Georg Lukacs
POVIJEST I KLASNA SVIJEST Studija o marksističkoj dijalektici 'Nije riječ o tome šta ovaj ili onaj proleter ili čak cijeli proletarijat u danom trenutku zamišlja kao svoj cilj. Riječ je o tome šta on jest i šta će shodno svom svom bitku bitku biti biti povije povijesno sno prinuđ prinuđen en da učini. učini.'(Lu '(Lukacs kacs citira citira Marx: Sveta porodica; porodica; str. 105.) 'Marxovo glavno djelo prekida se na jednako presudan način i za teoriju i za praksu proletarijata upravo tamo gdje ono dolazi do određenja klasa.' (str. 105.) Mark Marksi siza zam m druš društv tvo o rašč raščla lanj njuj uje e u klas klase e prem prema a polo položa žaju ju u proc proces esu u proizvodnje. Lukacs ovdje postavlja pitanje što tada znači klasna svijest? Pitanj Pitanje, e, nadalj nadalje, e, razdva razdvaja ja u dva smjera smjera:: jedan jedan koji koji se bavi bavi teorij teorijsko skom m naravi klasne svijesti, i drugi, praktični, koji se pita koja je uloga klasne svijesti u klasnoj borbi? Ovdje se pitanje nastavlja i bavi se time može li se klasna svijest svesti na jedan opći sociološki problem ili je to pitanje za proletarijat od sasvim druge važnosti, nego što je to bilo za bilo koju drugu povijesnu klasu? Krajnja pitanja su jesu li bit i funkcija klasne svijesti nešto jedinstveno ili se mogu razabirati stupnjevi i slojevi? Ako da, kakvo je njihovo praktičko značenje u klasnoj borbi proletarijata? (str. 105.)
-1.Pišući Pišući o histor historijs ijskom kom materi materijal jalizm izmu, u, Engels Engelsovo ovo je polazi polazište šte kako kako se u historiji ništa ne događa bez svjesne namjere i cilja, no mora se ići dalje od toga jer mnoštvo pojedinačnih volja u povijesti je proizvelo druge ili sasvim suprotne rezultate od onih koje su si zadale, pa njihove pobude imaju podređeno značenje za cjelokupni rezultat. Dakle, kakvi su to historijski uzroci koji pokreću te pobude? Te se pokretačke snage moraju definirati, posebno one koje pokreću čitave narode i u njima cijele klase, na velike historijske historijske promjene. promjene. 'Bit 'Bit znan znanst stve veno nog g mark marksi sizm zma a sast sastoj ojii se dakl dakle e u spoznaji nezavisnosti zbiljskih pokret retačkih snaga historije od (psihologijske) svijesti ljudi o njima.'(st njima.' (str. r. 106.) 106.) Ta se nezav nezavisn isnost ost često često primitivno shvaća kao neka vrsta prirodnog zakona u ljudima. No, Marx takvom dogmatskom shvaćanju koje kreće od gotovog rezultata što se smat smatra ra nepr neprom omje jenj njivi ivim m i ne anal analiz izira ira njeg njegov ov sadr sadrža žaj, j, supr suprot otst stav avlj lja a kriticizam tj. historijsku kritiku koja je, zapravo, teorija o teoriji ili svijest o svijes svijesti. ti. Prema Prema Lukacs Lukacsu, u, ona rastva rastvara ra krute, krute, prirod prirodono onosne sne tvorev tvorevine ine i razotkriva ih kao povijesno konstruirane. Pritom njihov karakter proizlazi kao kao uvje uvjeto tova van n povi povije jesn snim im zbiv zbivan anji jima ma i, stog stoga, a, osuđ osuđen en na povi povije jesn sno o propadanje. Dakle, povijest nije tijek vječnih principa, gdje se samo akteri i situacije mijenjaju; povijest ne teži tim principima, oblicima kako bi sama sebe zadovoljila i ukinula. Ona je zapravo povijest tih oblika i njihovih promjena kao oblika spajanja ljudi u društvo, kao oblika koji ekonomijom uvjetu uvjetuju ju međulj međuljuds udske ke odnose odnose,, odnose odnose ljudi ljudi spram spram samih samih sebe, sebe, prema prema
prirodi itd… Građansko mišljenje, s ishodištem i ciljem u apologiji trenutnog poretka stvari, ovdje se zaustavlja. 'Prema tome je povijesti bilo, ali je više nema.'( Lukacs citira Marxa, str. 105.) S tim citatom, Lukacs nastavlja kako ovakav stav stoji kod bilo kakvog pokušaja da se građanskim mišljenjem svlada povijesni proces, i time povijest, za građansko mišljenje postaje nerješiva zadaća.
