ILIRI

ILIRI Arheološki muzeji: Split-1818-1821.; Zadar-1830.; Zagreb-1846. HAD-1878. -Alkman (pjesnik iz 7.st.pr.K.)-najstariji podaci o Ilirima -Hekatej iz Mileta, Periegesis (o.500.pr.K.)-najstariji opis puta po istočnoj jadranskoj obali (Liburni, Mentori, Histri) -Pseudo-Skylaks, Periplus (putopis,sr.4.st.pr.K.)-Iliri (putopis,sr.4.st.pr.K.)-Iliri od Liburna na sjeveru do Haonaca na jugu -Skimno iz Hijosa, Orbis descriptio (kraj 2.st.pr.K.) -Pseudo Skimno, Periegesis (kraj 2.st.pr.K.): narod koji poštuje bogove, pun vrlina,  pravedan i gostoljubiv -Apolodar: Illyrios-sin Kadma i Harmonije (kći Aresa i Afrodite); Kadmo je postao kralj ilirskih Enhelejaca -ilirsko ime se može povezati sa zmijom (isti korijen); likovni prikazi brodova jućnih ilira-pulene u obliku zmije -Plinije i Strabon (kraj1.st.pr.K.-poč.1.st.)-Iliri od rijeke Raše na do Akrokeraunskog gorja -Strabon: Japodi imali običaj tetoviranja, kao i ostali Iliri i Tračani -Plinije St. i Pomponije Mela-Ilyri preprie dicti -Apijan, Rimska pvijest (2.st.)-Iliri žive u krajevima od Haonca i Tespročana do Dunava, od makedonskih i tračkih brda do panona, Jadrana i početka Alpa -granice Ilira: Jadransko i Jonsko more, istočne Alpe i Drava, Dunav-MoravaVardar-Epir  -Homer, Ilijada-Peonci i Dardanci bore se kod Troje (arheološki materijal s osobinama protoilirske kulture) -1286.pr.K. u bitci kod Kadeša s Hetitima se bore protiv Ramzesa II -Wilamowitz-Mollendorf: HILLEIS, jedna od 3 dorske file, ilirskog je porijekla (kao i  pleme Hylleioi koje je živjelo između Skradina i Trogira) -mnogi suvremeni autori smatraju da su ilirskog podrijetla: Japigi u Apuliji (sl. Japodi); Messapi, Salentini, dardi u J Italiji, Pucenti u sr. Italiji -IGUVINSKE TABLICE (5.-4.st.pr.K.)-među strancima koji ne smiju prisustvovati vjerskim obredima spominju se i Japuzkum Numen (Japodi)-dokaz o prisustvu u sr. Italiji -teorije o etnogenezi: iliri kao nosioci kulture žarnih polja; autohtona teorija; A. Benac-Prediliri, Protoiliri, Prailiri

Ilirska plemena -Epir-plemena srodna Ilirima s vremenom helenizirana: Atintani, Haonci, Molossi -od juga prema sjeveru: Taulanti, Enhelejci, Dasareti, Penesti, Pirusti, Albani, Labeati, Scirtoni, Dokleati, Melkumani, Deremisti, Pleraei, Ardijejci, Daorsi, Delmati, Liburni, Japodi, Histri -u unutrašnjosti Balkana: Makedonci (helenizirani), Peonci, Dardanci, Autarijati, Dezijati, Dindari, Deuri, Deretini, Mezeji -panonska plemena: Amantini, Breuci, Oserijati, Kolapijani (Colapis-Kupa), Jasi

1

Liburni -talasokracija: prisutnost u Picenumu, na Hvaru, Lastovu, Krfu -Teopomp (Stjepan Bizantinac)-Lastovo i Pharosu su liburnski otoci, a Liburni su osnovali Adriju Pseudo-Skimno-otoci na Jadranu su liburnski -Flor- rasprostranjeni po cijelom Jadranu -Strabon-korintski bakhijad Hersikrates 734.g.pr.K. istjerao Liburne s Krfa (najstariji  povijesno dokumentirani sukob između Grka i Ilira) -govori o liburnskoj talasokraciji Apijan-govori o previranjima oko Korkyre (Krfa) između Liburna i Krfčana; Dyrahion spominje kao njihov grad -Plinije-spominje Liburne kao stanovnike sr. Italije koje su otamo istjerali Umbrijci (luka Truentum-posljednje uporište Liburna) -Liburni su definitivno gospodarili i prodrli u Italiju odakle su ih istjerale provele Kelta i aktivnosti Dionizija St. (u 1.pol.1.tis.pr.K. Liburni i Japodi imaju kontrolu nad Jadranskim morem) -Liburni-prvi povijesni narod koji izvori bilježe na našoj obali -osnovno područje između Krke i Zrmanje -Jadasi koji se spominju u farskoj bitci mogli bi biti Liburni iz područja Tadra (Diodor govori o 10 000 ljudi, a takvu vojsku mogu skupiti samo Liburni) -liburna-liburnska brza lađa koju preuzimaju Rimljani; prvi je spominje Julije Cezar  -Apijan-129.pr.K.-prvi pohod Rima na liburnsko područje kada Tuditan kreće na Japode -51.pr.K.-Delmati Liburnima oduzimaju Promonu -49.pr.K.-građanski rat između Pompeja i Cezara zahvatio i Liburniju -35.pr.K.-Oktavijan sam odlazi u Ilirik-uništio i pobio Korčulane i Mljetane, a Liburnima oduzeo sve lađe (iz liburnske Senie kreće na Japode)

Grčka kolonizacija -627.g.pr.K.-Korkirani osnivaju Epidamnos (1.grč.kolonija na Jadranu) -588.g.pr.K.-Korkirani i Korinćani osnivaju Apoloniju -6.st.-kolonija kniđana na Korčuli -zaslugom Dionizija Starijeg osnivaju se Issa (397-390.g.pr.K.) i Pharos 385384.g.pr.K.) -385-384.pr.K.-Iliri s otoka Hvara se bune protiv osnivanja grčke kolonije i u pomoć im stiže 10 000 Ilira s kopna -Pharani su u pomoć pozvali Isejce koji su poslali odred trijera i pobijedili Ilire-1.  poznata bitke između grč. kolonista i Ilire (5 000 poginulih i 2 000 zarobljenih) -nakon Dionizija Issa se osamostaljuje i širi utjecaj na susjedne otoke: osniva koloniju u današnjoj Lumbardi i emporije u Trogiru, Storbreču i Solinu -Grci osnovali i Olcinium (Ulcinj) i Epidaurum (Cavtat) -Buthoe (Budva)-grč.trgovačko središe, ali nisu ga ni osnovali ni helenizirali Grci Država Enhelejaca -Enhelejci-stvorili najstariju poznatu državu Ilira; moćna do 4.st.pr.K. -mit: Enhelejci ratovali s Ilirima; u pomoć pozvali feničkog kralja Kadma; nakon što im je Kadmo pomogao pobijediti Ilire, izabrali ga za kralja (fenički materijalni ostaci)

2

Država Taulanata -vrhunac u 4.st.pr.K.; jedan od razloga slobljenja Enhelejske države -vladali S i sr. Albanijom; centar u pozadini Epidamnosa -1.put se spominje u 7.st. kada je taulantski vladar Gaularos vodio rat protiv makedonskog kralja Argeiosa -umiješani i u Peloponeski rat Ratovi Ilira i Makedonaca -360.g.pr.K.-Iliri napadaju Makedoniju; poraz mak. kralja Perodike -Filip II, Perodikin nasljednik, pobijedio Ilire pod vodstvom Bardyladsa i natjerao ih da napuste Makedoniju (granica na Ohridskom jezeru) -356.g.pr.K.-sklopljen antimakedonski savez između Atene, Tračana, Peonaca i Ilira (u čast saveza u Ateni podignuta mramorna stela na kojoj se spominje ilirski vladar  Grabos) -Filipov vojskovođa Parmenion ponovo porazio Ilire -Demosten drži filipike, a 342. bezuspješno putuje u Iliriju da bi pronašao saveznike -Aleksandar pobjeđuje enhelejskog kralja Kleitosa (od tada Enhelejci priznaju vlast Makedonaca) i taulantskog kralja Glaukiasa protiv kojeg ratuje i njegov nasljednik  Kasandar (314. privremeno osvaja Epidamnos i Apolloniju) Invazija Kelta -1.po.4.st.pr.K.-iz S Italije i Alpa na kontinentalne Ilire sručili se Kelti u prodoru  prema Grčkoj -na putu im stoji moćna makedonska država pa u Iliriji čekaju da ona oslabi -često ratuju s ilirskim plemenima -Teopomp: Kelti su znali da su Ardijejci slabi na hranu i piće pa su u logoru ostavili  jelo i piće puno otrovnih trava; napustili su logor; Ardijejci su upali u prazan logor i kad su vidjeli hranu i piće sve su popili i pojeli nakon čega su ih Kelti s lakoćom svladali -335.g.pr.K.-Kelti šalju poslanstvo Aleksandru-ispituju jačinu Makedonaca i ponovo odustaju od napada -280.g.pr.K.-Makedonija je slaba i Kelti s 3 vojske kreću prema Grčkoj; makedonski kralj Ptolomej Keraun odbija pomoć Dardanaca; 1 vojska na čelu s Belgiosom ga  porazila i ubila na bojnom polju -2 vojske na čelu s Brennos i Akichorios krenule u Grčku; 279.g.pr.K. poraz kod Termopila Država Dardanaca -poznati po ratovima s Makedoncima -jačaju nakon što Kelti oslabljuju Makedonce i Peonce -Livije-od srednjodalmatinskih otoka do Epira -krajem 3. i poč 2.st.pr.K. neprestano napadaju Makedonce -s ponovnim jačanjem Makedonaca, gube moć

Ilirska država -u doba političke samostalnosti Iliri su stvorili državu koja se protezala od srednjodalmatinskih otoka na S do Epira na J i Dardanije i Makedonije na I -mnogi autori nazivaju je ardijejskom državom jer smatraju da su je oni osnovali i njome vladali

3

Fanula Papazoglu-Ilirska kraljevina u kontinuitetu od kraja 5. do 2.st.pr.K. (15 vladara) -nije dokazano da su ti kraljevi vladali jednom držvom niti da se «Iliri» odnose na nekoliko ujedinjenih plemena-možda samo jedno pleme kojem Grci nisu znali naziv -kraljevska dinastija možda postojala samo od Pleurata I dinastija Sirrhas (5.-4.stpr.K.) Bardylis (pravi osnivač dinastije; umro 369/8.pr.K.) Grabos Pleurat Kleit Glaukias (335.pr.K. spominje se kao kralj Taulanata; od 317-302.pr.K. kao kralj Ilira) Bardylis II Monounios (300.-280.?) Mytilios (o.270.pr.K.) II dinastija Pleurat (o.260.pr.K.) Agron Pinnes (vođa pod tutorstvom maćehe Teute) Skerdilaidas Pleurat Gencije (180-160.pr.K.) -makedonski kralj Demetrije III zamolio Agrona da pomogne Akarnancima u ratu  protiv Etolaca-pobjeda Ilira nad Grcima -Agron-najznačajniji ilirski vladar: uspio ograničiti vlast plemenskih poglavica i uključiti ilirsku državu u međunarodnu politiku -Agronov i Triteutin sin Pinnes bio je maloljetan kad ga je naslijedio pa je vladao pod  patronatom svoje maćehe Teute -230.pr.K.-Teuta pljačka Elidu i Mesaniju; uspješno ratuje u Epiru; pomaže joj Skerdilaida, Pinnesov stric; Akarnanija priznaje njezinu vlast; vlada od Neretve do Ambrahijskog zaljeva; -na udaru se našle grč kolonije Dyrahion, Apolonija i Issa koja je zatražila pomoć od Rima -rimsko poslanstvo Teuti-Gaj i Lucije Korunkanije i isejski Grk Kleemporos (Grk i  jedan od braće ubijeni) -pobjeda ilirske flote nad Ahejcima i Akarnancima kod Paxosa (blizu Korkyre); demetrije farski ostao na Korkyri -229. iz Brundisiuma (Apulija) kreće rimska vojska na Ilire koji u to vrijeme opsjedaju Dirahij I. rimsko-ilirski rat -flotom zapovijeda Gnej Fulvije Centunal -Demetrije predaje Korkyru i bez borbe prelazi na stranu Rima -Teuta se povlači u Rizon tražeći mir  -Demetrije vlada na Pharosu, ali i na ilirskom dvoru jer je oženio Triteutu, Pinnesovu majku, i tako postao najutjecajnija osoba u ilirskoj državi

4

-rimski senat Grcima poslao poslanstvo s porukom da je na Jadranu slobodna  plovidba za grčke i italske lađe; u znak zahvalnosti Grci su im dopustili da sudjeluju na Istmijskim igrama i na taj način ih priznali kao civiliziran narod -Demetrije sklopio savez s Antigonom Dosonom i Filipom V nastojeći oslabiti utjecaj Rima na Balkanu -napada rimske saveznike u Iliriji i grč. gradove u Egejskom moru -senat poziva Demetrija u Rim što on odbija -219.pr.K. Rim šalje konzule: Emilija Paula i M. Lizija Salinatora s vojskom na Demetrija II. rimsko-ilirski rat -Demetrije se sklanja u Dimallum koji smatra neosvojivim -Dimallum je osvojen za 7 dana i Demetrije bježi na Hvar, ali i tamo doživljava poraz te se sklanja u Makedoniju, na dvor Filipa V -Skerdilaida se odvojio od Demetrija i tako uspio sačuvati kraljevstvo, ali mora  priznati Rimljane za saveznike -217. Skerdilaida dolazi na vlast jer petnaestogodišnji Pinnes umire -postaje rimski vazal i brani rimske interese na Balkanu, posebno protiv Makedonije -Filip V s Kartagom i Sirakuzom sklapa proturimski savez, napada Skerdilaidu, rimskog vjernog vazala -napada Skerdilaidu i zauzima dio obale, a Rimljani se iskrcavaju kod Dyrrahiona -205.pr.K. sklapaju kompromisan mir, ali nakon 2.punskog rata ponovo napadaju Filipa V -197.pr.K. Rim pobjeđuje Filipa V kod Kinoskefala u Tesaliji -Ilirska država povratila dio teritorija; Skerdilaida naslijeđuje Pleurat koji služi Rimu -180.pr.K. na prijestolje dolazi Gencije povezuje se s Makedoncima -jedan od rijetkih ilirskih dinasta koji izdaju vlastiti novac (golobradi mladić/ilirska lađa + leg. BASILEOS GENTICU -168.pr.K. Lucije Ancije Galo s legijama opsjeda Skodru III. rimsko-ilirski rat -nakon 30 dana Rim osvaja Skodru, a Gencije je s obitelji odveden u zatočeništvo -167.pr.K. ilirsko kraljevstvo podijeljeno je na tri dijela pod izravnom rimskom vlašću -plemena i gradovi koji su prešli Rimu prije pada Gencija ostaju slobodni i ne moraju  plaćati danak (Taulanti, Pirusti, Daorsi; Rhizon, Olcinium, Lissos) -na čelu pojedinih dijelova bili su ilirski vladari (Balej?) -Daorsi-jedini među Ilirima kovali novac; središte kod Ošanića blizu Stoca

Rat protiv Delmata -Delmati-između Krke i Cetine; isejski emporiji na njihovo posručju -Delmati ispunjavaju vojni valum između Krke i Neretve i učestalim napadima ugrožavaju Tragurij, Epetij, Daorse -Isejci i Daorsi se žale na napade svojih susjeda Delmata (Polibijev zapis-1.spomen Delmata) - Polibije-1.spominjanje Delmata: 159.pr.K. Delmati napali rimsko poslanstvo koje je stiglo u Delminium zbog ugrožavanja Daorsa -3 godine kasnije ih napada Gaj Marcije Figul; stjerao ih u Delminij koji nije mogao osvojiti -nasljeđuje ga Kornelije Scipion Nazika koji 155.pr.K. uspijeva osvojiti Delminium i u Rimu slavi trijumf «de Delmatis»

5

-135.pr.K. konzul Servije Fulvije Flak svaladava otpor Ardijejaca koji se sele na sjever gdje polako izumiru (Strabon); -vjerojatno ih seli u blizinu Narone jer Vatinije iz Narone o.45.pr.K. piše Ciceronu da  je njegov odbjegli rob Dionizije kod Ardijejaca

Ratovi protiv Histra -1.spomen Histra u djelima grč. putopisaca-6.st.pr.K. (legenda o zlatnom runu i Argonautima-Kolhiđani se nakon smrti svog vođe Apsirta naselili u Istri i Kvarnerskim otocima i utemeljili grad Polai) -1.susreti s Histrima i Liburnima-4.st pr.K. (Livije) -Histri vjerojatno tek od 4. ili3.st.pr.K. žive u plemenskom savezu s vladarom najjače gradine (Nezakcij) na čelu -Rim s histrima ratovao 4 puta, a prvi put uoči 2.punskog i 2.ilirskog rata -Tit Livije, Ab urbe condita-izgubljena 20. (1.histarski rat) i 59.knjiga (4. pohod) -Dion Kasije-zabilježio 1.histarski rat 221.pr.K. i epizode iz građanskog rata između Cezarovih i Pompejevih pristaša koje su se odigravale pred istarskom obalom -Enije, Hostije i Livije-3.histarski rat I. histarski rat -221.pr.K.-1.sukob Rima i Histra koji su pljačkali lađe sa žitom (dio političkog antirimskog programa koji su provodili u savezu s Demetrijem Farskim) -220.pr.K.-rat je završio teško izvojevanom pobjedom Rima II. histarski rat -181.pr.K.-Histri pokušavaju spriječiti osnivanje Akvileje; porazio ih G. Fabije Buteon -178.pr.K. rimske snage na čelu s A. Manlijem Vulzonom kreću protiv Epulona -177.pt.K. Nezakcij je osvojen unatoč herojskom Epulonovom otporu (Rimljani  pomaknuli tok rječice da bi im oduzeli pitku vodu) -uskoro su osvojeni i drugi gradovi (Mutila i Faverija čiji se položaj ne zna) IV. histarski rat -129.pr.K.-Konzul Gaj Sempronije Tuditan pokorava Histre i u rimskoj vlasti objedinjuje cijelo jadransko priobalje od Akvileje do Krke Ratovi protiv Japoda i Delmata -129.pr.K. na Japode kreće Caius Sempronius Tuditanus; dolazi do Krke; pokorio Japode i Liburne -10-tak godina kasnije Metel osvojio Segestiku te stigao u Salonu kod Delmata; L. Cornelius Cotta i L. Caecilius Metel pljačkaju zemlju Japoda i Delmata; -mnoga plemena priznaju rimsku vlast; Delamti ne -Delmati zauzimaju Salonu pa 78.pr.K. kozul G. Koskonije kreće na Delmate i nakon 2 godine vraća Salonu Rimu -50.pr.K. Delmati napadaju Liburne zbog Promone; Cezar Liburnima šalje vojsku koju su Delmati porazili -48-47.pr.K. Cezarova vojska pod vodstvom Aula Gabinija ponovo doživljava težak   poraz kod Synodiuma (oko Drniša); uništili mu 5 kohorti i uzeli signia -45.pr.K. napade na Delmate vodi prokonzul Publije Vatinije (iz Narone se dopisuje s Ciceronom) koji uspijeva osvojiti samo neke delmatske utvrde -44.pr.K. senator Balbije napada Delmate; doživljava poraz; Delmati zauzimaju Salonu (vrijeme građanskog rata u Rimu) -40.pr.K.Oktavijan dobiva upravu nad Ilirikom

6

-39.pr.K.-Oktavijan i Antonije šalju vojsku na čelu s Azinijem Polionom koja iz Aquileje kreće do Salone koju uspijeva osvojiti -u Rimu slavi pobjedu i od sakupljenog plijena gradi prvu javnu knjižnicu Oktavijanovi ratovi protiv Ilira -35.pr.K. Oktavijan uspješno ratuje protiv Japoda i osvaja Metulum -osvaja Sisciju -34.pr.K.-kreće na Delmate -delmatski vojskovođa Verzo se utvrdio u Promoni koju je oduzeo Liburnima -Oktavijan zauzima okolna brda, a zatim i grad -33.pr.K.-odlučujuća bitka pod Setovijom gdje se utaborila glavnina delmatske vojske -rimska vojska pod vodstvom Statilija Taura porazila Delmate (vratili signa koje su oduzeli Aulu Gabiniju) -kraj delmatske i ilirske neovisnosti -29.g. oktavijan proslavio trijum «de Dalmatis» -od plijena podignuta velika javna knjižnica «Octaviana» -natpis iz Tasovića-Crkvine-najstariji latinski natpis u BiH; govori o pobjedi Oktavijana na Siciliji -Oktavijanov pohod 35-33.pr.K. rezultirao je stvaranjem sustava utvrda na liniji Burnum-Bigeste (zaštita Narone i ušća Neretve) -12.g.pr.K.-još jedna pobuna Delmata; zauzeli Salonu, ali ubrzo poraženi -Diodor-pod Augustom Dalmacija postaje zasebna provincija (naziv Dalmatia-1.put na jednom spomeniku iz Tiberijeva vremena)

Batonov ustanak  -6.-9.pr.K. -povod ustanka bilo je Tiberijevo novačenje Destijata za rat protiv Markomana -vođe: destijatski Baton te breučki kralj Pinnes i njegov vojskovođa Baton -breučki Baton krenuo na Sirmium, a dezijatski na Salonu -Tiberije je u Sisciji čekao da glad izmori ustanike -ofenzivne akcije poduzeo je Germanik na Augustov zahtjev -bitka na rijeci Bathinus (Bednja, Bosna?)-poraz breučkog Batona koji se sa svojim ljudima predao Rimu; predali i kralja Pinesa pa su Rimljani Batona postavili za vođu -destijatski Baton ga osudio na smrt i sam nastavio borbu protiv Rima -ogorčene borbe vodile su se pod zidinama Andeterija koji je Tiberije zauzeo nakon velikih gubitaka -posljednji otpor pružan je u Ardubi (Vranduk) -Baton se predao i poslan je u zarobljeništvo u Ravennu (Dion Kasije) -12.g. Tiberije slavi trijumf «ex Panonia et Dalmatia» Iliri u rimsko doba -širenju romanizacije među Ilirima najviše su pridonijeli Italici u gradovima i vojska -glavni magistralni putovi: Salona-Sirmium, Narona-Sirmium, Iader-Siscia -Via Egnatia: Dirrachium-Apolonija-Solin -212. Karakala daje građansko pravo svim slobodnim stanovnicima carstva -ilirski carevi: Decije (248-251), Klaudije II (262-264), Aurelijan (270-275), Probus (278-282), Dioklecijan (284-305), Maksiminian, Konstantin I. Veliki (306-337,  Naissus) -Sv. Jeronim-Vulgata (prijevod Biblije na grčki i latinski); rođen u Stridonu na granici Dalmacije i Panonije

7

-udio Ilira u rimskoj kulturi: liburna (ratni brod; u rim. mornaricu uključen nakon  bitke kod Akcija), gentiana (lijek, žuta šinštara), Iris Illyrica (perunika, ljekovita  biljka), dalmatica (tunika, liturgijska odjeća) -Iliri pili pivo od ječma (sabaium) i medovinu (medos) -dolaskom Kelta prelaze s motike na plug -serilia-histarska ili liburnska plovila duga 8 do 9m s dva jarbola; otkriveni blizu Zatona, Nin i datirani u 3. ili 2.st.pr.K. -razvijeno rudarstvo i metalurgija (Slovenija, Bosna i Albanija)-rimska eksploatacija -društveno uređenje Delmata (Strabon i Plinije)-342 dekurije (rodovi); civitas-fratrija,  bratstvo -2 međašna natpisa iz Poljica-podaci o teritoriju pojedinih bratstava -Liburni (Plinije)-organizirani u dodekapoliju; Pseudo-Skilaks: o položaju žena -kult: na S-kult sunca; na J-kult zmije -božanstva: Histri-Eia, Melesocus, Boria, Ina Liburni-Anzotika (Venera), Ica, Iutossica, Latra, Sentona Japodi-Bindus (are nađene kod Bihaća), Vidasus i Thani (Silvan i Dijana; 4 zavjetne are iz Topuskog), Armatus (žrtvenik iz Tomislavgrada), Fadenus, Medanus (možda  bog lječništva; 2 pjesme vojnika Ilira nađene u Eskulapovu hramu) Delmati-Vidasus i Thani (osobito česti) -totemizam zadržan u toponimiji, etnonimiji i antroponimiji: Enhelejci-jegulja Taulanti-lastavica Delmati-ovca Dardanci-kruška Ulcinim-luk (ulcas)

8