu Erdeda vatskom narodu haran narod ne

ban junak, 1

živa,

e

Toma

on je narodu

jamano

nikad

originales

Nadbiskupski arkiv u Zagrebu. l Ratkav: o. c. str. 162. 3 Ratkav: o. c. str. 164. 1

Ibid.

1.

c.

„Baka

ni zaboraviti, što je

ban",

a

uinio za

nj

grof Erdedi.

Epistolae Missiles

'

poznat kao

ad

Episcopos

zagrabienses

scriptae.

612020

/

DR 1572.5 .E7 H6 IMS Horvat, Karlo, Toma Erdedi-Bakac, ban

Hrvatski

PONT«F'JCAi: INSTITUTE

OF MEDIAEVAL STUDIES 59

queen's park

1o»omto

^

Camaoa