Stuttgart, 27. august, 1770. 1770. – umro je u Berlinu Berlinu 14. Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, novembra, 1831.) 1831.) je njemački filozof i sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog Njemačkog idealizma idealizma.. KLASIČ NI NJEMA NJEMAČKI IDEALIZAM Predstavlja kritičku sintezu sveg filozofskog nastojanja. Filozofija tada postiže najintenzivniji razvoj u cjelokupnoj svojoj historiji. Traje pedeset pedeset godina, godina, od Kantove Kantove objave djela Kritika Kritika čistog uma³ (1781.) do Hegelove smrti (1831.). Uspoređuje se sa razdobljem procvata gr čke filozofije. Predstavlja jedinstveni doga đaj u historiji da jedna nacija doživljava vrhunac svog unutarnjeg razvitka. Polugra đanska Njemačka, nakon izgubljenog tridesetogodi šnjeg rata, zaostaje za vodećim zemljama zapadne Europe te Marx naziva Kantovu filozofiju njema čkom teorijom francuske revolucije.
Hegel je utjecao na pisce široko različitih položaja uključujući njegove poklonike i njegove kritičare. Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije (postojanje u, nalaženje u, ostajanje u, bitno pripadanje nečemu) i transcedencije (prekoračavanje granica iskustva, nespoznatljivost iskustvom, ono što je s one strane iskustva) i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja oba pola ili reduciranja (svođenja) jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika (ona do koje se dolazi putem cistog mišljenja) ili il i "dijalektika" (umijece razgovora), "apsolutni idealizam", "dijalektika Gospodara/Roba", "etički život" te važnost historije. idealizma. Jedan od najpoznatijih predstavnika apsolutnog Apsolutni idealizam je jedna forma idealizma. idealizma je George Wilhelm Friedrich Hegel (pripadnik njemačkog klasičnog idealizma, zajedno sa Kantom, Kantom, Fichteom i Schelingom). Schelingom). Pripadnici apsolutnog idealizma smatraju da je cjelokupna stvarnost jedna jedinstvena apsolutna ideja. Ona predstavlja jedinstvo subjekta i objekta i ona se neprestano razvija, kreće, unutar sebe. Hegel je Hegel je tu pokretačk pokretačku u snagu apsolutne apsolutne ideje nazvao "dijalektika "dijalektika", ",
Najvažnija obilježja Hegelove filozofije: •
•
•
1.) Dijalekt 1.) Dijalektičko ičko je mišljenje negacija neposredno danog. Pojmovni preokret kao dijalog duha sa samim sobom odgovara dijalektici bivanja umne zbilje svijeta. 2.) Panlo 2.) Panlogizam gizam kao krajnji izraz racionalizma pretpostavlja identitet historijskog i logičkog reda. 3.) Racio 3.) Racionalizam nalizam prenaglašava racionalnu sferu, te za ljubav sistematičnosti i cjeline neminovno zanemaruje voljne, intuitivne, emotivne i uopće iracionalne komponente u životu čovjeka.
Svrha je cjelina, a pojedinci su samo sredstvo u službi lukavstva uma svjetske historije.
Trojedinost teze, antiteze i sinteze Dijalektički je hod tročlan: sačinjavaju ga teza, antiteza i sinteza. sinteza. Ti se momenti trijada imenuju i kao postav kao postavljenost ljenost,, negacija i negacija negacije. negacije.
• • •
Teza je prvi stupanj jednostavnog postavljanja, proizvol postavljanja, proizvoljne jne odredjenos odredjenosti ti pojma pojma;; antiteza je drugi stupanj - stupanj negacije, razlikovanja, suprotstavljanja, sukoba; sinteza odnosno negacija negacije, ukidanje negacije - afirmacija, treći je stupanj stupanj posredovanja koji uključuje prva dva određenja i istovremeno ukida njihove suprotnosti u jednom visem jedinstvu.
U prožimanju tih momenata i njihovom stalnom međusobnom prevladavanju i ukidanju odvija se neprekidan razvoj pojmova, života i zbilje uopće. Svaki niži stupanj ukinut je, očuvan i prevladan prevladan (nadmašen) (nadmašen) višim višim stupnjem. stupnjem.
Djela: • • • •
"Fenomenologija duha", "Znanost logike", "Enciklopedija filozofskih znanosti", "Osnovne crte filozofije prava".
Hegelovi Hegelovi sljedbenici Sve prokopnike Hegelove misli Strauss je po uzoru parlementarnih stranaka nazvao desnicom i ljevicom.
učenje po po kojemu kojemu pojam pojam postoji postoji samo u mišljenju mišljenju (poslije (poslije stvari). konceptualizam (lat.), filoz. učenje
Mladohegelovci mladohegelovci, naziv za skupinu učenika G. F. Hegela koji su pokušali kritički tumačiti njegovo učenje Mladohegelovci ili ljevičarske hegelovca su skupina od pruski intelektualaca koji su nastavili rad filozofa George Wilhelm Friedrich Hegel . Mladohegelovci kritiziraju religiju i pruski politički sistem.
Historija:
David Strauss Mladohegelovci su prvi počeli kritizirati religiju, nego politiku. politiku. Uz starohegelovce počeo je pridonosi pridonosi i novine, novine, uredika Arnold Rougeu .Počeli su napadati katoličanstvo i pravovjerni protestantizma protestantizma , (Protestantizam je opći naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. vijeku. vijeku. Naziv dolazi od toga što su tada Luterovi pristaše protestirali protiv odluka katoličke crkve.) crkve.) Glavni "bastion"-( utvrđenik) mladohegelovcima je Berlin , gdje je bio sve do 1838 predstavnik Brune predstavnik Brune Bauera , koji je napisao najviše anti-kršćanskih letaka u Njemačkoj.
Bruno Bauer Radikalizacije i politizacija mladohegelovca se dogodila u 1840 , kada je s dolaskom kralja Friedricha Wilhelma IV. je ograničena politička sloboda i vjersku tolerancija. počeo je da odbija manifest manifest kršćanstva i promicao je ateizam.
Mladohegelovci su ubrzo počeli primati Fichteov pogled, osobito njegov idealizam. Iako su u određenoj mjeri mladohegelovci širili demokratske ideje u cijeloj Njemačkoj, njihov trud se nije isplatio.
Filozofija Prema mladohegelovcima država mora biti utemeljena na luteranskoj vjeri (ne pravoslavci, ova ideja definitivno je inspirirana prevlastima luteranstva u Pruskoj). Državni aparat, napada filozofsku osnovu religije, a neki članovi su predložili fizičke napade vladinih subjekata. Mladohegelovci su se smatrali prvim nekršćanskim znanstvenicima od Spinoze (Smatra se osnivačem modernog biblijsko modernog biblijskog g kriticizma.) kriticizma.) Biblije. Biblijska Biblijska kritika ili biblijski kriticizam je naučno pručavanje tekstova Biblije. kritika datira djela, ustanovljuje njihovo autorstvo, istražuje okolnosti njihovog porijekla i književne osobnosti.
Osim spomenutog Straussa, Bauer i Rougeu su među mladohegelovce također Ludwig Feuerbach , Karl Neuwerck , Neuwerck , Max Stirner , Stirner , u početku također Karl također Karl Marx i Friedrich Engels , Karl Schmidt i Edgar Bauer , Bauer , pobornik legitimnosti političkog terorizma . Kasnije, njihove ideje su utjecali i na Nietzsche na Nietzscheaa .
Starohegelovci, neposredni učenici i sljedbenici GWF Hegela , koji predstavljaju (za razliku od mladohegelovaca) mladohegelovaca) konzervativni ishod njegova filozofskog sistema. Razvijaju Hegelovo spekulativnu metodu i pomireju njegovog sistema sa savremenim uvjetima. Oni su pokušali pokušali dokazati dokazati pozicije pozicije luteranskog luteranskog jedinstva jedinstva Hegelove Hegelove filozofije i teologije.
