Post Pokazatelji veličanstvenosti mjeseca ramazana 1. To je mjesec u kojem je počela objava Kur'ana. „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla.“ 2. U njemu je veličanstvena, blagoslovljena noć, Lejletu-l-kadr, koju Uzvišeni opisuje kao vredniju od hiljadu mjeseci. Poslanik, s.a.w.s., kaže: „Tražite noć Kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana; ja sam je uistinu vidio!“ 3. 17. dana ramazana desila se bitka na Bedru. 4. U ovom mjesecu je oslobođena Mekka. 5. U ovom mjesecu desila se bitka na Tebuku; muslimani su porazili Tatare.
Post
Post u jeziku znači suzdržavanje od riječi i dijela. U Šerijatu post znači: namjerno suzdržavanje polnog organa od strasti i namjernog ili nenamjernog unošenja nečega u stomak, od zore do zalaska sunca, kao pokornost Uzvišenom, izvršavajući Njegovu naredbu i sa željom da mu se približimo.
Dokaz da je post obavezan
„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.“ Postiti ramazan je četvrti stub islama. Poslanik, a.s., kaže: „Islam je sazdan na pet stubova: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegovo poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i obavljanju hadža (ko je u mogućnosti).“ Koristi i vrijednosti posta 1. Izvršili smo obavezu kojom smo bili zaduženi, koja sa sobom nosi nagradu od Uzvišenog. „Najdraže čime Mi se Moj rob približava jeste ono čime sam ga zadužio (farzovi), a zatim Mi se on približava nafilama sve dok ga ne zavoli...“ 2. Post je način i sredstvo pomoću kojega se čovjek duhovno uzdiže. Post je
3. 4. 5. 6.
takvaluk po sebi, jer rob, kada posti, pokorava se Uzvišenom Allahu i svejstan Ga je. A post je i sredstvo takvaluka, jer čovjeka nekada pokreću strasti i nekada pred njima ustukne, a nekada ostane stamen pred njima. Post dovodi do toga da osjetimo blagodati i na njima budemo zahvalni. Uzvišeni na kraju ajeta kaže: „Kako biste bili zahvalni...“ Post čisti naš nefs i u srcu pokreće milost, te podstiče na solidarnost. Post je poseban ibadet i nije kao ostali; dugo traje. Postač je, od sehura pa sve do zalaska sunca, u pokornosti i blizini Uzvišenog. Uzvišeni Allah za post posebno nagrađuje. „Svako djelo pripada čovjeku, osim posta: on je Moj i Ja za njega naročito nagrađujem...“ Hadisi
Resulullah, s.a.w.s., je rekao: „U Džennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih će ući postači na Sudnjem danu i niko drugi osim njih. Reći će se: 'Gdje su postači?' Oni će ustati i na njih niko drugi neće ući. Kada oni uđu, ona će se zatvoriti i niko više na njih neće ući.“ „Ko posti jedan dan na Allahovom putu Allah će udaljiti njegovo lice od vatre sedamdeset jeseni.“
Ko je dužan postiti
Post je farz svakog punoljetnog, umno zdravog muslimana. -
Musliman je svaka osoba koja je izgovorila šehadet i povjerovala u sve što je objavljeno Muhammedu, a.s. Umno zdrava osoba je ona kojoj je Uzvišeni darovao sposobnost da razlikuje dobro od zla, makar bio i lahkouman. Punoljetna osoba je mladić koji doživi poluciju i djevojka koja je već dobila menstruaciju. Ako se nije to desilo dužni su od 15 god. da poste.
U nekim situacijama obavezniku je douvoljeno da u toku ramazana ne posti, a da te dane poslije naposti.
Stanja onoga ko izgubi razum
Osoba s potpunim ludilom ničim se ne obavezuju, jer je Uzvišeni ničim ne duži, niti smatra odgovornim. Ukoliko je djelimično ludilo, ako se ramazan zatekne dok je u ludilu, nema obaveze, ukoliko se razum vrati, postit će. HADIS: „Tri osobese ne smatraju obaveznicima: dijete dok ne postane punoljetno,
osoba koja spava dok se ne probudi, luđak, dok mu se pamet ne povrati...“
Post djece
Post djece koja mogu razlikovati stvari, od 7 godine do pred punoljetstvo, nisu obavezni, ali imaju nagradu, ako poste. Roditelj će svoje dijete podsticati na post kada napuni 10 godina i ako osjeti kod njega svjesnost o obavezi posta i sposobnost da ga izdrži. Ako je malehan, jedan dan će postiti, a jedan neće, ili će postiti jedan dio dana. Uvjeti za ispravnost posta 1. Nijjet u njegovo vrijeme za svaki dan znači namjeru, što je srčana odlučnost da se nešto učini. Nije uvjet da se izgovori, niti sunnet. Svako djelo, kao što je sehur, nemjera da se probudimo na sehur, ili ako pojedemo na večeri više hrane koja će zamijeniti sehur, smatra se nijjetom. Vrijeme nijjeta kod ramazanskog posta počinje od sprva večeri nakon akšama, sve do sat vremena prije podne namaza. Post kefareta, post nadoknade propuštenih dana i zavjetni post u kojem nije određeni dan, uvjet za ispravnost nijjeta je da se on donese od akšama do pred zoru ili u samoj zori. 2. Žena ne smije biti u stanju hajza ili nifasa (prepreka ispravnosti namaza, posta, učenja Kur'ana).
Šta kvari post
Rukn posta je sustezanje od strasti polnog organa i unošenje nečega u organizam, namjerno ili greškom, od zore pa do zalaska sunca. Za ispravnost posta je uvjet da postač ne učini nešto što kvari post. Postoje dvije vrste radnji koje kvare post: one čije činjenje, uz obavezu nadoknade posta, povlači i obavezu kefareta, te one koje zahtijevaju samo kada' (nadoknadu) posta, bez kefareta.
Radnje nakon kojih se čini kefaret
Ako punoljetan i zdrav musliman zanoći kod kuće s namjerom da posti predstojeći dan ramazana, pa post pokvari u toku dana, dužan je, uz nadoknadu tog dana, izvršiti i keffaret.
Namjerno konzumiranje jela i pića ili gutanje nečega što se jede. Polni odnos koji se dešava samim spajanjem posnih organa, tako da organ muškarca uđe u organ žene, bez obzira na to došlo do ejakulacije ili ne. Ako se to desi oboje postaju džunupi i obavezni su izvršiti kefaret, osim ako su smetnuli s uma da poste. S osobe koja je namjerno prekinula post spada obaveza keffareta ukoliko se u ostatku dana desilo nešto što joj dozvoljava
da mrsi ili žena dobije hajz ili nifas.
Keffaret
Obaveza za onu osobu koja se namjerno omrsi samo u ramazanu, zbog povrede svetosti obog mjeseca. Ko to čini mimo ramazana obavezan je samo nadoknaditi taj dan, bez keffareta. Keffaret se čini oslobađanjem roba. Ukoliko toga nema onda postimo dva mjeseca uzastopno, i to u mjesecima u kojima nema bajrama. Ako čovjek nije u stanju, zbog slabosti ili starosti, ili nemogućnosti da se kontrolira, nahranit će 60 siromaha po dva obroka devno, ili će platiti jednom od ovih siromaha 60 polovica sa'a pšenice, što iznosi 2000 grama ili u protuvrijednosti. Dozvoljeno je i da jednom siromahu daje svaki dan ovu količinu. Čovjeku koji je bio dužan da izvrši nekoliko keffareta u posljednjih nekoliko godina dostatan je posljednji, jer se računa za zadnju i svaku prethodnu pogrešku, dočim će onaj što ga čini zatražiti oprosta od Allaha. Propusti koji uključuju samo nadoknadu dana za danom (kada'): 1. Ako progutamo nešto nehranjivo ili nešto što obično ne jedemo (zrno riže, tijesto, kamenčić, ekser, pa makar i greškom). 2. Ako nešto pojedemo ili popijemo iz nužde, primorani na to ili greškom. Osoba u nuždi je bolesnik koji je prinuđen jesti, piti ili popiti lijek i postač koji nije u mogućnosti nastaviti post, pa ga prekine, bojeći se kakve štete. Prisiljena osoba (mukreh) je ona koju neko prisili da prekine post ili je neko polije vodom koja uđe u usta i proguta je. Greška je kada postač proguta nešto bez namjere. (prilikom ispiranja usta). U ovim situacijama kada' je obavezna bez keffareta, jer nije postojala namjera prekidanja posta. Greška počiniocu nije oproštena, jer se mogao sačuvati. 3. Ko pojede ili nešto popije nakon zore, sumnjajući u nastupanje zore, ili misleći da je zašlo sunce. 4. Ako postač nešto učini i pomisli da to kvari post, pa poslije toga nešto pojede ili popije, nema keffareta samo kada'. 5. Ako se u toku dana kod žene pojavi hajz ili nifas. Ko pokvari post u ramazanu najerno ili greškom, dužan je ostatak dana suzdržavati se od jela ili pića, međutim od bolesnika, putnika i žene u hajzu i nifasu se ne traži suzdržavanje od jela i pića. Radnje koje ne kvare post 1. Jelo i piće i seksualni odnos iz zaborava, u ramazanu ili u drugom mjesecu: kada se postač sjeti da posti, izbacit će iz usta to što je u njima i nastaviti s
postom. Odraslu i jaku osobu, kada učini nešto od ovih radnji, opomenut će drugi musliman, a bolesnika i dijete neće, iz sažaljenja. 2. Ejakulacija: ko zaspi u toku dana i u snu ejakulira, te se probudi džunup, to ne smeta postu. 3. Da ostane džunup: džunupluk ne sprečava ispravnost posta. 4. Gutanje sluzi ili sadržaja iskašljavanja: međutim, bolje je ispljunuti. Gutanje hrane između zuba (manje od zrna graška, ne kvari post). 5. Nenamjerno povraćanje, makar bilo i obilno. 6. Ako progutamo dim, prašinu ili paru od hrane, bez namjere, jer je skoro nemoguće od toga se sačuvati. Međutim, ako postač to namjerno uradi, post je pokvaren. 7. Ako prilikom plivanja i tuširanja uđe voda u uho. 8. Ako u grlo uleti muha ili komarac. 9. Ako kapi za oči, surma, pa i lijek prođu do grla. 10. Ibadanje ihle injekcije u mišić ili pod kožu, ako se radi o lijeku, a ne o sredstvima za osnaživanje i hrani. U pogledu injekcije u venu, većina smatra da ne kvari post, a da je bolje ostaviti njeno ubrizgavanje za poslije zalaska sunca, ako je moguće. 11. Nesvjestica i ludilo: ako postač padne u nesvijest iz nekog razloga, ili se razboli, i dalje se smatra postačem, makar to stanje postajalo i nakon zalaska sunca. 12. Ako odlučimo da prekinemo post, ali to ne učinimo, makar se pojavilo nešto što to dozvoljava. 13. Ginekološki pregled za žene ne kvari post. Injekija, međutim, koja se daje u maternicu ili u samu vaginu kvari post.
1. 2. 3. 4. 5.
Šta je mekruh za vrijeme posta Probati nešto za što nema nužde da se proba. Nije mekruh da majka proba da li je mlijeko za dijete slatko, nepokvareno i vruće. Pijukati nešto što se ne topi u ustima (kamenčić, novčić), jer to osobu izlaže sumnji, pa će izgledati kao neko ko namjerno prekida post. Sakupljanje pljuvačke u ustima i njeno gutanje pred ljudima. Činjenje bilo čega što će oslabiti postača, kao što su teški sportovi, težak posao, puštanje krvi, hidžama. Poljupci i predradnje koje prethodne polnom odnosu, pogotovo za mlade koji ne mogu kontrolirati ejakulaciju.
Nije mekruh prilikom posta 1. Plivanje i kupanje radi rashlađivanja; ne smeta ako voda dospije u pore na
2. 3. 4. 5. 6.
1. 2. 3.
4. 5. 6.
1.
2.
3. 4. 5.
koži. Ispiranje usta i nosa, makar i mimo abdesta, ne smeta ako vlagu nakon ispiranja progutamo. Pranje zuba prstom ili četkicom za zube. Mirisanje i stavljanje surme. Da majka ustima pravi hranu kašastom za svoje dijete, kao i kušanje mlijeka, s tim da pazi kako je ne bi prevarilo i to progutala. Nije mekruh poljubiti suprugu i lagano poigravati se s njom onome ko se može kontrolirati. Sunneti posta i što je lijepo činiti tokom posta Sehur: „Ustajte na sehur, jer u tome je bereket i sehurite, makar samo hurmom.“ Požurivanje s iftarom: poželjno je da se post prekine nečim slatkim (hurmom) ili vodom. Proučiti dovu prilikom iftarenja, potom se uputi mobla za šta se želi od dunjalučkog i ahiretskog dobra. „Trojici se dova ne odbija: postaču dok se iftari, pravednom vladaru i onome kome je nepravda učinjena.“ Teravija (noćni namaz): „Teravija namaz briše grijehe i približava nas Uzvišenom Allahu.“ Dijeljenje sadake: bližnjima i siromašnima. „Svako slavljenje Uzvišenog, svaka zahvala, naređivanje dobra i sprečavanje zla, sve je to sadaka“. Intenziviranje ibadeta i skrušenost: posebno u posljednjih deset dana ramazana više nego u ostalim danima.
Adabi posta Lijepo je da se postač svako malo prisjeti da je u stanju pokornosti i približavanja Uzvišenom, kako bi ukrotio svoj nefs i okitio se lijepim ahlakom. Poslanik, a.s., podsjeća nas da je post štit od vatre i grijeha. Strpljenje: postač ne treba da se ozlovolji zbog posta, nego da se pričuva od izjava pojedinih neznalica, tipa: „Post je težak“. Post je propisan kako bi ljudi osjetili Njegove blagodati, i kako bi se navikavali na strpljenje i izdržljivost. Saosjećajnost prema porodici. „Za sve što udijeliš u ime Allaha imat ćeš nagradu, pa i za zalogaj koji staviš u usta svoje žene.“ Najviše za šta ćemo biti nagrađeni je dinar koji smo potrošili na svoju porodicu. Izbjegavaj bespotrebne teške poslove i osaburi na teškoćama posla od kojeg živiš. Čovjek dok radi častan posao u stanju je pokornosti.
Isprike zbog kojih je dozvoljeno mrsiti se u ramazanu
Pošto je to ibadet tijela, za njega su potrebni zdravlje i stabilsnost. Šerijat je olakšao pojedincima s validnim isprikama i dozvolio im prekid posta u ramazanu, s tim da ih nadoknade kasnije. Prepreke: 1. Bolesnik „Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, Allah hoće da vam olakša a ne da poteškoće imate...“ Bolest koja dozvoljava prekidanje posta je ona kojoj šteti, ili je pogoršava, kao i ona čije izliječenje će post usporiti ili će doći do neuobičajene poteškoće. Ako je zdrava osoba skoro ubijeđena da će joj post izazvati žestoku bolest, ili joj je doktor musliman naredio da ne posti, tako će postupiti, a kasnije će napostiti propušteno. Na iluziju, koja je posljedica krhkosti i slabe volje, ne obraća se pažnja. Ako bolesnik posti, podnoseći poteškoće, njegov post je ispravan i za njega ima nagradu. Ako se dokaže ili potvrdi da će mu se bolest pogoršati i da će mu post pričiniti veliku štetu, zabranjeno mu je postiti i mora mrsiti: „I sami sebe u propast ne dovodite!“ 2. Musafir Allah je putniku olakšao, propisavši mu olakšicu za njega da ne posti, a da propušteno nadoknadi nakon putovanja. „A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti.“ Putniku je dozvoljeno da ne posti dan ramazana ako je izašao iz svoga mjesta prije zore. Ako je izašao poslije zore rano ujutro, a nije nanijetio post, neće postiti. A ako je zanijetio post, obavezan je dovršiti ga i nije dozvoljeno prekinuti, kako ne bi kvario ibadet koji je zanijetio. Ako ipak prekine post, nema obavezu keffareta. Musafiru je dozvoljeno da ne posti sve dane u kojima se smatra putnikom. Ako ostane 15 dana i više, on postaje mukim i obavezan je postiti. Ako je putnik izdržljiva osoba, bolje mu je da posti, ako neće imati poteškoću. „A da postite bolje vam je.“ 3. Trudnica i dojilja Kada se trudnica boji očite štete za sebe ili svoje dijete, ili dojilja koja se boji umanjenog mlijeka, neće postiti, pa će nadoknaditi izgubljene dane. 4. Izrazita glad i žeđ: „A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije.“ 5. Pod prisilom: zbog teških udaraca ili štete na tijelu (zarobljenici), neće postiti, pa će nadoknaditi.
6. Vojnik koje je u borbi:ako je skoro uvjeren da će mu se koncentracija i tijelo oslabiti i neće moći nastaviti s borbama, neće postiti. 7. Hajz i nifas nisu samo razlozi zbog kojih je dozvoljeno omrsiti se, nego su i prepreke ispravnosti posta. Napostiti će propuštene dane nakon ramazana.
Hronični bolesnik i oronuli starac
Pod hroničnom se podrazumijeva ona bolest koja stalno prati bolesnika i nema nade za ozdravljenjem od nje (bolest prostate, stčani problemi, čirevi i sl. bolesti kojima post šteti). Oronuli starac je slab i nemoćan , koji nije u stanju da posti. Ljudi u ovakvim stanjima neće postiti i zbog svoje nemoći neće nadoknaditi propuštene dane posta. Obavezni su platiti fidju za svaki dan (nahraniti jednoga siromaha za ručak i večeru) ili da dadne u visini sadekatu-l-fitra (2000 grama pšenice ili brašna). Ako nije u stanju platiti fidju, spada dug i tražit će oprost od Allaha. Ako se desi da bolesnik ozdravi i oronuli starac bude u mogućnosti da posti, postiti će preostale dane ramazana. Dužan je napostiti dane za koje je platio fidju.
Namaštanje propuštenih dana ramazana i fidja
Ko propusti koji dan posta u ramazanu dužan je to napostiti. On te dane može napostiti jedan za drugim ili odvojeno, a poželjno je da to bude uzastopno dan za danom i da se požuri s izvršavanjem vadžiba. Ko je na samrti, a ima propuštenih dana posta koje je mogao napostiti a nije, opotučit će da se za te dane posta plati fidja i to iz trećine imetka. Ako dobrovoljno nasljednici plate, odužio se.
Utvrđivanje početka ramazana, razilaženje u viđenju mađaka
Početak ramazana utvrđuje se viđenjem mlađaka u noći 29. dana mjeseca ša'bana. Ako se mlađak ne pojavi, ramazan nastupa nakon što se navrši 30 dana ša'bana, jer taj mjesec ne traje duže od 30 dana. Ako se utvrdi početak ramazana, dužnost je postiti. Kako je dužnost postiti kada se utvrdi početak mjeseca, također je dužnost prestati kada se utvrdi završetak mjeseca i utvrdi početak ševvala.
Računanje vremena i razlike u viđenju mlađaka
Po solarnom jedan dan se završava, a ulazi se u novi u ponoć. Po lunarnom sistemu dan se završava i počinje naredni zalaskom sunca. Po sunčevom sistemu mjeseci se određuju na osnovu kretanja Sunca,a računanje vremena po lunarnom sistemu se bazira na kretanju Mjeseca. Lunarna godina je kraća za oko 11 dana.
Malikije, hanefije i hanbelije smatraju da se razlike u pojavi mlađaka ne uzimaju u obzir. Ako se on vidi u jednom dijelu svijeta, svi muslimani su dužni postiti u svim drugim dijelovima zemlje. Na osnovu jednog viđenja prestaju i postiti i proglašava se bajram. Šafije smatraju da je razlika u viđenju relevantna. Ko vidi mlađak, posti, ko ne vidi, ne posti. U slučaju razilaženja po pitanju viđenja mlađaka nadležno je muftijstvo nekog mjesta i za običan svijet obavezujuće je njihovo mišljenje.
Jevmu-š-šekk (sumnjivi dan) i post toga dana
Lunarni mjesec može trajati 29 ili 30 dana. Jevmu-š-šekki je 30.dan mjeseca ša'bana, jer postoji mogućnost da je to prvi dan mjeseca ramazana. Kada zađe sunce 29.dana mjeseca ša'bana i ne vidi se mlađak zbog sumaglice ili prašine, naredni dan je jevmu-š-šekki, jer se ne zna da li se pojavio mlađak od ramazana, pa će ša'ban trajati 30 dana. 1. Mekruh tahrimen je da musliman posti kada je jevmu-š-šekk, s ubjeđenjem da je u ramazanu. 2. Mekruh tanzihen, kao obavljanje zavjeta kojim se obavezao. 3. Mendub je postiti na dan kada čovjek obično posti (ponedjeljak, četvrtak), pa na jedan od njih padne jevmu-š-šekk. 4. Nema smetnje da čovjek dobrovoljno posti taj dan ako i nije uobičajio to inače činiti. 5. Post je pokvaren ako je čovjek neodlučan između mogućnosti da posti ili da se omrsi. Ako musliman zaposti ovaj dan s nijetom za nafilu, a zatim se ispostavi da je ramazan nastupio, post mu se broji u ramazanski. Post mimo ramazana i propisi o njemu 1. Farz keffaret (nadoknada) i zavjetni post; 2. Vadžib nadoknada dana u kojem je čovjek prekinuo dobrovoljni post; 3. Sunnet i mendub, a nekada može biti i mekruh. Post mimo ramazana se razlikuje od ramazanskog: 1. Ko se namjerno omrsi u postu mimo ramazana ne mora postiti keffaret. 2. Za ispravnost posta keffareta, nadoknade i zavjetnog posta, uvjet je da ga zanijeti noću tj. od akšama do pred zoru dana kojeg želi postiti. Za post u ramazanu, nafilu i zavjetni post, za koji je postač odredio dan, vrijeme donošenja nijjeta se produžava do pred podne (jedan sahat prije podne).
Farz post
Post mimo ramazana može biti farz, kao:
1. Nadoknada propuštenih dana ramazana 2. Zavjetni post 3. Izvršenje keffareta, na osnovu posta, ili fidje hadžske
Post vadžib 1. Kada čovjek zaposti dobrovoljni post, a zatim ga pokvari, s razlogom ili bez, nadoknadit će ga. Imperativ je: „Ne uništavajte svoja djela!“ 2. Ako se musliman zavjetuje da će u džamiji provesti određeni broj dana u i'tikafu dužan je postiti te dane.
Post koji je sunnet, mendub i nafila
Za dobrovoljni post musliman će biti nagrađen, pa ko želi da se približi Allahu postom treba da uskladi te dane s danima u kojima je sunnet i mendub postiti, kako bi imao dvostruku nagradu.
Dani u kojima je poželjno postiti - Za post 6 dana ševvala, mjesec koji slijedi iza ramazana, Poslanik, a.s., kaže: „Ko isposti ramazan, zatim posti 6 dana ševvala, kao da je čitavu godinu postio.“ - Tri dana svakog mjeseca: „Ko posti tri dana svakog mjeseca kao da je postio čitavu godinu.“ Bijeli dani (13., 14. i 15. svakog mjeseca). - Ašura s 9.danom muharrema je sunnet. - Ponedjeljkom i četvrtkom je poželjno postiti. - Intenzivniji post u ša'banu, mjesec prije ramazana. - Za post prvih deset dana zu-l-hidždžeta. - Ko hoće više neka posti Davudov post, koji je jedan dan postio, a drugi nije.
Post koji je mekruh
Mekruh tahrimen je onaj koji je bliži haramu i njegovo prekidanje je preče. Post mekruh tahrimena: 1. Postiti prvi dan ramazanskog ili kurbanskog bajrama, te u dane tešrika. 2. Svaki post za koji je musliman skoro ubijeđen da će mu naštetiti. Mekruh tenzihen je bliži mubahu i za njega se ima sevap. No, taj sevap umanjuje ono što ga čini mekruhom, kao što je poteškoća na putovanju ili post u neprikladnim danima. Post koji je tenzihen: 1. Post od riječi: a to je da se sustegnem od jela i pića, ali i govora, pa da šuti i
2.
3. 4. 5. 6. 7.
ne progovara. Neprekidni post, koji se može činiti na dva načina: -post dva dana, bez idtara između njih, -uzastopni post tokom cijele godine. Postiti jevmu-š-šekk. Namjerno postiti u dane koje praznuju židovi, kršćani ili zoroastrejci, kako bi se izbjegla bilo kakva sličnost s njima. Postiti petkom, jer je to sedmični blagdan muslimana, osim ako se podudari s danima u kojima inače postimo. Mekruh je da musafir posti, ako ga taj post umara ili stavra poteškoću. Dobrovoljni post žene koja za to nema dozvolu muža.
Sadekatu-l-fitr
Neki ovu obavezu nazivaju zekatu-l-fitr. To je određena sadaka, koju musliman obaveznik daje prije završetka ramazana i klanjanja bajramskog namata. Ona je vadžib svakom muslimanu obavezniku, koji je daje za sebe, svoju porodicu. Mudrost propisivanja: ona popravlja nedostatke i iskupljuje postača za ono što je uradio bizarno i ružno i što je od ispraznih riječi izgovorio.
Ko je dužan dati sadekatu-l-fitr
Sadekatu-l-fitr je vadžib za svakog slobodnog muslimana, ukoliko posjeduje nisab, mimo doma, namještaja, konja i oružja. Nisab je najmanja količina imovine na koju je musliman dužan dati zekat. -
Nisab zlata iznosi dvadeset miskala, što u današnjim mjerama otprilike iznosi blizu 100 grama. Nisab srebra iznosi 200 dirhema, tj. blizu 700 grama. Nisab za novčanice, trgovačku robu odgovara vrijednosti 700 grama srebra.
Za sadekatu-l-fitri nije uvjet da protekne godina da se posjeduje nisab. Samim tim što musliman na dan bajrama podjeduje iznos nisaba ili njegovu protuvrijednost mimo osnovnih potreba, sadekatu-l-fitr za njega je vadžib.
Za koga se sve izdvaja sadekatu-l-fitr
Obaveznik će izdvojiti sadekatu-l-fitr za sebe i svoju siromašnu djecu. Također će izdvojiti za svoga sina matuha, pa i ako je odrastao, jer zbog pomanjkanja razuma se smatra kao mali. Po hanefijama, nije obavezan da se izdvaja za suprugu, roditelje i odraslu djecu, makar bili i siromašni. Također, nije obavezan
izdvajati ni za svoju malodobnu braću i rođake, makar ih izdržavao. Ako čovjek izdviji za suprugu i odraslu djecu, ispravno je postupio.
Vrijeme kada postaje obaveza i kada se izdvaja
Ova obaveza nastaje u trenutku nastupanja zore na dan bajrama. Ko se rodi prije zore, njegov skrbnik je dužan i za njega izdvojiti, a ako neko umre prije zore, nema obaveze za njega da se da. Lijepo je dati prije bajrama, čak i početkom ramazana. Ko je obavezan da izdvoji sadekatu-l-fitr, a ne izvrši, ostaje mu u obavezi do kraja života i nikako ne spada s njega sve dok ne ispuni. Šta se izdvaja kao sadekatu-l-fitr i u kojoj količini 1. Pola sa' pšenice ili brašna, tj. 2000 grama, kao i protuvrijednost. 2. Sa' hurmi, suhog grožđa, ječma, tj. 4000 grama, kao i u protuvrijednosti. Musliman će izdvojiti jednu od spomenutih namirnica, ili dati u istoj vrijednosti.
Kome se daje sadekatu-l-fitr
To je hakk muslimana koji može primiti zekat. Bolje da se da bližnjima koji mogu primiti zekat, jer u tome se spajaju sadaka i održavanje rodbinskih veza, tako da imamo dvije nagrade. Neće dati sadekatu-l-fitr: 1. Rodbini po uzlaznoj liniji: ocu, majci, djedu, neni i dalje. 2. Po silaznoj liniji, pa makar i od kćeri: sinovima, sinovima od sinova, kćerima i kćerima od kćeri, a može dati zetu ili sinovoj ženi. 3. Muž neće dati ženi, niti supruga mužu. Obveznik će dati ostalim rođacima, kao što su braća, sestre, amidže, dajdže, tetke i td.
1.
2.
3. 4.
5.
Propisi o sadekatu-l-fitr To je ibadet odvojen od posta; obaveza je i za odraslog obaveznika i za malo dijete. Ko ne posti u ramazanu iz opravdanog razloga ili bez razloga dužan je dati. Sadekatu-l-fitr je pravo siromašnih muslimana i nije dozvoljeno davati ga za bolnice, džamije i dobrotvorne organizacije, osim ako one daju siromašnima. Kos izdvajanja je obavezan nijjet. Ko je dužan više vitara i taj novac odvoji od ostalog novca samim time je donio nijjet. Nije uvjet da siromašna osoba zna da mu se daje sadekatu-lfitr, niti je poželjno. Supruga nije obavezna izdvajati za svoju djecu, makar joj muž bio siromašan.
6. Muž nije obavezan da daje za dijecu svoje supruge iz njenog drugog braka. Udovica nije dužna davati za svoju djecu. 7. Dozvoljeno je više vitara dati jednom siromahu, kao i podijeliti na više njih. 8. Vitre ne prestaju biti obaveza obavezniku ako ih izostavi i ako protekne duži vremenski period, nego se izdvaja iz trećine njegova imetka nakon smrti. 9. Ako umre osoba koja je propustila izdvojiti nekoliko vitara, zavjeta ili kefareta, a nije oporučila da se dadne za nju nakon smrti, nasljednici nisu dužni da izdvoje za to iz njegove ostavštine.
I'tikaf
Jezički, i'tikaf znači boravak, ostajanje. U Šerijatu je to boravak u džamiji, u kojoj se klanja pet dnevnih namaza u džematu, s nijetom ibadeta i približavanju Allahu, zikri, uči Kur'an i td. a) Može biti mustehab čovjeku koji je u bilo koje vrijeme zaželio da uđe u džamiju i ostane u njoj, s namjerom obavljanja i'tikafa. Za ovu vrstu i'tikafa ne postoji tačno preciziran period, može trajati dan ili nekoliko dana, sat ili nekoliko sati. b) Pritvrđeni sunnet je i'tikaf posljednje trećine ramazana. Poslanik, a.s., je prakticirao ovaj i'tikaf, jer se smatra da je u njoj noć lejletu-l-kadr. c) Može biti vadžib, kada je zavjetni i'tikaf. Kod ovog i'tikafa, nikako se ne izlazi iz džamije, osim u velikoj nuždi.
I'tikaf i post
Sunnet je i poželjno je da osoba u i'tikafu posti. Ako se radi o zavjetnom i'tikafu, dužnost je postiti, smatraju hanefije.
Zekat Jezički, zekat znači razvoj i povećanje, a upotrebljava se i za čistoću, te u značenju pohvale. U Šerijatu ima značenje određenog postotka imetka koji je Uzvišeni propisao imućnima da ga daju siromašnim, svake godine. Fikhska definicija zekata je davanje u vlasništvo određenog dijela određenog imetka
određenoj osobi, u ime Allaha. Vlasništvo podrazumijeva da se odričemo nečega svoga u korist drugog. Određeni dio – to je određeni postotak, koji je Allah propisao u imetku imućnih. Određeni imetak – to je imovina koja potpada pod zekat, određena vrsta imovine kada dosegne nivo nisaba. Određenoj osobi – to je osoba ili osobe kojima pripada zekat, a Allah ih je naveo u Svojoj Knjizi.
Zekat i sadaka „Obavljajte namaz i dijelite zekat“
„Uzmi od dobara njihovih zekat (sadekaten), da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš“. Izraz zekat znači samo zekat, a to je propisani dio. Sadaka nekada dolazi u značenju propisanog zekata, a nekada u značenju dobrovoljnog davanja.
Stav Šerijata o zekatu i njegovom mjestu
Zekat je farzi ajn svakome obavezniku (mukellefu). Zekat je treći stub islama. Poslanik, a.s., kaže: „Islam je sazdan na pet temelja: vjedočenju da nema drugog boga dostojnog obožavanja mimo Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, uspostavljanju namaza, izdvajanju zekata, ramazanskom postu i hadždžu.“ Ulema je složna po pitanju obaveznosti zekata i njegova ubrajanja u propise dina. Uzvišeni ga spominje zajedno s namazom na 32 mjesta u Kur'anu. Na Sudnjem danu će onaj koji bude ivršavao ovu obavezu imati sevape, a sa sebe je skinuo obavezu, te će dobiti zasluženu nagradu i počast. Onaj ko ne bude davao zekat bit će kažnjen zbog toga. 1.
2. 3. 4.
Koristi davanja zekata Davanje zekata, izvršavamo obavezu i za nju imamo nagradu. Za izvršavanje propisanog Uzvišeni više nagrađuje roba nego za izvršavanje nafile. Njime se čisti duša od škrtosti i prevelike vezanosti za imetak, te navikava na davanje i darežljivost, te imetak čini berićetnim i povećava ga. Daje podršku siromahu, te od njega otklanja neimaštinu i pomaže nevoljniku, pružajući mu podršku u onome što ga je zadesilo. Donosi smiraj u srcu, sklad u društvo, te sprečava mnoge uzroke zavisnosti i mržnje.
Poslanik, a.s., kaže: „Čuvajte se džehennemske vatre, pa makar pomoću pola hurme. A ko nema ni to, onda lijepom riječju, koju će uputiti.“
Ko je dužan dati zekat
Zekat spada u farz ajn obaveze svakog punoljetnog, umno zdravog muslimana, koji posjeduje nisab, bez duga, preko svojih osnovnih potreba, i ima potpuno vlasništvo nad tim na početku i kraju godine. Uslovi: 1. Pripadnost islamu: zekat je dužan dati samo musliman. 2. Punoljetstvo: momak postaje punoljetan polucijom, a djevojka s prvom menstruacijom, ili kada napune 15 godina. Malodobne osobe nisu dužne idvajati zekat. Početak godine za zekat broji se od trenutka punoljetstva. 3. Razum: luda osoba nije dužna dati zekat sve dok ne postane razumna. Postoje dvije vrste ludila: trajno i privremeno. Osoba s trajnim ludilom nije dužna davati zekat. Osoba s povremenim intervalima ludila je dužna davati zekat. Ako ludilo potraje godinu dana s nje spada obaveza za tu godinu. 4. Posjedovanje imetka na koji se daje zekat i preko osnovnih potreba na početku i na kraju godine.
1.
2. 3. 4.
Imovina na koju se daje zekat i uvjeti davanja Da bude imovina na koju se obavezno daje zekat: zlato, srebro, novac, trgovačka roba, stoka koja je na ispaši, poljoprivredni proizvodi i rudna bogatstva. Da dosegne nivo nisaba: a to je najmanja količina imovine koja je potrebna da bi se bilo dužno dati na nju zekat. Da ta imovima prelazi osnovne potrebe: a to je sve ono što osoba upotrebljava, što joj je potrebno svakodnevno, ali i za uživanje. Da je imovina u posjedu obaveznika i da može raspolagati njome. Osnova su stavovi: a) Nema zekata na imovinu koja je prešla u vlasništvo obaveznika, ali je on nije preuzeo (nasljedstvo, mehr). b) Imovina koja je data kao zalog: ni osoba koja ju je založila niti onaj na čije ime je založeno. c) Dug: stvarni vlasnik je dužan dati zekat na dug. d) Da prekogodini: počinje se računati od trenutka kada se ima puni nisab i računa se lunarna godina.
Vrijednost nisaba se kontrolira na početku i na kraju godine. Ako se dogodi da vrijednost imovine padne ispod nivoa nisaba u toku godine, ali se i povrati na kraju godine, obaveza je dati zekat. A ako se to ne desi, nema obaveze. Imovina koja ne podliježe obavezi zekata 1. Biseri, dijamanti, safiri, koralji i drugo plemenito kamenje, kao i plemeniti
2. 3. 4. 5. 6. 7.
8.
1. 2. 3. 4. 5.
skupi metali, osim zlata i srebra, kao što je platina i sl. Za sve ovo smo dužni dati zekat ukoliko ih pripremimo za prodaju. Kuće namijenjene za stanovanje, makar ih bilo i više. Na neodređeni novac, a to je nestali novac čije mjesto je nepoznato. Mrtav dug, a to je nepoznati dug ili dug kojeg negira dužnik, a vlasnik ga ne može dokazati. Imetak koji je dat u zalog. Nije obavezan zekat na imetak koji se kupuje samo kako bi se posjedovao, bez namjere da se njime trguje, osim zlata i srebra i stoke koja je na ispaši. Ako čovjek kupi nešto da ima ili posjeduje, a nakon ugovora nanijeti trgovati time, ne daje zekat, sve dok se ne okonča prodaja, makar kod njega bilo godinama. Ko kupi nešto samo kako bi posjedovao, s namjerom da, kada osjeti pravi trenutak za zaradu na tome, proda, neće na to izdvajati zekat zbog nestabilnosti nijeta.
Nisab na imovinu na koju se daje zekat Zlato, srebro, novac, Trgovačka roba; sva roba namijenjena za trgovinu, Stoka na ispaši: deve, krave, ovce i koze, Poljoprivredni proizvodi, Rude i metali.
Zlato, srebro i novac
Nisab zlata je 20 miskala. Miskal u današnjim mjerama je približno 5 gr, pa je 20 miskala oko 100 gr. Nema obaveze davanja zekata ako ga se ima manje od toga. A ako je više, daje se 1,5%, tj. 2,5 gr na svaki 100gr. Nisab srebra je 200 dirhema. Dirhem odgovara količini 3,5 gr srebra, što bi ukupno iznosilo oko 700 gr. Na srebro se daje isti iznos kao i na zlato (2,5%). Zekat je obavezan na zlato i srebro, svejedno da li su u upotrebi kao novac, legura, nakit, ogrlice ili posuđe, ako dosegne iznos nisaba i budu u posjedu preko godine. Isto je i sa novcem, radilo se o kovanicama, papirnim novčanicama ili vrijednosnim papirima.
Trgovačka roba
Sve što je pripremljeno za trgovinu od roba, nekretnina, životinja i trgovačkih materijala podliježe zekatu. Nisab za to je kao i za novac. Zekat za trgovačku robu se odnosi na vrijednost te robe, a ne na nju samu. Čovjek će procijeniti
vrijednost robe koju ima kod sebe, procjenu vrši na dan kada je dužan izdvojiti zekat, a uz vrijednost robe pridodaje i čisti novac koji posjeduje, čime dobije ukupnu vrijednost svoga kapitala, iz koje izdvaja zekat.
Stoka koja je na ispaši
Deve, krave, bivolice, ovce i koze se mogu držati i hraniti kod kuće, a mogu biti i na ispaši. Kao stoka na ispaši se smatra ona koja veći dio godine provede na ispaši. Stoka koja se hrani je ona koja vlasnika košta. On sije ili kupuje hranu za tu stoku. Ako je stoka koja se hrani u štali namijenjena za uzgajanje i tovljene, ne podliježe obavezi zekata. Stoka koja se hrani, a namijenjena je za trgovinu, smatra se trgovačkom robom i podliježe obavezi zekata. Uvjeti u kojima se daje zekat za stoku na ispaši: 1. 2. 3. 4.
Da je na ispaši, u divljini i društvenoj svojini, više od pola godine; Da je namijenjena za uzgoj i zaradu. Da dostigne nivo nisaba. Da prekogodini u vlasništvu: gleda se na početak i kraj godine, pa ako na početku godine dostigne nisab, zatim se smanji broj stoke, pa se upotpuni na kraju godine, podliježe se obavezi zekata. 5. Kod nisaba stoke se ne uvjetuje da to bude odrasla stoka. Ko posjeduje nešto od ove stoke, zatim proda odraslu, a ostavi mladunčad, ne daje zekat, sve dok ne dostigne nisab i ne navrši godinu dana starosti.
Nisab za sitnu stoku
U sitnu stoku spadaju ovce i koze. Nisab za ovce je 40 i nema zekata ako ih je manje. Zekatu podliježu i mladunčad i odresli. -
40-120: idvaja se jedna ovca koja je napunila godinu; za 40 se izdvaja isto kao i za 120. 121-200: dvije ovce 201-399: tri ovce
kad dosegnu broj 400, dužan je njihov vlasnik izdvojiti 4 ovce, a potom na svakih stotinu ovaca po jednu.
Krave i bivolice
Nisab za njih je 30 grla i nema zekata za manje od ovoga broja. Zekat se daje za mladunčad i za odrasle. -
30-39: izdvaja se goveče koje je napunilo jednu godinu i ušlo u drugu 40-59: daje se goveče koje je napunilo dvije godine
-
60-69: dvoje govečeti koja su napunila godinu i ušla u drugu. Na svakih sljedećih 30 daje se jedno goveče od godinu dana. 70-79: za 40 dvogodišnje i za 30 jednogodišnje goveče. 80-89: za svakih 40 jedno dvogodišnje goveče. 90-99: izdvajaju se tri jednogodišnja govečeta. 100: za 40 izdvojit će dvogodišnje goveče, a za svakih 30 po jedno jednogodišnje. Za preko 100: na svakih 40 idzvaja se dvogodišnje goveče, a za svakih 30 jednogodišnje.
Deve
Obuhvata deve i kamile. Nisab za kamile je pet, nema zekata za manje od pet. ???? 1. 2. 3. 4. 5. 6.
7.
8.
1.
2. 3.
Kome pripada zekat Siromahu: osoba koja ne posjeduje nisab ili iznos nisaba preko svojih osnovnih potreba. Nevoljnici: osobe koje skoro ništa ne posjeduju i u većoj su potrebi od siromaha. Imaju pravo tražiti zekat. Prikupljači zekata: oni koji prikupljaju, obračunavaju zekat i sl. Čija srca treba pridobiti: za islam ili čije se zlo želi odbiti od islama. Otkup iz ropstva: oslobađanje. Dužnici: osobe čiji dug je toliki da obuhvata svu njihovu imovinu. Među dužnike spadaju: a) Zaručnik koji nema čime platiti mehr i izdatke za brak, b) Kupac stana koji ne nalazi načina da ga otplati. Na Allahovom putu obuhvata: a) Borce na Allahovom putu širenja vjere i odbrane svoje vjere i domovine, b) Siromašne koji su se posvetili nauci, c) Misionare koji su se posvetili širenju vjere i podučavanju njenim principima. Putnik namjernik: osoba koja je zastala na putu i nema sredstava da se vrati u domovinu. Zekat se ne može davati Zekat je pravo muslimana i ništa od njega se ne izdvaja za sljedbenike Knjige, otpadnike od vjere, ateiste... Siromasima nemuslimanima daje se sadaka. Snažnoj osobu, sposobnoj da zaradi: ne daje se zekat zdravoj, sposobnoj osobi, koja je u stanju zaraditi, a ne želi da radi. Ne može se davati zekat roditeljima i svima u uzlaznoj liniji niti djeci i rodbini po silaznoj liniji, makar i od kćeri.
4. Ne daje se zekat supruzi, jer je dužnost izdržavati je, a ni supruga ne može dati zekat mužu, jer se zajednički koriste sredstvima. 5. Zekat je pravo muslimana kojima pripada; i to im se daje u vlasništvo. Nije dozvoljeno zekat izdvajati za održavanje džamija ili izgradnju boknica niti za dobrotvorne organizacije. 6. Nije dozvoljeno onome ko odgaja siromaha ili jetima da broji ono što sprema od hrane iz sredstava zekata. Može brojati ono što mu kupi od odjeće i ličnih stvari. Ako neko pozove na gozbu skupinu siromaha, to što ih nahrani ne ubraja se u zekat. Može se hrana ubrajati u zekat ako se preda u vlasništvo, tako da primalac može njome raspolagati. 7. Ne daje se zekat za otplaćivanje duga mrtve osobe, jer mrtvi nije u stanju da posjeduje stvari. 8. Nije dozvoljeno zekatom finansirati siromaha da obavi hadž, jer on i nije obavezan obaviti tu dužnost. Adabi zekata 1. Zekat se izdvaja tajno, jer je tako iskrenije i nema rijaluka. 2. Odabrat će od imovine ono što je najljepše, najbolje i najkorisnije za siromašne osobe. 3. Neka odabere najbliže po srodstvu, ili one u većoj potrebi, pobožnije, učenije. Ne traži se da obavijesti siromaha da je to zekat, niti je to poželjno.
1.
2.
3. 4.
5.
6. 7.
Neki propisi o zekatu Porez nije zekat, ne zamjenjuje ga, niti se porez može ubrojati u zekat. Zekat je pravo pojedinca kojima je propisan, porez je pravo države u zamjenu za sigurnost koju pruža građaninu. Zekat je obavezan u osnovici imetka i u zaradi koja je preostala s njom do kraja godine. Ko na početku godine ima 100.00, a na kraju godine izađe 150.000, zekat je obavezan na cijeli iznos. Zekat postaje obavezan čim istekne godina. Kada prođe puna godina od podjedovanja nisaba, dužnost je da se odmah isplati zekat. Vrijeme davanja zekata je kada protekne godina. Kod hanefija obaveznik ima pravo izbora: da zekat plati na početku sljedeće godine, na sredini ili kraju. Ako obaveznik odloži davanje zekata do naredne godine, griješan je i, uz plaćanje zekata, tražit će i oprosta od Allaha. Davanje zekata u novcu: zkat je obaveza na jedan od dva načina: izdvajanjem dijela iz istog imetka na koji se daje zekat (novac, roba ili stoka) ili plaćanjem novčane protubrijednosti tog imetka. Obaveznik na ime zekata može izdvojiti novac, hranu, ili robu. Hanefije smatraju da nije dozvoljeno dati jednoj osobi koja zaslužuje zekat
više od nisaba. A ako taj siromah izdržava suprugu i djecu, dozvoljeno je za svaku osobu dati po jedan iznos nisaba. Malik i Ahmed smatraju da je dozvoljeno siromahu i onima koje izdržava dati onoliko koliko je dozvoljeno za cijelu godinu. Šafija i Ahmed smatraju da je dozvoljeno dati siromahu i nevoljniku onoliko koliko je potrebno da se iskorijeni siromaštvo. 8. Otpisivanje duga ne zamjenjuje obavezu zekata. Jedan od uvjeta ispravnosti zekata je da se izdvoji tako da osoba koja ga prima postane njegov vlasnik. Kod otpisivanja duga taj uvjet nije ispunjen, jer u njemu je samo oslobađanje od duga imetka ili dijela imetka, te se to može smatrati samo sadakom. 9. Davanje zekata greškom onome kome ne pripada: ako pogriješi i dadne ga nekome za koga misli da je siromašan, a ispostavi se da je imućan, zekat je ispravan. 10. Pribjegavanje varkama kako bi se izbjeglo davanje zekata. Uzvišeni kaže: „Pokazivali vi ono što je u dušama vašim ili to krili Allah će vas za to pitati!“ Poslanik, a.s., kaže: „Djela se cijene prema namjeri, čovjek će biti nagrađen za ono što je naumio...“ 11. Obaveza zekata ne zastarijeva, i ako ga ne izdvojimo. Ako musliman postane obavezan da daje zekat, pa to ne čini ili odgodi, makar i godinama, s njega ne spada ta obaveza i od njega se ne prima pokajanje, sve dok tu obavezu ne izvrši a u mogućnosti je. Ako su to veliki iznosi koje je bio dužan izdvojiti na ime zekata i ne može ih platiti ili nije u stanju odmah izdvojiti cijeli iznos, davat će na rate, makar i dug vremenski period. Ako je imućna osoba osiromašila, platit će koliko može. 12. Kada obavezniku smrtni čas dođe ili osjeti njegovu blizinu, a ima propuštenu obavezu zekata, dužan je oporučiti da se to plati i izdvoji. A ako umre i ne oporuči, nasljednici nisu dužni da to čine za njega.
Kako će obaveznik obračunati zekat na imovinu
Ako je obaveznik trgovac, vlasnik roba, zanatlija, proizvođač; prilikom obračunavanja zekata mora poduzeti sljedeće korake: 1. Izračunat će vrijednost roba, nekretnina i sredstava pripremljenih za trgovinu ili proizvodnju. Procijenit će vrijednost ovih roba onoliko koliko vrijede u trenutku procjene, svejedno da li bilo manje od cijene koliko ga je koštalo ili više. 2. Uz ove robe dodat će i novac koji ima kod sebe, a onda će na sve to dodati i dugove koji mu ljudi duguju. 3. Ako posjeduje nešto od zlata i srebra, pa i manje od nisaba, dodat će
njihovu vrijednost ukupnom iznosu. 4. Izračunat će svoje dugove prema drugima i to će oduzeti od ukupnog iznosa kojeg posjeduje. 5. Zekat će procijeniti u visinu od 2,5%.
Punomoć za zekat
Dozvoljeno je da obaveznik opunomoći drugoga da za njega dadne zekat. I tom opunomoćeniku je dozvoljeno da i on da punomoć trećoj osobi, bez prethodne dozvole vlasnika novca. Ako abaveznik imenuje osobe kojima će dati zekat, opunomoćenik ne može dati zekat drugima.
Transport zekata iz mjesta u mjesto
Zekat se daje u mjestu u kojem je imovina na koju se on daje. Ako se u tom mjestu nema kome dati zekat, može se prenijeti u neko drugo mjesto.
Imetak koji vanjskim faktorom pređe u vlasništvo obaveznika tokom (halva( godine
Ako osoba ima nisab na imovinu, pa se u toku godine okoristi istovrsnom imovinom (nasljedstvo), ta imovina se ne računa u nisab dok se ne preuzme. Po preuzimanju imovine hanefije smatraju da će se zekat dati na ukupnu imovinu, kao da je bila u posjedu obaveznika od početka godine; a šafije smatraju da se obaveza zekata na tu imovinu počinje računati u novoj godini.
Zekat na dug
Vrste duga: a) Jaki dug je onaj koji se može dokazati i dužnik ga je spreman vratiti bez negiranja. Vlasnik tog duga je dužan na njega dati zekat. b) Nestabilan dug je kod osobe koja je bankrotirala, nestali dug kod kojeg se ne zna gdje je dužnik, kao i dug kojeg dužnik negira, a vlasnik tog novca nije u stanju dokazati ga. Ovaj dug ne potpada pod zekat, sve dok ga vlasnik ne povrati. c) Dugoročni dug je kredit na jednu ili više godina, dug posrnulom dužniku kojeg vlasnik ne može vratiti, odnosno može vratiti nakon dužeg perioda. Većina uleme smatra da vlasnik ima obavezu zekata na ovaj dug za sve prethodne godine. d) Slabi dug je onaj koji je neko dužan isplatiti obavezniku bez njegove intervencije (nasljedstvo), ili intervencijom (oporuka). Nema uticaja na zekat za vlasnika, sve dok ga ne preuzme.
Zekat na poljoprivredne proizvode
Potpadaju pod obavezu zekata, s tim da nije uvjet da prekogodine niti, kod hanefija, da dosegnu iznos određenog nisaba. Izuzima se ono što samo od sebe raste (drveće, trava). Iznosi se razlikuju shodno načinu navodnjavanja: 1. Na ono što se navodnjava kišom i tekućom vodom, daje se 10% zekata, 2. Na ono što se navodnjava pomoću pumpi, stoke, daje se 5%. Zekat se uzima iz ukupnog iznosa poljoprivrednih proizvoda ili njihove vrijednosti. Šafije smatraju da nema zekata na poljoprivredne proizvode ako iznose manje od 5 veseka = 50 sa'a = 675 kg, i na manje od toga se ne daje zekat.
Hadž i Umra
HADŽ- put ka štovatelju; posjeta određenog mjesta u određeno vrijeme PROPISI O HADŽU
- hadž je farzi ajn; peti rukn islama – hadis – „Islam je zasnovan na pet temelja; svjedočenje da nema Boga osim Allaha i da je Muhamed Božiji poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hadžu i postu ramazana.“ VRIJEDNOST HADŽA: 1. jedan od najvrednijih ibadeta; El – Hulejmi:“Hadž u sebi sadrži sva značenja ibadeta. Ko obavi hadž kao da je postio, činio itikaf i borio se na Allahovom putu.“ 2. Ko ne obavi neće biti kažnjen a ko obavi imaće nagradu. 3. Hadž je iskupljenje za male i velike grijehe – hadis – „Ko obavi hadž i tokom njega ne bude imao odnos sa ženama, niti govorio ružne riječi, vraća se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.“ ovdje se ne misli na praštanje duga, propuštenih farzova... 4. Hadžija i mu'temir su u zaštiti Uzvišenog, njegovi su gosti, u njegovoj milosti i gostoprimstvu – El – Bekare, 261. – „Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onog koji posije zrno i iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zna – a Allah će onome kome hoće dati i više, Allah je neizmijerno dobar i sve zna“ 5. Hadžom se čisti duša i srce postaje plemenitije 1. 2. 3. 4.
KO JE DUŽAN OBAVITI HADŽ „Hodočastiti hram Allaha radi, dužan je svako onaj koji je u mogućnosti“ – ajet musliman punoljetan umno zdrav ko je u mogućnosti: zdravstveno i finansijski
PROPISI O MOGUĆNOSTI 1. ukoliko osoba ima mogućnost da obavi hadž dužna je, međuti ako ta mogućnost nastupi u vrijeme hadža ili ubrzo pred hadž i osoba ne stigne te godine da ga obavi nije dužna 2. Kada musliman postane obavezan obaviti hadž, onda hadž mu postaje dugom sve dok je u mogućnosti da ga obavi 3. Ne ubraja se u troškove hadža povratak sa hadža, dočekivanje gostiju, pokloni... 4. Mogućnost o obavljanju hadža zavisi od same osobe, potrebno je da ima ono što će joj omogućiti obavljanje hadža shodno njenom stanju 5. Ako osoba ima npr. kuću, nije dužna da je prodaje i kupuje manju kako bi od tih para otišao na hadž 6. Ako osoba ima dvije kuće, potrevbno je da proda jednu kako bi obavio hadž 7. Trgovcu je potreban kapital za održavanje njegovog posla 8. Ko je siromašan i neko mu pokloni sredstva za hadž može birati da prihvati ili da odbije 9. Nije dozvoljeno davanje zekata osobi kako bi obavila hadž KADA OBAVLJANJE HADŽA POSTAJE OBAVEZNO 1. ZDRAVLJE TIJELA –da ne postoji prepreka ili bolest 2. NEPOSTOJANJE PREPREKE KOJA GA SPREČAVA DA ODE – zatvor ili strah od nepravedne vlasti ili nepriajatelja 3. POSTOJANJE SREDSTAVA 4. DA NIJE ZUZET USLUŽIVANJEM NEKOGA KOME JE NJEGOVA USLUGA POTREBNA a) da ima mahrema ili muža b) da nije u vrijeme hadža zauzeta pričekom smrti muža ili pričekom nakon opozivnog ili neopozivnog razvoja
a) b) c) d)
e)
DA LI SE HADŽ MORA OBAVITI ODMAH ILI SE MOŽE ODGODITI? hanefije smatraju da treba i da je osoba griješna zbog ostavljanja, a šafije da je sunnet požuriti sa obavljanjem DA LI OBAVLJANJE HADŽA IMA PREDNOST NAD ŽENIDBOM I KUPOVINOM STANA? Zavisi od stana, ako može pričekata ženidba istan onda ima prednost hadž, ako ne onda je ovo preče HADŽ MALODOBNE OSOBE I NAČIN OBAVLJANJA za dijete koje nema sposobnost rasuđivanja roditelji obavljajuj obrede hadža za njega ako ima moć razumijevanja trebao bi sam obavljati obaveze, međutim ono što ne zna, mogu roditelji za njega obaviti ako dijete izostavi neke farze, pokvari hadž ili izostavi vadžibe onda nema smetnje za njega jer nije dužan da to izvršava ako maloljetna osobo postane punoljetna za vrijeme hadža i zanijeti prije Arefata onda joj je to farz hadž a ako ne zanijeti onda je to nafila i osoba kada bude u mogućnosti da obavi hadž, dužna je ako dijete spoji hadž i umru nije dužna klati kurban
ŽANA I HADŽ I PROPISI ZA NJU 1. sposobnosti za muškarca i ženu je isto, samo što se kod žene dodaju jos pričeg braka i mahrem 2. žene ihram čine: otkrivanjem lica i ruku u običajenoj odjeći i nije potrebna posebna odjeća 3. i hajz i nifas, da li nastupili prije ihrama za hadž ili poslije, nemaju nikakvog utjecaja i žena će nastaviti sa obredima hadža, osim tavafa i ulaska u mesdžidul haram 4. žena se neće parfemisati prije ihrama i neće podizati glas kada bude učila telbiju 5. neće tresti ramena oko tavafa niti će trčati kod saja 6. izbjegavaće gužve kako joj ne bi pozlilo ili se ne bi gurala sa muškarcima 7. može izostaviti boravak na Muzdelifi 8. oslobađa se ihrama tako što potkrati kosu i od nje se ne traži da brije glavu 9. ako se njen muž ili mahrem zapute kuci nakon obavljanja hadža a ona bude u stanju hajza ili nifasa sa nje spada obaveza oprosnog tavafa 10. žena će obaviti hadž iz vlastitog imetka, muž nije obavezan trošiti na nju
UMRA
UMRA- posjeta nastanjenom mjestu, posjeta Kabi radi obavljanja određenog obreda Umra je pritvrđeni sunnet jednom u mogućnosti onome ko može, vrijeme umre je cijela godina osima 5 DANA – dana Arefata i četiri dana poslije UMRANSKE RADNJE 1. IHRAM I TELBIJA KOD MIKATA ILI PRIJE MIKATA 2. TAVAF OKO KABE: pri dolasku obiđe se sedam puta oko Kabe a potom se klanjaju dva rekijata 3. SAJ IZMEĐU SAFE I MERVE: sedam puta 4. BRIJANJE I OSLOBAĐANJE IHRAMA – s ovim se umra smatra završenom 1. 2. 3. 4. 5. 6.
7. 8. 9.
HADŽSKE RADNJE IHRAM I TELBIJA TAVAFU – L- KUDUM: tavaf potom dva rekijata IZLAZAK NA MINU – 8. zul – hidže, tu će prenoćiti i pripremaju se za odlazak na Arefat STAJANJE NA AREFATU: 9. zul – hidže – ostaju do akšama MUZDELIFA: 9. zul – hidže – klanja se akšam i jacija i ostaje se sve do zore BACANJE KAMENČIĆA KOD DŽEMRETUL – AKABE – MINA – 10. zul – hidže – bacanje kamenčića samo na džemretul – akabe, šišanje i brijanje, prvo oslobođenje ihrama TAVAFUL – IFADE – hadžije se vraćaju kod Kabe i obavljaju tavaf čime bivaju potpuno oslobođeni ihrama SAJ IZMEĐU SAFE I MERVE RADNJE NA MINI – 11. zul – hidže – ostaju tu dva ili tri dana, prvi dan bacaju kamenčiće na sva tri džemreta, na svaki po sedam kamenčića
10. OPROSNI TAVAF: zadnja radnja 1. 2. 3. 4.
VRSTE HADŽA I UMRE OBAVLJANJE SAMO UMRE OBAVLJANJE SAMO HADŽA KIRAN – HADŽ I UMRA ZAJEDNO TEMETTU' – OBAVITI PRVO UMRU PA ONDA HADŽ
RAZLIKE IZMEĐU KIRANA I TEMETTU'A 1. kod kiranak zanijećuje se hadž i umra zajedno, pa kada obavi radnje umre, kako smo pojasnili, ne oslobađa se ihrama šišanja i brijanja, nego staje u ihramu, jer je u isto vrijeme u stanju hadža 2. kod temettu'a koji je u mjesecu hadza zanijetice umru, onda ce je obaviti, oslobodit ce se ihrma, po Mekki ce hodati u čemu hoće a kada dođu dani hadža znijetit će i bavljati radnje hadža 3. kod oba slučaja se kolje kurban 1. 2. 3.
KOJA VRSTA HADŽA JE NAJBOLJA Hanefije smatraju da je to kiran šafije i malikije da je ifrad Hambelije smatraju da je to temettu'
DETALJAN PRIKAZ OBAVLJANJA HADŽA I UMRE PRIPREME ZA PUT - vrijeme prijavljvanja – priprema dokumenata, odjeće (papuče i ihram) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
MUSTEHAB: nijjet posjetiti rodbinu i prijatelje i oprostiti se ako će ihram činiti na aerodromu potrebno je da se za to pripremi kod kuće klanjati dva rekijate pri izlasku iz kuće kada uđe u prijevozno sredstvo da uči dovu primjenjivati propise vezane za musafira ako putuje avionom obući ihram prije izlaska
IHRAM
Ihram – ulazak u sveto, zabranjeno, ihram mora biti kod mikata ili prije njega 1. 2. 3. 4. 5. 6.
OSOBI U IHRAMU ZABRANJENO JE: oblačenje šivene odjeće pokrivati glavu ili obući obuću koja prekriva članke mirisati se zabranjeno je rezanje noktiju, brijanje polni odnos rasprava i svađa
7. lov 8. bestidan govor
UMRANSKE RADNJE TAVAF
Požuriti sa tavafom je sunnet, poželjno je da on bude prva radnja osim ako osobi je farz na izmaku, sunnet je da se desno rame otkrije a lijevo pokrije. Tavaf se počinje od Crnog kamena, tijelom okrenutim prema njemu, krugovi se čine suprotno kazaljakama na satu i svaki put počinje i završava se kod hadžerul – esveda. Prva tri kruga, trese se ramenima i uče se dove imajući nijet odkučivanja od dunjaluka a zadnja četiri uče se dove i zikrovi. Nakon završenog tavafa klanjaju se, far je, dva rekijata a sunnet je da to bude kod Mekami ibrahima. 1. 2. 3. 4.
OSNOVNI PROPISI prilikom tavafa, pokriti stidna mjesta, biti pod abdestom i biti čist kada počne tavaf prestaje se učiti telbija jer njeno vrijeme završava zdrava osoba dužna je tavaf činiti svojim nogama a bolesna ima kolica ko se umori ili ima fizičke potrebe odustat će od tavafa, obaviti to, uzeti abdest i nastaviti gdje je stao 5. otkrivanje desnog ramena i treskanje ramenima je sunnet samo za muškarce i to kod farza 6. dva rekijata poslije tavafa su obavezna, bez obzira bila nafila ili farz
SAJ IZMEĐU SAFE I MERVE
Udaljeni su 405 metara 1. saj je hadžski vadžib, kod šafija je rukn 2. zdrava osoba dužna je saj činiti svojim nogama a bolesna ima kolica 3. mjesto saja ne ulazi u stastav Mesdžidul harama te ne važe za njga propisi džamije 4. ispravan je saj žene u stanju hajza i nifasa 5. trčanje između safe i merve je sunnet samo za muškarce 6. ko se umori ili ima fizičke potrebe odustat će od saja, obaviti to, uzeti abdest i nastaviti gdje je stao
BRIJANJE GLAVE I SKRAĆIVANJE KOSE
Sunnet je da se počne sa desne strane, ovim činom umra je završena i osobi postaje dozvoljeno sve što joj je bilo zabranjeno
BORAVAK U MEKKI
HADISS:“Namaz u mojoj dzamiji je vredniji od hiljadu namaza izvan nje, osim Mesdžidul . harama. Namaz u Mesdžidul – haramu je hiljadu puta bolji od namaza obavljenog ovdje“
PONAVLJANJE UMRE I DOBROVOLJNI TAVAF
Ako želimo da ponovo obavimo umru moramo izaći iz Mekke do mjsta Rabig, gdje je dzamija Aiše, ponovo čemo učiniti ihram za umru HADŽSKE RADNJE I NAČIN NA KOJI SE OBAVLJAJU 1. Hadžija čini nijjet i oblači ihrame na Mikatu i pridržava se propisa 2. Tavaful – kudum je sunnet kod ifrada i kirana OSNOVNI PROPISI 1. vrijeme stajanja na Arefatu: od podne dana Arefata do izlaska sunca prvog dana bajrama 2. pod stajanjem na arefatu misli se boravak na arefatu 3. ko dođe u danu na arefat mora ostati do zalaska sunca makar samo koju minutu 4. ispravno je stajati ako je neko nečist ili u stanju haza i nifasa 5. to je prvi i osnovni rukn hadža 6. ko propusti boravak na Arefatu propustio je hadž
BORAVAK NA MUZDELIFI
Noću se sa arefata kreće prema Muzdelifi, nalazi se između Mine i Arefata, na Muzdelifi se klanja akšam i jacija spojeno, tu ostaju do zore a onda kreću na Minu OSNOVNI PROPISI 1. boravak na Muzdelifi je vadžib 2. vrijeme boravla po hanefijama je od zore do izlaska sunca
BACANJE KAMENČIĆA NA DŽEMRETUL – AKABE
Na ovaj dan baca se samo na veliko dzemre
NAČIN NA KOJI SE BACA
Sunnet je da kamenčići budu između lješnjaka i zrna graška, ako osoba ne može, može zadužiti da neko uradi to za nju
KURBAN ZA KIRAN I TEMETTU' HADŽ
Nakon bacanja kamenčića obavezno je klanje kurbana i poslije klanja kurbana ide šišanje i brijanje
BRIJANJE I ŠIŠANJE – oslobođenje od ihrama – malo oslobođenje HADŽSKI TAVAF
Nakon brijanja odlazi se u Meku radi tavafa, ovo je drugi rukn hadža, poslije njega slijedi veliko oslobođenje od ihrama, ako je žena u hajzu ili nifasu spada dužnost sa nje ovaj tavaf SA'J IZMEĐU SAFE I MERVE – ide nakon ovog tavafa 1. kod hanefija to je jedan od vadžiba hadža
2. može se obaviti i prije Arefata, da bi se izbjegla gužva
BACANJE KAMENČIĆA NA MINI
Tu hadzija boravi tri dana i svaki dan baca na sva tri dzemreta, razdaljina između njih je, između prva dva 116 m, a drugog i trećeg 114 m. Prvi dan bacanje počinje poslije podne i traje do zore narednog dana a kod hanefija je mekruh bacati po noći 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
POSJETA POSLANIKOVOG KABURA to je sunnet ući desnom nogom dva rekijata – tehijetul – mesdžid otići do sobe u kojoj je mezar Poslanikov, poselamit se i učiti dovu dova, salavati za bližnje pomjeriti se u desnu stranu da bi poselamio Ebu Bekra zatim isto tako kako bi se poselamio Omer
FARZOVI HADŽA – ukoliko se izostavi hadž ne valja 1. IHRAM 2. BORAVAK NA AREFATU 3. TAVAFU – ZIJARE VADŽIBI HADŽA – ako se izostave postoje sankcije za nadoknadu 1. 2. 3. 4. 5.
SA'J IZMEĐU SAFE I MERVE BORAVAK NA MUZDELIFI BACANJE KAMENČIĆA NA MINI BRIJANJE I ŠIŠANJE OPROSNI TAVAF
SUNNETI HADŽA – ako se izostave nema se sankcije za njih 1. 2. 3. 4.
TAVAFUL – KUDUM NOĆENJE NA MINI UOČI DANA AREFATA NOĆENJE NA MUZDELIFI NAKON BORAVKA NA NJOJ, U DANE TEŠRIKA HUTBE IMAMA
FARZOVI HADŽA:
Farzovi hadža su njegova osnova oni se moraju izvršiti kako bi hadž bio ispravan. Ako izostavi jedan od farzova njegov hadž nije ispravan i broji se kao da ga nije ni obavio. Farzova hadža ima tri: ihram, boravak na Arefatu, i tavaful ifrad. 1. Ihram: je jedan od farzova, i ako se nije počelo sa ihramom onda hadž ili umra nije ispravan. Ihram je ulazak u zabranu tako da ko ihrami za namaz nije mu
dozvoljeno jelo, piće, i ostale radnje koje ne pripadaju namazu. Ko ihram čini za hadž ili umru počinju mu zabrane vezane za ovaj ibadet i trebaju se toga držati. Propisi ihrama: ihram je nijet s telbijom. Nijet kod hadžija isti je kao i kod namaza. A telbija za hadž ili umru je kao početni tekbir namaza. Kao što se ne smatra da je čovjek ušao na namaz bez tekbira, tako se isto smatra za hadž bez nijeta i telbije. 2. Žena će ihram činiti u svojoj odjeći a sam ihram podrazumijeva otkrivanje lica i šaka. 3. Ko donese nijet za hadž ili umru, ili hadž i umru zajedno, ne izlazi iz njega dok ne izvrši ono što je nanijetio. 4. Nijet za hadž treba da se izvrši u mjesecima hadža 5. Nijet se mora desiti od mikata ili prije mikata. Mikat su mjesta kroz koja nije dozvoljeno proći bez ihrama. 6. Ko prođe mikat a nije ihram učinio vratit će se do najbližeg mikata. 7. Ko dospije do mikata u nesvjesnom stanju ili bolestan mikat za njega čine njegovi pratioci. Nijet kod ihrama: 1. Nijet je čvrsta odluka ili nakana i u srcu je a ne traži se da se izgovara riječima, niti je to sunet. Nema smetnje da ga izgovore osobe kod koje su rastrojene misli. 2. Ko zanijeti i telbiju učini za to što je naumio nijet se ne smatra nakon telbije makar to i namjeravao. 3. Ako telbiju učini za hadž a zatim za umru njegov hadž postaje kiran 4. Ako zanijeti općenito hadž podrazumijevat će se da je zanijetio farz, pa i ako nije naumio. 5. Sumnje u nijetu kod ihrama: ako musliman ihram učini u vrijeme hadža za obred a nije u sebi naglasio da li je hadž ili umra, ispravan mu je ihram. 6. Nijet kao kod druge osobe ili ihram kao kod druge osobe: ako hadžija bude sa dobrim čovjekom koji je poznat po svom znanju i želi da ga slijedi u hadžskim radnjama i zanijeti kako je zanijetila ta osoba ihram je ispravan. Suneti ihrama Sunet je onome ko želi obaviti hadž ili umru slj. 1. Uzeti abdest ili gusul, a gusul je bolji 2. Namirisat tijelo ovo je sunet kod šafija a mustehab kod hanefija. 3. Dva rekata klanjati prije ihrama, ako to mjesto gdje se hadžija nalazi dozvoljava 4. Izgovaranje prenesene forme telbije, poželjno je to činiti često Zabrane ihrama Kada musliman čini ihram za hadž ili umru ušao je u ovaj ibadet i mora se pridržavat njegovih propisa: 1. Zabranjena djela koja se tiču odjeće: odjeća ihram se sastoji od dva čaršafa, izara za donji dio tijela, i redaa za donji dio tijela. Na noge se obuvaju plastične ili kožne papuče tako da ne pokrivaju članke. a) Zabranjeno je oblačit šivenu odjeću, pod čime se podrazumijevaju platna koja su šivena da bi bila ogrtači, košulje..
b) Nošenje turbana, kapa ili stavljanje nečega što pokriva glavu c) Oblačenje ili stavljanje nečega što pokriva lice ili jedan dio lica kao što su brada ili usta. d) Da odjeća ihrama ne bude namirisana Šta nije zabranjeno muhrimu a) b) c) d)
Prsten, sat i nošenje oružja Kožni pojas kako bi se u njega stavio novac Nošenje novčanika u kojeg ćemo stavit papire i novac Mekruh je po hanefijama vezivati krajeve ihrama ili preko njih stavljati uže u svitnjak, a kod šafija to nije mekruh e) Nije mekruh zavojem zamotati ranu, bubuljicu staviti gazu Zabranjene stavri koje se tiču tijela Cilj oblačenja ihrama je da se ostavi raskoš odjeće i iskaže ovisnost o Allahu. Zabranjeno je muhrimu na njegovom tijelu: a) Brijanje glave, skraćivanje kose, kao i brijanje i skraćivanje dlaka s bilo kojeg dijela tijela b) Rezanje noktiju makar samo jednog, ako se slomi i visi na prstu nema smetnje da ga odrežemo c) Korištenje parfema na odjeći ili tijelu čak i kao lijeka d) Krema za kosu ili tijelo koje se koriste za uljepšavanje e) Lov na divljač zabranjeno je muhrimu lovit divljač bez obzira na to o kakvoj vrsti životinje se radilo f) Polni odnos i sve što mu predhodi, dodirivanje sa strašću zadirkivanje bestidno govoriti.
GRIJEŠENJE I SVAĐA
- U svađu spada i rasprava i cjenkanje s prodavačem i radnicima, što prelazi uobičajene granice
BORAVAK NA AREFATU
- To je blagoslovljeni dan u kome Uzvišeni pruža milost, počast i zadovoljstvo za one koji ibadet čine. PROPISI O STAJANJU NA AREFATU 1. Jedan od farzova hadža – hadis – „Hadž je Arefat“ 2. Vrijeme stajanja počinje od podne dana Arefata i traje do zore sljedećeg dana, prvog dana kurban – bajrama 3. Pod stajanjem na Arefatu misli se na boravak na njemu, kaže se stajanje jer ljudi obično, većinom staje 4. Za boravak na Arefatu nije uvjet čistoća pa je dozvoljeno ženi u periodu hajza i nifasa da boravi na Arefatru
5. Onaj ko počne boraviti u danu ili nešto prije akšama , ostaje na njemu i nakon zalaska sunca, makar i nekoliko minuta kako bi spojio stajanje i u danu i u noći. Ako bi izašao prije noći okrnjio je vadžib i mora zaklati kurbana
SUNNETI AREFATA 1. Biti pod abdestom tokom boravka na Arefatu 2. Podnevski i ikindijski namaz će klanjati spojeno u podnevsko vrijeme, za imamom ako je moguće. Ko propusti obaviće svaki namaz u njegovo vrijeme zasebno ili u džematu a neće ih spajati 3. Poraniti na Arefat ako je moguće 4. Boraviti kod Džebelu – rahmeta, kod crnih stijena, položenih ispod brda 5. Da se okrenemo prema Kibli 6. Često učenje dove, istigfar, tehlila, telbija.. TAVAF
- Tavaf je obilaženje oko Kabe i sastoji se od sedam krugova, počevši od Hadžerul – esveda i završava kod njega. KATEGORIZACIJA TAVAFA 1. TAVAF MOŽE BITI NAFILA – svaki dobrovoljni tavaf kojim se želimo približiti Uzvišenom 2. SUNET – tavaful – kudum 3. VADŽIB- oprosni tavaf, tavaful – veda 4. FARZ ILI RUKN – hadžski ili umranski tavaf PROPISI O TAVAFU 1. Hadžski tavaf, zovu ga još i tavaful – iftade, tavaful – zijare ili tavaful – fard – rukn hadža 2. Vrijeme tavaful – iftade počinje od zore prvog dana bajrama i traje do kraja života, njegovo obavljanje u vrijeme kurban – bajrama je vadžib 3. Farz kod tavaful – ifade je sedam krugova, najmanje, po hanefijama je obavljanje 4 a svih sedam smatraju da je to vadžib 4. Tavaf je ispravan u samom Haremu, makar iza stubova ili na krovu a izvan harema nije
VADŽIBI TAVAFA
- ukoliko ih izostavimo namjerno, greškom ili iz zaborava moramo ponoviti tavaf 1. Tavaful – iftade treba da se obavi u vrijeme kada se kolje kurban, to su prva tri dana kurban- bajrama, ako odgodimo obavljanje, potrebno je zaklati ovcu a umranski tavaf nema ograničenja 2. Abdest i čistoća, te čistoća tijela od hajza i nifasa 3. Pokrivanje avreta je vadžib kod hanefija a kod ostalih uvjet ispravnosti 4. Tavaf se počinje od Hadžerul – esveda 5. Hidžr ulazi u tvaf jer je dio Kabe
6. Ko je u stanju tavaf će obaviti hodajući, ko je bolestan, star ili iznemogao, on će u kolicima 7. Tavaf treba da bude s desne strane Kabe 8. Trebalo bi obaviti sedam krugova tavafa 9. Vadžib je klanjati dva rekijata nakon tavafa 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
SUNNETI TAVAFA Otkriti desno rame prije tavafa U prva tri kruga bržr hodati itreskati ramenima Početi tavaf od jemenskog rukna, malo prije hadžerul – esveda Doticanje hadžerul – esveda i njegovo ljubljenje na početku tavafa i svakog kruga Dotaći jemenski rukn (ćošak) Biti što je bliže moguće Kabi Obaviti krugove jedan za drugim i ne praviti pauze Skrušenost srca,
PREKIDANJE I OBAVLJANJE TAVAFA U DIJELOVIMA
Razlozi zbog kojih se tolerira prekidanje tavafa i njegovo nastavljanje: 1. Posjećanje na namaz i bojaz da bi njegovo vrijeme moglo proći 2. Dolaženje dženaze ili učenje ikameta za farz namaz 3. Ako se čovjek zamori ili osjeti fiziološku potrebu
NIJET KOD TAVAFA I VREMENSKI OGRANIČENI TAVAF
- Nijet je uvjet za ispravnost tavafa - Vremenski ograničen tavaf je onaj koji ima vrijeme kada se počinje sa njegovim činjenjem - Vrijeme umranskog tavafa počinje samim ulaskom u Harem - Vrijeme tavaful – kuduma počinje odmah po dolasku hadžije i njegovom ulasku u Harem - Vrijeme Tavaful – zijare počinje nakon boravka na Arefatu - Vrijeme tavafu- l – veda je nakon hadžskog tavafa ili kada se htjedne putovat
TAVAF IZ POČASTI PREMA HAREMU I NAFILA TAVAF
- Dužna je osoba nakon svakog tavafa klanjati dva rekijata koja nisu vremenski i prostorno ograničeni a bolje je u Haremu
VADŽIBI HADŽA
- Ukoliko se izostave hadž nije pokvaren ali se to izostavljanje mora iskupiti - Osnovni vadžibi sami po sebi neovisni su :
1. Sa'j između Safe i Merve 2. Boravak na Muzdelifi 3. Bacanje kamenčićs na džemretima 4. Brijanje i šišanje 5. Tavafu – l – veda' SA'J IZMEĐU SAFE I MERVE
Dva uzvišenja nedaleko od Harema između kojih je trčala Hadžera, udaljeni su 405 metara PROPISI O SA'JU 1. saj između safe i merve je hodanje između njih 2. saj između safe i merve je jedan od ruknova hadža kod svih ostalih, osim kod hanefija, kod njih je vadžib 3. saj se mora početi sa safe prema mervi 4. obaviti saj svojim nogsms je vadžib za one koji to mogu 5. za ispravnost saja je da mu prethodi tavaf, farz ili nafila 6. ispravni je ako zastanemo i obavimo ga u dijelovima 1. 2. 3. 4. 5.
SUNETI SA'JA Obaviti ga nakon tavafa ne praveći pauzu između njih dotaći crni kamen prije polaska na mjesto sa'ja ili prema njemu pokazati rukom poželjno je biti pod abdestom popeti se na safu i mervu tako da vidimo Kabu malo trčati između dvije zelene oznake
BORAVAK NA MUZDELIFI
- Nalazi se između Arefata i Mine 1. 2. 3.
PROPISI O BORAVKU NA MUZDELIFI Svi islamski pravnici su složni da je boravak na muzdelifi vadžib kod hanefija boravi se između zore i pojave sunca dužnost je spojiti aksam i ja ciju i klanjati u jacijsko vrijeme
1. 2. 3.
SUNETI NA MUZDELIFI požuriti sa sanah namazom samom nastupanem namaskog vremena ostati na muzdelifi učeći dove stojeći i čekajuči zoru ako je moguće zaputiti se prema Mini prije izlaska sunca
BACANJE DŽEMRETA
remj – bacanje džemreta su mali kamenčići
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
PROPISI O BACANJU Bacaju se isključivo kamenčići treba da se baci sedam kamenčića, jedan za drugim osoba treba da namjerava da baci, ukoliko slučajno bacimo to se ne računa hadžija mora sam bacati ako ne može nađe se zamjena sunnet je da kamenčić bude veći od graška Mekruh je sakupljati kamenčiće s mjesta na kojem se bacaju hadžija prestaje sa učenjem telbije prvim bacanjem džemretul – akabe
Vrijeme i broj bacanja
Četiri su dana za bacanje dzemreta, 10 zul-hidzdze i dani tešrika ( tri dana nakon prvog dana bajrama) 1.Bacanje prvog dana bajrama: taj dan je vadžib bacati na veliko dzemre i to sedam kamencica, vrijeme pocinje od zore tog dana pa do zore sljedeceg dana i mekruh je odgađati do noći. 2.Bacanje prvi i drugi dan tešrika (2i 3 dan bajrama), ova dva dana je vadžib bacati na sva tri džemreta, bacanje oba dana počinje od podne pa do zore narednog dana, a bacanje između podne i aksama je sunnet. Počinjrmo redosljedom koji je sunnet, tj od prvog – malog džemreta i bacamo 7 kamencica, ucimo bismilu i izgovaramo tekbir za svaki kamenčić. Nakon zavrsetka prvog zastanemo i zikrimo, dovimo te donosimo salavate na Poslanika a.s. a onda prelazimo na sljedece džemre i isto radimo. Nakon i drugog zastanemo pa isto cinimo i prelazimo na treće džemre i bacamo kamenčiće, zatim produzujemo dalje jer je za taj dan zavrsen obred bacanja. Sljedeceg dana bacamo kao i prethodnog dana. Kada zavrsimo ova dva dana u zelji da pozurimo napustamo Minu prije zore treci dan tesrika( cetvrti dan bajrama) ispravan nam je postupak i obred je upotpunjen. Povratak ovaj dan s Mine u Mekku je prvi povratak, a ako ostanemo na Mini do zore treceg dana, potrebno je bacati na sva džemreta i to u vremenu od podne do aksama. Napustamo Minu kada zelimo taj dan i ovo nazivaju drugim povratkom, ovaj postupak je sevapniji.
Zamjena za bacanje, bacanje za drugog
Za dijete to cini staratelj, bolesna osoba opunomocuje nekoga da to ucini za nju, a moze tako sto ce prvo bacati za sebe na sva dzemreta a onda za bolesnu osobu ili moze na svako dzemre posebno prvo za sebe pa za bolesnu osobu i tako za svako dzemre, dozvoljeno je i da jedan kamen za sebe a jedan za bolesnika ali je ovo pokuđeno. I jos za osobu koja nije pri svijesti ili je toliko bolestan da ne moze nekoga opunomociti, onda to cini neko od njegovih pratilaca za njega, a ako i ne ucini sa njega spada odgovornost i ne snosi posljedice jer ima opravdanje.
Četvrti vadžib, Brijanje i šišanje
Brijanje je odstranjivanje kose sa glave brijačem a sisanje je potkracivanje kose makazama ili slicnim sredstvom.
Propisi o brijanju i šišanju
Brijanje ili šišanje je hadzski vadzib po misljenu 3 imama, kod Šafije je jedan od ruknova bez kog nema hadzdza. Potrebno je obrijati ili skratiti cetvrtinu glave u tom djelu, ali je duzan potkratiti kosu u duzini vrha prsta. Za muskarce je brijanje bolje i u tome su svi slozni a kod zene je skracivanje bolje jer zena ne izoblicuje izgled time kao sto bi to uradila da obrije glavu i to je mekruh ako ucini .Osoba bez kose ce preci brijacem preko glave, kod Safije to nije obavezno, nego samo pozeljno. Ako osoba ima bolove i rane po glavi i ne moze se brijati i sisati onda to nije ni dužna.
Vrijeme i mjesto brijanja
Vrijeme brijanja na hadždžu je nakon bacanja kamencica od prvog do treceg dana, ono mora biti u Haremu ili u njegovom podrucju. Ako odgodimo brijanje do treceg dana ili to ucinimo izvan Harema bez opravdanog razloga, grijesni smo i duzni smo zaklati kurban po misljenu Hanefija. Ko obavlja kiran hadždž nece se brijati sve dok ne zakolje hedj koji je za njega vađib. Vrijeme brijanja na umri je nakon okoncanja umre poslije sa'ja i nema ogranicenja ali mora biti u Haremu.
Posljedice brijanja, prvo i drugo oslobađanje
S brijanjem nakon bacanja kamencica, hadžija se oslobađa prvi put, i postaje nam dozvoljeno sve sto je ihramom bilo zabranjeno sem polnog odnosa. Nakon obavljanja hadžskog tavafa oslobodio se i drugi put i tad je dozvoljen odnos sa supruznikom. Brijanjem nakon umre upotpunili smo obrede i vjerniku postaje sve dozvoljeno sto mu je bilo zabranjeno ihramom.
Peti vadžib, Oprosni tavaf
Tavafu-l-veda' ili tavafu-s-sadr, jer se osoba vraca porodici, propisan je kao zavrsetak hadza i obavlja se nakon hadžskog tavafaili kada se odluci ici kuci . -
-
Propisi tavafu-l-veda' vadzib kod Hanefija, Hanbelija i u najjacoj predaji kod Šafija i obavezan je za sve hadžije koje dolaze izvan mikata, bez obzira na vrstu hadždža Vrijeme tavafa kod Hanefija je nakon hadžskog tavafa i traje dok se ne odputuje a kod Safije nakon obreda hadždža pa dok se ne odputuje, a zena koja je u hajzu i ne moze uciniti ovaj tavaf nije ni duzna jer ima opravdanje Ko ode iz Mekke a da nije obavio ovaj tavaf, potrebno je da se vrati i obavi a ako nije u mogucnosti zaklat ce ovcu da bi popravio ovaj nedostatak. Vadžibi koji se vežu za druge propise
To su vadžibi koji se vezu za farzove, tj vadžibi ihrama, boravka na Arefatu, i vadzibi tavafa, uz njih idu vadžibi sa'ja, bacanja kamencica i drugi.
Sunneti hadža
To su obredi za koje hadžija ima sevap, ko ih namjerno izostavi griješan je. sebi:
Sunneti po
1. Tavafu-l-kudum, za hadžiju koji dolazi izvan granica mikata; njegovo je vrijeme je neposredno nakon ulaska u Mekku, pa sve do stajanja na Arefatu. - Ne zahtijeva se od stanovnika Mekke, jer kod njih nema dolaska, - Ne traži se od onoga ko obavlja umru ili temettu' hadždž, - Ko obavlja kiran hadž obavit će ga nakon umre, kao prvi obred, - S onog ko se zaputi na Arefat prije nego uđe u Mekku, spada ova obaveza. 2. Sunnet je da se na hadždžu održe 3 hutbe, koje će držati imam (prva- 7. Zu-lhidžeta dan prije teravije, druga- na Arefatu prije namaza, treća- 11. Zu-l-hidžeta na Mini). 3. Provesti noć na Mini uoči boravka na Arefatu i na njoj obavezi 5 namaza. 4. Prenoćiti na Muzdelifi nakon boravka na njoj. 5. Prenoćiti na Mini u dane bacanja kamenčića i dane tešrika.
Propisi umre
Kod Hanefija umra je pritvrđeni sunnet za svakog punoljetnog, umno zdravog muslimana, koji je u mogućnosti obaviti je. Umranske radnje 1. Ihram iz mikata za one koji dolaze izvan mikata, a izvan Harema za one koji su u Haremu. 2. Tavaf oko Ka'be sedam krugova. 3. Sa'j između Safe i Merwe sedam puta. 4. Brijanje i potkresivanje kose, čime se oslobađamo zabrane ihrama. Ruknovi umre Ihram, tavaf, sa'j, i brijanje ili šišanje, te šafije dodaju i redosljed između ovih radnji. Ko izostavi jedan od ovih 5 ruknova njegova umra nije izvršena. Ihram i tavaf su uvjeti ispravnosti, a sa'j i brijanje vadžibi, koji ako se slučajno izostave mogu nadoknaditi iskupljenjem.
Spajanje hadža i umre Kiran i temettu'
Ukoliko obavi hadždž i umru u danima hadždža s jednim putovanjem, obavezan je zaklati ovcu (hedj). Propisi: 1. Ko obavi umru u mjesecima hadža, pa se vrati u domovinu i opet ode u Mekku da obavi hadž, ne mora zaklati hedj. 2. Onaj ko ne putuje, nego boravi u Mekki i obavi umru i hadž u istoj godini, ne kolje hedj. 3. Onaj ko obavi hadž, pa onda umru ne kolje hedj. Dva načina spajanja umre i hadža: -
Kiran, kada se u ihramu spoje dva ibadeta (hadž i umra).
-
Temettu', zanijeti samo umru, te kada je obavi i oslobodi se ihrama, ponovo zanijeti hadž.
Hedj je obaveza za oba načina, ako je hadžija imućan, ako nije, postit će 10 dana, tri dana prije kurban bajrama i sedam nakon hadža.
Kiran i propisi o njemu
Kiran jezički znači spojiti. U Šerijatu znači spajanje hadža i umre u jednom ihramu, tj. za oba obreda u mikatu donese jedan nijet. Pravno, to je da ihram učini za umru, pa za hadž.
Propisi o kiranu 1. U kiranu se ulazi istovremeno u oba ibadeta, nebitno koji se prvo spomene, 2. Prvo se obave umranske radnje, a zatim hadžske, ali se neće brijati, niti osloboditi ihrama, jer je zanijetio i hadž. 3. Počinje s umranskim tavafom, a ne s tavafi-l-kudumom, jer je ovaj potonji jedna od hadžskih radnji. 4. Ako se želi obaviti hadžski sa'j pije boravka na Arefatu, obavlja ga nakon tavafu-lkuduma ili bilo kojeg nafila tavafa. 5. Osoba koja obavlja kiran hadž treba da ostane u ihramu do Arefata. Kada nastupi dan teravije, obavlja hadžske radnje; prvog dana bajrama, nakon bacanja kamenčića na Džemretu-l-akabi, treba zaklati hedj. 6. Klanje hedja: nakon bacanja kamenčića na Džemretu-l-akabi, prvo kolje hedj, pa se onda brije glava, i oslobađa se ihrama; redosljed je vadžib, ako se prekrši zaklat će se još jedna ovca. 7. Ako osoba koja obavlja kiran hadž boravi na Arefatu prije ubavljanja umre, mora je nadoknaditi nakon hadža, spada obaveza hedja, ali zbog odbijanja umre mora zaklati ovcu. 8. Hedj je obaveza u slučaju kirana i temettu' hadža.
Temettu'
Osoba koja dolazi izvan Mekke, zanijeti samo umru, i kada je obavi i oslobodi se ihrama, te ostane u tom gradu, i kasnije zanijeti hadždž je obavila temettu' hadž. Propisi o temettu'u 1. Temettu' je bolji od ifrad hadža 2. Može ga obaviti samo ona osoba koja živi izvan Mekke. 3. Zanijeti se umra u mikatu, u mjesecima hadža. Kada je obavi, i boravi u Mekki dobija status njenog stanovnika, te onda zanijeti hadž (nije sunnet obavljanje tavafu-l-kuduma). 4. Nije uvjet da se osoba oslobodi ihrama nakon umre. Ako se ne oslobodi ihrama do donošenja nijeta za hadž, i dalje se smatra temettu' hadžom.
5. I za ovaj hadž je dužan zaklati hedj, ako je siromašan onda posti 10 dana. 6. Redosljed kod klanja vadžib: bacanje kamenčića, klanja hedja, brijanje glave. 7. Ako je siromašna osoba postila 3 dan prije bajrama, baca kamenčiće, i brije glavu, i time je izvršila temettu' hadždž. 8. S jednim putovanjem mora obaviti i umru i hadž, ako se vrati kući, pa iste godine dođe na hadž, to se ne smatra temettu' hadžom.
Hedj za temrttu' i kiran i ono što ga zamjenjuje
Hedj je ono što se kolje i poklanja u čast harema, može biti ovca, koza, krava i deva. Jedna ovca i koza je za jednu osobu, a krava može biti za 7, ako svi imaju isti nijet. Uvjeti životinje su kao i za kurban. Vrste: -
1. 2. 3.
4.
Dobrovoljni Obavezni (kiran i temettu') Obavezni radi popravljanja nedostastka ili pogreške.
Propisi o hedju za temettu' i kiran Hedj je obavezan za ova dva hadža, osobi umno zdravoj i punoljetnoj. Hedj je isti kao i kurban. Može se jesti dio hedja, može se cijeli pokloniti, a ukoliko je kurban zbog pogreške, meso se ne jede, nego se sav dijeli. Vrijeme hedja je u prva tri dana bajrama, kod Hanefija redosljed je obavezan: bacanje kamenčića, klanje, oslobađanje od ihrama, brijanje glave, ako se redosljed prekrši kolje se dodatna ovca. Klanje se mora obaviti u području Harema.
Post koji zamjenjuje hedj
Osoba koja je siromašna i ne može zaklati hedj, dužna je postiti u zamjenu. 1. Mora postiti 10 dana, tri dana prije kurban bajrama, i 7 nakon; nije uvjet postiti dan za danom. 2. Vrijeme posta tri dana na hadžu je od nijeta kod kirana i od vremena nijeta za umru kod temettu'a, a završava se pred prvi dan bajrama. 3. Ako se nadamo da bi mogli zaklati hedj poželjno je odgoditi 3 dana posta. 4. Ako osoba isposti tri dana, a onda stekne hedj zaklat će ga, i imat će nagradu za post; a ako bude u stanju zaklati hedj nakon brijanja glave, nije dužan učiniti to. 5. Kada nastupi prvi dan bajrama, a siromašna osoba nije ispostila 3 dana, mora klati hedj, po mišljenju hanefija.
Ihsar
Ihsar i hasr u jeziku znači sprečavanje. U Šerijatu da se muslimanu, nakon donešenog
nijjeta za hadž i umru, desi prepreka koja ga sprečava da izvrši ono što je nanijetio (neprijatelj, bolest, smrt). Propisi ihsara: 1. Ako osoba donese nijjet za hadž ili umru, pa bude spriječena, treba zaklati hedj. 2. U kiranu gdje se zanijeti istovremeno i hadž i umra, za sprečavanje činjenja umre, potrebno je zaklati dva hedja. 3. Dožnost ga je zaklati u području Harema, time se oslobada ihrama i nije potrebno brijanje i šišanje. 4. Ne smije se jesti to meso, nego ga cijelog dijelimo kao sadaku. 5. Ako se pošalje da se kolje hedj, a u međuvremenu nestane prepreke: a) ako uspije sustići i hadž i hedj, neka se uputi na hadž, a hedj neka tretira kao svoje vlasništvo. b) ako sustigne hedj, a hadž ne sustigne, oslobodit će se ihrama. c) ako sustigne hadž, ali ne i hedj, može birati između oslobođenje od ihrama ili se zaputiti na hadž. Hadž je bolji. 6. Ako se ne izvrši ono što smo zanijetili, dužni smo nadoknaditi: a) Ako je nijet donesen za umru, nadoknadit će se umra, b) Ako je nijet učinjen za hadž, nadoknadit će se hadž i umra, c) Ako je nijet za kiran, nadoknadit će jednom hadž i dvaput umru,
1. 2. 3. 4. 5.
6.
Isticanje vremena Kada nastupi zora prvog dana bajrama, a hadžija nije boravio na Arefatu, prošao mu je hadž. Onaj ko propusti hadž, oslobodit će se ihrama tako što će obaviti umru (tavaf, sa'j, te brijanje glave ili šišanje). Dužnost je propušteni hadž nadoknaditi, makar se radilo o nafili. Kod Hanefija osoba koja je dužna nadoknaditi propušteni hadž, nije dužna klati hedj, jer se oslobodio ihrama umrom. Ako je hadž koji je propustio bio kiran. a) Ako je obavio tavaf za umru prije isteka vremena, on je kao i mufrid, koji je obavio umru ili za nju učinio tavaf. b) A ako nije obavio umru, nadoknadit će to obavljanjem tacafa i sa'ja, a potom će obaviti drugu umru, zbog propuštanja hadža. Ako propusti temettu' hadž, pokvaren je i s njega spada obaveza klanja kurbana, jer nije u stanju da spoji hadž i umru u jednom putovanju.
Prekršaji i prijestupi
Prijestupi su činjenje prekršaja na hadžu i umri. Izostavljanje vadžiba nije prekršaj u ovom značenju, jer je to ostavljanje, a ne činjenje, iako izostavljanje ponekad iziskuje sankciju.
Osnovna pravila:
1. Nema prijestupa za maloljetnika, koji nije ostigao punoljetstvo.
2. Nema razlike za osobu koja to čini namjerno, greškom, iz zaborava, ko se dockan sjeti, ko zna, ko ne zna, pod prisilom, svojevoljno, bogatog, siromašnog i dr. sankcija se odnosi na sve. Osoba koja namjerno i svojom voljom to učini grešna je i dužna je učiniti istigfar, a nema grijeha za onoga ko greškom ili iz zaborava to učini. Osoba s isprikom koja učini zabranjeno djelo može birati jednu od 3 mogućnosti za iskupljenje od grijeha: zaklati kurbana, nahraniti 60 siromaha ili postiti 3 dana. 3. Kod prekršaja zbog izostavljanja vadžiba prihvata se isprika pa spada obaveza s bolesnika, primorane osobe, isl. 4. Sankcija, kefaret ili fidja obaveza je za prijestupnika, kako bi se popravio nedostatak. Postoje 3 vrste kefareta na hadžu: krv (ovca ili krava- hedj- jer se poklanja Haremu), sadaka je općenito kao sadekatu-l-fitr i post. 5. Hadžija se mora pridržavati propisa hadža i kloniti se zabrana. Ko namjerno izvrši prijestup, bez opravdanja, ogriješio se prema sebi i griješan je, za što ima sankciju i dužan je donijeti istigfar. Njegova odluka za iskupom ga ne oslobađa činjenice da je prijestupnik i griješnik.
Prijestupi od zabranjenih dijela
Prekršaji kod mikata 1. Ko prođe kroz mikate, a nije obukao ihrame, pa makar bio bolestan, iz zaborava ili ne znajuči da je tu mikat, dužan je vratiti se do bilo kojeg mikata, kako bi obukao ihrame. 2. Za onoga ko dospije do mikata u besvjesnom stanju, bolestan ili s vrtoglavicom ihram će činiti njegovi saputnici ili bilo koja druga osoba bez skidanja odjeća s njega. Time on postaje muhrim. Kada dođe sebi, obući će odjeću ihrama i zanijetiti ono što želi obaviti: hadž ili umru. 3. Ko prođe mikat, a ne donese nijjet ili to učini kasnije, potrebno je da se vrati do mikata kako bi donio nijjet u njemu. Ako se vrati i zanijeti, nema posljedica, a ako se ne vrati sve dok obavi tavaf oko kabe ili se zaputi prema Arefatu izravno na hadž, učinio je prekršaj i dužan je zaklati kurban.
Prekršaji koji se odnose na odjeću i tijelo
1. Odjeća – Ko obuće nešto od zabranjene odjeće ili prekrije glavu: a) Ako to potraje čitav dan ili čitavu noć dužan je zaklati kurbana b) Ako je manje od dana i noći dužan je podijeliti sadaku 2. Namirisavanje: a) Ako muhrim namiriše cijeli organ (ruku, nogu ili lice) mirisom, dužan je zaklati kurban b) Ako namiriše cijelo tijelo na jednom mjestu smatra s ekao jedan organ i dužan je zaklati kurban
c) Ako namiriše tijelo organ po organ i svaki zasebno za svako mirisanje dužan je zaklati kurban d) Ako namiriše manje od jednog organa dužan je podijeliti sadaku 3. Kreme a) Ako hadžija namaže svoje tijelo uljima ili kremama koje se ne koriste iz zdravstvenih razloga, isti propis važi kao i za parfem b) Ako namaže dio tijela radi liječenja nema posljedica 4. Brijanje i šišanje a) Ko obrije glavu, bradu ili četvrtinu glave ili brade mora zaklati kurban b) Ko obrije manje od četvrtine glave ili brade, tako što potkrati pramen kose ili potkrati pramen kose ili potkrati ili obrije dio brade na licu dužan je podijeliti sadaku c) Ko obrije cijeli vrat, trbuh iznad polnog organa ili ispod jednog ili oba pazuha dužan je zaklati kurbana. A ako obrije manje od cijelog organa dužan je podijeliti sadaku. d) Ko obrije jedan brk izmjerit će taj dio. Ako je to u mjeri četvrtine brade, za koju j potrebno zaklati ovcu, u toj vrijednosti će podijeliti sadaku. e) Ko obrije nekoliko organa na jednom mjestu dužan je zaklati samo jednog kurbana f) Ko iščupa češanjem ili prilikom uzimanja abdesta skine s glave ili brade dlaku ili više njih, za svaku mora podijeliti pregršt hrane g) Ako spadne dlaka sama od sebe nema pravnih posljedica 5. Rezanje noktiju a) Ako se odrežu nokti jedne ruke ili noge dužan je zaklati ovcu b) Ako odreže sve nokte na rukama ili na nogama, ili i na rukama i nogama zajedno, na jednom mjestu, dužan je zaklati jednu ovcu c) Ako odreže nokte jedne ruke na jednom mjestu, a poslije na drugom mjestu druge ruke, za svako rezanje će zaklati po jednu ovcu d) Ako odreže manje od 5 noktiju, za svaki nokat će podijeliti sadaku e) Ako se slomi nokat toliko da taj slomljeni dio neće rasti, pa ga odreže za to neće snositi pravne posljedice 6. Lov- zabranjen muhrimu u Haremu i bilo gdje drugo. Zabranjen je lov divljači, pa ko to učini (hotimično, nehotimično ili iz zaborava) načinio je prekršaj protiv ihrama i snosit će posljedice.
Nakon procjene vrijednosti ulovljene životinje prijestupnik može birati jednu od 3 mogućnosti: a) Da kupi ovcu i zakolje je u Haremu (ako ulovljen aživotinja ima vrijednost ovce) b) Da kupi hrane i podijeli je ko sadaku c) Da za hranu svakog siromaha posti jedan dan. Ako ostane hrane za manje od jednog siromaha, i za to će postiti dan. 7. Polni odnos i ono što mu prethodi Polni odnos u ihramu je prijestup, bez obzira na to gdje se desio, sve dok se muhrim u potpunosti ne oslobodi ihrama. Razlikuje se s obzirom na vrijeme kada se desio. a) Polni odnos prije boravka na Arefatu: ako hadžija bude imao prije stajanja na Arefatu svejedno ejakulirao ili ne, njegov hadž je pokvaren, u tome su složni svi alimi b) Polni odnos nakon stajanja na Arefatu prije hadžskog tavafa: 1. Polni odnos nakon Arefata, a priej prvog oslobađanja ne kvari hadž, kod Hanefija, jer je osnova hadža boravak na Arefatu i osoba je dužna zaklati hedj (devu). Kod ostale trojice imama to kvari hadž i prijestupnik će činiti scve kao i osoba kojoj je pokvaren hadž 2. Ko imadne polni odnos nakon prvog oslobađanja, a prije hadžskog tavafa, njegov hadž je ispravan, dužan je zaklati ovcu po mišljenju Hanefija, Šafija i Hanelija, a Malik smatra da je dužan zaklati devu c) Polni odnos u ihramu za umru: 1. Ako muhrim za umru bude imao polni odnos prije nego što je obavio umranski rukn, a to je tavaf, njegova umra je pokvarena, pa ju je dužan dužan dovršiti bez obzira na to što je pokvarena tako što će ponovo donijeti nijjet kao nadoknadu za pokvarenu umru i zaklati ovcu 2. Ako bude imao polni odnos nakon tavafa, a prije sajja i oslobađanja, umra mu nije pokvarena i dužan je zaklati ovcu d) Radnje koje prethode polnom odnosu 1. Ako muhrim učini jednu od radnji koje prethode polnom odnosu, a to su: strasno dodirivanje, strastveni poljupci, dodirivanje polnim organom bez spajanja s dr. I sl. dužan je zaklati ovcu, to ne kvari hadž svi su složni 2. Ako učini jednu od radnji koje iz daleka prethode polnom odnosu: strastveno gledanje i zamišljanje, grešan je ako je to namjerno učinio, a ne snosi pravne posljedice pa makar i ejakulirao. Potrebno je da donese istikfar. 3. Ko dodiruje svoj polni organ ili se poigrava njime takod a ejakulira učinio je onanisanje i dužan je zaklati ovcu i nema pravnih posljedica ako muhrim u snu doživi poluciju.
Prekršaji vezani za tavaf
Kada se izostavi jedan od vadžiba tavafa načinjen je prekršaj. Propis s razlikuje shodno svojstvu tavafa: da li je farz ili nešto drugo: a) Prijestup tokom tavafu-l-ifada ( koji j ejedan od ruknova hadža) b) Priejstup tokom tavafu-l-kuduma, tavafu-l-veda'a i nafile tavafa c) Prijestup tokom umranskog tavafa
Neophodni vadžibi tokom svakog tavafa, farza ili nafile su:
1. Velika (gusul) i mala (abdest) čitoća i nepostojanje hajza i nifasa 2. Pokrivanje avreta 3. Započeti tavaf od hadžeru-l-esveda 4. Tokom tavafa uključiti Hatim (hidžru Ismaila a.s.), jer je to dio Ka'be. Ako tokom tavafa izostavimo hidžr, potrebno je ponoviti tavaf, a ako samo oko Hatima tavafimo, izvršilo smo obavezu i vadžib je završen. 5. Ko je u stanju obavit će ga svojim nogama 6. Tavaf obaviti krečući s eoko Ka'be suprotno kretanju kazaljke na satu 7. Kod umranskog tavafa i tavafu-l-ifade dovršiti sedam krugova, a sunnet je to kod ostalih vrsta tavafa i potrebna j efidjla. Ako se umanji nešto od sedam krugova tavafa, zatim dovrši tih sedam krugova, mankar i nakon izvjesnog vremena, izvršeno je ono što je potrebno i nema sankcija
Osnovno pravilo
Ako hadžija prekrši bilo koji od navedenih vadžiba, makar iz zaborava ili neznanja, potrebno je da ponovi ili dovrši tavaf, ako nedostaje nekoliko krugova. Ako ne ponovi ili ne dovrši sedam krugova, obavezan je izvršiti kefaret.
Prekršaji tokom tavafu-l-ifade
Ako hadžija izostavi bilo šta od tavafskih vadžiba kod tavafu-l-ifade potrebno je da ga obavezno ponovi. Ako ne ponovi dužan je zaklati ovcu, osim ako je ovaj tavaf obavio kao džunup kada će zaklati devu. Ako obavi 4 od kruga tavafa i ne dovrši 7, dužan je, također, zaklati ovcu, makar izostavio samo jedan krug.
Prekršaji kod tavafu-l-veda'a i dobrovoljnih tavafa
Ako musliman započne dobrovoljni tavaf, potrebno je da ga dovrši. Samim započinjanjem ovog tavafa on sebi postavlja obavezu. Na osnovu ovoga stava, propisi tavafu-l-kuduma, tavafu-l-veda'a i dobrovoljnog tavafa postaju isti kod prekršaja:
1. Ko započne s tavafom i ne završi ga: Ako nije završio njegov rukn, a to je 4 kruga, dužan je zaklati ovcu Ako je izvršio rukn i izostavi krug ili dva, za svaki krug će podijeliti sadaku 2. Ko obavi jedan od ovih tavafa bez abdesta, makar i iz zaborava, a ne ponovi ga, dužan je zaklati ovcu.
Prekršaji kod umranskog tavafa
Ko obavi umranski tavaf bez abdesta ili džunup, makar to bio jedan krug, dužan je zaklati ovcu. Također, ako izostavi makar jedan krug umranskog tavafa dužan je zaklati ovcu, a ako ga ponovi ili dovrši nem aposljedica, jer u ovoj vrsti tavafa nema klanja deve niti dijeljenja sadake A ko obavi umranski tavaf bez abdesta, zatim i sa'j, te se oslobodi obaveza ihrama može ponoviti i tavaf i sa'j, sve dok je u Mekki. Ako ponovi samo tavaf, izvršio je obavezu i spada s njega dužnost klanja ovce.
Šta kvari hadž
Hadž kvari samo jedan čin i to polni odnos( makar greškom, iz zaborava ili neznanja), u mjeri u kojoj se zahtijeva gusul, svejedno ejakulirao ili ne, prije Arefata (sva ulema se slaže oko ovoga). Polni odnos koji vari hadž ili umru je onaj u kojem se spajaju polni organ muškarca i žene i vrh muškog organa uđe u ženski, vaginu ili anus.
Ko pokvari hadž za posljedicu ima:
1. Nastavit će s pokvarenim hadžom do kraja, makar se radilo o nafili, pa će stajati na Arefatu, obaviti tavaf i sa'j, baciti kamenčiće na džemretima i učiniti ostalo, sve do kraja hadžskih radnji 2. Dužan je nadoknaditi hadž koji je pokvario, makar se radilo o nafili, jer je samim započinjanjem hadža postao obavezan da ga dovrši 3. Zaklat će ovcu kod nadoknađivanja hadža, dok ostala 3 imama smatraju da je dužan zaklati devu Ko pokvari hadž, pa ponovo donese nijjet, ništa ne mijenja situaciju, jer je njegov prethodni nijjet i dalje važeći, sve dok ne završi ono što je zanijetio, jer kvarenje hadža ne znači da on uopšte nije započet, kao što je slućaj s klanjanjem bez abdesta. Kvarenje ovdje znači da hadž postoji, ali se desilo nešto što ga kvari i mora se ponoviti. Ponovit će ga u tome su svi složni, makar se radilo o nafila hadžu.
Šta kvari umru
Ako osoba koja zanijeti umru polno opci prije tavafa, Hanefije smatraju da je umra pokvarena , mora se zavrsiti, nadoknaditi i zatim zaklati ovcu, kao i hadždž.
Prekršaji zbog izostavljanja vadžiba
Vadžibe smo ranije nabrojali i oni spadaju u ibadet i moraju se izvršiti, ko ih izostavi bez opravdanog razloga mora uciniti kefaret, a ko ih izostavi sa opravdanim razlogom spadaju sa njega bez posljedica. 1. Prelazak mikata bez ihrama 2. Izostavljanje boravka na Muzdelifi- boravak je vadzib i ako izostavimo bez opravdanog razloga duzni smo zaklati ovcu. Razlozi mogu biti: bolest, tjelesna slabost, strah od guzve za zenu i zurba zene da zavrsi sa tavafom iz straha od nastupanja hajza 3. Izostavljane noćenja na Mini u dane tesrika – to je sunnet po Hanefijama i za izostavljanje nije potrebna nadoknada. Bezrazlozno izostavljanje smatra se greskom a kod ostalih imama to je vadzib i bezrazlozno izostavljanje iziskuje sankciju. 4. Izostavljanje bacanja kamenčića na Mini i dijela njih – bolesnik nekoga opunomocuje, bacanje u sva cetiri dana, a ako izostavi sva bacanja ili jedan dan ili veci broj duzan je zaklati ovcu a ako izostavi manje kamencica jednog dana podijelit ce sadaku 5. Prekršaji kod Sa'ja – kod Safija je to rukn hadždža i umre a kod hanefija je vadžib, nezamislivo je da se izostavi. Ko ga izostavi zaklat ce ovcu, ko moze obaviti nogama za njega je vadzib dok bolesna ili slaba osoba moze i kolicima, ko ga ucini na kolicima a nije primoran ponovit ce ga a ako nije ucinio zakalt ce ovcu, najmanje smo duzni uciniti cetiri kruga, za svaki izostavljeni krug podijelit ce sadaku.
Hadždž za drugoga
Za materijalno- tjelesne ibadete, poput hadždža prihvata se zamjenja ako to ne moze uciniti sobom.
Propisi o hadždžu za drugoga
Osoba koja nije u stanju da izvrsi ovu duznost, duzna je nekom opunomociti da to ucini za njeg i platiti troskove. Za ispravnost ovoga postoje određeni uvjeti a to su: 1. Da obaveznik nije u stanju obaviti hadždž i da pretpostavlja da ce to stanje potrajati do smrti, trenutna nsposobnost nije relevantna jer je hadždžobavezan jednom u zivotu. Dvije su mogucnosti: a) Ako neko obavi hadždž za zatvorenika ili bolesnika sa izljecivom bolesti a ovaj umre hadždž je ispravan a ako izađe iz zatvora ili ozdravi mora obaviti farz hadždž a ovaj mu je nafila. b) ako za osobu sa trajnom nesposobnoscu ili bolescu bude obavljen hadždž a ona nakon toga obavi sama hadždž, bit ce joj prihvacen i ne mora ga ponoviti. 2. Da se hadždž obavi po naredbi i sa dozvolom, a ako dobrovoljno obavi bez nnjegove dozvole , ne smatra se da je izvrsena naredba 3. Troskove snosi osoba za koju se obavlja hadždž 4. Opunomocenik ne moze opunomociti trecu osobu 5. Da za njega obavi hadždž neko iz njegove domovine 6. Da opunomocnik ili onaj koji ga je opunomocio ne zahtjevaju naknadu za to
7. Da opunomocena osoba ispravno obavi hadždž 8. Da se izvrsilac drzi instrukcija osobe za koju obavlja hadždž 9. Nije dozvoljeno da se donosi nijet za vise od jednog hadždža 10. Bedel mora biti musliman i umno zdrav.
Hadždž za umrlu osobu
Kome se smrtni cas priblizio a nije obavio hadždž, duzan je nekome oporuciti da to ucini u njegovo ime, od trecine njegovog imetka. Ako je trecina dovoljna da se hadždž obavi iz domovine, obavit ce se a ako nije dovoljna moze i iz Mekke a naljednici mogu i dobrovoljno da nadoknade. I ako obaveznik umre a nije oporucio da se za njeg obavi hadždž, nasljednici nisu duzni a ako to dobrovoljno ucine sa umrlog spada obaveza.
Nafila hadždž za drugoga
Dobrovoljni hadždž za nekoga nema određenih uvjeta, nije bitno da li je ziv ili mrtav, nafile su zasnovane na olasanju i to je sevap od Boga.
