Zapaljenje eludane sluzokoe ta je zapaljenje eludane sluznice? Zapaljenje eludane sluzokoe (sluznice) je gastritis. gastritis. Kada se kae gastritis, obino se misli na zapaljenje sluzokoe eluca izazvane povienom eludanom kiselinom. Povezuje se sa goruicom, nadimanjem, bolovima pri unoenju ili duem neunoenju hrane. Zaista, poviena po viena eludana kiselina jeste najei uzrok gastritisa. eludanu kiselinu poveavaju razni faktori. Na prvom mestu - to je stres; zatim iritirajui lekovi (npr. aspirin, kafetin, brufen) ,iritirajua hrana (alkohol, mnogo kafe, gazirani sokovi, prena hrana) i infekcija eludane sluzokoe bakterijom Helicobacter pillory i nekim drugim bakterijama (npr. E.coli, Campilobacter). Poviena eludana kiselina oteuje sluzokou eluca i moe napraviti ir (ulkus, grizlicu). Gastritis moe postojati i bez poviene eludane kiseline. Takav gastritis je atrofian i iz njega se moe razviti maligno oboljenje. On dovodi do megaloblastne anemije jer onemoguava usvajanje vitamina B12 iz creva. Vitamin B12 nadoknauje se injekcijama. To popravlja anemiju, ali ostaje uzrok - atrofini gastritis, gastritis, koga treba redovno redo vno kontrolisati zbog rizika od nastanka raka eluca. Kod atrofinog gastritisa, usled zapaljenja propadaju elije eluca koje prave kiselinu, zato nema smetnji kao to je goruica. Postoje nadimanje, munina, ali u odnosu na gastritis koji prati poviena eludana kiselina, k iselina, ovde ima manje simptoma. Mesta na kojima ko jima su propale elije eluca popunjavaju po punjavaju se nekim drugim elijama (crevnim), kojima prirodno tu nije mesto. One se mogu lake pretvoriti u maligne. Zato se jednom dijagnostikovan atrofini atro fini gastritis mora ozbiljno shvatiti i redovno kontrolisati. ko ntrolisati. Nedostatak simptoma simptoma ne sme biti razlog raz log da se ne ide na kontrole. Vano je rei da zapaljenje eludane sluznice moe biti akutno (naglo nastalo) i hronino (sa povienom eludanom kiselinom, ili bez nje - atrofini gastritis). Akutni gastritisi imaju jasno izraene sve simptome i znake: munina, povraanje, bolovi pri uzimanju li duem neuzimanju hrane, nepodnoenje razne hrane. Oni nastaju naglo, najee posle uzimanja lekova protiv bolova bo lova (nesteroidni antiinflamatorni lekovi - aspirin, kafetin, brufen), neke hrane (mnogo alkohola, kafe, gaziranih sokova) ili tekog stresa. U tekom t ekom stresu moe nastati vie ireva (ulkusa) odjednom, rasutih po celoj sluzokoi eluca. Bolovi mogu da lie na bol zbog ulaska eludane kiseline u jednjak (GERB- gastroezofagealna refluksna bolest) ili na bol pri sranom udaru (infarktu srca). Isto tako, ovek koji upravo doivljava srani udar, moe pogreno protumaiti svoje bolove i pomisliti pomisliti da ima napad gastritisa, bilo akutnog, bilo hroninog koji je u pogoranju. Iste bolove koje daje akutni akutn i gastritis (i nekada srani udar i GERB), daje hronini gastritis u pogoranju. Samo to je hronini gastritis, sa svojim svo jim pogoranjima, stanje koje je poznato pacijentu, i pacijent ve zna koji faktori ga pogorajavu a koji ko ji smiruju. Hronini gastritis sa hronino povienom eludanom kiselinom, nagriza sluzokou eluca i vremenom moe napraviti ir. Taj ir se dalje moe komplikovati. ko mplikovati. Hronini gastritis, gastritis, sa povienom po vienom eludanom kiselinom ili bez nje (atrofini gastritis), opasan je jer na terenu bilo kog k og viegodinjeg hroninog zapaljenja, pa i zapaljenja eludane sluzokoe, moe nastati rak. Zato su redovne kontrole obavezne.
Simptomi
Simptomi gastritisa su: - nadimanje - bolovi u gornjem delu stomaka, u toku jela ili posle dueg perioda neunoenja hrane, ili prestanak bolova nakon uzimanja hrane - munina - nepodnoenje neke hrane uopte (kafa, gazirani sokovi, alkohol, prena hrana, ljuta hrana) - povraanje (samo kod nekih pacijenata) - goruica (samo kod nekih pacijenata) Faktori
rizika
Faktori rizika za nastanak gastritisa su brojni: - hronian stres - preterano ili dugotrajno uzimanje lekova protiv bolova (nesteroidni antiinflamatorni lekovi aspirin, kafetin, brufen), kortikosterida, sulfonamida (npr. Baktrim) - infekcija bakterijom Helicobacter pilory, i drugim nekim balterijama (Escherichia coli i Campylobacter) - prekomeran unos hrane odjednom (prejedanje) - gladovanje
Kako se izboriti sa problemom Borba sa gastritisom zavisi od toga da li je u pitanju akutni ili hronini gastritis u pogoranju, ili je u pitanju hronini van pogoranja. U prvom sluaju, kada je u pitanju akutni gastritis ili hronini gastritis u pogoranju, bolest e vas sama navesti da se javite lekaru: bolovi u gonjem delu stomaka, munina, povraanje, nadutost trbuha. Bolovi su jaki i mogu liiti na bol kod sranog udara ili gastroezofagealne refluksne bolesti (kada eludana kiselina ulazi u jednjak). Moe se desiti i suprotno - da je srani udar u toku a vi mislite da je napad gastritisa. Nemojte oklevati i javite se lekaru. U drugom sluaju, u pitanju su stalne smetnje prilikom uzimanja hrane ili nakon dueg perioda neunoenja hrane: bol, munina, nadimanje, ponekad povraanje. Osobe koje pate od hroninog gastritisa vremenom naue da izbegavaju faktore koji pogoravaju bolest: stres, neki lekovi, odreena vrsta hrane, ne prejedaju se i ne gladuju. Zatim naue da jedu polako i pomalo a ee, da uzimaju hranu koja im prija, a to su uglavnom: jogurt, mlad sir, kuvana, pasirana argarepa i pirina, kuvani krompir. Nekada kaiica ulja, pavlake i mladog kajmaka, ublai tegobe. To je zato to mast smanjuje kontrakcije (grenje) eluca, pa tako smanjuje bolove. Bitno je da ta mast ne bude prena, jer ako je prena njena kiselost je vea, pa e nadraiti sluzokou eluca. Svee voe i povre uglavnom ne prija, zbog celuloze koja mehaniki nadrauje sluzokou ve oteenu zapaljenjem. Zato treba praviti svee sokove od voa i povra i/ili unositi vitamine i minerale kroz dodatke ishrani. Hranu ne priti, bolje dinstati ili kuvati. Zatim moete koristiti neke ajeve za koje znate da vam prijaju. U modernoj medicini koriste se razni lekovi, koje ne treba uzimati na svoju ruku (antacidi, H2-blokatori, inhibitori protonske pumpe). Zatim, koriste se probiotici za zatitu sluzokoe celog sistema za varenje, jer zapaljena sluzokoa je oteena i podlonija napadu patogenih bakterija. U narodnoj medicini koristi se pelen za ublaavanje eludanih tegoba nastalih zbog vika eludane kiseline. Najbolje je posavetovati se sa lekarom oko kombinovanja moderne i narodne medicine. Bez obzira da li postoje faze pogoranja bolesti,
treba redovno ii na kontrole jer je hronini gastritis teren na kome se moe razviti karcinom eluca. Autor:Jelena orevi lekar i vii dijetetiar-nutricionista
Gastritis,
upala eludane sluznice
eludana sluznica je prirodno obloena slojem sluzi koji je titi od dejstva jake eludane kiseline, a koja se lui da bi se varila hrana. U sluaju da doe do oteenja ovog sluznog omotaa, jaka kiselina oteuje eludanu sluznicu. Ako ovo oteenje organizam ne uspe da sanira ili ako se proiri, dolazi do razvoja upale eludane sluznice ili gastritisa. Uzroci
Uzroci za nastanak gastritisa pre svega lee u neadekvatnoj ishrani, prebrzom jelu, izbegavanju kuvanog jela, preobilnim obrocima, konzumiranju velike koliine alkohola, upotrebi NSAIL lekova (aspirin, diklofen, brufen), infekcijama Helicobacter pylori i drugim bakterijama, stres, nervoza, unoenje velikih koliina alkohola, puenje, toksini. Gastritis nije specifina bolest, ve obuhvata razne upalne procese eludane sluznice. Gastritis moe biti akutni (privremeni) i hronini (dugotrajni), koji se s godinama moe iriti u elucu. Ukoliko simptomi gastritisa traju due od nedelju dana, neophodno je otii na struni pregled.
Simptomi
Simptomi su gorui bol u gornjem delu stomaka i ponekad nadutost, munina, povraanje, gubitak apetita i teine. U nekim sluajevima, gastritis vodi pojavi ira na elucu i poveava rizik za razvoj kancera eluca. Ipak, u veini sluajeva gastritis nije tako ozbiljan i uspeno se lei. Akutni gastritis se javlja odjednom i izaziva muninu i oseaj peenja u gornjem delu stomaka. Nekad se javlja i tucanje, podrigivanje i lo zadah iz usta. Hronini gastritis se razvija postepeno i dovodi do tupog bola i oseaja sitosti posle nekoliko zalogaja ili do gubitka apetita. Mada, kod mnogih ljudi hronini gastritis nema nikakvih simptoma.
Leenje
U zavisnosti od uzroka koji je doveo do gastritisa mogu se koristiti: kamilica, neven, kantarion za smirenje upalnog procesa. Cvet nevena ima epitelizirajua svojstva, tj. stimulie stvaranje novog sloja elija i regeneraciju oteenog tkiva. Kamilica pokazuje protivupalno dejstvo, pa blagotvorno deluje na upaljenu sluznicu eluca, a najee se primenjuje u vidu aja ili ekstrakta. Beli slez i slatki koren se primenjuju kao sluzne materije, koje stvaraju zatitni sloj na sluznici i spreavaju iritaciju. Hajduka trava umiruje upaljenu sluznicu ispoljavajui protivupalno dejstvo, eliminie bakterije i spreava razvoj infekcija na sluznici i relaksira miie eluca i creva. Meanjem jednakih delova hajduke trave i kamilice, a po elji dodavanjem petrovca, kima, nane, lipovog cveta, moraa ili kiice dobija se ajna meavina, koja se moe piti tokom dana umesto vode. Primenjuju se i koren iirota, majina duica, pojedinano ili u kombinacijama sa drugim biljkama koje pokazuju lekovita dejstva. Narodni lek koji se koristi kod gastritisa je i: etiri kaike narendanog peruna se prelije aom vrele vode, posle 15 minuta se procedi i pije po malo. Moe se koristiti i seme peruna na isti nain, vodenom ekstrakcijom. Prevencija
Kod pojave gastritisa preporuuje se jesti 5-6 puta dnevno, manje obroke. Najbolje je koristiti barenu ili kuvanu, laganu hranu, bez previe zaina, koji bi iritirali sluznicu. Izbegavati masnu hranu i veoma slanu, proizvode od belog brana i svee voe (moe kuvano voe). Preporuuje se upotreba jogurta i probiotika. Puenje, alkohol i stres mogu dodatno da pogoraju stanje gastritisa. Ako doe do pogoranja mogu se koristiti supe i orbe bez masti, pirei od povra, kaasta hrana. Hleb je tada korisno zameniti dvopekom, koji apsorbuje viak kiseline. Svu hranu koja bi mogla nadraiti osetljivu eludanu sluznicu treba izbegavati. Preporuuje se ne koristiti: prevrua ili prehladna jela, previe zainjena, nedovoljno usitnjena jela (najbolje pripremati piree i kae), alkoholna pia, kafu (i bez kofeina). Preporuuje se upotreba nemasnih namirnica (nemasne supe, nemasno meso - kuvano, nemasne ribe - kuvane ili peene na aru, nemasni sirevi). Voe i povre ne treba konzumirati sirovo, ve kuvano ili u vidu sokova i pirea. Ako patite od gastritisa izbegavajte vakanje vake, jer ona stimulie luenje eludane kiseline koja dodatno iritira sluznicu.
Dijeta
i ishrana kod ira na elucu i hroninog gastritisa Postavljeno: 12.03.2007
Pacijenti sa refluksom i/ili zapaljenjem jednjaka treba da izbegavaju obilne, masne obroke (naroito 3-4 h pre poinka), okoladu, pepermint, alkohol, kiselo i ljuto, napitke sa kofeinom i puenje. Nakon obroka treba ostati u uspravnom poloaju i izbegavati kretanje neposredno nakon jela, kao i odeu koja zatee. Opta naela ishrane kod ulkusne bolesti podrazumevaju zabranu vrue, ledene, previe slatke i jako kisele hrane. Hranu treba vakati polako. Ne preporuuje se upotreba vee koliine tenosti odjednom. Jela se pripremaju kuvanjem ili dinstanjem sa minimalnom koliinom masti, najbolje bez zaprke. Mleko u veim koliinama nije neophodno, budui da ima samo privremeni neutraliui uticaj, nakon ega se jo vie pospeuje sekrecija eludane kiseline i to 1-2 h posle uzimanja. Obrano mleko sa itaricama (ovsene pahuljice, pirina, griz) povoljno deluje na sluzokou eluca.
Ishrana
za ulkusnu bolest i hronini gastritis
Namirnice
Dozvoljeno
itarice i proizvodi od
Beli ili polubeli bajati hleb, dvopek, tost, Sve hleb i pecivo, kukuruzni, raeni, testenine, pirina,penini i kukuruzni integralni hleb, masno testo i jela s griz, blago ne preslatko pecivo kvascem (krofne)
itarica
Ne preporuuje se
Mleko i mleni proizvodi
Obrano mleko, posni sir, kiseli mleni napici, kiselo mleko sa 12 % masti, nemasni sirevi
masni i topljeni sirevi, punomasno mleko, pavlaka i masno kiselo mleko
Meso, riba, jaja
Nemasno meso (teletina, junetina, jagnjetina, jaretina, piletina nemasna, meso od kunia) dinstano, kuvano, peeno u foliji Telea jetra, jezik,
Svinjetina, divlja, guije meso, dimljena, prena, pohovana, soljena mesa i riba Govea i svinjska iznutrica, masna riba, konzerve, dagnje, lignje, salame, rakovi, tvrdo kuvana i prena jaja, trajne kobasice
unka, urea prsa, Nemasna bela riba, meko kuvano i jaja "na oko", riblja orba
Masnoe
Maslac, biljna ulja, margarin u manjim koliinama
Svinjska i guja mast, loj, podgrejani maslac, majonez
Voe
Oguljena, nastrugana jabuka, voni sokovi, kompoti, banane, kuvano i zgnjeeno suvo voe, dem manje koliine
Nezrelo i konzervi-rano voe, slatko voe, vee koliine marmelade, orasi, bademi, smokve, trenje, agrumi
Povre
Kuvano, dinstano pasirano povre (kuvan krompir), spana, blitva, zelje, karfiol, prokelj, argarepa, mlad graak, boranija, cvekla, paradajz bez kore i semenki, tikvice, sve kupus, sok od kupusa, kuvani luk, zelena salata)
Kiseli kupus, kelj, graak, soja, soivo, pasulj, krastavci, peurke, konzervisano povre, paprika, rotkva, luk, krompir pren i peen, plavi paradajz, koncentrat paradajza i keap, konzervisano povre, gotove supe
eeri
Blago ne preslatko pecivo, biskviti, puding, griz, sutlija, med
Slatkii, torte, prena i dizana testa, palainke, okolada, kolai sa nadevom
Ostalo
Razblaeni limunov sok, so, lovor, perun, blagi ajevi mineralna voda
Alkoholna ledena i gazirana pia, kafa,, ren, sladoled, crni aj, ljuta paprika, sire, biber, senf, okolada, mononatrijum glutaminat, jako alkalne vode
Kod obolelih od ulkusne bolesti mogu se dodavati suplementi i to vitamin A (8000-10000 µg dnevno), vitamin E (400 µg), cink (30-60 mg) i L-glutamin (1-1,5 mg), kao i vitamini B kompleksa i omega-3 masne kiseline. Neke dijete kao formule za mravljenje mogu biti izuzetno tetne za organizam. Nije preporuljivo korienje ni jedne vrste dijeta bez prethodne konsultacije sa lekarom. Dijete prenosimo sa najboljom namerom pa nismo odgovorni za neuspeh iste, njenu moguu tetnost po zdravlje kao ni druge posledice koje njena primena moe izazvati. Sprovoenje ovih dijeta preuzimate na vlastitu odgovornost.