Haruki Murakami - O Cemu Govorim Kada Govorim o Trcanju

1

Haruki Murakami

O čemu govorim kada govorim o trčanju

Hashiru Koto Ni Tsuite Tsuite Kataru Toki Toki Ni Boku No Kataru Koto 2007.

2

PR!"O#OR  P$TN%$ % &T#$R '(BOR$

Postoji mudra izreka koja otprilike ovako glasi: pravi gospodin nikada ne govori o ženi s kojom je prekinuo ili o tome koliki je porez platio. Zapravo, ovo je obična izmišljotina. Upravo sam je izmislio. Ispričavam se! a takva izreka doista postoji, vjerujem da bi u njoj  postojao i jedan prešutan uvjet: pravi gospodin nikada ne bi smio iznositi detalje o tome što sve čini da bi bio zdrav. er, pravi gospodin ne "vali se onim što poduzima da bi bio dobra zdravlja. #arem ja tako gledam na to. $ao što svi znamo, ja nisam gospodin, pa se možda ne bi" trebao brinuti, ali prilično sam neodlučan po pitanju pisanja ove knjige. %ožda vas se ove moje riječi mogu dojmiti kao izvrdavanje, ali ovo je knjiga o trčanju, a ne rasprava o dobrom  zdravlju. &emam namjeru davati bist e bili  zdravi!' )vo je naime knjiga u kojoj savjete tipa: '(  pa gospodo, trčite svakodnevno da biste sam sakupio svoje misli o tome što je tijekom desetlje*a trčanje značilo za mene  kao pojedin+a. ako-er, ovo je knjiga u kojoj se bavim raznim temama i o njima glasno razmišljam. omerset %aug"am jednom je napisao da se u svakom brijanju krije /ilozo/ija. asvim se slažem. $oliko god se prozaičnim mogao činiti neki postupak, dovoljno dugo ga ponavljajte i  postat *e kontemplativan, čak meditativan čin. $ao pis+u a potom i kao trkaču, ne čini mi se da me pisanje i objavljivanje knjige o vlastitim razmišljanjima o trčanju odve* skre*e s uobičajenog životnog puta. 0jerojatno sam odve* savjesna i marljiva osoba, ali ne mogu se  pri"vatiti bilo čega a da ne zapišem zapišem misli o tome. Zato sam morao morao zaposliti ruke i zapisati ove riječi. Inače, nikad ne bi" spoznao što mi sve trčanje znači. Tribune,, ednom zgodom ležao ležao sam u "otelskoj sobi u Parizu i čitao  International Herald Tribune kad sam naišao na zanimljiv članak o maratonu. U njega je bilo uvršteno i nekoliko razgovora s poznatim maraton+ima, i svakog od nji" pitali su kakvom se osobitom magijskom izrekom služe služe da bi za vrijeme vrijeme utrke bili neprekidno neprekidno nada"nuti. nada"nuti.  Zanimljivo pitanje,  pomislio sam. uboko su me se dojmile raznolike stvari o kojima su ti trkači razmišljali u utr+i dugoj 12 km. o samo pokazuje koliko je svaki maraton naporno natje+anje. 3ko si stalno ne ponavljate neki oblik magijske izreke, nema šanse da uspijete. edan trkač je govorio o magijskoj izre+i kojoj gaje njegov stariji brat, tako-er trkač, neminovna. naučio i koja ga prožima još otkad se počeo baviti trčanjem. (vo te mantre:  Bol je neminovna.  Patnja je stvar izbora. 4e+imo da trčite i počnete razmišljati: ')vo me baš boli, ne mogu dulje izdržati.' a vrsta boli neizbježan je dio stvarnosti, ali o tome može li dulje izdržati ili ne, odluku donosi jedino trkač. o u priličnoj mjeri sažima najvažnije  značajke trčanja maratona. Prošlo je desetak godina otkako mi je sinula ideja da napišem knjigu o trčanju, ali godine su prolazile a ja sam u svojim razmišljanjima pokušavao prona*i pravi pristup temi. &o, nikad nisam sjeo za stol i počeo je pisati. rčanje je prilično široka tema o kojoj bi se štošta dalo  pisati5 s"vatio sam da je jako teško odrediti o čemu bi" točno točno trebao pisati. pisati. Ipak, jednog sam trena odlučio da jednostavno trebam iskreno zabilježiti ono što mislim i osje*am o trčanju i držati se vlastitog stila. Pomislio sam daje to jedini način da se pomaknem s mrtve točke i tako sam u ljeto 2667. počeo pisati ovu knjigu, dio po dio, da bi" je završio u kasnu kasnu jesen jesen 2668 2668.. )sim što sam na nekoliko nekoliko mjesta mjesta +itirao pojedine rečeni+e rečeni+e iz knjiga knjiga koje sam ve* objavio, glavninu ove knjige čine moje misli i osje*aji iz stvarnog života. Primijetio sam jednu bitnu stvar: pisati iskreno o trčanju i pisati iskreno o samom sebi za mene je gotovo  jedno te isto. toga vjerujem da ovu knjigu treba čitati kao uspomenu koja ponajviše  pripovijeda o samom samom činu trčanja. Prem Premda da ništ ništaa iz ov ovee kn knji jige ge ne bi" bi" nazv nazvao ao  filozofiranjem, u njoj se ipak može na*i svojevrsno objašnjenje onoga što bismo mogli nazvati naknadnim životnim lek+ijama. )ne možda nisu od velike važnosti, ali predstavljaju osobna iskustva koja sam doživio nakon što sam počeo trčati čitavim svojim tijelom, pa sam tako otkrio da je patnja stvar izbora. )vo možda nisu lek+ije koje se mogu primijeniti uop*eno i to samo zato što ovdje pišem o samome sebi, zapravo o osobi kakva jesam.  Kolovoz 2007. 2007. 3

O )M* "O#OR'M K$!$ "O#OR'M O TR)$N%* +.

7. kolovoza 2667. 9 )tok $auai, avaji

TKO B' & &M'%$O M',K* %$""R* &alazim se na otoku $auaiju, na avajima, danas je 7. kolovoza 2667. an je nevjerojatno vedar i sunčan, na nebu nigdje ni najmanjeg oblačka. $ao da pojam oblai uop*e ne postoji. ošao sam ovamo krajem srpnja i, kao i prošli put, unajmio stan za čitavu obitelj. vakog jutra, još dok je pro"ladno, sjedam za stol i pišem o koječemu. #aš kao i ovog trena:  pišem ovaj tekst o trčanju, a mogu ga oblikovati oblikovati kako me je volja. ;jeto je, pa je naravno vrlo vru*e. avajsko otočje poznato je po vječnom ljetu, ali s obzirom na to da pripada južnoj "emis/eri, vjerojatno ipak postoje četiri godišnja doba, no vrlo slična. ;jeto je ipak nešto toplije od zime. Proveo sam prilično vremena u ' stalno me pitaju. 3li, oni zapravo ne znaju koliko je ovdje lijepo. &e znaju da pasatni vjetrovi neprestano pušu sa sjeveroistoka i ljeti "lade topli zrak. &e znaju da se ovdje vodi veseo život, da možemo uživati u tumaranju, u čitanju knjige u dubokom "ladu krošnje, ili, ako nam se pro"tije, da se možemo okupati, kao što i činimo, u prvoj uvali koja nam se svidi. )tkako sam stigao na avaje, svakog dana trčim otprilike sat vremena, šest dana u tjednu. Prošla su dva i pol mjese+a otkako sam se vratio starom načinu života, a to znači da svakoga dana trčim, osim ako se ne dogodi nešto nepredvi-eno. anas sam trčao sat i deset minuta i za  !a"dream i  Hums of t#e to vrijeme s ?alkmana ?alkmana slušao slušao dva albuma albuma grupe grupe ;ovin@ ;ovin@ poon/ul poon/ul =  !a"dream  $ovin% &poonful &poonful = koje sam presnimio na mini < plejer. )vi" dana moj +ilj je pove*ati udaljenost koju prelazim, brzina kojom trčim manje mi je važna. ve dok mogu trčati odre-enu udaljenost, to je jedino do čega mi je stalo. $adikad trčim prilično brzo, ali ako pove*am tempo i brzinu koraka, skratim vrijeme trčanja5 bit svega  je da radost koju osje*am nakon nakon svakog trčanja potraje potraje sve do idu*eg dana. Zapravo, Zapravo, to je ista vrsta smjerni+e koja mi je nužno potrebna kada pišem roman. vakog dana stanem točno na onom mjestu kad osjetim da mogu i dalje pisati. $ad tako postupim, idu*eg dana ono što  pišem ide mi sasvim sasvim glatko. Aini mi se daje daje (rnest eming?aB pisao pisao na sličan način. način. a biste mogli mogli nesme nesmetan tanoo nap napred redova ovati, ti, morate morate održa održati ti ritam. ritam. o je jedan jedan od dalek dalekoo najva najvažni žniji" ji"  preduvjeta u dugoročnim pot"vatima. $ad odredite tempo, sve ostalo slijedi samo po sebi. Problem Problem je znati znati što učiniti da se zamašnjak zamašnjak vrti pri odre-enoj odre-enoj brzini, a da biste dotle doš došli, li,  potrebni su vam što ve*a kon+entra+ija kon+entra+ija i snaga koje koje možete izvu*i izvu*i iz sebe. Zakratko je kišilo dok sam trčao, ali bila je to osvježavaju*a kiša koja mi je godila. 0jetar   je dopu"ao gust oblak s pučine i slaba kiša počela je padati, ali kao da se iznenada sjetila: ')", zaboravila sam da imam još nekoliko stvari za obaviti!' prestalo je kišiti i učas se razvedril razvedrilo. o. ada ada se sun+e sun+e pono ponovno vno pojavilo, bespoštedno bespoštedno žežu*i. )vdje je sasvim sasvim lako 4

razumj razumjeti eti klimat klimatske ske zakoni zakonitos tosti. ti. &ema &ema tu ničega ničega nejas nejasnog nog ili dvo dvojbe jbenog nog,, a još manje manje meta/oričnog ili simboličnog. rče*i svojom stazom prošao sam pokraj nekoliko drugi" trkača, kako muškara+a muškara+a tako i žena. )ni odlučniji trčali su doista brzo, kao da su im za petama  pljačkaši. &ekoliko deblji" umorno su da"tali poluzatvoreni" očiju, snuždeni kao da i" je netko drugi primorao na trčanje. Izgledali su kao da su im liječni+i prije tjedan dana priop*ili da boluju od dijabetesa i da se moraju početi baviti raznim tjelovježbama. a sam izme-u  prvi" i drugi". 0olim slušat slušatii grupu grupu ;ovin ;ovin@@ poon/ poon/ul. ul. &ji"ova &ji"ova glazba glazba djelu djeluje je opu opušta štaju* ju*ee i nikad nikad nije nije  preten+iozna. ok ok slušam tu smiruju*u smiruju*u glazbu prisje*am se raznoliki" raznoliki" uspomena uspomena iz šezdeseti" godina. Premda ničega osobito važnog. $ao da žele snimiti /ilm o mojem životu Cod same  pomisli na to naježim seD, to bi bili kadrovi i s+ene koje bi izba+ili pri montaži /ilma. '%ožemo i bez ovog kadra', montažer bi objasnio. '&ije loš, ali u njemu nema ničega zanimljivog.' akve mi uspomene padaju na pamet = nebitne i sasvim jednostavne. 3li, meni su one značajne i vrijedne. ok se svaka od ti" uspomena vrzma po mojoj glavi, siguran sam da se nesvjesno osmje"ujem ili sam blago namrgo-en. )ne možda i jesu sasvim obične, ali zbroj svi" ti" uspomena i sje*anja u konačni+i tvori: mene. %ene, sada i ovdje, na sjevernoj obali otoka $auaija. Ponekad, dok razmišljam o životu, osje*am se poput komada naplavine koju su morski valovi izba+ili na obalu. ok trčim, pasatni vjetrovi koji pušu iz smjera svjetionika njišu grane eukaliptusa, a liš*e šušti nad mojom glavom. U
5

umori umorioo od svega. svega. Počeo Počeo sam trčati trčati u jesen jesen FJ FJ2. 2. i otada otada trčim trčim ve* ve* gotovo gotovo dvadese dvadesett i tri godine. Za sve to vrijeme trčao sam gotovo svakog dana, sudjelovao u barem jednom marat maratonu onu svake svake god godine ine = dva dvades deset et i tri marat maratona ona do dan danas as = a trčao trčao sam i brojne brojne utrke na velike udaljenosti. Utrke na duge staze odgovaraju mojoj ličnosti i od svi" navika koje sam stekao tijekom života, moram priznati da mi je trčanje na velike udaljenosti od kudikamo najve*e pomo*i i uistinu mi jako mnogo znači. o što se bez dužeg prekida bavim trčanjem više od dva desetlje*a tako-er mi je pomoglo da postanem snažniji, kako tjelesno tako i mentalno. )snovni problem leži u tome što nisam pogodna osoba za ekipne sportove: jednostavno sam takav. $ad god zaigram nogomet ili bejzbol Czapravo, otkad sam postao punoljetan to se gotovo nijednom nije dogodiloD, nikad se ne osje*am opušteno. %ožda je to zbog toga što nemam bra*u, ali nikad se nisam mogao prilagoditi onim sportovima u kojima jedna ekipa igra protiv druge. Isto tako, nisam dobar ni u onim sportovima u kojima jedan igrač igra  protiv svoga suparnika, re+imo tenis. vi-a mi se igra kao stoje zidni tenis, ali ipak, kad do-e do toga da moram igrati protiv nekoga, smeta mi sama bit nadmetanja i ne osje*am se dobro. 3 kad na red dodu borilačke vještine, ni slučajno nemojte računati na mene.  &emojte me pogrešno razumjeti = nije sasvim točno da me ne zanima nadmetanje. Iz nekog čudnog razloga nikad mi nije bilo osobito stalo jesam li pobjednik ili pobjedeni. aj moj osje*aj gotovo se ni u čemu nije promijenio sve do danas. Uop*e nema veze o kojem  području je riječ = pobjeda nad drugim jednostavno ne djeluje stimulativno na mene. %nogo više me zanima da postignem +ilj koji sam sebi postavio, zato trčanje na velike udaljenosti savršeno odgovara mom načinu razmišljanja. %araton+i *e razumjeti o čemu govorim. &ama uop*e nije važno jesmo li pobijedili jedan drugoga. akako, trkači svjetske klase žele nadmašiti svoje najlju*e protivnike, ali za mene,  prosječnog, svakodnevnog svakodnevnog trkača, osobno suparništvo nije ono najvažnije. iguran sam da  postoje i oni trkači koje želja da budu bolji od odre-enog suparnika samo još više potiče i stimulira. 3li što ako nji"ov suparnik, iz bilo kojeg razloga, odustane od nadmetanja i povuče se> o*e li nji"ova motiva+ija za trčanje nestati, "o*e li se barem smanjiti, pa *e tako i sami izgubiti razlog da nastave trčati> )ne obične, svakodnevne trkače motivira ve*inom neki osobni +ilj, više od bilo čega drugoga. 4e+imo, odre-eno vrijeme koje žele utrošiti trče*i. ve dok tako može protratiti odre-eno vrijeme, trkač *e se osje*ati zadovoljno, ali ako je kojim slučajem spriječen, ne*e  biti zadovoljan. Aak i ako ne ne uspije posti*i odre-eno odre-eno vrijeme kojemu se nadao, nadao, sve dok osje*a osje*a odre-eno zadovoljstvo stoje dao sve od sebe = a mogu*e je da *e tijekom tog pro+esa otkriti nešto bitno o samom sebi = ve* i sam taj čin je odre-eno postignu*e, pozitivan osje*aj koji  prenosi na idu*u idu*u utrku. Isto se može re*i za posao kojim se bavim. U zvanju romanopis+a, barem kad sam ja u  pitanju, ne postoji nešto takvo kao pobjeda ili poraz. %ožda broj prodani" primjeraka, književne nagrade i "vale kritičara mogu poslužiti kao odre-ena književna mjerila, ali nijedno od nji" nije presudno. )no što je daleko najvažnije jest zadovoljava li ono što pišete mjerila koja ste sami sebi zadali. &euspje" u svladavanju te prepreke ne možete tako lako objasniti. $ad su drugi ljudi u pitanju, uvijek možete izmisliti neko razumno objašnjenje, ali sebe ne možete prevariti. U tom smislu, pisanje romana i trčanje maratona vrlo su slični. U osnovi,  pisa+ ima ti"u, unutrašnju unutrašnju motiva+iju i ne traži potvr-ivanje u vanjskom, vanjskom, vidljivom svijetu. svijetu. Za mene trčanje predstavlja kako tjelovježbu tako i meta/oru. $ad trčim iz dana u dan, sa svakim trčanjem podižem letvi+u, i dostigavši sebi zadanu razinu ja se sve više dižem. Zbog toga se trudim baš svakog dana: kako bi" podignuo vlastitu razinu. a ni slučajno nisam veliki trkač. a sam sasvim običan, ili, prije *e biti = osrednji trkač. 3li nije u tome stvar. tvar je u tome jesam li ili nisam bolji nego jučer. U trčanju na velike udaljenosti jedini protivnik kojega morate pobijediti jeste vi sami, tj. onaj kakav ste bili jučer j učer ili prekjučer. Ipak Ipak,, nako nakonn što što sam sam napu napuni nioo četr četrde dese setu tu,, taj taj ob obli likk samo samoo+ o+je jenj njiv ivan anja ja po post stup upno no se  promijenio. ednostavno rečeno, rečeno, nisam više u stanju popraviti vrijeme trčanja. Pretpostavljam da je to nešto što je neizbježno, s obzirom na moje godine. U odre-enoj životnoj dobi svako ljudsko bi*e dosegne svoj tjelesni vr"una+. &aravno, postoje individualne razlike, ali u ve*ini

6

slučajeva plivači taj vr"una+ dosegnu s dvadesetak godina, boksači oko tridesete, a igrači  bejzbola u trideset i nekoj. o je iskustvo kroz koja svatko prolazi. ednom sam pitao okulista  je li ikad sreo osobu koja nije bila dalekovidna kad je ostarila. &asmijao se i odgovorio: 'oš nikad nisam sreo takvu osobu.' ve se svodi na isto. C&a sre*u, kod umjetnika taj vr"una+ u  priličnoj mjeri varira. &a primjer, ostojevski ostojevski je dvije svoje najznačajnije knjige,  Zli du#ovi i  Bra'a Karamazovi, napisao u nekoliko posljednji" godina života, a umro je u šezdesetoj. ijekom ijekom života omeni+o omeni+o +arlatti +arlatti napisao napisao je 777 sonata za klavir, klavir, a ve*inu ve*inu u dobi izme-u izme-u  pedeset sedme sedme i šezdeset druge.D druge.D %oj vr"una+ kao trkača dogodio se u mojim kasnim četrdesetima. Prije toga, moj osnovni +ilj bio je istrčati maraton za tri i pol sata, ritmom od jednog kilometra za pet minuta. u i tamo sam trčao brže od tri i pol sata, ali mnogo češ*e sporije. U svakom slučaju, bio sam u stanju istrčati maraton otprilike u tom vremenu. Aak i kad sam bio uvjeren da sam gadno zabrljao stvar, i dalje sam bio ispod tri sata i četrdeset minuta. ve i da nisam trenirao toliko uporno uporno ili da nisam bio u najboljoj /ormi, trčati sporije od četiri četiri sata bilo mije nepo nepojmljiv jmljivo. o. tvari su potrajale tim tempom izvjesno vrijeme, ali ubrzo su se počele mijenjati. renirao sam jednako vrijedno kao prije, ali odjednom mi je bilo sve teže istrčati stazu ispod tri sata i četrdeset minuta. rebalo rebalo mi je j e pet i pol minuta da pretrčim kilometar, i sve više sam se bližio vremenu od četiri sata za pretrčani maraton. Iskreno, to je za mene bio svojevrstan šok. Hto se to doga-a sa mnom> #io sam uvjeren da razlog nije bilo starenje. U svakodnevnom životu nijednog trena nisam osjetio da se tjelesno osje*am slabije. #ez obzira na to koliko to  pokušavao negirati ili ne pridavati tome pažnju, pažnju, brojke su pokazivale da sam sam sve sporiji. )sim toga, kako sam ve* napomenuo, sve više su me zanimali drugi obli+i sporta kao što su triatlon i zidni tenis. rčati iz dana u dan jednostavno me više ne može zadovoljiti, razmišljao sam i bio sve skloniji odlu+i da se počnem baviti još nekolikim sportovima. &adao sam se da *u tako mnogo +jelovitije i učinkovitije djelovati na svoje tijelo. Unajmio sam  privatnog trenera plivanja, plivanja, koji me počeo podučavati podučavati osnovnim osnovnim pravilima pravilnog plivanja, plivanja, i doista sam naučio plivati brže i lakše nego prije. %oji miši*i su gotovo trenutačno reagirali na nov izazov i moja tjelesna gra-a počela se vidno mijenjati. U me-uvremenu, vremenski su rezultati trčanja maratona polako ali sigurno sve više padali. Ubrzo sam s"vatio da u trčanju više ne uživam kao neko*. )sje*ao sam zamor i napor pri samoj pomisli na trčanje. Počeo sam osje*ati razočaranost jer se moj ogromni trud nije isplatio, imao sam dojam da mi u svemu tome nešto smeta, kao da su vrata koja su sve vrijeme preda mnom bila širom otvorena sada naglo zatvorena. akvo svoje stanje i osje*aje nazvao sam tr(a)ev blues. $asnije *u vam detaljnije opisati kakva je to vrsta bluesa bila. Prošlo je deset godina otkako sam posljednji put živio u
7

%ožda stoga jer se tu održava #ostonski maraton, u &i dan=danas nemam spreman odgovor. $ad je vrijeme "ladno, valjda barem malo razmišljam o tome koliko je doista "ladno. Isto tako i o vru*ini u vru*e dane. $ad sam tužan, barem malo razmišljam o toj tuzi. $ad sam veseo, barem malo razmišljam o toj svojoj veselosti. $ao što sam ve* prije napomenuo, često mi navi naviru ru sluč slučaj ajne ne uspo uspome mene ne.. u i tamo tamo,, prem premda da jako jako rije rijetk tko, o, javi javi mi se idej idejaa ko koju ju

8

upotrijebim u romanu koji pišem. 3li dok trčim, zapravo ne razmišljam ni o čemu vrijednom spomena. ednostavno, trčim. $roz prazan prostor. Ili da se možda izrazim na drugi način: trčim da  bi" svojim trčanjem ostvario prazan prostor. 3li kao što možete pretpostaviiti, slučajna misao se probije u tu prazinu. ;judski mozak nije nikada sasvim prazan. (mo+ije ljudski" bi*a nisu dovoljno snažne ili postojane da bi trpjele vakuum. 4aznolike misli i ideje koje se name*u mojim emo+ijama dok trčim ostaju podre-ene toj praznini. #udu*i da im nedostaje sadržaj, one su slučajne misli koje se okupljaju oko te praznine. %isli koje mi se javljaju dok trčim podsje*aju me na oblake na nebu. )blake različiti" oblika i veličina. olaze i prolaze dok nebo ostaje isto nebo. )bla+i su tek gosti na nebu kojim prolaze i iščezavaju, ostavljaju*i za sobom prazno nebo. &ebo jednako postoji i ne  postoji. Ima svoju jezgru, a istovremeno je i nema. 3 mi pri"va*amo tu go golemu lemu prazninu i gledamo u nju. ada sam u kasnim pedesetima. $ad sam bio mlad, nisam mogao ni zamisliti da *u doživjeti dvadeset i prvo stolje*e i da *u, uop*e se ne šalim, doživjeti pedesetu. eoretski gledano, bilo je samo po sebi jasno da *e jednog dana, ako se ništa drugo ne dogodi, nastupiti dvadeset i prvo stolje*e, a ja doživjeti pedesetu. $ad sam bio mlad i kad bi mi postavili  pitanje kako se zamišljam zamišljam kao pedesetogodišnjak, pedesetogodišnjak, za mene mene je to pitanje bilo jednako jednako teško kao da su me doslov+e pitali kako zamišljam svijet poslije smrti. %i+k agger je jednom zgodom "valisavo izjavio: '4adije *u umrijeti nego navršivši četrdeset petu i dalje pjevati pjesmu &atisfation.' ada &atisfation. ion.  &ekim ada mu je više više od šezd šezdese esett go godi dina na,, ali ali i dalj daljee pjev pjevaa &atisfat ljudima *e ovo što pišem možda zvučati smiješno, a" ne i meni. $ad je bio mlad, %i+k agger  nije se mogao zamisliti kao četrdesetpetogodišnjaka. Ista stvar je sa mnom. mijem li se smijati %i+ku aggeru> &i slučajno. 3li meni se nije dogodilo da sam postao poznat mladi ro+k pjevač. re*om, nitko se više ne sje*a kojekakvi" gluposti koje sam kao mladi* rekao, pa mi i" sada nitko ne može navoditi. U tome je jedina razlika. 3 sada, evo me živog i zdravog u ovom tada nezamislivom svijetu. )sje*aj je uistinu čudan, pa ne mogu re*i jesam li imao sre*e ili nisam. 3 možda to i nije važno. Za mene = vjeroj vjerojatn atnoo kao i za svakog svakogaa drugog drugog = ovo je tek početno početno iskustvo iskustvo starenja starenja i osje*a osje*aji ji koje koje  proživljavam jednako su novi. a to iskustvo imam otprije, sada bi" ga nedvojbeno mogao  jasnije razumjeti i opisati, ali ovo je početak mojeg starenja pa ne znam znam za neko drugo koje bi  bilo moje. Za sada se mogu jedino suzdržati od bilo kakvi" konkretniji" pro+jena i pri"va*ati stvari onakve kakve jesu. &a isti način na koji pri"va*am nebo, oblake i rijeku. akako, u svemu tome postoji nešto gotovo smiješno, nešto što ne želite dokraja otkriti. $ao što sam ve* istaknuo, nadmetanje s drugim ljudima, bez obzira je li riječ o svakodnevi+i ili o poslu kojim se bavim, nije način života kakav bi mene zanimao. )prostite mi što se izražavam uop*eno, ali ovaj svijet nastanjuju raznoliki ljudi. &eke od nji" privlače drug drugač ačij ijee vrij vrijed edno nost sti, i, a isto isto vrij vrijed edii i za mene mene.. Up Upra ravo vo zbog zbog ti" ti" razn raznol olik ikos osti ti nast nastaj ajuu nesuglasi+e, a razlike u kombina+ijma ti" nesporazuma mogu donijeti mnogo ve*e sukobe. Ponekad se zna dogoditi da pojedine ljude nepravedno kritiziramo. o je s"vatljivo samo po sebi. &ije osobito zabavno biti pogrešno s"va*en ili nepravedno kritiziran5 to je vrlo bolno iskustvo koje čovjeka duboko vrije-a. Hto sam stariji, to polako ali sve jasnije s"va*am da su te vrste boli i patnje nužan dio života. 4azmislite li o tome, s"vatit *ete da je to tako jer se ljudi razlikuju jedni od drugi" po tome što mogu slobodno donositi vlastite odluke i mišljenja. Uzmite mene za primjer. )no u čemu sam osobito darovit jesu odre-ene situa+ije koje drugi ne mogu prepoznati. Htoviše, objasn objasnit it *u i" druga drugačij čijee od ostali ostali"" i izabra izabrati ti riječi riječi ko koje je su drugačij drugačijee od nji"ov nji"ovi" i" = sve sve to omogu*ava mi pisanje priča koje su samo moje. Upravo zbog gore spomenutoga imamo neobičnu situa+iju = jako malo ljudi doista čita ono što sam napisao. ako činjeni+a da sam ja  ja i nitko drugi postaje jedna od moji" najve*i" prednosti. (mo+ionalna patnja +ijena je koju osoba pla*a da bi bila nezavisna. o je ono u što najviše vjerujem, i vjeruju*i u to živim svoj život. U odre-enim segmentima života aktivno se odlučujem za osamljenost. amo*a je, osobito za nekoga tko se,

9

 poput mene, bavi pisanjem, neizbježna okolnost. Istina, poput kiseline što istječe iz bo+e, osje*aj osamljenosti može kadikad nesvjesno nagristi čovjekovo sr+e i učiniti da ga izgubi. akako, to je svojevrstan mač s dvije oštri+e. Htiti me od vanjskog svijeta, a istodobno me iznutra iznutra ustrajno povreduje. povreduje. %islim da sam ne sebi svojstven svojstven način svjestan svjestan te opasnost opasnostii = vjerojatno za"valjuju*i iskustvu koje sam stekao = i zbog toga ve* duže moram neprestano biti u pokretu, ponekad čak sile*i samog sebe do krajnji" grani+a kako bi" zaliječio osamljenost koju osje*am duboko u sebi i pokušao je odagnati. 3li, to je mnogo manje svjesno djelo, a mnogo više instinktivna reak+ija. #it *u malo konkretniji. $ad me nepravedno kritiziraju Cbarem prema mojem mišljenjuD ili kad sam siguran da *e me odre-ena osoba razumjeti a ona me ne razumije, odlazim trčati malo duže nego inače. ime što duže trčim kao da /izički poništavam dio nezadovoljstva. o mi tako-er pomaže da iznova s"vatim koliko sam slab i koliko su moje mogu*nosti ograničene. ako i tjelesno  postajem svjestan svoji" slabi" strana. edan od rezultata takvoga mojeg nešto dužeg trčanja  jest taj što se točno toliko osje*am snažnije. 3ko sam ljutit, ljutnju upu*ujem samome sebi. 3ko sam doživio /rustriraju*e iskustvo, koristim se njime kako bi" sebe učinio boljim. )duvijek tako živim. i"o upijam stvari za koje sam sposoban, objelodanjuju*i i" kasnije, što  je mogu*e više mijenjaju*i nji"ov oblik i to kao dio radnje u romanu.  &e mislim da bi mnogo ljudi volljelo moju ličnost. 0jerojatno bi se našla nekoli+ina   jedva nekoli+ina = koji bi njome bili duboko impresionirani, ali rijetko bi je tko doista volio. ko bi na ovoj zemlji uop*e mogao osje*ati simpatije, ili barem nešto slično, za osobu koja nije sklona kompromisu5 koja se, kad god se pojavi problem, skriva duboko u ormar> e li uop*e mogu*e da ljudi vole pro/esionalnog pis+a> &emam pojma. %ožda negdje na svijetu  postoji i takav. takav. eško eško je generalizirati. Hto se mene tiče, mene koji ve* desetlje*ima pišem romane, ne mogu čak ni zamisliti nekoga tko bi me volio kao ličnost. o što me netko ne voli, mrzi ili prezire čini mi se mnogo prirodnije. &aravno, nije mi osobito drago kad se tako dogodi. Aak ni meni nije drago ako me netko ne voli. 3li, to je neka druga priča. 0ratimo se trčanju. Ponovno sam se vratio svakodnevnom trčanju i takvom obliku života. &ajprije sam počeo ozbiljno trčati, a sada trčim prema neumoljivo strogim pravilima. to bi sve to moglo značiti za mene, s obzirom na to da se  bližim šezdesetoj, još uvijek ne znam. 3li mislim da mora ne*to značiti. %ožda ne nešto jako duboko, ali mora postojati neki smisao u svemu tome. U svakom slučaju, sada trčim predano i naporno. oš *u pričekati i kasnije razmisliti što li sve to znači. C)dga-anje razmišljanja o nečemu jedna je od moji" spe+ijalnosti, vježba koju sam usavršio s godinama starenja.D vakodnevno očistim tenisi+e za trčanje, utrljam malo kreme za sunčanje po li+u i vratu, uključim štoperi+u i počnem trčati. Pasatni vjetrovi pušu mi u li+e, bijela čaplja pokorno leti nebom dugi" poravnani" nogu dok ja slušam omiljenu mi grupu, ;ovin@ poon/ul. ok sam trčao, obuzela me misao: čak i ako se vrijeme trčanja ne popravi, malo mogu učiniti. ve sam stariji i vrijeme uzima svoju žrtvu. &itko za to nije kriv. o su pravila igre. #aš kao što rijeka utječe u more, starenje i sporost dio su prirodnog pro+esa i moram i"  pri"vatiti. %ožda to nije zabavan pro+es, a ono što *u još kasnije otkriti vjerojatno *e biti još neugodnije. 3li, imam li uop*e izbora> &a svoj način uživao sam u dosadašnjem životu,  premda ne mogu mogu re*i da sam u njemu njemu potpuno uživao.  &e pokušavam pokušavam se "valiti ili razmetati razmetati = tko bi se uop*e "valio "valio nečim takvim> = ali ja nisam nisam osobito pametna osoba. a sam osoba koja mora iskusiti nešto tjelesno, zapravo dodirnuti nešto prije no što to jasno osjetim. #ez obzira na to što je u pitanju, ako ne vidim vlastitim očima, nisam uvjeren. a sam mnogo više tjelesni tip osobe, a ne intelektualni. &aravno, i ja imam odre-eni kvo+ijent inteligen+ije = barem vjerujem da imam. a mi sasvim nedostaje, ni slučajno ne bi" mogao pisati romane. 3li nisam tip koji djeluje s pomo*u čiste teorije ili logike5 isto tako nisam tip čiji je izvor energije intelektualna spekula+ija. edino kad se optere opteretim tim stvarn stvarnim, im, tjeles tjelesnim nim tereto teretom m i moji moji miši*i miši*i po počnu čnu ječati ječati Ca katka katkada da i vrišta vrištatiD tiD,,  pove*ava se moja sposobnost s"va*anja i napokon sam sposoban dokučiti nešto. uvišno je re*i, za to je potrebno prilično vremena, uz velik trud, da bi" prošao svaku etapu, korak po

10

korak, i na kraju stigao do zaključka. Ponekad to traje odve* dugo, i onda kad sam uvjeren u to, ve* je kasno. 3li što drugo može čovjek učiniti> (to, ja sam takva osoba. ok trčim govorim si da razmišljam o rije+i. I obla+ima. 3li, u biti ne razmišljam ni o čemu. edino nastavljam trčati prema svojoj udobnoj, doma*oj praznini, svojoj vlastitoj nostalgičnoj tišini. 3 to je prilično lijepa stvar. #ez obzira na to što drugi govore.

2. F1. kolovoza 2667. 9 )tok $auai, avaji TKO B' & *&*!'O K<$!'T' N$ TRK$)$ ROM$NOP'&,$Aetrnaesti je dan kolovoza, nedjelja. utros sam trčao sat i petnaest minuta, slušaju*i
G

G

oš davno sam počeo svakodnevno trčati. očnije, očnije, u jesen FJ2. ada ada su mi bile trideset i tri godine.  &ešto prije prij e toga otvorio sam svojevrstan jazz klub u blizini postaje endagaBa. endagaBa. &edugo nako nakonn /aku /akult ltet etaa = zapr zaprav avo, o, bio bio sam sam zauz zauzet et ko koje jeka kavi vim m spor spored edni nim m po posl slov ovim imaa pa mije mije nedostajalo još nekoliko položeni" ispita do diplome i službeno sam još bio student = otvorio sam mali klub na južnom ulazu u postaju $okubunji, koji sam vodio nepune tri godine, ali kad su počeli obnavljati zgradu u kojoj se klub nalazio, preselio sam posao u novi lokal bliže središtu okija. okija. aj aj novootvoreni bar nije bio osobito velik, ali ni skučen. Imali smo kon+ertni klavir i tek toliko prostora da se na njemu može zbiti peteročlani sastav. Preko dana to je bila kavana, a uvečer no*ni bar. ako-er ako-er smo posluživali prilično ukusnu "ranu, a za vikende smo imali i glazbu uživo. akva vrsta kluba u kojem se služi "rana i može slušati jazz uživo u ono  je vrijeme bila prava rijetkost, pa smo ubrzo uspjeli pridobiti stalne goste, a i /inan+ijski smo dobro prolazili. 0e*ina ljudi koje sam poznavao prognozirala nam je slabo poslovanje. Ainilo im se da ugostiteljski objekt kojim gazda upravlja iz pukog "obija ne*e uspjeti opstati, a i da netko  poput mene, koji sam bio vrlo naivan i vjerojatno nisam imao blage veze kako se vodi takva vrsta posla, ne*e uspjeti u svojoj nakani. Ipak, nji"ove prognoze pokazale su se kao sasvim  pogrešne. Istini za volju, moram priznati da ni sam nisam vjerovao da sam sposoban za velik   posao. Ipak, budu*i da nisam želio doživjeti neuspje", morao sam dati sve od sebe. oš otkad znam za sebe moja žilavost leži u činjeni+i što mogu raditi vrlo naporno i mnogo podnijeti. %nogo više sam radni nego trka*i konj. )drastao sam u obitelji prosvjetni" radnika, pa nisam  bio dovoljno dobro upoznat s poduzetništvom, poduzetništvom, ali na sre*u, obitelj moje supruge bavila se  poslovanjem pa mi je njeno posredno znanje bilo od velike pomo*i. #ez obzira na to koliko sam snažan radni konj bio, nikada nisam bio dovoljno sposoban za uspje" kakav sam želio. am posao je bio prilično naporan. 4adio sam od jutra do kasno u no* sve dok ne bi" pao od umora. oživio sam kojekakva ružna iskustva, brojna razočaranja i često sam se morao snalaziti kako sam znao i umio. 3li, radio sam do iznemoglosti i napokon sam počeo ostva ostvariv rivati ati dov dovolj oljan an pro/it pro/it ko kojim jim sam sam mogao mogao zaposl zaposliti iti još nek nekoli oliko ko ljudi. ljudi. Pribli Približiv živši ši se tridesetoj, napokon sam mogao uzeti preda". a bi" otvorio taj bar pozajmio sam koliko sam mogao od svakoga tko mi je želio posuditi nova+, i gotovo sam svima sve pozajmljeno vratio.

11

tvari su se polako smirivale. ve do tada borio sam se za golo preživljavanje i nastojao izbjegavati dugove, pa nisam imao vremena razmišljati ni o čemu drugome. )sje*ao sam se kao da sam se popeo na vr" vrlo strmog stubišta i izašao na čistinu, pa sam bio uvjeren da mogu iza*i na kraj s budu*im problemima koji bi mogli iskrsnuti i preživjeti i". uboko sam uda"nuo, osvrnuo se oko sebe, zagledao se u stubište kojim sam se popeo i počeo razmišljati o sljede*em potezu. #ližio sam se tridesetoj. 0iše me nisu smatrali za mladoga dečka. Iznenada sam dobio ideju da napišem roman. %ogu se sjetiti točnog datuma, štoviše onog trena kad sam pomislio da bi" mogao napisati roman. #ilo je oko pola dva popodne prvog travnja FMJ. og dana otišao sam na stadion ingu, +ugao pivo i gledao bejzbolsku utakmi+u. tadion ingu nalazi se nedaleko od mog ondašnjeg stana, pa sam bez problema mogao otpješačiti do njega. )sim toga, tada sam  bio velik navijač bejzbolskog bejzbolskog kluba Nak Nakult ult subame. subame. G #io je divan proljetni dan, ni najmanjeg oblačka na nebu, pu"ao je blag vjetar. &a vanjskom rubu igrališta tada još nije bilo klupa, tek  travnata kosina. ;ežao sam na travi, piju+kao "ladno pivo, povremeno podizao pogled prema nebu i opušteno uživao u utakmi+i. $ao i obično, nije bilo mnogo gledatelja. #ila je to prva utakmi+a u sezoni, a gostovala je momčad iros"ima oBo $apu. je*am se daje Nasuda bio  ba+ač lopte za momčad ;astavi+a. #io je onizak, zdepast ba+ač lopti koji je ba+ao čudnovato '/elšane' lopte. U dnu dijela za početni udara+ pali+om za ;astavi+e stajao je udara+ ave ilton, mladi američki igrač, pridošli+a u momčadi. ilton je snažno udario loptu odbivši je  prema lijevoj +rti igrališta. Prasak pri dodiru bejzbolske pali+e i lopte odjeknuo je čitavim stadionom stadionom.. ilton je lako poentirao poentirao prvi udara+ i podignuo podignuo pali+u spreman spreman za drugi udara+. udara+. roman- oš uvijek se savršeno Upravo tog trena pomislio sam:  za*to ne bi# po(u*ao napisati romandobro sje*am beskrajnog plavog neba, dodira mlade trave, zadovoljstva koje je izazvao prasak   bejzbolske pali+e. pali+e. og og časa časa nešto je doletjelo s neba, i što god god bilo, ja sam to pri"vatio. pri"vatio.  &ikada nisam imao ni najmanju ambi+iju postati romanopisa+. edino sam imao silnu želju napisati roman. Isto tako, uop*e nisam znao o čemu bi" pisao, jedino sam bio uvjeren da *u, ako ga što prije napišem, ostvariti nešto zanimljivo. $ad sam se ve* odlučio sjesti za stol kod ku*e i spremiti se za početak pisanja, s"vatio sam da nemam ni valjano nalivpero. Zato sam otišao u veletrgovinu $inokuniBa u "injuki i kupio snop papira za pisanje i nalivpero u vrijednosti ondašnji" pet dolara. %ala, ali vrlo vrijedna investi+ija. o je bilo u prolje*e FMJ., a u kasnu jesen dovršio sam tekst romana od dvije stotine rukom ispisani" strani+a. &akon što sam ga dovršio, osje*ao sam se sjajno. &isam imao  pojma što *u s romanom, ali dok me zanos nosio, nosio, odlučio sam ga poslati na književni natječaj časopisa unzo za nagradu za novog pis+a. Poslao sam ga poštom, nisam čak napravio kopiju rukopisa. o o valjda dovoljno jasno govori da mi nije bilo stalo "o*u li dobiti nagradu i "o*e li roman biti zauvijek izgubljen. o djelo je objavljeno pod naslovom  Kaze no uta o (i(e /&lu*aj (a(o vjetar pjeva. #ilo mi je mnogo više stalo da ga dovršim nego "o*e li biti objavljen. $asno te jeseni, stalni gubitni+i, bejzbolska momčad ;astavi+a, za dlaku je pobijedila momčad )saka ankBu u svejapanskom prvenstvu. Uistinu sam bio oduševljen i odlazio sam vidjeti nekoliko utakmi+a koje su se održale na stadionu $orakuenu. C&itko nije mogao ni zamisliti da bi momčad ;astavi+a mogla osvojiti prvenstvo, pa su oni u upravi kluba ve* bili dogovorili da se stadion ingu prenamijeni za susrete /akultetski" bejzbolski" momčadi.D Zato se tog razdoblja sje*am veoma jasno. #ila je to osobito lijepa jesen ugodnog, sunčanog vremena. &ebo je danima bilo vedro, a stabla ginkga ispred %emorijalnog muzeja %eiji raskošnija no ikad. o je bila posljednja jesen moji" kasni" dvadeseti". Idu*eg prolje*a, kad me nazvao urednik književnog časopisa unzo i kazao mi da je moj rukopis ušao u najuži izbor za nagradu, bio sam sasvim zaboravio da sam rukopis uop*e  poslao na natječaj. U me-uvremenu sam se bavio mnogim drugim stvarima. Isprva mi nije  bilo jasno o čemu govori. 3li 3li roman je pobijedio na natječaju, i tog je ljeta i objavljen. $njiga  je bila prilično dobro primljena. Imao sam trideset godina i nije mi bilo jasno što se sve doga-a oko mene i sa mnom, ali ubrzo su me počeli spominjati kao novog i perspektivnog perspektivnog G &tadion %ingu naa1i se u tokijskoj četvrti &hinjuku . '1gra=en je +>2:. i na njemu se odr4avaju 5ej15oske utakmie. &tadion  je tako=er dom ro?esionane 5ej15oske momčadi @akut Tsu5ame 6
12

 pis+a. I sam sam sam bio iznena-en, iznena-en, a ljudi koji su me poznavali bili su još još više.  &akon tog doga-aja, dok sam još vodio posao s jazz klubom, napisao sam drugi roman, 173nen no Pinb4ru /5liper, FME FME.D. .D. ok sam ga dora-ivao dora-ivao,, napisao napisao sam nekoliko nekoliko kratki" kratki"  priča i preveo nekoliko kra*i" prozni" djela O. +otta Oitzgeralda. )bje moje knjige,  Kaze no uta o (i(e i 173nen no Pinb4ru,  bile su predložene za prestižnu &agradu 3kutaga?a. Za obje knjige govorilo se da su ozbiljni konkuretni, ali na kraju ni jedna ni druga nije dobila nagradu. Iskreno govore*i, uop*e mi nije bilo stalo. a sam dobio tu nagradu, počeli bi me salijetati novinari u potrazi za intervjuima, nakladničke ku*e vjerojatno bi mi ponudile nove ugovore, a ja sam se bojao da bi sve to moglo poremetiti moju predanost  u upravljanju lokalom. vakog dana tri pune godine vodio sam jazz klub = vode*i brigu o pla*enim i nepla*enim računima, nabav+i, radnom rasporedu osoblja, spravljaju*i koktele, ku"aju*i, zatvaraju*i bar u ranim jutarnjim satima = i tek potom bi" kod ku*e uzeo pisati za ku"injskim stolom dok ne  bi" zadrijemao. Imao sam osje*aj da vodim dvostruki život. jelesno, svaki dan je bio vrlo naporan, a istodobno pisanje romana i vo-enje ugostiteljskog posla stvaralo mi je brojne  probleme. Izme-u ostaloga, vo-enje ugostiteljskog objekta podrazumijeva da morate primiti svakoga tko ude na vrata vašeg lokala. #ez obzira na to tko u-e, osim ako nije neki uistinu nepodnošljiv tip, morate ga dočekati s ljubaznim osmije"om na li+u. Za"valjuju*i tome, sreo sam kojekakve čudake i upoznao neke doista neobične likove. Prije no što sam se počeo baviti  pisanjem, prilično sam spremno i rado stje+ao raznolika iskustva. anas mi se čini da sam tada ve*inom bio zadovoljan takvim poznanstvima i svim iskustvima koja su donosila. Postupno sam sve više želio napisati ozbiljniji, razra-eniji roman. U prva dva romana,  Kaze no uta o (i(e i FME nen no Pinb4ru Pinb4ru,, uglavnom sam se zabavljao pro+esom samog FMEnen  pisanja, ali u njima postoje dijelovi kojima nisam zadovoljan. U ta dva prva romana uspio sam se izraziti jedino na ma"ove, djelomično i nepotpuno. #udu*i da sam stalno bio umoran i da sam za pisanje morao tu i tamo ukrasti sat ili dva vremena od vlastitog odmora ili nekog drugog posla, imao sam osje*aj da se utrkujem s vremenom, pa se nisam mogao valjano usredotočiti na samo pisanje. akvim nervoznim i usitnjenim pristupim uspio sam napisati neke zanimljive i svježe ulomke, ali krajnji rezultat bio je daleko od složenog i misaonog romana romana kakav kakav sam želio napisati. napisati. )sje*ao )sje*ao sam da mi se pružila sjajna mogu*nost mogu*nost da doista doista  budem romanopisa r omanopisa++ = šansa kakva se ne pruža baš svaki dan. U meni se probudila prirodna prir odna želja da tu šansu iskoristim i napišem roman kojim *u biti zadovoljan. Znao sam da mogu napisati nešto mnogo važnije. &akon što sam o tome dugo razmišljao, odlučio sam, barem za izvjesno vrijeme, zatvoriti bar i potpuno se posvetiti pitanju. U to vrijeme moja zarada od jazz kluba bila je ve*a od moje zarade kao pis+a. #ila je to stvarnost na koju sam svjesno pristao. 0e*ina ljudi koje sam poznavao energično se protivila odlu+i da zatvorim bar, a ostali su  bili vrlo sumnjičavi. 'Posao ti je napokon sjajno krenuo', govorili su mi, 'zašto klub ne  prepustiš nekome drugome da ga vodi dok ti pišeš roman>' Prema mišljenju mnogi" ljudi takav potez bio bi sasvim logičan. )sim toga, ve*ina ti" ljudi vjerojatno nije vjerovala da *u uspjeti kao pisa+. 3li nisam mogao poslušati nji"ov savjet. a sam osoba koja se mora u  potpunosti posvetiti onome onome čime se bavi. ednostavno, nisam bio sposoban sposoban istovremeno istovremeno pisati roman dok netko drugi vodi klub. %orao sam se odlučiti, sve ili ništa. #io sam spreman  pri"vatiti vlastiti neuspje". 3li, poznavaju*i poznavaju*i samog sebe, znao sam da *u se osje*ati slabo i razočarano ako stvari budem obavljao polovično. Unatoč brojnim zamjerkama i prigovorima, stavio sam ključ u bravu tada ve* dobro u"odanog u"od anog posla i, premda premda zbog toga prilično prilično zabrinut, zabrinut, opredijelio opredijelio se za posao posao romanopis+a romanopis+a koji *e za život zara-ivati pisanjem. 'ednostavno želim biti slobodan idu*e dvije godine kako  bi" se mogao posvetiti pisanju', objasnio sam svojoj ženi. '3ko ne uspijem u toj namjeri, uvijek možemo otvoriti kakav mali bar. oš sam mlad i uvijek možemo početi ispočetka.' '&eka ti bude', kazala je. o je bilo FJF. godine i još uvijek smo bili u dugovima, ali znao sam da *u dati sve od sebe, pa sam nestrpljivo čekao da vidim što *e se dogoditi. Počeo sam pisati novi roman i kasno te jeseni otputovao na tjedan dana na  okkaido kako bi" obavio neka istraživanja koja su mi trebala za taj roman. Idu*eg travnja završio  sam roman $ov na divlju divlju ovu. ovu. 4azmišljao sam: ili uspje" ili potpuni kra", pa sam sve što sam znao unio u tu knjigu. aj aj roman bio je mnogo duži od pret"odna dva, a radnja mnogo zamršenija i kompleksnija.

13

 &akon što sam završio roman $ov na divlju ovu dobro sam se osje*ao jer mi se činilo da sam napokon uspio prona*i vlastiti književni stil. Aitavim tijelom dr"tao sam od uzbu-enja  pri pomisli = koliko je divno i istodobno teško = mo*i sjediti za stolom i ne brinuti se o vremenu i rokovima, usredotočen jedino na pisanje. )sje*ao sam da u meni i dalje postoji još neiskorišten književni dar i sada sam se ve* mogao vidjeti kako za život zara-ujem pišu*i. ako ako se na kraju rezervna ideja o ponovnom otvaranju bara nije nikad ostvarila. Pa ipak, čak i sada tu i tamo pomislim kako bi bilo lijepo lij epo voditi mali bar. Uredni+im Uredni+imaa u časopisu časopisu unzo koji su tražili knjigu koja bi bila dopadljiva širem krugu čitatelja, $ov na divlju ovu uop*e se nije svidio. je*am se s kakvom su je suzdržanoš*u  primili. Aini mi se da je moja predodžba o tome što roman treba predstavljati tada bila  prilično iskrivljena Ckakva li je danas, jednako se pitamD. Aitateljima se me-utim čini se ta nova knjiga svidjela i tome sam se najviše obradovao. o je bio moj pravi početak kao romanopis+a. a sam nastavio pisati slučajne romane kao što su  Kaze no uta o (i(e i 173 koje je sam sam napi napisa saoo do dokk sam sam vo vodi dioo bar bar = vjer vjeruj ujem em da bi" bi" ub ubrz rzoo zapa zapaoo u nen nen no Pinb Pinb4r 4ru, u, ko  bezizlaznu situa+iju. situa+iju. )nog časa kad sam odlučio postati pro/esionalni pisa+, iskrsnuo je još jedan problem: kako održati tjelesnu kondi+iju. 3ko se ničim ne bavim, sklon sam debljanju. 0o-enje jazz kluba svakodnevno je iziskivalo naporan tjelesni rad, pa sam tjelesnu težinu mogao držati pod kontrolom. 3li onog trena kad sam počeo po čitave dane sjediti za stolom i pisati, moja tjelesna snaga počela je slabjeti i, polako ali sigurno, počeo sam se debljati. ako-er sam sve više pušio dok sam bio usredotočen na pisanje. ada ada sam pušio tri kutije +igareta na dan. Prsti su mi bili jezivo sme-i, a čitavo tijelo vonjalo je na du"anski dim. ednog dana sam odlučio: ovo ovo nije nije dobr dobroo po mene mene,, ova( ova(oo vi*e vi*e ne mo6e mo6e.. 3ko sam želio želio živjet živjetii dug dugim im životo životom m romanopis+a, romanopis+a, morao sam prona*i način da održim zdravu tjelesnu kondi+iju. rčanje nudi brojne korisne prednosti. Prije svega, nije vam potreban nitko drugi da biste trčali, a osim toga ne treba vam ni skupo+jena oprema. a biste se bavili trčanjem, ne morate odlaziti na neko posebno mjesto. ve dok imate dobre tenisi+e za trčanje i stazu kojom možete trčati, možete trčati do mile volje.  tenisom nije tako. %orate oti*i do najbližeg teniskog igrališta, ali i tada vam je potreban netko za igru. Plivati možete sami, ali ipak  morate oti*i na bazen.  &akon što sam zatvorio bar, vjerovao sam da *e *e se moj način života života sasvim promijeniti pa smo se preselili u &aras"ino, pre/ektura <"iba. U ono vrijeme taj kraj je bio prilično ruralan i u blizini nisu postojali sportski objekti vrijedni spomena. 3li, postojale su +este. U blizini se nalazila vojna baza, pa su redovito održavali +este zbog svoji" vozila. &a sre*u, u susjedstvu su tako-er postojali sportski tereni veučilišta &i"on, i ako bi" onamo otišao rano ujutro, mogao sam se slobodno poslužiti nji"ovom trka*om stazom. Zato se nisam morao dugo odlučivati Ca i nisam imao neki velik izborD = opredijelio sam se za trčanje.  &edugo nakon toga prestao sam pušiti. Prirodni lijek za prestanak pušenja bilo je moje svakodnevno trčanje. &isam mogao tako lako prestati s pušenjem, ali nisam mogao ni nastaviti sa svakodnevnim trčanjem i pušenjem. a prirodna želja da  jo* vi*e tr)im  postala je snaž snažan an po poti ti+a +ajj u od odvi vika kava vanj njuu od pu puše šenj nja, a, štov štoviš iše, e, pred predst stav avlja ljala la je velik velikuu po pomo mo** u nadvladavanju krizni" trenutaka. Prestanak pušenja bila je vrsta simboličkog rastanka sa životom koji sam sve do tada vodio. rčanje na velike udaljenosti nikad mi nije bilo strano. $ad sam išao u školu, nikad mi nije bilo stalo do satova tjelesnog i uvijek sam mrzio školski an sporta. I to samo zato što sam bio prisiljen sudjelovati u njima. &ikada nisam mogao podnijeti da me netko sili da učinim nešto što nisam želio učiniti onda kada to nisam želio. $ad god sam bio kadar učiniti nešto do čega mi je bilo stalo, i (ad sam ja to želio učiniti, i ona(o kako sam to želio učiniti, dao bi" sve od sebe.  obzirom na to da nisam bio atletski gra-en, a ni osobito spretan u  borilačkim vještinama, nisam bio dobar ni u onim sportovima u kojima se rezultat odlučuje u trenu. rčanje na velike udaljenosti i plivanje mnogo više mi odgovaraju. &a izvjestan način uvijek sam bio svjestan toga, pa to možda objašnjava zašto sam se tako lako prilagodio svakodnevnom svakodnevnom trčanju. 3ko mi dopuštate dopuštate da zakratko skrenem s teme trčanja, vjerojatno vjerojatno istu stvar mogu mogu re*i za

14

odnos koji sam imao prema učenju. oš od osnovne škole pa do /akulteta nikad me nisu zanimale stvari koje sam morao učiti. Uvjeravao sam samog sebe da je to nešto što i ja, poput svi" ostali", moram učiniti, pa nisam namjerno zabušavao i uspio sam se upisati na /akultet, ali ni studiranje mi nije bilo nimalo zanimljivo. Premda o+jene koje sam dobivao na /akultetu nisu bile toliko slabe da bi" i" tajio, ne sje*am se da me itko ikad po"valio što sam dobio dobru o+jenu ili što sam bio najbolji u bilo čemu. U studiranju sam počeo uživati tek na(on što sam završio sa školovanjem i postao ravnopravan član društva. 3ko me nešto zanimalo i ako sam to mogao mogao proučavati proučavati vlastitim vlastitim tempom i na način koji je meni odgo odgovara varao, o, bio sam  prilično uspješan u stje+anju znanja i stručnosti. Umije*e prevo-enja dobar dobar je primjer. &aučio sam ga vlastitim snagama, onako kako sam znao i umio. Potrebno je mnogo vremena da se na taka takavv nači načinn po post stan anee uspj uspješ ešan an,, kad kad čovj čovjek ek stje stječe če isku iskust stvo vo na brojn brojnim im po poku kuša šajim jimaa i  pogreškama, ali ali ono što na takav takav način nauči zauvijek zauvijek ostaje u njemu.  &ajradosnija stvar koja mi se mogla dogoditi nakon što sam postao pro/esionalni pisa+  bila je ta što sam mogao mogao rano oti*i u krevet i ustati ustati rano ujutro. ok sam vodio vodio jazz klub često  bi se dogodilo da na spavanje odem u zoru. Zatvarali smo u pono*, ali potom sam morao sve  počistiti, provjeriti utržak, sjesti i zakratko se odmoriti uz pi*e. &akon što bi" sve to obavio, i  prije nego što bi" toga uop*e bio svjestan, ve* je bilo tri ujutro. 0rativši 0rativši se ku*i, često bi" sjedio za ku"injskim stolom i pisao, a vani bi počelo svitati. &aravno, kad bi" se napokon  probudio, ve* je uveliko bio dan.  &akon što sam zatvorio klub i počeo živjeti životom pis+a, prva stvar koju smo učinili Cmislim na svoju ženu i sebeD bila je da smo sasvim promijenili način života. )dlučili smo na spav spavan anje je od odla lazi ziti ti ub ubrz rzoo nako nakonn što što padn padnee mrak mrak,, a usta ustaja jati ti s izla izlask skom om sun+ sun+a. a. U naši našim m razmišljanjima to je bilo sasvim prirodno, jer tako živi ve*ina čestiti" ljudi. &akon što smo zatvorili lokal jednako smo odlučili da *emo se ubudu*e vi-ati isključivo s onim ljudima s kojima se želimo sresti i isto tako, stoje mogu*e više, izbjegavati sve one koje više ne želimo vidjeti. )sje*ali smo da, barem za izvjesno vrijeme, sebi možemo dopustiti taj "ir skromnosti. #ila je to golema golema životna promjena promjena = od sasvim otvorenog otvorenog načina načina života kakvav smo vodili duže od sedam godina do vrlo zatvorenog. 0jerujem da nam je, premda samo izvjesno vrijeme, takav otvoreni način života ipak u nečemu bio od koristi. U tom razdoblju naučio sam mnogo toga važnog. o je bila prava životna škola. 3li, čovjek ne može tako živjeti u nedogled. #aš kao i u školi, odre-eno vrijeme učiš, naučiš i onda odlaziš. ako je započeo moj novi život, jednostavan i svakodnevan. Ustao bi" prije pet ujutro i otišao na spavanje prije deset uvečer. 4aznim ljudima najbolje odgovaraju pojedini dijelovi dana = kako kome. 3li, ja sam de/initivno ranoranila+. ada se mogu najbolje usredotočiti i obaviti ono najvažnije. Poslije toga se bavim drugim stvarima, ali onima za koje nije potrebna velika kon+entra+ija. $rajem dana odmaram se i više se ne bavim ničim važnim. Aitam, slušam glazbu, opuštam se i gledam da rano odem u krevet. o je svakodnevni svakodnevni raspored kojeg se pridržavam sve do današnjeg dana. Za"valjuju*i tome, mogao sam valjano pisati posljednje dvadeset i četiri godine. )sim što je način življenja, to je sada i navika koja mi ne dopušta  brojne no*ne izlaske, pa ponekad susreti s drugim ljudima i prijateljima trpe zbog toga. &eki se čak naljute na mene, jer me pozivaju na neko otmjeno mjesto ili gdje drugdje, a ja i" opetovano odbijam. )sim kad je čovjek mlad, uistinu mi se čini nužnim dati prednost bitnim životnim stvarima i što prije s"vatiti kojim redom podijeliti vrijeme i snagu. 3ko takvu vrstu rasporeda ne postavite do odre-eni" godina, nedostajat *e vam životna usredotočenost, a život *e vam  biti neuravnotežen. akako, na ljestvi+i onoga čemu dajem prednost u svom životu na  prvome je mjestu predanost pisanju i izbjegavanje druženja sa svim ljudima lj udima koji se vrzmaju oko mene. )sje*ao sam da nužan odnos koji sam trebao izgraditi u svom životu nije bio vezan za odre-enu osobu nego za neodre-eni broj čitatelja. ve dok svakodnevni život vodim prema vlastitim načelima, svako djelo koje napišem trebalo bi biti bolje od pret"odnog, pa bi ve*ina moji" čitatelja trebala pri"vatiti i pozdraviti kakav god oblik života izaberem. Zar to ne bi trebala biti moja dužnost kao romanopis+a i, istodobno, nešto od najve*e važnosti za mene> %oje mišljenje nije se promijenilo sve ove godine. &e mogu vidjeti li+a svoji" čitatelja i, na

15

izvjestan način, to je misaoni oblik ljudski" odnosa, ali ja taj nevidljivi oblik misaonog odnosa ve* dugo smatram daleko najvažnijom stvari u svome životu. rugim riječima, ne možete baš svakome ugoditi. Aak i kad sam vodio lokal, držao sam se isti" načela. %noštvo ljudi dolazilo je u taj bar. 3ko se jednom od nji" deset lokal svidio pa je ponovno došao, bio sam zadovoljan. 3ko je  jedan od nji" deset počeo redovito r edovito dolaziti, to je bilo dovoljno da posao preživi. o*u re*i, nije mi smetalo ako se ostaloj devetori+i bar nije svidio. $ada sam toga postao svjestan, osjetio sam golemo olakšanje. Ipak, želio sam biti siguran da se onoj osobi kojoj se bar svidio on uistinu svidio. a bi" bio siguran da joj se svidio, morao sam primijeniti svoju /ilozo/iju i sustavno je se držati, bez obzira na sve ostalo. (to, to sam naučio vode*i bar.  &akon $ova na divlju ovu nastavio sam pisati prema jednakim načelima koja sam razvio kao vlasnik bara. a svakom novom knjigom pove*avao se broj moji" čitatelja. )no što me osobito radovalo bila je činjeni+a što sam imao mnoštvo ne samo odani" nego i stalni" čitatelja, od koji" su ve*inu činili mladi ljudi. trpljivo su čekali da se pojavi moja nova knjiga. Aim bi knjiga stigla u knjižare, kupovali su je i s nestrpljenjem počinjali čitati. akav razvoj situa+ije za mene je bio idealan, ili barem vrlo ugodan. &ema potrebe biti prvi na ljestvi+i najprodavaniji". &astavio sam pisati knjige kakve sam želio pisati, i ako mi je to  pružilo uvjete za normalan život, nisam mogao išta više tražiti. $ad je roman  orve*(a *uma  prodan u mnogo ve*oj nakladi od očekivane, očekivane, lagodna situa+ija u kojoj sam živio silom prilika se promijenila, ali to se dogodilo znatno kasnije. $ad sam tek počinjao trčati, nisam mogao trčati na velike udaljenosti. %ogao sam trčati dvadesetak minuta, u najboljem slučaju pola sata. Aak i tako sr+e bi mi počelo lupati, ostao  bi" bez da"a, noge bi me zaboljele. &aravno, to se moglo i očekivati jer j er se ve* dugo uop*e nisam bavio tjelovježbom. Isprva, tako-er sam se osje*ao nelagodno što *e me ljudi iz susjedstva vidjeti kako trčim = isti osje*aj imao sam kad sam prvi put uz svoje ime i prezime ugledao zvanje pisa. 3li što sam više trčao, moje tijelo je sve spremnije pri"va*alo činjeni+u da je u pokretu i postupno sam počeo pove*avati udaljenost. Polako sam stekao izdržljivost trkača, disanje mi je postalo ujedna=čenije i bilo se normaliziralo. #it svega nije bila brzina ili udaljenost, koliko redovno, svakodnevno svakodnevno trčanje i to bez ijednog propuštenog dana. Poput tri dnevna obroka = uz spavanje, rad po ku*i i pisanje = trčanje je postalo moja duboko ukorijenjena svakodnevna navika. 3 kad je ve* postala prirodna potreba, osje*ao sam se manje nelagodno. )tišao sam u du*an sportske opreme i kupio trenirku koja je odgovarala mojim potrebama i tenisi+e za trčanje. ako-er sam kupio štoperi+u i pročitao savjetnik za  početnike u trčanju. trčanju. (to tako se postaje postaje trkač. 4azmišljaju*i sada o svemu, čini mi se da sam imao veliku sre*u što sam se rodio sasvim zdrav. o mi je omogu*ilo da svakodnevno trčim ve* gotovo četvrt stolje*a. $ tomu se još natječem u ne baš malo utrka. &ikad mi se nije dogodilo da me noge toliko bole da nisam u stanju trčati. &e rastežem se i ne zagrijavam predugo prije svakog trčanja i nikad se nisam ozlijedio ni razbolio poslije utrke. &isam sjajan trkač, ali nedvojbeno sam žilav i izdržljiv. o  je jedna od rijetki" osobina osobina kojom se ponosan. #ližila se FJE. godina i ja sam prvi put u životu sudjelovao u uličnoj utr+i. Utrka nije  bila osobito duga = 7666 7666 metara = ali sam prvi put na sebi sebi imao natje+ateljski natje+ateljski broj, bio okružen velikom grupom trkača i jednog trena starter je viknuo: '&a svoja mjesta, pozor, sad!' Poslije utrke pomislio sam: "ej, i nije bilo tako loše! U svibnju sam sudjelovao u utr+i na F7 km oko  jezera Nam Namanakae, anakae, a u lipnju, lipnju, žele*i provjeriti koliku udaljenost udaljenost mogu izdržati trče*i, nekoliko nekoliko  puta sam optrčao kompleks
16

današnjim, kao da je riječ o sasvim drugoj osobi. &akon niza godina trčanja moja muskulatura sasvim se promijenila. 3li čak i onda sam, gotovo svakodnevno, mogao osjetiti promjene koje su se doga-ale u mojem tijelu i to me jako radovalo. Premda sam bio prešao tridesetu, imao sam osje*aj da za mene i moje tijelo još uvijek nije sve izgubljeno. Hto sam više trčao, otkrivao sam sve ve*e tjelesne mogu*nosti. $ad sam tek počeo trčati znalo se dogoditi da se udebljam, ali ubrzo se težina ustalila na  priželjkivanoj. akako, akako, svakodnevnim svakodnevnim vježbanjem i trčanjem uspio uspio sam posti*i idealnu težinu i, na moje zadovoljstvo, otkrio da mije i to od pomo*i pri trčanju. I moja pre"rana postupno se  promijenila. Počeo sam jesti gotovo isključivo vo*e i povr*e, osim ribe kao glavnog izvora  bjelančevina.  bjelančevina. Ionako nikad nisam osobito volio meso i ta nesklonost s vremenom se samo još više produbila. manjio sam unos riže i alko"ola i počeo upotrebljavati isključivo prirodne sastojke. latkiši mi ne predstavljaju problem jer i" nikad nisam osobito volio. $ao što sam ve* kazao, ako se ničim ne bavim, sklon sam debljanju. %oja žena sasvim suprotno, može jesti koliko god je volja Cona ne jede osobito mnogo, ali nikad ne odbija ništa slatkoD, nikad ne vježba, a ipak se ne goji. Htoviše, nema ni gram suvišnog sala.  8ivot nije  pravedan, često bi" pomislio. &eki ljudi se naporno trude kako bi skinuli neželjene kilograme i u tome nikad ne uspiju, a drugi i" skinu bez i najmanjeg truda. 3li kad bolje razmislim, to što imam tijelo koje se može lako udebljati vjerojatno je nekakav prikriveni blagoslov. blagoslov. rugim riječima, ako se ne želim udebljati, moram svakog dana naporno vježbati, paziti što jedem i redu+irati ostale užitke. Livot katkada zna biti nepravedan, nepravedan, ali ako ne škrtarite na naporima, vaš metabolizam *e se znato poboljšati uz takve navike i  postat *ete mnogo zdraviji, a usput i snažniji. onekle možete čak usporiti učinak starenja. 3li, ljudi koji prirodnom lako*om paze na svoju težinu čak nit ne moraju vježbati ili strogo  paziti na pre"ranu da bi ostali vitki. &ema baš mnogo oni" koji rado i svojevoljno odstupaju od svoji" navika kako bi se gnjavili neugodnim mjerama mršavljenja ako za to nemaju  potrebe. Upravo zbog toga, u mnogim slučajevima nji"ova tjelesna snaga slabi s proživljenim godinama. 3ko ne vježbate, miši*i *e se, sasvim prirodno, opustiti i ukrutiti, a jednako tako i kosti. &eki od moji" čitatelja možda pripadaju onima koji se lako udebljaju, ali jedini način na koji čovjek može razumjeti što je uistinu ispravno, jest gledati dalekosežno. Zbog razloga koje sam naveo, vjerujem da na tu tjelesnu neugodnost treba gledati na pozitivan način, gotovo kao na vrstu blagoslova. rebali bismo se smatrati sretnima što se +rveno svjetlo na sema/oru tako jasno vidi. &aravno, nije uvijek lako gledati na stvari na taj način. Aini mi se da takav pogled na život možemo lako primijeniti i na posao romanopis+a. Pis+i koji su ro-enjem blagoslovljeni darom za pisanje mogu lako pisati romane bez obzira na to čime se u životu bave, ili ne bave. Poput vode koja istječe iz prirodnog izvora, nji"ove rečeni+e slobodno teku i takvi pis+i stvaraju svoja djela bez ikakva napora. u i tamo čovjek  nai-e na takvog pis+a, ali nažalost ja ne spadam u tu kategoriju. U meni, a ni u mojoj blizini, takav izvor ne postoji. a sam onaj koji mora iz sve snage čeki*em i dlijetom udarati u stijenu kako bi probio duboku rupu prije nego što prona-e izvor stvaralaštva. a bi" napisao roman, moram se marljivo baviti tjelesnim radom i potrošiti mnogo vremena i snage. vaki put kad započnem nov roman moram probiti još jednu veliku, duboku rupu. 3li budu*i da u takvom načinu života ustrajavam ve* dugi niz godina, postao sam prilično uspješan u probijanju rupe u tvrdoj stijeni i pronalasku nove žile, kako te"nički tako i tjelesno. Zato, čim primijetim da  jedan izvor vode počinje presušivati, ja se smjesta premjestim na drugi. 3ko ljudi koji se uzdaju u prirodno vrelo talenta otkriju da su is+rpili svoj jedini izvor, u velikoj su nevolji. rugim riječima, pogledajmo istini u oči: u biti, život je nepravedan . 3li, čak i kad se čovjek  na-e u situa+iji koja je nepravedna, vjerujem da je mogu*e izabrati neki oblik čestitosti,  pravednosti. &aravno, za to *e možda trebati vremena i truda. %ožda *e vam  se učiniti da uop*e nije bilo vrijedno truda. vaki pojedina+ treba za sebe odlučiti je li vrijedno truda ili nije. $ad kažem da trčim svakog dana, neki su ljudi u priličnoj mjeri impresionirani. ')čito imate vrlo jaku volju', pojedini+i me "vale. &aravno, lijepo je biti "valjen. &edvojbeno, mnogo bolje nego biti pod+ijenjen. 3li, ja ne mislim da isključivo o snazi volje ovisi "o*ete li nešto učiniti ili ne. vijet nije toliko jednostavan. Iskreno govore*i, uop*e ne vjerujem da

17

 postoji velika veza izme-u mojeg svakodnevnog trčanja i toga imam li snažnu volju ili je nema nemam. m. 0jer 0jeruj ujem em da sam sam se trča trčanj njem em moga mogaoo bavi baviti ti više više od dvad dvades eset etak ak godi godina na iz  jednostavnog razloga: meni trčanje godi. Ili možda zato što ga ne doživljavam bolnim.  &aravno, ljudi nastavljaju činiti ono što im se svi-a, a ne ponavljaju ono što im se ne svi-a. Usitinu, nešto slično snazi volje ima neku malu ulogu u svemu tome. 3li bez obzira na to koliko snažnu volju imao, bez obzira na to koliko mrzi izgubiti, ako je riječ o nekoj aktivnosti do koje mu nije osobito stalo, ne*e ustrajati u njoj. ve i ako ustraje, ne*e mu goditi. (to zašto trčanje nisam nikada preporučio nikome drugome. ilno sam se trudio da nikad nikadaa ne izgovo izgovorim rim:: 9Tr)a 9Tr)anje nje je sjajna sjajna stvar. stvar. &vat(o &vat(o bi se trebao trebao baviti baviti tr)anjem.9 tr)anjem.9 3ko nekoga zanima trčanje na velike udaljenosti, treba ga pustiti da sam odluči. $ad se bude osjetio spremnim za to, počet *e trčati. 3ko ga to uop*e ne zanima, ma koliko ga uvjeravali, ne*emo promijeniti njegovo mišljenje. udjelovanje u maratonu nije sport za svakoga, baš kao što ni pisanje romana nije posao za svakoga. &itko mi nikad nije savjetovao ili me  potaknuo da postanem romanopisa+ = zapravo, neki su me pokušali odgovoriti od te namjere. Pomislio sam da bi" to mogao biti, i tako sam učinio. Isto tako, neka osoba ne postaje trkač  jer mu je to netko drugi drugi preporučio. U biti, ljudi ljudi se bave trčanjem trčanjem zato što su za to sposobni. Pa ipak, neki bi mogli pročitati ovu knjigu i zaključiti: 'ej, evo i ja *u se pokušati baviti trčanjem', a potom *e otkriti da im se čak i svi-a. &aravno, to bi doista bilo divno. $ao autor  ove knjige bio bi" veoma zadovoljan kad bi se tako dogodilo. 3li ljudi imaju vlastite sklonosti i odbojnosti. &ekim ljudima više odgovara trčanje maratona, neki vole igrati gol/, tre*i su skloni ko+ki. $ad god nai-em na grupu učenika koji su na satu tjelesnog prisiljeni trčati maraton, bude mi i" žao. jerati ljude koji ne osje*aju nikakvu želju za trčanjem ili koji za to nisu dovoljno spremni, besmisleno je mučenje. Uvijek se osje*am pozvanim upozoriti na= stavnike tjelesnog odgoja da ne prisiljavaju mla-e i starije srednjoškol+e da trče u istoj utr+i, ali sumnjam da *e itko poslušati moj savjet. ako vam je to u školama. &ajvažnija stvar koju smo ikad naučili u školi jest činjeni+a da se najvažnije stvari ne mogu naučiti u školi. #ez obzira na to koliko mi trčanje na velike udaljenosti odgovara, dakako, postoje dani kad se osje*am tromo i ne trči mi se. Zapravo, to se doga-a prilično često. U takvim situa+ijama pokušavam smisliti kojekakve uvjerljive izlike ne bi" li se opravdao pred samim sobom. ednom zgodom intervjuirao sam olimpijskog trkača os"i"ikoa os"i"ikoa ekoa, nedugo nakon što se povukao iz aktivnog sporta i postao trener momčadi pre"rambene tvrtke #. Pitao sam ga: 'ogodi li se ikada trkaču vašeg ranga da mu se tog dana ne trči> Zapravo, da vam se uop*e ne trči i da biste radije nastavili spavati>' Aovjek se zagledao u mene i potom, glasom kojim mi je jasno jasno govo govorio rio koliko je moje pitanje besmisleno besmisleno,, odgo odgovorio vorio:: '&aravno, '&aravno, tako se osje*am sve vrijeme.' 4azmišljaju*i sada o tome, s"va*am koliko je moje pitanje bilo glupo. 0jerujem da sam čak i onda znao da je užasno glupo, ali valjda sam želio čuti izravan odgovor od velikana kakav je eko. Zapravo, iako smo nas dvoji+a neusporedivi po pitanju tjelesne snage, i bez obzira na iskustvo i motiva+iju, želio sam znati osje*amo li se, kad rano ujutro navučemo tenisi+e za trčanje, sasvim jednako. ekoov odgovor u ono vrijeme značio je za mene veliko olakšanje. : (ona)nii, svi smo jedna(i,  pomislio sam. $ad god osje*am da mi se ne da trčati, redovito si postavim isto pitanje: &posoban si  zara;ivati za 6ivot (ao romanopisa, romanopisa, pi*u'i (od (u'e i to ona(o (a(o tebi od+ovara i ne mora* mora* se voziti voziti (ra (ratim tim va+on va+onom om podzem podzemne ne 6elje 6eljezni znie e ili satima satima sjedit sjeditii na dosadn dosadnim im  poslovnim sastanima. Zar ne s#va'a* (oli(o si sretansretan- C0jeru C0jerujte jte mi, uistin uistinuu jesam jesam.D .D :  usporedbi s time, tr)ati sat vremena po (vartu obi)na je sitnia, zar ne- $ad god si dočaram kr+ate vagone podzemne željezni+e i beskrajno duge poslovne sastanke, to me iznova prožme dubokim poletom, pa navučem tenisi+e za trčanje i počnem trčati bez daljnji" izlika.  <(o se ne mo+u ni ovoli(o potruditi,  pomislim, pravo mi budi. Kovorim sve to znaju*i jako dobro da  postoje brojni ljudi koji bi radije izabrali svakodnevnu svakodnevnu vožnju prepunim vagonima vago nima podzemne željezni+e i" dugotrajne poslovne sastanke umjesto da svakog dana trče sat vremena. G

G

G

18

U svakom slučaju, ovo je istinita priča o tome kako sam počeo trčati. rideset rideset i tri = toliko sam godina tada imao. oš uvijek sam bio mlad čovjek, premda ne više mladi'. Imao sam  jednak broj godina kao i Isus $rist kad je umro. #io sam jednake starosti kao O. +ott Oitzgerald kad je počeo propadati. e godine godine možda uistinu jesu vrsta prekretni+e u čovjekovu životu. U tridesetre*oj godini počeo je moj život trkača, a tada je, istina sa zakašnjenjem,  počeo i moj stvarni stvarni život romanopis+a. romanopis+a.

rujan 2667. 2667. 9 otok $auai, $auai, avaji avaji A. F. rujan

$TN$ $TN$ &R!'NOM <T$ / K$KO &$M PR#' P*T PRTR)$O 2 K' ednostavno to moram pri"vatiti i

19

 pomiriti se s onim što slijedi. o je jedna od životni" činjeni+a. )sim toga, mislim da ne  bismo trebali vrednovati naše živote prema tome koliko smo uspješni. Kimnastička Kimnastička dvorana u kojoj vježbam u okiju okiju ima poster na kojem piše: '%iši*i se teško stječu, a lako gube. alo se lako dobiva, a teško gubi.' #olno, ali istinito. ako se kolovoz oprostio od nas Cdoista je izgledalo da se opraštaD, rujan se prišuljao, a moj način treniranja doživio je još jednu trans/orma+iju. U protekla tri mjese+a u biti sam  pokušavao posti*i što ve*u udaljenost ne brinu*i se ni o čemu drugom osim što sam ustrajno  pove*avao  pove*avao ritam i trčao što sam bolje mogao. o mi je pomoglo pove*ati ukupnu tjelesnu snagu: pove*ao sam izdržljivost, učvrstio miši*e i ojačao tjelesno i mentalno. &ajvažniji +ilj u svemu tome bio je da na što izravniji način upozorim svoje tijelo da je to što tako uporno *to izra izravn vniji iji na)in na)in,,  pri tome mislim na trči trčim m prov provje jera ra za prav pravuu utrk utrku. u. $a $add kaže kažem m na *to /igurativan način. #ez obzira na to koliko uporno tijelu slali zapovijedi, ne računajte da *e vas spremo i trenutačno poslušati. ijelo je iznimno pragmatičan sustav i s vremena na vrijeme morate mu poslati odre-enu bolnu poruku kako bi s"vatilo što želite. ek tada *e spremno  pri"vatiti Cali možda i ne*eD pove*anu aktivnost koju treba obaviti. &akon toga, malo=pomalo  pove*avate  pove*avate gornju grani+u tjelesne aktivnosti kojoj ste posve*eni. ako je važno postupno  provoditi vježbe kako kako se ne biste naglo premorili.  obzirom na to daje početak rujna a utrka je za dva mjese+a, moje treniranje ulazi u razdob razdoblje lje završn završnog og 'uš 'uštim timava avanja nja'. '. 4azlič 4azličitim itim obli+i obli+ima ma trenir treniranj anjaa = po povre vreme meno no dug dugog, og,  povremeno kratkog, kojiput laganog a kojiput jako j ako zamornog = prelazim s jednog na sasvim drugi oblik treniranja. %oj +ilj je dosegnuti krajnju točku umora otprilike mjese+ dana prije utrke, pa je upravo sada prijelazno razdoblje. a bi" mogao napredovati, moram vrlo pažljivo osluškivati reak+ije svojeg tijela. ijekom kolovoza mogao sam živjeti na jednome mjestu, na otoku $auaiju, i trenirati, ali u rujnu me očekuje nekoliko dugi" putovanja, prvo povratak u apan, a potom putovanje iz apana u #oston. ok sam u apanu bit *u odve* zaposlen da bi" se mogao koliko=toliko usredotočiti na trčanje kako sam to do sada činio. #udu*i da ne*u mo*i trčati toliko koliko bi" želio, morat *u smisliti neki mnogo učinkovitiji program treniranja. oista ne volim govoriti o tome = radije bi" taj doga-aj zaboravio = ali posljednji put kad sam trčao maraton bilo je j e jezivo. rčao sam mnoge utrke, ali nikad nijednu nisam završio tako  jadno. Utrka koju spominjem zbila se u pre/ekturi <"ibi. ve do tridesetog kilometra napredovao sam prilično dobrim tempom i bio uvjeren da *u posti*i sasvim pristojno vrijeme. &isam osje*ao umor, pa sam bio siguran da ostatak staze mogu istrčati bez problema. 3li upravo dok  sam razmišljao o tome, noge su me odjednom izdale. )sjetio sam kako me grčevi "vataju u obje noge i više nisam mogao trčati. Pokušao sam se uspraviti, ali osjetio sam dr"tavi+u u stražnjem dijelu obaju stegna, a potom i grčeve u listovima. &isam više mogao ni stajati, i  prije no što sam s"vatio što me snašlo morao sam sjesti pokraj +este. I prije mi se znalo dogoditi da me u"vati grč, ali nakon što bi" se malo protegnuo i usporio, bilo je dovoljno pet minuta da se miši*i opuste i da mogu nastaviti utrku. 3li ovog puta grčevi nikako da popuste. ednog trena učinilo mi se da mi je bolje, pa sam nastavio trčati, ali gotovo istog trena grčevi se me iznova u"vatili. Zato sam posljednji" pet kilometara morao "odati umjesto trčati. ve do tada ponosio sam se, bez obzira na kojekakve poteško*e, što još nikada usred prave utrke nisam "odao. Ipak je maraton natje+anje u kojem se trči, a ne "oda. 3li, u toj utr+i ja nisam mogao čak ni "odati. &ekoliko puta palo mije na pamet da odustanem i prevezeni se jednim od prate*i" vozila.  =ezultat moje+ tr)anja iona(o 'e biti o)ajno lo*,  pomislio sam,  za*to ne bi# bi# odus odusta taoo- 3li, nisam želio tako lako odustati od utrke. %ožda *u morati puzati, ali  posljednjim atomima snage snage pro*i *u kroz kroz +ilj. )stali natje+atelji svakog trena su trče*i prolazili pokraj mene, ali ja sam "ramlju*i korač koračao, ao, s bolnim bolnim izraz izrazom om na li+u. li+u. #rojke #rojke na mojem mojem digita digitalno lnom m satu satu nemilo nemilosrd srdno no su otku+avale vrijeme. ladan vjetar je pu"ao s o+eana, a znoj kojim je moja maji+a bila natopljena o"ladio se i ja sam počeo dr"tati od studeni. Ipak je to bila zimska utrka. 0jerujte

20

mi, uistinu je "ladno dok šepate +estom, vjetar /ijuče, a vi ste odjeveni jedino u maji+u bez rukava i kratke "lače. ijelo vam se ugrije dok trčite, pa ne osje*ate "ladno*u. 3li kad sam  prestao trčati, zapanjio sam se koliko je bilo "ladno. 3li ono što me je mnogo više boljelo od "ladno*e bio je moj povrije-eni ponos. )sim toga, doista sam jadno izgledao jedva "odaju*i u maratonskoj utr+i. )tprilike kilometar i pol prije +ilja grčevi su napokon popustili i ponovno sam mogao trčati. Isprva sam tek kaskao, dok nisam osjetio da sam spreman i onda sam sve do +ilja trčao što sam snažnije mogao. 3li, kao što sam i očekivao, moje vrijeme je bilo očajno. Postoje tri razloga zbog koji" sam doživio neuspje". Prvi je: nisam dovoljno trenirao. rugi je: nisam dovoljno trenirao. re*i je: nisam dovoljno trenirao. ve objašnjavaju te tri riječi: nisam dovoljno trenirao. )sim toga, nisam uspio smanjiti tjelesnu težinu. &esvjestan toga, razvio sam svojevrstan nadmen pristup trčanju, uvjeren da *u osrednjim treningom biti spos sposob oban an za trča trčanj njee na veli velike ke ud udal alje jeno nost sti. i. ako ako je tana tanakk zid zid ko koji ji razd razdva vaja ja zdra zdravo vo samopouzdanje od nezdrave samouvjerenosti. $ad sam bio mlad, možda bi osrednji trening  bio dovoljan da istrčim maraton. &e odlučivši se za naporno treniranje, mogao sam računati  jedino na izdržljivost koju sam ve* bio postigao vjeruju*i da *u pro*i kroz +ilj i ostvariti dobro vrijeme. &ažalost, nisam više mlad. ve sam bliži onoj životnoj dobi za koju vrijedi izreka: koliko daš, toliko dobiješ. ok sam trčao tu utrku, osje*ao sam da ne želim još jednom pro*i kroz nešto slično. mrznutog dupeta i osje*aju*i se jadno. &e želim ponoviti takvo iskustvo. ada sam odlučio da *u prije nego što ponovno sudjelujem u maratonu početi ispočetka trenirati i dati sve od sebe da u tome uspijem. emeljitim i požrtvovanim treniranjem otkrit *u za što sam sve tjelesno sposoban. Prije svega, moram biti strog prema sebi i sve početi ispočetka. ako sam razmišljao dok sam vuku*i se ukočeni" nogu napredovao po ledenom vjetru, a ostali me trkači jedan za drugim pretje+ali. $ao što sam ve* napomenuo, nisam osoba kojoj je osobito stalo do nadmetanja. akako, odavno sam s"vatio da je ponekad teško izbje*i poraz. &e može se baš uvijek pobijediti. &a auto+esti života čovjek se ne može baš uvijek nalaziti u traku za brzu vožnju. Ipak, ne želim opetovano ponavljati iste greške. &ajbolje je učiti na pogreškama i to pokazati na djelu kad se idu*i put ukaže zgoda. ok sam još uvijek sposoban za to. %ožda uprav %ožda upravoo zbo zbogg toga, toga, dok trenir treniram am za sljede* sljede*ii maraton maraton = znam znameni eniti ti &e &e?B ?Borš orški ki maraton maraton = zapisuje zapisujem m sve ovo. %alo=pomalo %alo=pomalo sje*am se doga doga-aja -aja koji su se zbili kad sam bio  početnik u trčanju, prije više od dvadeset godina. (vo+iraju*i svoje uspomene, ponovno čitaju*i jednostavni dnevnik koji sam tada vodio Cnikad nisam bio odve* ustrajan u vo-enju stalnog dnevnika, ali sam dnevnik o trčanju savjesno vodioD i sve to prera-uju*i u ovu knjigu  pomaže mi u razmišljanju o putu kojim kojim sam se zaputio kao i u pronalaženju pronalaženju osje*aja koje sam tada imao. )vim se bavim kako bi" se istodobno opomenuo i o"rabrio. ako-er ako-er mi je namjera na ovaj način probuditi motiva+iju koja je, negdje usput, zadrijemala. rugim riječima, sve ovo pišem kako bi" uveo red u svoje misli. Kledaju*i unatrag, a u konačnoj analizi uvijek se gleda unatrag, ovom knjigom bi" mogao završiti svoja sje*anja koja su usredotočena na samo trčanje. 3" to ne znači da sam u ovom trenu zaokupljen pisanjem osobni" doživljaja iz daleke i  bliže prošlosti. %nogo mi je važnije praktično pitanje kako *u istrčati &e?Borski maraton za dva mjese+a, nadam se s koliko=toliko pristojnim vremenom. Klavni +ilj koji sada stoji preda mnom jest kakav trening treba primijeniti kako bi" to mogao ostvariti. vadese va desetpeto tpetogg kolovoza kolovoza dopu doputova tovaoo je /otogra/ /otogra/ američkog američkog sportskog sportskog časopisa  =unner%s >orld rld da snim snimii neko nekoli liko ko moji" moji" /oto /otogr gra/ a/ij ija. a. %lad %ladii /oto /otogr gra/ a/ imen imenom om Kreg Kreg do dole leti tioo je iz $ali/ornije i proveo čitav dan /otogra/iraju*i me. Pravi entuzijast, donio je nevjerojatnu gomilu opreme na otok $auai. )ni iz časopisa još prije su napravili intervju sa mnom, a /otogra/ije su trebale upotpuniti +ijeli dojam. asna stvar, nema baš mnogo romanopisa+a koji trče maraton Cnaravno, ima i" nekoliko, ali ne mnogoD, a one iz časopisa zanimao je život >orld vrlo je popularan me-u američkim trkačima, 'romanopis+a trkača'. Aasopis =unner%s >orld

21

 pa vjerujem da *e *e mi se se priličan priličan broj trkača do*i javiti kad kad budem trčao u &e? Norku. Zbog toga sam bio još nervozniji, jer ne želim uprskati stvar. 0ratimo se u godinu FJE. ada s nostalgijom gledam na to doba kad su uran uran i all)ates izba+ivali "it za "itom. U srpnju te godine otputovao sam u Krčku i od 3tene 3tene do mjesta %aratona trčao sam samo  ja. rčao rčao sam suprotnim smjerom od onoga kojim je glasnik od %aratona do 3tene nosio  poruku o pobjedi. )dlučio sam trčati suprotnim smjerom jer sam došao do zaključka kako *e  biti pametnije da se rano ujutro uputim iz 3tene, prije najve*e gužve Ci prije no što zrak bude odve* zaga-enD, izdem iz grada i izbjegavši veliki promet zaputim se prema %aratonu. o nije  bila službena utrka i trčao sam samo ja i za svoje zadovoljstvo, pa se nisam mogao nadati da *e itko pre=usmjeravati vozila samo radi mene. Zašto sam otputovao u Krčku da bi" sasvim sam trčao četrdeset i dva kilometra> edan  japanski časopis za muškar+e pozvao me da otputujem u Krčku i napišem reportažu o tom  putovanju. lužbeni organizator organizator putovanja i pokrovitelj bilo je grčko %inistarstvo turizma. %noštvo drugi" časopisa tako-er je sudjelovalo u sponzoriranju i organiza+iji tog putovanja koje koje je obu obu"va "va*al *aloo po posje sjett svim svim najpo najpozna znatij tijim im pov povije ijesno snotur turist ističk ičkim im odredi odredišti štima ma,, potom potom krstarenje po (gejskom moru itd. ogovor je podrazumijevao da nakon što izvršim svoje obveze obv eze mogu mogu ostati ostati koliko koliko želim želim.. aj oblik oblik turist turističk ičkog og pak paket= et=ara aranžm nžmana ana uop uop*e *e me nije nije zanimao, ali privukla me mogu*nost da poslije svega toga mogu ostati još neko vrijeme.  &aravno, Krčka je domovina domovina povijesnog maratona i s velikim sam nestrpljenjem nestrpljenjem čekao da sve to vidim svojim očima. Pomislio sam kako *u mo*i trčati istom povijesnom stazom, barem dio puta. Za trkača početnika kakav sa tada bio, to je j e nedvojbeno bilo uzbudljivo iskustvo. ednog trena pomislio sam: zašto bi" trčao samo jedan dio, zašto ne bi" istrčao )itavu dioni+u maratona> $ada sam o toj svojoj nakani porazgovarao s uredni+ima časopisa, ideja im se svidjela. I tako sam na kraju trčao svoj prvi maraton Cili nešto slično tomeD i to sasvim sam. &ije bilo gužve, ni vrp+e na +ilju, a ni bodrenja promatrača duž +este. &išta od toga. 3li, meni to nije smetalo jer se radilo o povijesnoj ruti maratona. Hto sam drugo mogao mogao poželjeti> Zapravo, ako trčite od 3tene do %aratona, to nije puna dužina koja se trči na mratonskim utrkama, dakle puni" 12.F7 m. )tprilike je kilometar i pol kra*a. o o sam otkrio tek nekoliko godina poslije kad sam sudjelovao u službenoj utr+i koja vodi povijesnom +estom od %aratona do 3tene. )ni koji su na televiziji gledali prijenos maratona s )limpijski" igara iz 3tene, vidjeli su kako trkači na jednome mjestu skre*u lijevo na sporednu stazu, prolaze  pokraj slabije poznati" povijesni" ostataka i potom se ponovno vra*aju na glavnu stazu. ako ako nadokna-uju nadokna-uju oni" kilometar i pol koji nedostaju za punu dužinu maratona. 3li ja tada nisam znao za to, i bio sam uvjeren da *u trče*i od 3tene do %aratona uistinu prije*i svi" četrdeset i dva kilometra. akle, u zbilji sam pretrčao samo četrdeset kilometara i koji metar više. 3li, u samoj 3teni sam na nekoliko mjesta skrenuo, i s obzirom na to da je registrator kilometara u vozilu vozilu koje me pratilo pokazao pokazao da su prešli 12 km, vjerujem vjerujem da sam pretrčao pretrčao dužinu koja je  prilično blizu stvarnoj stvarnoj dužini maratona. 3li danas mi to više nije toliko važno. važno. #ila je sredina ljeta kada sam trčao maraton u 3teni. )ni koji su u to vrijeme ondje ve*  bili, znaju da vru*ina može biti nepodnošljiva. %ještani, osim ako baš ne moraju, izbjegavaju izlaziti vani u poslijepodnevnim satima. &ičim se ne bave, samo sjede u dubokoj "ladovini i štede snagu. ek kad sun+e za-e i padne mrak, oni izlaze vani. Kotovo jedini ljudi koje u Krčkoj možete sresti kako "odaju uli+ama u ljetno popodne jesu turisti. Aak i psi leže u "ladu i miruju. %orate i" dugo i pozorno promatrati kako biste se uvjerili da su još uvijek živi.  &epojmljivo je vru*e. vru*e. rčati rčati 12 km po takvoj vru*ini vru*ini ravno je ludilu. ludilu. $ad sam Kr+ima objasnio svoj plan i da želim trčati od 3tene do %aratona, svi su u jedan glas kazali: kazali: 'o je ludost. ludost. &itko normalan normalan ne bi ni pomislio na nešto nešto slično.' slično.' Prije nego što sam doputovao, nisam znao da su ljeta u 3teni toliko vru*a, pa sam trčanju pristupio prilično lakomisleno. 4azmišljao sam kako je sve što trebam učiniti istrčati 12 km i jedino sam se  brinuo zbog udaljenosti. emperatura emperatura zraka nijednom mi nije pala na pamet. 3li kad sam

22

stigao u 3tenu bilo je pakleno vru*e, pa sam odjednom postao jako uznemiren. Pomislio sam: ovi ljudi imaju pravo, )ovje( mora biti lud da tr)i po ova(vom vremenu. Pa ipak, dao sam nerazumnu izjavu, obe*avši da *u trčati izvornom stazom kojom je trčao glasnik Oeidipid te da *u o tome napisati članak. Htoviše, zbog toga sam prevalio golem put i stigao u Krčku da  bi" to i ostvario. ada se više nisam mogao povu*i. #io sam na silnim mukama smišljaju*i rješenje kako me velika vru*ina ne bi s"rvala i na kraju sam ga smislio: 3tenu *u napustiti rano ujutro dok je još mrak kako bi" u %araton stigao još dok ne počne velika vru*ina. Hto ?erosu@ u kojoj kasnije kasnije stignem to *e biti sve toplije5 toplije5 sve je nalikoval nalikovaloo na priču  Has#ire ?erosu@ glavni junak pokušava biti brži od sun+a. Ootogra/ koji je radio za spomenuti časopis, %asao $ageBama, trebao se voziti u kombiju koji me pratio. )n *e me /otogra/irati dok trčim. $ako to nije bila službena utrka, nisu bili  postavljeni stolovi s vodom za pi*e i povremeno bi" zastao, a oni iz kombija dodali bi mi  plastičnu čašu s vodom da se napijem. ;jeto u Krčkoj uistinu je okrutno, pa sam morao  pripaziti da ne de"idriram. de"idriram. 'Kospodine %urakami', obratio mi se /otogra/, iznana-en, vidjevši kako se pripremam za  početak trčanja, trčanja, 'ne mislite valjda pretrčati pretrčati čitavu stazu>' 'I te kako. 4adi toga sam došao ovamo.' 'oista> 3li kad smo na ovakvim i sličnim zada+ima, ve*ina ljudi koje /otogra/iramo ne trči do +ilja. amo snimimo nekoliko /otogra/ija na samom početku i tu svi stajemo. 0e*ina 0e*ina ne trči +ijelu stazu. Zar doista mislite istrčati čitav maraton>' Ponekad me ljudi zbunjuju. &e mogu vjerovati da se neki uistinu služe takvim je/tinim varkama. U svakom slučaju, počeo sam trčati u pet i pol ujutro, zaputivši se od stadiona na kojem su kasnije održane održane )limpijske )limpijske igre. o %aratona %aratona se može može doči jednom jedinom +estom = glavnom +estom. edino kad se zateknete na takvoj +esti možete uistinu s"vatiti o čemu govorim = umjesto šljunka u as/alt stavljaju mljeveni mramor zbog čega površinski sloj +este svjetlu+a na sun+u, a i prilično je sklisko. $ad pada kiša morate biti jako oprezni. Aak i kad ne kiši čujete čudnovate škripave zvukove koje proizvode vaše tenisi+e dok trčite po glatkoj, skliskoj površini +este. )vo što slijedi skra*ena je verzija teksta koji sam napisao za spomenuti časopis i u kojem opisujem kako sam trčao od 3tene do %aratona. G un+e izlazi i nevjerojatnom brzinom sve više se diže. ako je naporno trčati +estom koja  prolazi gradskim četvrtima 3tene. )d stadiona do priključka za glavnu +estu ima oko pet kilometara i +ijelim tim putem mnoštvo je sema/ora koji usporavaju moj ritam. ako-er ima  bezbroj mjesta gdje se ispriječe zgrade ispred koji" su nepropisno parkirani automobili, pa moram skrenuti nasred uli+e. Uz automobile koji jure u ranim jutarnjim satima trčanje ovdje može biti jako opasno. un+e počinje grijati upravo kad ulazim u 3veniju %araton i javna rasvjeta istodobno  prestaje gorjeti. 0rijeme 0rijeme kada ljetno sun+e vlada nad zemljom ubrzano se približava. Pojavljuju se prvi ljudi na autobuskim postajama. Kr+i se odmaraju u podne jer uglavnom rade dvokratno, pa na posao odlaze prilično rano. vi me znatiželjno zagledaju. eško mi je zamisliti da su neki od nji" ikad prije vidjeli nekog istočnjaka kako trči uli+ama 3tene prije zore. 3tena 3tena nije grad kojim izjutra trči mnogo trkača. Poslije šest kilometara trčanja svlačim maji+u i ostajem gol do pojasa. Uvijek trčim s gornjim dijelom trenirke ili s tanjom maji+om, pa je lijep osje*aj dok je svlačim sa sebe Cpremda *e me kasnije početi mučiti jezive opekline od sun+aD. o trinaestog kilometra trčim uz blagu uzbrdi+u. &i daška vjetra. $ad stignem na vr" uzbrdi+e, imam osje*aj da sam napokon izašao iz grada. ;aknulo ;aknulo mi je, ali upravo na tom mjestu prestaje pločnik i odatle ide G Po1nata riovijest knji4evnika Osamu !a1aija3 Trči3 MeroseC 6Hashire MerosuC;3 o5javjenu +>0.

23

tek bijela +rta koja označava rub +este uz koju se proteže uska pješačka staza. Počela je  prometna gužva i autombila je sve više. 3utobusi i golemi golemi kamioni brek*u*i jure pokraj mene  brzinom od oko J6 km na sat. &ejasan doživljaj povijesti osje*a se prolaze*i 3venijom %araton, ali u biti to je j e obična prigradska +esta. U tom času nailazim na prvog mrtvog psa. 0elikog, smedeg psa. &e vidim nijednu vidljivu, vanjsku ozljedu na njemu. ednostavno leži nasred +este. Pretpostavljam Pretpostavljam da je riječ o skitni+i kojeg je velikom brzinom udario automobil usred no*i. ;ešina kao da je još topla, pa mi ne izgleda mrtav. Prije izgleda kao daje zaspao nasred +este. 0ozači kamiona jure u oba smjera ne obra*aju*i na njega ni najmanju pažnju. %alo dalje nailazim na mačku koju je pregazio auto. %ačka je sasvim spljoštena, nalik na izobličenu, osušenu pizzu. %ora biti da ve* dugo vremena leži tako mrtva i spljoštena. (to o takvoj vam vrsti +este govorim. ada se ve* pitam zašto moram trčati baš tom turobnom prigradskom +estom. Zar sam zbog toga prevalio put od okija do ove lijepe zemlje> igurno bi" se mogao baviti nečim drugim, pametnijim. anas sam prebrojio tri psa i jedanaest mačaka koji su izgubili život na 3veniji 3v eniji %araton. #rojim i" sve na koje nailazim, bez razlike, što je deprimiraju*e. rčim i ne osvr*em se. un+e sve jače peče i nevjerojatnom brzinom diže se na nebo. ezivo sam žedan. &e uspijevam se valjano oznojiti jer je zrak posve su", pa znoj gotovo trenutačno isparava ostavljaju*i jedino bijele slane mrlje. Postoji izraz:  +ra*(e znoja, ali ovdje znoj isparava mnogo prije no što se graške znoja mogu /ormirati. )djednom čitavim tijelom osje*am nepodnošljivo pe+kanje. pe+kanje. Počinjem sanjati "ladno pivo, toliko "ladno da mi zubi trnu. 3li nema piva, pa se zadovoljavam vodom koju mi dodaju iz urednikova kombija, otprilike svaki" pet kilometara. oš nikad nisam popio toliko vode za vrijeme trčanja. Ipak, tjelesno se osje*am prilično dobro i snažno. &apredujem s otprilike M6 posto snage, ali uspijevam održati dobar tempo. Zdesna se vide  beskrajni nizovi maslinika. ve izgleda prekriveno slojem bijele prašine. 3 snažan vjetar s mora nikako ne posustaje. Hto li je tome vjetru> Zašto toliko snažno puše>  &a trideset i sedmom kilometru odjednom mi sve počinje smetati. vega mi je dosta! nage mi ponestaje, posustajem. )sje*am se kao da vozim automobil u kojem više nema goriva. Ledan sam, ali ako se sada zaustavim napiti se vode, vjerojatno ne*u mo*i nastaviti dalje. Umirem od že-i, ali sada mi nedostaje snaga čak i da se napijem vode. ok mi se te misli vrzmaju po glavi, počinjem se ljutiti. ;jut sam na ov+e što veselo pasu na livadi pokraj +este, ljut sam na /otogra/a koji snima /otogra/ije nagnuvši se kroz prozor kombija. 3li snimati /otogra/ije posao je /otogra/a, baš kao stoje preživanje trave posao za ov+e, pa se nemam pravo žaliti. Uzalud, +ijela me stvar počinje ljutiti. &a koži mi se počinju pojavljivati

24

mali bijeli mje"uri od pretjerano jakog zračenja sun+a. )vo se pretvara u ruglo. Hto se to doga-a s vru*inom> Prolazim pokraj znaka za četrdeseti kilometar. 'Izdrži još malo pa si na +ilju!' urednik mi veselo dovikuje iz kombija. Tebi je to lako re*i, želim mu uzvratiti, ali odustajem. un+e nesmiljeno žeže. ek je prošlo devet ujutro, ali osje*am se kao da sam u pe*ni+i. Znoj mi +uri u oči. )d soli, oči me još više peku i  povremeno ništa ne vidim. lanovima brišem znoj, ali i ruke i li+e jednako su znojni, pa kad  probijam oči još gore gore me peku. Iza visokog ljetnog korova i trave mogu nazrijeti +ilj, spomenik maraton+u na ulazu u selo %araton. Iznena-en sam. Isprva nisam siguran je li to pravi ilj. &aravno, radujem se što sam se približio +ilju, ali taj nagli i nenadani preokret odjednom u meni izaziva bijes. #udu*i daje to posljednja etapa utrke želim učiniti posljednji, očajnički napor kako bi" trčao što brže mogu, ali noge me više ne slušaju. asvim sam zaboravio vladati tijelom. %iši*i me jezivo  bole, kao da su oguljeni tupom blanjom. blanjom. &a korak sam sam do +ilja.  &apokon sam stigao do kraja +este. Audnovato, ne osje*am zadovoljstvo zbog  postignu*a. edino što osje*am neizmjerno je olakšanje što više ne moram trčati. &a  benzinskoj +rpki uzimam vodeno +rijevo i njime ras"la-ujem tijelo trude*i se isprati sa sebe sol i znoj koji me peku. Aitavog me prekrivaju slojevi osušenog znoja i soli. $ad stara+ koji radi na benzinskoj +rpki čuje što sam učinio ubere nekoliko +vjetova iz lon+a s +vije*em i pruži mi i". :)inio si sjajnu stvar, čestita mi osmije"om. Počaš*en sam tim  potezom dobrodošli+e dobrodošli+e i blagonaklonosti blagonaklonosti prema meni, meni, potpunom stran+u. %araton je malo, gostoljubivo selo, mirno i ti"o. &e mogu zamisliti da su baš ovdje, prije nekoliko tisu*a godina, Kr+i porazili perzijsku osvajačku vojsku u jezivoj bit+i. jedim u seoskoj kavani i žudno ispijam "ladno pivo 3mstel. Ima sjajan okus, ali ni izdaleka nije onako sjajno kao ono pivo o kojem sam maštao dok sam trčao. &išta u stvarnom svijetu nije toliko divno koliko iluzije osobe koja gubi razum. 4astojanje od 3tene do %aratona pretrčao sam za tri sata i pedeset jednu minutu. &ije osobito dobar vremenski rezultat, ali barem sam uspio istrčati +ijelu udaljenost i to sasvim sam, a jedina pratnja bili su mi veliki promet, nepodnošljiva vru*ina i užasna žed. 0jerojatno  bi" se trebao ponositi onim što sam učinio, ali ovog trena nije mi stalo do toga. )no što me ovog trena ispunja radoš*u spoznaja je da više ne moram trčati. ej! &e moram više trčati! G o je bilo bilo moje moje prvo prvo iskust iskustvo vo kad sam sam pretrč pretrčao ao CgotovoD CgotovoD 12 km. km. &a sre*u, sre*u, to je bio  posljednji put da sam morao trčati 12 km po toliko neljudskim uvjetima. U prosin+u iste godne trčao sam maraton u onoluluu i čak sam postigao prilično dobro vrijeme. &a avajima je bilo vru*e, ali to se ne može usporediti s 3tenom. ako je onolulu postao moj  prvi službeni maraton. maraton. oš otada uobičajio uobičajio sam istrčati jedan jedan puni, pravi maraton maraton godišnje. Ponovno čitaju*i članak koji sam napisao u vrijeme utrke u Krčkoj, otkrio sam da su dvadeset i više godina kasnije, i poslije isto toliko istrčani" maratona, osje*aji koje imam dok  trčim ti" 12 km jednaki kao i onda. Aak i sada, kad god trčim maraton, moja svijest prolazi isti pro+es. ve do tridesetog km uvjeren sam da mogu istrčati dobar vremenski rezultat, ali nakon trideset i petog km ponestane mi snage i počnem se brinuti zbog svega. &a kraju se osje*am poput automobila koji je ostao bez goriva. 3li nakon što završim utrku i pro-e izvjesno vrijeme, zaboravim na svu bol i muku i ve* razmišljam kako bi" mogao istrčati bolje vrijeme u idu*oj utr+i. miješna stvar je što, bez obzira na to koliko sam iskustvo stekao, koliko sam star, sve se ponavlja kao i pret"odni put. %islim da odre-ene vrste pro+esa ne dopuštaju nikakvu promjenu, ili barem nekakvo odstupanje. 3ko 3ko ve* morate biti dio tog pro+esa, sve što možete učiniti jest preobraziti, ili čak  izobličiti samog sebe kroz to ustrajno ponavljanje, i taj pro+es učiniti dijelom vlastite ličnosti. U/!

25

. F.rujna2667.9okio #D'N* ONO"$ ETO (N$M O P'&$N%* N$*)'O &$M ($H#$<%*%*D' &#$KO!N#NOM TR)$N%*

esetog rujna rastao sam se od otoka $auaija i vratio se u apan na dva tjedna. ada se svakodnevno vozim autom od naše ku*e u pre/ekturi $anaga?i do ureda u okiju. I dalje ustrajno trčim, ali s obzirom na to da ve* neko vrijeme nisam bio u apanu čeka me mnoštvo  poslovni" obveza i kojekakvi" sastanaka. 0olim se brinuti o svim, makar i nebitnim  poslovnim detaljima i osobno se sresti sa svakom strankom. &e mogu trčati onako bezbrižno kao što sam mogao u kolovozu. Zato, kad god iskrsne slobodan trenutak pokušavam trčati što  je dulje mogu*e. )tkako sam se vratio, dvaput sam istrčao po dvadeset km, a jednom čak i trideset km. ako gotovo uspijevam održati prosječnu normu od deset kilometara na dan. ako-er sam se namjerno odlučio trčati po obližnjim padinama i uzvisinama. )ko moje ku*e nalazi se niz padina, a nji"ova visina otprilike odgovara visini petokatni+e i jednom zgodom taj sam krug istrčao čak dvadeset i jedan put. #ilo mi je potrebno sat i četrdeset pet minut minuta. a. #io je jako jako topao topao i vlaža vlažann dan dan,, pa sam se prilič prilično no umori umorio. o. &e &e?B ?Bors orski ki marat maraton on uglavnom se trči po ravnom terenu, ali prelazi preko sedam mostova od koji" su ve*ina tzv. vise*i mostovi, pa im je središnji dio blago uzdignut. &a &e?Borskom maratonu do sada sam sudjelovao tri puta i te relativno blage uzbrdi+e i nizbrdi+e uvijek me umore više nego što očekujem. Posljednja dioni+a tog maratona trči se u
26

 preda", ali u odlučuju*em razdoblju kad treniram pred utrku, moram svojim miši*ima  pokazati tko je gazda. &ekako im moram dati na znanje što očekujem od nji". Isto tako, moram ostati nemilosrdan prema samom sebi, ali ne u tolikoj mjeri da se is+rpim. o su važne taktičke mjere koje svi iskusni trkači tr kači s vremenom nauče. ok još boravim u apanu, objavljena je moja nova zbirka kratki" priča T4("4 Kitans#u i moram dati nekoliko intervjua. ako-er moram provjeriti probne otiske za knjigu glazbeni" kritika koja *e biti objavljena u studenom, pa se moram dodatno na*i i s nekoliko ljudi koji *e dizajnirati naslovni+u. Isto tako, želim još jednom provjeriti svoje stare prijevode sabrani" djela 4aBmonda illo, &leepin+ &leepin+ >oman >oman.. Povr" svega objavljena u jedinjenim ržavama pod nazivom  Blind >illo, toga, ustrajno radim i na ovim tekstovima o trčanju, premda takvu knjigu još nitko nije zatražio od mene. Poput kakvog sam radišnog seoskog kovača koji od jutra do mraka udara  po metalu. ako-er se moram pobrinuti za nekoliko poslovni" pojedinosti. ok smo živjeli u jedinjenim ržavama, djevojka koja je u mojem uredu za odnose s javnoš*u i književna  prava u okiju okiju radila kao tajni+a, tajni+a, iznenada me obavijestila obavijestila da se početkom idu*e godine godine udaje i da je zbog toga prisiljena dati otkaz, pa se ve* sada moram pobrinuti za zamjenu. &isam tako lako mogao mogao zatvoriti zatvoriti ured usred ljeta. )sim toga, čim se vratim u
27

govori, iz vi-enja. ednom zgodom čak sam otputovao u )kina?u kako bi" napisao članak o njima jer su ondje trenirali. 4ano izjutra i prije posla svaki od ti" trkača na duge staze trčao je izdvojeno od ostali", a  poslijepodne bi svi zajedno trenirali. U ono vrijeme običavao sam trčati prije sedam sati kad  promet nije bio odve* gust, zrak je bio još nezaga-en, nezaga-en, a i pješaka je j e bilo manje. Aesto bi" se mimoišao s članovima momčadi # kimnuvši im glavom, a i oni bi meni uzvratili. $išni" dana obično bi mi se osmje osmje"ivali "ivali kiselim osmije"om koji je značio: ružna li vremena. )sobito dobro sje*am se dva mlada trkača: anigu+"ija i $aneija. )boji+a su se bližila tridesetima i  bili bivši članovi atletske ekipe veučilišta Qaseda Qaseda za koju su sudjelovali u znamenitom  japanskom maratonu od okija okija do akonea. $ada je eko postavljen za trenera momčadi #, očekivalo se da *e nji" dvoji+a postati zvijezde +ijele ekipe. #ili su jako dobri trkači pa se javnost nadala da *e oboji+a osvojiti zlatne medalje na idu*im )limpijskim igrama. vakodnevni, iznimno naporni trenizi uop*e im nisu teško padali. &ažalost, oboji+a su  poginula u teškoj prometnoj nesre*i u vrijeme kada je čitava momčad tog ljeta trenirala na okkaidu. 0lastitim očima svjedočio sam nji"ovom iznimno napornom režimu treniranja i uistinu sam se osje*ao tužno i zaprepašteno kad sam čuo vijest o nji"ovoj pogibiji. o mi je strašno teško palo i to je bio golem gubitak za japanski i uop*e svjetski sport.  &ekoliko puta zakratko smo popričali i nisam i" dobro poznavao. ek ek nakon nji"ove  pogibije doznao sam sam da su se oboji+a oboji+a bili tek oženili. Ipak, kao kao nji"ov drug u trčanju trčanju na velike udaljenosti, susretao sam i" iz dana u dan, pa sam imao dojam da se jako dobro razumijemo. Aak i ako se +ilj i postignu*a me-u odre-enim ljudima razlikuju, postoje neke stvari koje  jedino trkači razumiju razumiju i me-usobno dijele. dijele. Iskreno vjerujemo vjerujemo u to. Aak i u današnje vrijeme, kad trčim oko kompleksa ingu Kaiena ili mamorijalnog parka 3kasaka Kos"a, kadikad se sjetim ti" dvoji+e trkača. $ad iza-em iz zavoja očekujem da *u i" ugledati kako trče prema meni, bijela para izlazi im iz usta na "ladnom ranojutarnjem zraku. Uvijek pomislim na nji" i pitam se: toliko naporno i samoprijegorno su trenirali, ali kamo su nestale nji"ove misli, nji"ove nade i snovi> $ad ljudi umru, nestanu li jednostavno i nji"ove misli> #lizu #lizu moje moje ku* ku*ee u pre/ek pre/ektur turii $an $anaga aga?i ?i mogu mogu se bavit bavitii sasvim sasvim drugač drugačijim ijim obliko oblikom m treniranja. $ao što sam ve* prije napomenuo, u blizini moje ku*e nalazi se staza za trčanje s čitavim nizom uzvisina i padina. Postoji još jedna staza u blizini, ali da bi" je +ijelu pretrčao trebaju mi tri puna sata = to je idealna staza za trkače na velike udaljenosti. taza je ve*inom ravna i paralelna s rijekom i morem, i, što je još važnije, promet je slab, a nema ni mnogo sema/ora koji bi me usporili. Zrak je čist, za razliku od onoga u okiju. Istina, ponekad je dosadno trčati sasvim sam i to puna tri sata, ali zato slušam glazbu s ?alkmana i, s obzirom na to da znam što me čeka, mogu uživati u trčanju. edini problem s tom stazom jest to što se na  polovi+i puta razdvaja razdvaja i vra*a drugim krakom, krakom, pa ako se umorite ne možete možete tako lako odustati. odustati.  &ema drugog načina da da se vratim ku*i, čak i ako moram puzati puzati korak po korak. 3li, 3li, ipak je to  jako lijep ambijent za za trčanje. Zakratko se vra*am romanima. U go goto tovo vo svak svakom om inte interv rvju juuu po post stav avee mi pita pitanj njee ko koja ja je najv najvaž ažni nija ja znač značaj ajka ka ko koju ju romanopisa+ mora posjedovati. %islim daje, barem taj odgovor, sasvim jasan: dar za pisanje. #ez obzira na to koliko entuzijazma i napora uložili u pisanje, ako doista nemate dara za  pisanje, pametnije vam je što prije odustati. Istina, to je mnogo više preduvjet nego nešto što  je nužno potrebno. potrebno. 3ko 3ko u spremniku nemate nemate ni kap goriva, goriva, ni najbolji auto ne možete voziti. )snovni problem s darovitoš*u jest taj što u ve*ini slučajeva dotična osoba ne može kontrolirati količinu ili kvalitetu te darovitosti. %ožda vam se čini da količina nije dovoljna,  pa je želite pove*ati, ili možete pokušati biti štedljivi kako bi sve skupa potrajalo duže. 3li, ni u jednom ni u drugom slučaju, ne ide tako lako. arovitost je osobita vrsta sposobnosti koja izbije kad se njoj pro"tije. Isto tako, kad presuši, gotovo je s njom. &aravno, pojedini pjesni+i i ro+k ro+k pjevač pjevačii koji koji su pravi pravi genija genijal+i l+i,, pa su zbog toga toga pos postal talii slavni slavni = ili umjetn umjetni+i i+i pop poput ut

28

+"uberta ili %ozarta, čije su tragične i prerane smrti od nji" učinile legende = privlače golem dio javnosti, ali za golemu ve*inu nas prosječni", to nije uzor koji bismo mogli slijediti. 3ko mi postave pitanje koja je druga najvažnija značajka romanopis+a, i to je lak  odgovor: usredotočenost, mogu*nost da sve svoje ograničene sposobnosti usmjerite na istu stvar, bez obzira na to o čemu je riječ. #ez takve sposobnosti ne možete posti*i ništa "valev "va levrij rijedn edno. o. 3li, 3li, ako ako se znate znate učink učinkovi ovito to usredo usredotoč točiti iti,, možda možda može možete te nad nadokn oknadit aditii  prosječnost i" čak potpun nedostatak talenta. Uop*eno govore*i, ja se svim svojim snagama kon+entriram na pisanje tri ili četiri sata svakog jutra. jedim za pisa*im stolom i sasvim se  predajem onomu što pišem. &e vidim ništa drugo, ne razmišljam ni o čemu drugome. Aak ni  pisa+ koji je obdaren velikim talentom i ima mnoštvo sjajni" ideja, vjerojatno ne*e mo*i valjano pisati ako ga jako zaboli zub. vaki oblik boli onemogu*uje našu usredotočenost na  bilo što. &a to mislim kada kažem da bez usredotočenosti usredotočenosti čovjek ne može posti*i ništa vrijedno.  &akon usredotočenosti, usredotočenosti, prema mojem mišljenju, najvažnija sljede*a stvar za pis+a jest,  bez ikakve dvojbe, ustrajnost. Aak i ako se uspijete usredotočiti na pisanje tri ili četiri sata svakodnevno, svakodnevno, ali poslije tjedan dana osjetite umor i is+rpljenost, vjerojatno ne*ete biti u stanju napisati dugo djelo. )no što je pis+u beletristike nužno potrebno = barem onome koji se nada da *e napisati roman = jest snaga da se usredotoči na pisanje iz dana u dan barem pola godine, godinu ili čak dvije. akav način rada može se usporediti s disanjem. 3ko za slikovit primjer  uzmem uzmemoo da je kon kon+e +entr ntra+i a+ija ja pro+e pro+ess u ko kojem jem zadrža zadržavat vatee da" da",, ustraj ustrajno nost st je umjet umjetnos nostt usporenog i smirenog disanja dok istodobno zadržavate zrak u plu*ima. &e uspijete li prona*i ravnotežu izme-u ti" dviju bitni" odredni+a, bit *e vam jako teško pisati zanimljive romane iz godine u godinu. a budem jasniji, morate znati disati dok istodobno zadržavate da".  &a sre*u = kon+entriranost i ustrajnost predstavljaju suprotnost prirodnom talentu, s obzirom da se mogu naučiti i čak poboljšati upornim vježbanjem. &aravno, dobar dio ljudi naučit *e se kon+entrirati i biti ustrajan ako svakog dana budu sjedili za stolom i vježbali usredotočivanje na jednu jedinu stvar. o me u mnogome podsje*a na vježbanje miši*a o kojemu sam malo prije pisao. vojim +ijelim tijelom čovjek mora biti usredotočen na predmet kon+entra+ije, ali i biti siguran da sve to temeljito razgra-uje kako bi mogao pisati svakog dana i biti duboko svjestan onoga o čemu piše. ako *e se vaše sposobnosti početi postupno  pove*avati.  pove*avati. Kotovo neprimjetno, vaš +ilj *e biti sve izazovniji. o je pro+es koji je jednak  trkačevom svakodnevnom treniranju miši*a i op*e tjelesne izdržljivosti. ome još dodajte osobnu pobudu i ne klonite du"om čak ni kad vam je teško. &a tom i takvom putu strpljivost i ustrajnost su nužni, ali uvjeren sam da *e u tom slučaju rezultati biti vidljivi. U jednom od svoji" pisama sjajni i tajnoviti 4aBmond <"andler <"andler priznao je da je, čak i kad ništa ne bi zapisao, ipak svakog dana sjeo za stol i kon+entrirao se. %ogu razumjeti pravu svr"u takvog njegovog ponašanja. o je način na koji je <"andler stje+ao tjelesnu izdržljivost koja je potrebna pro/esionalnom pis+u, smireno i pribrano jačaju*i snagu volje. akva vrsta dnevnog treninga bila mu je prijeko potrebna. Prema mojem mišljenju, pisanje romana uglavnom je /izički rad. Zapravo, sam čin  pisanja intelektualni je rad, ali stvaranje opsežnog romana mnogo je bliže /izičkom radu. akako, nije riječ o dizanju teški" utega, brzom trčanju ili skokovima u vis. ;judi uglavnom vide površinsku stranu pisanja i o pis+ima razmišljaju kao o osobama koje se bave ti"im, intelektualnim radom u miru svoji" radni" soba. 3ko imate snage podignuti šali+u kave, ve* vjeruju da možete napisati roman. 3li kad to sami pokušaju, ubrzo otkriju da to nije tako lako i jednostavno kao što im se čini. Aitav taj pro+es = sjediti za stolom, naprezati se umno poput laserske zrake, zamišljati nešto na pustom obzoru, smišljati priču, izabrati prave riječi, jednu  po jednu, održavati razvoj doga-aja = sve to za"tijeva mnogo ve*u energiju i mnogo više vremena nego što ve*ina ljudi može uop*e zamisliti. %ožda čovjek ne mora izvoditi naporne tjelesne pokrete, ali zato se duboko u njemu zbiva težak, dinamičan rad. &aravno, svatko koristi glavu kad razmišlja. 3li, pisa+ se služi pripovjednim stilom i razmišlja čitavim svojim  bi*em i taj postupak za"tijeva od njega svu njegovu tjelesnu snagu, a često i veliko naprezanje.

29

)ni pis+i koji su blagoslovljeni književnim talentom prolaze kroz taj pro+es gotovo nesvjesno nesvjesno,, ne znaju*i za nj. )sobito )sobito ako su još mladi i prirodno prirodno daroviti, pisanje pisanje ro mana ne  pada im teško. ;ako se osloba-aju razni" zabluda i smetnji. $ad je čovjek mlad, njegovo tijelo je ispunjeno prirodnom vitalnoš*u. %o* kon+entriranja i ustrajnost javljaju se kad god su mu potebni i, što je još važnije, nikad se ne mora naprezati da bi do nji" došao. 3ko ste mladi i daroviti, kao da imate krila. U ve*ini slučajeva me-utim, kako mladost prelazi u sredovječnost taj oblik energičnosti i čilosti gubi svoju prirodnu vitalnost i oštroumnost. &akon što doživite odre-ene godine, stvari koje ste neko* mogli učiniti bez i najmanjeg napora odjednom nisu više tako lake = baš kao što s godinama slabe brzina i okretnost ba+ača lopte u bejzbolu. akako, danas je mogu*e da ljudi koji stare utječu na sam pro+es starenja, pa i na slabljenje prirodnog talenta. $ao kad se mladi ba+ač brzi" lopti u bejzbolu preobrazi u mudrog ba+ača koji se oslanja na iskustvo i  promjenu ritma u ba+anju lopti. 3li, u svemu postoji ograničenje, kao i konačni osje*aj gubitka. Isto Isto tako, tako, pis+i pis+i ko koji ji nisu nisu blagos blagoslov lovlje ljeni ni velik velikim im talento talentom m = oni čiji je usp uspje" je" jedva zamjet zamjetan an = moraju moraju svoju svoju snagu snagu i ustra ustrajno jnost st gradit graditii na sasvim sasvim druga drugačij čijii način. način. %oraju %oraju se naviknuti da se bolje usredotoče na pisanje i da budu ustrajniji. )ni su donekle prisiljeni korist koristiti iti se uprav upravoo tim vrijed vrijednos nostim timaa umjes umjesto to svoji svojim m talent talentom. om. #ud #uduu li u tome tome uistin uistinuu uspješni, možda *e zbilja otkriti i stvarni, skriveni talent u sebi. Znoje se, lopatom kopaju*i duboku rupu pred sobom dok ne otkriju izvor vode. akako, to je ono što zovemo sre*a, ali ono što je omogu*ilo da se taj sretni slučaj ostvari bilo je silno vježbanje koje im dalo snagu da ustraju u kopanju. Pretpostavljam da su gotovo svi pis+i zakašnjelog uspje"a prošli kroz vrlo sličan pro+es. Istini za volju, na ovom svijetu postoje i ljudi Cali vrlo rijetkiD koji su blagoslovljeni nevjerojatno velikim talentom koji se od ro-enja do smrti nije ni najmanje smanjio, i čija su djela redovito vr"unska ostvarenja. a nekoli+ina nekoli+ina sretnika imaju izvor koji nikad ne presušuje,  bez obzira na to koliko ga obilno i rasipno koristili. U književnosti, to je ono nešto na čemu morate biti iznimno za"valni. eško je zamisliti povijest književnosti bez pisa+a kao što su "akespe "akespeare, are, #alza+ i i+kens. i+kens. 3li, ti velikani velikani doista doista su grdosije, grdosije, divovi, legendar legendarni ni pis+i. pis+i. Kolema ve*ina pisa+a koji ne mogu dosegnuti takve visine Cubrajaju*i i mene, naravnoD moraju ono što im nedostaje nadoknaditi kako god znaju i umiju. Inače je nemogu*e nastaviti  pisati romane bilo kakve književne vrijednosti. %etode i postup+i kojima se pisa+ služi da bi došao do odre-eni" rezultata postaju dio njegove ličnosti, ono što čini njegovu svojstvenost. 0e*inu onoga što znam o pisanju naučio sam za"valjuju*i svakodnevnom trčanju. o su sasvim praktične, tjelesne lek+ije. okle mogu /orsirati samog sebe> $oliko odmora mi je  potrebno, a koliko je pretjerano> $oliko daleko mogu oti*i, a još uvijek biti pun samopouzdanja samopouzdanja i dosljednosti> $ada sve postaje prenapregnuto i odve* optere*uju*e> o koje mjere trebam biti svjestan vanjskog svijeta i do koje se točke trebam kon+entrirati na svoj unutarnji sklad> o koje mjere se smijem pouzdati u svoje sposobnosti i kada trebam početi sumnjati u samog sebe> edino što znam jest = da nisam postao trkač na duge staze upravo u vrijeme kad sam se počeo baviti pisanjem, sva moja djela bila bi sasvim drugačija. 3li, 3li, koliko drugačija> eško eško mije re*i. 3li, mnogo bi toga ipak bilo drugačije. U svakom slučaju, raduje me činjeni+a što sve ove godine nisam prestao trčati. er, ja volim romane koje sam napisao. oista me zanima kakav *e biti sljede*i roman koji *u napi napisa sati ti.. #u #udu du*i *i da sam sam pisa pisa++ ko koji ji ima ima svoj svojee ned nedos osta tatk tkee = nesa nesavr vrše šena na osob osobaa ko koja ja živi živi nesavršen, manjkav život = činjeni+a što se još uvijek osje*am ovako, za mene predstavlja stvarno postignu*e. #ilo bi pretjerivanje nazvati ga čudom, a" doista se tako osje*am. 3 ako mi svakodnevno trčanje pomaže to posti*i, onda sam ponajviše za"valan samom trčanju. ;judi ponekad podrugljivo gledaju one koji svakog dana trče, vjeruju*i da *e baš takvi dulje živjeti. 3li, mislim da to nije razlog zbog kojeg ve*ina ljudi trči. $oliko ja znam, ve*ina trkača ne trči iz uvjerenja da *e duže živjeti nego zato što žele živjeti zdravim životom. 3ko želite ugodno provesti nailaze*e godine, mnogo je pamenije živjeti i" s jasnim +iljevima i  punim plu*ima nego u životnoj zbunjenosti, a ja vjerujem da u tome trčanje doista pomaže.  &aprezati se do krajnji" grani+a vlastiti" mogu*nosti: to je bit trčanja, i prava je meta/ora

30

života = kako za mene tako i za moje pisanje. 0jerujem da bi se mnogi trkači složili s mojim mišljenjem. )dlazim na masažu u gimnastički +entar blizu mojeg ureda u okiju. )nako kako me maser masira manje je masaža, a više pomo* pri opuštanju miši*a i nogu kad ja to ne mogu učiniti. Zbog svakodnevnog treniranja moji miši*i su odve* umorni i prenapregnuti, i ako  ponekad ne dobijem tu vrstu masaže, mogao bi" izgubiti kontrolu nad tijelom i to prije same utrke. )pteretiti svoje tijelo do krajnji" mogu*nosti svakako je važno, ali ako i" prekoračite, možete dobiti neželjenu reak+iju. Zapra Zapravo vo oso osoba ba ko koja ja me masir masiraa mlada mlada je spo sports rtska ka ma=se ma=serka rka,, ali ima ima vrlo vrlo snažn snažnee i energične ruke. ruke. &ačin na koji me masira jako je = točnije bi bilo re*i =  stra*no je bolan. &akon  polusatne masaže sve stoje na meni, uključuju*i i donje rublje, sasvim je mokro od znoja. Uvijek se oduševi mojom tjelesnom kondi+ijom. '0i doista optere*ujete svoje miši*e do maksimuma. asvim su napeti. U ve*ine ljudi ve* odavno bi došlo do puknu*a. #aš sam zadivljena što se i dalje bavite trčanjem.' Upozorava me da *e se, nastavim li miši*e optere*ivati više nego što mogu podnijeti,  prije ili kasnije dogoditi ozljede. 0jerojatno ima pravo. 3li isto tako imam osje*aj, zapravo vrstu nadanja, da nema pravo, jer na isti način optere*ujem svoje miši*e ve* godinama. $ad god se usredotočim na treniranje, moji miši*i su napeti. $ad ujutro navučem tenisi+e za trčanje i iza-em vani, noge su mi sasvim sa svim ukočene pa mi se čini da ne mogu prije*i ni nekoliko koraka koraka.. Polak Polakoo poč počne nem m zagri zagrijav javati ati nog nogee gotovo gotovo se vuk vuku*i u*i +esto +estom. m. tarija tarija go gospo spoda da iz susjedstva "itro korača uli+om, ali čak ni nju ne uspijevam prest*i. 3li što dulje trčim, miši*i se postupno opuštaju i nakon dvadesetak minuta mogu normalno trčati. Polako pove*avam  brzinu. &akon toga toga mogu trčati gotovo gotovo me"anički, bez bez ikakvi" problema. problema. rugim riječima, mojim miši*ima potrebno je više vremena da se ugriju. U samom  početku sporo reagiraju. 3li kad se dobro ugriju, mogu dugo i bez prekida trčati a da ne osjetim umor. Upravo takvi miši*i odgovaraju za utrku na duge staze, a uop*e nisu prikladni za kra*e utrke. ok bi se moji miši*i zagrijali dovoljno da uop*e mogu početi ozbiljnije trčati, kra*a utrka ve* bi završila. #aš ništa ne znam o te"ničko=medi+inskim značajkama takvi" miši*a, miši*a, ali pretposta pretpostavljam vljam daje to nešto nešto stoje u velikoj mjeri priro-eno. priro-eno. Isto tako, čini mi se daje takva vrsta miši*a povezana s načinom na koji moj mozak reagira. Pitam se: upravlja li ljudskim mozgom tijelo, ili je sasvim suprotno> Uključuje li način na koji čovjek razmišlja i svjesno upravljanje tijelom> Ili se možda i mozak i tijelo uzajamno dopunjuju i djeluju jedno na drugo> 0rlo dobro znam da pojedini ljudi imaju odre-ene priro-ene sklonosti, i bez obzira na to svi-a li se to dotičnoj osobi ili ne, od nji" ne mogu pobje*i. &aravno, odre-ene se sklonosti mogu donekle  prilagoditi, ali se nji"ova bit ne može nikada nikada promijeniti. Isto vrijedi za moje sr+e. %oje bilo uglavnom pulsira ritmom od oko pedeset otku+aja u minuti, što je, koliko znam, prilično sporo. CAuo sam da je u osvajači+e zlatne medalje na )limpijski )limpijskim m igrama igrama u BdneBu BdneBu &aok &aokoo aka"as aka"as"i "i bilo pulsiralo pulsiralo ritmom od jedva trideset trideset otku+aja u minuti.D 3li  poslije trčanja od tridesetak minuta kod mene se br oj otku+aja pove*a na oko sedamdeset otku+aja. &akon dugog i brzog trčanja pove*a se na oko stotinu otku+aja  u minuti. ako nekako ispada da je tek nakon završetka trčanja moje bilo na razini onog koje ve*ina ljudi ima kad se odmara. o je tako-er važna odlika tjelesne konstitu+ije  trkača na duge staze.  &akon što sam se počeo baviti trčanjem, bilo je u tijeku odmaranja tako-er pulsiralo znatno sporije. Zapravo želim kazati kako je moje sr+e uskladilo otku+aje kako bi se prilagodilo /unk+iji trčanja na duge staze. a su otku+aji mojeg sr+a bili ubrzani u stanju odmaranja, znatno bi se pove*ali za vrijeme trčanja i vjerojatno bi mi pozlilo ili bi" čak bio životno ugrožen. $ad sam u 3meri+i i neka bolničarka provjerava moje bilo, svaka mi kaže: '3", vi ste sigurno trkač!' Pretpostavljam da ve*ina trkača na velike udaljenosti, a koji ve* godinama trče, imaju slično iskustvo. $ad usred ljeta nai-ete na trkače, lako je raspoznati početnike od veterana. )ni koji su zadi"ani pripadaju početni+ima5 oni drugi, smirenog i odmjerenog da"a, veteranima. &ji"ovo sr+e, dok usredotočeno trče, polako otku+ava vrijeme. $ad se mimoi-emo na uli+i, osluškujemo osluškujemo jedan drugome ritam disanja  i pokušavamo pokušavamo osjetiti ritam kojim sr+e radi. o

31

me u mnogome podsje*a na dva pis+a koji jedan drugome osluškuju stil i dik+iju. I tako, moji miši*i upravo su dobrano napeti, a sve napornije vježbanje ne čini i"  pokretnijima. ada sam na maksimumu treniranja, ali čak i tako su neuobičajeno pre= pre = napregnuti. Ponekad moram jednom ili dvaput udariti šakom u jednu i drugu nogu ne bi" li i" malo opustio. Ca, to jako boli.D %oji miši*i mogu biti uporniji čak i od mene. )ni dobro slijede moje namjere, izdržljivi su i na izvjestan način sve su bolji. 3li, nikad nisu spremni na kompromis. I nikad ne odustaju. )vo je moje tijelo sa svim njegovim ograničenostima i "irovitostima. #aš kao što je moje li+e samo moje, sve i ako mi se ne svi-a, nemam drugo pa se moram zadovoljiti njime. to sam stariji, to lakše pri"va*am takve stvari. )tvorite "ladnjak  i možete sku"ati ukusan, zapravo jako ukusan i vrlo domišljat obrok od ostataka koje ondje imate. ve što imate u "ladnjaku jesu jedna jabuka, jedan luk, komad sira i nekoliko jaja. 3li, ne očajavajte. na-ite se s onim što vam je pri ru+i. o je jedna od bolji" stvari u  pro+esu starenja. 0e* neko vrijeme opet trčim uli+ama okija, koje su u rujnu prepune ljudi. Zaostala vrelina ljeta u gradu posebna je priča. rčim ti"o, čitavo tijelo mije znojno. %ogu čak osjetiti kako kapa na mojoj glavi postupno postaje sve vlažnija. Znoj je dio moje jasne sjene dok  kaplje na tlo. $aplji+e znoja padaju na pločnik koji i" istog trena upije. #ez obzira na to kamo se uputili, izrazi na li+ima trkača na velike udaljenosti uvijek su isti. vi izgledaju kao da o nečemu razmišljaju dok trče. Pri tome, možda baš ni o čemu ne razmišljaju, ali izgledaju kao da napeto razmišljaju. Zadivljuju*e je što svi trče po ovakvoj vru*ini. 3li, 3li, kad bolje razmislim, to i ja činim. ok trčim stazom oko kompleksa ingu Kaiena, javlja mi se žena pokraj koje prolazim. Ispostavlja se da je čitatelji+a moji" knjiga. o se ne doga-a jako često, ali kadikad se ipak  dogodi. Zastajem i malo porazgovaramo. 'Aitam vaše romane ve* više od dvadeset godina', objašnjava mi. Počela i" je čitati kao tinejdžeri+a, a sada je u kasnim tridesetima. 'vala vam', odgovaram joj. )boje se osmje"ujemo, rukujemo i pozdravljamo. #ojim se da mi je ruka bila jako znojna. &astavljam trčati, a ona odlazi prema svojem odredištu. a nastavljam trčati prema svojem odredištu. 3 koje je to> &aravno, &e? Nork.

8.

3. listopada 2005. • Cambridge, Massachusetts

&# ' !$ &$M * ONO #R'%M 'M$O KON%&K' RP U širem gradskom području #ostona svakog ljeta nai-e nekoliko nepodnošljivo vru*i" dana, pa psujete i proklinjete sve oko sebe. &aravno, preživite li to, ostatak ljeta nije tako loš. #ogatu #og atuni ni pob pobjeg jegnu nu od vrelin vrelinee u 0ermont rmont ili
32

spremišta. 3ko 3ko mu se pro"tije, čovjek može lako prije*i prij e*i s jedne strane rijeke na drugu. rve*e  je ogoljeno i nji"ove tanke grane njišu se i dodiruju na vjetru, proizvode*i zvukove poput stari", su"i" kostiju. u i tamo, visoko u deblima, čovjek može uočiti vjeveričja gnijezda. %ora da spavaju dubokim snom u svojim skrovištima. ata gusaka dolije*u iz $anade,  podsje*aju*i me daje sjevernije odavde još mnogo "ladnije. 0jetar što puše preko rijeke "ladan je i oštar poput tek izbrušena sječiva. ani su sve kra*i, obla+i sve guš*i. %i trkači sada nosimo rukavi+e, vunene kape navučene su nam sve do ušiju, a poneki od nas koriste i "igijenske maske za disanje. Ipak, vr"ovi prstiju i ušiju uvijek su nam "ladni.  &ije u pitanju samo "ladni vjetar, da je tako još bi bilo dobro. 3ko je čovjek uvjeren da se s nečim može izboriti, onda mu je mnogo lakše. 3li, najgore je kad nai-e snježna oluja. nijeg što je napadao preko no*i zaledi se u golemu sklisku ledenu površinu, pa se po takvim stazama gotovo ne može trčati. Zato smo mi trkači primorani odustati od svakodnevnog trča trčanja nja i da bism bismoo osta ostali li u /orm /ormi, i, od odla lazi zimo mo pliv plivat atii na zatv zatvor oren enee baze bazene ne,, vo vozi zimo mo on onee  besmislene neljudske neljudske sta+ionarne sta+ionarne bi+ikle i čekamo čekamo prolje*e. $ao što ve* znate, rijeka o kojoj pišem zove se <"arles. %nogi ljudi vole povremeno  boraviti uz rijeku. edni odlaze na dugo pješačenje, pješačenje, izvode psa psa u šetnju, voze bi+ikl ili se bave rekrea rekreativ tivnim nim trčan trčanjem jem,, a drugi drugi uživaj uživajuu u utrkiv utrkivanj anjuu na kotura koturaljk ljkam amaa ili na daska daskama ma s koturaljkama. C$oliko je taj oblik zabave uistinu zabavan, uop*e ne mogu dokučiti.D $ao da su privučeni magnetom, ljudi se okupljaju duž obala rijeke. Kledati u takvo obilje vode i to svakoga dana vjerojatno je bitno za ljudska bi*a. )vo,  za ljuds(a bi'a, vjerojatno je pretjerano i uop*eno = ali znam da je strašno bitno jednoj osobi: meni. 3ko pro-e neko vrijeme da ne vidim vodu, imam osje*aj da duboko u meni nešto  presušuje. 0jerojatno je taj osje*aj sličan onome koji ima ljubitelj glazbe kad je zbog nekog razloga duže odvojen od glazbe. Ainjeni+a što sam odrastao pokraj mora vjerojatno ima neke veze s time. Površina vode mijenja se svakodnevno5 njena boja, obli+i valova, brzina struje. vako godišnje doba donosi izrazite promjene kako biljkama tako i životinjama koje žive u blizini rijeke. )bla+i kojekakvi" oblika pojave se i nestanu, a površina rijeke, osvijetljena sun+em, odražava te bijele oblike onako kako se pojave i nestanu, ponekad vrlo vjerno, ponekad sasvim izobličeno. $ad god je u pitanju promjena godišnji" doba, smjer vjetra mijenja se kao da je netko pritisnuo električni prekidač. Zanimljivo je što trkači osje*aju svaku, makar i najmanju promjenu godišnji" doba, i to na vlastitoj koži, čak i način na koji vjetar puše i kakav miris donosi. uboko sam svjestan da usred svega toga predstavljam si*ušnu mrvu u golemom mozaiku prirode. a sam lako zamjenjiva prirodna pojava, poput vode koja teče ispod mosta i otječe u more. U ožujku se golemi nanosi snijega napokon počnu topiti i nakon bljuzgavi+e koja redovito uslijedi nakon što snijeg okopni i sve se osuši = upravo u vrijeme kad ljudi počnu odlagati teške zimske kapute i ponovno se pojavljivati duž <"arlesa gdje *e krajem travnja pro+vjetati trešnja = počinjem se osje*ati kao da sam izašao na pozorni+u na kojoj je dekor ve* sasvim  postavljen, jer, jer, #ostonski #ostonski maraton se bliži.  &ažalost, sada je tek početak listopada. 0e* je poprilično "ladno za trčanje u maji+i bez rukava, ali i prerano za trenirku dugi" rukava. oš mjese+ i koji dan, pa *u sudjelovati u  &e?Borskom maratonu. Upravo je vrijeme da smanjim količinu pretrčani" kilometara i oslobodim se umora koji sve češ*e osje*am. Pravi je trenutak da počnem smanjivati napore. #ez obzira na to koliko od današnjeg dana idu*i" dana pretrčao, to mi ne*e pomo*i u samoj utr+i. Zapravo, može smanjiti moje šanse. Kledaju*i u malu bilježni+u u koju zapisujem misli o trčanju, čini mi se da sam se ipak dobro pripremio za taj maraton: lipanj: 276 km srpanj: E66 km kolovoz: E76 km rujan: E66 km

33

ve skupa izgleda prilično dobro. jedni prosjek pretrčani" kilometara u lipnju iznosi 82,7, u srpnju M7, u kolovozu JM,7 i u rujnu M7 km. )čekujem da *e krajnji broj pretrčani" kilometara u listopadu biti jednak onome iz lipnja, otprilike 276 km. $upio sam i nove %izuno tenisi+e za trčanje. U golemoj trgovini sportske odje*e u %ožda svega nekoliko. 3li, sve i da sam tada imao kosu spletenu u dugi konjski rep, sumnjam da bi se moj rep tako pobjedonosno nji"ao kao nji"ovi. 3 moje noge ne bi tako lakonogo i "itro trčale kao nji"ove. &išta bolje nisam mogao ni očekivati. Ipak, te su djevojke  bru+oši+e na jednom jedinom arvardu. arvardu. oista je zanimljivo promatrati te jako lijepe djevojke dok trče. ok i" tako promatram, sasvim jednostavna misao mi padne na pamet: jedna genera+ija smjenjuje drugu. Kotovo sve stvari na ovome svijetu tako /unk+ioniraju, pa se ne osje*am loše kad me prestignu. e djevojke imaju svoj ritam, svoj osje*aj za vrijeme, ili *e prije biti, za prolaznost vremena. Isto

34

tako, ja se držim svoga ritma, svoga osje*aja za vrijeme. a dva načina gledanja na stvari sasvim su suprotna, ali tako i treba. ok rano ujutro trčim uz rijeku <"arles često sretnem iste ljude. edna od nji" je oniža Indijka koja u to vrijeme izlazi u šetnju. Pretpostavljam da joj je oko šezdeset godina, vrlo je vitka, ima jako otmjene pokrete i uvijek je besprijekorno odjevena. Audno = ali možda uop*e nije toliko čudno = svakog dana na sebi ima sasvim drugačiju odje*u. ednom je na sebi imala  jako elegantan sari, drugi put savim komotan gornji dio trenirke s imenom odre-enog /akulteta. 3ko me pam*enje dobro služi, nikad je nisam vidio dva puta u istoj odje*i. ok  svakog jutra trčim, jedno od mali" zadovoljstava koje uistinu osje*am jest da vidim što *e imati na sebi. oš jedna osoba koju svakog dana sretnem krupni je stari bijela+ koji žustro "oda s velikom +rnom longetom na desnoj nozi. %ožda to nosi zbog neke ozbiljne ozljede. u istu +rnu longetu, koliko se mogu sjetiti, ima ve* četiri mjese+a. Hto li mu je to bilo s nogom> Hto god bilo, ne usporava ga, i "oda jako brzim ritmom. luša glazbu na neke goleme slušali+e i nijemo i "itro korača stazom uz rijeku. BanCuet. )naj veseli re/ren '"uu, rče*i rče*i jučer slušao sam album 4olling tonesa  Be++ars BanCuet. "uu' u pjesmi &"mpat#" for t#e !evil savršena je pratnja tijekom trčanja. an prije slušao sam album =eptile (ri+a
@

@

Upravo Upravo dok trčim kojekakve kojekakve misli o književno književnosti sti padnu mi na pamet. Ponekad Ponekad mi ljudi  postave ovakvo pitanje: 'Poštovani gospodine %urakami, vi živite veoma zdravim životom, ne mislite li da jednog dana ne*ete uop*e više mo*i pisati>' $ad sam u inozemstvu takva  pitanja su rijetkost, ali kad sam u domovini, mnogi apan+i misle da je pisanje romana  prilično nezdravo zanimanje, da su romanopis+i izopačene osobe i da u dobroj mjeri žive nezdravim i opasnim životom kako bi mogli pisati o tome što su doživjeli. &aravno, postoji široko rasprostranjeno mišljenje da se pisa+ koji živi nezdravim i opasnim životom udaljava od svakidašnjeg, beskrajno dosadnog života kako bi mogao dosegnuti umjetničku čisto*u kakva mu je potrebna za stvaranje. akav način razmišljanja ve* neko vrijeme prevladava. U /ilmovima i tv dramama odavno se koriste takvim banalnostima = ili, da barem kažem koju dobru riječ = na takav način opisuju lik umjetnika. Uglav Ug lavnom nom se slažem slažem s razmiš razmišlja ljanje njem m da je pisan pisanje je romana romana jako jako nezdr nezdrava ava ljuds ljudska ka djelatnost. %i pis+i, kad se odlučimo pisati roman, kad počnemo razmišljati o radnji koja se  provlači kroza nj, bez obzira na to je li to ili nije vrsta otrova koji se krije krij e negdje duboko u čovječanstvu, čovječanstvu, on ipak izbije na površinu. vaki pisa+ mora se suočiti s tim otrovom i, svjestan op*e opasnosti, svaki pisa+ mora za sebe prona*i način na koji *e se izboriti s time, jer inače njegova kreativnost ne*e nikada izbiti na vidjelo. C%olim vas da me ispričate zbog ove čudne ali očite analogije: kod ribe koju u apanu zovemo  fu+u, najslasniji dio nalazi se uz žlijezdu koja luči otrov = otprilike o nečemu sličnom i ja ovdje pišem.D #ez obzira na to kako to mogli tumačiti, ipak je to nezdrava djelatnost. Zato umjetnička aktivnost još od samog početka u sebi sadrži i dijelove koji su nezdravi i aso+ijalni. a u to uop*e ne sumnjam. Upravo me-u pis+ima i drugim umjetni+ima ima  priličan broj oni" čiji su životi dekadentni ili koji se ponašaju aso+ijalno. Zapravo, želim izjaviti da ne poričem istinu. )ni me-u nama koji se nadaju da *e se još dugo baviti pisanjem moraju razviti svojevrstan osobni obrambeni sustav kojim se mogu oduprijeti opasnim Ci katkada čak  smrtonosnimD otrovima koji su se zadržali u nama. 3ko u tome uspijemo, možemo se mnogo

35

djelotvornije suprotstaviti još opasnijim otrovima. rugim riječima: možemo stvoriti mnogo snažniju, dojmljiviju prozu. U tom slučaju, čovjek mora imati silnu snagu kako bi stvorio obrambeni sustav i uspio ga održati za duže vrijeme. u i takvu energiju čovjek mora negdje  prona*i, gdje li drugdje drugdje nego u svojoj svojoj psi"i/izičkoj kondi+iji> %olim vas, nemojte me razumjeti pogrešno. &e želim tvrditi da je način na koji ja pišem  jedini ispravan put koji bi pis+i trebali slijediti. #aš kao što u književnosti postoji mnoštvo žanrova i podžanrova, tako postoji i mnoštvo raznoliki" pisa+a, a svaki od nji" ima svoj  pogled na svijet. )no o čemu pišu razlikuje se, i +iljevi su im sasvim drugačiji. akle, nije istina da za prozaika postoji samo jedna mogu*nost. 0aljda je to u današnje vrijeme svakome  jasno. 3li, 3li, iskreno govore*i, želim li napisati opsežno i vrijedno djelo moram moram dati sve od sebe da u tome uspijem. Iskreno vjerujem da je to vrijedno mojeg truda, ili, ako vam se više svi-a ovako: vjerujem kako je bolje da barem pokušam nego da ništa ne učinim. )vo je ve* prilično trivijalno, ali izreka kaže: ako je nešto vrijedno truda, onda vrijedi dati +ijeloga sebe. Ili, u nekim slučajevima, vi*e od +ijeloga sebe. Leliti li se baviti nečim nezdravim kao što je to književnost, čovjek mora biti što je mogu*e zdraviji. o je moja životna izreka. rugim riječima, nezdravoj duši potrebno je zdravo tijelo. %ožda *e vam se učiniti paradoksalnim, ali to je nešto što duboko osje*am još otkad sam se počeo pro/esionalno baviti pisanjem. Zdravo i nezdravo ne nalaze se uvijek na suprot sup rotnim nim stran stranama ama.. e dvije dvije mogu* mogu*nos nosti ti nisu nisu u protur proturječ ječnos nosti ti neg negoo se mnogo mnogo prije prije nadopunjuju, a u nekim slučajevima čak djeluju zajednički. akako, mnogi ljudi koji žive zdravim životom razmišljaju jedino o što boljem zdravlju, a oni koji žive nezdravim životom razmišljaju jedino o tome. 3li, ako čovjek slijedi takav jednostrani pogled na stvari, život mu ne*e biti osobito plodan.  &eki pis+i koji su u mladosti napisali divna, zanimljiva, uvjerljiva djela, kad dosegnu odre-ene godine počnu osje*ati velik umor. Izraz (nji6evno potro*eni sasvim je primjenjiv na nji". &ji"ova kasnija djela mogu i dalje biti zanimljiva, a nji"ova nemo* može im čak dati dodatnu vrijednost, ali sasvim je očito da kreativna snaga ti" pisa+a slabi. 0jerujem da se to doga-a zbog toga što se nji"ova tjelesna snaga ne može izboriti s toksinom koji i" truje. posobnost organizma koja je sve do odre-enog dana mogla pružiti otpor i svladati taj otrov odjednom je počela slabjeti, a nji"ov obrambeni sustav sve je slabiji. $ad se to dogodi, pisa+ teško može biti i dalje intuitivno kreativan. Popustila je ravnoteža izme-u bujne mašte i tjelesni" sposobnosti koja je održavala njegovu kreativnost. Pis+u ne preostaje drugo nego  poslužiti se te"nikama i metodama kojima se tijekom vremena služio upotrijebivši preostalu snagu kako bi stvorio nešto što podsje*a na književno djelo = ali takva djela gotovo redovito ostaju tek pokušaj. U takvoj se situa+iji neki pis+i ubiju, a drugi jednostavno odustanu od  pisanja i odluče baviti se nečim drugim. drugim. 3koo je ikako 3k ikako mogu*e mogu*e,, volio volio bi" izbje* izbje*ii takvu takvu kn knjiž jiževn evnuu potroš potrošeno enost. st. %oja %oja vizija vizija književnosti mnogo je spontanija i povezanija, zapravo to je književnost iz koje snažno izbija  prirodna, pozitivna životna snaga. Za mene, pisanje romana slično je usponu na strmu  planinu, tegobno napredovanje uz oštru liti+u, dosegnuvši vr" nakon dugog i mukotrpnog  penjanja. Aovjek ili uspije nadvladati svoje ograničenosti ograničenosti ili ne uspije, nema tre*eg. o o uvijek  imam na umu dok pišem. uvišno je napominjati, jednog dana počet *e popuštanje.  vremenom se neizbježno dogode tjelesne promjene. Prije ili poslije tijelo je poraženo i raspada se. $ad do-e do tjelesnog propadanja, i du" Csude*i po svemuD jednako nestaje. uboko sam svjestan toga. %e-utim, trudim se odgoditi, koliko god je mogu*e, onaj tren kad *e moja životna vitalnost  biti poražena i tijelom zavladati otrovi. o je moj +ilj kao pis+a. )sim toga, u ovom trenutku nemam vremena za dokoli+u. Upravo zbog toga čak i vrlo izdržljivi ljudi kažu za mene: '%a taj nije umjetnik.' ok ja nastavljam trčati. Hestog listopada trebam održati predavanje na Institutu te"nologijeG, i s obzirom na to da *e vjerojatno biti prisutno mnogo ljudi, trče*i danas vježbao sam govor koji trebam održati TehnoogF; G M'T 6Massausetts 'nstitute o? TehnoogF;

36

Cnaravno, ne glasnoD. $ad se bavim takvim stvarima, ne slušam glazbu. edino ustrajno šapu*em na engleskom. $ad sam u apanu veoma rijetko nastupam pred publikom. Uop*e ne držim predavanja. Ipak, u jedinjenim ržavama održao sam prilično mngo predavanja na engleskom jeziku i nadam se da *u, ako se ukaže prilika, tako i nastaviti. Audno , a" mnogo se lagodnije osje*am ako govorim osrednjim engleskim nego tečnim japanskim jezikom. %islim da je to zbog toga što kad moram krajnje ozbiljno govoriti o nečemu na japanskom, imam dojam da *u se izgubiti u moru riječi. Postoji beskrajan broj mogu*nosti i varijanti kako se mogu izraziti na japanskom.  &aime, ja i japanski u vrlo smo prisnom odnosu. Zato, ako trebam govoriti pred velikim  brojem nepoznati" nepoznati" ljudi, zbunim se i osje*am osje*am se nelagodno nelagodno kad izgovorim izgovorim čitavu buji+u riječi. $ad je u pitanju japanski jezik, želim što više i duže sjediti osamljen za stolom i pisati. &a doma*em terenu mogu se uspješno baviti riječima i nji"ovi me-usobnim vezama, i to  onako kako želim, oblikuju*i i" u odre-eni tekst. Uostalom, to mi je posao. 3li, kad pokušam  javno govoriti o stvarima za koje sam siguran da sam i" točno utvrdio, osje*am da se u mojem govoru nešto važno izgubilo. er ja sam osoba koja se ne može tako lako pomiriti s takvim zbunjuju*im  gubitkom. $ad se ve* odlučim pri"vatiti pri"vatiti i održati održati predavan predavanje je na stranom jeziku, moje lingvistič lingvističke ke sposob spo sobno nosti sti prilič prilično no su ograni ograničen čene: e: premd premdaa veo veoma ma volim volim čitati čitati knjige knjige na eng englesk leskom, om, govorenje na engleskom nije mi jača strana. 3", zbog toga se osje*am mnogo lagodnije dok  držim predavanje. ovoljno je da pomislim: to je strani jezi(, *to ti tu mo6e*- o mi je bilo veoma zanimljivo otkri*e. &aravno, treba mi vremena da se pripremim. Prije nego što iza-em na  podij moram upamtiti govor od četrdesetak minuta na engleskom. 3ko samo čitate napisani tekst, publi+i sve djeluje beživotno i nezanimljivo. %oram izabrati riječi koje mije lako izgovoriti kako bi me prisutni mogli razumjeti5 isto tako, ne smijem i" zaboraviti nasmijati kako bi se mogli opustiti. )nima koji doista slušaju ono što govorim moram nekako pokazati tko sam. Aak i ako moje predavanje traje manje od sat vremena, moram pridobiti publiku ako želim da me s pozornoš*u sluša. 3 da bi" u tome uspio svoj govor moram ponoviti bezbroj  puta, a za to je potreban potreban velik trud. 3li, to je i vrsta nagrade koja dolazi dolazi s novim izazovom. izazovom. rčanje je sjajna aktivnost tijekom koje se trudim zapamtiti govor. Kotovo nesvjesno trčim, redaju*i riječi u glavi. )dmjeravam ritam rečeni+a, način na koji *e zvučati. ok tako razmišljam i smišljam mogu trčati na velike udaljenosti, drže*i se prirodnog ritma koji me ne umara. Ponekad, dok u glavi vježbam govor, u"vatim se kako izvodim razne pokrete i grimase, a ljudi koji dolaze iz suprotnog smjera gledaju me čudnim pogledima. G G G ok sam danas trčao ugledao sam punašnu kanadsku gusku kako leži mrtva na obali rijeke rijeke <"arlesa. <"arlesa. I jednu mrtvu vjeveri+u vjeveri+u što je ležala ležala pokraj pokraj stabla. stabla. )bje lešine lešine izgledale izgledale su kao da su u dubokom snu, ali bile su mrtve. Izrazi su im bili smireni kao da su mirno  pri"vatile kraj života, kao da su napokon doživjele punu slobodu. U blizini spremišta za čam+e uz samu rijeku sreo sam besku*nika koji je na sebi imao nekoliko komada prljave odje*e. Kurao je koli+a za kupnju i glasno izvikivao: '3meri+a t"e #eauti/ul'. e li uistinu to mislio ili je tek bio ironičan, nisam mogao zaključiti. U svakom slučaju, ušli smo u listopad. Prije nego što toga budem svjestan, i ovaj mjese+ *e pro*i. 3 ružno ružno godišnje doba tek što nije stiglo.

:. 2E. lipnja F8. 9 ezero aroma, okkaido N'TKO N'% *!$R'O E$KOM O &TO< N'TKO N'% R$(B'O )$E* este li ikad pretrčali stotinu kilometara u jednom jedinom danu> Kolema ve*ina ljudi

37

diljem svijeta Coni koji su zdravi, usu-ujem se re*iD nikad nije doživjela takvo iskustvo. &i=  jedna normalna osoba ne bi učinila nešto toliko ludo i odvažno. 3li ja jesam, jednom. Uspio sam istrčati utrku koja je trajala od jutra do večeri, puni" F66 km. $ao što možete zamisliti,  bilo je is+rpljuju*e i poslije toga sam se zarekao da nikad više ne*u trčati. &i sad ne vjerujem da *u to ikad više pokušati, ali nikad se ne zna što budu*nost donosi. %ožda *u jednog dana, zaboravivši lek+iju koju sam naučio, pri"vatiti izazov da ponovno trčim neku sličnu ili  jednako dugu utrku. Aovjek mora mora biti strpljiv da bi doznao doznao što sutrašnji dan donosi. donosi. U svakom slučaju, ako se sada osvrnem na tu utrku, jasno mi je da mi je, kao trkaču, silno mnogo značila. &i danas mi nije sasvim jasno kakvo bi značenje moglo imati ti" pretrčani" F66 km, ali kao vrsta postupka postupka koji se razlikuje od normalno normalnog, g, svakodne svakodnevnog vnog,, čovjek čovjek bi očekivao očekivao da dono donosi si svojevrst svojevrstan an osje*aj osje*aj samopouz samopouzdanja danja i samospo samospoznaje znaje.. Zapravo, Zapravo, takav takav  postupak trebao bi vam pružiti nekoliko novi" podataka o tome tko ste. $rajnji rezultat trebala bi biti promjena pogleda na vlastiti život, njegove boje i oblike. 0iše=manje to se i meni dogodilo i doista sam se promijenio. )vo što slijedi tekst je zasnovan na bilješkama koje sam zapisao nekoliko dana nakon te utrke kako ne bi" zaboravio detalje. Aitaju*i ove zabilješke poslije deset godina, sve misli i svi osje*aji koje sam tog dana doživio vratili su mi se sasvim jasno. 0jerujem da *ete, kad  pročitate ovaj tekst, dobiti jasnu sliku kakve mi je uspomene ta tegobna utrka ostavila, kako one radosne tako i one prilično mučne. 3li, možda uop*e ne*ete s"vatiti što sam svime što slijedi želio kazati. a utrka od stotinu kilometara doga-a se svake godine u lipnju, na jezeru aromi, otok  okkaido. U ostalim dijelovima apana u to vrijeme vlada kišno razdoblje, ali otok okkaido nala nalazi zi se mnog mnogoo sjev sjever erni nije je.. 4ano 4ano ljeto ljeto na o okk kkai aidu du veom veomaa je ug ugod odno no,, prem premda da na najsjevernijem dijelu otoka, gdje se nalazi jezero aroma, čak se ni usred ljeta ne osje*a ljetna toplina. 4ano ujutro kad utrka započne još je jako "ladno i svaki trkač mora se toplo odjenuti. $ako dan odmiče postupno se i temperatura penje, a trkači, nalik na kuk+e koji prolaze kroz  preobrazbu, malo=pomalo svlače džempere i debele maji+e. Premda sam na rukama zadržao rukavi+e, pred kraj utrke skinuo sam sve sa sebe i ostao u maji+i bez rukava zbog čega sam se ubrzo počeo tresti od "ladno*e. a je kojim slučajem padala kiša bio bi" se uistinu smrznuo, na sre*u iz posve oblačnog neba nije pala ni kap kiše. rkači rkači sve vrijeme trče oko obale jezera arome koje gleda prema )"otskom moru. Aak i onaj prvi Cmožda i jediniD put kad trčite oko arome lako s"vatite koliko je to jezero veliko. Utrka počinje iz grada Nuubetsua, koji se nalazi na zapadnoj obali, a krajnji +ilj je mjesto okoro+"o Ckoje su iznenada, ne znam zašto, preimenovali u $itamiD na istočnoj strani. Posljednji dio staze prolazi kroz &a+ionalni park Qakku, gdje se nalazi stoljetni botanički vrt koji se proteže dugim i uskim obalnim područjem koje gleda na more. Za vrijeme utrke = ako si to kao trkač možete priuštiti, pogled na okolinu je nezaboravan. Začudo, dok utrka traje  prometna poli+ija ne kontrolira promet jer je broj automobila na toj +esti zanemariv, zanemariv, a isto tako i broj gledatelja. $rave opušteno pasu travu uz +estu. &aravno, nji" trkači uop*e ne zanimaju. &ji" jedino zanima sočna zelena trava koju pasu i preživaju glava pognuti" do tla. )sim toga, trkači trče i nisu opušteni kao što su krave. &akon četrdesetog kilometra, otprilike na svaki" deset kilometara postavljeno je kontrolno mjesto i ako u odre-enom vremenskom razmaku ne uspijete pro*i pokraj svakog kontrolnog mjesta, automatski ste isključeni iz utrke. 0rlo su strogi po tom pitanju i svake godine mnogi trkači budu diskvali/i+irani. &akon dugog i zamornog putovanja do najsjevernijeg dijela japanskog teritorija, i to samo da bi" sudjelovao u utr+i oko jezera arome, svakako ne želim biti diskvali/i+iran usred utrke. U svakom slučaju, odlučan sam trčati brže od zadanog prolaznog vremena. vremena. a je utrka najstariji i najznačajniji ultramaraton u apanu, a čitav doga-aj organiziraju i sjajno vode ljudi koji ovdje žive. oista je zadovoljstvo sudjelovati u tom trkačkom doga-aju.  &ema mnogo toga o čemu bi" mogao mogao pisati o prvom dijelu utrke, sve do mjesta za odmor  na pedeset i petom kilometru. rčim neumorno i ti"o. &e osje*am neku veliku razliku prema uobičajenom ranonedjeljnom trčanju. Izračunao sam da *u, uspijem li održati ritam od oko

38

šest minuta po kilometru, uspjeti završiti utrku za oko deset sati. Pridodavši vrijeme za odmor  i okrepu, ponadao sam se da *u čitavu utrku završiti za manje od jedanaest sati Ckasnije sam otkrio da sam bio pretjerano optimističanD.  &a četrdeset i drugom kilometru trkači nailaze na znak na kojem šturo piše: 'Udaljenost maratona'. Ima čak i bijela +rta na as/altu koja označava točno mjesto. &a pretjerujem kad kažem da sam osjetio dr"tavi+u koja je prostrujila čitavim mojim tijelom onog trena kad sam  pretrčao preko te +rte, jer to je bio prvi put da trčim udaljenost ve*u od maratona. Za mene je to bilo nešto poput Kibraltarskog tjesna+a iza kojeg se širilo nepoznato more. Hto me ondje čekalo, kakva su nepoznata stvorenja ondje živjela, nisam imao pojma. &a svoj način osje*ao sam svojevrstan stra" kakav su vjerojatno osje*ali moreplov+i u antičko doba.  &akon što sam prošao to mjesto i dok sam se približavao pedesetom kilometru, osjetio sam blagu tjelesnu promjenu, kao da su se miši*i u mojim nogama počeli stezati. Istodobno sam počeo osje*ati glad i žed. oš prije utrke bio sam odlučio da *u na svakom mjestu za odmor popiti nekoliko gutljaja vode, bez obzira na to "o*u li biti žedan, ali čak i tako, poput zlosretne sudbine, poput +rnog sr+a no*ne kralji+e, žed me neprestano progonila. Počeo sam se osje*ati nelagodno. ek sam bio pretrčao polovi+u utrke i ako sam se tada tako osje*ao, s razlogom sam se pitao "o*u li uop*e mo*i protrčati kroz +ilj.  &a pedeset i petom kilometru, na mjestu predvi-enom za odmor, presvukao sam se i  pojeo nekoliko zalogaja koje mi je supruga pripremila. utro je ve* uveliko prolazilo, pa je i temperatura bila ugodnija. Zato sam svukao trenirku i odjenuo čistu maji+u bez rukava i kratke "lače. ako-er sam promijenio tenisi+e u kojima sam trčao5 umjesto broja 16 koji sam sve do tada tada imao imao na nogama nogama,, obu obuoo sam broj 1F. &oge su mi poč počele ele oti+ati oti+ati,, pa sam bio  primoran obuti malo udobnije udobnije tenisi+e. #ilo je sasvim oblačno oblačno i odlučio sam skinuti skinuti kapu koju sam nosio kako bi" se zaštitio od sun+a. $apu sam tako-er nosio kako bi" se zaštitio od kiše, ali činilo se da ne*e kišiti. &ije bilo odve* "ladno a ni pretjerano vru*e, idealni uvjeti za utrku na duge staze. Uz malo vode progutao sam sadržaj dviju energetski" vre*i+a u obliku gela,  pojeo komad kru"a s masla+em i jedan keks. &ekoliko minuta sam se pažljivo protezao i izmasirao listove, koje sam potom poprskao sprejom za ras"la-ivanje. Umio sam se, obrisao znoj i prljavštinu i olakšao se u nužniku. )dmarao sam se desetak minuta, ali nijednom nisam sjeo. lamo sam osje*aj da ako sjednem, ne*u više biti u stanju ustati i nastaviti trčati. 'este li dobro>' netko me pitao. 'asvim sam dobro', odgovorio sam kratko i jednostavno.  &akon što sam se napio napio još vode i nekoliko nekoliko puta protegnuo, nastavio sam trčati. ada više nije bilo prekida do +ilja. 3li, čim sam nastavio trčati osjetio sam da nešto nije u redu. %iši*i u nogama stegnuli su mi se poput stare, stvrdnute automobilske gume. oš uvijek sam se osje*ao snažno, disanje je bilo ravnomjerno, ali noge me više nisu slušale. Imao sam i želju i snagu da i dalje trčim, ali noge su se drugačije ponašale. Prestao sam razmišljati o nogama koje me nisu "tjele slušati i usredotočio se na gornji dio tijela. Hiroko i snažno sam zama"ivao rukama dok sam trčao, pokušavaju*i na taj način  prenijeti silinu zama"a iz gornjeg dijela u donji dio tijela. $oriste*i se takvim prijenosom snage uspijevao sam pokretati noge Cpremda su mi nakon utrke zglobovi otekliD. &aravno, takvim načinom trčanja napredovao sam jako sporo, zapravo uop*e nisam trčao nego brzo "odao. Iznenada, kao da im je sinulo i ponovno postalo jasno što od nji" očekujem, ili *e prije  biti da su se odlučili prepustiti sudbini, miši*i nogu su se opustili i mogao sam trčati gotovo uobičajenim tempom. Premda sam opet ovladao nogama, taj dvadeset i jedan kilometar od odmorišta na pedeset i petom kilometru staze do sedamdeset i šestog bili su strašno bolni. )sje*ao sam se poput komada komada govedine koji mesar mesar propušta propušta kroz stroj za mljevenje mljevenje.. Imao sam volju da nastavim nastavim trčati, ali sada se ve* +ijelo moje tijelo bunilo. $ao da sam pokušavao voziti automobil uz  jako strmu padinu, ali sa spuštenom ručnom kočni+om. Imao sam osje*aj da mi se tijelo raspada na sastavne dijelove. )stavši bez goriva, sa zavrtnjima koji su popustili, sa zup+ima zupčanika koji se zaglavio, sve sporije sam trčao dok su me brojni trkači prestizali. i*ušna i mršava stari+a od sedamdesetak godina protrčala je pokraj mene, doviknuvši mi: 'amo

39

"rabro naprijed!' Hto li *e se još dogoditi u preostalom dijelu utrke, pitao sam se. oš sam imao gotovo četrdeset kilometara za pretrčati. ijekom trčanja, pojedini dijelovi mojeg tijela, jedan za drugim, počeli su me boljeti. Isprva me jako bolio desni kuk, potom lijevi kuk itd. vaki dio mojeg tijela dočekao je nekoliko svoji" minuta da iza-e nasred s+ene i odigra svoj dio pritužbe. #oli, izrazima nezadovoljstva nezadovoljstva i prigovorima jasno su me upozoravali da više ne*e podnositi moju samovolju. Za nji" nji" je, baš kao i za mene, mene, utrka utrka od stotin stotinuu kilome kilometar taraa bila bila potpun potpunaa nepoz nepoznan nani+a i+a,, nedoživljeno iskustvo, i svaki dio tijela na svoj se način žalio. asvim dobro sam i" razumio, ali ja sam jedino želio da se ne bune i nastave trčati. Poput antona ili 4obespierrea, koji su rječito pokušavali uvjeriti nezadovoljne i pobunjene članove 4evolu+ionarnog suda, pokušao sam razgovarati sa svakim pojedinim dijelom tijela traže*i malo više suradnje. rabrio sam i", držao i" na okupu, laskao im, grdio i" i trudio im se dodvoriti. &amo jo* malo izdr6ite, govorio sam im.  emojte me ba* sada izdati. 3li, kad bolje razmislite = a ja uistinu jesam = anton i 4obespierre završili su na giljotini, odrubljeni" glava.  &a kraju, stisnuo sam zube i kako sam umio i znao uspio pretrčati posljednji" dvadeset kilometara trpe*i velike muke.  Da nisam ljuds(o ljuds(o bi'e. Da sam obi)an stroj. stroj. e moram moram ni*ta osje'ati. &amo &amo naprijed.  &eprestano sam to ponavljao. edino o tome sam razmišljao i tako sam se ipak uspio spasiti. a sam se ponašao kao osoba od krvi i mesa, bio bi" se srušio od boli. )ndje i tada  postojalo je samo moje  ja. 3 da bi moje ja postojalo, bila je potrebna i svijest o mojem ja. %orao sam priznati samome sebi da su sve to tek obične konven+ije. o je čudan način razmišljanja, pa je i sam osje*aj jako čudan = svijest koja pokušava pore*i svijest. Aovjek se mora prisiliti na netjelesni način razmišljanja. Instinktivno sam s"vatio da je to jedini način da uspijem.  Da nisam ljuds(o ljuds(o bi'e. Da sam obi)an stroj. stroj. e moram moram ni*ta osje'ati. &amo &amo naprijed. Ponavljam te riječi poput mantre. Ponavljam i" me"anički, poput stroja. vim silama se trudim, što je mogu*e više, zanemariti osjetilne dojmove. ve što vidim jest nekoliko metara tla preda mnom, ništa više. akako, nemam oči na le-ima pa iza sebe isto tako ništa ne vidim.
40

 &ije mi jasno logično objašnjenje svega toga ili zakonomjeran slijed tog doga-aja, ali doista  pro*ao (roz (roz nešto. sam uvjeren u stvarnost u kojoj sam  pro*ao  &akon toga nisam više morao razmišljati. rugim riječima, nisam više morao svjesno razmišljati o tome da ne trebam ni o čemu razmišljati. ednostavno sam se trebao prepustiti razvoju doga-aja, pa *u do +ilja sti*i bez problema. Uspijem li se prepustiti tome, neka vrsta sile *e me voditi sve do +ilja. $ad čovjek trči stotinu kilometara, za očekivati je da *e se osje*ati umorno. #arem to nije nikakva mudrost. &akon odre-enog broja prije-eni" kilometara, umor je neizbježan pratila+ trkača. %oji miši*i nisu više predstavljali pobunjene članove 4evolu+ionarnog 4evolu+ionarnog suda i činilo se da su odlučili prekinuti s pritužbama. &itko više nije udario šakom o stol, nitko nije razbio čašu. čašu. %oji %oji miši*i miši*i nijem nijemoo su pri"va pri"vatil tilii umor umor kao kao pov povije ijesnu snu činjen činjeni+u i+u,, kao nemino neminovnu vnu  posljedi+u 4evolu+ije. Preobrazio sam se u stvorenje kojim je upravljao automat čiji je jedini zadatak bio ritmično ma"ati rukama naprijed=natrag i pomi+ati noge. &isam razmišljao ni o čemu. &išta nisam osje*ao. Iznenada sam s"vatio daje čak i tjelesni bol koju sam donedavno osje*ao sasvim nestao. Ili se možda bio sakrio u kakav zape*ak poput ružnog starog komada  poku*stva koji koji nitko od uku*ana uku*ana više ne želi želi vidjeti.  pro*ao (roz tu nevidljivu zapreku, počeo sam prestizati U takvom stanju, nakon što sam  pro*ao  brojne trkače. Upravo nakon što sam prošao pokraj kontrolnog mjesta na sedamdeset sedamdeset i petom kilome kilometru tru do ko kojeg jeg morate morate sti*i sti*i ispod ispod vreme vremensk nskog og rezult rezultata ata od J sati sati i 17 minuta minuta ili ste diskvali/i+irani, mnogi drugi trkači, za razliku od mene, počeli su usporavati, a neki su čak i odustali od trčanja i počeli "odati brzim korakom. )d tog kontrolnog mjesta pa do +ilja, mora  biti da sam prestigao više od dvije stotine natje+atelja. #arem sam brojio do dvije stotine. vega jednom ili dvaput drugi trkač mi se uspio privu*i iza le-a i presti*i me. %ogao sam  brojiti one koje sam prestigao, jer moj mozak nije bio ničim drugim zauzet. )sje*ao sam se  posve is+rpljeno, is+rpljeno, ali i dalje sam mogao mogao trčati jer to sam jedino jedino i želio. #udu*i da sam sve radnje prepustio automatu, da mije netko rekao da nastavim trčati, vjerojatno bi" bio pretrčao i više od stotinu kilometara. Znam daje veoma čudno sve ovo što  pišem, ali na kraju utrke jedva sam znao tko sam ili što činim. Zapravo, takvo tjelesno i  psi"ičko stanje trebali su predstavljati ozbiljno upozorenje, ali ja se nisam tako osje*ao. ada ada  je moje trčanje ve* bilo zašlo u kraljevstvo meta/izike. Prvo se dogodila aktivnost zvana trčanje, a potom se pojavila i osoba zvana ja. rčim, dakle postojim. aj osje*aj postao je osobito snažan kad sam ušao u posljednji dio utrke, niz dugi  poluotok na kojem se nalazi Park +vije*a. o je krajolik za medita+iju i kontempla+iju. $rajobraz duž obale je zanosan, a miris )"otskog mora prožimao je zrak. Počelo se smrkavati Ca utrku smo započeli rano ujutroD. ako-er ako-er sam mogao nanjušiti onaj osobit vonj mlade trave koji najavljuje ljeto. 0idio sam i nekoliko lisi+a kako trče livadama. Zastale bi i začu-eno se zagl zagled edal alee u trka trkače če.. Ku Kust sti, i, kišo kišono nosn snii ob obla la+i +i nali nalikk na on onee sa slik slikaa brit britan ansk ski" i" slik slikar araa devetnaestog stolje*a prekrivali su nebo. &ije bilo ni daška vjetra. %nogi trkači u mojoj  blizini, vidno umorni, nijemo su trčali prema +ilju. )sje*ao sam zadovoljstvo zadovoljstvo i radost što sam i ja me-u njima. njima. Uda" Uda",, izda", izda", uda", izda"... Začudo, Začudo, da" mije i dalje bio pravilan. pravilan. mireno mireno sam udisao i izdisao. Isto tako, moje sr+e širilo se i stezalo pravilnim ritinom. Poput mije"a kakvog starog kovača, plu*a su savjesno unosila kisik u moje tijelo. %ogao sam osjetiti kako svi moji organi rade i razlikovati svaki zvuk koji su stvarali. vi su skladno radili. Promatrači duž +este "rabrili su nas, dovikuju*i: 'amo naprijed! Izdržite još malo!' Poput čistog i svježeg zraka, nji"ovi povi+i prodirali su +ijelim mojim tijelom. Zapravo, nji"ovi su glasovi  jasno prolazili kroz mene. mene.  Da sam ja, a u isto vrijeme nisam  ja. ako sam se osje*ao. 0rlo čudan, ali i smiruju* osje*aj. 4azum mi nije bio toliko važan. akako, kao pisa+ znao sam da moj razum kritički razmišlja o svakoj aktivnosti kojom se bavim. )duzmite mi razum, i nikad više ne*u uspjeti napisati čak ni dobru priču. Pa ipak, činilo mi se da mi u tom trenu razum nije bitan. 4azum mi jednostavno nije značio ništa. $ad se približim završetku trčanja na duge staze, gotovo redovito se javi osje*aj da što  prije želim završiti tu utrku. edino o tome razmišljam. 3li što sam bio bliži +ilju te utrke, nisam o tome razmišljao. am kraj utrke tek je trenutačan prelazak preko +rte koja označava

41

+ilj i sam po sebi nema neki velik smisao. Ista stvar je s našim životima. amo zato što postoji kraj, ne znači da naše postojanje ima ikakvog smisla. am trenutak smrti zapravo je taj  prelazak preko +rte, ili možda posredna vrsta meta/ore o prolaznoj naravi našeg postojanja.  &aravno, to je /ilozo/ski način razmišljanja, ali u ovom trenu nije mi stalo do toga. &ejasno sam doživio takvo iskustvo, ali manje riječima rij ečima a mnogo više kao tjelesni tj elesni osje*aj. Premda sam bio mrtav umoran, kad sam prošao kroz +ilj u mjestu okoro=+"ou osjetio sam veliku radost. Uvijek se osje*am radosno kad god u utr+i na veliku udaljenost pro-em kroz +ilj, ali ovog puta doista sam bio posve is+rpljen i slomljen. edva sam uspio podignuti desnu desnu ruku. 0rije 0rijeme me na mojem satu pok pokaz aziva ivalo lo je F8 sati sati i 12 minute minute po posli slije je pod podne ne.. )d  početka utrke do do +ilja trčao sam ukupno ukupno FF sati i 12 minute. Prvi put poslije pola dana trčanja napokon sam sjeo i ručnikom obrisao znoj, popio nekoliko gutljaja vode, izuo tenisi+e i dok je padao mrak, pažljivo izmasirao gležnjeve. ada sam sam poč počeo eo osje*a osje*ati ti nešto nešto sasvi sasvim m nov novoo = ne tako tako snažno snažno kao pon ponos os,, prije prije odreodre-enu enu vrstu vrstu ispunjenja, postignu*a. Zapravo, bila je to duboko intimna vrsta radosti, ali i olakšanja, jer   pri"vatio sam se nečega sasvim neizvjesnog, a imao sam dovoljno snage da u tome ustrajem do kraja. og trena osje*aj olakšanja nadvladao je osje*aj radosti i zadovoljstva. $ao da se duboko u meni zamršeni čvor postupno razmrsio, čvor za koji nikad prije nisam s"vatio da je  postojao u meni. meni. an nakon utrke oko jezera arome jedva sam uspio si*i stubištem. &oge su mi kle+ale, čitavo me tijelo boljelo i imao sam dojam da bi" svakog trena mogao pasti. %orao sam se čvrsto držati za ruko"vat kako bi" sišao stubištem. Poslije nekoliko dana bol u nogama je nestao i normalno sam se mogao uspinjati stube i silaziti stubama. &edvojbeno, tijekom mnogi" godina moje noge su se naviknule na trčanje na velike udaljenosti. Pravi problem, kao što sam maloprije napomenuo, predstavljale su moje ruke. a bi" nekako zaboravio na umor  u nožnim miši*ima, snažno sam zama"ivao rukama. an nakon utrke zapeš*e na desnoj ru+i mi je oteklo, po+rvenjeilo i počelo me boljeti. udjelovao sam u prilično velikom broju utrka na velike udaljenosti, ali to je bilo prvi put da su moje ruke, a ne noge, platile ve*u +ijenu. Ipak, daleko najznačajnija posljedi+a trčanja spomenutog ultramaratona nije bila tjelesna nego mentalna. )no što me dokrajčilo bio je svojevrstan osje*aj mrtvila, potpune otupjelosti, letargije. )djednom sam imao dojam da me čitavog obavija sumagli+a, nešto što sam tada tr(a)e )evv blue blues. s. CPremda je ono što sam uistinu osje*ao bilo mnogo bliže dojmu nazv nazvao ao tr(a mliječnobijele magli+e.D &akon tog ultramaratona izgubio sam zanos koji sam godinama imao za samo trčanje. &aravno, umor je učinio svoje i predstavljao je osnovnu smetnju, ali to nije  bio jedini j edini razlog. ama želja za trčanjem više nije bila izrazita kao prije. &isam si to mogao valjano objasniti, ali bilo mi je jasno: nešto se dogodilo sa mnom. &akon toga, broj utrka na kojima sam sudjelovao kao i broj pretrčani" kilometara znatno se smanjio. Ipak, i poslije toga sam se držao uobičajenog plana da barem jednom godišnje sudjelujem napravom maratonu. Aovjek ne može trčati do +ilja ako je malodušan, pa sam i dalje uporno trenirao i jednako uporno sudjelovao u utrkama na velike udaljenosti. 3li, nijednom nisam prosje)nosti. $ao da je čvor koji se razmrsio u meni, uspio doživjeti nešto više od uobi)ajene prosje)nosti. a kojeg nikad prije nisam bio svjestan, učinio da popusti i moje zanimanje za trčanje. &ije  problem bio samo u tome što je moja želja za trčanjem oslabjela. U isto vrijeme osje*ao sam da se nešto sasvim novo duboko ukorijenilo u meni. ijekom tog pro+esa u kojem je jedna stvar gubila na snazi a druga se snažno javljala, zbio se i taj neobični tr(a)ev blues. Hto bi" još mogao re*i o toj novoj stvari koja se snažno javlja u meni> &ikako ne uspijevam prona*i riječi kojima bi" to mogao valjano opisati, ali možda je nešto slično rezign rezigna+i a+iji, ji, pomire pomirenos nosti ti sa sud sudbin binom om.. %ožda %ožda malo malo pretjeru pretjerujem jem,, ali kao da sam nakon nakon  pretrčani" stotinu kilometara zakoračio na neko dru+o mjesto. &akon što je j e moj umor nestao nakon sedamdeset i petog kilometra moja svijest je postala sasvim prazna, stanje koje bismo mogli nazvati /ilozo/skim ili du"ovnim. &ešto me potaknulo da se mnogo više bavim svojim osje*ajima, a to novootkriveno samo=ispitivanje preobrazilo je moj odnos prema trčanju. %ožda prema trčanju više nemam onaj jednostavni, pozitivni odnos koji sam neko* imao.

42

 &isam sasvim siguran, možda pretjerujem. 0jerojatno sam se trčanjem bavio više i duže no što je trebalo, pa sam se s vremenom jednostavno umorio i zasitio. )sim toga, tada sam bio u kasnima četrdesetima, pa sam naišao na odre-ene,tjelesne smetnje koje su neizbježne za čovjeka ti" godina. 0jerojatno sam se suočio s činjeni+om da sam prešao vr"una+ svoji" tjelesni" sposobnosti. Ili sam možda prolazio kroz depresiju koju je izazvala neka vrsta muškog klimakterija. &ajprije *e biti da su svi ti čimbeni+i stvorili čudnu mješavinu osje*aja. $ao osoba koja je prošla sve to, jako mi je teško objektivno analizirati. Hto god to bilo, nazvao sam ga tr(a)ev blues. Pa ipak, to što sam uspio pretrčati stotinu kilometara na ultramaratonu pružilo mi je veliko zadovoljstvo, čak mi je dalo novu vrstu samopouzdanja. samopouzdanja. a sam i sada radostan što sam sudj sudjel elov ovao ao u toj toj utr+ utr+i. i. 3li, li, kad= kad=ta tadd mora moratt *u se suoč suočit itii sa spom spomen enut utim im po popr prat atni nim m  posljedi+ama. ugo nakon te utrke osje*ao sam svojevrsnu krizu = dakako, ne samo zato što su i vremenski rezultati bili u pitanju. vaki put kad sam istrčao maraton, moj vremenski rezultat bio je sve slabiji. vakodnevni trening i utrka postali su tek obične /ormalnosti koje sam uredno obavljao, ali više me nisu poti+ali kao neko*. $oličina adrenalina koji sam lučio na dan utrke, tako-er se počela smanjivati. Zbog svega navedenog na kraju sam zanimanje za maraton preusmjerio na triatlon i počeo se više zanimati za zidni tenis. I moj način života  postupno se promijenio promijenio i trčanje više nisam smatrao smatrao glavnim dijelom života. života. rugim riječima,  počeo se pove*avati pove*avati duševni jaz izme-u mene i trčanja. #aš kao što izblijedi onaj početni osje*aj ma"nitosti koji imate kad se tek zaljubite.  &apokon mi se čini da sam se počeo udaljavati i izvlačiti iz magle tr(a)evo+ bluesa koja me dugo obavijala. Istina, nisam je se uspio potpuno osloboditi, ali mogu osjetiti kako se u meni nešto mijenja. Ujutro dok vezujem vezi+e na tenisi+ama mogu naslutiti slabi znak neke  promjene u sebi. Lelim posvetiti dužnu pozornost tom novom izdanku koji niče u meni. #aš kao kad ne želim krenuti pogrešnim smjerom ili ne želim propustiti važnu vijest ili odre-eni doga-aj = moram se skon+entrirati na ono što se doga-a s mojim tijelom. Poslije dugo vremena ponovno osje*am zadovoljstvo što svakodnevno trčim i treniram  pripremaju*i se za idu*i maraton. Počeo sam pisati u novu bilježni+u, otvorio novu boči+u tinte i sada pišem o tome. Zašto se zbog trčanja baš sada osje*am toliko dobro, ne mogu  potanje objasniti. %ožda je povratak u
43

da iza-e na +estu i trči, na isti način na koji kad sam žedan +ijedim sok i pijem ga.  veseljem očekujem šesti studenoga i &e?Borski maraton kako bi" se uvjerio koliko *u uživati u samoj utr+i, koliko *u biti zadovoljan svojim trčanjem i na kakav *u način to posti*i. 0iše mi nije toliko stalo do vremenskog rezultata. %ogu se služiti kojekakvim taktikama, ali duboko sumnjam da *u ikad više trčati onako kao što sam neko* mogao. preman sam se s time pomiriti. &aravno, nije to istina kakvoj bi se čovjek radovao, ali to je sasvim normalno kad čovjek stari. #aš kao što ja igram svoju ulogu, tako i vrijeme igra svoju. 0rijeme svoj  posao obavlja mnogo vjernije, mnogo dosljednije no što sam ja ikad mogao. oš otkad postoji Cpitam se kad li je to bilo>D vrijeme neprestano prolazi ne stavši ni jednog jedinog trena. 3  jedan od privilegija koje su doživjeli oni koji nisu umrli mladi, blagoslov je što *e ostarjeti. Aeka nas čast tjelesnog propadanja i čovjek se mora naviknuti na takvu stvarnost.  &atje+anje s vremenom nije bitno. )no što mi sada mnogo više znači jest koliko u svemu mogu mogu iskren iskrenoo uživat uživati, i, i mogu mogu li utrku utrku od 12 kilome kilometra tra završi završiti ti s osje* osje*aje ajem m zadovo zadovoljs ljstva tva.. Uživat *u i vrednovati ono što se ne može izraziti brojkama, tražit *u osje*aj ponosa koji dolazi s dru+a)ije+ mjesta.  &isam više mladi* koji bi se sasvim usredotočio na postizanje rekorda, a ni običan stroj koji sve obavlja po zapovijedi. a sam ni više a ni manje pisa+ Cnadam se poštenD koji dobro  pozna svoja ograničenja, koji želi stoje mogu*e duže zadržati svoje sposobnosti kao i životnu vitalnost. )stao je još samo mjese+ dana do &e?Borskog maratona.

7.

E6. listopada 2667. 9
%&N * NG@ORK* $ao da tuguje tuguje zbo zbogg poraza poraza bos boston tonske ske bejzb bejzbols olske ke momčad momčadii 4ed oRa oRa u doigra doigrava vanju nju  prvenstva Cizgubili su baš svaku utakmi+u protiv momčadi iz <"i+agaD, "ladna kiša je deset dana uzastopno padala po &ovoj (ngleskojG. osadna jesenja kiša. Povremeno je lilo kao iz kabla, a povremeno tek sipilo5 tu i tamo bi se učinilo da *e kiša zakratko stati, ali nijednom se nije razvedrilo. )d prvog do posljednjeg kišnog dana nebo su prekrivali gusti sivo+rni obla+i tako karakteristični za taj dio jedinjeni" ržava. Poput kakve dangube, kiša se dugo ne*kala, ali na kraju se ipak odlučila i prešla u višednevni pljusak. Kradovi u saveznoj državi &e? amps"ireu kao i oni u %assa+"usettsu pretrpjeli su velike štete zbog poplava, a glavna me-udržavna auto=+esta bila je na nekoliko mjesta zatvorena. Cakako, za sve to ni slučajno ne krivim momčad 4ed oRa.D rebao sam obaviti nekoliko poslova na koledžu u %aineu, i  jedino čega se sje*am s tog putovanja jest vožnja po tmurnom kišnom vremenu. )sim usred velike zime, putovanje tim područjem pravi je užitak, ali nažalost, moje putovanje taj put nije  bilo toliko zabavno. ;jeto je ve* bilo prošlo i kasnojesenje boje još nisu prožimale krajolik.
44

u utrku trčao sam kao svojevrstan svojevrstan oblik zagrijavanja zagrijavanja za &e?Borški &e?Borški maraton, maraton, pa sam uložio tek oko osamdeset posto energije, davši sve od sebe jedino posljednja tri kilometra. Ipak Ipak,, jako jako je tešk teškoo ne dati dati sve sve od sebe sebe u bilo bilo ko kojo jojj utr+ utr+i, i, po poku kuša šava vaju ju*i *i kalk kalkul ulir irat atii suzd suzdrž ržav avaj aju* u*ii se. se. $a $add je čovj čovjek ek ok okru ruže ženn broj brojni nim m trka trkači čima ma ko koji ji daju daju sve sve od sebe sebe,, to nedvojbeno mora utje+ati i na njega. 0eliko je zadovoljstvo biti u prisutnosti velikog broja natje+atelja u trenutku kad začujete povik: 'Priprema, pozor, sad!' I prije no što ste toga svjesni, u vama se probudi natje+ateljski du". aj aj put sam se uistinu trudio potisnuti ga i ostati  priseban, ovako razmišljaju*i:  ?oram sa)uvati sna+u (a(o bi# je poput ru)ne prtlja+e unio  sa sobom (ad (ad u;em u avion avion za e Eor Eor(. (. %oj vremenski rezultat iznosio je jedan sat i pedeset pet minuta. )srednji rezultat, zapravo nešto slično sam i očekivao. Posljednji" nekoliko kilometara naglo sam ubrzao  pretekavši stotinjak trkača i stigao na +ilj ne osje*aju*i se umorno. rkači rkači su bili ve*inom  bijel+i, osobito žene. ako-er ako-er sam primijetio da je bilo veoma malo mladi" trkača. #ilo je "lad "ladno no nedj nedjel eljn jnoo jutro jutro i slab slabaa kiši kiši+a +a pada padala la je sve sve vrij vrijem eme. e. Prič Pričvr vrst stiv ivši ši broj broj na le-a le-a,, osluškuju*i ostale trkače kako dišu dok smo trčali, odjednom mi je palo na pamet: &ezona utr(a je pred nama. 3drenalin se počeo širiti čitavim mojim tijelom. )bično trčim i treniram sasvim sam, pa je ta utrka predstavljala svojevrsni stimulans. stimulans. Uspio sam ste*i dobar osje*aj za ritam kojim bi" trebao trčati maraton idu*eg mjese+a. &e preostaje mi ništa drugo nego čekati i osobno se uvjeriti što *e se dogoditi u drugom dijelu te utrke. $ad treniram gotovo redovito pretrčim dvadesetak kilometara, a često i više, pa mi se učinilo da je utrka u #ostonu jako brzo završila.  Zar je to sve-  pitao sam se. o je bio dobar  znak, jer da sam se poslije pretrčani" dvadeset kilometara osje*ao umorno i is+rpljeno što li bi mi se tek dogodilo da sam trčao u pravom maratonu> $iša je i dalje danima padala i tek povremeno prestajala, a ja sam za to vrijeme morao otputovati poslom pa sam znao da ne*u mo*i trenirati onoliko koliko bi" želio.  obzirom na to da se &e?Borški maraton ve* dobrano približio nisam mislio da je neki veliki problem ako nekoliko dana na budem mogao trenirati. Zapravo, odmor mi koristi. &aime, veoma dobro znam da bi" trebao preda"nuti i uzeti nekoliko dana odmora, ali kako se maraton bliži sve sam uzbu-eniji, pa se trudim što više trčati. Ipak, ako pada kiša lako odustanem od trčanja. Pretpostavljam da mi čak i obilna kiša koja sada pada ide na ruku. Premda u posljednje vrijeme nisam trčao onoliko koliko sam želio, koljeno me ponovo  počelo boljeti. Poput ve*ine problema i ovaj se pojavio iznenada, bez ikakvog upozorenja. Ujutro sedamnaestog listopada počeo sam silaziti stubištem ku*e u kojoj smo unajmili stan, i desno koljeno iznenada me počelo boljeti. $ad sam ga svinuo pod odre-enim kutom časka koljena zaboljela me je na vrlo čudan način, sasvim drugačije od uobičajenog osje*aja boli. ednog trena počeo sam se osje*ati nesigurno stoje*i na toj nozi, osobito ako bi" se oslonio na (limavim no+ama. no+ama. %orao sam se čvrsto držati za nju. nju. "vati "vatioo sam što znači znači izrek izreka: a: na (limavim ruko"vat da bi" sišao u prizemlje. )sje*ao sam se is+rpljeno od svi" naporni" treninga i vjerojatno je iznenadna promjena temper temperatu ature re samo samo ubrza ubrzala la i pog pogorš oršala ala boljku boljku.. ;jetna ;jetna toplin toplinaa još se osje*a osje*ala la poč početkom etkom listopada, ali nakon tjedan dana neprestane kiše brzo smo ušli u jesen u &ovoj (ngleskoj. ve do prije nekoliko dana upotrebljavali smo klima ure-aj, ali sada je "ladan vjetar pu"ao gradom i zna+i jeseni mogli su se posvuda vidjeti. %orao sam smjesta izvaditi nekoliko džempera iz ormara. Aak su i njuški+e vjeveri+a izgledale drugačije dok su trčkarale uokolo i sakupljale "ranu. Posljednji" nekoliko godina zna mi se dogoditi da osjetim tjelesne probleme tijekom ti" prijelaza iz jednog u drugo godišnje doba, a to mi se dok sam bio mlad nije nikad dogodilo. &ajve*e smetnje osje*am kad je "ladno i vlažno. 3koo ste trkač 3k trkač na velik velikee uda udalje ljenos nosti ti ko koji ji trenir treniraa svakodn svakodnevn evno, o, jednog jednog dan danaa koljen koljenaa neizbježno postanu slaba točka. vaki put kad stopalima dodirnete tlo kojim trčite, to je golem šok za vaše tijelo, a taj šok se za vrijeme utrke ili treninga može ponoviti i deset tisu*a puta, svakod svakodnev nevno no.. #eton #eton ili as/alt as/alt ko kojima jima je pok pokriv riven enaa ve*ina ve*ina dan današn ašnji" ji" +esta +esta nev nevjer jeroja ojatno tno odbijaju udar težine vašeg tijela Cnaravno, postoje i jastuči*i u tenisi+ama koji smanjuju taj srazD, a koljena nijemo podnose sve te silne udar+e. 3ko malo ozbiljnije razmislite o tome

45

Cčak i ja priznajem da o tome gotovo nikad ne razmišljamD doista je pravo čudo ako nemate  problema s koljenima. %orate biti svjesni da *e se jednog dana koljena pobuniti i potužiti otprilike otprilike sljede*im sljede*im riječima: riječima: 'rčanje 'rčanje +estom +estom korisno je i zdravo, zdravo, ali ne trebaš li i nama tu i tamo posvetiti malo pažnje> Zato gazda, ne zaboravi, ako se nama što dogodi, propast *e ti trčanje.' Zbilja, kad li sam posljednji put ozbiljno pomislio na svoja koljena> ok sam razmišljao o tome, odjednom sam počeo osje*ati krivnju i kajanje. %oja koljena sasvim su u pravu u svojim pritužbama. vatko može disati kako ga je j e volja, ali "odanjem upravljaju koljena. )vo su jedina koljena koja *u ikada imati, pa mi je pametnije povesti malo ve*u brigu o njima. $ao što sam prije naglasio, imao sam sre*u što kao trkač jer nijednom nisam zadobio ozbiljniju ozljedu. Isto tako, još nijednom nisam morao otkazati sudjelovanje u utr+i zbog  bolesti ili odustati usred trčanja. Istina, u prošlosti sam nekoliko puta osjetio neke čudne  promjene u desnom koljenu Cuvijek je riječ o desnom koljenuD, ali redovito sam uspijevao ublažiti bol i nastaviti baviti se trčanjem. Zato bi moje desno koljeno i sada trebalo biti zdravo. 0olio bi" da je tako. 3li čak i dok ležim u krevetu i odmaram se, osje*am odre-enu vrstu nemira. Hto mi je činiti ako poslije svega ne budem mogao sudjelovati u &e?Borškom maratonu> esam li pogriješio negdje tijekom naporni" treninga> %ožda se nisam dovoljno dugo zagrijavao i protezao> C0jerojatno nisam.D Ili sam možda na onoj utr+i od dvadeset kilometara pred kraj trčao odve* brzo> ok su se sve te i druge misli vrzmale po mojoj glavi, nisam mogao zaspati. 0ani je pu"ao "ladan i jak vjetar. Probudivši se idu*eg jutra umio sam se "ladnom vodom, popio šali+u jake +rne kave i  pokušao si*i stubištem zgrade u kojoj imamo unajmljen stan. )prezno i polako sišao sam stubiš stubištem tem pridrž pridržava avaju* ju*ii se za ruko"v ruko"vat, at, obrati obrativši vši najve najve*u *u poz pozorn ornost ost na desno desno koljen koljeno. o. Unutrašnji dio koljena i dalje se ponašao čudno. Upravo tu sam otkrio svojevrsno žarište boli,  premda to više nije bila ona oštra, zabrinjavaju*a zabrinjavaju*a bol od pret"odnog pret"odnog dana. Pokušao sam sam se još  jednom uspeti i si*i stubištem četverokatni+e. )vaj put sam se uspeo i sišao stubištem  u gotovo normalnom ritmu "odanja. Iskušao sam razne načine "odanja, nekoliko puta provjerivši ko= raznim kutovima osje*aju*i blago  olakšanje. ljeno pod raznim optere*enjima i savijaju*i ga pod raznim )vo o čemu sada pišem nema nikakve veze s mojim trčanjem, ali moj svakodnevni život u
46

zbrke moj nastup je kasnio, a povr" svega ras"ladni ure-aji nisu radili. #ilo je vru*e kao usred ljeta i svi u dvorani su se češali, brisali znoj i negodovali.  &astup sam počeo sljede*im riječima: 'Iskreno za"valjujem svima koji su odvojili svoje drago+jeno vrijeme da bi prisustvovali mojem nastupu. a sam znao da *e se okupiti ovoliko  posjetitelja, nastup bi" održao u Parku Oen?aBu.' vi su se znojili i bili vidno nervozni zbog gužve i velike vru*ine, pa sam pomislio kako *e biti najbolje da i" pokušam nasmijati i oraspoložiti. vukao sam sako i nastup počeo u maji+i kratki" rukava. 4eak+ija publike bila je sjajna sjajna = ve*in ve*inuu su činili činili studen studenti. ti. )d poč početk etkaa do kraja kraja nastup nastupaa osje* osje*ao ao sam se dob dobro ro i zabavljao se. oista mije bilo drago vidjeti mnoštvo mladi" ljudi koji se zanimaju za moje romane. rugi projekt na kojem upravo radim jest prijevod romana O. +otta Oitzgeralda Feli(i atsb" na japanski, i zasad sve ide dobro. Završio sam prvu verziju prijevoda +ijelog romana i sada popravljam ve* obavljeno. Za to mi je potrebno vrijeme i kon+entra+ija jer pažljivo  provjeravam svaku rečeni+u, pa osje*am kako je prijevod sve bolji, a ja sve uspješnije uspijevam izraziti Oitzgeraldovu prozu na japanskom jeziku. Audno je što sljede*u izjavu atsb" izvanredan dajem dajem s ovolikim ovolikim zakašnjenje zakašnjenjem, m, ali ja sam uistinu uvjeren da je Feli(i atsb" roman. #ez obzira na to po koji ga put čitam, nikad mi ne dosadi. o je ona vrsta štiva kojim se čitatelj "rani dok ga čita. vaki put kad čitam tu knjigu privuče me nešto novo i doživim neku novu reak+iju. oista sam zapanjen i začu-en što je toliko mlad pisa+, kojem je u vrijem vrijemee pisan pisanja ja tog romana romana bilo bilo jedva jedva dva dvades deset et i dev devet et god godina ina,, mogao mogao s"v s"vati atiti ti = toliko toliko du dubo boko ko,, toli toliko ko nepr nepris istr tran anoo i toli toliko ko ljud ljudsk skii topl toploo = stva stvarn rnos ostt ljuds ljudsko kogg živo života ta.. Hto Hto više više razmišljam o tome i što više puta čitam taj roman, sve mi je zagonetniji. vadeseti listopada. &akon što zbog četiri dana kiše nisam trčao pa sam se prisilno odmarao, kao i zbog one čudne boli u koljenu, iznova sam počeo trčati. og poslijepodneva, nakon što je temperatura porasla, toplo sam se odjenuo i usporeno trčao četrdesetak minuta.  &a sre*u, s koljenom je bilo sve u redu. Isprva sam trčao sporim ritmom, ali kad sam se uvjerio da je sve u redu, postupno sam ubrzao. I noga i koljeno i peta sasvim dobro su reagirali. )sjetio sam veliko olakšanje jer mije sada daleko najvažnija stvar bilo sudjelovanje u &e?Borskom maratonu i da završim tu utrku. a stignem do +ilja, ali ne brzim "odom nego trče*i i uživaju*i u utr+i. im redom te su tri stvari moj +ilj. unčano vrijeme potrajalo je tri dana pa su radni+i napokon uspjeli popraviti kvar na odvodnim +ijevima na krovu zgrade u kojoj se nalazi naš stan. $ao što mi je objasnio avid, visoki mladi gra-evinski nadglednik iz Hvi+arske = smrknutog izraza li+a dok je gledao u nebo = posao su mogli završiti samo kad se ostvare tri sunčana dana zaredom i napokon se i to dogodilo. $onačno su prestale brige zbog prokišnjavanja. I parni kotao je popravljen, pa smo dobili toplu vodu i napokon se mogu istuširati vru*om vodom. Podrum je bio izvan /unk+ije dok su poprav+i trajali, ali sada opet možemo koristiti perili+u i sušili+u rublja koje su ondje smještene. Kovore mi da *e sutra i grijanje proraditi. &akon svi" ti" kvarova i problema = uključuju*i i moje koljeno = stvari ipak idu nabolje. vadeset sedmi listopada. anas sam napokon uspio trčati s oko osamdeset posto snage a da nisam imao onaj čudni osje*aj u koljenu. učer sam i dalje osje*ao neku čudnu unutrašnju  bol, ali jutros sam trčao sasvim normalno. rčao sam oko pedeset minuta, a posljednji" desetak desetak minuta ubrzao sam ritam na onaj kakvim *u sve vrijeme trčati &e?Borski &e?Borski maraton. maraton. očarao sam si ulaz u
47

zalepršala bi pokoja pa"ulja snijega, ali popodne je ve* padao gust, obilan snijeg. Pod dojmom nježnog snježnog pokrivača pomislio sam, ljeto je te( nedavno pro*lo. akvo vrijeme tipično je za &ovu (nglesku. $roz prozor ureda u sveučilišnom kampusu promatrao sam snijeg kako pada. Aini mi se da sam u sasvim dobroj tjelesnoj /ormi. $ad se previše umorim noge mi postanu teške, pa se za vrijeme trčanja ne osje*am sasvim sigurno, ali ovi" dana osje*am lako*u kao da tek počinjem utrku. &e osje*am ni umor u nogama, pa mi se čini da  bi" mogao trčati i ve*u ve*u udaljenost. Ipak, nekako sam zabrinut. e li onaj nelagodni, zagonetni osje*aj uistinu nestao> Ili se i dalje krije duboko u meni i čeka zgodu da se ponovo pojavi> Poput kakvog mudrog lopova koji se krije u ku*i, ti"o diše i čeka da svi uku*ani odu na spavanje. Istina, zagledao sam se duboko u sebe i pokušao otkriti ono što bi se moglo kriti ondje. 3li, kao što je naša svijest svojevrstan labirint, isto tako je i tijelo. &a koju god se stranu okrenuli, svugdje vlada mrak i ništa se ne vidi. vugdje nailazite na nejasne nagovještaje, svugdje vas čeka iznena-enje. iznena-enje. ve na što se mogu osloniti jesu iskustvo i instinkt. Iskustvo me naučilo ovome: :)inio si ba* sve *to si trebao, pa nema ni(a(va smisla da iznova sve ponavlja*. Dedino *to sada mo6e*  u)ini u)initi ti jest jest )e(at )e(atii utr(u utr(u.. 3 instinkt instinkt me nau naučio čio jednoj jednoj jedino jedinojj stvari stvari::  Koristi se ma*tom. Zatvorio sam oči i dočarao si sve to. Ugledao sam sebe zajedno s tisu*ama drugi" trkača i kako trčimo kroz #rooklBn, kroz arlem i druge ne?Borske uli+e. Ugledao sam sebe kako  prelazim preko nekoliko željezni" vise*i" mostova i pokušao dočarati svoje osje*aje dok   budem trčao kroz prometnu out" Provjerio sam rezerva+iju za sobu u "otelu koji se nalazi u out"
U studenome &e? Nork uistinu širi čarobnu privlačnost. Zrak je čist i "ladan, liš*e na drve*u u odve* zaokupljen samim trčanjem> o ne mogu znati sve dok ne  počnem trčati. 3ko postoji postoji jedno jedino, nepromjenjivo nepromjenjivo pravilo za trčanje maratona, onda onda je to ova pret"odna rečeni+a.

48

9.

28. kolovoza 2668. 9 %jesto na obali mora u pre/ekturi $anaga?i

+9 T'< ' !' )vi" dana treniram za triatlon. )dnedavno sam svoje snage usmjerio na vožnju bi+ikla i svakog dana uporno vozim bi+ikl sat ili dva stazom koja vodi duž morske obale kod mjesta )isa. )isa. a se staza staza pop popula ularno rno zove zove Pa+i/ Pa+i/ičk ičkaa ob obaln alnaa staza staza za bi+ikl bi+ikliste iste.. CZa razlik razlikuu od zavodljivoga imena, staza je vrlo uska i čak se na nekoliko mjesta prekida i njome je zapravo  jako teško voziti.D Za"valjuju*i Za"valjuju*i prilično opasnom treningu treningu tom stazom, moji miši*i od koljena do bedara čvrsti su i snažni. #i+ikl koji vozim u utrkama ima pedale koje vam omogu*uju da se svom snagom oslonite o nji" dok i" okre*ete i podignete stražnji+u. ako pove*avate brzinu. a bi pokretljivost nogu bila što bolja, potrebno je usredotočiti se na trenutak kad podignete stražnji+u, osobito kad vozite uz dugu strminu. )snovni je problem što su miši*i koje koristim za pokretanje  pedala u svakodnevnom svakodnevnom životu rijetko aktivni, pa kad počnem ozbiljnije trenirati vožnju  bi+ikla ti miši*i neizbježno otvrdnu otvrdnu i bole me. 3li 3li ako izjutra treniram na bi+iklu uvečer mogu trčati, premda su miši*i nogu tvrdi i umorni. akvu vrstu ozbiljnog treniranja ni slučajno ne  bi" nazvao zabavnom, ali ne žalim se. Upravo s tim problem *u se suočiti sudjeluju*i u triatlonu. U svakom slučaju volim se baviti trčanjem i plivanjem, čak i kad ne treniram za natje+anje. e dvije dis+ipline redovit su dio mojeg svakodnevnog života, ali vožnja bi+ikla nije. edan od. razloga zbog koji" sam neodlučan kad na red do-e vožnja bi+ikla jest taj što je sam bi+ikl vozilo tj. stroj, a meni se to nikako ne svi-a. Potrebna vam je zaštitna ka+iga,  posebna vrsta +ipela i mnogi drugi dodatni dijelovi opreme koju morate stalno imati pri sebi,  pa je čak i održavati. a jednostavno nisam osoba koja se voli brinuti o opremi. )sim toga, morate prona*i sigurnu stazu kojom možete voziti bi+ikl velikom brzinom. %eni je sve to  prevelika gnjavaža. gnjavaža. rugi bitan čimbenik je stra". a bi" stigao do koliko==toliko sigurne bi+iklističke staze moram pro*i kroz grad, a stra" koji osje*am dok krivudaju*i vozim izme-u automobila i drugi" vozila i to na sportskim bi+iklističkim gumama dok bi+iklističkim +ipelama čvrsto  pritiskam pedale nešto je što ne možete razumjeti ako niste osobno iskusili. &akon što sam  postao malo iskusniji iskusniji donekle sam se naviknuo, ili sam barem barem naučio kako preživjeti, preživjeti, ali često mi se znalo dogoditi da me od stra"a oblije "ladan znoj. $ad treniraju*i u-em velikom brzinom u neki opasan zavoj sr+e mi počne ubrzano ku+ati. 3ko se ne držim pravilne putanje i ne nagnem se gornjim dijelom tijela tij ela pod odre-enim kutom dok ulazim u zavoj, past *u ili udariti u zaštitnu ogradu. &aravno, vlastitim iskustvom morao sam prona*i grani+e do koji" mogu voziti brzo. Prilično je zastrašuju*e kad vozite bi+ikl niz strminu i pri brzini, a +esta je vlažna od kiše. Za vrijeme utrke jedna pogreška dovoljna je da  prouzroči pad velikog velikog broja bi+iklista. bi+iklista.  &isam osobito okretan i žustar čovjek i ne volim sportske dis+ipline koje se oslanjaju na  brzinu i agresivnost, zato bi+iklizam sigurno nije moja jača strana. Zato izme-u tri sportske dis+ipline od koji" se sastoji triatlon = plivanje, bi+iklizam i trčanje = vožnju bi+ikla uvijek  odga-am do posljednjeg trena. o je nedvojbeno najslabiji dio moji" sportski" mogu*nosti u triatlonu. ve i ako postignem dobar rezultat u trčanju na deset kilometara, taj posljednji dio nije dovoljno dug da bi" znatnije popravio ukupan vremenski rezultat za sve tri dis+ipline. Upravo zbog toga donio sam odluku da izvjesno vrijeme provedem na bi+iklu. anas je prvi kolovoza, a natje+anje se održava prvog listopada što znači da imam na raspolaganju točno dva mjese+a. &isam siguran "o*u li do tada uspjeti ojačati miši*e nužno potrebne za vožnju  bi+ikla, ali barem se se moram naviknuti naviknuti na vožnju bi+ikla. #i+ikl kojim se koristim lak je poput pera. o je Pana=soni+ov sportski bi+ikl od titana i upotrebljavam ga ve* sedam godina. Promjena brzina na njemu slična je jednoj od moji" tjelesni" /unk+ija. o je sjajan stroj i mnogo je superiorniji od onoga koji ga vozi. Prilično

49

grubo sam ga vozio u četiri triatlona, ali još nijednom se nije dogodio ve*i kvar. &a trupu  bi+ikla piše: 'FJ il I ie'. o je naslov pjesme #rBana 3damsa. &aravno, naziv pjesme je šala. Imati osamnaest godina sve dok ne umreš znači umrijeti u osamnaestoj. osamnaestoj. )vog ljeta vrijeme u apanu ponaša se veoma čudno. $išno razdoblje koje uobičajeno  prestane početkom početkom srpnja potrajalo je sve do kraja kraja mjese+a. ozlogrdilo mi je koliko koliko je kišilo. Zbog obilni" kiša u pojedinim dijelovima države umrlo je ili se utopilo mnoštvo ljudi. )bjašnjenje je daje to zbog globalnog zatopljenja. %ožda je tako, a možda i nije. &eki znanstveni+i znanstveni+i tvrde daje upravo globalno zatopljenje osnovni razlog klimatski" promjena, neki drugi tvrde da problem nije u tome. &eki poda+i govore u prilog toj tvrdnji, neki ne. Uglavnom, ljudi se zadovoljavaju tvrdnjom da ve*ina problema s kojima se zemlja suočava  proizlazi iz globalnog zatopljenja. $ad se prodaja odje*e drastično smanji, kad mora i o+eani izba+e tone drveni" naplavina na obalu, kad se dogode poplave i suše, kad +ijene robe široke  potrošnje vrtoglavo rastu, za sve je ponajprije krivo globalno zatopljenje. ;judima je očito  potreban dežurni dežurni kriva+ u kojeg mogu mogu uprijeti prstom i kazati: kazati: 'Za sve ovo ti si kriv!' kriv!' U svakom slučaju, za"valjuju*i dežurnom kriv+u s kojim se ne može iza*i na kraj, kiša je nastavila padati, pa sam tijekom +ijelog srpnja jedva nekoliko puta uspio trenirati na bi+iklu.  &ije krivnja do mene nego do dežurnog dežurnog kriv+a. &apokon, &apokon, nekoliko posljednji" dana dana zasjalo je sun+e, pa sam mogao iza*i na svjež zrak i voziti bi+ikl. &a glavu sam navukao zaštitnu ka+igu aerodinamičnog oblika, stavio sunčane naočale, plastičnu bo+u napunio vodom, namjestio  brzinomjer i uputio se. se. Prva stvar koju stalno morate imati na umu ako vozite brzinski bi+ikl jest da se stoje mogu*e više nagnete naprijed kako biste što više bili u skladu s aerodinamičnom linijom. )sobito je važno da vam je glava izbačena naprijed. &e preostaje vam drugo nego naučiti zadržati taj položaj glave i tijela. )sim ako se niste ve* naviknuli, zadržati takav položaj duže od sat vremena = poput bogomoljke podignute glave = gotovo je nemogu*e. Ubrzo vas le-a i vrat počnu jezivo boljeti. $ad se umorite, imate osje*aj da *e vam glava pasti i da *ete izgubiti kontrolu, a kad se to doista dogodi, vrebaju vas raznorazne opasnosti. ednom zgodom kad sam trenirao za svoj prvi nastup na triatlonu i vozio bi+ikl gotovo stotinu kilometara, zabio sam se u metalni stup = jedan od oni" brojni" zaštitni" stupova koje  postavljaju kako vozači automobila i motora ne bi svojim vozilima prelazili na rekrea+ijsku stazu uz rijeku. #io sam umoran, misli mi odlutale kojekuda, pa ni glavu nisam držao u  propisanom položaju. Prednji kotač bi+ikla sasvim se izobličio, a ja sam glavom poletio  prema tlu. Iznenada sam doslov+e letio zrakom. &a sre*u imao sam zaštitnu ka+igu na glavi, inače bi" zadobio ozbiljne ozljede. Udarivši rukama o beton prilično sam se ugruvao i izgrebao laktove, ali imao sam veliku sre*u što sam tako prošao. Poznam nekoliko bi+iklista koji su doživjeli mnogo teže ozljede. $ad doživite takvu nezgodu doista se uplašite i ne zaboravljate je lako. a bi čovjek  naučio nešto veoma važno i životno, u ve*ini slučajeva potrebno je da doživi tjelesnu bol. )tkad sam doživio tu nezgodu voze*i bi+ikl, bez obzira na to koliko se umorno osje*ao, glava mije uvijek izbačena naprijed i gledam u +estu.  &aravno, zbog velikog opreza i pozornosti gotovo zaboravim na umorne miši*e, ali ja se ne znojim čak i usred ljetne vru*ine. Zapravo, vjerojatno se znojim, ali zbog snažnog vjetra koji mi puše u prsa znoj lako ispari. Zato neuobičajeno žednim. 3ko odve* dugo ne popijem malo vode tijelo de"idrira, a kad se to dogodi misli su mi sasvim zbrkane. &ikad ne idem voziti bi+ikl bez bo+e s vodom. ok vozim bi+ikl jednom rukom izvadim bo+u iz njezina spremišta, popijem gutljaj=dva i vratim je na mjesto. &atjerao sam samog sebe da se držim svi" ti" pravila i da glave izbačene naprijed gledam +estu pred sobom. $ad sam se tek počinjao baviti vožnjom bi+ikla nisam imao pojma što me sve čeka, pa sam zamolio odre-enu osobu koja zna mnogo toga o bi+iklističkim utrkama da mi pomogne u treniranju. &as dvoji+a bismo blagdanima natovarili bi+ikle na karavan i zaputili se prema  pristaništu u mjestu )iju. #lagdanima #lagdanima prijevozni+i ne voze kamione kamione i ne dolaze na pristanište, a široka +esta koja prolazi pokraj brojni" skladišta idealna je za vožnju bi+ikla. &as dvoji+a dogovorili bismo se koliko krugova *emo napraviti i kojom brzinom *ermo voziti. )n me

50

ispoč ispočetk etkaa pratio pratio na gotovo gotovo svim mojim mojim vož vožnja njama ma na velike velike uda udalje ljeno nosti sti = pa je jednom jednom  prisustvovao i mojoj mojoj nezgodi. Iskreno govore*i, bi+iklistički trening veoma je zamoran. rčanje na velike udaljenosti kao trening za maraton de/initivno je za samotnjake, ali čvrsto držati upravljač bi+ikla i neumorno voziti bi+ikl pot"vat je za još ve*e osobenjake. Iste pokrete ponavljate bezbroj  puta. Uspinjete se uzbrdi+om, vozite po ravnome ili se spuštate nizbrdi+om. ednom vam vjetar puše u le-a, drugi put u prsa. Po potrebi mijenjate brzine, mijenjate položaj tijela,  provjeravate brzinu, pijete malo vode, vode, mijenjate brzinu, mijenjate položaj tijela... Ponekad me sve skupa podsje*a na nekakvo mučenje. riatlona+ riatlona+ ave +ott u svojoj knjizi je j e napisao daje od svi" sportski" sportski" dis+iplin dis+iplinaa koje je čovjek čovjek izumio izumio bi+iklizam bi+iklizam daleko daleko najneugod najneugodniji niji od svi". Potpuno se slažem. Ipak, nekoliko mjese+i prije triatlona, bez obzira na to koliko se nelogično moglo činiti, i time time se moram moram bav baviti iti.. Pjevuš Pjevuše* e*ii pop poput ut očajn očajnika ika re/ren re/ren iz pjesm pjesmee 'FJ il I ie', ie', kad kadika ikadd  prok"nju*i ovaj svijet, snažno okre*em pedale bi+ikla sile*i noge da upamte pravilan ritam. opao vjetar s Pa+i/ika puše u mene, a obrazi mi bride. $rajem lipnja završile su moje obveze na arvardu, a to je značilo i kraj mojeg boravka u Priznajem, kupio sam gomilu ;P ploča. U #ostonu još uvijek postoji velik broj izvrsni" trgovina koje prodaju i otkupljuju rabljene gramo/onske  ploče. $ad god sam imao malo slobodnog vremena odlazio sam provjeriti i trgovine rabljeni"  ploča u &e? Norku Norku i %aineu. )tprilike sedamdeset sedamdeset posto gramo/onski" ploča koje sam kupio odnose se na jazz, a ostale na klasičnu glazbu uz nekoliko oni" koje pripadaju ro+k glazbi. 0elik sam Cprije bi" trebao re*i iznimno sam velikD kolek+ionar gramo/onski" ploča. pakirati i poslati sve te ploče a da se u poštanskom prometu ne razbiju, nije bio nimalo lak posao.  &e znam koliko uistinu gramo/onski" ploča posjedujem u svojoj kolek+iji. &ikad i" nisa nisam m broj brojio io,, a i pril prilič ično no je ob obes es"r "rab abru ruju ju*e *e po poku kuša šati ti učin učinit itii nešt neštoo slič slično no.. oš oš kao kao  petnaestogodišnjak  petnaestogodišnjak počeo sam kupovati ploče, ali sam i" i prodavao. &e vodim računa o svima koje kupim ili prodam. U svakom slučaju, broj gramo/onski" ploča u mojoj kolek+iji sve je ve*i. &aravno, nji"ova brojnost ni slučajno nije moj osnovni +ilj. 3ko me tko pita znam li koliko gramo/onski" ploča imam, jedino što bi" mogao odgovoriti jest: 'Imam i" veoma mnogo. 3li još uvijek nedovoljno.' atsb" O. +otta Oitzgeralda jedan od likova, om #u+"anan, bogataš U romanu Feli(i atsb" kojem je omiljeni sport polo, kaže: 'Auo sam da se od staje za konje može napraviti garaža, ali ja sam prvi čovjek koji je od garaže napravio staju.' &e "valim se, ali ja postupam na isti način. $ad god prona-em kvalitetno izdanje ;P ploče koju ve* imam na <=u ni časa ne oklijevam nego < prodam i kupim ;P ploču. 3 kad prona-em tu istu ploču ali u još kvalitetnijem izdanju, ni tren ne razmišljam nego onu koju ve* imam prodam i kupim tu još kvalitetniju. &aravno, za takvo što potrebno je i vrijeme i znatan nova+. Prilično sam siguran da bi me dobar dio ljudi nazvao osobenjakom. $ao što sam i namjeravao, u studenome 2667. sudjelovao sam na &e?Borskom maratonu. #io je divan sunčan jesenji dan, jedan od onakvi" kad očekujete da se svakog trena niotkuda  pojaviti pokojni %el orme orme i oslonjen o kon+ertni klavir opušteno zapjevati sti" iz pjesme 'esen u &e? Norku'. Zajedno s tisu*ama drugi" trkača tog jutra utrku sam počeo kod mosta 0errazano rrazano &arro?sa &arro?sa na taten taten Islandu, Islandu, nastavio nastavio trčati kroz #rooklBn, #rooklBn, gdje me književni književni+a +a %arB %orris redovito čeka kako bi me obodrila, potom kroz Sueens, pa kroz arlem i #ronR i nekoliko sati kasnije i nekoliko mostova dalje prošao kroz +ilj koji je postavljen blizu restorana avern avern on t"e Kreen u Iskreno govore*i, ne baš dobar. #arem ne onoliko dobar koliko sam se potajno nadao. $ad bi to bilo ikako mogu*e, volio bi" da ovu knjigu mogu završiti dojmlj dojmljivo ivom m izjav izjavom, om, re+imo re+imo:: 'Za"va 'Za"valjuj ljuju*i u*i brojni brojnim m i nap naporn ornim im trenin treninzim zima, a, uspio uspio sam sam ostvariti ostvariti izvanredan izvanredan vremensk vremenskii rezultat rezultat na &e?Borsko &e?Borskom m maratonu. maratonu. $ad sam stigao na +ilj doista sam bio ganut do suza.' 3 potom ležerno odšetati u sumrak dok iz pozadine s razglasa

51

 =o(". ve dok nisam počeo trčati taj maraton nadao sam se da bi se odzvanja tema iz /ilma  =o(". nešto slično uistinu moglo i dogoditi, i s veseljem sam očekivao taj dan. o je bio moj plan. Uistinu sjajan plan, mislio sam. 3li, u stvarnom životu stvari ne idu tako glatko@. U odre-enom trenutku u životu, kad nam  je doista potrebno sasvim jasno rješenje, osoba koja poku+a na naša vrata po svoj prili+i je glasnik koji donosi loše vijesti. o se ne doga-a baš uvijek, ali iz vlastitog iskustva mogu  potvrditi da loši" vijesti ima mnogo više od dobri". U znak pozdrava glasnik dodirne kapu, izgleda pokunjeno kao da se ispričava, ali to ne pomaže da se promijeni ili poboljša sadržaj  poruke. akako, nije glasnik kriv za to. &e treba mu zamjeriti, a ne treba ga ni okriviti i istresti se na njega. Klasnik jedino savjesno obavlja posao koji mu je povjerila njegova gospodari+a. ko je ta gospodari+a> &itko drugi nego naša stara prijatelji+a prij atelji+a tvarnost.

Prije same utrke vjerovao sam da sam odmoran i u dobroj /ormi. )naj čudnovati osje*aj koji sam lo+irao u unutrašnjosti koljena nestao je. U nogama sam, osobito oko listova, i dalje osje*ao blagi umor, ali zbog toga se nisam trebao brinuti Cbarem tako sam mislioD. Program treniranja odradio sam bolje nego za ijednu drugu utrku. Zato sam se nadao Cili sam barem donekle vjerovaoD da *u uspjeti posti*i najbolji vremenski rezultat u utrkama koje sam trčao nekoliko posljednji" godina. edino edino što sam još trebao učiniti bilo je prije*i s riječi na djelo.  &a početku utrke odlučio sam trčati tempom kojim sam trebao posti*i rezultat od E sata i 17 minuta. #io sam više nego siguran da to vrijeme mogu istrčati. 0jerojatno je baš to bila  pogrešna odluka. odluka. 4azmišljaju*i sada o tome, tome, bilo bi mnogo pametnije da sam se odlučio odlučio trčati ritmom kojim sam trebao posti*i rezultat od E sata i 77 minuta i tek kasnije pojačati tempo, i to samo ako sam siguran da ga mogu izdržati. 0jerojatno mije trebao takav, razumniji pristup utr+i. utr+i. 3li, nešto drugo drugo me poti+alo poti+alo i u sebi sam ponavljao: ponavljao: Gitavo+ ljeta sam trenirao po najve'oj vru'ini, i to najbolje *to sam mo+ao, nisam li- <(o ni ovaj put ne mo+u uspjeti, (a(av je onda smisao sve+a- ?u*(ara sam, vrijeme je da se ta(o po)nem pona*ati e su mi riječi odzvanjale u ušima na isti način na koji su prepredeni mačak i lukava lisi+a pokušali nagovoriti Pino++"ija kad je išao u školu. ve donedavno, vrijeme od E sata i 17 minuta za mene je predstavljao sasvim uobičajen i ostvariv rezultat. ve do dvadeset petog kilometra dobro sam održavao zadano vrijeme, ali nakon toga  jednostavno nisam više mogao održati taj tempo. &isam se mogao pomiriti s time, ali  postupno sam počeo osje*ati umor u nogama, pa je i tempo kojeg sam se do tada uporno držao popustio. Pomislio sam, ne*u uspjeti istrčati utrku ni za E sata i 76 minuta. o je najgore što mi se moglo dogoditi. ednostavno nisam mogao dopustiti da trčim više od 1 sata. &akon što sam prešao prešao preko preko mosta mosta na 3ve 3veniji niji %adison %adison i zaputio zaputio se širokom, širokom, ravnom stazom od gornjeg grada prema &e  pokušavam natuknuti da su moji napori slabo nagra-eni5 ali ako #og uistinu postoji, nije li tražio previše od mene da bi mi zauzvrat dopustio da se načas uvjerim da postoji nebo> Zar  sam tražio previše ako sam očekivao malo razumijevanja> $oji" šest mjese+i poslije, u travnju 2668., sudjelovao sam i u #ostonskom maratonu. Po  pravilu, trčim samo jedan maraton godišnje, ali s obzirom na to da je moj rezultat na

52

 &e?Borškom maratonu izazvao nelagodan osje*aj odlučio sam pokušati još jedanput. )vaj  put, svjesno i namjerno, odlučio sam drastično smanjiti sate provedene u treniranju. &aporno treniranje za &e?Borški maraton nije mi bilo od velike pomo*i. %ožda sam trenirao vi*e nego stoje bilo potrebno. ada nisam imao detaljno razra-en plan priprema, umjesto toga svakog dana sam trčao malo duže nego inače i nisam razbijao glavu kojekavim detaljima. Pokušao sam svemu pristupiti ležerno. o je tek maraton, govorio sam si. )dlučio sam tako postupiti i vidjeti što *e se dogoditi. o je bio sedmi put da sudjelujem u #ostonskom maratonu, pa sam jako dobro poznavao stazu utrke = gdje se nalaze uzbrdi+e i nizbrdi+e, a gdje skretanja. 3li, naravno, to nije bilo  jamstvo da *u uspjeti uspjeti u svojoj namjeri. namjeri. Pitate se, kakav je bio moj rezultat> %ojj vreme %o vremensk nskii rezult rezultat at nije nije se mnogo mnogo razlik razlikova ovaoo od ono onoga ga u &e &e? ? Norku. rku. &au &aučiv čivši ši lek+iju ondje, dao sam sve od sebe da u prvom dijelu #ostonskog maratona stvari držim pod kontrolom, održavaju*i tempo, čuvaju*i dio energije za završni dio utrke. Zabavljao sam se sudjeluju*i u utr+i, promatrao prizore pokraj koji" sam trčao, čekaju*i onaj trenutak kad *u osjetiti da mogu ubrzati. 3li, taj trenutak nisam dočekao. )d trideset drugog do trideset petog kilometra, na mjestu na kojem prijedete eartbreak ill, osje*ao sam se dobro. %oji prijatelji, koji su čekali na eartbreak illu da bi me obodrili, kasnije su mi rekli: 'Zaista si izgledao sjajno.' rčao rčao sam uzbrdo osmje"uju*i se i odma"uju*i im. #io sam siguran da na tom mjestu mogu ubrzati i istrčati utrku u dobrom vremenu. 3", nakon što sam prošao ' pitala je moja žena, koja me je čekala na +ilju, očito i sama zbunjena. 'oš uvijek si snažan, a znam i da si naporno trenirao', dodala je. Zbilja, što li se to doga-a sa mnom> I sam sam se pitao, ali nisam znao odgovor. 0jerojatno je razlog činjeni+a što sam sve stariji. %ožda odgovor leži negdje drugdje, možda sam previdio neku bitnu stvar. &a kraju, svako naga-anje ostaje ono što jest: puko naga-anje. Poput malog izvora vode koji nestaje usred pustinje. Ipak, postoji jedna stvar koju mogu pouzdano kazati: sve dok mi se osje*aj zadovoljstva da sam dobro trčao ne vrati, nastavit *u sudjelovati u maratonima i ne*u dopustiti da me rezultat obes"rabri. Aak i kad sasvim ostarim i klonem, kad me ljudi počnu upozoravati da je vrijeme da se predam i povučem, ne*u odustati. ve dok mi tijelo to dopušta, nastavit *u se  baviti trčanjem. Aak i ako moji vremenski rezultati budu sve gori, nastavit *u se truditi = vjerojatno vjerojatno  jo* vi*e = prema prema osn osnovn ovnom om +ilju, +ilju, a to je da svaki maraton maraton u kojem kojem sud sudjel jeluje ujem m istrči istrčim m do kraja. kraja. &ije mi stalo stalo što drugi govore govore = u pitan pitanju ju je moja moja narav narav,, osobine osobine moje moje ličnosti. #aš kao što škorpije napadaju, +vrč+i usred ljeta +vrče, lososi plivaju uzvodno prema mjestu gdje su se oplodili, a divlje patke migriraju u parovima. %ožda ne*u doživjeti da ležerno odšetam u sumrak dok iz pozadine s razglasa odzvanja tema iz /ilma =o(", ali što se mene osobno tiče, a isto tako i ove knjige, ovo bi mogao biti  prijevremeni kraj. 0rsta 0rsta nedorečenog nedorečenog završetka. završetka. 0rsta 0rsta razočaranja, razočaranja, ako vam se tako više svi-a. svi-a.  &apravite od njega s+enarij, i "olivudski produ+ent samo *e ga prelistati i smjesta ba+iti u koš. Ukratko, takva vrsta kraja primjerena je j e mojoj ličnosti. o*u re*i, nisam postao trkač zato što mi je netko rekao da to postanem. #aš kao što nisam postao pisa+ zato što je to netko od mene zatražio. ednog dana, iznenada, poželio sam

53

napisati roman. Isto tako, jednog dana sam se iznenada počeo baviti trčanjem = samo zato što sam tako poželio. Uvijek sam postupao onako kako mi se u danom trenutku činilo da trebam  postupiti. ;judi me mogu pokušati spriječiti u onome što činim ili uvjeriti da nemam pravo, ali moju namjeru ne*e promijeniti. Kledam u nebo i pitam se "o*u li barem načas ondje ugledati pogled razumijevanja, ali ne*u. ve što vidim jesu ravnodušni ljetni obla+i nad Pa+i/ikom. &emaju mi što re*i. )bla+i su uvijek šutljivi. 0jerojatno ne bi" trebao gledati u nji". )no u što bi" trebao gledati duboko  je u meni. $ao kad se čovjek zagleda u dubok bunar. %ogu li na tamnom dnu bunara ugledati razumijevanje> &e, jedino što vidim jest vlastiti lik, odraz jedne ličnosti. %oja individua, svojeglava, tvrdoglava, često ego+entrične naravi koja i dalje sumnja u samu sebe = koja, kad nai-e problem, u samoj situa+iji pokušava prona*i nešto smiješno, ili nešto gotovo smiješno.  &osim taj karakter sa sobom poput starog kovčega, dugom prašnjavom uli+om. &e nosim ga zato što mi se svi-a. adržaj je odve* težak, a izvana izgleda bezvrijedno. &osim ga ovoliko dugo zato što nisam imao ništa drugo nositi. Ipak, vjerujem da sam se, s vremenom, vezao za nj. $ao što ste i mogli očekivati. G

G G

(vo me gdje svakodnevno treniram za natje+anje u tria=tlonu u gradu %urakamiju u  pre/ekturi &iigati. rugim riječima, r iječima, još uvijek uokolo nosim taj stari kovčeg, najvjerojatnije najvje rojatnije  prema još jednom razočaranju. Prema šutljivoj nevoljenoj starosti = ili, da se izrazim umjerenijim riječima, prema sve izvjesnijoj bezizlaznosti.

>. F. listopada 2668. 9 Krad %urakami, pre/ektura &iigata B$RM N'K$! N'% KOR$)$O ednom zgodom kad mi je bilo oko šesnaest godina i kad sam ostao sam kod ku*e, svukao sam se do gola, stao ispred velikog zr+ala i dobro pregledao svoje tijelo od glave do nožni"  prstiju. Aine*i to pamtio sam i u svojoj svojoj glavi sastavljao popis svi" svoji" tjelesni" nedostataka nedostataka = ili barem onoga što se meni činilo kao nedosta+i. 4e+imo Cuzimam samo kao primjerD, imao sam odve* guste obrve, ili je oblik moji" noktiju na prstima bio neobičan itd. 3ko se dobro sje*am, sje*am, kad sam došao do dvad dvadeset eset i sedmog sedmog nedostatka nedostatka dodijalo mi je, pa sam odustao odustao od usporedbi s normalnim, ljudima daljnjeg daljnjeg evidentiranja evidentiranja.. (vo što sam tada pomislio: pomislio:  <(o u usporedbi imam ovoli(o vidljivi# tjelesni# mana i nedostata(a i njima jo* pridodam ostale zna)aj(e  (ara(ter, pamet, tjelesnu +ra;u i sve ostalo  popis 'e biti bes(rajan. Imati šesnaest godina i biti toliko mlad da više ne pripadaš dje+i, ali još ni odraslima, uistinu može uzrokovati brojne neugodne traume. #rineš se zbog kojekavi" sitni+a, ne možeš točno odrediti tko si a ni što želiš postati, zanimaju te besmislene stvari i muče kojekakvi teško objašnjivi kompleksi. kompleksi. &aravno, što si stariji sve više učiš na pogreškama i neuspjesima i svjesno odba+uješ ono što ti ne treba. &apokon, jednog trena počinješ prepoznavati Cili barem  pri"va*atiD činjeni+u da su tvoje pogreške i nedosta+i brojni i da *e biti pametnije da što prije s"vatiš svoje bolje strane i naučiš se snalaziti s onim što imaš. i zbrkani i isprepleteni osje*aji koje sam imao kao šesnaestogodišnjak dok sam stajao ispred velikog ku*nog zr+ala i nabrajao sve tjelesne mane i nedostatke još uvijek su, čak i sada, neka vrsta mojeg iskušenja. užni knjigovodstveni poda+i mojeg života koji otkrivaju koliko moji dugovi premašuju moju imovinu. 3 sada, koji" četrdeset godina poslije, dok stojim na obali mora odjeven u +rno gumeno odijelo za plivanje, sa zaštitnim naočalama podignutim na čelo, i čekam na početak triatlona,

54

odjednom mi je pala na pamet ta davnašnja uspomena. oš jednom me prožima osje*aj koliko  je jadna i besmislena ova mala tjelesna posuda zvana  ja, i kakvo sam nesposobno i bijedno ljudsko bi*e. Za nekoliko minuta ba+it *u se u more da bi" otplivao F766 metara, potom *u 16 kilometara voziti bi+ikl i na kraju pretrčati F6 kilometara kako bi" stigao na +ilj. I što *u, na kraju, time dokazati> Ima li u tome išta više od ulijevanja vode u šuplju posudu> #arem je lijep, divan dan = jednostavno savršen za triatlon. &ema ni daška vjetra, more je sasvi sasvim m mirno. mirno. un+e un+e oba obasja sjava va zemlju zemlju toplim toplim zrakam zrakama, a, tempe temperatu ratura ra je oko 2E stupnj stupnja. a. I temperatura mora gotovo je idealna. )vo je ve* četvrti put da sudjelujem u triatlonu u gradu %urakamiju u pre/ekturi &iigati, i svi" pret"odni" godina vremenski uvjeti bili su grozni. ednom je more bilo toliko uzburkano Ckao što apansko more zna biti ujesenD, pa smo dis+iplinu plivanja zamijenili trčanjem duž obale. Aak i kad vremenski uvjeti nisu bili toliko drastično loši, doživio sam razna ružna iskustva: pljuštala bi kiša ili bi valovi bili toliko visoki da nisam mogao disati plivaju*i kraul, ili bi bilo toliko "ladno da bi" se smrznuo voze*i  bi+ikl. Zapravo, kad god sjednem u auto i odvezem se do &iigate Ca to podrazumijeva vožnju od E76 kilometaraD da bi" sudjelovao u tamošnjem triatlonu, uvijek očekujem najgore mogu*e vremenske uvjete i uvjeren sam da *e se nešto strašno ružno dogoditi. %oglo bi se re*i da je to čak oblik treniranja moje mašte. I ovaj put, kad sam isprva ugledao mirno, toplo more, prevariti, opominjao sam imao sam dojam da netko želi izvesti izvesti neku prijevaru. prijevaru.  e daj se prevariti, samoga sebe. )vo je neki privid, iza svega se krije neka zamka. %ožda jato zlokobni", otrovni" meduza. Ili *e prije zimskog sna neki ljutiti medo skočiti na mene i moj bi+ikl. Ili *e me grom iz vedra neba pogoditi dok trčim. Ili *e me možda napasti roj razjareni" osa. %ožda *e moja žena, koja me čeka na +ilju, u me-uvremenu otkriti neke jezive tajne o meni Codjednom sam se preznojio od muke pomislivši da neka tajna možda doista i postojiD. &e moram to ni spominjat spominjati,i, na ovaj Interna+i Interna+ional onalni ni triatlon triatlon u %urakami %urakamiju ju uvijek uvijek gledam gledam sa zebnjom i strepnjom. &ikad nemam pojma što se sve može dogoditi. 3li, 3li, dana danass bare barem m u jedn jednom omee nema nema neiz neizvj vjes esno nost stii = vrije vrijeme me je divn divno. o. o okk stoj stojim im u gumenom pliva*em odijelu i čekam početak utrke, odjednom osje*am da se počinjem znojiti. )ko mene je mnoštvo ljudi koji se jednako natječu, svi su odjeveni poput mene i svi su nervozni prije početka natje+anja. Audan prizor, ako ozbiljnije razmislite o tome. &alikujemo na grupu dupina vrijedni" sažaljenja koje je veliko nevrijeme izba+ilo na obalu i sada čekamo da nas plima odnese natrag u more. edino što svi ostali izgledaju mnogo optimističnije od mene. Ili se možda samo meni tako čini. U svakom slučaju, odlučio sam ne pridavati važnost nebitnim stvarima. Prevalio sam velik put da bi" stigao ovamo i sada moram dati sve od sebe kako bi" ostvario što bolji rezultat. Idu*a tri sata jedino se ne smijem ničim optere*ivati nego što bolje plivati, voziti bi+ikl i trčati. $ad li *e napokon dati znak za početak> Kledam na sat. 3li, prošlo je tek nekoliko minuta otkako sam posljednji put provjerio vrijeme. $ad natje+anje počne ne*u više imati vremena za razmišljanje... ve do današnjeg dana sudjelovao sam u šest triatlona različiti" dužina, premda od 266F. do 2661. nisam sudjelovao ni u jednom. a praznina u mojim sportskim ostvarenjima pojavila se zbog toga što sam na triatlonu u %urakamiju 2666. godine bio diskvali/i+iran jer nisam mogao plivati. rebalo mi je vremena da se oporavim od tog šoka i povratim smirenost i samopouzdanje. &i dan=danas mi nije sasvim jasno zašto nisam mogao plivati. %ozgao sam i  pronalazio razne razloge, ali tako je jedino moje samopouzdanje bilo sve slabije. udjelovao sam sam u mnog mnogim im utrk utrkam ama, a, ali ali to je bio bio prvi prvi put put da se moje moje ime ime poja pojavi vilo lo na popi popisu su diskvali/i+irani" natje+atelja. Istinu govore*i, nije to prvi put da sam pokleknuo u plivačkoj dis+iplini triatlona. U  bazenu i" u moru, svejedno, mogu plivati kraul na veliku udaljenost a da ne uložim velik  napor. )bično )bično dis+iplinu od F766 metara mogu preplivati za oko trideset tri minute = naravno, nije to neka velika brzina, ali je za triatlon sasvim dobar rezultat. )drastao sam pokraj mora i odmalena odmalena sam se naučio plivati u o+eanu. o+eanu. &ekim ljudima ljudima koji treniraju isključivo isključivo u bazenu bazenu  pada prilično teško, čak zastrašuju*e, plivati u moru, ali meni ne. Zapravo, meni je mnogo lakše plivati u moru jer osje*am se mnogo slobodnije, a i zabavnije je.

55

Iz nekog meni nepoznatog razloga, me-utim, kad god na red do-e samo natje+anje, redovito uprskam stvar u dis+iplini plivanja. Aak i kad sam sudjelovao u relativno kratkoj udaljenosti u triatlonu inmanu na otoku )a"uu na avajima, nisam dobro otplivao kraul. kočio sam u more spreman za početak utrke, ali ubrzo sam upao u probleme jer nisam mogao disati. izao sam glavu iznad površine mora kako bi" uda"nuo, ali u pogrešnom trenutku. 3 kad mi se dogodi da ne mogu valjano disati, obuzme me stra" i miši*i se ukoče. U  prsima osjetim snažno lupanje i ruke i noge više me ne služe onako kako bi" želio. $ad trebam glavom uroniti u vodu uplašim se i počnem paničariti. U triatlonu inmanu dis+iplina plivanja kra*a je nego inače, jedva M76 metara, pa sam se nekako uspio sna*i5 odustao sam od kraula i prešao na prsno plivanje. 3li, u regularnom natje+anju na F766 metara ne možete uspjeti ako plivate prsno. akav akav način plivanja sporiji je od kraula, osim toga, noge vam se jako umore. umore. Zato sam u triatlonu triatlonu u %urakamij %urakamijuu 2666 2666.. godine na svoju golemu žalost bio diskvali/i+iran. Izašao sam iz mora i začas sjeo na obalu, ali bio sam silno ljut na samog sebe, pa sam se vratio na početnu pozi+iju i iznova pokušao preplivati +ijelu stazu. )stali natje+atelji ve* su  bili završili plivačku dis+iplinu, popeli se na bi+ikle i vozili i", pa sam plivao sasvim sam. ada sam uspio plivati kraul bez ikakvog problema. ;ako sam disao i još lakše zama"ivao rukama. Zašto tako nisam plivao tijekom natje+ateljskog dijela>  &a prvom triatlonu na kojem sam ikad sudjelovao, organizatori su koristili plutaju*e  polazište ispred kojeg su se poredali svi natje+atelji. ok smo čekali na znak, osoba do mene nekoliko puta me pod vodom snažno udarila nogom.  obzirom na to da je u pitanju bilo natje+anje natje+anje,, nešto slično slično mogao mogao sam i očekivat očekivatii = svi pokušavaju pokušavaju ste*i što ve*u prednost prednost nad suparni+ima i pri tome ne biraju sredstva. obiti udara+ u lakat dok plivate, dobiti udara+ nogom pod vodom, nagutati se slane vode = sve je to sastavni dio utrke. Istinu govore*i, ti" nekoliko udara+a koje sam dobio ve* u prvoj utr+i za mene su predstavljali pravi šok i možda  je upravo to ono što me odbija od plivanja. %ožda mi se podsvjesno ta ružna uspomena uspomena vra*a svaki put kad počnem plivati utrku. &e volim razmišljati na taj način, ali psi"ološka strana utrke je odlučuju*a, pa je sasvim mogu*e da je i to utje+alo na mene. rugi problem leži u činjeni+i što moja plivačka te"nika nije bila dobra. $ao i svaki samouk, samouk, kraul sam plivao kako sam znao i umio jer nikad nikad prije nisam imao trenera. trenera. %ogao %ogao sam plivati veoma dugo, ali nitko mi nikad nije rekao (a(o plivam. Zapravo, plivao sam iz sve snage, ali na pogrešan način. ugo me mučila spoznaja da *u, ako se uistinu želim ozbiljno baviti triatlonom, morati nešto učiniti kako bi" poboljšao svoje plivanje. )sim što sam uporno pokušavao otkriti što je to bilo pogrešno s psi"ološke strane, pomislio sam kako *e ipak biti pametnije ako još predanije poradim na /ormi. 0jerovao sam da *e mi, uspijem li  popraviti te"ničku stranu stranu plivanja, i ostali ostali problemi postati jasniji. Zato sam odlučio odgoditi sudjelovanje na triatlonskim natje+anjima i četiri pune godine nisam nastupao. Za to vrijeme i dalje sam svakodnevno trčao i jednom godišnje sudjelovao u maratonu. 3li, 3li, jednostavno nisam bio zadovoljan. %oj neuspje" u triatlonu tr iatlonu samo je djelomi+e  bio razlog mojeg neraspoloženja. neraspoloženja.  Dedno+ dana moram dobiti zadovolj*tinu, razmišljao sam. $ad do toga do-e, vrlo sam uporan. 3ko postoji nešto što ne mogu ostvariti a to iskreno želim, ne*u se smiriti sve dok to ne budem mogao ostvariti.  vremenom sam unajmio nekoliko plivački" trenera da mi pomognu poboljšati te"niku  plivanja, ali nijedan nije bio onaj kakvog sam tražio. &aravno, mnogi ljudi znaju plivati, ali oni" koji znaju stručno i učinkovito podučavati plivanje veoma je malo. #arem ja imam takav dojam. 0eoma je teško davati poduke iz pisanja romana Cbarem  ja znam da to ne znamD, ali davati poduke iz plivanja jednako je teško. &aravno, to se ne odnosi samo na plivanje i  pisanje romana. akako, postoje postoje učitelji koji mogu podučavati odre-eno područje, odre-enim odre-enim redom, upotrebljavaju*i unaprijed naučene /raze i rečeni+e, ali nema i" mnogo koji svoje znanje mogu prilagoditi sposobnostima i mogu*nostima učenika i objasniti im stvari na osoben, svjež i smion način. Zapravo, možda i" uop*e nema. Prve dvije godine suzdržavanja od triatlona izgubio sam u potrazi za dobrim trenerom. vaki novi trener pokušavao je moju /ormu i način plivanja popraviti na svoj način čime bi

56

me još više zbunio, pa ne samo što sam sve slabije plivao nego mi se činilo da više uop*e ne znam plivati. &aravno, i moje se samopuzdanje sasvim istopilo. #io sam svjestan da na taj način ne mogu sudjelovati u triatlonu. tvari su se počele mijenjati nabolje onog trena kad sam s"vatio da je zapravo nemogu*e znatnije popraviti moju psi"ičku i tjelesnu kondi+iju. %oja žena je bila ta koja je pronašla dobrog trenera za mene. &ikad nije dobro plivala, ali slučajno je srela mladu instruktori+u  plivanja u gimnastičarskom društvu kojeg je član i ne biste mi vjerovali koliko dobro sada  pliva. )na mi je prepručila prepručila tu mladu ženu ženu za trenera. Prvo što je ta žena učinila bilo je da provjeri sve što u praksi znam o plivanju kao i da dozna zašto želim toliko dobro plivati. 'Lelim sudjelovati u triatlonu', iskreno sam joj odgovorio. 'Znači, želite biti u stanju plivati kraul u moru i to na velike udaljenosti>' pitala je. 'očno tako', odgovorio sam joj. 'Uop*e me ne zanimaju natje+anja na kratke staze.' ')dlično', dodala je. 'rago mije što imate sasvim jasne +iljeve. ako mi olakšavate posao.' I tako smo počeli zajednički raditi na preoblikovanju moje psi"ičke i tjelesne kondi+ije.  &jezin pristup nije bio drastičan i nagao, žele*i što prije poništiti način na koji sam do tada  plivao. Aini mi se da da je svakom treneru treneru mnogo teže preoblikovati preoblikovati psi"ičku i tjelesnu tjelesnu kondi+iju onoga koji ve* nešto zna, prilago-avaju*i i mijenjaju*i njegovo znanje o plivanju, nego početi rad s nekim tko uop*e ne zna plivati. &ije se lako osloboditi loši" i stečeni" navika, zato moja instrukto instruktori+a ri+a nije ni poku pokušala šala silom i nabrzinu nabrzinu promijeniti promijeniti moje navike u plivanju. plivanju. Umjesto toga, uzela si je vremena i počela malo=pomalo mijenjati moje plivačke pokrete. )no što je toliko jedinstveno j edinstveno i osobeno u stilu kojim ta instruktori+a pristupa svome poslu  jest to što ne počinje od prve lek+ije iz udžbenika. Uzmimo za primjer potrebne pokrete tijela  pri plivanju. a bi učenika učenika naučila ispravnom načinu načinu plivanja, ona počinje počinje tako što ga najprije najprije uči kako ne treba plivati. rugim riječima, ljudi koji su sami naučili plivati kraul skloni su  pretjerano paziti na zama"e rukama. Zbog toga je otpor vode ve*i, pa je i brzina plivanja pli vanja manja, ali ono što je najvažnije, tako nepotrebno gube snagu. Zato vas moja instruktori+a ispočetka uči da plivate poput ravne daske, bez ikakvi" snažni" zama"a = odnosno, sasvim suprotno od onoga što piše u udžbeniku. &e trebam to ni spominjati, kad plivam na taj način osje*am se poput nespretnog, nespremnog plivača. &akon upornog vježbanja mogao sam  plivati onako kako je od mene za"tijevala, ali nisam bio uvjeren da *u od toga imati i mati ikakve koristi. ek tada, i jednako polako, moja je instruktori+a počela dodavati odre-ene zama"e rukama i nogama. Aak ni tada nije ničim naglašavala da treniramo razne zama"e lijevom i desno desnom m polovi polovi+o +om m tijela. tijela. Zaprav Zapravo, o, učenik učenik nije nije svjes svjestan tan koja koja je osn osnovn ovnaa svr"a svr"a takvog takvog vježbanja. Izvršava ono što mu je rečeno. &a primjer, ako je riječ o tome kako zama"ivati iz ramena, onda samo to ponavljate do iznemoglosti. Ponekad čitav trening provedete jedino vježbaju*i zama"ivati rukama iz ramena. akvi treninzi često su is+rpljuju*i, ali kad o tome naknadno razmišljate, s"vatite čemu je sve to služilo. ijelovi napokon tvore +jelinu i odjednom vidite čitavu sliku i razumijete ulogu koju ima svaki pojedini dio. vi*e, nebom se širi svjetlost, a obli+i i boje krovova i ku*a, koje ste do maloprije mogli tek nejasno nazrijeti, sada su jasni i vidljivi. o s plivanjem moglo bi biti vrlo slično vježbanju bubnjanja. anima i danima vježbate razne ritmove samo na bas bubnju. Potom danima vježbate jedino na činelama, zatim na tamtam bubnjevima... &aravno, ispočetka ispočetka vam je dosadno i monotono, ali kad sve svi dijelovi  poslože, dobijete zanimljiv ritam. a biste dobili taj zvuk morate znati valjano stegnuti i  pričvrstiti sve šara/e i zavrtnje svakog pojedinog dijela. &aravno, za to je potrebno vrijeme, vrij eme, ali ponekad takva vrsta strpljivosti zapravo predstavlja kra*i put, preča+. o je put koji sam slijedio treniraju*i plivanje, i nakon godinu i pol dana bio sam sposoban plivati na velike udaljenosti mnogo dostojanstvenije i uspješnije nego ikad prije. okk sam o sam trenir trenirao ao plivan plivanje je doš došao ao sam do važnog važnog otkri* otkri*a. a. ijek ijekom om utrke utrke imao imao sam  problema s disanjem disanjem zbog "iper=ventila+ije.G "iper=ventila+ije.G Ista stvar dogodila mi se i kad sam plivao  u bazenu G Hierventiaija / ?orsirano du5oko disanje koje omoguIava du4i restanak udisanja 6o5ično kod ivanja i ronjenja; 15og smanjenja koičine ugjičnog dioksida.

57

u prisutnosti svoje instruktori+e i jednog trena mi je sinulo: malo prije početka utrke disao sam odve* duboko i prebrzo. 0jerojatno zato što sam prije utrke bio napet, odjednom sam u tijelo unio previše kisika. $ad sam počeo plivati zbog toga sam ubrzano disao što je, sa svoje strane, sasvim poremetilo pravilan ritam disanja. )sjet )sjetio io sam nevje nevjeroj rojatn atnoo olakša olakšanje nje kad sam nap napoko okonn usp uspio io točno točno odredi odrediti ti stvarn stvarnii  problem. edino na što sam ubudu*e morao paziti bilo je da ne pretjeram s "iperventila+ijom. Prije no što utrka počne sada udem u more, malo plivam i rastežem se kako bi" se i psi"ički i tjelesno pripremio za plivanje. išem umjereno i ravnomjerno kako ne bi" pretjerao u "iperventila+iji, čak stavim ruku na usta kako ne bi" unio preveliku količinu kisika. 'ada sam sasvim spreman', govorim si. 'Promijenio sam psi"ičku i tjelesnu kondi+iju i više nisam onaj plivač kakav sam neko* bio.' I tako, godine 2661. i prvi put poslije četiri godine pauziranja ponovno sam sudjelovao u triatlonu u %urakamiju. irena je označila početak, svi su počeli plivati i netko sa strane opet me udario. Zapanjen, prepao sam se da *u još jednom uprskati +ijelu stvar. Progutao Progutao sam malo vode i odjednom mi je palo na pamet da bi" trebao prije*i na plivanje prsnim stilom. 3li, samopouzdanje samopouzdanje mi se ubrzo vratilo pa sam si kazao da za to nema potrebe i da *e na kraju sve završiti dobro. %oje disanje se ujednačilo i ponovno sam počeo plivati kraul. &isam se usredotočio na udisaje nego na izdisaje u vodi. I začuo sam onaj dobro poznati zvuk pri izdisaju mje"ura pod vodom. &ada je sve dobro, govorio sam si dok sam napredovao kroz vodu.  &a sre*u, uspio sam svladati paniku i uspješno završiti triatlon. 0e* dugo nisam sudjelovao, a nisam imao ni dovoljno vremena za treniranje vožnje bi+ikla pa ukupni rezultat nije bio osobito dobar. 3li, uspio sam posti*i svoj osnovni +ilj i ublažiti sramotu što sam  pret"odnog puta bio diskvali/i+iran. $ao i obično, prevladavaju*i prevladavaju*i osje*aj osje*aj bilo je olakšanje. )duvijek mislim da sam prilično staložena osoba, ali problem s "iperventila+ijom učinio  je da s"vatim da je dio mene, sasvim neočekivano, neočekivano, živčano prenapet. &isam imao pojma koliko bi" nervozan postao pred početak utrke. Ispada da sam doista bio napet, baš kao i svi ostali natje+atelji. #ez obzira na to koliko bio star, sve dok budem živ, stalno *u otkrivati nešto novo o sebi. #ez obzira na to koliko dugo stojite i promatrate svoje golo tijelo pred zr+alom, nikad ne*ete vidjeti odraz onoga što je j e unutra. (vo me iznova, iznova, u devet devet i pol ujutro, prvi je listopada listopada 2668., u sunčanu sunčanu jesenju nedjelju, nedjelju,  još jednom stojim na obali grada %urakamija, pre/ektura &iigata, i čekam na znak za početak  triatlona. %alo sam nervozan, ali strogo pazim na "iperventila+iju. Provjeravam sve detalje kako nešto ne bi" zaboravio. Aitavo tijelo namazao sam vazelinom kako bi" što lakše skinuo +rno gumeno odijelo nakon što završim plivati. Pažljivo sam se nekoliko minuta protezao i istezao. &isam zaboravio popiti dovoljno vode. )lakšao sam se u nužniku. #aš sve sam učinio. &adam se. U tom istom natje+anju sudjelovao sam ve* nekoliko puta, pa prepoznajem pojedine natje+atelje. ok čekamo početak utrke rukujemo se i čavrljamo. &isam osoba koja lako sklap sklapaa poz pozna nanst nstva va ali, ali, iz nekog nekog čud čudnog nog razlog razloga, a, to nije slučaj slučaj s triatl triatlon+ on+ima ima.. %i koji koji sudjelujemo u triatlonima doista smo vrlo čudni ljudi. 4azmislite malo bolje. 0e*ina 0e*ina oni" koji sudjeluju u triatlonu imaju odgovoran posao i obitelj, ali im povr" svega toga ne pada teško  plivati, voziti bi+ikl, trčati i svakodnevno svakodnevno naporno trenirati. &aravno, za to su potrebni i vrijeme i upornost. )ni ljudi koji na sve stvari gledaju uop*eno, nedvojbeno vjeruju da je nji"ova životna /ilozo/ija vrlo neobična, da ne kažem nastrana.  druge strane, bilo bi jako teško polemizirati s onima koji u njima vide osobenjake. Ipak, mi me-usobno dijelimo neki zajednički osje*aj premda ga ne bismo mogli nazvati solidarnost, prije je to neka vrsta srdačnosti, uzajamne naklonosti u prepoznavanju. akako, suparništvo je neizbježan dio svega toga = ipak je to utrka = ali za ve*inu oni" koji sudjeluju u triatlonu, suparništvo je manje važno od mišljenja daje to svojevrsna svečanost kojom pokazujemo da nam je stalo do ti" veza u kojima zajednički sudjelujemo. U izvjesnom smislu, triatlon koji se održava u %urakamiju nije osobito za"tjevan. vake godine prijavi se ne baš mnogo natje+atelja Cizme-u E66 i 166D i sve tri dis+ipline teku bez

58

velikog publi+iteta. Zapravo, to je lokalni, doma*i triatlon. ;judi iz grada vrlo su susretljivi i svaki put prirede nam srdačnu dobrodošli+u. &ema tu ničega napadnog ili pretjeranog, i upravo me to ti"o ozračje koje prati čitavu priredbu privuklo. &eovisno o samoj sportskoj mani/esta mani/esta+iji, +iji, u blizini blizini se nalaze poznate topli+e, topli+e, "rana "rana je izvrsna, a lokalni lokalni sake Cosobito Cosobito "ime"ari suruD nevjerojatno ukusan. #udu*i da sam tijekom godina ve* nekoliko puta sudjelovao u tom triatlonu, upoznao sam nekoliko zanimljivi" ljudi iz tog područja. 3 ima i nekoliko oni" koji doputuju čak iz okija okija da bi navijali za mene. U  sati i 78 minuta sirena daje znak za početak utrke i svi se istog časa ba+aju u more i  počinju plivati kraul. o je najnapetiji trenutak trenutak u +ijelom natje+anju. natje+anju. I ja se ba+am u more i počinjem snažno zama"ivati rukama i nogama plivaju*i kraul. Pokušavam zaboraviti sve nebitne detalje i usredotočiti se ne na uda"e nego na izda"e. r+e mi snažno lupa i ne uspijevam uspostaviti pravilan ritam. ijelo mi je blago ukočeno. $ao što sam i mogao očekivati, opet me netko udario u rame. &etko drugi naletio je na mene, nalegavši mi na leda, pa nalikujemo na dvije kornjače od koji" se jedna penje na drugu. Kuta Ku tam m vodu vodu,, nasr nasre* e*uu ne mnog mnogo. o.  e brini se, go govo vori rim m si.  e pani)ari. Pokušavam ravnomjerno disati, to je sada najodlučniji čimbenik. $ada mi to uspije, napetost istog trena  popušta. ve *e biti dobro. ada trebam nastaviti istim tempom. $ad uspijem uskladiti  pokrete i disanje, jedino trebam nastaviti nastaviti tako. 3li, baš tada = jer u triatlonu možete očekivati svašta = iznenada se javlja nepredvi-en  problem. Plivaju*i izvirujem glavom da vidim u kojem smjeru se kre*em, kad... Zaštitne naočale su sasvim mutne, ništa ne vidim... ve što vidim neprozirno je i mutno. Prestajem  plivati, vodom zapljusnem zapljusnem naočale i prstima prstima i" pokušam obrisati. I dalje dalje ništa ne vidim. Hto se doga-a> Iste zaštitne naočale upotrebljavam ve* godinama. tavljam i" na glavu i kad treniram u moru kako bi" mogao vidjeti kamo plivam. Hto li se to doga-a, da nije u pitanju moj vid> )djednom mi sine. &akon što sam +ijelo tijelo namazao vazelinom, nisam oprao ruke nego sam masnim prstima očistio stakla na naočalama. $akve li gluposti! Prije početka svake utrke redovito očistim zaštitne naočale tako što pljuvačkom i prstima obrišem stakla kako se s unutrašnje strane ne bi zamaglila. ada sam to zaboravio učiniti. vi" vi" F7 F766 66 meta metara ra utrk utrkee zbog zbog zama zamaš* š*en eni" i" zašt zaštit itni ni"" naoč naočal alaa stal stalno no sam sam skre skreta taoo s  predvi-ene plivačke staze, vra*ao se u nju, opet skretao, pa sam izgubio mnogo vremena.  &ekoliko puta čak sam morao prestati plivati, podignuti naočale, osvrnuti se i vidjeti gdje se nalazim kako bi" mogao nastaviti. Pokušajte zamisliti dijete zavezani" očiju koje nastoji u"vatiti igračku koja visi pred njim i sve *e vam biti jasno.  &aravno, da sam se toga sjetio, mogao sam plivati i bez zaštitni" naočala. &išta lakše nego skinuti i". 3li, dok sam plivao bio sam zbunjen, pa mi to uop*e nije palo na pamet. Za"valjuju*i tome, prvi dio triatlona, tj. dis+iplina plivanja, prošao je prilično zbrkano, a vremenski rezultat bio je mnogo slabiji od onoga kakvom sam se nadao. Hto se tiče moje uvježbanosti = sje*am se koliko naporno sam trenirao = trebao sam plivati mnogo brže. ješi me pomisao da nisam bio diskvali/i+iran i što za ostalim natje+ateljima nisam zaostao  pretjerano te što sam ipak uspješno završio plivački dio. vaki put kad sam uspio plivati bez ve*i" odstupanja, čini mi se da sam to učinio sasvim dobro. Izašao sam na plažu i odma" otišao do mjesta gdje su bili parkirani bi+ikli Cmožda vam se čini da je to lako, ali nijeD, svukao sa sebe +rno gumeno odijelo za plivanje, obuo +ipele, navukao zaštitnu ka+igu i stavio sunčane naočale, popio nekoliko gutljaja vode, sjeo na bi+ikl i zaputio se niz +estu. ve te radnje obavio sam me"anički i kad sam na to pomislio, s"vatio sam da sam prije jedva minute plivao u moru, a sada sam vozio bi+ikl brzinom ve*om od E6 kilometara na sat. #ez obzira na to koliko puta sam te iste radnje ponovio, taj iznenadni  prelazak s plivanja na vožnju bi+ikla uvijek mi se čini krajnje neobičan. asvim drugačiji je je osje*aj težine, brzine, motorike. )sim toga, koriste se sasvim drugi miši*i. Aovjek se osje*a  poput daždevnjaka koji se čarobnim štapi*em pretvorio u noja. %oj mozak nije spreman tako lako pri"vatiti tu promjenu, a nije ni moje tijelo. &isam mogao održati taj ritam, i prije no što sam sam toga toga bio svjestan svjestan,, sedam sedam drugi" drugi" natje+ natje+ate atelja lja me je presti prestiglo glo.. vo ni(a(o ne valja,  pomislio sam, jer ja još još nikoga nisam uspio uspio prete*i.

59

#i+iklist #i+iklistička ička staza ide uz poznati dio obale koji se zove asaga?a asaga?a &agare. &agare. o je vrlo slikovit krajolik s brojnim stijenama koje izviruju iz mora, premda nisam imao vremena uživati u tom živopisnom prizoru. Utrka se vozi +estom od %urakamija obalom prema sjeveru, a potom skre*e i prolazi pokraj grani+e s pre/ekturom Namagatom i opet se vra*a istim putem. &a nekoliko mjesta uzdižu se blage uzbrdi+e, ali nijedna nije toliko strma da bi" se ozbiljnije zabrinuo. Prije nego što sam stigao do zavoja, nije me brinulo "o*e li me tko  presti*i ili "o*u li ja koga presti*i jer sam se usredotočio na vožnju ujednačenim tempom, ne mijenjaju*i brzinu. U pravilnim razma+ima do"vatio bi" bo+u s vodom i "itro otpio gutljaj= dva. 0o 0oze*i bi+ikl postupno sam se počeo osje*ati bolje jer sam osjetio da vladam situa+ijom,  pa kad sam stigao do zavoja preba+io sam u ve*u brzinu, ubrzao i u drugom dijelu utrke  pretekao sedam natje+atelja. Pu"ao je slab vjetar i mogao sam tjerati bi+ikl iz sve snage. $ad  puše jak vjetar bi+iklisti amateri poput mene osje*aju se prilično nemo*no. a biste znali upotrijebiti vjetar u svoju korist, potrebne su vam godine iskustva i velika spretnost. $ad vjetar vjetar ne puše, sve se svod svodii na snagu koju imate u noga nogama. ma. Utrku od 16 kilometara kilometara završio završio sam nešto brže no što sam očekivao. )dma" sam navukao stare vjerne tenisi+e za trčanje kako  bi" se upustio i u tre*i dio triatlona. Upravo kad sam pomislio da me čeka najlakši dio natje+anja, stvari su krenule naopako. U normalnim okolnostima vjerojatno bi" se više štedio voze*i bi+ikl kako bi" snagu sačuvao za trčanje, ali taj put, ni sam ne znam zašto, to mi uop*e nije palo na pamet. ednostavno sam dao sve od sebe voze*i bi+ikl i odma" potom prešao na trčanje. $ao što vjerojatno poga-ate, noge me nisu "tjele slušati. Iz moje glave upu*ena im je zapovijed: 'rčite!' 3li miši*i u mojim nogama nisu "tjeli poslušati zapovijed iz glave. #io sam svjestan da trčim, ali nisam imao taj osje*aj. vaka utrka se u nečemu razlikuje, ali u biti se uvijek iste stvari doga-aju u svakom triatlonu. %iši*i koje sam iz sve snage koristio voze*i bi+ikl duže od sat vremena sada, kad sam i" trebao za trčanje, nisu više bili tako orni i raspoloženi. I miši*ima je potrebno izvjesno vrijeme kako bi mogli prije*i s jednog zadanog zadatka na drugi. Prva tri kilometra obje noge redo redovi vito to su mi uk ukoč očen enee i tek tek nako nakonn što što se miši miši*i *i u njim njimaa po počn čnuu op opuš ušta tati ti mogu mogu tr)ati.  &ažalost, sada im je j e trebalo mnogo više vremena da se odobrovolje i opet postanu gipke. )d tri dis+ipline u triatlonu, trčanje mi je nedvojbeno najbliža i uglavnom bez ve*i" problema uspijem prete*i barem tridesetak drugi" natje+atelja. 3li taj put uspio sam prete*i tek desetak. Ipak, bilo mi je drago što sam gotovo uspio uskladiti sve tri dis+ipline. U posljednjem tria triatl tlon onuu u ko koje jem m sam sam sudj sudjel elov ovao ao,, u dis+ dis+ipl iplin inii vo vožn žnje je bi+i bi+ikl klaa pret pretek eklo lo me mnoš mnoštv tvoo natje+atelja. )vaj put moj rezultat u trčanju nije bio osobito dobar. Unatoč tome, razlika izme-u dis+iplina u kojima sam dobar i oni" u kojima zaostajem postupno se smanjila što znači da se ipak malo=pomalo približavam tome da postanem pravi triatlona+. o me doista o"rabrilo i razveselilo. ok sam trčao kroz divni stari dio grada %urakamija, povi+i gledatelja = pretpostavljam doma*eg stanovništva = još više su me potaknuli, pa sam dao sve od sebe trče*i prema +ilju. #io je to dirljiv i radostan trenutak. Za mene je to bila to prilično teška utrka, osobito zbog epizode s vazelinom, ali kad sam stigao na +ilj sve su zebnje nestale. &akon što sam došao do da"a rukovao sam se s natje+ateljem koji je na sebi imao broj E2 i osmje"nuo mu se. 'obro obavljeno', kazali smo jedan drugome. )n i ja nadmetali smo se u utr+i bi+iklima, u kojoj me nekoliko puta pretekao. $ad smo počeli trčati vezi+e na tenisi+ama dvaput su mi se razvezale,  pa sam oba puta morao kleknuti kako bi" i" iznova svezao. a se to nije dogodilo, siguran sam da bi" ga bio prestigao = ili barem tako glasi moja optimistična pretpostavka. $ad sam ubrzao tempo pri kraju trčanja gotovo sam ga prestigao, ali na kraju sam za njim zaostao nepuna tri metra. &aravno, sva odgovornost za slabo vezivanje vezi+a na tenisi+ama leži isključivo na dotičnom čiju knjigu čitate. U svakom slučaju, veselo sam prošao kroz +ilj koji je bio postavljen ispred poglavarstva grada %urakamija. Utrka je završila. &isam se utopio, nisam doživio nezgodu s bi+iklom, nisu me napale otrovne meduze. ;jutiti medo nije se ba+io na mene, ose me nisu napale a ni

60

grom iz vedra neba nije me pogodio. 3 moja žena, koja me čekala na +ilju, nije otkrila neku nelagodnu istinu o meni. Umjesto svega, dočekala me s osmije"om. &a svu sre*u. Hto se mene osobno tiče, najveselija najveselija stvar koja mi se dogodila u toj utr+i bila je što sam se iskreno zabavio sudjeluju*i u +ijelom doga-aju. Ukupni vremenski rezultat koji sam postigao nije vrijedan "vale, a usput sam napravio i mnoštvo manji" pogrešaka. 3li, dao sam sve od sebe pa sam se osje*ao prilično dobro. ako-er vjerujem da sam napredovao u mnogim detaljima u odnosu na pret"odnu utrku, a to je ipak stvar koju treba uzeti u obzir. $roz iskustvo čovjek uči kako može nadomjestiti tjelesne nedostatke. rugim riječima, učiti se na vlastitom iskustvu čini triatlon toliko zabavnim.  &aravno, svako je natje+anje naporno i nekoliko puta sam, u emo+ionalnom smislu,  poželio odustati od svega. 3li, čini se da je bol preduvjet za tu vrstu sporta. a bol nije  prisutna, tko bi ikad pomislio gnjaviti se i sudjelovati u dis+iplinama kao što su triatlon ili maraton, koje od čovjeka za"tijevaju odri+anje i vrijeme i tjelesnu snagu. Upravo zbog boli, upravo upravo zato što želimo želimo nadvladati nadvladati tu bol, možemo možemo osjetiti da smo uistinu  6ivi = ili ili bare barem m donekle doživjeti taj osje*aj. Aovjekova sposobnost ne temelji se na uobičajenim mjerilima kao što su vrijeme ili položaj u društvu nego na probu-enoj svijesti o prolaznosti samog djelovanja. &aravno, ako sve teče kako treba. 0oze*i iz &iigate u okio vidio sam priličan broj automobila na čijim su krovovima bili natovareni bi+ikli, a vozači se vra*ali s natje+anja u triatlonu. ;judi koji su sjedili u tim automobilima imali su preplanuo ten i ostavljali dojam izdržljivi" sportaša = tipičan izgled triatlon+a. &akon naše skromne lokalne utrke u jesenju nedjelju svi smo se vra*ali u mjesta u kojima smo živjeli, natrag u naše svakodnevne živote. Imaju*i na umu sljede*u utrku, svi mi *emo se, svatko na svoj način, posvetiti uobičajenim treninzima. Unatoč tome što, gledano izvana, ili s nekog visokog mjesta s kojeg se pruža prilično dobar pogled, taj oblik života izgleda besmislen ili uzaludan ili čak neuspješan, meni to ne smeta. %ožda je to neko besmisleno djelo kao što je ulijevanje vode u šuplju posudu, ali  barem napor koji u to uložite ostaje. luži li to ičemu, je li smisleno ili nije = u svemu tome najvažnije od svega jest ono što ne možete vidjeti, ali možete osjetiti u sr+u. a biste mogli s"vatiti nešto vrijedno, ponekad se morate baviti naizgled jalovim aktivnostima. 3li, 3li, čak i one aktivnosti koje nam se čine jalovima ne moraju uvijek biti takve. )sje*am to kao osoba koja  je iskusila i doživjela doživjela sve to.  &emam pojma mogu U uop*e nastaviti ovaj +iklus jalovi" aktivnosti. 3li, ve* ga toliko vremena uporno prakti+iram i pri tome se ne osje*am loše, pa vjerujem da *u ga barem  pokušati nastaviti nastaviti sve dok budem mogao. mogao. rčanje rčanje na velike udaljenosti udaljenosti Cviše ili manjeD učinilo me osobom kakva sam danas i nadam se da *e ostati dio mog života dokle god bude mogu*e. #io bi" sretan kad bismo trčanje i ja mogli ostarjeti zajedno. %ožda vam se čini da u ovome što govorim nema mnogo logike, ali to je život koji sam izabrao.  ovoliko godina koliko i" imam, drugog izbora nemam. e misli su mi se vrzmale po glavi dok sam vra*aju*i se s triatlona vozio prema našem domu. )čekujem da *u ove zime sudjelovati u još jednom maratonu, negdje u svijetu. Isto tako, siguran sam da *u idu*eg ljeta sudjelovati u još jednom triatlonu, negdje u svijetu, daju*i sve od sebe. ako ako prolaze prolaze godišnja doba, tako prolaze prolaze godine. godine. #it *u stariji još jednu godinu. godinu. 0jerojatno *u dovršiti još jedan roman. edan za drugim suočit *u se sa zada+ima koji stoje  preda mnom i dat *u sve od sebe da i" obavim najbolje što mogu. Usredotočivši se na svaki sljede sljede*i *i korak, korak, ali u isto isto vrijem vrijemee gleda gledaju* ju*ii na stvari stvari dug dugoroč oročno, no, pok pokuša ušavaj vaju*i u*i sagled sagledati ati  budu*nost što bolje mogu. &a kraju, kraju, ja sam trkač na duge staze. %oje vrijeme, položaj koji imam u društvu, moja vanjština = sve to je drugorazredno. Za trkača kakav sam ja jedino je važno ostvariti +ilj koji sam zadao samom sebi, vlastitim snagama. Za postignu*e toga dajem sve što imam, podnosim sve što moram podnijeti i na svoj osobeni način, zadovoljan sam. Iz pogrešaka i radosni" trenutaka redovito pokušavam izvu*i konkretnu lek+iju. C%ora biti konkretna, bez obzira na to koliko je mala.D &adam se da

61

*u s vremenom, dok jedna utrka slijedi za drugom, na kraju sti*i do mjesta kojim *u biti zadovoljan. Ili *u ga možda tek načas ugledati. Co je ipak vjerojatnije.D ednog dana, budem li imao nadgrobnu ploču a prije toga budem mogao izabrati što *e na njoj pisati, volio bi" da ovako piše: aruki %urakami F1. = 26GG  Pisa /i tr(a)  Barem  Barem ni(ad nije (ora)ao (ora)ao

U ovom času, volio bi" da baš tako piše.

PO"O#OR  TR)D' ,&T$M$ !'<%M &#'%T$ $ao što naslov svakog poglavlja u ovoj knjizi sugerira, ve*inu ve *inu ovdje sakupljeni" tekstova zabilježio sam u razdoblju izme-u ljeta 2667. i jeseni 2668. &i svako poglavlje nisam napisao odjednom nego odlomak po odlomak, kad god sam uspio prona*i malo slobodnog vremena izme-u drugi" obveza kojima sam se bavio. Hto sam više napredovao u pisanju ove knjige, sve češ*e sam si postavljao pitanje =  )emu li danas razmi*ljam- Premda ovo nije osobito duga knjiga, ipak mi je trebalo vremena dok je nisam uobličio, ali i kad sam je ugrubo dovršio, trebalo mi je još više vremena da je prepravim i pomno dotjeram. ijekom godina objavio sam nekoliko zbirki eseja i putopisa, ali u njima se nisam uspio usredotočiti na jednu jedinu temu niti sam izravno pisao o samome sebi, pa sam prilično oklijevao jer nisam bio siguran želim li se baš tako izraziti. &isam želio nadugo i naširoko  pisati o sebi, ali isto tako sam znao da *e nastanak ove knjige biti besmislen ako iskreno ne ispripovjedim ono što sam doista želio re*i. #ezbroj puta morao sam iznova čitati stare dnevničke bilješke i rukopise, inače ne bi" uspio istražiti i dočarati te kr"ke i delikatne uspomene iz života jednog trkača.  &a ovu knjigu gledam kao na svojevrstan memoar. memoar. akako, nije to osobna povijest  jednog čovjeka, ali isto tako nije ni zbirka memoarski" eseja. Ponavljam riječi iz uvoda:  bave*i se pisanjem želio želio sam si na izvjestan način dočarati dočarati život koji sam proživio posljednji" dvadeset i pet godina, kao pisa+ ali i kao običan čovjek. $ad na red do-e pitanje koliko se  pisa+ treba držati romaneskne romaneskne /ik+ije i do koje mjere treba otkriti svoj stvarni glas, ljudi imaju raznolike odgovore i ne može se generalizirati. Pišu*i ovu knjigu nadao sam se da *u možda uspjeti otkriti osobna mjerila i načela koja sam sebi postavio kao pisa+. &isam uvjeren da sam u tom području još uvijek ostvario ono što sam želio. Ipak, kad sam ovu knjigu dovršio, osjetio sam veliko olakšanje. C0jerujem daje ovo bio pravi trenutak daje napišem.D I nakon završetka knjige sudjelovao sam u nekoliko utrka. ako-er sam namjeravao trčati maraton u apan apanuu poč početk etkom om 266 266M., M., ali dva dan danaa prije prije natje+ natje+an anja ja gad gadno no sam se pre"la pre"ladio dio Csasvi Csasvim m netipično za meneD i bio sam prisiljen odustati. a sam i tada sudjelovao, bio bi to dvadeset i šesti maraton koji sam trčao. ako se dogodilo da od jeseni 2668. do prolje*a 266M. nisam sudjelovao ni u jednom maratonu. Lao mi je zbog toga, ali idu*e sezone dat *u sve od sebe. Umjesto u maratonu, u svibnju sam sudjelovao u triatlonu u onoluluu na kojem se  poštuju olimpijska pravila.  priličnom lako*om sam ga uspio završiti i doista sam uživao. Isto tako, vrijeme koje sam postigao bilo je bolje od pret"odnog. $rajem srpnja tako-er sam sudjelovao u triatlonu inmanu na otoku )a"uu. #udu*i da sam na avajima živio gotovo  punu godinu dana, tako-er sam sudjelovao u ljetnoj školi za treniranje triatlona, treniraju*i

62

zajedno s ostalim polazni+ima tri puta tjedno tri mjese+a. aj oblik programa doista mi je  pomogao, osim toga sprijateljio sam se s nekoliko triatlona+a triatlona+a iz naše grupe. grupe. udjelovati u maratonu tijekom zimski" mjese+i i u triatlonu tijekom ljeta sada je ve*  postala moja ustaljena navika. #udu*i da +ijele godine treniram stalno sam zauzet, ali ne žalim se. Htoviše, ja se tome veselim. Iskreno govore*i, volio bi" se okušati u pravom triatlonu kao što je natje+anje Ironman, ali ako bi" otišao toliko daleko, bojim se da bi treniranje za"tijevalo mnogo više vremena pa bi došlo u pitanje moje bavljenje pisanjem. Iz istog razloga nisam sudjelovao u ve*em broju ultramaratona. Za"valjuju*i upornom treniranju moj je osnovni +ilj zadržati, a po mogu*nosti i poboljštati, psi"ičku i tjelesnu kondi+iju kako  bi" mogao nastaviti pisati romane, jer kad bi mi treniranje i sudjelovanje u utrkama počelo oduzimati vrijeme koje mi je potrebno za pisanje, bojim se da bi nastao velik poreme*aj. poreme *aj. Zato  pokušavam održati održati postoje*u ravnotežu ravnotežu izme-u treniranja i sudjelovanja sudjelovanja u utrkama i bavljenja  pisanjem. &aravno, nakon više od dvadeset i pet godina aktivnog trčanja imam mnogo lijepi" uspomena. uspomena. edna koje se osobito dobro sje*am zbila se FJE. godine u %urakami>'' ada ada sam s"vatio koliko su stroga stroga pravila pravila u svijetu svijetu pro/esion pro/esionalni" alni" trkača Cpremda ovdje želim dodati da je ona iznimno ljubazna osobaD. &akon tre*eg dana moje tijelo se prilagodilo atmos/erskim uvjetima, pa sam mogao uživati u oštrom "ladnom zraku tjenjaka. Za"valjuju*i trčanju upoznao sam mnoge zanimljive ljude i zbog toga osje*am veliko zadovoljstvo. ijekom godina mnogi su mi pružali podršku i o"rabrivali me. &a ovome mjestu mjestu trebao trebao bi" = popu poputt kakv kakvog og govornika govornika na dodjeli dodjeli )s+ara )s+ara = izraziti izraziti za"valnost za"valnost mnogim ljudima, ali nji" uistinu ima mnogo, a nji"ova imena čitateljima vjerojatno ne bi ništa značila. Zato *u se ograničiti na nekoliko sljede*i" rečeni+a.  &aslov ove knjige dugujem zbir+i kratki" priča  )emu +ovorim (ada +ovorim o ljubavi,  jednoga od meni najdraži" pisa+a, 4aBmonda
63