EŠREF KOVACEVIĆ
PREMA AUSTRIJI I MLETAČKOJ REPUBLICI PO ODREDBAMA ARLOVACKOG MIRA
EŠREF KOVAČEVIČ
GRANIC[ BOSANSKOG PAŠAlUKA PR[MA AUSIRIJII MlHACKOJ R[PUBUCI PO ODR[DBAMA KARlOVACKOG MIRA
Urednik MILICA GRABOVAC
»SVJETLOST«,
IZDAVACKO PREDUZECE, 1973.
SARAJEVO
PREDGOVOR
I Pitanje grandca bosanskog pašaluka prema Austriji i Mletačkoj Republici, koje su povučene poslije mira sklopljenog 1699. ·godine u Sremskim Karlovcima, predstavlja, svakako, temu koja privlači pažnju i zaslužuje obradu. Osmanska Carevina je Karlovačkim mirom izgubila ogromna prostranstva ou jugoistočnoj Evropi. Bosanski pašaluk, koji je dugd niz decenija bio pognaničnl pašaluk svojim jugozapadnim i zapadnim teritorijem, postaje sada porganični i svojim sjeverom, Njegova i do tada velika važnost u sklopu Osmanske Carevine, poslije ovoga mira postaje još veća. Odbrana njegovih, stotinama kilometara dugih granica, koje su ga odvajale od dva moćna susjeda - Austrije i Mleta.čke Republike - pala je na pleća domaćeg stanovništva, koje je te granice uporno branile sve do austrougarske okupacije. Pitanje granica bosanskog pašaluka, povučenih na osnovu odredaba Karlovačkog mira, u našoj istorlogradiji još nije obrađeno detaljno i cjelovito. Jedini izuzetak, koliko je nama poznato, predstavlja rad dra Stj-epana Srkulja,' koji je, u vezi sa graJDicama bosanskog pašaluka poslije Karlovačkog mira, objavio tekst ugovora ria talijanskom jeziku o granicama ovoga pašaluka pema Austriji. U ovom radu učinjen je pokušaj da se na osnovu dokumenata na turskom jeziku o razgraničenju (u daljem tekstu hududnama), koji se čuvaju u jugoslovenskim i turskim arhivima, dade čitava granica bosanskog pašaluka od U§Ća Bosuta u Savu do njenog !izbi.janja na Jadransko more u zaljevu Neum-Klek. 1 Dr Stj. Srkul], Uređenje međa po karlovačkom i pomrevačkom miru, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dabnatinskoga zemaljskoga arkiva, Zagreb, 1907, str. 24--43.
5
Radeći na ovoj temi imao sam na raspolaganju četiri rukopisa hududname za granice bosanskog pašaluka prema Austriji, a dva primjerka za granice prema Mletačkoj Republici. Rad je započeo na osnovu rukopisa koji se sada nalazi u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH u Sarajeu.š Ovaj rukopis hududname na svom početku drna uobičajenu, službenu klauzulu suda kojom se potvrđuje ispravnost prepisa i crvenim mastilom ispisanu napomenu da je ovaj prepis pohranjen u sarajevskom sudu prilikom odlaska u Istanbul bosanskog namjesnika Halil-paše." Ispod sudske klauzule nema kadijskog pečata. Na završetku ovog rukopisa hududname nalazi se. samo pečat predstavnika suda - kadije Albdullaha.t 2 Ovaj rukopis nosi naslovi. »Hududname-i Bosna der sene 1112. mah-i safer-i '1 hayrie (Dokumenat o granicama Bosne iz 1112. godine, mjeseca safera). To je, u stvari, mala zbirka, koja sadrlJi granice bosanskog pašaluka prema Austriji poslije Karlovačkog mira, risalu o Kritu, nekoliko prepisa dokumenata koji se odnose na skele i putove kojima će se ubuduće, po dogovoru između Beča i Carigrada, odvijati saobraćaj između dviju država, instrukcije opoetupku sa podanicima, jednu religioznu pjesmu od 106 stihova koja zaprema prve četiri stranice rukopisa, nekoliko hadisa i sl. Na unutrašnjoj strani korica naiijepljen je papir· sa tekstom, koji je, najvjerovatnije, napis sa nadgrobnog spomen~ka Mahmud-bega Gradaščevića i koji u prijevodu glasi: »On, Allah je vječan. Fatiha za dušu preminulog, neka su mu oprošteni grijesi, Gradaščevića Mahmud-alajbeg-efendije, sina Derviš-beg-efendije, jednoga od koljenovića Posavine. Preminuo je u' srijedu, 28. safera 1267.godšne« (3. I 1851).CiJtavmanuskript ima 48siranica; Napisan je vrlo pažljivo, veoma lijepim, ispisanim nestalikom..Precrtavanja i interpolacija ima relativno malo. Jedina ozbiljnl.ja zamjerka jeste ispuštanje čitavog sektora granične linije povučene od izvora rijeke Rabinje do mjesta gdje granica izbija na rijeku Koranu. Rukopis još nije obrađen i zato nisam u mogućnosti da saopštim njegovu signaturu, ali napominjem da posjedujem i film i fotokopije ovog rukopisa. U ovom radu ovaj primjerak označen je kiraticomNB. 3 To je bosanski namjesnik defterdar KOseHalil-paša, Zajedno sa bašbaki kulom Osman-agom bio je 1111.godine po Hidžri zadužen za povlačenje ove granične linije. Po Muvek;i,tovomsvjedočenju za vrijeme njegovog upravljanja Bosnom vladao je red i mir. Bio je umjeren i razborit, naročito u ophođenju sa podanicima, posebno kada je bilo u pitanju ubiranje glavarine. Godine 1115.po Hddžri ubijen je u tvrđavd Jaš (up. Salih Sadžihuseinović - Muvekit, Tarih-i diyar-i Bosna, p. p. 120, 121). f O ovom sarajevskom kadiji nemamo više nikakvih podataka.
6
Tokom 1970. godine dobio sam .j fotokopije još dvaju primjeraka prepisa ove hududname. Oba ova rukopisa, koji se čuvaju u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu.š na početku imaju uobičajenu sudsku klauzulu o vjernosti prepisa, i pečat tadašnjeg sarajevskog kadije Sabita Alauddina," a na kraju pečate bosanskog namjesnika, su1tanovogopunomoćenika za granice i predstavrsika suda. Nešto kasnije ustupio mi je dr Hazim Sa/banović u Carigradu :fulmovanu arhivsku građu koja se 'Odnosi na ovu temu.' Za razliku od ostalih, ovaj prepis hududname na svom početku nema nikakve sudske klauzule niti .kadijskog pečata, a na završetku, kao' i kod rukopisa ,iz Narodne i univemitetske biblioteke u Sarajevu, nalazi se pečat samo kadije - predstavnika suda. Tokom rada ustanovio sam da su rukopisi hududname koji se čuvaju u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu potpuniji' i bal,ji, pa je jedan od njih poslužio .kao glavni, osnovni tekst u ovom radu. Za grandcu bosanskog pašaJuka prema Mletačkoj Republici raspolagao sam, kako je već rečeno, sa dva primjerka hududname. Kao glavni izvor uzeo sam rukopis iz Arhiva Muzeja Topkapi u Istanbulu.š I ovaj rukopis, kao li hududnama prema Austriji iz ovog arhiva ima na početku uobičajenu klauzulu suda i muhur kadije Sabita Alauddina," a na završetku mu5 Oba ova rukopisa hududname su dio sadržine jednog poveza u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu. Signatura ovog poveza glasi: »Defter rio 7014 - 14. zulkade sene 1112«.Ispod toga stojli tekst čiji prijevod glasi: "Protokoli i dokumenti o granicama, koji se odnosi na granice bosanskog v:ilajeta sa Slavonijom i Hrvatskom na području Bosne i Temišvara, kao i bosanskog vilajeta sa Mletačkom Republikom, prema odredbama Karlovačkog mira«, Na sredini stranice, u čijem se gornjem desnom uglu nalaze saopšteni podaci, napisano je u krupnom planu 7015. To je novi, kasndje upisani broj signature. Fotokopije ovih dokumenata vlasništvo su Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. e Alauddin Ali, kod nas poznatiji pod pjesničkim imenom Sabit Užičanin, rođen je između 1650. i 1660. godine u Užicu. Nakon završetka nauka u rodnom Užicu nastavlja, zahvaljujući Sejdi-zade Mehmed-paši koji je uočio njegove sposobnosti, svoje obrazovanje u Carigradu. Poslije smrti svoga protektora prelaz! u sudijsku službu. Najprije je postavljen za kadiju Corlua, zatim Burgasa i Janje, a kasnije prihvati položaj muftije u Tekfurdagu. Sa ovog visokog položaja ponovo se vraća profesorskom pozivu,
7
mjele da nastave razgraničavanje ostalih područja ne gubeći vrijeme na čekanju odgovora iz prijestonica, kamo je ovaj predmet bio upućen na rješavanje. U svim izvorima, pa i kod Srkulja koji nije ni donio granice ovoga naknadno razgramčenog područja, posebno se ističe da će granice i ovoga područja hiti unesene u hududnamu čim budu odlučene. Rukopisi hududname na turskom jeziku, upravo zbog ove okolnosti, donose granice Novoga na kraju, jer je, očigledno, razgraničavanje ovoga sektora izvršeno kasnije. U ovom radu, međutim, one su izložene na prvom mjestu - poslije granice rijekom Unom a prije granica Buž1ma. Osim ovoga izvršeno je još jedno odstupanje: granica prema Mletačkoj Republici od tromeđe do polukružne granične. lini.je oko Knina donesena je izdvojeno, što u rukopisima nije slučaj.
hure odgovornih turskih predstavnika: bosanskog namjesnika, sultanovog opunomoćenika za granice i predstavnika suda. Drugi rukopis hududname bosanskog pašaluka prema Mletačkoj Republici čuva se u Historijskom arhivu u Zadru.š Ovaj rukopis na svom početku također nema nikakva naslova, nikakve sudske klauzule niti muh ura kadije. Na završetku se nalazi jedino muhur sultanovog opunomoćenika za granice. Dokumenat je oštećen s gornje strane, tako da su dijelovi prva tri retka svake stranice uništeni. Na istom mjestu nalazi se i njegov prijevod na talijanski jezik,' koji mi je u više slučajeva pomogao da ispravno pročitam imena nekih toponima, pa i Iična, ko.ja pisana arapskim alfabetom, mogu biti i drugačije čitana. Da bih 'bio 'što IbHži izvorima kojima sam se koristio, zadržao sam, izlažući povlačenje granica, podjelu prema sektorima kakva je primijenjena u svim rukopisima hududnarne, jer je sasvim logična. Izvjesno odstupanje učinjeno je samo u pogledu redosldjeda izlaganja: u svim rukopisima, naime, granice područja Novoga, oko kojih je među komisijama za razgraničavanje došlo do spora »koji je trajao više od godine dana«, nalaze se na kraju. Komisije su bile započele razgraničavanie i ovog područja, ali, pošto se po ocjeni obiju strana radilo o suviše krupnom i važnom pitanju, one su se sporazukoji mu je, po svemu sudeći, bio veoma drag. Godine 1700. postavljen je za vrhovnog kadiju u Sarajevu, 1704. premješten je u Konju, a 1707. u Dijaribekr, u listom zvanju. Umro je 1712. g. u Istanbulu i pokopan Iza Topkapije, blizu MaItepe (up. Dr Safet bez Bašagić, Bo§njaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, Sarajevo, 1912, str. 127-129). 7 Ova arhivska građa pored granica bosanskog pašaluka prema Austriji sadrži i dogovor o skelama i putovima, instrukcije za postupak sa podanicima, zatim tekstove mirovnih ugovora sa Austrijom, Venecijom, Poljskom i Rusijom. Naslov ovog rukopisa, u prijevodu, glasi: »Hududnama bosanskog vilajeta u vrijeme namjesnika bosanskog ejaleta Halll-paše. Godine 1110«. Oko ovog naslova ispisanog u vidu Istostraničnog trokuta čija je osnovica gore, istom .rukom napisano s desne strane stoji: »U vrijeme sultana Mustafe-hana II, sina sultana Mehmed-hana IV. Rođen 1704. godine; stupio na prijesto 1106. godine; abdicirao i preminuo 1115. godine; vladao 8 godina; živio 40 godina, 9 mjeseci i 7 dana«, a s lijeve strane: "Spomenuti paša pokopan je u Banjoj Luci i ima mauzolej«. Ovaj primjerak označen je kratdcom S. li DM F. IX, P. 2. 1. 2/104-2/114 . • DM - F. IX, P. 2. 1. 2/115-2/127.
8
Iako sam u dva navrata, oba puta u društvu sa svojim uvaženim prijateljem Čazimorn Sadićem ilZ Sarajeva, kojemu i ovom prilikom iskazujem svoju zahvalnost, prevalio više od dvije hiljade i tri stotine kilometara kroz krajeve kuda je prolazila ova granična linija, tragajući za toponimima koji se pojavljuju u dokumentima o ovom razgraničenju, ipak mi nije bilo moguće da proputujem baš čitavim područjem i da na taj način ubiciram, možda, sve toponime koji se spominju u hududnamama, Rješavajući ovaj dio posla koristio sam se, pored obavještenja Ji ispitivanja na samom terenu - što, svakako, stoji na prvom mjestu - i raznim imenicima mjesta i, naročito, specijalnim topografskim sekcijama područja kuda je prolazila ova granična Iinija.t? Ali, i pored najbolje volje i nastojanja, bilo je nemoguće dzvršiti ubikaciju svih toponima. Ti toponimi ne postoje na kartama kojima sam se služio, a često ni na samom terenu, jer se radi ili o malim, sitnim lokalitetima - parcelarna, njivama i Iedinama, nazvanim često po imenu tadašnjeg vlasndka pa su kasnije, promijenivši vla-
\\
\
10 Ovdje na prvom mjestu dolaze topografske sekcije Vojnogeografskog instituta Austro-Ugarske Monm-hije (1 : 75.000), zatim sekcije Vojnogeografskog instituta Kraljevine Jugoslavije (1: : 100.000), sekcije Geografskog instituta JA (1 :200.000) kao i sekcije raznih izdavača 1 : 50.000.
9
snikapromijenili i naziv - ili pak o toporiimima čije je ime vremenom jednostavno zaboravljeno, tščezlo. Međutim, i njihovo lociranje nije sasvim neizvjesno jer su ubicirani lokaliteti koji dolaze prdje oi poslije njih. U ovim hududnamama često ćemo se susretati sa starim i izvornim izgovorom naziva nekog lokaliteta koji je danas znatno izmdjenjen, i sa priličnim brojem naziva koji su, zbog prirode svoga nastanka, morali da nestanu. Nedešifrovanih imena ,gotovo i nema jer su pisari naša imena, u najviše slučajeva, pisali upravo na najbolji mogući način. U svim i malo sumnjivim slučajeV1ima, često i kada je bio sasvim jasan izgovor pa i lokacija nekog toponima, vršio sam upoređivanje, kako sa ostalim primjercima hududnarne tako i sa izdanjem navedenog italijanskog tekstaStj. Srkulja za granice 'Prema Austriji,'! odnosno sa talijanskim rukopisom u Historijskom arhivu u Zadru za granice sa Mletačkom Republikom.
II Pošto je Osmanska Carevina Karlovačkim mirom izgubila ogromna, ekonomski i strateški veoma važna prostranstva, od koj-ih su neka dugi niz decenija bila pod njenom dominacijom, smatrao sam uputnim da u prvom dijelu ovoga rada, ispred izlaganja povlačenja granične linije, posvetim dio prostora saopštavanju - Jako u veoma sažetom 'Obliku - poldtičke, ekonomske i prvenstveno vojne situacije onog perioda Osmanske Imperije koji je prethodio ovim velikim promjenama i konačno doveo do uspostavljanja ovdh granica. Poslije ovog čisto istorijskog prilaza 'Osnovnoj temi - samom razgraničavanju -slijedi izlaganje povlačenja granične linije. U drugom dijelu ovoga rada doneseni su prepisi turskih tekstova ugovora o miru oiugovora o razgraničenju, najprije sa Austrijom a zatim sa Mletačkom Republikom. Iza ovoga slijede doslovni prije11 Objašnjavajući uređenje međa po Karlovačkom i Požarevačkom miru, Srkuli je u napomenama iznio razlike u pisanju naziva toponima iz tekstova na talijanskom jeziku i tekstova na latinskom i njemačkom sa kojima je on vršdo upoređivanje. U ovom radu unesene su i te razlike u svakom slučaju gdje je to, po našoj ocjeni, imalo svoje opravdanje.
10
vodi ugovora o razgraničenju. Prijevode ugovora o miru sa Austrijom, odnosno sa Mletačkom Republikom, ocijenio sam' da je najsvrsishodmje donijeti neposredno· ispred izlaganja samog razgeaničavanja, pa sam tako i postupio. Iako sam najveći dio ove granice proputovao dzbjegavao sam; nastojeći da budem što bliže originalnom tekstu hududnama, nepotrebna opisivanja Ikrajeva kojima je prolazila granica, često se poslužio doslovnim prijevodom 'turskoga u nekoliko navrata i itaNjanskog teksta. Sa željom da neopterećujem tekst nisam se, poslije znakova navoda, pozivao u napomenama na odgovarajuće mjesto u turskom tekstu, odnosno u prijevodu, jer ga je, imajući u vidu relativno kratku podjelu granice na sektore, u slučaju provjere Hi sravnjavanja, lako pronaći. Za ugovor o miru koristio sam se, prvenstveno, tekstovima ugovora iz djela poznatog turskog dstoričara Rašid-efend:je,t% zatim tekstom dz djela prof. Nihata Erima,18 njemačkim tekstom Angelija,14 i, najzad, tekstom iz spomenute fotografiranegrađe dra Hazima Sabanovića.Pošto ovdje nisam naišao na neka 'bitna odstupanja i razlike u tekstovima, nisam ni ukazivao na njih, niti sam se, imajući u vidu prdrođu d namjenu ovog rada, upuštao u objašnjavanja toponima ikoji se spominju u ugovorima o miru, za razliku od ugovora o razgraničenju, gdje nije zanemaren n.i'jedan naziv. Tekstovi ugovora o miru, :koje ovdje donosimo, uzeti su iz građe koju mi je ustupio dr Haozima Šabanović iz dva osnovna razloga: 1. uz njegov pristanak ;j;zradio sam za sebe fotokopije čitave ove građe, pa mi je, prema tome, -brla uvijek pri ruci i 2. tekstovi ugovora o miru drnaju svoj uvod i završetak, za razliku od Rašida ili Erima, koji donose samo tačke ugovora. Pošto je čitava ova granica išla isključivo kroz naše krajeve, dokumenti o njenom povlačenju sačuvali su nam mnogo II TaTih-i Ra§id-efendi, Istanbul, 1252, tom I, p. 242 a, i dalje - za ugovor o miro sa Austrijom. odnosno 246 b, i dalje - za ugovor o miru sa Mletačkom Republikom. 13 Devletlerarasi Hukuku ve siyasi Tarih Metinleri, Ankara, 1953, tom I. p. p. 27-35. Ugovor o miru sa Venecijom Erim nije uopšte donio.
u Feldztl,e gegen die Tiirken 1697-1698 witzer Friede 1699, Wien, 1876, p. ,p. 301-321.
und
der karlo-
11
toponima koji su promijenili naziv, zatim' obilje svjedočanstava o porodicama kojih više nema ili o onima koje se i danas nalaze na istom mjestu, dragocjene dokaze o postojanju hrastika, hrastovih šuma, velikih i dubokih šuma, na čijem se mjestu sada, nažalost, nalazi često samo sivi, goli, neplodni, od sunca i mraza Ispucali kamen. Nailazimo na promjene i kod jezera i močvarnih područja. Na nekima od njih danas su uzorna, plodna polja, na njima je melioracionim zahvatima isušeno barovito zemljište. Negdje više i nema tih malih jezera, lokvi i pojila, Poznato je, naime, da naše kraško područje polagano ali sigurno gubi vodu. 'Tekstovi ugovora o raegraničenju, koje ovdje donosimo, prepisan! su iz rukopisa koji se čuva u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu, jer je taj pnimjerak, po našoj ocjeni, najčitljiviji, jezički, gramatički '! pravopisno najbolji. Poseban problem u ovom radu predstavljale sunapomene. Na ikraju se iskristaliziralo uvjerenje da je, iz raznih razloga, a najviše zbog .prirode rada i načina prezentiranja cjelokupne materije, najumjesnije dati napomene za svaki dio rada posebno. Ali, kako se u doslovnom prijevodu pojavljuje velik broj naziva koji su ranije objašnjent, u ovom dijelu rada date su napomene samo za one naeivekoji se javljaju jedino u doslovnom prijevodu.
12
PRVI DIO
tIVOD
Karlovački mir, zaključen na razmeđu dvaju vjekova, 1699. godine, predstavlja, bez sumnje, jedan od najvažnijih .događaja za istoriju ne samo Osmanske Carevine, nego i istoriju Evrope i, posebno, našth naroda. Njime je okončan šesnaestogodišnji iscrpljujući veliJkibečki rat, čiji početak označava, u stvara, kraj dugogodišnjeg perioda stagnacije OsmanskeCarevine, odnosno, .početak razdoblja njenog nazadovanja, koje mnogi Istoričari vežu baš za veliki poraz Turaka pod Bečom (12. IX 1683), kada je izvršen drugi i posljednji pokušaj Visoke Porte da osvoji ovaj »ključ centralne Evrope«.! Da bi se objasnili događaji koji su prethodild periodu nazadovanja Osmanske Carevine, doveli Portu na mirovne pregovore u Sremske Karlovce i primorali je na prihvatanje uslova koje su diktirali pobjednici, potrebno je bacim barem letimičan pogled na stanje u Osmanskoj Carevini koje je dovelo do njenog nazadovanja. Naseljena veoma 'heterogenim stanovništvom, koje je pripadalo raznim religijama, govorilo raznim jezicima, imalo svoju specifičnu kulturnu i političku prošlost, Osmanska Carevina koja je zapremala ogromna prostranstva na tri kontinenta, već nazenitu svoje moći, dakle već za vrijeme Sulejmana Zakonodavca, počinje da pokazuje izvjesne simptome slabosti. Istina ti simptomi još nisu bili uočljivi ni za vanjski svijet ni za ogromnu većinu samih 'lUraka i n}iJhov,irhpodandka. I nominalno i stvarno Osmanska Carevina predstavlja [oš najveću silu svijeta, ona još postiže nove uspjehe na bojnom , 1 Seyyid Mrstafa, Natiiig aZ- wuqoot, III, ,p. 18; Midhat Serto~lu, ResimZi Osman li Tarihi AnsikZopedtsi, p. 246; Omer Koprillu, OsmanZi DevZetinde KopriUuZer, p. 45.
polju i teritorijalno širenje, [oš se mijesa u unutrašnju politiku svojih susjeda. AM Osmanska Carevina nikako nije smogla snage da otkloni slabosti, čiji simptomi postaju ne samo vidljiviji nego i brojniji. Sto se tiče unutrašnje situacije u Osmanskoj Carevim, vrJ.o važan faktor predstavlja politička svijest vladajućeg sloja - suItana i divana - o stvarnom unutrašnjem i spoljnopolitičkom položaju Carevine. Ozbiljnu slabost vladajućeg vrha predstavljala je činjenica da je istorijom zasnovana inercija samosvijesti vladajućeg sloja o moći Carevine, još od kraja XVI vijeka počela da se sudara sa pravom stvarnošću, onom u kojoj se Carevina zbilja nalazila. U takvom, sudaranju javlja se, ne samo kod realnijlh predstavnika vladajućeg vrha nego i kod inteligencije vladajuće klase - obrazovanih ljudi iz neposredne sultanove okoline, mis1ilaca i istoričara sa raznih meridijana - sklonost da se ipak ta stvarnost počinje sagledati, da ona služi kao pravi kriterij o procjeni stvarne snage Carevine. Oni ukazuju ne samo na simptome ove slabosti nego i na njene uzroke." Mnogi pišu djela o tome, predviđaju posljedice predlažu svoja rješenja." Međutim, i pored sporadičnih nastojanja da se prihvate i primijene ovi savjeti, i pored zahvata da se reformom zakonodavstva, vojne moći, timarskog sistema i drugim mjerama poboljša unutrašnje stanje u Carevini, i dalje snažno pr.isutna samosvijest o njenoj
snazi ostajala je u dominantnoj nesrazmjeri sa stvarnim .stanjem. O tome najbolje svjedoče dva velika rata tokom XVII stoljeća: kandijski rat (1645-1669) i veliki .bečki rat. Na kormilu Otomanske Imperije više se nije nalazio potreban broj dovoljno mudrih i dovoljno ener.gičnih ljudi koji bi, svjesni objektivne istorijske situacije i stvarnosti, bili u stanju da efikasnim mjerama, i na širokom planu zasnovanim i provedenim reformama, zaustave ovaj opšti proces slabljenja turske vojne, političke i ekonomske moći. Kola su već krenula naniže, njihov hod je samo povremeno usporavan ali nikada zaustavljen.
2 Među njima je i veliki mislilac XVI vdjeka, naš zemljak Hasan KafI Pruščak (1544-1616). Između ostalih napisao je i djelo U~ul al- ~ikam tI ni?am al- 'čilem (prevedeno je i na naš jezik: Nizam ul-alem (Uredba svijeta), Historijsko-po1itička rasprava. Napisao Hasan Cafi Pruščak, preveo dr Safvet beg Bašagić, GZM, Sarajevo, 1919, XXXI, 165-181). Iscrpno i najdokumentovan~je o njemu: Hazim Šabanović, Hasan Kati Pruščak. POF, Sarajevo, 1969, XIV-XV, 5-29. 3 Sažeto ali veoma korisno i dokumentovano o autorima i djelima koji 'još u vrijeme najvećeg napona Osmanske Carevine upozoravaju na već !postojeću opasnost, ukazuju na simptome slabosti, njihove uzroke i neminovne posljedice, živom. i pisanom riječju sultanu i državnicima daju savjete i predlazu rješenja, vidjeti kod prof. M. rayyib Gokbflgin, XVII asirda os~nli devle:tinde islahat ihtiyac ve temayulleri ve Katip Celebt, Ankara, Tii1'lkTarih kurumu basimevi, 1957, 197-218. O Osmansko] Carevini i uzrocima njenog nazadovanja vid. FIHp. Hiti, Istorija. ~rapa od najstarijih vremena do danas (u prijevodu Petra Pejčlnovića), Sarajevo, 1967, str. 644.
2 -
16
Granice bos. pa!aluka ...
17
1. OSMANSKA CAREVINA U XVII VIJEKU
1. UNUTRASNJE STANJE U OSMAlNiS.KbJ CAREVJiNI PREID , DRUGI POHOD NA BEC Mučki izvršeni atentat na sposobnog i energičnog velikog vezira Mehmed-pašu Sokolovića (11. X 1578) kao da je bio nagovještaj početka »razdoblja stagnacije« u životu Osmanske Carevine.' Kasniji upravljački slojvdše ne posjeduju kvalitete koji su mu bili neophodni upravo u vrijeme kada se Osmansko Carstvo susreće sa Evropom u kojoj dolazi do korjenitih promjena. Umjesto sa srednjevjekovnim feudalcima Osmanlije se sada suočavaju sa evropskim kraljevima, koji imaju sve više smisla da dobro organizuju svoje dršave, da priJlfJ.vatenove tekovine i pronalaske, da shvate, usvoje i provedu reforme sa dalekosežnim posljedicama. A upravo to uzdiže Evropu. Postepeno, ali kontinuirano, Evropa je dobivala a Osmansko Carstvo gubilo na svojoj snazi i značaju. A kada je i pomorska trgovina počela sve više da prelazi na okeane, počela je da se mijenja nagore i ekonomska situacija Osmanske Carevine. S druge strane sve mršaviji uspjesi turskog oružja donosili su sve manje ratnog plijena, koji je bio važan izvor bogaćenja, naročito [aničara i spahija. Danak koji su plaćale hrišćanske države bivao je sve manji ild :je sasvim izostajao. Sve ovo dovodi do pražnjenja državnih risnica koje su ionako bile teško opterećene ogromnim izdacima na vojsku, dvor, glomazni birokratski aparat. Misleći da će se time pomoći, Porta zavodi praksu davanja državnih dobara i prihoda u dugoročni zakup pojedincima. Primljenom zakupninom ona je, doduše, otklanjala, ali samo privremeno i prividno, svoje tekuće iiinansijske nevolje, a stvarno se lišavala 4
Nihat Erim, Devletlerar4si Hukuku ve siyasi Tarih Me-tin-
leTi, I, 49.
18
značajnih izvora vlastitih prihoda i dovodila' do ubrzanog prodora zelenaških elemenata u tursku ekonomiku.š Ekonomsko i fmansijsko propadanje Carstva ubrzavala je i praksa prodaje gotovo svakog ;položaja i dostojanstva, što vrlo često dovodi do teških zloupotreba. Kao posljedica ovih zloupotreba javlja se nezadovoljstvo među podanicima kojd se .tu i :tamo dižu i na ustanak, proces slabljenja timarskog sistema, popuštanje discipline u vojsci, naročito među janičardma.šikorupcija u upravljačkom aparatu, koja postepeno zahvata čak i njegove vrhove. Dvor je počeo da pada pod upliv dvorskih dama, kamarile, sumnjivih ličnosti. Najsposobniji ljudi Carstva uklanjaju se, ponekad, samo zato što se tako prohtjelo sultanovom hodži Hi nekoj njegovoj miljenici, mnogi od njih, zbog neznatne sitnice ili propusta gubili su i živote, Ovo nije bila pojava koja je brzo iščezla. Ovo je bila stvarnost koju nije mogla potpuno iskorijeniti nijedna garnitura upravljača. Ona je potrajala do samog sloma Carevine. Zato i ndje teško shvatiti nemir, nesigurnost i nespokojstvo koje se postepeno uvlačilo u sve pore života Osmanskog Carstva.
Mirovni ugovor na ušću Žitve 1606. god. - prv,i mirovni ugovor potpisan prema međunarodnom pravu između Osman5 »Glavni nosilac trgovačko-zelenaškog kapitala u Turskoj bili su fanarioti i Udovi«. HistoTija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, MCMLIX, str. 482. • od čisto vojničke organizacije janičari se postepeno pretvaraju u političku organizaciju. Već se Sulejman Zakonodavac pribojava [aničara čija moć stalno raste; Murat III (1574-1595) morao je da im se pokorava; Osmana II i Ibrahima oni su detronizirali i smaknuli. To više .nije bila disclplinovana vojnička organizacija koju su sačinjavali devširmom pokupljeni dječact-Bosne i Albanije. U nju već od 1582. god. stupaju i djeca iz istočnih provincij-a, zatim sinovd dvorskih plaćenih spahija, koji stiču čak prvenstvo, a kasnije i, ostali odr~l:i muslimani, kojd to če;;to postižu mitom. Rasuti sada po velikim prostranstwma Car~vm.e janičari počinju da se žene, da se bave zanatstvom, trgovinom, zelenaštvom. Proces raslojavanja vojnofeudalne strukture, u prvom redu osmanskog timarskog ststema na :kojemu je počivala moć Carevine, već Je bio započeo i Porta nikako i nikada nije smogla snage da ga zaustavi (opštirnije oslabljenjima Osmanske_Carevine vid. Historija naroda Jugoslavije, II, 477-478).
2'
19
ske Carevine i evropskiih država - predstavlja, bez sumnje, i dokumenat koji nedvojbeno pokazuje da je Osmanska Carevina u svojim odnosima sa Evropom ušla u sasvim novu fazu. Turci su, istina, sankciomsali svoja osvajanja na sjeveru (Erlau, Kanjiža), ali bilo je i teritcrdjalnih »ustupaka« (Petrinja, Cazma, Moslavina). Austrija se ovim ugovorom oslobađa plaćanja godišnjeg danka u iznosu od 30000 dukata plativši simboličnih 200000 groša na ime ratne odštete. Turci se ovlrn ugovorom obavezuju da će ubuduće austrijskog suverena oslovljavatd. sa »austrijski car« a ne »austrijski kralj« kako je do tada bilo u praksi," Ovi i mnogi drugi momenti dokazuju da je unutrašnja stabilnost i snaga Osmanskog Carstva bila već poljuljana, Ahmed I (1603-1617), nezadovoljan situaci:jom u zemlji, dovodi na rukovodeće položaje sposobne ljude, suzbija snažni utjecaj dvorskih dama, zavodi princip seniorata, dokida staru praksu ubijanja prinčeva koja je vršena prilikom svake promjene na prijestolju," Ali od svega toga nije bilo mnogo koristi. Jer, na jugoistoku Carstva ponovo je planuo jedanput ugušeni ustanak dželalija, gradiški ili uskočki rat na" sjeverozapadu države smiren je tek Madridsktm mirom 1617. godine." šiitska Persija je POJlOVO digla glavu. Osman II Genč (1618-1622), bacio se svim žarom svoje mladosti, doduše brzopleto, samouvjereno i surovo, da zavede red. On 1618. god. sklapa mir sa Persijancima, a 1621. i sa Poljacima, Zelja da zavede disciplinu u vojsci urodila je velikim razdororn i teškom mržnjom između sultana i [anščara.10 Na kraju je Osman U, koji je, kao i mnogi drugi turski sultani, bio pod velikim uplivom svoje najbliže okohne: majke, učitelja i kizlarage, bio svirepo svrgnut .i doživio lJičnu tragediju kojoj je teško naći sličnu.t! 7 Erim, op. dl. 18. s Sertoglu, op. cit. 243. • »Kada je godine 1617, 6. rujna, u Madridu uglavljen mir između cara Matije, nadvojvode Ferdinanda i Venecije, u kojemu
su Habsburgovci žrtvovali uskoke traženjima Venecije, nastao je na Jadranu mi!"«.(Grga Novak, Presjek kroz povijest grada Zadra; Radbvd Instituta JAZU u Zadru, Sv. XI-XII, str. 55). lt Sertoglu, op. cit. 244. 11 Uzunčarštli, Osmanli tarihi, III/I, 146.
20
Za Mustafe I (1622-1623), koji je bio mentalno poremećen, situacija se, kao po pravilu, još više pogoršala. Ustanci su se sada javljali u razrrim dijelovima Carevdne. Državom je faktički upravljala njegova majka. Ona je međutim uspjela samo da isprazni državnu blagajnu na poklone raznim ličnostima, koje su joj obećavale smirivanje situacije.i" I Murat IV (1623-1640) je bio suočen sa istim problemima. Dok nije postao punoljetan, Carevinom upravlja maj-ka i dvor. Privilegovani janičari su se na početku njegove vladavine bili toliko osihli da su u njegovoj prisutnosti sjekli velike vezire i sultanove izrazite pristalice. u U Erzerumu je Abaza Mehmed-paša podigao ustanak pod izlikom da želi osvetiti Osmana II. Uskoro je planuo ustanak i u Bagdadu, kop se brzo prenio u šiitsku Persiju, Postavši punoljetan, Murat IV, najsposobniji turski sultan XVII stoljeća, uspijeva da zavede red i disciplinu u vojsci. On lično predvodi vojsku protiv Persije, nemilosrdno kažnjava kompromitovane kadije i druge funkcionere.t! Drugi njegov pohod protiv Persije završen je mirovnim ugovorom u Kasni-Šjrinu. U ovom ugovoru, između ostalih, postoji i član kojim se obavezuju Persijanci da će prestati sa proklinjanjem u džamijama prve trojice halifa: Ebu Bekra, Omera i Osmana, Muhamedove žene Aiše i nekih Muhamedovih drugova. lS Ništa bolje od ovoga ne pokazuje do koje je mjere bio produbljen jaz između ove dvije islamske države čak i na ovom području. A to je, svakako, imalo odraza i na unutrašnje prilike u Osmanskoj Carevini. Zakonitost u zemljii i disciplina u vojsci - plodovi rada energičnog Murata IV - :bili su osuđeni na propast njegovom smrću i stupanjem na prijesto njegovog jedinca, maloumnog Ibrahdma (1640-1648). Na dvoru su ponovo zavla.dale žene, intrige i kamarila. Zivot oko sultana odvijao se u znaku velikog demagoga i opsjenara Dždndži-hodže, čiji su »savjeti« bili uvažavani, a odluke uvijek izvršavane. Iako je stanje u zemlji uistinu bilo takvo da se nije smjelo ni pomišljati na neki Mt, su1tan Ibrahim, pod uplivom svoje IZ 13 14 15
Serloglu, op. cit. 243. Sertoglu, op. cit. 244. Sel'toglu, op. cit. 245. Uzunčaršili, Osmanli tarihi, 111/1, 211; Sertoglu, op. cit. 171.
21
okoldne, 1645. god. započinje osvajanje Kandije i tako otvara novi, iscrpljujući rat, koj.i će trajati punih 25 godina. Osim ove velike, dstorijske neprom~šljenosti. on zavodi nove poreze'" i čini takve stvari koje na kraju prisiljavaju njegovu okolinu da ga najprije eliminiše a zatim likvidira. »Njegova jedina zasluga na Osmansku dinastiju je to što je imao četvoricu sinova«," od kojih su trojica postali sultani. Rat sa Venecijom zbog Krete ubrzo se prenio i na ostala granična područja. Tokom 1647. godine, osvajanjem Vrane, Nadina,Ostrovice i drugih mjesta i uporišta na području od Zadra do Šibenika, Mlečani potiskuju Turke od Jadranskog mora.P od 1648. godine oni imaju veoma efiklasnu pomoć našeg, naročito primorskog stanovništva, uključujući i Crnu Goru, koja postaje sve značajniji činilac u ovom osjetljivom regionu i za čiju se naklonost sa 'istom revnošću otimaju i oni i Turci. Ubrzo čitava granica prema Veneciji, Dubrovniku i Crnoj Gori postaje sasvim nesigurna. Akcije vlaških i hajdučkih odreda postaju svakodnevna pojava, one se često odvijaju u dubokoj pozadini turskog teritorija, i sa više aspekata predstavljaju sve ozbiljniju opasnost po osmansko gospodstvo na ovom području." Stanje se nije mnogo izmijenilo ni poslije svrgnuća sultana Ibrahima I (1684) i dovođenja na prijesto njegovog sina, Mehmeda IV, koji je tada imao samo sedam godina. Osmanskim .dvorom sada gospodare dvorske, umjesto vojnih aga. U prijestondci se vodi borba za položaje, za utjecaj, a u pokrajinama sve češće dolazi do ustanaka, hajdučije i na&ilja, koja su počela da prelaze svaku mjeru. Stradanjima su, razumljivo, najviše izloženi široki slojevi naroda, a medu njima, svakako, raja. Zloupotrebe lokalnih predstavnika vlasti, sve češće zavođenje izvanrednih nameta, dovodi do osiromašavanja širokih slojeva, kojoj spas od ovakve bijede nalaze u raseljavanju, ođmetanju i dseljavanju.š" Samur. anber i dr. (Sertoglu, op. cit. 245). Sertoghr, op. mt. 245. . 18 Historija naroda JU(1oslavije, II, Zagreb, 1959, str. 556 1 d. ti Gligor Stanojević, Jugoslovenske zemlje ..u .~let~čko-turskim ratovima XVI-XVIII vijeka, Beograd, IstonJskl institut 1970, str. 198-300. 2iI Dr Avdo Sućeska, Istorija države i prava naroda SFRJ, Sarajevo, 1966, str. 164. 18 t7
22
Temeljite promjene u samim vrhovima osmanske vlasti izazvala je velika pobjeda mletačke mornarice nad Turskom, u julu 1656. god.u Tada su izgubljena ostrva Tenedos i Limnos, čime su Dardaneli praktično bili zatvoreni. Sultanova majka (Mehmed tada ima četrnaest godina) i ostali utjecajni faktori na. dvoru dovede na položaj velikog vezira ostarjelog Mehmed-pašu Cuprilića.22 Ne baš mnogo obrazovan, ovaj u čuvenoj porodici Cuprilića prvi veliki vezir, odlikovao se velikom okretnošću, ustrajnošću, sposobnošću da pravovremeno iskoristi priliku, nepokolebivom i dokazanom odanošću Osmanovoj dinastiji, a to mu je bilo sasvim dovoljno da obezbijedi povjerenje mladog sultana i izuzetan utjecaj i položaj na dvoru." »Zahvaljujući Čuprtldćima, koji su tokom 28 godina 'stvarno upravdjali Carevdnom, Mehmed IV se mogao odati beebrižnom životu i lovu«.24 Čuprrlić je brzo osposobio osakaćenu tursku mornaricu, preoteo Tenedos i Limnos i time omogućio pružanje pomoći armiji na Kreti. Energično je likvidirao anadolske usbanike," sredio situaciju u Erdelju.26 Medutim, u Bosni i Crnoj Gori Čuprrlić nije dmao uspjeha." 21,
Histor.ija naroda Jugostavije, II, 560.
»Spomenuti paša bio je bogat, nasilan i krvoločan starac od 86 godina. Dok se malodobni sultan bavio lovom, on je po Anadoliji i Rumeliji, s razlogom i bez razloga, ubijao vezire i mirmirane, emire i obične ljude i pnisvajao čitave imebke bogatih ljudi .. ; On je kriv što se je Osmanska Carevina ovako srozala« (Silahdar tarihi, I, 226). Međutim, Uzunčaršili, uzimajući u obzir situaciju u kojoj je na' čelo Carevdne došao Mehmed~paša Cuprilić, kao ii" rezultate koje je postigao, smatra ovaj sud prestrogim i nepravednim. On tvrdi da bi se Cupriliću moglo prigovoriti samo za smaknuće potencijalnih suparnika: Deli Husejin-paše i Sejdi Ahmed-paše (Uzunčaršilt, Osmanli tarihi, III/2, 418). O surovosti, Mehmed-paše Čupriltća govori i M. Tevfik bey, (sa 12 koautora), Tarih, III, Istanbul, 1931, str. 66. . 13 Uzunčaršili, 111/2, 417. 14 Isto,' 588. !5 Uzunčaršili, 11111, 428-431. te Ahmed Refik, Koprilliller, Istanbul, 1331, 84-99; Sertoglu, op. cit. 246. !7 Za bosanskog pašu postavljen je njegov suparnik Sejdi Ahmed-paša. Prešavši u Bosnu, u julu 1657. god. uzaludno pokušava da osvoji Split, a zatim Kotor. Opsada Kotora trajala je mjesec dana. Turci nisu uspjeli da savladaju njegove branioce zato što su i hercegovačkd i bosanski paša bUi u dosluhu sa Mlečanima i od njih primali mito (Historija naroda Jugoslavije, II, 560 i d.). Hercegovački sandžakbeg Ali-paša Cengič »od početka 22
23
Poslije njegove smrti 1661. god. naslijedio ga je, po vlastitoj želji, sin Ahmed. Ovaj ubrzo otvara rat i sa Austrijom, koji je, poslije sukoba kod Sv. Gotharda, okončan mirom u Vašvaru, 10 oktobra 1664. god., zaključenim na 20 godina.'8 Sada se Fazil Ahmed-paša Cupl'ilić svom snagom posvetio Kreti. Mir sa M1etačkom RepUlblikom zaključen je 1669. god. Tri godine kasnije, 1672, započinje rat sa Poljskom. Turci provališe u Podoliju ,i Ukrajinu. Poljaci su iste godine potpisali mir u Budžaku, ali je Sobjeskš odbio njegovo lzvršavanje, što je sljedeće, 1673. god. dovelo do ponovnog rata koji je, vođen sa promjenjljivom srećom, okončan tek 27. X 1676. god.!' !Na ovim mirovnim pregovorima sa Poljaoima velikog vezira Ahmed-pašu Čuprdlića, koji već tri godine pobolijeva zbog uživanja alkoholaš" i koji će uskoro po potpisivanju umrijeti (3. novembra 1676), zamjenuje njegov zet Merzifonlu Kara Mustafa-paša." Njemu Mehmed IV, znajući da je odgojen u domu Čuprdliča, povjerava 5. novembra 1676. god. položaj 'velikog vezira." Međutim, 1679. godine, zbog koaačkog hetmana Dorošenka i okupacije Ukrajine, dolazi do rata sa Rusijom. Poslije promjenjljive ratne sreće i velik~hkrvoprolića zaključen je 13. februara 1681. god. mir na 20 godina. Turci su, istdna, postigli izvjesni uspjeh »kojd se sastojao u zauzimanju nekoliko nevažnih i dalekih tvrđava-s," ali to nipošto nije vrijedilo datdh žrtava. Međutim, veliki veeir, MerziJfonlu Kara Mustafa-paša, zanesen svojim nerealnim planovima, želi da nadmaši svoga velikog šurjaka Ahmed-pašu i punca Mehmed-pašu 1653. otvorenupostaje
mletačrkiagenh i njegovo stupanje »u tajnu mletačka službu imalo je izvanredan značaj za Veneciju na ovom dijelu ratišta« (G. Stanojević, Jugoslovenske zeml;e ... 229, 250, 259).
18 Pobjeda kod Sv. Gotharda, 1. X 1664. »bila je najveća pobjeda koju je izvojevala brišćanska vojska u posljednjih 300 godina« (Hammer, Gesehichte des Osmanischen Reiches, III, 561). II M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed
IV Avei.
Omer KOpriilii, OsmanU Devletinde Kopriililler, Istanbul, 1934, str. 42. .1 Uzunčaršili, 111/2, 421; Sertoglu, 285. n Uzunčaršili, III/2, 421. 33 M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed 30
IV Ave!.
24
Cuprilića. »Samo zbog toga i ni zbog čega drugoga on je stupio u Tat sa Austrdjoms.š" Opsjednut idejom da Osmansko Carstvo učini većim nego što' je bilo i u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog," smatrao je odličnom prilikom političku i vjersku situaciju u Ugarskoj.3s Ugarski velikaš inepomirljivi neprijatelj bečkog dvora Imre Tekeli tražio je još od Ahmeda Čuprrlića pomoć i zaštitu. Ovaj nije htio ni da čuje za to jer nije želio da pogazd sklopljeni mir.37 Kara Mustafa-paša je, međutim, postupio drugačije. On se je odnosio prema Tekeliju kao da je ovaj gospodar Ugarske, obećao mu tursku zaštitu i pomoć, dao mu čak i berat. Izaslanik Leopolda I - baron Kapraraš" - koji je došao sa prijedlogom da se produži mir do čijeg je isteka ostala još čitava godina, ndje bio primljen sa odgovarajućim počastima, a Tekelijevom emisaru je ukazana velika pažnja.š" Mehmed IV, vječno zaokupljen svojim lovom, nri.je ni bio tačno obavještavan o situaciji, ali se bez ~4
Uzunčaršili,
35
M. Cavid Baysu.n, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed
111/2, 422.
IV Auci. 31 »Car Leopold je uništio gotovo sve slobode Ugarske, a krvava smaknuća, prouzrokovana 'razvojem protestantizma u zemlji, samo su još više .raspirila mržnju protiv Austrije. Ugarski orao se latio oružja da se bord za slobodu otadžbine. Stefan Tekeli, Imreov otac, grofovi ZTinslci,Frankopani, Nadasti i drugi, glavom su platili ustanak (1671).« »Irnre Tekeli se zakleo da će se osvetiti i digao je na ustanak protiv Austrije dio Ugarske koji Turci nisu bili osvojili. Oko njegove zastave na kojoj on sebe naziva borcem za boga i domovinu, sa,kUipljaJisu se rkatolički i protestantski Madjad koji dobiše ime Malkontenti. Tekeli se tri godine odupirao austrijskoj armiji, ponekad je i pobjeđivao, ali se, na IkJrajukrajeva, stavio pod tursku zaštitu« (Baptistin Poujoulat, Geschichte des Osmanisches Reichs
von der Eroberung Konstantinoples
bis zum Tode Mehmed's II.
'Obersetzt und bis auf die neueste Zeit fortgesetzt von Julius Seybt, Leipzig, 1853, str. 150-151); M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed IV Avci. 37 M. Cavid Baysun u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed IV Avci. 38 Bio je to grof Albert Kaprara, brat generala Eneasa Kaprare, koji je u to vrijeme komandovao austrijskim jedinicama u gornjoj Ugarskoj. Albert je 3. februara 1682. god. otputovao iz Beča u Istanbul (Gesehiehte Osterreichs, begonnen von Alfons Huber. Sech:ster Band:OsteTTeiehs Grossmachtbildung in der Zeit Kaiser Leopolds I, von Oswald Redlieh, Gotha, 1921, str. 305). 39 Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed IV Avci, str. 553.
25
ikakve sumnje zna da nije želio rat sa Austrijom. I Leopold I je izbjegavao rat sa Osmanlijama. Kada je Kaprara prozreo namjere velikog vezira, on se obratio samom šejhuhslamu sa pitanjem: da li se može potezati mač na onoga ko traži mir, smije li se povesti rat protiv njega? Ndkakve važnosti nije imao odgovor ovog vrhovnog vjerskog dostojanstvenika koji je glasio »ne«.40Kara Mustafa je na sve moguće načine pa čak i lažnim izvještajima sa granica dokazivao sultanu da Austri[anci krše mir. Sa velikom energijom, planovima i nadama on se, mimo sultanovn znanje i odobrenje, užurbano pripremao da ostvari ono 'što nije mogao ni Sulejman Veličanstveni 1529. godine. 2. OD DRUGE OPSA-DE BIDA DO SVRGNUCA MEHMEIDA IV Dobro obavještavan o svim zbivanjima u Osmanskoj Carevini," Leopold I poduzima sve da pokrene hnišćanski svijet. Papa Inocent XI, svjestan opasnosti koja se nadnosila nad centrainu Evropu, ula2e također velike napore. AH, i pored svih nastojanja, ostvaruje, u prvo vrijeme, samo savez između Austrije i Poljske, (31. marta 1683).42Međutim, to je bio njegov prvi, krupndji uspjeh u borbi protiv Osmanlija, odnosno u borbi za jedinstvo brišćanske Evrope. Njegovim, zaista, neumornim zalaganjem, fanatičnom energijom i upornošću, ostvarena je 5. maja 1684. god. koalicija Svete lige.43 Mehmed IV, zaveden netačnim izvještajima Kara-Mustafa-paše --- kojemu se, d pored njegovog velikog samolj ubij ai gramzivosti, ipak ne može sa sigurnošću pripisati često ponavJjana tvrdnja da je imao namjeru osnovati novo tursko carstvo kojemu 'bi bila prdjestonica Beč, a sultan on Iično, Ibid. Albert Kapran je redovito obavještavao Beč o svemu što se dešavalo u Istanbulu i Jedrenu. U decembru 1682. god. on ponovo upozorava bečki dvor da više ne postoji n:ikakav drugi izbor nego prfhvatiti oružje. od [anuara 1683. Porta mu je zabranila slanje bilo kakvih izvještaja i kurira, ali on je našao nekog okretnog čovjeka, koji je preko Moldavije i Poljske stigao u Beč i izložio svu opasnost situacije (Redldh, 308). n Red1ih, 309. 43 Red1ich, 341. 40 41
26
i da upravo u ovoj njegovoj preokupacijd treba tr~iti odgovor na pitanje zašto je primijenio dugotrajnu opsadu Beča od koje je očekivao predaju relativno malobrojnih brantlaca, a kategorički odbijao osvajanje grada na juriš, što za njegove mogućnosti nije bilo neostvaoivo+' - i nema prave predstave o pohtdčko] situaciji. Irnenujući Kara Mustafa-pašu vrhovnim komandantom bogate.vglomazne armije od 200000 Ijudli,45sultan daje svoj pristanak da se osvoji tvrđava Dur i prati vojsku do Beograda. Vezirov cilj, međutim, bio je Beč. Kada je primio izvještaj od Kara Mustafa-paše, kojim ga obavještava da je od Dura krenuo na Beč, Mehmed IV, iznenađen, uzvikuje: »Naša namjera bile su tvrđave Dur i Komoran. O Beču nije bilo ni govora! ... Da me je ranije obavijestio, ne bih dao pršstanak«." Ne poštujući nimalo savjete iskusnih komandanata." 051oni Kara Mustafa-parša se našao pod zidinama Beča 14. jula 1683. god. Jalova opsada grada trajala je do 12. septembra. Toga se dana ogromna turska sila, za svega nekoliko sati raspala pred brojčano daleko slabijim neprijateljem. Silovitom napadu austrijske i poljske vojske, nad kojom je vrhovnu komandu imao poljski kralj Jan Sobjeskd, čijim je desnim krilom komandovao veliki hetman Jablanovski a lijevim her44Carl Ritter von Sax, Geschichte des Machtverfalls der , Tiirkei bis Ende des 19. Jahrhunderts und die Phasen der »orient'alischen Frage« bis auf die Gegenwart, Wien, 1913, p. 76.; Poujoulat, op. cit. p. p. 150-151.; Radovan Samardžić, Beograd i Srbija u spisima francuskih savremenika, Beograd,. 1961, str. 231. ., . , 4S Podaci o broju Kara Mustafine VOJskesu veoma razldčiti. Redlich (314) piše da je bilo samih Turaka 40000, ali sa kasnije prlspjelim pojačanjima bilo ih je svakako više od 1~0000, ne :ačunajuči ogromnu, glomaznu komoru. U napomeni 3. Redhch upućuje na tačne podatke kod Benaglia (str. 162. i d.), a od Klapa preuzima Kaprar.in sud o turskoj vojničkoj sposobnosti. Kaprar~n sud je negativan. naročito kada je riječ o janičarima. Kaprara Je turske snage procijenio na ukupno 160000 ljudi. Poujoulat (147), govoreći o ovom pitanju veli: »Kara Mustafa je podigao volj~kuo~ 300000 ljudi, kako izvještavaju obični izvori, a Hamrner 1 neki drugi istoričari govore o 200000 Ijudi«. .1 Uzunčaršili, III/I, 455; Findikli Mehmed-aga, Silahdar tarihi, II, 116. 47 Turske vojskovođe i Tekeli lično predl~~ali su da se ~re~e prema Beču tek pošto se zauzmu važne austrijske tvrđave 1 OSIgura zaleđe (Poujoulat, 148). 27
ceg Karlo Lorenski.w Turci, u čijim je redovima nezadovoljstvo Zlbogneefikasnosti velikog vezira narastalo iz dana u dan, odolijevaLi. su .svega 5-6 sati. A onda je počelo povlačenje. Pod zidinama Beča ostalo je preko 10000 poginulih Turaka, neprocjenjivi plijen u oružju .i opremi, netaknut ogromni, raskošni šator velikog vezi~a"9 Kao trofej vanredne vrijednosti Sobjeski je, u znak svoje pokornosti, odanosti ~ poštovanja, poslao papi jednu veliku tursku zastavu sa riječima: »Dođoh, vddjeh a Gospod pobijedie.š? Već 18. septembra započinje marš pobjedilaca za neprijateljem u povlačenju. Turci su dostignuti kod Parkanja, 50bjeski i Lorenski dzvojevaše 9. oktobra novu, sjajnu pobjedu, koja je stajala Turke novdh 10000 poginulih i 1200 zarobljenih, među njima šestonica paša." Dana 20. oktobra Turci gube veoma važni d dobro čuvani Gran (Ostrogonj.v K3II'a Mustafa se, donekie organizovano, odupire još 11. novembra, kada je ponovo idoživdo težak poraz i bio prisiljen na bijeg.53 Zaustavio se tek u Beogradu, »a poljski kralj se povrati u svoju zemlju ovjenčan neumrlom slavo.m«.54 Mehmed IV u početku nije izgUlbio povjerenje u Kara Mustafu. Cak mu je po. silahdaru Šahin Mustafa-agi poslao. vlastoručno. pismo, kaftan:i. mač.55 Međutim, poslije smrti mudre i energične canice-majke Turhan, »najvećeg stupa Carevine«,58 sultan, koji je ostao bez najvjernijeg i najrazboritijeg prdjatelja i savjetnika, mijenja svoj odnos prema Kara Mustafa-paši. Neprijatelji velikog vezira, među kojima se naročito. istakoše kdzlaraga Jusuf i Bošnjak Sari Sulejman, počeše
smišljenu kampanju protiv njega. Rezultat nije Izostao. Ubrzo je izdejstvovan carski ferman o. smaknuću velikog vezira, koji je označen kao glavni krivac za poraz' pod Bečom. Specija1lno upućeni Portarri pouedanlci'" Izvršili su o.VUsultanovu odluku 25. XII 1683. god. u Beogradu." Tako je završio. najnesposobniji, najlakomiislen'iji i najraskošniji veliki vezir Osmanske Carevme.š" Nasljednik Kara Mustafa-paše, Kara Ibrahim-paša.w nije imao ni snage ni sposobnosti da zaustavi započeto. propadanje. Po prdrodi strašiv, on vođenje ratnih operacija prepušta janičarskom agi Bekri Mustafi, kojega imenuje i seraskerom, I Kara Ibrahim-paša prikriva stvarnost pred sultanorn, naređuje pisanje tačndJh i ublaženih ,izvještaja, i ove posljednje
saopštava sultanu." Clanioe Sv. lige uporno potiskuju Turke, nižu uspjehe. One sada odlučuju da Osmansku Carevinu napadnu dz četiri pravca: Austrija kroz Ugarsku i Hrvatsku, Poljska kroz Podoliju i Moldaviju, a Mletačka Republika kroz Dalmaciju i Peloponez. Komandujučl wustetjsldrn jedinicama, čiji je udio ali i uspjeh u ovom vratu bio najveći, herceg Karlo Lorenski nezadrživo prodire kroz Ugarsku. Već 17. juna on zauzima Višegrad (Plinderrburg); veoma važnu tursku tvrđavu na Dunavu,S! 27. [una Maicen, 24. juIa, pobijedivši Sulejman-pašu koji je komandovao armijom od 150000 ljudi, zauzdma tvrđavu Hamzabeg (Erd).8S Istoga dana izvojevao je i grof Lesli 57
-aga, es Hammer, III, 745;Poujou1at,
153. Poujou1at, 153-154; Richard F. Kreutel, Kara Mustafa vor Wien, dritte Auflage 1966, p. 110. 110 Poujoulat, 154. . 61 Redlich (334) navodi da se sukob odigrao 7. oktobra i da je poginulo 6-7000 Turaka, a »carevaca jedva 100«. 6t Po Redlichu (335) opsada tvrđave Ostrogona (Grana) preduzeta je 22. a tvrđava se predala 27. oktobra, uz slobodan izlaz posade koja je brojala 4-6000 ljudi. Ovom pobjedom završeno je ratovanje 1683. godine. II Dr Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, (1910), str. 103. 114 Poujoulat, 156. 15 Silahdar tarihi, II, 97. 541 16. VIlI 1683. god. Silahdar tarihi, II, 16. ff
28
II,
Izvršioci ove presude bili su čaušbaša Kadi-koylii Mehmedi ćehaja dvorski Gazzazoglu Ahmed-aga (Silahdar tarihi,
121).
Richard F. Kreutel, apo cit. 121; Poujoulat, 156. Kara Mustafa je imao harem sa oko 1500 odallskl, isto toliko robinja za njihovu posliu:gu i 700 crnih evnuha za njIhovo čuvanje. U njegovim sanducima našlo se 450000 pjastera - plod njegovog pritiska - ne računajući dragocjenosti napuštene u raskošnom šatoru pod Bečom, koje su navele Sobjeskog da govori kako je Kara Mustafa-paša njega odredio svojim baštinikom (Poujoulat, 156). lO Silahdar tarihi. II, 121; Radovan Samardžić, 231; M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed IV Avci. Il R. Samardžić, 231-232. .1 Redlich, 345. es Tom ,prilikom zarobljeno je 12 turskih zastava, (Poujou1at, 158). 58
5t
29
pobjedu nad bosanskim pašorn u Hrvatskoj i osvojio Viroviticu - važno uporište na ovom području koje su Turci držali punih 130 godina. Lorenski je stigao čak do Budima i odmah preduzeo opsadu koja je trajala dva mjeseca. Iscrpljen i sa znatnim guoicima morao se povući 13. septembra 1684. godine, jer »Turci su se u Budimu borili kao Iavovi«." »Ovaj nesretni poduhvat stajao je saveznike 23000 Ijudi«.65 I Mlečani su u ovoj godini imali znatnih uspjeha. Oni su osvojili Jonska ostrva, Korint i veći broj utvrđenja na Peloponezu. Jedino Poljaci nisu bili u mogućnosti da se pohvale svojim uspjesima kao njihovi savezndei. Tokom 1685. god. Austrijanci su djelovali na tri sektora: u srednjoj Ugarskoj sa 50000 vojnika pod komandom Karla Lorenskog, u Hrvatskoj sa 30000 ljudi pod zapovjedništvom grofa Leslia i u gor.njoj Ugarskoj sa 25000 ljudi pod feldmaršalom Šuleom. AH zbog pomanjkanja mnansijskih sredstava ratne operacije su započele praldčno kasno. S druge strane prbbiralt su se i Turci. Uspjeli su da preotmu Vlšegrad na Dunavu i opsjednu Ostrogon, čije je zauzimanje onemogućio Lorenski sjajnom pobjedom u blizini Nojdorfa, 16. avgusta. Samo tri dana kasruije feldma'I'IŠal Kaprara lomi ,i do posljednjeg čovjeka siječe upornu tursku posadu Nojhausela." S druge strane početkom avgusta baron Lesli prodire iz Virovitice do Osijeka, osvaja vareš, a'li tvrđava se održala. Djelimično je spalio most na Dunavu. Feldmaršal Šulc u gornjoj Ugarskoj uspješno potiskuje Tekelija. Jedan za drugima padaju Tekelijevign-adovU Eperjes, Tokaj, Kalo, Kisvarda. TekeLi uzalu.d traži pomoć od Turaka, koji su ,bili ooamućeni teškim gUbIcima na svim đrontovlma. Baš u to vrijeme, aTekeli o torne nije ni slutio, serasker je, svakako sa znanjem Porte, 30. avgusta, uputi~ Karlu Lorenskom dzaslanstvo nudeći mirovne. pregovore I spremnost da j~ruči Tekelija, koji je označen glavnim krivcem i stvarnim iza'ZiV'ačem ovoga rata. Herceg je turske prijedloge proslijedio u Beč, Međutim, u Beču se tada nalazio papin nuncij Buonvisi, koji je, zajedno sa mletačkim poslanikom Kernarom, energično zahtiievao nastavljanje rata. On je bio taj 64 IS
es
30
Poujoulat, 158. Redlich, 351. Redlich, 358.
kojJ je složio odgovor za Portu, u kojemu' je
Redlich, 359. G. Stanoievlć, nav. dj. 312-315,
383.
31
izaslanika, dvorskog kancelaraStratmana, sa zadatkom da ove nesuglasice izgI-adi. On je to obavio na ratnom vijeću u logoru kod Parkanja, 9. juna. Tada je vrhovni komandant ponovo postao dskusni herceg Karlo Lorenskd. Prihvatajući njegove planove odlučeno. je da se najprije zauzme Budim. Neuspjela opsada ovoga grada iz 1684. ,god. bila je veoma skupa, aH i veoma poučna lekcij-a.. Lorenski se sada pripremio temeljito. Dana 18. jula 1686. god." pojavio se ponovo pred Budimorn, sa armijom od 90000 Ijudi,1° u kojoj Su se, odazivajuć4 se apehma Vatikana ii Beča, uporedo sa Austrijancima,Nijemcima, Mađarima i Hrvatima, fanatično borili mnogobrojni predstavnici plemstva 1'2: ,gotovo svih evropsklh zemalja,"! Grad je branile svega 7000vojnika,72 kojima je koman .• dovao Abdurahrnan-paša, starac od 70 godina, ali čovjek koji je posjedovao zapanjujuću energiju i odlučnost. On je ponosno odbio 'zahtjev za predaju koji mu je Lorenski uputio 23. [una. Posada Budima se, istina, nadala i pomoći. Turci su zaista uporno pokušavali da prodru u grad, da pomognu posadi, ali su uvijek odbijani uz velike gwbitke.73 Budim je osvojen 2. septernbra 1686. god. »kada više nije bilo nijednog ,branitelja«. »Svi su oni izginuli na bedemima, Kod Redlicha 18. luna. Poujoulat, 159; kod Redlicha (378) 74000 ljudi. 7\ »U ovoj armiji sastavljeno] od Austnijanaca, Nijemaca, Mađara. i Hrvata, vidjeli su se u prvim redovima španjolski velikaši, francuski plemići, engleski lordovi i talijanski nobilt, kojd su na papin poziv došli da iskušaju protiv nevjemika sVOJUhrab~tc (Poujoulat, 159);'»... brojni dobrovoljci Rajha, Francuske, ItaI~Je, Engleske .i SpaIlli~ehitali su pod kajzerovu zastavu«. Pored prmčeva i plemića koji su oduševljeno učestvovali u ovom krstaškom ratu, tu je bilo i šezdeset običnih zanatlija iz Katalo~ije .... »To.je bila krasna, oduševljena vojska... Tokom opsade prispjele su JOŠ dvije kompanije iz Saleburga i Regensburga, zatim dio korpusa s~ Tise pod Karafom i Hajslerom, a krajem avgusta šarfenbergski korpus iz Erdelja, oba sa znatnom mađarskom milicijom. (oko 12000 boraca) i najzad švedski kari,tingent sa 1095 ljud! ... « (Redlich, 378). 71 Poujoulat (159) piše da je grad branila 16000 [aničara i spahija. 71 Djelimičan uspjeh imao je samo prodor izveden noću između 19. d 20. avgusta, kada se od 2000 janičara na konj1ma pro-bilo do grada svega dvije-tri stotine ljudi (Redlich, 384). et 70
32
orešama Hi pri Ispaddma i skupo prodali svoje živote«.74 Pobjedioci 'su pljačkali grad čitavu noć. Ulice su se dirnile krvlju i bile su pune Iješeva i ruševina." U turskoj istoriji teško je naći primjer da je jedan gubitak bolnije odjeknuo širom ogromnog Carstva. Ali »gubitak Budima samo je još više zapalio hrabrost Osmanldja e.w Turci susa novim nadama i oduševljenjem hitali pod zastavu, pojedinci su davah ogromna bogatstva, naređena su novačenja, zaveden je vanrednd ratni porez, »svi sultanski hasovi uzeti su u državnu blagajnu«,77 polovina sredstava za izdržavanje dvora, veći dio Iične imovine Mehmeda IV, zamašna svote od prihoda članova njegove porodice;" sve se to slijevalo na jedno mjesto, sa jednom jedinom riamjenorn - povratiti izgubljeno. Čitavo Osmansko Carstvo hilo je u znaku teške depresijei tuge. Jedino se Mehmed IV i dalje bavdo lovom. Međutim, i na drugoj strani vlada vanredna živost, Sve brojniji austnijski saveznici učestvuju sve efikasnije; riješenost da se Turke progna sa Balkana postaje sve ve6a; ideja o oslobođenju od turskog gospodstva, kod raznih naroda i na raznim meridijanima, iz dana u dan postaje sve važniji činilac na koji, sasvim opravdano, računaju saveznici, akoji sputavavzbunjuje Turke. Kao gljive posldje kiše ndču pobune, ustanci, hajdučija. Porta je bila nemoćna. Cesta smjenjivanja u vrhovima komandnog kadra, drastične kazne, čak i smaknuća, samo su pogoršavala J onako konfuznu situaciju. Gunđanje protiv sultana i njegovog načina života postaje sve glasnije. ·Cak i visoki vjerski učenjaoi, ulema, otvoreno odbijaju da održe propovijed u džamiji u koju će doći Mehmed IV,19 ili pak, kao šejh Himmet-zade Abdullah-efendija, koji 74
Pouioulat,
159-160.
Među pobjednicima se nalazio i grof Marsilji, »nepomirIjivi neprijatelj Turaka i njihov dugogodišnji zarobljenike, Prvo što je on uradio u Budimu bilo je traganje za poznatom bibliotekom Matije Korvina. Našao je brojne i skupocjene rukopise po vlažnim podrumima. Sve se to' sada nalazi u Bolonji (Poujoulat, 160). 7GIsto. 77 Uzunčaršild, III/I, 498. 78 Uzunčaršili, IlIIl, 499. 79 Tako je postupio šejh Hadži Evhad tekije hadži Husejin-efendija_ Up. M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. 75
Mehmed IV Avci. 3 -
Granice
bos. pašaluka ...
33
prihvata poziv, ali usultanovom prisustvu »neustrašivo govori sve što mu dolaei na jezik«.80 Međutim, Mehmed IV izlazi iz džamije !pl1ijezavršetka njegove propovijedi - da bi što prije krenulo u lOV.81 Primjenjujući staru .taktiku munjevitog upadanja u dubinu turskog teritorija, temeljitog pljačkanja i ubijanja neprdjatelja »u julu 1686. god, prava uskočka vojska od 5000 pješaka i 1500 konjandka« upada u Livanjske polje i postiže velike uspjehe. Opustošena su sela oko većeg broja turskih gradova. U septembru je uspješno Izveden napad na veoma važnu tvrđavu Sinj, koja je nakon ogorčena borbe zauzeta 30. septembra.82 Mjesecima je trajalo grozničavo pnikupljanje snaga s obje strane za sljedeće obračune. A onda je došao 12. august 1687. godine. I pored 60000 dobro opremljenih boraca sa kojima je prešao Dravu, .i pored ogromnog truda oj ogorčena bonbe - pobjeda je 'bila tri sata neizvjesna - veldki vezir Sulejman-paša je ipak doživio težak poraz. To je onaj čuveni poraz na brdu Ha'l'san kod Mohača, kada su Turci izgubili na hiljade vojnika, kompletnu ratnu opremu, ogromne svote gotovog novca, velike vrijednosti u skupocjenom oružju i tkaninama,83 poraz koji se Izuzetno teško dojmio i samog sultana.84 se M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisl, s. v. Mehmed IV Avci. .1 Sultan je tom priliikom čak: naredio svojoj pratnji da se u džamijama, u koje on dolazi na molitvu na-području gdje odlazi u lov, ne smiju držati nikakve propovijedi (Uzunčaršilt, IlIIl, 496;
Silahdar tarihi, 11, 245).
G. Stanojević, nav. dj. 315-316. Poujoulat (160): 20000; R. Samardžić (255): 10000 poginulih Turaka, zarobljena vojna kasa i 2 topova; Redldch (395): 10-11000 poginulih. Vijest o ovoj sjajnoj pobjedi Karla Lorenskog donio je u Beč princ Eugen Savojski - »mali svećenike, kako je sa omalovažavanjem nazivan na' dvoru Luja XIV, nepomirljivi neprijatelj Turaka, koji je svoje vatreno krštenje s njima doživio već pod zidinama Beča 1683. .god. Leopold I mu je tom prilikom podario čin feldmamal-Iajtnanta (Redlich, 395). 84 Kada je Mehmed IV saznao za ovu novu nesreću prolio je gorke suze i tri dana nije ništa okusio. Tada je jedan stari [anlčar otvoreno rekao ,.Sultan u ovakvim prilikama treba da lije ne svoje suze nego krv svoju, 'boreći se llčno protiv svečeva neprijatelja. Sultan je ili u svom haremu ili u lovu onda kada se njegovi voj8Z
sa
34
Negodovanje, koje se taložilo i raslo naročito u posljednje ,tri godine, u kojima Turci izgUlbiše gotovo čitavu Ugarsku, . Jonska ostrva, Moreju i druga područja, u .kojima je izgublje1110 »najmanje 120000 vojnika«,85 ogromne količine ratnog materijala, opreme i gotovog novca, eksplodirale je poslije mohačkog 'poraza. Tu su bile još ,i elementarne nesreće 1687. godine: velike kiše pa strašne žege koje su uništile ljetinu i doruijeleglad, požare, nekontrolisano skakanje cijena i druge nedaće koje su samo pogoršavale i onako teško stanje. A čitava Carevina je znala da je za svo to vrijeme Mehmed [V provodio bezbrižan život u haremu ili lovu.86 Teški poraz kod Mohača, pored gubitka važnih i prost-ranih područja." donio je i kulminaciju negodovanja protiv sultana, koje sebrrz6 pretvorilo u pobunu, veoma ozbiljnu i širokih razmjera. poražena i pcbunjena vojska krenula je na Istanbul. Mehmeda IV više nije moglo spasiti ni javno odricanje od lova, ni žrtvovanje velikog vezira Sulejman-paše i nekoliko visokih vojnih i administrativnih dostojanstvenika." ni postavljanje na položaj velikog vezira ĆupriLićevog zeta Sijavuš-pašew i drugsh ljudi koje su zahtijevali pobunjenici, ni obećanje da. će vojska dobiti sva zaostala novčana pnimanja.80 Novi veliki nici bore za stare ideje iwninu za njih«. Ova optužba »koja je ostala nekažnjena« najavila je skori odlazak sultana (poujoulat, 161). 85
Poujoulat,
162.
Mehmed IV nosi nadimak Avdži (lovac). On je od djetinjstva osjećao veliklu strast za lavom koja je vremenom sve više jačala. Njegovi odlasci u lov trajali su nekada sedmicama i bili su veoma naporni i skup]. Pored njegove brojne, stalne pratnje, u organlzovanju lova za sultana učestvovalo je i stanovništvo k1-aja u kojemu je lovio. Zabilježen je podatak da je u samo jednom lovu u okolini Plovdiva učestvovalo u hajci 35000 ljudi (M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedlsi, s. v. Mehmed IV Avci). 87 General DUnewald je provalio u Slavoniju i zajedno sa grofom Ivanom Draškovićem zauzeo Vučin, Valpovo, Osijek, Požegu i Cernik. Priđe toga već su bili zauzeti Pakrac, Bijela Stijena i Kraljeva Velika. Grof Aspermont zauze Vukovar, Erdut i Đakovo. " U isto vrijeme Mlečani osvojiše Herceg Novi (M. Prelog, nav. dj. 107). 88 M. Cavid Baysun, loc. cit.; Poujoulat, 163. 88 Omer KOpriilii.,op. cit, 43. to M. Cavid Baysun, loc. cst.; Poujoulat, 163. '1 Bekir Ktiti.ikoglu, u Islam ansiklopedisl, s. v. Suleyman 11. 81
35
vezir Sijavuš-paša u svom pismu šejhulislamu, u svoje ime i ime oficira, otvoreno saopštava da Mehmed iIV više ne užava nikakav ugled ni ljubav kod vojske i da se ne može očekivati nikakav uspjeh sve dok je on na tprijestolju.91 Posldje nepunih 40 godina vladavine Mehmed IV se morao pomiriti sa svrgnučem"
3. OD MEHMEDA IV DO MUSTAFE II Jedan od najvažnijlh aktera u svrgavanju Mehmeda IV bio je, svakalw,1'4ustafa-paša Cupri1ić, koji se1Jada nalazio na dužnosti dstanbulskog kajmakama. Da bi sve imalo zakonsku formu , on J'ezatraž10 i dobio od uleme deciziju o svrga-. vanju Mehmeda IV. Tom istom odlukom uleme Mehmeda Je naskijedio brat Sulejman II, (1687-1691), a ne sin Mustafa, što je Ibila posljednja želja sultana pred svrgnuće." Promjena na prijestolju, međutim, nije značila i kraj pobune u vojsci. Pobunjenici su i od novog sultana energično tJ.'laXiliisplatu svih 'Zaostalih primanja. 'I'ražild su i posebni poklon u novcu koji se, po tradiciji, darivao vojsci prilikom svakog novog ustoličenja. Vojska nije vjerovala da su carske riznice prazne. Da bi udovoljio njihovim zahtjevima novi sultan naređuje da se preto.pi i iskuje u novac sve zlatno i srebrno posuđe dvora, zatim sablje, mačevd i druge dragocjenosti od plemenitih metala. Kada ni to nije bilo dovoljno, odlučeno je da se pokupi »imdadiya« od bogatih ljudi. Međutim, centralna vlast je bila nemoćna do te mjere da je ubiranje toga novca prepustila samim pobunjenicima. Oni su dobivali divanski defter sa pendžom, u kojemu su bila obračunata njihova potraživanjavd upućivand su na određene ljude da se sami naplate. iPl!ate,. povišica i uobičajeni darovi, koje je vojska dobivala priJ.ikom promjene na prijestolju, isplaćeni 81 »U novembru 1687. god. zamijenio je Mehmed IV prijesto za jedan zatvor u dvoru, gdje je, pet godina kasnije, umro zaboravljen« (Poujoulat, 163). O posljednjim godinama Mehmeda IV Vid. M. Cavti:dBaysun, loe, cit. 8S M. Cavdd Baysun, loc. cit.; Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Ahmed I; Poujoulat, 163; Uzunčaršili, IIIIl, 506.
36
su tek na taj način. 'Thme su ;bili ispunjeni i osnovni zahtjevi. pobunjenika. Tako je barem trebalo da !bude. Međutim, to nije bio kraj. Naivni veliki veeir Si.ja,vuš-paša, na sugestiju tadanjeg drugog vezira Fazil Mustafa-paše, ovlaštava [aničarskog agu da savlada kolovođeove pobune: baščauša Fetvadži Husejin-agu i hadži Ali-agu. Pobunjenici, obaviješteni o ovim namjerama, i svjesni svojih snaga, !brzo su izdejstvoV'ali da Fazfl Mustafa-paša bude udaljen iz Carigrada.: a jaI1ličarskiaga Sulejman-aga položi im zakletvu da će ubuduće postupati po njihovoj želji. Pobunjenici izvršiše izmjene i na ostalim ključnim položajima." Sijavuš-paša, koji i dalje uživa povjerenje pobunjenika, po nagovoru jednoga od njihovih vođa - Fetvadžija - započinje opsežne pripreme za rat i sultan ga ubrzo imenuje seraskerom." Sam sultan, u svom fermanu upućenom pobunjenicima, kaže da su oni do sada činili narodu nepravdu,aJ.:i da mu od sada treba da čine samo dobro, ipoklall1ja 'im svoj carski blagoslov." 20. februara 1688. god. izneseni su tugovi velikog veZiira, a to je značilo početak okupljanja vojske. Međutim, uskoro dolazi do nemilih događaja. Bez Sijavuš-pašinogznanja janičarski aga je poduzeo »čišćenje«. Likvidirao je jednoga od pobunjeničkih kolovođa, baščauša Fetvadži Husejin-agu.P? Ta-. da j'e stupio na scenu drugi vođa pobune, hadži Alija. Njemu polazi za .rukom da likvidira najprije [aničarskog agu,98 a kasnije i samog velikog vezira Sijavuš-pašu.w Isti OI1Jipobunjenici koji ga dovedoše na vlast, oduzeše mu život i opljačkaše svu imovinu. 84 Smijenjen je dotadašnji šejhulislam Debbag-zade Mehmed-efendija jer nije htio da izda deciziju (fetvu) za smaknuće Mustafa-paše (Bekir KiitUkoglu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Su-
leyman II). 95 Silahdar tarihi, II, 324.
Isto, 325. Isto, 326. 98 Isto, 328. 98 Kada je razuzdana gomila pobunjenika opkolila Sijavuš-pašin konak, paša je postao svjestan da to znači njegov kraj. Od vjerne posluge, koja je izrazila spremnost da dijeli njegovu sudbinu, zatražio je da ga napusti, da se spasava. On sam, neustrašivo braneći svoj prag bio je sasječen od razbješnjelih pobunjenika (Silahdar tarihi, II, 333; Uzunčaršili, III/2, 426-427. 96 97
37
Pobunjenici, smatrajući se gospodarima situacija, darežljivo daiućlagaluka jedni drugima, sačiniše po svojoj volji defter o .postavljenjima i drugim zahtjevima ·i poslaše ga Sulejmanu TI. iKada dm je prihvaćena i ta želja, .njihova 08ionost prevazilazd svaku mjeru i 1. marta 1688. godine dovodi do događaja poznatog u turskoj Istoriji pod nazivom »Sandžak vak"asi«.l00 Iako je toga dana i'Zlgledalo da će najzad zavladati toliko željeni mir, narod,kojemu je nasilje pobunjenika već odavno dozlogrdilo, sutradan se ponovo sakupio pred dvorom u ogromnom 'broju i zaihti.jevao da se kazne istaknuti odmetnici. Masa od preko 100000 ljudi razišla se tek kada je dobila garantije da će krivci ,biti. kažnjeni, da za bezbjednost života i imovine Jamči cjelokupna ulema. Porta je nastojala da održi ovo obećanje. Odmah je nastalo proganjanje i~amjavanje odmetnika na svakom koraku. Jedan za drugim uhvaćeni su i smaknuti pobunjenički prvaci: Deli Piri-aga,'?' Tekeli Ahmed-agal'" i najzad hadži Ali_aJga.103Tako je teškom mukom savladana i okončana tiranija pobunjenika koja je u Istanbulu trajala puna 4 mjeseca. Situacija nije lbila ovako naelektrisana samo u prijestonici. Sa granica su svakodnevno stizale uznemirujuće vijesti. lOĐOdmetnici su pljačkali po istanbulskim čaršijama. Z'anatlija po imenu JagUkči Emir pozva na osvetu sve oštećene građane. Odziv je bio aznad svakog očekivanja. Masa je došla do dvora, tražila Muhammedovu zastavu i !l;ahtijevala da se objavi da će pod nju stupiti svaki! pravi musliman. Ko ne priđe i nije pravi musliman. Pobunjenici, koji su se u međuvremenu bavili za njih i prekrupnim pitanjima (da svrgnu Sulejmana II a usto1iče Mustafu II; da pobiju sve članove Osmanske dinastije a na prijesto dovedu krimskog hana; da najVIišepoložaje u Carevini dodijeli svojim ljudima itd.), bili su neodlučni. Blagi sultan Sulejman II, da bi zaveo mir, kolovođama pobune dodjeljuje ejalete Bosnu, Brusu, i Karasi. To je imalo za posljedicu da se njihove pristalice razbjegnu. Sada ih više nije· bilo teško savladati. Svrgnuti šejhuldslam Sejjid Fejzullah-efendija protjeran je u svoj zavičaj - Erzerum - pod optužbom da je pristalica Mehmeda IV. Za [anlčarskog agu postavljen je carski mujezin (!)Bošnjak Hasan-aga - što su odobrili i janičari i narod (Silahdar tarihi, II, 325 i d.; Uzunčaršili, IIII1, 518-521). 101Silahdar tarihi, II, 345; Uhvaćen je na Aksaraju, prerušen. Dovučen je na dvor i sasječen (Uzunčaršili, IIII1, 521). lO! Silahdar tarihi, II, 347; Uzunčaršlld, IIII1, 521. 103 Silahdar tarihi, II, 348; Uzunčaršili, IIII1, 521.
38
Cetrnaestog oktOlbra 1688. predaje se generalu Karafi već dvije godine odsječeni i glađu totalno iscrpljeni Erlau,104 tvrđava Lipa predala se »na viru« poslije trodnevne opsade i borrrbardovanja.ws Saveznici nižU uspjehe na svim frontovima. Turcima svugdje nedostaje novca, namirnica, municije i opreme, odsvuda su vapili za što ihUnijim popravljanjem oštećenih tvrđava. A Portine riznice bile su gotovo prazne. loe Posebnu mesreću i oza centralnu vlast i za stanovnaštvo, naročito IRumelije, predstavljao je serčešme Jegen Osman-paša. Njemu je Porta učinila velike i 'brojne ustupke,a on je postajao sve drskdj.i, sve
rihi, II, 353). 107 U vrijeme kada se Jegen Osman-paša zadržavao oko Pi-
rota
tim
krajevima
je
prošao
arhimandrit
Isaije
iz
Pa-
vlovskog manastira u Sv. Gori. I on je zabilježio da je Jegen činio velika zla narodu, da ga je neobično ucjenjivao, da u tome nije odvajao Tunke od hrišćana, da se Illije osvrtao ni na sulta-
!lova naređenja da tako ne postupa, da ga je vojska voljela jer joj Je dopuštao da radi po svojoj volji. Up. Jovan Tomić, Deset
,0-
dina iz istorije srpskog naroda i crkve pod Turcima, (1683-1693), Beograd, 1902, str. 29-30. 108 Silahdar tarihi, II, 424.
39
jatelju Mahmud-paši Mahmudbegoviću, u Peć.u,9 Nije ni slutio da je ovaj već do:bio ferman sa 'porukom: »Jegenova glava naša - njegovo bogatstvo vaše«, Mahmud-pašaposla Porti odsječena glavu Jegenovu, zajedno sa-glavama još trinaestorice njegovih majvjerndjih prtstaldca, ušićarivši »osam bisaga dukata,<.uoTako je završio ovaj krupni Ibuntovnik, pošto je više od godinu dana zadavao veliku glavobolju Pontd li bio nesreća za narod područja gdje se nalazio. Kada je 2. marta 1688. god. za velikog vezira postavljen TekirdagJ:i Bekri Mustafa-paša,"! holandski poslanik u Istanbuluponudio je Portd posredovanje svoje zemlje za pristupanje mirovnim pregovorima sa Austrijom, ističući da je Leopold I voljan da sklopi mir. O ovakvom raspoloženju austrijskog suverena izvještavali 'Su, odvojeno, oibeogradski muhaćiz Hasan-paša i varadski beglerbeg Mehmed-paša.P" Sulejman II pristaje da se u Beč, u svojstvu poslanika, uputi Zulfikar-efenđija,U3 li' glavni tumač Porte Aleksandar Mavrokordato,1138sa zadatkom da obavijeste bečki dvor o promjeni na turskom prijestolju, ali oisa ovlaštenjem da se upuste u mirovne pregovore. Međutim, bečki dvor je sada bio uvjeren da će
lako osvojiti ne samo preostali dio Ugarske,' nego još li. Bosnu, Srbiju, Vlašku i Moldaviju, i ubijeđen da »neobično oslabljena a sada još i krvavim unutrašnjim nemirima razrivena i uzdrmana turska«ll4 ne predstavlja više silu koju treba Tespektova1Ji. Zato su turski predstavnici primljeni u audijenciju kod Leopolda I gotovo pet mjeseci poslije svoga dolaska, i hili suočeni sa neprihvatljivim uslovima.v" iako je njihova spremnost na ustupke bila zaista velika. Snažno ohrabrenje i novu nadu u uspjeh donosi Parti napad Luja XJV, ebog čega je Leopold I bdo pnisiljen da trupe iz Ugarske povuče protiv ovog mnogo opasnijeg neprijatelja. Ratujući na dva fronta118 Austrija je, orijentišući se na defanzivrii rat sa Portom, nastojala da u Ugarskoj očuva 0110 što je zadobila. Ali ostale članice Svete lige zahtijevaju i dalje ofanzivni rat protiv Turaka, svjesne da je Portaslabija nego ikada. To se uskoro i pokazalo. Austrijanci sa svojim saveznicima, a pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog, sa lakoćom osvajaju tvrđave Lipu, Ilok, Petrovaradin, Erlau, zatim Kostajnicu, Gradišku, Brod, Brčko, Zvornik.P? i nakon nepoštedne borbe, utvrđeni Beograd.Uš Prije nove godine pa-
109 Po J. Tomiću «nav. dj. str. 83), Jegen je iz sofijskog kraja krenuo u Ohrid tamošnjem sandžakbegu, kojemu je tvrdo vjerovao. Ovaj ga iznenada napade i pogubi. Jegenova glava, sa glavama najistaknutijih njegovih pristalica, poslata je u Jedrene. 110 Silahdar tarihi, II, 425. . lli Bio je na tom položaju svega dva mjeseca, od 2. III do 2. V 1688.. god. (Sertoglu, 275). ll2 Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklopedisi,s. v. SulefYman II. m Ovaj Zulfikar-efendija, zajedno sa tadašnjim glavnim tumačem Porte - Panjajotijem -uspješno je učestvovao i u mirovnim pregovorima sa Venecijom poslije zauzeća Krete, 27. XI 1669
Redlich, 548. Es-Sejjid Mustafa-paša, ne navodeći učešće Mavrokordata, iznosi da je Zulfikar-efendija zadržavan u Austriji oko .bri godine, izvrgavan vrijeđanjima i ponižavanju i najzad vraćen sa neprihvatljivirn zahtjevima. Up, Es-Seyyid Mustafa-paša, Natiiigal-uniqiuit, str. 16; Hammer, IV, 10; Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II. 116 Čitava Evropa bila je pod oružjem. »Velika aliansa« bo~ila se protiv Francuske, a Sveta liga protiv Turske, a kajzer na celu obaju saveza morao je nositi dvostruki teret i zato su finansije Austrije bile opterećene preko svake mjere (Redlich, 550). 117 »Badenski sa banom Erdedijem zauze sve gradove na Savi do Broda. Odavde se vrati na Unu, sjajno pobijedi Muhameda Jov~novića. Ipak nije mogao zauzeti' Bihać. Badenski sa 3000 konjanika krenu preko Broda prema Derventi, gdje se nalazio bosanski paša s jakom vojskom. Badenski održa tako sjajnu pobjedu da se može reći da u cidelomovom dugom i velikom ratu nije izvojevana s manjom silom sjajnija pobjeda«. Iza toga se predadoše Brčko Šabac i druga mjesta na Savi. Dan iza bitke kod Dervente zauzet je Beograd (Prelog, 107-8). 1I8 Operacijama oko zauzimanja Beograda rukovodio je bavarski izborni knez Mams Emanuel. U borbi za Beograd teško je ranjen Gvido Štaremberg kao i vprdnc Eugen Savojski (Redlich,
(Uzunčarštli,
rn/i,
428).
Aleksandar Mavrokorđato (1636-1709) pojavljuje se u političkom životu Osmanske Carevine u vrijeme velikog vezira Fazil Ahmed-paše OUiprilića,kada postaje glavni tumač Porte. Sa ovog položaja smijenjen je poslije poraza pod Bečom, 1683. god. U vrijeme sultana Sulejmana II vraćen je na ovu dužnost. Osim ove, Aleksandar Mavrokordato imao je funkciju glavnog i službenog tumača Porte i na mirovnim pregovorima u Sremskim Karlovcima (kada ga je za izvanredne usluge i zasluge austrijski car Leopold I odlikovao visokim odlikovanjem i podanio mu grofovsku čast, a da o tom Turci nisu ništa znali), a učestvovao je i ti mirovnim pregovorima sa ruskom delegacijom u Instanbulu 1700. god. (up. Uzunčaršill, III/I, 2, na više mjesta). 113a
40
114
1't5
402-407).
41
doše li preostale turske tvrđave u Ugarskoj zapadno od Dunava - Siget i Kaniža.ll9 Sve se ovo dogodilo upravo u vrijeme teške anarhije pobunjene vojske u Istanbulu, kada Porta ntje mogla ni da pomišlja na pružanje organizovanog otpora.P"
"
42
Niša, duboko razočaran i gorko plačući, lizjavljuje da on nema nijednog pravog prijatelja, nijednog iskrenog podanika, koji' bi mu otvoreno izložio situaciju, i proklinje sve one koji svoju dužnost ne VTŠe pošteno.P' Zaokupljen iskrenom željom da popravi stanje u Carevini, Sulejman .1I uskoro postavlja na položaj velikog vezira Mustafa-pašu Cuprildća,125 jednoga od presudnih činilaca da se svrgne Mehmed IV i Intronizira on - Sulejman II-a ne Mehmedov sin .prdnc Mustafa. m Začuđujućom energijom, savjesnošću i realnošću Čuprilić se prihvatio posla. Bio je svjestan vojne, poLitičke i ekonomske situacije u Carstvu. INdjezatvarao oči pred činjenicom da je »misao oslobođenja od turskog jarma oživjela posljednjih godina na čitavom području od Moldavije do Albanije«.U1 Prvi njegov korak na ovoj visokoj dužnosti jeste objavljivanje tzv. adaletnamel'" - edikta kojim dokida nasilje nad rajom;l29 i Srba kojom prilikom osvaja Prištinu bez otpora, spaljuje 27. oktobra Skoplje, na povratlro zauzima Prizren, ,gdje mu prilaze hiljade Amauta, a poslije njegove nagle smr~i,.~. XI 1690. go~., prodor njegovog nasljednika hercega Đorđa. KnshJ~na fon Hol~taJna vardarskom dolinom, opet preko Skoplja, u Shp (27. XI) 1 do Ljume; vijesti o bijegu Turaka iz Kladova i Oršove u Vidilll ~jedno sa Tekelijevimborcima i sl. (Redlich, 554-559; Islam ansaklopedisi, s. v. Suleyman II. tu Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II. IZlI Dana 25. oktobra 1689. god. Sulejman II postavlja na položaj velikog vezira Musta~a-pašu Oup~ilića.koji .s.e.utom trenutku nalazio na dužnosti muhafrza ostrva Hms. CupnLic Je preuzeo novu dužnost 7. novembra (Uzunčaršili, IIIIl 536), a ne 7. decembra, kako je zabilježio Redlich (559). ue Sax, 80; Poujoulat, 168. 1%7 Redlich, 551. U8 Islam anstklopedisi, s. v. Suleyman II. Ut On je 1690. god. zaveo "~ovo uređe~je« .(nizam-.i,cedid), kojim je i muslimanska d nemushmanska raja bila zašt~c~a od samovoljno nametnutih poreza, a hrišćani pred za~on0!ll bll.l lz~ednačeni sa muslimanima. Tražio je poreske olakšice a z~. Iseljene Srbe kako bi se povratlli . " Dokinuo je razne poreze kOJ[su prrtiskivali zanatstvo i trgovinu i ojačao. finansije efikasnom kontrolom i zavodenjem štednje ... Opteretio je primanja visokih činovnika od kojih je neke, zbog podmitljivosti, kaznio smrću .. On ~e samo što je žrtvovao najveći dio svojih primanja i svoje prrvatno kompletno zlatno i srebrno posuđe, nego je privolio i samog sultana da višak dvorskog srebra pošalje u topionice da se iskuje u novac (Sax, 80).
43
zavodi red u sistemu oporezivanja i ukida čitav niz poreza;l30 revidira spiskove janičara;130a umanjuje primanja istaknutih funkoionera; dokida običaj da najviši državni dostojanstvenioi podnose darove sultanu o !bajramskim praznicima itd., itd., i zahvaljujući ovim mjerama osigurava državi ogromne. prihode. ilstovremeno se sa velikom temeljitošću pniprerna za rat. Uskoro ga Sulejman .II imenuje vrhovnim komandantom.!" Ali zbog zime i ostalih nedaća na okupu se tada nalazdlo samo 3000 jandčara i 2000 spahija. U ovoj veoma del!ika1moj situaciji Porti je ponovo pritekao u pomoć krimski han Seldm Giraj, koji, pošto je uspješno odbio ruski napad na Krom, ubrzanim maršorn stiže preko Vlaške u Bugarsku, gdje se, u Sofiji, nalazio turski logor. Ovaj dskusni ratnik lalro je uvjerio Turke da će Austrijanci i pobunjena 'raja ratovati i tokom zime i da zato Turci treba da preuzmu Inicijativu. Ovaj savjet je prihvaćen. Ujedinjene turske oi tatarske snage zauzimaju Krivu Palanku, osvajaju Kumanovo u kome se bio utvrdio Karpoš132 sa znatnim brojem svojih pristalica,133 a odavde, sa novim seraskerom HaIil-pašom.t'" opsijedaju dobro utvrđeni Kačanik. Upravo pred predaju »na Vliru«braniO'ci Kačanika saznaju da drn stiže u pomoć 12000 Austr-ijanaca, i odbijaju predaju. Za to pojačanje saznali su i Turci pa su odmah dilgli opsadu. Vojska je počela da pljačka okolinu i da se rasipa. Zahvaljujući najviše veLikom zalaganju samoga Selima Giraja, čiji begovi nisu bili voljni da se sukobljavaju sa Austrijancima, odlučeno je da se neprijatelj ipak napadne. Napad je izveden iz četiri pravca. Uprkos žestoko] odbrani i ubitačnoj vatri koju su otvorili austrdjskt vojnici, ovaj korpus je satrven, a vođe za130 Avariz, nezil, sursat, imdadiye i dr. Up. Uzunčaršdli, IIIII, 563. , lllOa Prilikom ove revlzije timami:ka brisao je preko 20000 fiktivnih imena iz def.tera (Sax, 80). 131 Uzunčarših, mn, 537; Pouioulat, 165 i d. 132 Opširnije o Karpošu: Historija naroda Jugoslavije, II, 817 i d. 113 Karpoševi zarobljeni borci su odmah pobijeni, a Karpoš je, poslije zauzeća Skoplja, likvidiran na mostu (Islam ansiklopedisi, s. v, Suleyman II). 134 Njegov prethodnik, Kodža Mahmut-paša, sa kojim je Selim Giraj ostvario sve uspjehe, postavljen je za muhafiza Skoplja; Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II.
44
robljene.Pš Poslije ovoga uspjeha branioci Kačanika predadoše se na. mdlost. Austrijanci i Mađar-i su pušteni kućama, a hajduci i domaći ustanici ldkvidirand. Razbijena je i forrnacija austrijske vojske upućena na Prizren, u kojoj je bilo dosta hajduka i .pobunjenih Alibanaca. Turska konjica je žestoko progonila neprijatelja u povlačenju. Zauzeta je Prdština, zarobljena je neprijateljska oprema ii magacini,136 Austrijanci utvrđeni u Novom Brdu hili su satrveni. Za kratko vrljeme preoteti su svi gradovi osim Niša i povraćenaopljačkana imovina turskog stanovmštva.w' hajdučke i druge ustandčke formacije bile su ,Ui razbijene ili uništene. Tek tada; a i zbog zime koja je bila poodmakla, Turci su prekinuli ovo uspješno ratovanje. Veliki veeir je savjetovao Sulejmanu II da dskusni krimskJihan Selim Gdraj zimuje u Jedrenu, što je sultan i prihvatio. Tatarska vojska upućena je prema Krimu, aSelim Giraj, kojemu je sultan u znak priznanja i zahvalnosti prethodno darovao mač i kaftan, stiže u Jedrene 23. marta 1690. godine. Cemri dana kasnije primio ga je Sulejman II, izrazio mu svoju iskrenu zahvalnost i ukazao visoke počasti.lss Nikakvu promjenu nabolje u taboru saveznika nije donio ni g!l"ofFridrih Veterani, koji 9. januara 1690. god., odlukom markgrofa Badenskog, kao Pikolominijev nasljednik, stiže u Niš da preuzme glavnu komandu. General Veterana učvršćuje Niš, zauzima Leskovac, Ptirot,Prolmplje i Jagodinu, smjelo provaljuje prema istoku do Sofije, a prema zapadu do Bosne li vraća se sa velikim plijenom, naročito u stoci i namirnicama. Ove provale širile su među turskim ždvljern strah, a među hrišćanima nove nade. Njegovi »vatreni i sangvinični« izvještaji :Beču doveli su dotle da je 6. aprila 1690. godine Leopold uputio manifest svim narodima ovdh krajeva, posebno AlbaTO'je bilo pojačanje koje je u Kačanik uputio herceg HolI. 1690.) pod komandom Franca Joahirna Frajhera, od svega 4 puka. Korpus je uništen. Poginulo je 2240 ljudi. Računalo se na pomoć Srba i Albanaca, ali oni su zakazali (Redlich, 559). 136 »Gubitak Kačanika bio je veoma osjetljiv, ali to nije bdlo opravdanje da se herceg Holštajn ,povuče iz Prištine za Niš, i ne samo da je napustio bogata skladišta nego je žrtvovao i sve uspjehe posljednjih mjeseci« (Redlich, 559). 137 1689. god. musUma.nsko stanovništvo Kosova listom je pobjeglo pred :RikO'lominijem(Redlich, 558). 138 Islam ansLklopedisi,s. v, Suleyman II. 135
štajn
(2.
45
nezima, kojim im obećava razne povlastice i slubode.P" Međutim, poslije nerazboriulh postupaka i nasilja generala hercega Holštajna i njegovih jedini-ca,140više ruije bilo moguće podignuti na ustanak ovaj narod koji se, duboko .povrijeđen, sasvim razočarao u Austriju. Nestalo je onog oduševljenja za rat i povjerenja u bečki dvor. U širokim masama domaćeg življa, naročito među o.nimakoji su, u bilo kom vddu, sudjelovali u !borbi protiv Turaka, širio se strah. Vijesti o turskim represalijama i osveti nad golorukom i Ibespomoćnom ·rajom dovele su do poznate seobe Srba pod Arsenijem LlI Crnojevićemo I Austrijanci su vršili živu agitaciju. Nagovarali su narod da se povuče. Međutim, »i Turci su pokušavali da zadrže ove izbjeglice pa su im upućivali pozive obećavajući oprost od svega, čak i od danka za dvije-tni godine, ali nisu uspjeli, jer je narod vjerovao da će se ionako uskoro vratdti kao pobjednik«.H1 Pripreme za glavnu ofanzivu protiv Austrije, kojima se svom snagom i ozbiljnošću posvetio veliki vezir, odvijale su se, uglav.nom,planski. Boležljivi sultan Sulejman II, dspraća 13. jula 1690. god, iz Jedrena svoga velikog vezira i vrhovnog komandanta turske vojske, Fazil Mustafa-pašu Čuprilića, koji preko Plovdiva i Sofije stiže pod Pirot 9. avgusta. Već sutradan zauzima ovo mjesto, a sljedećeg dana osvaja Belu Palanku. Dana 17. avgusta stiže pod Niš i smjesta preduzima opsadu ovog strategijslci veoma važnog grada, koji su Austrijanci dobro utvrdili. Za vrijeme opsade Niša veliki vezir je primio radosnu vijest i o velikoj pobjedt turske vojske upućene u IErdelj pod komandom dunavskog muhafiza Čerkez Ahmed-paše, sa zadatkom da obezbijedi vlast Tekeliju,14! kojega je sultan, 8. juna, priznao gospodarom Erdelja.143 Ova sjajna pobjeda nad Austnijancima.t+' susret sa Devlet Girajem Redlich, 560-561. On je naredio da se razoružaju Albanci u Prizrenu, zahtijevao je neopravdane poreze, dozvoljavao da njegove trupe nekažnjeno čine nasilja (Redlich, 559). Ist
1441
141
Historija naroda Ju,oslavije, II, 818 i d.
Islam ansiklopedlsi, loc. cit. Redlich, 563. 144 Redldch (563) i Poujoulat (169) Iznose da je pobjeda izvojevana pod Tekelijevom komandom. U ovom sukobu kod Cemešta, koji se dogodio 21. augusta 1690. god. (Islam ansiklopedisl, loc. cit. la
144
46
pod čijom je komandom došlo više od 100000 Krimljanai vijest da se Viddn predao na mtlost karamanskom beglerbegu D~rsun Mehmed""pRIŠP45 primljene su u turskoj vojsci pod Nišom sa velikim oduševljenjem. Ovi isti događaji prisiLiše Badenskog, koji je bio pošao u pomoć Nišu, da se iz Jagodine vrata u Beograd,14t1,a branioce Niša - kojima je komandovao iskusni Gvddo Staremberg - da kapituliraju, uz uslov da se slobodno povuku.nt Turske snage, lroje su zauzele 'Vidm, nezadrživo .napreduju uz Dunav i zauzimaju KJadovo, OTŠOVU i Golubac, Čuprflić sa svojim jedinicama kreće iz Niša, zauzima Smederevo na juriš 24. septembra, a samo četiri dana kasnije njegove prethodndce već se nalaze pred Beogradom. 148 Drugog oktobra izveden je prvi napad na Beograd. Ranije bučni komandant beogradske posade od 8.000 ljudi, grof 168), za.~oblj~~je a~trijski komandant, general Hajsler i markiz od Donje (njih dVOJICU Tekeli je kasnije zamijenio za svoju suprugu Jelenu Zrinsku, koja je već dugo vremena tamnovala u Munkaču, Poujoulat, 169), kao i osamnaest drugih viših oficira i 22 zastave. U čitavom velikom bečkom ratu ovo je bio najkrupniji poraz Austrijanaca. 145 Islam ansiklopedisi, s. V. Suleyman II' Redlich 565 146 Redlich, 564. " . 147 »Dana 17. septembra 1690. god. krenula je kolima duga kolon~ o~ ok? 5000 ~:anilaca Niša prema Beogradu. U gradu zateč~1 .h~~duClsu J)obl]eni« (Islam ansfklopeddsi,loc. cit. 167); Turci su prtsiltl! austrijsku posadu n~ predaju (18. rujna 1690). Iz grada su ~~?pus~ihs~~o njemačke VOJnike,a sve su srpske dobrovoljce pObih. (Hts~onJa naroda Jugoslavije, II, 820); Niš je· branio vdše od tri sedmice hrabri Gvido Štaremberg, Kapitullrao je konačno 8. IX 1690. god. uz uslov da izvede trupe. Dana 22. IX stigao je sa 2800 boraca u Beograd (Redldch, 565); Opsada Niša od strane Tu:~ka trajala je 25 dana. Zauzeše ga 8. IX 1690. godine (Ivan !30ZI~,.Fran~s~i dnevnik o pohodu Mustafe II 1696. god., Građa ~storlJskog mstituta SAN, knjiga 9, str. 183). 1~8 Za r~zUlro od velikog vezira, vojni komandanti, na savjetov:anJu poslije zauzeća Niša, nisu bili za to da se ide na Beograd. Om su upozoravali Cuprildća da je vojska premorena, da je Beogra? dobro utvrđen i dobro snabdjeven, da se primiče zima. Međutim, energični Cuprilić ih je prisilio na poslušnost. On 15. sept~mb~a kreće iz Niša .preko Aleksinca, Paraćina, Jagodine, Batočine 1 Smederevske Palanke. Poslije trodnevne opsade zauzima Smederevo, 27. IX, a 1. X. već je bio pred Beogradom i smjesta preduzeo opsadu. Osmog oktobra 1690. zauzeo je Beograd. U borba;ma za Beograd poginuo je i anadolski i rumelijski beglerbeg (Sdahdar tarihi, II, 535. i d.; Islam ansiklopedisi, s. V. Suleyman II).
47
Aspermont, pokazuje neočekivanu malodušnost, govori o kapitulaciji, Osmog oktobra došlo je do .stra~ne katas~:ofe:ek.splodirala su tri magacina koji zatrpaše tri PUkovIlIIJebramlaca. Nastalo je 'bezg,lavo bježanje preko Dunava. Grof As.permont i feldmaršal herceg Kro], koji je ranije stigao iz Beča ~a preuzme komandu.P" jedva su se spasili bijegom u jedn~m čamcu. Oni su 12. oktobra stigli u Osijek gdje se već nalazio G. Štaramherg.150 Turci ponesena ovim uspjesima, prelaze Dunav~ , ... .. L • K ranšebes progone razbijenog nepnJatelJa, zauzrmaju ~.gos,. a i Lipu. Međutim, ndsu uspjeli da povrate .oSIJe~, lako ~ ~a~ padali sa 15.000 [aničara. Jer, Osijek je brarrio prokušarn I prekaljeni Gv:ido Staremberg.
Ovi uspjesi turske vojske oborili su ~vjerenje bečkog dvora da se Turke može pobjeđivati i sa malim snagama kada god i gdje god se to poželi. Leopold .1 ~e uvidio d~ ~e za ~red= stojeći rat sa Turcima u 1691. god~m mora ozbiljno p:l?re miti i snažno naoružati. On ponovo razvija veliku pohtlčku aktivnost-š! i odlučuje da se glavne snage prebace ponovo protiv Turaka. . . . Međutim, i Turci su se o21biJj~O. pripremali. Na. ~~1~2SVih ovih napora stajao je nepokoleblvJ Mustaf~ Ćupl'.ll~c. ?n se suočava i sa krupnim unutrašnjim problemima, ali Ih uspješno privodi kraju.153 U junu, dobivši ponovo vrhovnu koman-
du nad vojskom i Muhamedovu zastavu iz cuku na smrt obo- . ljelog Sulejmana II, koji ga ipak ispraća i sa suzama u očima blagosilja,154 Mustafa Čupr ilić, pošto je izdao posljednja naređenja svojim pouzdanicima na sultanovom dvoru,155 pun nade i odlučnosti kreće u novi pohod protiv Austrije.156 Pratio ga 'je i francuski poslanik de Šatonef a u vojsci je bilo francuskih oficira i inženjera. Veliki sukob, koji se odigrao kod Slankamena u nedjelju, 19. av-gusta 1691. godine, između 60000 Turaka i 33000 Austrijanaca - Iako su Turci »više od jednog sata imali pobjedu tako reći u nIkama«157 - predstavlja jedan od najtežih poraza turskog oružja, pravu katastrofu, u kojoj je iherojskom smrću poginuo i sami CupriJ.ić. U silovitom napadu austrijskdh snaga, kojima je upravo genijalno komandovao Ludvig Badenski, našlo ije smrt još 18 paša ,i preko 20000 vojnika. Izgubljen je i logor sa kompletnom opremom i bogatim rezervarna.Pš Badenski, dijelom zbog gubitaka u ljudstvu, dijelom zbog epidemije koja je sve više harala, ne usuđuje se da napadne Beograd nego udara na Veliki Varadin. Jedna formacij a, pod komandom generala Veteranija zauzima Lipu, Lugoš i Karanšebeš, Sam Badenski je, doduše, zauzeo varoš, ali nije mogao da zauzme tvrđavu Velikog Varadina. Turska posada odbila je poziv na predaju.P" Uzunčaršilt, II, 564 i d. Najvažnije je bilo pitanje nasljednika Sulejmana II, kojemu su ljekari ostavili [oš malo dana. Cuprilić je najoštrije nar~io da se u slučaju sultanove smrti ustoličinjegov mlađi brat, prmc Ahmed, a nikako Mehmed IV ili koji od njegovih sinova. Sulejman II je preminuo 22. juna 1691. god., desetak dana po Cuprilićevom odlasku iz Jedrena (Islam ansiklopedisi, loe, cit. 169). '" Odbio je posredovanje Engleske i Holanddje, koje su nastojale da Leopold I svakako sklopi mir sa sultanorn, kako bi se svim snagama mogao suprotstaviti' Francuskoj. Upravo ova okolnost navela je Cuprilića da se odluči za rat. Veliku ulogu u ovoj odluci imao je, bez sumnje, francuski poslanik u Carigradu Satonef (Redlich, 568). 167 Silahdar taTihi, II, 591; Redl:ich, 570. 158 R. Samardžić, 259; Poujoulat, 170; Sax, 80; Prelog, 110. IS8 U aprilu 1692.godine sa korpusorn od 5000 boraca stigao je general Hajsler (koji je 1691. god. kao Teke1ijev zarobljenik zamijenjen za njegovu suprugu Jelenu Zrinsku) da pojača opsadu ove tvrđave. Turci su kapUulirali6. VI 1692.godine (Red1ich,573); 15'
155
Redlich, 566. . . .. Grof Aspermont je kasnije i~veden 'pred ratni sud kOJIga . međutim oslobodio odgovornost! (Redhch, 5~7). Je, 151 ostv~ruje sporazum sa bavarskim iz?~rmm kne~om.•M~ksom Emanuelom,sa Fridrihom Brandenburskim; po~?c stdže IZ Holandije i sa Rajne; konačno priznaje mladog Apatija knezom Erdelja Up. Redlich, 168. št 152· Veliki vezir Mustafa-paša Cuprilić je 4. novembra, po o je obavio sve što je potrebno za odbranu Beograda, kre~u~ pre:a Istanbulu. Dana 22. decembra stigao je u Istanbul gdJ~ Je ~.u:ševljeno dočekan od naroda i samog su1tana (Islam ansiklop 1Sl, s. v. Suleyman II). . .. š . 15J Cupl"lilićje efikasno osujetio dobro sm1šIJ~I?1. poku aj .ponovnog dovođenja na prijesto Mehmeda IV;. prisilto po!>u~Jene Albance na poslušnost; pokorio i kaznio po~unJer:'! yOJS~U1 ti~arnike na Ki.pru; savladao u Egiptu ~b? Vaf1J~,kOJIJe bio okupirao pokrajinu Sa'ida (Islam ansiklopedisi, loe, C1t.). uu 150
48
4 -
Granice
bos. paJaluka ...
49
Sukob kod Slankamena, u kojemu su obje strane imale teške gubitke,160 nametnuo je predah od nekoliko godina. Iako po svojoj prirodi veoma naprasit i, u .isto vrijeme, veoma dobronamjeran, novi sultan, Ahmed II, bio je rievjerovatno neodlučna Iičnost. Na položaj velikog vezira postavio je Kadi Ali-pašu (Arabadži ALi-pašu), kojemu se nikako nije išlo iz prijestonice na front.161 Zato ga sultan (27. marta 1692. god.) smjenjuje, a na njegovo mjesto dovodi Merzifonlu hadži Ali-pašu,162koji već krajem juna kreće iz Jedrena da pomogne ugroženim tvrđavama u Ugarskoj.163 Međutim, sva njegova vojna aktivnost svela se, uglavnom, na popravak oiojačavanje beogradske tvrđave, jer te godine nije bilo važnijih sukoba.v" Engleska d Holandija ponovo nude svoje posredničke usluge, ali ih Porta odbija ocjenjujući da su uslovi za nju neprihvatljivi.165 Ovakvom stavu Istanbula u znatnoj mjeri kumovala je francuska diplomatija i novac.r" Uzunčaršili (11111,563) Diljem da je posada Velikog Varadina položila oružje 11. [una 1692. god. 160I Austrijanci su imali teške gubitke: pored 3000 mrtvih i 4000 ranjenih poginuo je gerneral Couches, knez Arenberg, princ Holštajn, obersti Kaunic i Belov i još 300 oficira, U ovom sukobu pogdnuo je i posljednji član roda Zrinskih - Nikolin sin Adam (Redlich, 572; R. Samardžić, 259; Poujoulat, 170; Sax, 80; Prelog, 110). 181Novi veliki vezir imenovao je Kodža Ham-pašu vrhovnim komandantom turske vojske prema Austriji. Kada je Ahmed II, koji je zahtijevao da veliki vezir bude na čelu vojske, jednoga dana rekao Ali-paši: »Zašto se izvlačiš? IM idi ili si gotov!«, ovaj je odgovorio: »Nemamo finansijskih sredstava, mogućnost da ih pribavimo ne postoji, vojska je razbijena i demoralisana, oružje i municiju oteo nam je neprijatelj. Mi smo slomljeni. A i vrijeme je izmaklo, već je novembar. Da zimu prezirnim ovdje pa ću na proljeće krenuti« (Uzunčaršilt, 111/1, 560). let Sertoglu, 275. lea Tada saznaje za kapitulaciju Velikog Varadina čija se posada, prisiljena glađu, predala 11. VI 1692. god. (Uzunčaršllš, II1I1, 563). Redlich (573)kao datum kapitulacije navodi 6. VI 1692. 184Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II. 165Austrijanci su zahtijevali da Porta digne ruke od Erdelja; da preda svoje tvrđave u Ugarskoj, računajući i Temišvar; da granica bude rijeka Dunav; da se Poljskoj prepusti Ukrajina, POdolija, Vlaška, Moldavija i Besarabija, a Mletačkoj Republici Peloponez (Uzunčaršili, II1I1, 564). 106Redlich, 574; »Turci nisu htjeli ni da čuju za mir prije nego Budim bude POllQVOu njihovim rukama« (Redlich, 577).
50
U međuvremenu je Leopold I prekomandovao Badenskog na ratište sa Francuzima, a na njegovo mjesto postavio hercega od Kraja Karla Eugena. Ovaj čvrsto odlučuje da osvoji Beograd iz kojega se prije tri godine jedva spasio bijegom u čamcu. Istovremeno je računao i na to da će napadom na Beograd onemogućiti velikog vezira da provali u Erdelj, jer je bio obaviješten o ovoj pripremi. Ali zbog veLike oskudice u finansijama, zbog epidemije koja je harala u vojsci, i ostalih nedaća, pripreme su se odvijale veoma sporo. Opsada Beograda preduzeta je kasno, 3. avgusta 1693. godine, a teški topovi stigoše tek 26. avgusta. Obavliješten o svemu veliki vezir zaista napušta planirani upad u Erdelj i hita prema Beogradu.t'" Odlučujući napad na Beograd Kraj je dzveo noću između 7. i 8. septembra, ali je bio odbijen uz velike gubitke. Saznavši da su 'I'urci blizu, naređuje (lO. 'IX) žurno povlačenje. Razbijanje opsade Beograda Turci su smatrali značajnim uspjehom i time su se zadovoljili. Tatarska konjica, međutim, pregazila [ečitavo područje do Debrecina, ali to nije imalo važni·ji!h posljedica, jer su Turci, na području Ugarske, osim tvrdog Temlšvara, posjedovali još samo tvrđavu Đulu, sjeverno od Arada. Slična je bila situacija i 1694. godine. Leopold je smijenio Kroja i vrhovnu komandu nad austrijskim snagama u Ugarskoj povjerio feldmaršalu K'aprari.168 Turci su u proljeće pokušali da zauzmu Titel, ald su bili odbijeni. Krajem [una, međutim, snažna turska vojska pod novim velikim vezirom, Surmeli Ali-pašom, dolazi do samog Petrovaradina, Zahvaljujući efikasnoj artiljer.iji Turci su se približdli braniocirna na svega pedeset koraka. Ali »od 23. septembra nastupilo je tako užasno nevrijeme - kiše, vjetrovi i teška hladnoća da je objema vojskama bilo krajnje teško. Kada je bujica preplavila turske rovove i odnijela šatore li namirnice, oni su noću, 30. septembra 1694. god. preduzeli hitno povlačenje, Turke je otjerala strašna nepogoda, a ne Kaprara ... «.10U Krajem ove godine predala se i opsjednuta Đula kojoj Turci nisu Uzunčaršili, II1I1, 565-566; Silahdar tarihi, II 715 i d. Kaprara je prekomandovan iz Savoje na ovo ratište jer Kroj, zbog svojth neuspjeha, nije više mogao ostati na ovoj dužnosti (Redlich, 579). 16U Redlich, 580; Uzunčaršili, 11111, 567. 167
168
4*
51
mogli doturiti nikakvu pomoć. Gubitkom ove tvrđave Turci su na području Ugarske posjedovali još samo Temdšvar.F'' Tokom 1694. godine Leopold I je pokušavao da oživi i ostvari staru ideju o napadu na Istanbul morskim putem. Iako je u početku nailazio na razumijevanje - Engleska, Holandija i Španija pokazale su spremnost da učestvuju - na kraju se pokazalo da je ovakav poduhvat neostvarlv.'"!
4. OD MUSTAFE I[ DO KARLOV AC~OG MIRA Šestog februara 1695. godine preminuo je sultan Ahmed II. Njegov bratić Mustafa, sin Mehmeda IV, nije oklijevao ni 'časa da 'zauzme upražnjeni prijesto. Brzo je obezbijedio poslušnost i podršku najutjecajnijih ličnosti na dvoru - velikog vezira i šejhulislama, Sve ostalo išlo je lako. Tada je imao 32 godine.F" Bez sumnje energičniji i odlučnijiod obojice svojih stričeva koji su mu prethodili, Mustafa II od prvog časa pokazuje veliku aktivnost i odlučnost. Već trećeg dana po ustoličenju on upućuje velikom veziru Surmeli Ali-paši vlastoručno pismo u kojemu podvlači da je osnovni krivac za stradanja Carevine Iagodni i nedostojni život samih sultana; da su od sada uživanje i raskoš zabranjeni za njegovu kuću; da je njegov uzor u svemu Sulejman Zakonodavac; da je čvrsto odlučio da ratuje i da ldčno predvodi svoju vojsku. O ovome posIj edUzunčaršili, IIIIl, 568. Redlich, 180. 172 Uzunčaršili, III/I, 568. Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisi (s. v. Mustafa II), i pored izvora iz kojih se vidi da je Mustafa II sam stupio u akciju i zauzeo prijesto, piše da je vijeće koje se sastalo poslije SiIll1'tiAhmeda II postiglo saglasnost da se intronizira Mustafa II, a ne princ Ibrahim - sin preminulog Ahmeda II - za što se zalagao tadašnji veliki vezir Surmeli Ali-paša. 173 Mustafa II je u prvo vrdieme ostavio na položaju velikog vezira Surmeli Ali-pašu, koji nije bio za to da u pohodu učestvuje sultan, Ovu i još neke nesuglasice između suitana i velikog vezira Iskoristdše njegovi protivnici na čelu sa sultanovim hodžom Fejzullah-efendijom i ubrzo izdejstvovaše najprije Ali-pašino svrgnuće a zatim konfiskaciju njegove imovine (tada se ustanovilo da je paša bio u dugovima) i konačno progonstvo u kasabicu Cešme (Uzunčaršild, I1I/2, 441-442). 170
171
52
, .,
..
,
'
~'
njem - o ličnom učestvovanju u predstojećim ratovimatražio je mišljenje i saglasnost velikog vezira i divana. Tri dana kasnije dobio je odgovor kojim mu se učtivo objašnjava da hi njegovo učešće u pohodu bilo skopčano sa velikim troškovima i diskretno savjetuje da ne napušta prijestondcu.tts Međutim, Mustaća II odgovara:»Meni nije potrebna oprema i novac. Ustreba li - ješću suha kruha! Ja se žrtvujem za vjeru. Ma kakve poteškoće iskrsle podnosiću ih strpljivo. Ne odustajem od borbe sve dok ne ispunim obaveze prema svojim podanicima. J'aću i6i!«174 Narodu je veoma irnponovao novi sultan. On brzo osvaja ljubav i povjerenje masa. Na sve strane, po džamijama posebno, veliča se i slavi Mustafa-han, pravi sultan i oslobodilac, koji će osvojiti sve što je neprijatelj oteo, povratitd izgubljeni autoritet Porte li Imperije, obezbijediti napaćenoj zemlji mir, vratiti joj blagostanje. Sa velikom energijom i svjestan svega što se od njega očekuje, Mustafa se bacio na pripreme za novi 'rat. Po nagovoru svoga učitelja iz djetinjstva, prema kojemu je uvijek pokazivao izuzetno poštovanje i slijepu 'ljubav,175 174 Uzunčaršili, III/I, 569-570; Poujoulat, 171; Red1ich, 581; Sertoglu, 247. 175 Bio je to Sejjid Fejzullah-efendija - zla kob Mustafe II. Za vrijeme njegovog vladanja Fejzullah je bio siva emtnenctia, svemoćna ličnost Carevine. Mustafa II nikada nije odbijao njegove želje, nikada nije učinio ništa bez njegovog odobrenja. Fejzullah je bio visoko obrazovan čovjek, napisao je nekoliko djela sa područja pravnih nauka, bivao je profesor na raznim školama i specijalni učitelj sultanovih sinova. Još u ranom djetinjstvu Mustafe II postao je njegov učitelj. Međutim, ovaj čovjek je u isto vrijeme bio i varalica velikog formata. U dva maha bivao je šejhulislam. Prvi put je smijenjen i prognan u svoj zavičaj - Erze.rum - za vrijeme Sulejmana II zbog osnovane sumnje da je pripremao njegovo svrgnuće, Dim je Mustafa II postao sultan odmah ga je dobavio u Carigrad i od tada počinje nagli uspon ovoga čovjeka, koji nije birao sredstva da se domogne što veće moći, bogatstva i ugleda. Sejhu1islamom po drugi put postaje 25. V 1695. godine. Sa ovoga mjesta on je svrgavao i dovodio koga je htio. Naj čuvend]i je ipak po nezajažljivo] lakomosti i nepotizmu. Išao je čak dotle da je na veoma odgovorne kadijske položaje postavljao vlastite sinove sa 16, odnosno 10 godina. Iako su njegovi redovni prihodi bili veoma visoki, zna se da je rado primao poklone i mito. Učinio je i tu niskost da je posegnuo i za blagainorn svoga dobrotvora snđžavajući prihode nekih mukata čak za polovinu, pa i više, i zadržavao razliku. Za vrijeme poznatih »jedren-
53
sultan u aprilu smjenjuje velikog vezira Surmeli Ali-pašu,':" a na njegovo mjesto dovodi Elmas Mehmed-pašu.t'" sa kojim već 30. juna178 preduzima svoj prvi pohod na sjever. Dvadeset i petog avgusta prelazi Dunav kod Pančeva; 7. septembra na juriš zauzima tvrđavu Lipu, gdje mu pada u ruke pogat pUjen i mnogo zarobljenika.F" 20 septembra, potpomognut Krimljanimapod komandom hana Selima Giraja, u sukobu koji se odigrao kod Lugoša, pobjeđuje Austrijance pod komandom generala Veteranija.lš" Odmah poslije ovog sukoba zauzet je Lugoš, a uskoro i napušteni Karanšebeš. U borbi sa Veteranijem poginulo je nakoliko Iskusnih turskih komandanata.l'" što je navelo Mustafu II da se, poslije doturanja municije i namirnica Temišvaru, »na sreću svoga protivniskih događaja«, 1703. god. pao je u ruke pobunjenicima. Godinama taloženi gnjev sada je erumpirao. Poslije nečuvenih mučenja i ponižavanja bio je ubijen. Lješ njegov bačen je u rijeku Tundžu. Pored brojnih naučnih djela on je ostavio i sljedeće zadužbine: džamiju, česmu i medresu na Fatihu (to je današnja biblioteka Millet Ktittiphanesi). Up. UzunčaršiIi, IlI!2, 482-485; Silahdar tarihi, II, 323 i d. 17& A ne Arabadži Ali-pašu, kako je pogrešno napisao Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II. 177
Uzunčaršili,
11111, 570; 111/2, 443.
178Redlich, 581. 178Među zarobljenicima se nalazio i sam komandant tvrđave. Pošto su Austrijanci namjeravali da napadnu Temišvar, oni su u ovu tvrđavu nagomilali dosta teškog oružja i mnogo municije. Sve je to palo u ruke Turcima. Ali, smatrajući da nisu u stanju odbraniti ovu tvrđavu, a vjerovatno su saznali da se približava i general Veterani oni su noću, između 13. i 14. septembra potpuno razorili tvrđavu 'i povukli se prema Temišvaru (Uzunčaršili, 111/1, 571; Redlich, 582). 180Ovaj krvavi poraz austrijske vojske rezultat je nesporazuma: nije ostvarena koordinacija u akciji između vrhovno~ ~omandanta austrijske vojske - saskog Izbornog kneza F'ridr'iha Augusta - i generala Veteranija, čiji j.e korpus ob~zbjeđiya~ E:delj. Saznavši da je beogradski muhafiz osvo~~oTItel, Fn~rlh .Je krenuo prema Segedinu, umjesto prema Temlsvar~ ka~o .~e bl~O planirano. Turci, obaviješteni o ovom !1e~porazun::u'lS~OrIstIse.Priliku. U neravnoj borbi sa petostruko [ačim ~epl1lJa~eIJempogmul? je .preko 2000 austrijskih vojnika. Ostatak Je pobjegao u ErdelJ. Ovdje je poginuo i general Veterani (Redlich, 582). 181Rumelijski beglerbeg Mahmud-paša Mahmudbegović; .~alija Dijaribakra, legendarni Sahin Mehmed-paša; .komandant Iijevog krila tursloih snaga Mahmud-paša. UzunčarŠlb, 111/1, 571-572.
54
ka«,18! odluči za povratak u prijestonicu. Početkom novembra trijumfalno je dočekan u Jedrenu, a zatim u Istanbulu. Tada: je dobio visoki naslov »gazI«.183 Ponesen ovim uspjesima Mustafa II se grozničavo prdprema za novi pohod. Osjećaj ući da je nedovoljan potencij-al sa kojim je raspolagao, on se obraća mnogim istaknutim Iičnostima širom Carevine, predstavnicima starih i bogatih porodica i traži od njih da Jd:čnodođu u Istanbul i da dovedu određeni broj vojnika o vlastitom troŠkU.184 Pripreme su se odvijale, uglavnom, kako je želio. Krajem aprdla sultan kreće iz Jedrena, početkom jula je u Nišu, a krajem [ula u Beogradu. Tu je primio vijest da Rusi namjeravaju ponovo da napadnu Azov, koji su prošle godine :bezuspješno opsijedali li, pretrpjevši teške gubitke, bili prisiljeni da se povuku. Zbog ovih namjera svojih susjeda sa sjevera Selim Giraj je smatrao uputnim da on Iično ostane na KTLmU,a da Mustafi m pošalje jednoga od sinova sa nešto vojske.185 U to vrijeme austrijska vojska, u čijim je vrhovima ponovo zavladalo opasno neslaganje, preduzela je, sada pod vrhovnom komandom saskog izbornog kneza Fridriha Augusta, opsadu Temišvara. Obaviješten da su Turci prešli Dunav, izborni knez diže opsadu i kreće njima u susret. Marširajući saznaje da je ova vijest Jažna pa se vraća na Temišvar. A kada su Turci zaista prešli Dunav kod Pančeva, dzbornik, 19. avgusta, ponovo kreće prema jugozapadu. Do teškog sukoba došlo je 28. avgusta, na rijeci Begeju. Ausbrdjanei su potisnuti do svog glavnog logora. Ubrzo su bild prisiljeni na ponovni uzmak, uporno praćeni turskom konjicom.188 182Redlich, 583. 183Uzunčaršili, IIII1, 573. 184Uzunčaršili, IIII1, 574. 185U drugom pokušaju Petar Veliki je, 19. VII zauzeo Azov (Redlich, 593). Petar Veliki se 1690. god. pojavio ponovo pred Azovom sa 80000 vojnika i nakon dvomjesečne opsade iznudio kapitulaciju. Ovo je bio težak gubitak d udarac za Portu. Turski komandant Azova bio je zbog lošeg vršenja dužnosti smaknut. POujoulat, 172 i d. 186Za vrijeme borbe jedna topovska kugla pala je pod kola u kojima se nalazila sveta relikvija - Muhammedov ogrtač (Uzunčaršili, 11111, 576). Vjerovatno je ovo bio povod da je Mustafa II zatražio od muftije deciziju, kojom se zabranjuje progonjenje neprijatelja u bjekstvu (I. Božić, nav. dj. str. 202). Međutim, Hammer
55
Mustađa II nije iskoristio ni ovaj uspjeh. Dana 31. avgusta on se nalazd pred Temišvarom, snabdijeva ga dovoljnim količinama namirnica, municije i vojske, muhafiizom tvrđave postavlja Kodža Džafer-pašu?" i kreće prema Beogradu. Ovom prilikom i Beograd dobiva novog muhafiza. Bio je to Amdža-zade Husejin paša Cuprilić.188 Zadovoljan ovim, u suština polovičnim uspjesima, sultan Mustafa u septembru napušta Beograd i kreće u Jedrene na zimovanje. Po njegovim ocjenama ova godina je bila također uspješna, jer osim uspjeha rna sjevernim granicama Carevine u kojima je on lično učestvovao, ove godine su uspješno odbijeni i mletački nasrtaji na Ulcinj, Počitel] i Nevesinje. On, u kome je narod gledao očekivanog sultana, koji će već opasno uzdrmanoj Carevini povratiti ugled i moć iz vremena Mehmeda Osvajača, Selima Javu:za i Sulejmana Veličanstvenog, i 'čiji prvi uspjesi na bojnom polju oživješe već eamrlu nadu, zanesen ovim pobjedama odbija svaku ideju o miru sa neprijateljem. Tvrdoglavo i gotovo nadmeno on dgnorlše na(VI, 623), ZInkeisen (V, 153), Jorga (IV, 260-261) i Uzunčaršili (IIIII, 576), pobjedu pripisuju Turcima. Veteranijev nasljednik u Erdelju, grof Rabutin, u vezi s ovim sukobom veli da on nikada nije sudjelovao u jednoj borbi gdje su pravila ratovanja bila manje poštivana. Dozvoljeno je neprijatelju da opkoli korpus Gvida Staremberga i da mu nanese teške gubitke. U ovom sukobu poginula su i dvojica generala: Hajsler i Polant (Redlich, 586; Uzunčaršili, IIIII, 575). Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisl (s. v. Mustafa II) piše da su u ovom sukobu zarobljeni generali Hajsler i Kaprara. 187Raniji muhafiz Mustafa~paša - brat velikog vezira Elmas Mehmed-paše poginuo je u ovim borbama (Uzunčarštli, III/I, 576). 188Ovo je četvrti istaknuti član roda Cuprilića. U Istoriji se pojavljuje već od pohoda na Beč, u kojemu je učestvovao. Do ovog postavljanja vršio je razne visoke dužnosti i svugdje pokazivao veliki uspjeh (Rašid, Tarih-i Rašid efendi, I, 225 b). Ahmed II za ie imenovao admiralom turske mornarice 1694. god. (Uzunčaršili, III/2, 445). Pod njegovom komandom Mlečani su doživjeli dva teška poraza na moru i izgubili ostrvo Hios. U više navrata je zamjenik velikog vezira u Istanbulu, muhafiz važnih tvrđava i uporišta, vaHja ejaleta Konje i Adane. Sa ovog položaja postavlje.n je za muhafiza Beograda, 1696.godine (Rašid, I. 225 b; Islam ansiklopedisi, s. v. Huseytn Paša Amca zade). Sigurno se rad.i. o n~uočenoj omašci kod Uzunčaršilija (IIIIl, 576) jer tamo stOJI da Je za muhafirza Beograda postavljen ne Amdža-zade, nego Adžem-zade Huseidn-paša,
56
stojanja LujaXIV da na mirovnim pregovorima u Rijsvijku učestvuje i Visoka Porta.189 On se energično i na širokom planu priprema za nove akcije, nesposoban' da sagleda posljedice ovoga mira, da zaključi da će Leopold I, rasterećen na zapadu, doći u situaciju da na ratište protiv Turaka izvede bolju i jaču vojsku, ozbiljnije i sposobnije komandanta. I borba za poljski pnijesto, poslije smrti Jana Sobjeskog, 17. juna 1696. god.190na koji je, pobijedivši svoje rivale, 25.j
57
cijenu želi da sazna namjere neprijatelja. Uprkos nespremnosti svoje vojske, Savojski 17. jula kreće prema Petrovaradinu odakle se spušta do Kovdlja na Dunavu. Tu je postavio logor 5. avgusta 1697. godine. U međuvremenu je Mustafa II stigao u Beograd. na čelu armije od 130000 Ijudi.194 Odmah je održao ratno savjetovanje,195 na kojemu je usvojeno mišljenje nekolicine mo6nijih komandanata na čelu sa ternišvarskim muhafizorn Kodža Džafer-pašom, da se iz Beograda krene prema 'I'emišvaru.l'" Mustafa 11 19. avgusta prelazi Dunav kod Pančeva, a istovremeno upućuje snažnu flotu prema Slankamenu, s namjerom da pažnju neprijatelja privuče na tu stranu i time obezbtjedi glavnini lakši prodor u jugoistočnu Ugarsku i Erdelj, što mu je bio stvarni cilj. Međutim, jedna izviđačka četa Eugena Savojskog, koji ni za trenutak nJije Ispuštao iz vdda kretanje neprijatelja, dovodi 11. septembra jednog zarobljenog pašu, koji je, pod prijetnjom smrću rekao Savojskom svu istinu o sultanovim namjerama."? 194
Poujoulat, 174.
I, 232 a, li d. Ovoj koncepciji energično i dokumentovano se suprotstavio beog.radski muhafiz, Iskusni Amdža-zade Husejin-paša Cuprilić. On je upozoravao na teškoće koje neminovno očekuju vojsku ako se krene u tom pravcu (Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II). Cuprilić se zalagao za pravac prema Petrovaradinu li dokazivao njegovu prednost (Rašid, I, 232; Uzunčaršrli, 111/1, 577; Moriz Edlen von Angeli, Feldzilge gegen die Tilrken 1697-1698 und der, Karlowitzer Friede 1699, p. p. 114-115). On upozorava na moguenost da neprijatelj osujeti prelaz preko rijeke, ili da dozvoli prelaz samo jednom dijelu, pa ga onda napadne i uništi. Kao dokaz i ilustraciju za svoje tvrdnje on je iznio slučaj kod Sv. Gotharda kada je Montekukoli satjerao Turke prema rijeci (Rašid, I, 232). Tada je u Sedmočasovnom pokolju izginulo 16000 boraca najbolje turske vojske (Zinkeisen, IV, 930), I sada bi moglo doći do slične situacije. A ako bi se krenulo prema Petrovaradinu mornar.ica bi mogla bez teškoća snabdijevati armiju. Ali sultan nije prihvatio ove savjete, ostao je pri ranijoj odluci (Rašid, I, 232; Islam ansiklopedisi, s. v. 195
Rašid,
198
Hilseyin Paša Amcazade). lD1 R. Samardžić, 265; »Bio je to Džafer-paša, jedan od turskih komandanata« (Poujoulat, 174); Kada je sultan stigao pod
Sentu započelo je postavljanje pontonskog mosta preko Tise da bi se, prema planu, prešlo na lijevu obalu. Saznavši da se Austrijanci ubrzano približavaju, naređeno je forslrano prebacivanje tro-
58
I I
Savojski je u ovom trenutku raspolagao sa svim jedinicama koje su dol'sz1le u obzir za borbu protiv Turaka. On je krajem avgusta ostvario spajanje sa Vodmonovom konjicom, brandenburškim trupama i jedinicama grofa Rabutina. Njegcvaarmija sada broji 50000 boraca. Prateći neprijatelja u stopu ,i raspolažući informacijama o njegovim namjerama, Savojski je usiljenim maršom 11. septembra stigao na jedan sat hoda od mjesta gdje su se Turci, pod Sentom, užurbano prebacivali preko Tise, pontonskim mostom, 'izrađenim po 'nacrtu firancuskih inženjera. Savojski brzo uočava da je ovo upravo idealna prilika za napad. Iako je bilo kasno popodne, Savojski je velikom brzinom rasporedio svoje jedinice i izvršio najprije potiski:vanje sa prvih linija, a zatim opkoljavanje kontingenta turske vojske na desnoj obali Tise. Lijevim krilom njegovih jedinica komandovao je Gvido Štarernberg, desnim general Hajster, a centrom on lično. Prvi napad započeo je nešto iza 18 časova, Svi turski pokušaji da se odupru silovitom napadu Austrdjanaca
580 i d.).
'
,
Rašid, I, 232 a - 234 a; Redlich, 599 i d.; Samardžić, 265 i d.; Poujoulat, 175 i d. '199 Da bi prisilio na 'borbu vojnike koji su bježali prema mostu, veliki vezir Elmas Mehmed-paša naređuje da se dernontdraju dva pontonska čamca, i s mačem u ruci, sijekući bjegunce, pokušava da okrene vojsku protiv neprijatelja. Ubrzo su ga sasjekli vlastiti vojnici (Uzunčaršill, III/I, 580 i d.). 188
59
dubokoj Tim. Panika je zahvatila čak i dio turske vojske na lijevoj obali Tise.20o Ona nije poštedjela ni samog sultana.š'" Mustafa II je doživio pravu katastrofu. »Rijetko kada je bila izvojevana veća i dalek.osežnija pobjeda za ovako kratko v.rijeme«.202 Tek poslije ovoga poraza Mustafa II je sagledao svoje zablude. Još dok je okupljao razbijenu vojsku, pod Temišvarom, pozvao je beogradskog muhafiza Husejin-pašu Cuprihća, čije je savjete rgnortsao uoči pohoda, i imenovao ga velikim vezirom.203 Koliko su mu prihke dozvoljavale ojačao je posadu Temišvara i žurno se, preko Beograda, povukao u Jedrene. Savojski je sa velikom gorčinom uskoro konstatovao da se ova sjajna pobjeda ne može u potpunosti iskoristiti, Napad na Temišvar ili Beograd nije dolazio u obzir: finansijska moć Austrije ,bila je iscrpljena. Sve što je u to vrijeme mogao da učini bio je njegov poznati prodor, dolinom Bosne do Sarajeva, 200 U ovom sukobu, osim velikog vezira Elmas Mehmed-paše poginuše i istaknuti turski lromandanti :muhafiz Temišvara Kodža Džafer-paša; beglerbeg Anadolije Misirlioglu Ibrahim-paša; [aničarski aga Baltaoglu vezlr Mehmed~paša; beglerbeg Rumelije Ktičtik Džafer'-paša ; va1ija dalekog Dijaribakra Kavukdžu Ibrahim-paša; valija Adane vezir Fazli-paša i mnogo drugih sandžakbega, vojnih aga i alajbega. Izginula je jedna osmina vojske (Uzunčaršili, III/I, 581 i d.); »Turska armija bila je uništena« (Angeli, 154); Poujoulat, (175-176) navodi osim velikog vezira još 20 paša i 15 beglerbega, Redlich (600) veli da je poginuo veliki vezir, još četvorica paša i mnogo visokih dostojanstvenika. Savojski je imao samo 429 poginulih i 1600 ranjenih. Turski gubici cijene se na 20-30000 poginulih. 201 Sultan, prerušen u običnog vojnika, bez ikakvog znaka carskog dostojanstva, u pratnji samo dvojice slugu, bježao je prema Temišvaru tako brzo kako je njegov konj mogao da trči. On je napustio svojih deset žena i ostatak vojske sa kojom se sjedinio tek nakon tri dana (Poujoulat, ,175);Poslije ovog poraza neprijatelj je u turskom logoru pored mnogo topova i druge ratne opreme zadobio: 9000 kola; 60000 deva; 150000volova; 7000 konja; 26000 topovskih kugla; preko 500 bombi; carsku blagajnu koja se procjenjuje na 40000dukata; vojnu blagajnu sa preko 4000000dukata; 16 privatnih, zapregnutih sultanovih kola sa 10 njegovih žena (Uzunčaršili, III/I, 582). O gubicima pod Sentom još kod Rašida (I, 233 i d.), Sarnardžića (268), Angeiija (145 i d.). 202 Redlich, 600. 203 Uzunčaršrli, IIIII, 083.
60
,izveden sa oko 6!lOO odabranih boraca, za samo 18 dana (od 12. do 30. oktobra). Uz podatak da je Savojski prilikom ovoga upada izgubio svega 40 Ijudi,204 ovo najbolje' pokazuje u kakvoj se situaciji tada nalazila ne samo Bosna nego i čitava Osmanska Carev ina.
Koliko god je poraz pod Sentom prisiljavao Mustafu II da više ne odbija posredništvo Engleske i Holandije, toliko je bilo važno i djelovanje novog velikog vezira. Njegov prvi posao bio je da iz sultanove neposredne okoline ukloni ljude, koji su svojim utjecajem na njega i svojim miješanjem u državne poslove nanosili ve1ikuštetu, a da na njihova mjesta dovede pouzdane i sposobne ldčncsti.š'" Odmah zatim počeo je da upoznaje sultana sa pravim stanjem stvari u čitavoj Carevini. Mustafa II u početku nije pristajao na mirovne pregovore prije nego povrati makar dio dzgubljenoga, Cupri1ić je, međutim, bio duboko svjestan da su mirovni pregovori jedini izlaz. On konferiše sa 'posredni
!08 207
Samardžić, 268; Redlich,601. Uzunčaršili, HIll, 583 i d. Uzunčaršfli, III/I, 601 i d. Redlich, 603. 61
Obaviješteni o novom raspoloženju Visoke Porte saveznici su već u aprilu 1698. godine počeli da utvrđuju principe budućih mirovnih pregovora sa Turcima. U junu je saopšteno Porta da se mirovnim pregovorima može prići samo na principu status kvo. Ovo saopštenje sačinili su Leopold I i mletački poslanik na bečkom dvoru Karlo Rucini. Međutim, ovaj princip nije odgovarao ni Rusima Ini Poljacima, pa je bečka dlplomatija imala dosta muke. S druge strane Leopold je, konferišući sa svojim dskusnim vojskovođama Badenskirn; KapraromvŠtarembergom, Savojskim i drugima, došao do uvjerenja da se u ovakvoj situaciji od Turaka ne može više ni dobiti. U krajnjoj UIlIiji ovaj princip je u cjelini odgovarao saveznicima, a naročito Austriji. Porta je 22. ju1a 1698. godine svečano potvrdila da prihvata princip status kvo. U kasnijim kontaktima savezniol su udovoljili zahtjevu Ponte da se mirovna konferencija održi u Sremskim Karlovcima. Predstavnici zaraćenih strana i država posredndca bili su na okupu u oktobru.š'" Kongres je 'započeo s radom 7. novembra 1698 . .godine, a dokumenti o miru potpisani su 26. januara 1699 . .godine.209Turska delegacija je pregovarala sa svakim partnerom odvojeno, predstavnici sila posrednica prisustvovali su svim pregovorima i intervenisali u spornim slučajevima. Naročito se dsticao svojim velikim iskustvom, odlučnošću i ekspeditivnošću predstavnik posred-
!O8 Austrijski opunomoćenici bili su: grof Volfgang von Ottingen - predsjednik dvorskog vijeća i general grof Leopold Šlik. Kao savjetnik izaslanstva i komesar za regulisanje budućih granica bio je pukovnik grof Ferdinad Marsilji. Mletačku RepubLiku zastupao je Karlo Rucini. Poljsku je zastupao grof Stanislav Malahovski aRusiju Prokopije Bogdanović Voznicin. Predstavnik Osmanske Carevine bio je Rami Mehmed-paša, sa glavnim tumačem Porte Aleksandrom Mavrokordatom. Predstavnici posredničkih država bili su: lord Viljem Paget za Englesku, aJakob Kolijer za Holandiju. Up. Redlich, 605; Poujoulat, 176; Angeli, 301; Uzunčaršili, III/I, 603. 268 Poujoulat, 177; »U šest puta po dvanaest dana (od 17. XI do 26. I) i u tri puta po dvanaest sastanaka završen je Karlovački mir« (Berly, Kern der Osmanischen Reich"eschichte durch Hamme~ - Purgstall, Leipzig, 1837, str. 270); PO Redlichu, (606),pregovori su započeli 2. XI, apoAngeliju, (298),13. XI 1698.godine.
62
ničke Engleske - lord Viljem Paget,210 i dobrim dijelom njemu, ali isto toliko oi razboritom turskom predstavniku Rami Mehmed-pašl.u! treba zahvaliti što konferencija, na kojoj je u više navrata dolazilo do teških situacija, nije prekinula rad. Dana 26. januara 1699. godine potpisan je ugovor o miru na 25 godina sa Austrijom i Poljskom. Sa Rusijom je zaključeno trogodišnje primirje.212 Sa Mletačkom Republdkorn ugovor o miru potpisan je 7. februara.218 »Ovom glavnom ugovoru, koji su obje strane brzo ratifikovale, 'slijedili su u narednim mjesecima i tokom 1700. godine posebni ugovori između kaj:zera, sultana i Mletačke Republdke, u kojima je na osnovu trada komisija za regulisanje granica utvrđena granična Unija ... «.214 '
210Kada je turska delegacija istupila sa neprihvatljivim zahtjevima - što je moglo dovesti i do prekida konferencije Paget je, obraćajući se turskom predstavniku, rekao: »Oni desnom rukom nude mir, lijevom 'rat, vi odaberite!« (Redlich, 606). !II Svoju karijeru Rami Mehmed-paša započeo je uz poznatog pjesnika na osmanskom dvoru Nabi-efendiju. Od njega je naučio mnogo o ,pjesništvu i lijepoj književnosti. Zbog svoje izuzetne darovitosti ubrzo je postao zapažena ličnost na dvoru. Godine 1695. postaje »relsul-kuttab«, a kasnije mu je povjerena kancelarija za prevođenje. Kada je sazrela ideja ° mirovnim pregovorima sa članicama Sv. lige, Rami, na izričit zahtjev tadašnjeg velikog vezira Amdža-zade Husejin-paše Cuprilića, sa glavnim tuma čem Porte, Aleksandrom Mavrokordatom, predstavlja Osmansku Carevinu. Krajem 1702.postaje veliki vezir. Nakon tri mjeseca smijenjen je sa ove dužnosti i postavljen za namjesnika najprije Ki.pra a zatim Egipta, odakle je, osamnaest mjeseci kasnije, smijenjen i prognan na Rodos. Tamo je i preminuo 1708.godine (opširnije o njemu vid. S. Sšml, Qiimils al a'liim, III cilt,I.stanbul,1308/.1890, s. v. Rami Mehmed-pa§a; Uzunčarši1i, III cilt, 1. kisim, p. p. 584, 603, 604; IV cilt, 1. kisim, na više mjesta). 212Uzunčaršili, 11111, 604 i d. Međutim već sljedeće, 1700.godine potpisan je u Carigradu mir na 25 godina i sa Rusijom. Uzunčaešill, IlIIl, 606. IIS Venecija je potpisala »vječni mir« sa Portom. Angeli, 321. 114 Redlich, 608-609.
63
II. RAZGRANIČENJE
SA AUSTRIJOM
Neka je beskrajna hvala i slava, i bezmjerna zahvalnost, pohvala i veličanje onom uzvišenom, vječnom vladaru svijeta, gospodaru, velikom darovaocu, koji poklanja darove i nade, neka je on posvećeno iznad svake sličnosti i primjera, neka su njegova svojstva oslobođena od nedostatka prolaznosti, koji je, obiljem svojih dobročinstava i svojim sveobuhvatnim naklonostima, i izrazom svoje velikodušnosti i savršenih blagonaklonosti, a radi suzbijanja međusobnih nasilja, presijecanja međusobnih sporova i neprijateljstava, uklanjanjem incidenata i smutnji i dokidanja strahova i tlapnji, učvršćenja osnova vjere i regulisanja poslova naroda, čvrstine poretka situacije božjih robova i trajanja .poretka stvari zemalja, mene učinio uzvišenim utočištem carstva i pravde, najvećim vladarem na licu zemlje, vratima utočišta sreće i blaženstva li povratištem uprijestoljenih vladara. mka je na hiljade molitava i bezbroj najljepših pozdrava na sve uzvišene vjerovjesnike, a posebno na ponos ljudi i prvaka plemenitih božjbh poslanika, zagovornika na Sudnjem danu, uzvišenog Muhameda-Izabranika - neka je na njega božja milost i spas - koji je, 'radi odredaba uzvišenog šerijata i izvršavanja zakona sun neta božjeg poslanika, učinio moju uzvdšenu Iičnost ukrasom prijestolja hilaieta, vladarem svijeta iuresom Sulejmanovog trona. Ja sam sultan sin sultana li han' silna hana, pobjednički sultan Mustafa sin Muharnmed-hana, sina Ibrahim-hana, koji je, s božjom pomoću i njegovom blagonaklonorn potvrdom, sluga i vladar najplemenitijih zemalja ,i mjesta, najblagoslovenijih gradova i staništa, Casne Meke, Svijetle Medine, blagoslovenog Jerusalema, koji su strana prema kojoj se okreće cijeli svijet i mihrab usmjerenja svih naroda, i koji je vladar
osvajač i car careva .koj.i ukrašava zemlju; Istanbula, Jedrena i Bruse - triju gradova koji su predmet čežnje vladara; rajski mirisnog Sama; Bagdada - kuće sigurnosti; Egipta - jedinstvenog ti neponovljivog uresa vijeka; cijele Arabije; blještavog Alepa; Iraka arapskog i persijskog; Basre,Lahse, Dejlema, Rakke, Mosula, Sehir,ilzora,Yana, Dijarjbakra, Zulkadirije, Kut"distana, Dj urdj istana, pokrajine Erzeruma, Sivasa, Adane, Karamana, Magreba, Abesinije, Tunisa, Alžsra, Tripolisa, ostrva Kipra, Rodosa, Krete, Sredozemnog mora, Crnog mora, ostrvlja i obala, zemlje Anadolije, pokrajine Rumelije i, posebno, tatarskih pokrajina, Dešti-Kipčaka, pokrajine Kaffe i svih plemena u tom području, zemalja Bosne, Tem~vara,BeOgoJ'ada i njemu područnih tvrđava i utvrda, pokrajina Vlaške i Bogdanske, i mnogih krajeva i zemalja koje se ne mogu odrediti i opisati, čiji je sultanski akt naslovljen i ukrašen uzvišenom tugrom sultana dva kopna,bespr.imjernim naslovom [edinog hali.fe i uzvišenom titulom hana dvaju mora. Bez sumnje, iz zahvalnosti za ove blagodae; i iz poštovanja prema božjoj zapovijesti, iz milosti prema božjim stvorenjima ovo je postalo neophodni dug ea moju plemendtu ličnost: Pošto sukob koji traje već šesnaest godina sa njegovim veličanstvom Leopoldom, ponosom velikih hrišćanskih starješina, izabranikom ponosnih hrišćanskih velikana, rukovodiocem poslova hrišćansklh naroda, močndm i dostojanstvenim vladarom, dokazom slave i poštovanja, moćnim vladarem pokrajina Njemačke, Ceške, Mađarske i Austrije, najkrupnijim i najpoštovanijim među vladar-ima hriščanske vjere, rimskim imperatorom - neka mu se s bošjom voljom sve njegovo završi s dobrom i na pravom putu, i neka mu Bog podari na najljepši način put Ispravnosti i pravde - dovodi do stradanja podanika i ostalih nezaštičenih na objema stranama, to je, radi poboljšanja situacije podanika dviju strana i sređivanja poslova zemalja, na obje strane, plemeniti uzor i ponosni glavnokomandujuči, poredak svijeta, usklađivač reda među narodima, dubokoumni rukovodilac poslova naroda, oštroumni izvršilac važnih poslova ljudd, konsolidator temelja sreče i napretka, utvrđivač stupova blaženstva i uzvišenosti, usavršitelj časti preuzvišenog carstva, uskladitelj stupnjeva visokog hi1afeta, Izvršilac blagonaklonosti najvećeg vladara, vezir asafovskih sposobnosti, apsolutni zastupnik, zastava vjernosti,m:oj
64
5 -
A. UGOVOR
O MIRU SA AUSTRIJOM (PRIJEVOD)
PREPIS AHITNAME NJEGOVOG MOCNOG CARSKOG VELICANS'I'VA KOJA JE DATA AUSTRIJSKOM CARU
Granice bos. paJaluka ...
65
plemeniti vrhovni komandant Husejin-paša - da Bog učini trajnim njegov visoki rang i udvostruči njegovu moć - podnio izvještaj i ukratko izložio mom uzvišenom carskom prijestolju koje se prelijeva radošću, da su ponosi velikih hrdšćanskih starješina, utočišta ponosnih hrišćanskih velikodostojnika, ravnatelji poslova hrišćanskih naroda, nosioci moći i dostojanstva, dokazi slave i poštovanja, V:iJ.jemHI, kralj Engleske, Škotske i Irske i državni staleži Nizozemske - neka im se s božj om voljom' sve njihovo završi dobrom i na pravom putu - u iskrenoj namjeri i čistoj nakani posredovala. i trudili se da zadovoIje obje strane radi poboljšanja stanja podanika obiju strana i sređivanja poslova tih dviju strana. Na osnovu toga, pošto sa obje strane postoji naklonost i želja za nagodbu i mir, kada su, uz zalaganja i posredovanje spomenute dvojice, izaslani zastupnici dviju strana, snabdjeveni sa kompletnirn punornoćjima i izabrani ambasadori, došli da razgovaraju o odredbama mira i sklapanju sporazuma, u mjestu po imenu Kaelovci, blizu same granice na sremskoj strani, uzvdšeni uzori hrišćanskog naroda engleski ambasador lord Viljem Pag et, i ambasador Nizozemske Jakob Ko1ijer, uz najbolje nastojanje izvršili su kako treba uslugu posredovanja između dviju strana. Poslije višekratnih razgovora i rasprava, od dana 24. redžeba ove, 1110. godine, u neprestanom trajanju od dvadeset i pet godina utvrđeno je u obliku dvadeset odredaba, uz pristanak zastupnika obiju strana vrijeme sporazuma i mira, i zaključeni su mir i dobrosusjedski odnosi. Sa obiju strana date su naše isprave kojih se treba pridržavati, i, radi .kasnijeg izvršenja-svih odredaba o kojima je donesena odluka uz najporrmiju pažnju između dviju strana, dogovoreno je i 'Odlučeno je da se 'posredstvom spomenuta dva posrednička ambasadora izvrši razmjena i uručenja pisama, koja po ustaljenoj praksi treba izaslati, i koja ukazuju i saopštavaju da th dvije strane prihvataju, poštuju, smatraju meritornirn i. uvažavaju. Kada je spomenuti velilci.vezir i moj apsolutni zastupnik suštinski, izložio mome prijestolju sličnom nebeskom svodu sve što se tiče stvari mira i mbrovnih odnosa, koje su zabilježene i uslovljene u Ispravama opunomoćenika dviju strana, i kada je moje carsko veličanstvo, čije znanje obuhvata cijeli svijet, sve to savršeno shvatilo i Obuhvatilo, i s moje carske strane
Cl. 2. Pokrajina Temišvar je područna tvrđavi Temišvar. Sa svim svojim teritorijem i rijekama ona je u posjedu mole uzvišene i trajne carevine. Omeđena je prema iErdelju granicom od međe Vlaške do rijeke Moriša, starom granicom Erdelja koja je gore određena, svojom granicom od područja Moriša do rijeke 'I'ise ovom obalom rijeke Moriša, a granicom od područja Tise do Dunava, ovom obalom rijeke Tise. Šebeš, Lugoš, Lipova, Canad, Kaniža, Begej, Bečkerek i ŽaJbjak i sve što se poput ovoga nalazi na području Temišvara, koje je na pomenuti način omeđeno ovim obalama rijeka Moriša i Tise, počevši od erdeljske granice iz vremena prije ovoga Tata, neka bude od strane pomenutog ćesara porušeno, s tim da se ubuduće ne podižu, i neka se rečena pokrajina potpuno očisti. Od sada niti pomenuta mjesta niti ostala manja i veća mjesta u bllizmi 'obala Moriša i Tise da se ne pretvaraju, ne izgrađuju u tvrđave. Neka sejpodanici obiju strana podjed:nako koriste u napajanju stoke, u ribolovu i ostalim najnužnijlm korištenjem rijeka Moriša i Tise koje se nalaze između dva teritorija. Tovarne lađe austrijskih i drugih podanika, izrrijesta koja su pod vlašću austrijskog cara u gornjem toku pome-
66
5*
dato je uzviseno odobrenje za to, radi blagostanja podanika dviju strana i spokojstva običnih ljudi obiju strana. Pošto je na osnovu toga izišao moj uzvišeni ferman sa mojom Iičnom moćnom carskom zapoviješću, svečano je izdat ovaj moj srećni carski ugovor, proviđen sa mojom svijetlom tugrom, koja svijet krasi. On je od riječi do riječi primljen s moje carske strane, a to su ovih dvadeset i pet odredaba, koje se navode, s tim da budu neprikosnoveno poštovana i obezbjeđene:
Cl. 1. Pokrajina Erdelj sada se nalazi u posjedu austrijskog cara. Ona ostaje u njegovom posjedu i pod njegovom upravom. Od Podolije do granice pokrajine Vlaške njegova granica ide između pokrajina Vlaške i Bogdanske. Omeđen je planinama koje su njegova stara granica još iz vremena prije ovoga rata, kao i planinama koje su također rijegova stara granica počevši od 'granice Vlaške pa do rijeke Moriša. Obje strane se pridržavaju stare granice, te se ne smije nikako prisizati ni na onu ni na ovu stranu. .
67
nutih rijeka, neka mirno saobraćaju rijekom Morlšom u Tisu i Tisom u rijeku Dunav, uzvodno i nizvodno, Neka se ne ometa njihov saobraća] i neka im se ne nanosi nikakva šteta, neka bez teškoća saobraćaju. Neka ribarske lađe i 'Ostala plovila temišvarsldn podanika, shodno prijateljstvu, posluju bez zapreke i neka uz znanje i sagtasnost funkcionera na granicama svoje Iađe-mlinove postave na pogodna mjesta da ne bi ornetale saobraćaj trgovačkih brodova. Pošto rijeka Morišruje velika rijeka, neka se njena V'OCiane smanjuje skretanjem na druga mjesta pod izlikom pravJ.jenja mlinskih jaža i drugog, i neka se nikako ne 'Ometaju na pomenuti način kretanja lađa sa područja pornenutog ćesara, Kako su ostrva na pomenutim rijekama u posjedu rečenog ćesara, neka ostanu u njegovu posjedu kako i jesu, neka podanici obiju strana žive u ljubavi i miru i neka se strogim naredbama zabrani nasrtaj i prisezanje i stvari koje su suprotne odredbama ugovora o miru, Cl. 3. Pošto je sada obala Bačke isključivo u posjedu pornenutog ćesara, neka bude njegov posjed. Neka se Titel ne utvrđuje više nego što je sada utvrđen.
ci
4. Neka se od vrška zemljišta što se nalazi na 'Ovoj obald rijeke 'lUse - na mjestu gdje se rijeka Tisa ulijeva u Dunav - odredi prava Iirrija tačno prema suprotnoj sremskoj strani, pa prema Moroviću, do 'Ove obale rijeke Bosuta, a zatim starim tokom rijeke Bosuta do mjesta gdje se 'Onulijeva u rijeku Savu. Neka se iskopaju rupe i postave znakovi u vidu kamenja i kočeva, s tim da ono što je s ove strane [te linije] pripada isključivo uzvišenoj državi; a DnD s druge strane isključivo je u posjedu spomenutog ćesara. Neka Morovič ostane porušen kao što i jeste, neka u tom području V8lroID.na 'Obje strane budu otvorene. I vode na teritorijama koje su ostale u posjedu dviju strana neka budu posjedovane prema spomenutlm granicama. Cl. 5. Pošto je jedna obala rijeke Save u posjedu uzvišene države, a jedna obala u posjedu pomenutog ćesara, Dd mjesta gdje se u SavuuJ.ijeva rijeka Bosut do mjesta gdje u Savu u·tječe rijeka Una, neka bude u zajedničkom posjedu rijeka Sava :koja je između dva terdtonija, a i ostrva koja se u njoj nalaze. Podanici dviju strana neka se ravnopravno koriste kako saobračajem lađa tako i drugim pogodnostima, i neka
68
se međusobno lajepo odnose. A područje Bosne, koje se nalazi s ove strane rijeke Une, omeđeno je s jedne strane obalama rij~ke Save, a. s. jedne strane 'Obalama rijeke Une. Austrijska vojska u Dubici, Jasenovcu, Doboju i Brodu koji su unutar spo~enutiih grarsica, i u svim sličnim mjestima na tom područJ~, d~. se. 1zve:?e i evakuiše, i da se to područje u potpunosti otrijebi. Pošto su Kostajnica i ostala ostrva u rijeci Uni nizvodno 'Od teritonija Novoga prema rijeci Savi sa suprotnom obalom rijeke Une u posjedu pomenutog ćesara, međa između dvdje strane neka se utvrdi i odredi na OSn'OV1U te granice. Mjest~ u rukama dviju strana s druge strane rijeke Une, zaposiednuta Dd čuvara sa pučine rijeke Save, zajedno sa njihovim zemljama iz vremena prije Dvoga rata, neka ponovo budu u njihovim rukama. Neka zastupnici dviju strana koji su određeni za povlačenje granice otklone nesporazume, neka do granice (završetka) mjesta koja će ostati u rukama dviju strana razgraniče kirajeve i njihove zemlje pojedinačno i neka povuku i odrede granicu sa znakovima u vidu rova, kamenja, kočeva i 'Ostalog. K'O god se s obje strane usudi da povrijedi koji od spomenutih znakova, da ga 'promijeni i izmijeni, iščupa i odstrani, neka se na bilo iko]! način uhvati i neka se 'Oštro kazni, kao opomena drugima. Neka se hitno 'Odrede zastupnici koji će biti zaduženi za povlačenje granice, neka se upozore i neka im se prikriči da poklone krajnju pažnju i brigu miru oi bezbjednosti podanika dviju strana, te neka bez sporenja i pristrasnosti razhiče na najbolji način zemlje dviju strana. Neka se u Brodu, koji se nalazi na obali Save s 'bosanske strane, uklone neka nova utvrđenja pri izvođenju austrijske vojske ko.ja je u njima, i neka se likvidira kao grad blokiran utvrdama, i neka se ne utv:rđuje kao tvrđavska Iortdfikacija, s tim da bude sjedište, prolazište i prelazište trgovaca. Cl. 6. BiID međa i granica koja je određena u vrijeme razgovora 'O miru, Dd obje strane, 'Ovim odredbama (članovima), bilo međa i granica koja će poslije toga, tokom vremena, sa znanjem predstavnika obiju strana biti PDVUČenai utvrđena, neka se ubuduće tretira sa krajnjim poštovanjem i neka sa bilo kojim razlogom i izlikom ne bude mijenjana, modifikovana, proširivana i sužavana, neka ni s jedne od dviju strana ne dolaei do povrede granice koja je povučena i utvr-
69
đena, i neka ne bude miješanja i prisizanja 'u posjed i upravu jedne i druge strane, neka ne bude pritiska na podanike dviju strana nametanjem podložnosti i neka se nikako pritiskom i prisiljava:njem ne zahtijeva harač bilo ubuduće, bilo traženjem zaosta:log harača ili na neki drugi, proizvoljan način. Neka se sporovi pravično rdešavaju. Cl. 7. Osim mjesta koja su gore poimenično zapisana da se ubuduće ne izgrađudu i ne utvrđuju, neka bude dozvoljeno, na osnovu ovih odredaba ugovora o miru, da se, radi bezbjednosti svojih gramca, na najbolji način izvrše veće i manje opravke na tvrđavama i utvrdama koje su ostale u posjedu dviju strana a koje i sada postoje. Neka bude dozvoljeno da se bez izuzetka i smetnje podižu otvorene varoši na svim mjestima korisnim PO podanike, na zemljama dviju strana koje se nalaze uz samu granicu, ali neka se pod ovom izlikom ne izgrađuju nove tvrđave. Cl. 8. Neka sestrogozabrand da se ubuduće s dvije strane tajno ~ iznenada aktiviraju čete, vrše napadi, zauzima zemlja, plijeni, ruši i vrli nasilje nad podanicima. Oni koji ovo ne prihvataju i koji se ponašaju protivno ugovoru, neka se na mjestima gdje .budu uhvate i zatvore i neka se prema njima na licu mjesta bez milosti izvrše sankcije primjenom kazne zaslužene prema učinjenom djelu. Opljačkane stvari, ma o čemu se radilo, neka se sa krajnjem pažnjom iznađu i po istini i pravdi vrate njihovim sopstvemcima. Neka se skrene pažnja d jrpozore starješine, komandanti i svi funkcioneri da sečuvaju Iabavosti i da vjerno i čestito utvtrde činjenično stanje stvari. MeđJUonima koji ne pokazuju poslušnost i disciplinu neka se izvrše sankcije, neka se svrgnu oni koji zaslužuju svrgnuće, a oni koji po zakonu zaslužuju smrt neka budu smaknuti. ' Cl. 9. Smutljivci, neposlušni i, zli ljudi među podanicima dviju strana neka se ne prihvaćaju ni s jedne strane i neka ni na koji način ne budu štićeni. Ovakvi smuljivci, četedžije i pljačkaši, ma čijoi podanici bili i na kojem god se teritoriju nalazsli, neka budu kažnjeni kako zaslužuju; ako se kriju neka se sazna ,gdje su j o tome obavijeste njihovi zapovjednici da bi ih kaznibi. Ako zapovjednici i komandanta ispoIje nemarnost i oklijevanje u kažnj avanj u ovakvih prestupni-
70
ka, neka budu pozvani na odgovornost, ukoreni, svrgnuti, i tako onemogućeni. Da bi se potpuno suzbilo nasdje ljudi sa platom i sa feudalnim beneficijama, te onih koji ne žive mirno nego čine izgredništva, neka se riikako ne sakmvaju i ne izdržavaju hajduci koji žive od krađe oi,drumski razbojnici zvm prebjezi, nego neka se kazne kako oni tako i oni koji ih prikrivaju. Cak ako bi se oni kojima je srnutnja ustaljeni običaj pokazivali kao ispravni i lojalni, neka im se ne povjeruje, te neka ne stanuju blizu granice nego neka se nasele na drugim mjestima. Cl. 10. Kako su za wrijeme ovoga rata mnogi' Mađari i Erdeljci otkazali poslušnost ćesaru i došli na Bogom štićenu granicu, a kako je ubuduće potrebno i u tom pogledu na odgovarajući način posvetdti brigu čvrstini i sigurnosti mira i dobrih odnosa koji donose dobrobit, u odnosu na pomenute, zaključeno je: da se oni masele i da im se omogući život u nekom kraju Bogom štićene države - već prema želji - s tim da mjesta za maseljavanje budu daleko od grandce igra", ničnog područja kako ne bi remetili mir i spokojstvo podanika u graničnim područjima. Neka se njihovim suprugama dozvoli ,da dođu k svojim muževima i da sa njima zajedno stanuju na određenom mjestu, i ubuduće neka budu podanici moje uzvišene države i neka poslije ne napuštaju podaničku poslušnost. Ako neka lica između njih ushtjednu da ponovo idu u svoj kraj, neka se smatra da spadaju među one koji nemaju čiste namjere i neka ne budu štićeni i prihvaćeni 04 strane lJudi podložnih ćesaru. Poštujući čvrstinu i sigurnosi mira i dobrih odnosa neka ovakvi Ibudu uhvaćeni i izručeni zapovjednicima, moje Bogom štićene granice. , Cl. 11. Kada se ubuduće pojave sporovi i raspre 11 vezi sa članovima ovoga sporazuma, neka se radi nj:thovog rješavanja, ubuduće s obje strane li u jednakom broju, odrede ispravni,neprisbrasni, pametni, iskusni i miroljubivi ljudi, i neka bez vojske, samo sa pratnjom dođu na pogodno mjesto, neka stvani saslušanjem razvide, te neka se one istiruito, pravedno i shodno dobrom susjedstvu dovedu u sklad i razriješe. Neka uspostave red da bi raja obiju strana živjela u miru i da bi se kako treba vodilo računa o međusobnom miru i prijateljstvu. Ali kada se pojave stvari koje su zastupnici dviju
71
strana uzeli u razmatranje a nisu ih mogli razriješi11i, neka 'se predmet uputi u dvije prijestonice. Ovakvi sporovi neka se u što kraćem vremenu uzmu u postupak i neka se njihovo l"ješenje ne zanemaruje i ne odugovlači. Kako je li u ranijim ugovorima bilo zabranjeno, zaJbranjuje se i ubuduće međusobno pozivanje na dvoboj i međusobne tuče. Kako oni koji pozivaju na dvoboj i na borbu izazivaju smutnju, neka se strogo kazne. Cl. 12. Zarobljenici s obje strane, koji su za vrijeme ovoga rata uhvaćeni i zatvoreni u državmm zatvorima, nadaju se izbavljenju u ime mira i dobrih odnosa. Pošto ostajanje zarobljenika u bijedi nije u skladu sa dobrohotnošću i plemenitošću padišaha i lijepim običajem cara, neka budu oslobođeni po starom običaju i na najljepši način uz homolognu naknadu. Ali ako na jedn'Oj strani ostane više zarobljenika ili uglednih zarobljenika, neka se ne uskrati dozvola za puštanje i preostalih [zarobljenika] koja je u skladu sa zauzimanjem ambasadora i koja je dostojna carske milosti. Neka se dozvoli i oslobađanje zarobljentka koji se nalaze kod ostalih i kod Tatara, na prikladan način, uz razuman i prikladan otkup. Kada se dođe do sporazuma sa gospodarima zarobljenika i dođe do spora, neka 1e nesporazume usklade visoki funkcioneri na vlasti. Ako to ne bude moguće, kada stvar izađe na čistac time što se utvrde njihovi otkupi koje su ovi primili, ili nametne njihovo polaganje zakletve svojim gospodarima, neka se stvar obavi i oni puste, neka njihovi gospodari, iz pohlepe za više novca, ne ometaju osloba-đanje zarobljenika. Cak u slučaju da od strane Visoke države ne budu određeni posebni ljudi da bi iznal1aziLizarobljenike i trudfld se da ih izbave, neka visoki funkcioneri česara preuzmu ulogu zastupnika nevoljnih zarobljenika i neka se na izneseni način rašči5ti pitanje njlihovih otkupa i neka se uloži t.rod i briga radi oslobađanja muslimana zatrObljenika. Neka na ovaj način budevelikodušno poklonjena pažnja oslobađanju zarobljendka s obje strane. Neka od strane opunomoćenih izaslanika obiju strana bude učinjen trud da se zarobljenici u vremenu do njihovog oslobođenja osjećaju dobro. Cl. 13. iNeka od strane moga carskog veličanstva budu potvrđene odredbe zabilježene i utvrđene u carskim ahztnamama izdatim u sretno vrijeme predhodnih pravednih sultana, redovnicitrna vjere svetoga Isusa, koji potpadaju pod rimskog
72
papu, a posebno uzvišeni carski ferrnan koji je velikodušno i blagonaklono dodi1eljen, i sadržaj plemenitih zapovijesti, s tim da i ubuduće budu smatrane merrtornim.: tako da ne budu pravJjene smetnje da popravljaju i opravljaju svoje crkve na stari način, i vršenju od njih uobičajenih vjerskih obreda. Neka suprotno čestitom šenijatu i oprečna carsko] ahitnami ne budu urznem·iJr.ivanipomenuti redovnici, ma kojem redu pripadali, traženjem novca ili drugom izlikom i neka mirno žive pod mojom carskom zaštitom. Kada u moju srećnu prijestonicu dođe ambasador njegoVlog veličanstva Leopolda - rimskog cara - neka podnese prijedloge u vezi sa njihovim obredima .i hodočasnim mjestima u Jerusa1imu. Cl. 14. Neka trgovci, kao i ranije; bezbjedno i mirno, baveći se svojim poslom, vode trgovinu na područjima dvdju strana, shodno ah1tnamama koje su .ranije izdate. Da bi njihovo trgovanje bilo zaštićeno i obezbijeđeno od podvale, prevare i ometanja, neka ambasadori međusobno odrede ljude upućene u trgovačko poslovanje, te neka ovi uvedu red u njihove poslove. I u pogledu pripadnika narodnosti podložnšh ćesaru neka se velikodušno dodijele beneficije koje vrijede za skupine ostalih hrišćana [u Osmanskoj državi] i neka u mojoj Bogom štićenoj državi žive u dobrobiti, sigurnosti i napretku. Cl. 15. Neka i ubuduće budu poštovane i odredbe koje su zapisane i utvrđene u ahitnamama i'zdatim u ranije vrijeme, a koje nisu suprotne ugovorima i obavezama sada zaključenim i nisu oprečne i štetne ustaljenim regulama dviju država. One, pak, koje su suštinski izmijenjene, neka se ponište i brišu. Cl. 16. Radi utvrđenja i jačanja ovog sporazuma, mira, prijateljstva i dobrosusjedstva među dvjema stranama, neka se s obje strane odrede i upute arnbasadori i neka im se pri kretanju i dolasku, uz uobičajene ceremonije, odaju počast i poštovanje, neka im se priredi doček i pratnja, Neka dvije strane obavijeste jedna drugu o danu kada ambasadori u znak prijaiteljstva krenu, uz najbolji izbor sa darovima koji odgovaraju dostojanstvu svake strane; neka krenu početkom idućeg ljeta u mjesecu junu, i neka budu, po starom običaju,
73
dvjema prijestonicama iznesu i saopšte na poželjan način, pitanja korisna za dvije strane i u skladu sa prijateljstvom. Cl. 17. U vrijeme kada se ambasadori budu kretađi i zaustavljali, neka se, shodno njihovom rangu, sa obje strane podjednako vodi računa 'o protokolamdm postupcima koji SlU na snazi od starih vremena. Kada ambasador koji dolazi 'Od strane pomenutog ćesara, njegov kapućehaja i ostali njegovi ljudi 'Obuku odijela koja žele, neka to niko ne 'Ometa. Njegovi ambasadord, kapućehaje i otpravndci poslova neka ne budu uznemirfvani i neka budu oslobođem svih obaveea, kao što je slučaj sa ambasadorima i otpravnicima poslova ostalih kraljeva koji su prijatelji moje uzvišene države. Neka se s njima postupa po protokolu koji spada u lijepe carske običaje, u skadru sa dostojanstvom spomenutog ćesara, Neka se služe prevodiocima. Kada n1ihOVli~asriict (kuriri) i ostali ·ljudi budu kretali i stizeli u mojru srećnu prijestonicu i iz moje srećne prdjestoniee prema Beču, neka im se po zakonu izdaju putni nalozi da bi sigarmo i bezbjedno odlazili i dolaaili. Kada se ukaže potreba neka im se pruči pomoć. Cl. 18. Istina, mir i dobrosusjedski odnosi zaključeni su pod uslovima koji su ustanovljeni sporazumom i saglasnošću dviju strana. Ali, kada se budu ostvarili prihvaćeni zaklju&!i i uvjeti na svim granicama kao što je objašnjeno i kada se privedu kraju i problemi 'Okorušenja i evakuacije [objekata] nakon određivanja granice, potrebno je da OIJl.a bude savršeno utvrđena i poštovana. Da bi se na osnovu toga ovi poslovi brzo ostvareli, neka se. 'Opunomoćenici sa svojom ipratnjom, određeni s oih'ijrustrana radi povlačenja granice, oberzJbjedn'O zajedno nađu u blago proljeće 1110. godine [po R.J na nekom mjestu koje međusobno budu smatrali podesnim i pogodnim, te, ako bude moguće, u ,tokru dva mjeseca, na mjestima gdje za to postoji mogućnost, razlruče, izdvoje i razgraniče zemlje, sa utvrđenim znakovima, kao što je 'gore, još ranije, dogovo'reno s obje strane, i neka s 'kIrajnjom pažnjom i hjtnošću 'Ostvare odredbe utvrđene Između dvije strane. Cl. 19. !Neka ovi uslovi i odredbe budu utvrđene i potvrđene na način ,kak'Oje to zaključeno od strane moga carskog veličanstva i od strane pomenutog ćesara i neka u toku 30 dana, od dana potpisivanja, pa čak i prije, budu donesene
74'
isprave koje potvrđuju njihovo prihvatanje, da bi bile, rukom ponosa visokih hrišćanskih staJl'ješina - istaknutih ambasadora engleskog kralja i državnih staleža Holandije, koji su zaduženi za usluge posredovanja, lzmijenjane, i neka se ne dozvoli mogućnost da se dogovori i obaveze između dviju strana bilo kakvim motivima odgađaju. Cl. 20. Rok trajanja OViOgprekida neprijateljstava neka neprestano, akobogda, traje dvadeseti pet godina od datuma isprave. Ako po isteku oVlOgvremena, čaok poslije polovine ovog vremena, obje strane zažele da [taj rok J bude produžen neka se povedu pregovori radi njegovog ponovnog .produženja. Neka od-redbe koje su donesene uz pristanak obiju strana budu neoskvrnjene 1 čuvane između mog carskog veličanstva i mojih nasljednika i pomenutog ćesara, neka rok bez ikakvih promjena bude meritoran .i. poštovan u našim državama i patdmlOO1ijrumimai našim pokrajinama na kopnu i moru, u našim gradovima i varošima, među našim sveukupnim podanicima, Neka se strogo upozore i neka se skrene pažnja upravnicima .i funkcionenima dviju strana, starješinama vojskei borcima, i svima njima podređenim, da se i OO1iponašaju shodno pojedilnačno nabrojanim uslovima, uvjetima i 00redbama ugovorš i neka se čuvaju da jedni druge, suprotno miru i dobrosusjedskim odnosima, uznemiruju iz bilo kakvih razloga i izgovora, neka ubuduće ne vrše .prisizanja i neka poštuju dobrosusjedstvo kako treba. oni koji ne prihvate upozorenja i budu se protivili, neka znaju da će siJgUl'fiObiti kažnjeni najstI"'OŽijomkaznom, I krirnski hanovi i ostali Tatari neka talrođer poštuju i štite kako treba prava koja proističu iz ovog mirovnog ugovora, prijateljstva i msra, i neka ni na !roj-inačin ne napadaju i nasrću na teritorije i podanike pod vlašću pomenutog ćesara, Ako bi se neko, bilo od vojnika bilo od Tabara, drznuo da suprotno ahitnami i oprečno ugovoru i sporazumu izvrši pnislzanje, neka bude kažnjen. Od dana kada isprave budu potpisane li proviđene pečatom, neka potpuno prestane neprijateljstvo i prisiaanje i neka podanici obiju strana žive u miru, bezbjednostl, sigurnosti i spokojstvu. Da bi se, počevši 'Od spomenutog dana, sa kraj njom brigom i pažnjom doktinuia prdsizanja, neka se svi upravnici i funkcionari obavijeste i opomenu. Ali neka se odredi vrijeme od dvadeset dana da bi se hitno obavijestili upravnici u udaljenim
75
mjestima, tako da kasnije, ko god se sa' dvije strane usudi na bilo kakvo pr,isi~anje, bude kažnjen kao što je gore izneseno. Ubuduće će mir i dobrosusjedski odnosi, koji donose spokojstvo, koji se obnav~jaju i produžuju na osnovu pomenutih odredaba, biti čvrsti i poštovani, ami, prizivajući nebrojena blagodatna čudesa prečasnog i prečistog Muhameda, prijatelja časnoga imena uzvišenoga Boga koji je iz ništa stvorio zemlju i nebesa, našeg poslanika, posljednjeg od [božijih] poslanika i ponosa oožijih poslani!ka - neka mu se smiluje 'uzvišeni Bog i neka ga spasi - UJZ vjernost i poštovanje prema svom plemeniltom carskom dostojanstvu, posvjed~enoj iskrenosti ~ suverenskom pravilu dobrohotnosti, preuzimamo na sebe 1 obavezujemo se da će se do kraja poštovati uslovi i uvjeti pomenutih odredaba i obaveze i dogovori mira i dobrosusjedskih odnosa. Sve dotle dok s druge strane ne dođe do stava i dršanja koji je suprotan ovome, niko od strane moga carskog veličanstva, od strane mojih pravdoljubivih nasljednika, od mojih visokih državnika i od ostalih presvijethh mirrnirana, od mojih uglednih emira i uopšte od strane mojih pobjedenosnih vojnika i od strane mojih slugu kojima je čast da meni pokorno služe, neće se drl:ati i postupati suprotno. . Pisano u zadnjoj dekadi mjeseca ramazana 1110. g~lI!..e po HUHri. I 1
76
B. GRANICE PREMA AUSTRIJI
1. GRAN1ICA RIJEKOM SAVOM Granica bosanskog pašaluka prema &ustrijiposlije mlira zaključenog u Sremskim l{IarrJovcima, 26.. [anuara 1699. godine, započinje od ušća Bosuta u Savu, gdje se završava granica onog dijela sremskog teritorija koji je ovim ugovorom ostao Osmanskoj Carevlrri.! Petim članom mirovnog ugovora sa Austrijom zaključeno je da se rijeka Sava, od ušća Bosuta do ušća Une, prihvata 'kao granična linija dvaju teritorija. Istim ovim članom utvrđeno je da se riječna ostrva u Savi na ovom potezu u dokumente o raegraničenju ubilježe kao zajednička. Podanici obiju strana mogu ravnopravno koristiti ova oskva u mirnodopske svrhe. Komisije za raegraničavanje," postupajući u duhu ovo1 Cetvrtim članom mirovnog ugovora sa Austrijom zaključeno je da se povuče prava lini1a: od ušća Tise u Dunav do ušća Bosuta u Savu. Desna strana ovog pravca pripala je Austriji, lijeva Osmanskoj Carevini. I Muvekit je u svojoj Istorijd Bosne (Salih Hadžihuseinović - Muvekit, .Tarth-t diyar-i Bosna, I, str. 574) donio dokumenat iz kojega vidimo ko su bili članovi komisija za povlačenje granica. Predstavnici triju država sastah su se na tromeđi, na Debelom brdu, sjeverozapadno od Knina. Tursku komisiju za ~ranice ~ Austrijom predvodio je kapidžibaša Visoke Porte Ibrahim-efendtja, a za granice sa Mletačkom Rep~b1ik~ raniji silahd~r-~ga Osman. Od visokih turskih 'Predstavnika prisustvovale su 1 sljedeće Hčnosti: bosanski defterdar Mehmed-efendija; bosanski miralem MU'l'ad-efendija' timardefterdar Ali-efendija; bosanski miralaj Hasen-beg; k1i~td miralaj Ahmed-beg; zvomički miralaj A~med-beg; muteferrika-baša bosanskog divana Ahmed-aga; ermn čauša R~eb-aga; aga Glamoča Ali-aga; bivši aga Knina Jus~f~ -aga: kapetan Ostrovice Salih-aga; dvojica aga tvrđave Bila] Ahm~d-lligai drugi Ahmed-aga; aga Varcar Valwfa (Mt"konjdćGrada) Hadžimahmutović Osman-aga; aga tvrđave !ajce ~ad~ulah-ag~; aga tvrđave Livna Mahmud-aga i prlličan broj »starih 1 uglednih ljudi Islamske krajlnee.
77
ga stava, U!bilježlle su. 'u dokumenta o razgraničenju ostrva koja su tada postojala u Savi između ušća Bosuta i ušća Une i zaključile da će se smatrati zajedničkim i ade koje će se, eventualno, pojaviti kasnije. Od ušća Bosuta do ušća Une u Savu, u vrijeme ovog rezgraničavanja, postojala su sljedeća ostrva (ade) u Savi: 1. Račanska ada," udaljena oko četiri sata hoda od ušća Bosuta, blIiža bosanskoj obali Save; 2. Županjska ada.! udaljena od Rače oko dvanaest sati hoda, također bliža bosanskoj obali Save; 3. Bastovička ada," šest sati hoda od 2upanje, bliža sremskoj oba:li Save; 4. Brodska ada," udaljena oko deset sati hoda od Rastevičke ade, bliža bosanskoj obali Save. Zbog ove ade, na kojo] . Austrijsku delegaciju, koju je predvodio. grof Marsilji, po Muvekitu, sačinjavali su: grof Ferdiriand, Rabata, Vildenštajn (?), Mihajlo kao prevodilac i Talman kao Marsiljijev tumač. . Iz instrukcija upućenih austrijskoj komisiji za povlačenje granica; pisanih 20; lU 1699.. god. u Beču (Radoslav Lopašić, Spomenici hrvatske krajine, III, 144, 159, 164-165), saznajemo sastav austrijske komisije, koji donosimo, jer Muvekitovi podaci o ovim ličnostlma nisu potpuni. Pored Marsiljija, koji je bio šef komisije, tu su bili: Grof Ivan Ferdinand Herberštajn.ipotpredsjednik ratnog vijeća u Gracu; grof Josip Rabata, ratni vijećnik; grof Ivan Josip Vildenšflajn;grof Gvidobald Maks.Sauer i nadinženjer Ivan Fridrih Holštajn. Iste ove ličnosti 19.·septembral699. godine šalju iz Karlovca izvještaj o svom radu caru Leopoldu I. Datum na Muvekitovom dokumentu o sastanku komisija na tromeđi, u dan se poklapa sa datumom na dokumentu kojim »povjerenici kraljevski, mletački i turskri ustanovljuju tromeđu na vrhu Medvidije glave(16. safera 1111. !PO WMVT odgovara 15. VIn 1699).Up. Lopašić, nav. dj. III, str. 159. . 3 Račanska ada, nalazi se između Sremske Rače i ušća Bosuta. Zaprema oko 6 ha. Danas je pod topolama, a ranije je bila i obrađivana. 4 2upanjslm ada, odavno ne postoji. 6 Rastovička ada, vjerovatno ada na ušću Bosne u Savu, blizu Bosanskog Samca ,m ona koja se nalazi nešto 'ispod Slavonskog Šamca. Međutim, na topografskoj sekciji Gradište und Bos. Samac (MI, '1914),obje se ove ade' nalaze .bližebosanskojo bali. Nedaleko od ove posljednjeubilježena je još' jedna ada, a ova je bliža desnoj, slavonskoj strani. Kod Srokulja(Uređenje međa ... str. 22. i nap, 3) stoji Rastovizza, odnosno Hrastovicz.: . . • Brodska' ada, postoji i' danas, zaprema4-5000 mt. Mještani je nazivaju samo ada. Nenastanjena je i, što 'je karakteristično' za ovu adu, povremeno mijenja oblik.
78
je tada bilo austrijeke vojske ivažrriJi:h vojnih objekata, došlo. je do spora. Austrijska .komisija za razgrandčavarrje uporno je zahtijevala da ovo' ostrvo u Savi ostane pod austr-ijskom dominacijom. Turska komisija, međutim, nikako nije mogla pristati na ovakav zahtjev. O sporu je obaviještena i Visoka Porta koja se odmah obratila bečkom dvoru sa Jednom notom. UblV.Oje stiglo naređenje austnijskog cara grofu MarsiIjiju,? koji je stajao na čelu a1Usflrijskekomisije za povlačenje ove granične linije, sa instrukcijama u vezi sa ovom adam. Marsiljrju je na-ređeno da sa ostrva ukloni topove i ostali ratni materijal, da se poruše rovovi i objekti od strategijske važnosti, i da se i ovo ostrvo, poštujući ugovor o miru, u dokumente o razgramičenju unese kao zajedničko, i da ostane nenastanjeno. Austrijska komisija je bez odlaganja postupila u duhu ovog naređenj a. od Brodske ade do Jasenovca, odnosno do ušća Une u Savu, nije više bilo nijedne druge ade, niti je bilo ikakvog nesporazuma među
2. GRAcNICA RIJEKOM
UNOM
Bosanska obala pri ušću U.ne u Savu, .za razlrku od suprotne obale koja je uzdignutija, predstavlja nizinu koja [e, zbog nepostojanja prirodnih zapreka, izložena' poplavama uvijek kada ove rijeke nadođu. Upravo u vrijeme kada je komi7 Sef austrijske komisije za povlačenje granične linije bio je grof Alois Ferdinand Mal'silji. Rođen je u Bolonji 1658. godine. Vanredno sposoban i široko obrazovan, već od 1681.godine stupa u službu austrijskog dvora. Godine 1683.pao je u tursko zarobljeništvo i tom prilikom naučio turski. Otkupljen je od Turaka 1684. u Budimu. Godine 1685.ponovo u službi Leopolda I,kao pukovnik, odbranio je od turskih napada Višegrad na Dunavu. Bio jena čelu austrijske komisije za povlačenje granica poslije Karlovačkog mira. Ostavio je dragocjene' materijale, koji se odnose i na naše krajeve. Svi njegovi spisi nalaze se danas u Bolonji ·(up. Oswald Redlich, Geschichte Osterreichs. Begonnen von Alfons Huber. Sechster Band. OsteTreichs Grossmachtbildung in der Zeit .Kaiser Leopotd I, Gotha, 1921,pp. 348, 355, 574,605,609; Baptistin Poujoulat, Geschichte des Osmanischen Reichs von der EroberungKonstantinopels bis zum Tode Mehmeds II, ilbersetzt und bis auf die neueste Zeit vortgesetzt van Julius Seybt, Leipzig, 1853, p. 160).
79
sija za razgeamčavanje stigla u ovo područje, izlile su se iz svojih korita i Sava i Una, pa su u toj nizini nastala jezera i ade, koje su se protezale gotovo do samog Jasenovca." Austrijski predstavnici istupbld su sa zahtjevom da se i ove ade iz-među Jasenovca i Dubice, koje su se u vrijeme poplave zaista pojavljivale, tretsraju i ubilježe kao zajednička -kako je postupljeno ~ sa ostrvama u rijeci Savi. Turska delegacija je ukazdvala na činjenicu da se tu ne radi o stalnim ostrvirna, koja postoje u stalnom toku vijeke Une i da se zato nikako ne mogu podvesti pod kaluzulu »zajednička i nenastanjena«. To je bio dovoljan raelog za novu prepirk:u. Ponovo je obaviještena Visoka Porta, ponovo je upućena nota u Beč, Leopold I Je ponovo poslao naređenje šefu svoje delegacije za povlačenje granice, kojim mu naređuje da »zbog slobodnog saobraćaja lađama obiju strana, zbog mira i bezbjednosti jasenovačkog garnizona i stanovništva« sporno područje dzmeđu Ja-
senovca i Dubice ostane pod vlašću Osmanske Carevine. Marsilji je ponovo bezpogovorno izvršio carevo .naređenje. Time je i spor bio okončan. Između Jasenovca i Dubice, u vrijeme ovog razgraničavanja, nije bilo nijednog čardaka, kule ili značajnijeg drugog objekta. Od Dubice do Kostajnice, međutim, tada je postojao » jedan mlin, napuštena kula Slubin," ruševine kule Drenovac'? i kula Soko-! blizu Kostajnice«. U ovoj kuli nalazila se tada austrijska vojska koja je kontrolisala okolinu. Austrijanci su, primjenjujući odredbe postignutog ugovora o miru, evakuisala i Turcima predala kuLu Soko 26. jula 1700. godine.!' od Kostajnice do Novoga, koji je udaljen oko pet sati hoda, granica je bila sama rijeka Una, pa nije bilo potrebno da se postavljaju b110 kakvi granični znakovi.
3. GRANICE
BODRUČJA
NOVI
Sva četini rukopisa o ovom razgraničavanju, koji su korišteni u ovom radu, »preskaču« ovaj sekrtor granice. Spor
Ušće Une u Savu. stari mještani tvrde da je veliko drvo u prvom planu staro preko 250 godina 8 Ovdje je riječ o Starom Jasenovcu na desnoj obali Save. 'l'ragovd ovog grada vidljivi su u selu Donja Gradina, u kojemu se još i danas jedan lokalitet naziva Caršija (up, Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, 1954, str. 80).
80
9 Islubin kullesi Slubinska kula. U priloženoj Marsiljijevoj karti također Slubinska Kula. Kod Srkulja (nav. dj. str. 28) Islubin, odnosno Szlubin. Ova se kula nalazila naprema današnjem selu Slabinji, koje je približno na polovini udaljenosti između Dubice i Kostajnice. U »kopiji iz Istanbula«, koja je također priložena, ova se kula naziva tvrđavom (kal'a-d Islabna, odnosno Castello Islanje). Danas ne postoje više nikakvi tragovi ove kule. 10 Drenofče kul1esi Drenovačka kula, kula Drenovac. Kod Srkulja (str. 28, nap. 2) Drenovza, odnosno Drenovacz. Otprilike 5 km nizvodno od Bosanske Kostajnice, kod sela Petrinje, Una prima svoju desnu pritočicu - potok Drijenovac. Mještani istim imenom nazivaju i područje kojim prolazi ovaj potok. Na Marailjijevoj karti jasno je locirana Drienovatz Kula, na desnoj obali Une, nizvodno od Bos. Kostajnice. Danas ne postoje nikakvi njeni tragovi. II Soko kullesi - kula Soko. Nalazila se sasvim blizu Bos. Kostajnice, na ušću potoka Tavije u Unu (danas je to dio Bos. Kostajnice koji mještani nazivaju Karaula). Na Marsiljijevoj karti ona je označena kao Karabassicza Kula, a na kopiji iz Istanbula ona se naziva tvrđava Soko (kal'a-i Soko, odnosno Castello Soko). Odavno nema nikakvih tragova ni ove kule. Prema jednoj zabilješci u hududnamama (pod oznakom NB na fotokopiji br. 13, a pod oznakom S na fotokopiji br. 10) Austrijanci su ovu kulu predali Turcima 8. safera 1112. god. po hidžri (26. VII 1700).
6 -
Granice
bos. pašaluka ...
81
do kojega je došlo u vezi sa razgeandčavanjem ovog područja bio je, po ocjeni obiju komisija, isuviše krupan i važan. Zaista, nijedan spor oko povlačenja ove duge granice a bilo ih je više - nije među komisijama dviju država bio teži i dugotrajniji od ovoga. Austrija, koja je u velikom bečkom ratu još 1691. godine zauzela Novi, podigla je utvrđenje na lijevoj strani Une, koje se u turskim izvorima naziva Novi-i džeddd.l! Njena komisija stajala je čvrsto na stanovištu da dio teritorija koji se nalazi na lijevoj strani Une, a koji je rantie vpripadao Novom, ostane unutar austrijskih granica. Turska komisija sa istom odlučnošću istupa sa činjenicom da je to područje od davnina pripadalo Novom i da zato mora ostati u sastavu Osmanske Carevine. I jedna i druga strana bila je svjesna važnosti ovoga područja i uvjerena da onaj drugi partner neće odustati od svog stanovišta, pa su i ovom prilikom odlučili da čitav spor upute u prijestonice, a da oni, ne gubeći vrdjeme čekajući na odgovor, nastave sa povlačenjem granica »od mjesta gdje se završavaju granice Novoga«, a to je značilo sa brda KJepala,13 koje se nalazi na približno istoj udaljenosti od Bužima prema istoku i od Novoga prema zapadu. Ovaj momenat je razlog i sigurno objašnjenje za činjenicu da su u sva četiri primjerka dokumenta o razgrarsičenju na turskom jeziku granice ovog područja donesene na kraju, kao posebna .glava, koja slijedi iza, na uobičajeni način završenog i datiranog dokumenta o razgraničenju kao cjeline. Završetak hududname i njeno datiranje slijede neposredno iza konstataoije da se je povlačenje granica i spor oko Novog Novog otegao čitavu godinu dana; da je sultan za rješavanje ovog pitanja ovlastio nedavno postavljenog turskog poslanika 12 Novi-i džedld Novi Novi, na lijevaj obali Une, za razliku od Novi-i atlkStari Novi; na desnoj obali Une. 11 Klepalo, brdo koje se nalazi zapadno od većeg brda Gaj, sjeverno od sela Ivanjska, a jugozapadno od Bosanskog Novog. Obraslo je hrastovtnom i bukovinom. Prilazi mu se sporednim putom, koji iz Bos. Novoga vodi uz potok Glodinu. Naziv je dobilo, kako to pričaju mještani, zato što se na njemu nalazilo »k1epalo« (primitivna naprava koja je služila za davanje signala za uzbunu, a sastojala se od daske obješene između dva stupa i drvenog čekića kojim je stražar lupao u tu dasku).
82
u Beču Ibrahim-pašu.w koji je saopštio da je u pregovorima sa . opunomoćentciana austrijskog cara postignut sporazum i odluka da se uz 'zalaganje predstavnika obiju strana što prije evakuišu i predaju Osmanskoj CareV'ini područja Starog i Novog Novog kao ·i ostale tvrđave i palanke koje su po ugovoru o miru pripale Turcima a u kojima se još nalaze Austrijanci, kao i to da se u dokumenta o razgraničenju dopišu i granice spornog područja oko Novoga, čw se postigne saglasnost o njima. Ovaj zaključak na kraju hududname i, očigledno, pri završetku rada tursko-austr-ijske komisije U ovom sastavu za povlačenje granica bosanskog pašaluka prema Austriji, koji je datiran 8. safera 1112. godine po hidžri (26. VII 1700) donesen je nepunu godinu dana poslije vijećanja održanog 16 safera 1111. godine (15. VIlI 1699) na Debelom brdu, nadomak Kndna, kojemu su prisustvovali glavni predstavnici i šefovi komisija za razgraničenje triju država. Osim gore ieloženoga treba ukazati i na specifičnost Izlaganja ovog sektora granice. Komdsije su čitavu granicu, dugu oko 96 sati pješačkog hada,15 povukle tako da je, uzimajući u obzir smjer povlačenja granične linije, teritorij na lijevoj strani ostajao pad dominacijom Visoke Porte, a onaj na desnoj strani pod dominacijom Austrije, odnosno Mletačke Republike. Samo na ovom selIDtoru,koji je kasnije razgraničen, komisija, koja je bila i u drugačijem sastavu, postupila je obrnuto. Cini nam se da je i njena ozibiljnost i preciznost na poslu bila ispod nivoa prethodne garniture.'! u To je Elči hadži-Ibrahim-paša. kapidžibaša Visoke Porte, sultanov opunomoćenik za granice poslije Karlovačkog mtra i poslanik na bečkom dvoru. Kasnije je postavljen na položaj namjesnika rumelijskog ejaleta. Godine 1115. po muslimanskoj eri (17. V 1703 - 5. V 1704) smijenjen je sa ovog položaja i imenovan za namjesnika bosanskog pašaluka, poslije smijenjenog Dogramadži Mehmed-paše. Muvekit je zabilježio (str. 122)da je u njegovo vrijeme bilo mnogo četovanja i hajdučije »po područjima austrijske Kroacije«. Umro je u Beogradu (up, Alija Bejtić, Elči hadži-Ibrahim-pa§in vakuf u Travniku. Prilog kulturnoj povijesti Travnika. Poseban otisak iz »EI-Hidaje«, god. V, Sarajevo, 1942). 15Rukopis S, fotokopija br. 11; rukopis NB, fotokopija br. 13. u Na čelu austrijske delegacije bio je sada Ivan Fridrih Holštajn,
83
Kao što je već rečeno, Porta je uputila ferrnan svome poslaniku na bečkom dvoru, Elči Ibrahim-paši, kojim ga zadužuje i ovlaštava da »sa carevdm opunomoćenicima vodi razgovore oidonese konačnu odluku o problemu Novog Novog koji je sporan«. U tom smislu postignut je u Beču sporazum da se prethodno pribave iscrpne infonnadje o ovom području. Ibrahim-paša je u ime Visoke Porte ovaj zadatak povjerio svome ćehaji Husein-begu i muderisu ,RagiJb-efendijiY Tadašnji bosanski valija Haltl-paša'" delegirao je bosanskog alajbega Hasan-agu kojti je došao sa pratnjom u kojoj su se nalazile ugledne ličnosti i funkcioneri dobri poznavaoci čitave situacije u vezi s Novim. Na lice mjesta »došao je također i ćesarov predstavnik Horštan-" sa stamim i iskusnim kršćanima koji potpuno poznaju situaciju ... ,«. Na vijećanju koje je održano u prisustvu svih ovih Ijudi postavljeno je pitanje»da 'li ovdje gdje je· ova novoizgrađena tvrđava i varaš ima 'zemlje Starog Novog i šta je predstavljalo mjesto gdje se nalaei ova tvrđava i varoš?«, Na ovo pitanje »sve prdsul1m.eage pograndčnog 'Područja odgovoriše: '1 na ovom mjestu irna zemlje Staroga Novoga i njene su granice poznate. Ova tvrđava i vareš i podignuto mjesto -to su bfle pojate, bašte i štale stanovnika Novoga'«. Nije teško ~aldjučiti da je i ovom prilikom bilo žučnog traspravljanja i dokaeivanja jer je uz svaku komisiju bilo prisutno i mnoštvo domaćeg, pograničnog stanovništva, Međutim, osnovnizadatak komisija - povlačenje granične linije za novske područje koje se nalazi na lijevoj strani Une - morao se izvršiti. Komisije su se sporazumjele da iziđu na brdo Klepalo13 »gdje se završava područje Novoga« i odakle je, svojevremeno, kao što će Ibiti izloženo govoreći o granicama Bužim-Gvozdansko, nastavljeno povlačenje granice. Od pogranične humke, koja je bila postavljena na ovom brdu, POVlUčena je linija »iznad .kuće Zamrovića«,!9 odakle je išla Rado11 O muderisu Ragib-efendiji nisam mogao da nađem ni osnovne podatke. 18 Vid. nap. 3 uz Predgovor, str. 6. 1. U ovoj okolini danas više ne postoji prezime Zahirović, koje u Bosansko] Krajini, inače, nije Iijetko.
84
vića doU.nom!Oka Klajinoj kući21 iznad vode Ogračnicee.š'' Granica je odavde vodila ma potok Lj.ubinu,23 odakle je pre-: laztla preko brda na području Ljubine i spuštala se, putom, do potoka 2i rovnica.24 Odatle je prelazila preko ·brda Gagel5 lOo!lad kuće ~ovačev.ića«,26 produžavala današnjim Gaćešinim klancem koji se tada naeivao klanac Krdvošije'" i izbijala »nad kuću Jajića«,28 na desnoj strani potoka Dabrovnica.P Odatle je granica išla »ispod ikJućeStan
20 Radović, odnosno Radojić, kod Srkulja (str.. 28. nap. 3) Radvik odnosno Radovich, Riječ je o dolini sjeverno od brda Gaj, uz' gornji tok potoka Gračanica. Danas tu nema nije~e porodice Radovića ili Radojića. U ovoj doLinisada žive porodice Podunavac, kao zaselak Dobretina. . ZI Na ovom području, upravo u ataru sela ~otaranl, u ~~njoj Jamnici, i danas ima više porodica sa prezlme~om KIJaJlc. 22 U rukopisima NB i S Ograđerriče - Ogračnica, odnosno Ograđenica. To je potok Gračanica, desna pritoka rječice Javnice. u Ljubna, odnosno Ljubina, desna pritoka rfečice Zirovac. z4 U rukopisima NB i S. Zirovniče. Stari nazdv za rijeku Zirovac koja se ulijeva u Unu, južno od Dvora na Uni. !li Gage, brdovito područje i selo s lijeve strane Zirovca, sjeverozapadno od Bosanskog Novog. z6 Kovačoglu - Kovačević, i danas se tako zove [edan zaselak na području Gage, tačno na ovom pravcu, oko 1 km Sjeverno od osnovne škole. t1 Gaćešin Klanac, nalazi se na putu između sela Gage i Vrhpolje. . !8 Jajaoglu Jajić, danas istoimeni zaselak u selu Vrhpolju, na desnoj strani potoka Dabrovnica. .' . 29 Dabrovnica, potok koji se na području Grmušana sastaje sa potokom Grabovac, a ispod Kordić brda ulijeva u Zirovac, kao njegova lijeva pritoka. 10 Istanoglu - Stanić. Ova porodica postoji i danas u selu Mijedrazi, istočno od sela Vrh-polja. sl Grabovica, potok, ulijeva se u rijeku Javornicu, jugoistočno od sela Javoranj. 32 Danas na ovom području ne postoji brdo pod ovim nazivom. Selo Paukovac južno od Zrina, na rječici Grabovici, ne dolazi u obzir jer se ~alazi predaleko od granične linije. Ovdje se radi o brdu Metla vododjelnici koja se pruža iznad sela Struga, na staroj granici i~među Novog i Zrina. I danas zemlja s~ istočne strane ove vododjelnice pripada stanovnicima s~l~ iz dobne U?e, a zemlju na zapadnoj strani obrađuju stanovnici sela i:z dohne Javornice. .. 33 Ovaj se potok više ne naziva ni Tisovac ,~i Tisovic~.. RiJ~ je o potoku Mutnici, koji je, po tradiciji koja 1 danas ŽiVI,bIO
85
i produžavala »granicOlIIlNovog i Zrina, pokraj vinograda Hadimovića34 na mjesto stare crkve«.3s Odavde je »između Mlađenove38 i Cvetanoveš? kuće« izbijala na rječicu Divušu.š" Tok ove II"ječice predstavljao je posljednju dionicu granice ovog područja, koje se završavalo na utoku Divuše u Unu. Turski opunomoćenik za povlačenje grarrica ~ kapidžibaša Visoke Porte ibrahim-efendija - svojevremeno je 'upozonio 'bosam&og valdju da hi 'bilo uputno da se popišu i ade u rijeci Uni na spornom sektoru, »iako nema nikakve sumnje da riječnaostrva uzvodno od 'zemlje Novoga, na osnovu carskog ugovora pripadaju Visokoj Porti«, pa je bosanski valija naredio tursko] 'komisiji da se obavi i taj posao, što je i učinjeno »saznanjem našeg !kolege Horštana«. Komisije su na licu mjesta popisale sljedeće ade: 1. Ravnička ada, koja se zove i Ada Donje varoši.š" 2. Ošpurganova ada sa kulom,40 zamućen krvlju ratnika iz jednog sukoba sa Turcima. Danas više ne postoji ni selo Tisovac, koje nalazimo kod Smičiklasa u njegovom popisu 'posjeda knezova Zrinskih, iz 1328. godine (up. Tade Smičiklas, Codex diplomaticus regni C. D. et S, IX, p. p. 343, 414, Zagreb, 1909). 34 Hadimoglu bagd vinograd Hadimovića. Iako na ovom području danas nema vinograda, postoje brojni nazivi toponima koji danas podsjećaju na njih (Vinogradi,Vinogradine i sl.). Možda se radi o današnjim oranicama Vinogradi, na Mokrim poljima iznad sela Struga, sjeverno od Dvora na Uni. ss Najvjerovatnije današnji lokalitet Crkvenuša, u ataru sela Golubovac, gdje je, po pričanju mještana, nekada postojala crkva sa grobljem, o čemu svjedoče i postojeći ostaci. 31 Danas na ovom području, upravo u selima Golubovac, Divuša i Orahovica ima vdše porodica Mlađenović. Po njihovom porodi~om predanju oni su u ova sela sišli iz Orahovice, koja se nalazi u području kojim prolazi granična linija, u narodu poznata pod nazivom »stara međae, 37 U selima Golubovac i Divuša žive porodice Cvetanović, koje, po porodričnojpredaji, potječu iz sela Orahovica, gdje ih i danas ima. .. ss Divuša, lijeva pritoka Une .i istoimeno selo u Banijskom Pounju, 15 km sjeverno od Bosanskog Novog. BI Ravniče adasi Ravnička ada. Selo Ravnice nalazi se na desnoj strani Une, 9 km sjeverno od Bos. Novog. Ada je obradivo zemljište, koje pripada stanovnicima sela Ravnice IZamlača. Danas je suhim rukavcem Une podijeljena na dva nejednaka dijela. 40 Ošpurgan adasi Ošpurganova ada.' To je, u stvari, zapadni dio Ravničke ade. Mještani ga nazivaju Vatrenjaci. Staro
86
3. 4. '5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Druga Ravnička ada," Struška ada,4! Ada Reisa -i SapHća,43 Druga ada Šaplića, Ada Ahmeda Ljuti'Ća,44 Gluhina ada,45 kola se nalazila na ušću Sane u Unu, Radivojeva ada,48 Ada Gornje ValrOŠi,47 Lješnička alda,48
ime je dobila po tzv. Ašpergarevoj kuli, koju je podigao Herbert Aueršperg (1528-1575). Aueršpergova kula se spominje u dokumentu LXXXII, pisanom u Maloj Mlaki, u julu 1699. godine, kojim »banovac Stjepan Jellačić predlaže, kako da se uredi banska krajina nakon roka karlovačkcgae (up. R. Lopašić, op. cit, III, p. p. 155, 156). 41 Kao samostalna ada danas ne postoji. Međutim, i sada se jasno vidi nekadašnji rukavac Une i ostaci utvrde koju mještani nazivaju Grad Marije Terezije. Ovaj kompleks, koji je obradive zemljište, pripada stanovnicima sela Struga i Zamlača. Oni ga nazivaju još i Mala otoka. 4z Struge adasi Stružka ada, danas tzv. Suha otoka, leži između sela Struga i Zamlača. I ovdje je dobro uočljiv nekadašnji rukavac Une ,koji su zasuli stanovnici sela Struga. Danas se naziva još i Velika otoka. 43 Dvije Saplića ade danas se zovu zajedničkim imenom Pivnjaci. To je obradivo, plodno zemljište koje pripada stanovnicima današnjeg Dvora na Uni i Zamlače. 44 To je ada na Korlatu, ispod Novoga. Iona je danas suha otoka. Na njoj se nalazi jedna od novskih plaža. ,, 45 Gluho adasi Gluhina ada. To je nekadašnja Druga ada, koja se nalazila na ušću Sane u Unu. Ova ada danas ne postoji. Tokom ljeta 1970. godine ona je razrivena, raskopana bagerima zbog veoma kvalitetnog šljunka. 41 To je današnja Kapetanovića ada, koja se nalazi naprema Kapetanovića brodu - lokalitetu koji i danas postoji u -Bos, Novom. To je završetak ade u Uni, koja je sastavljena od nekoliko nekada samostalnih ada. I danas su dobro vidljivi zasuti rukavci Une, koji su nekada presijecali ovu adu. Ona je danas dugačka više od jednog kilometra. 47Ada Gornje Varoši - ada -koja se nalazi između Kapetanovića i Lišničke ade. 48Lišnička ada, nastavlja se nizvodno na adu Gonnje Varoši, a uzvodno na Ceklićaadu. Sve ove ade danas se nazivaju jednim imenom Vidorijska ada, jer se nalazi- nasuprot dijela Bosanskog Novog koji se naziva Vidorija, i potoka Vidorijakoji se tu ulijeva u Unu kao njena desna pritoka.
87
12. Cekiča ada,n 13. Šestića ada.50 Na ovom području riječnih ostrva.
u to vrijeme
4. GRANlIOE POD.RUCJA
nije
bilo više
nikakvih
J3U2IM
Kao što je već rečeno, 'komisije za razgraničavanje, da ne bi gubile vrijeme čekajući na odgovor iz prijestonica u vezi sa sporom oko Novoga, 'odlučile su da nastave razgraničavanje sa brda Klepala'" »gdje se završava područje Novog« i odakle započinje ipOd.ročje tvrđave Gvozdansko, koje se stere s desne strane granične linije i područje turske tvrđave Bužim, s lijeve strane granične linije. Pošto se ova dva područja, 'koja je trebalo raegraničrti, dodrruju, »u prisustvu svlh prvaka i vojske obiju strana i shodno carskom ugovoru o msru« na ovom brdu iskopana je prva granična humka za ovo područje. Granična linija odavde vodi prema sjeverozapadu i druga humka postavljena je na putU.51 Odatle, u 'pravcu 'brda RadoVlić,5! kroz područje Gornje Jamnice,53 na desnoj strani puta, postavljena je treća humka, a četvrta »U blizini klanca.š! s desne strane puta, pokraj jablanova«. Peta humka, opet na području Radović, postavljena je na starom putu koji ide sredinom dola Dabmje,55 odakle 'granica produšuje prema šestoj humci 41 Ada kod sela Javornik, južno od Bos. Novog, ispod ušća potoka Javornik. Danas se naziva Balatuša. lO Danas je to suha otoka kod sela Stanić Polja. Mještani je nazivaju Suhanac. 51 Ostaci ove humke, sjeverozapadno od brda Gaj. postoje i danas. SI Brdo Radović ostaje s desne strane puta i granične linije, na teritoriju SR Hrvatske, jer ovuda prolazi današnja međurepublička granica. 53 Gomja Jamnica, danas područje sela Kotarani. Kod starijih mještana se još uvijek čuju naziv Gornja Javnica (mjesto Jamnica, slično Javnlk-Jamnik). M Kroz ovaj klanac i danas se odvdja lokalni saobraćaj. Pored samog, klanca žive porodice Tadić. Jablanova, međutim, nema. , 16 Postoji, Mala i Velika Dabrnja. Ovdje je riječ o Velikoj Dabrnj]. Tu danas stanuju porodice Grandić, Cu1ibrk i Ceran. Ovom dolinom protječe i rječica Dabrnja, koja u njoj ponire i ponovo izv.ire.
88
postavljenoj s lijeve strane brda Radović: I sedma humka bila je na području Radović, s desne strane puta, »tako da joj je s lijeve strane bila voda Dabrnja«. Osma humka postavljena je uvrh ovoga brda, s lijeve strane puta. Odavde se granica uspinje na sami vrh brda Jamn~k,56gdje je postavljena deveta humka, odakle produžuje prema Iokvi-pojilu Hrđevac.š? koja se nalazi lijevo od Jamnika i u čijoj je blizini postavljena deseta humka. Jedanaesta humka bila je postavljena »u istom smjeru, na vrhu brda zvanog Dvorac, između voda Cave i Lju:bine,58 među dva puta", dvanaesta na J'elovoj gori,·u s desne strane puta, a trinaesta na Metli,60 riaprema Bužimu, na ldjevo] strani ovog puta. Granica odavde prolazi kroz Bukov klanac," u kojemu je bila postavljena četrnaesta humka, s desne strane puta, upravo na mjestu gdje se sastaju putovi iz Gvozdanskog i Bužima.63 Petnaesta humka postavljena je uvrh brda Nikolin kfanac,64 između dva puta, šesnaesta na Nikoli5e Jamnik - Javnik, brdo, istočno od Bužima a južno od Gvozdanskog. Ostaci samo grada Javnika nalaze se s druge strane brda, u SR Hrvatskoj. 57 Riječ je o Hrdjevici,koja nije nikakvo jezero nego lokva-pojilo za stoku. Nalazi se na području sela Bulečand, istočno od Bužima. 58 To je vrh brda koje se danas naziva Corkovača, jugoistočno od Dobrog Sela. Naziv Dvorac danas je nepoznat. 59 U svim rukopisima jednako napisano: c-v-h-l-v-b-n-h. Kod Srkulja (str. 29. nap. 4) Cebelubina, odnosno Ceve r. Lyubina. Ovdje se radi o dvjema rječioama: Čavi i Ljubini. Cava izvire u šumi Jovaš, i južno od Čavnika ulijeva se u rječicu Baštru, kao njena l1jeva pritoka. Baštra se niže, Bos. Otoke ulijeva u Unu. Rječica Ljubina ulijeva se u Zirovac, također lijevu pritoku Une. •• Jelova gora, odnosno Jelovac, leži sjeveroistočno od brda Corkovače. Ispod nje protječe Jelov potok. el Na ovom području ima više toponima pod ovim nazivom. Jedna Metla nalazi se sjeverno od Bužima, druga sjeveroistočno od Podzvizda. Metla o kojoj je ovdje riječ nalazi se istočno od Bužima. To je nepošurnljena zaravan između brda Culumak i Jelovac, odnosno J elova gora. 62 Bukov klanac, (kod Srkulja, str. 29. nap. 6, Bucua Glanza, odnosno Bu:kov Klanac) nalazi se ispod brda Culumak, 'koje leži sjeverno od Dobrog Sela. e30vi putovi su i danas u upotrebi. Ostaci humke također postoje. 64 NikoMn klanac, kod Srkulja (str. 29. nap. 7) Nicolina Glavica, odnosno Nikolina Klanac, brdo zapadno od Culumka.
89
noj kosi,65 na desnoj strani ovog puta, a 'sedarnnaesta se nalazrla »blizu potoka Nikoline -kose«. Granica je zatim prelazila potok, produžavala putom i izbijala u dolinu Radašnice." Osarnnaesta humka nalazila se blizu rječice Radašnice, s desne 'Strane puta. Izašavši iz doline Radašnice granična linija nailazi na bunar Grabovac." Devetnaesta humka bila je postavljena s njegove lijeve strane. Odavde granica vodi na Radačke Ravnice." gdje je, na desnoj strani puta, postavljena dvadeseta humka, pa produžuje prema Staroj Stražbenici,89 na kojoj je postavljena dvadeset i prva humka, s lijeve strane istog puta. Dvadeset i druga !humka nalazila se »na granica~a Gunjevca .j Str~benice«, odakle se uspinjala -~a brdo GunJ~ vac?" gdje je, na desnoj snrani puta, postavljena dvade~.et 1 treća humka, Dvadeset i četvrta humka nalazila se na brijegu koji se tada riazdvao Radonića glavica," a
Nikolina kosa
danas se tako naziva strana iznad sela
Suzići ispod šume D~bruše, u Gornjem Zirovc? Međutim, potok
pod ovim nazivom nepoznat. Ispod navedene sume Dab~še Ima više potoka od kojih se neki uLijevaju u Zirovac, a nek!i u Radašnicu,
Radašnica, pritoka Zh..ovca. . Grabovče pinarr, bunar, izvor Grabovac, kod SI"k~Ja (str. 29) Grabofza, pritočica Radašnice. Pored njega ide današnja međurepublička granica. .., 88 Radačke Ravnice, današnje selo Ravnice, koje ..S~ nalazi ispod planine Radač, odnosno Radoč.
90
bila postavljena blizu potoka Vrh planine," a lijevo od puta Verstov potok.76 Zatim je postavljena ogromna, dvadeset i osma humka, »blizu jednog velikog stabla.: na mjestu pod nazivom Redžepovac,?? drugim imenom Rujska«.78 Oko ove humke sasječeno je drveće. Granica odavde produžuje na Grljevac." na kojemu je postavljena dvadeset i deveta humka, tačno nasuprot humci na Redžepovcu. I oko ove humke bilo je sasječeno drveće »tako da se vide suprotne' planine«. Kao granična Iimija odavde je prihvaćena stara granica, »zaveden je d prihvaćen pravac granice prema stablu oskoruše, koji će razdvajati i označavati 'zemlje dviju stranac. Trideseta humka, a bila je velikih dimenzija, postavljen? je pokraj stabla ove oskoruše. Granica odavde ide preko brda, zatimrječicama Brestov potokš? i Bojna.š! koje su prihvaćene kao granica, i dolazi do tmdeset d prve humke, koja je postavljena »na ruhu šume«. Odavde granična Unija vodi prema razvallnama stare tvrđave Bojnik,82 do Ikoje je, nedaleko jedna od druge, bilo su nekada živjeli na ovom području pa su se raselili. Nekd i danas žive u Gradim, selu između Vrnograča i Bosanske Bojne. 75 Na isti način napisano je u' svim rukopisima: vrh platine. Kod Sr'kulja (str. 30): Vrh Platina. Mislim da ovo treba čitati Vrhplanina ili Vrh planine. Neutvrđeno. 78 U sva četiri primjerka hududname jednako napisano. Kod Srkulja (str. 29, nap. 2) Vristo Potok, odnosno Verstov P. Riječ je o potoku koji se danas naziva Brezov potok. 77 Ovaj lokalitet mještani nazivaju Redžinovac. Postoji i potok koji nosi isti naziv. Brdo Ređepovac, koji se uzdiže južno od sela Komora, a zapadno od Gvozdanskog, ne dolazi u obzir jer se nalazi suviše sjeverno od granične linije. 78 Arapskim alfabetom napisano ovo ime može se pročitati Rujska, Rojska, Ruviska i sl. Kod Srkulja (str. 29, nap. 4) Rovisca, odnosno Ruvisca. Potok Rujska ili Redžepovac danas nosi naziv Redžinovac. 78 Grabovče Grabovac, Grabovica. Tako je napisano u hududnamama pod oznakom NB i S. U istanbulskom rukopisu, međutim, stoji Grlevdže. To je današnji Grljevac, istočno od Vrnograča, a zapadno od Donjeg Zirovca. 80 Radi se o potoku Brestavac, koji se ulijeva u rječicu Bojnu, a ova, sa svojim ostalim prltokarna, u Glinicu, sjeverno od Vrnograča. 81 Rječica Bojna nastaje od Male i Velike Bojne, koje izviru na području Kobiljaka. 81 Boynik kal'asi tvrđava Bojnik, vjerovatno lokalitet koji se danas naziva Zidina, a nalazi se između Hrvatske Bojne i Bosanske Bojne.
91
postavljeno šest humki,a nalazile su se i s desne ·i 5 lijeve strane puta. I u vezi sa ostacima ove Itvrđave došlo je do žučnog raspravljanja i ubjeđivanja koje je dovelo do dvodnevnog zastoja i prekida rada na razgrarnčavanju, jer je »stanovništvo obiju ,granica vuklo svako na svoju stranu«. I jedni i drugi su tvrdili da je to njihovo od pamtivijeka. Nesporazum je najzad uklonjen na taj način što su obje strane prihvatile prijedlog da se definitivno poruše svi još postojeći ostaci ovog grada, Izuzimajući samo napola srušenu kulu koja je ispunjena Ikamenom i zemljom i tako postala ogromni trideset i osmi znak na ovom dijelu granice. 'I'rideset i deveta humka postavljena je tačno nasuprot ostacima Bojnika, u dolini rječice Kurjašnice.š" a četrdeseta na brdu Kolun.84 Cetrdeset i prva humka nije bila daleko, postavljena je IS desne strane puta, a četrdeset i druga nalazila ISe palm-aj po-toka Grabovac,85
92
na lijevoj strani puta, a odatle ·izlazi na Ivaniš kosu.DO Tu je postavljena četrdeset i osma humka, kojom je završeno razgraničavanje ovog područja.
5. GRANICE PODRUCJA
VRNOGRAC
Sa kose iznad Ivaniševca granica je, u istom smjeru; vodila do Šahinovog potoka.s! gdje je postavljena-prva humka. Odatle je išla ovim potokom, a druga humka postavljena je »napremaSahinovom mezalDu,92 na rubu doline«. Treća humka je postavljena »upravo pored Sa:hinovog rnezara«. Granica odavde izlazi na brdo Dabrinu,'3 na 'kojemu je, s desne strane puta, postavljena četvrta humka. Sa ovog brda granica vodi na brdo Krivaju.š! Sljedeća, peta humka postavljena je na ovom brdu, na mjestu gdje zaokreće drum Lunbardanik." I šesta humka nalazila se na brdu Kr'ivaja, kao i prethodna na lijevoj strani puta, sedma »na mizbrdici koja vodi poto00 Radi se, svakako, o kosi iznad Ivaniševca, također na području Oblaja. 11 Sahin potogi Šahinov potok, kod Srkulja (str. 31, nap. 1) ... rrvolo di Isahin . .. odnosno Gahm. To je današnji Sainovac, izvire na istoimenom brdu koje se na topografsko] sekciji Zirovac und Vrnograč (MI, 1908) naziva i Mađarčevo brdo, Porodice Mađarac !i danas žive u ovom kraju. tz Šahin mezari - Sahinov grob, kod Srkulja (str. 31) ... alla sepaJ.tura di Isahin . " Ovaj je naziv nepoznat među okolnim stanovništvom. Niko se ne sjeća nekog starog, po nečemu čuvenog groba u ovom kraju. 113 Dabrina, brdo Između Krivaje i Sainovca. " Krivaja, selo i brdo sjeverozapadno od Sainovca a sjeveroistočno od Starog Sela. es Lunbardenik ... tarik, na drogom mjestu Lunbardenik yolu - Lumbardelllički drum, put. Naziv Lurnbardenik susrećemo kao lokalitet na raznim područjima. Na geografskoj sekoiji Karlovac (izdanje Vojnogeografskog instituta, dopunjena 1954, 1: 100.000) Lumbardenlk je područje južno od Slunja, između rijeke Slušnice i potoka Pribilić; na geografskoj sekciji Bihać (izdanje Vojnogeogratskog instituta, dopunjena 1967. 1: 100.000) Lumbardenlk je vrh (1101 m) zapadno od Gornjeg Lapca, a na sekciji Knin (izdavač isti, dopunjena 1958, 1 : 100.000) Lumbardenik je jedna šuma južno od Mazinske planine a sjeveroistočno od Mazina, i jedan vrh koji leži sjevorozapadno od Velike Popine, Na samom prevoju na Mazinskoj planini, kojim prelazi Lumbardanički drum, jedan se lokalitet i danas naziva Pošta.
93
kU«,96a osma humka »kada se dođe do same nizbr dice«. Deveta humka postavljena je iznad Bukovog potoka," na kosi koja "Setada naziv ala Sazinska kosa," a deseta na Sazinskom brdu,oo nedaleko od Bukovog potoka. Graničnu liniju odavde predstavlja ovaj potok sve do svog utoka u rijeku Glinicu;''" a zatim rijeka Glinica do svog ušća u Glinu. Na samom ušću Glinice - između nje i Gline - postavljena je velika, deseta humka i označeno je nekoliko visokih stabala. Od ovog mjesta granica područja Vrnograč ide rijekom Glinom i završava se na ušću potoka Podzvizd'?' kod seoceta Ponikve.t'" 6. GRANICE PODRUČJA PODZVIZD I VELIKA I MALA KLADUSA Ovo je bilo područje oko čijeg su razgraničavanja komisije imale, izgleda, najmanje muke. Ono započinje od ušća Podzvizdske r ijeke u Glinu i ide rijekom Glinom do utoka rijeke Rabinje.l'" koja je desna pritoka Gline, odakle je granična linija rječica Rabinja sve do svog izvora, jer se ona nalazi »upravo na rubu starih zemalja spomenutih tvrđava«. Na ušću Rabinje u Glinu postavljena je, uz saglasnost obiju strana, jedna velika humka, kako je postupljeno i na uteku Glinice. Na području današnje Gornje Gline, gdje izvire rječica Rabinja, završavaju se 'zemlje i granice Podzvizda i dviju Kladuša.
To je Bijeli potok, ulijeva se u Glinu kod Krivajskog luga. Naziv Bukov potok danas je nepoznat. Ovdje se radi o potoku ispod sela Bukovlja, koji se ulijeva u rijeku Glinicu kao njena desna pritoka. 9S Ova se kosa danas naziva Kurtova kosa. 90 Među mještanima je nepoznat naziv Sazinsko brdo. 100 Gbinica, desna pritoka Gline. 101 Podzvizd, kraj, selo i potok. Ulijeva se u Glinu ispod seoceta Ponikve. Mještani ga nazivaju Podzvizdska rijeka. 102 U svim rukopisima Ponikle. To je seoce Ponikve, sjeverno od Podzvizda, na desnoj strani Gline, 'ispod brda Krndija. 103 Rijeka Rabinja izvire na području Gornje Gline, zapadno od sela Ponor, ponire i ponovo izvire na području Cvijanović brda, i između sela Glina i Kestanovac ulijeva se u G1inu kao njena desna pritoka.
Ostaci starog građa Pođzvizđa
!I"
97
94
Ostaci tvrđave u Velikoj Klađuši
95
7. GRANICE PODRUCJA CETEN, .PEćr, CAZIN I TR2AC DO KORANI<;,,'4 Prva humka IZapodručje koje je pripadalo Cetinu,lo5 Pećima,l06 Cazinu107i Tržcu/08 postavljena je na rubu šume koja se nalazi prema izvoru rječice Rabinje. Druga humka bila je »na putu poznatom pod nazivom Cetinovo bilo«I09 pored jednog velikog hrasta. Granica odavde izlazi na otvoreni prostor, na livadu koja se tada nazivala Kabilovo razbojište.t'" Na njoj je postavljena treća humka. Granica odavde vodi podnožjem brda, prelazi Koraninu desnu pritoku, rječicu Grabova~,111a sljedeća, četvrta humka postavljena je u livadi, s desne strane puta. Ova humka bila je velikih dimenzija a nalazila se tačno nasuprot humci na Kabilovom razbojištu. I peta humka ,bila je golema. Nalazila se također u podnožju brda, na obali navedene rječice Grabovac. Odavde granica prelazi rječicu Grabovac, ide preko brda i šesta humka postavljena je »nasuprot rijeci KrJeduši«112 a sedma »pokraj b.reze blizu rijeke Krleduše«. Granica odavde izlazi uvrh Selišta Gnojnice,1I3 gdje je pored jednog stabla postavljena osma humka. I deveta humka bila je na ovom Selištu, na njegovom rubu. Granica ovdje pravi zaokret, slijedeći rub ravnice, jer je unaprijed među komisijama dogovoreno da »sva polja, Iivade, 104U rukopisima NB i S čitav ovaj sektor granice ispušteno '105Cetin - Cetingrad, jugozapadno od Velike Kladuše. loe Pekler Peći, danas Pećigrad, na cesti Cazin - Velika Kladuša. 107Istazin - Cazin, sjeverno od Bihaća. 108Tržac, selo na desnoj obali Korane, zapadno od Cazina a južno od Velike Kladuše. lot Cetinovo Bilo, kod Srkulja (str. 32) Cetinovobilo, danas Cetinsko Bilo nalazi se zapadno od Cetmgrada. 110Kod Srkulja (str. 32. nap, 4) Cobilovo Razboiste, od,~osno Rabillovo R. U ovom kraju postoje dva lokaliteta pod nazivom Razbojište, a toponim Kabilovo razbojište među mještanima je 111Grabovac, potok, desna pritočica Gline, izvire na brdu pod istim nazivom. _ 111 U svim turskim dokumentima jednako napisano: Ka-1eduše. Kod Srkulja (str. 32. nap. 7) Chdrlandussa, odnosno Kirladussa .. To je Krniaduša, rječica i naselje jugozapadno od Tatar Varoši a sjeveroistočno od Slunja. 113Danas postoji selo Gnojnice, sjeveroistočno od Slunja a jugoi-stočnood Cetingrada.
96
Ruševine stare tvrđave u Tržcu
otvorena i ravna 'mjesta 'koja se nalaze s desne strane, na području tvrđave Slunj, ostaju pod dominacijom austrijskog cara, a sve visoke planine ma lijevoj strani [granične linije] ... ostaju pod upravom VIsoke Porte«, pa je sljedeća, deseta humka, opet na ovom Selištu, postavljena »pored jednog hrasta na rubu brda«. Odavde granica ide putom, zalazi u planinu i izlazi na mjestu gdje se rječica Gnojnica'P ulijeva u Koranu. Pored i ovog ušća postavljena je jedna golema hum-_ ka, kojom je završeno 'ra~g,raničavanje ovog područja.
8. GRANICE PODRUCJA 'I'R2AC, OSTR02AC, BIHAĆ, BRĐKOVICA I DRE2NIK NA LIJEVOJ STRANI KORANE Kada je trebalo preduzeti područj a Tržac,108 Ostrožac.t'!
povlačenje granične linije za Bihać, Brekovieu 116 i Drež-
\14 Gnojnica, desna pritoka Korane, ulijeva se u nju jugozapadno od Cetinske Varoši. 115Ostrožac, južno od Cazina. 116Berkovica, sjeverno od Bihaća.
7 -
Granice
bos. pašaluka ...
97
I1ik,117koja se nalaze na lijevoj strani Korane, austrijska delegacija je neočekivano istupila sa zahtjevom da prije toga treba vda se poruše Furjan.P" Drežnik, kula čifluka Lapac.P" i ruševine Boričevca iako su iz temelja bile obnovljenee.P? Po mišljenju Maesiljija i njegove pratnje bilo je neophodno porušiti ova utvrđenja »jer su to bila sta1na žarišta smutnji i sukoba između dviju krajina«. Turska delegacija, koja je bila sasvim iznenađena ovakvim zahtjevom svojih partnera, il početku se energično suprotstavljala. Nekoliko dana petrajao je spor među komisijama, objašnjavanje, rwbjeđivanje. Ali rješenje problema nije se ostvarrvalo, situacija se, šta više zaoštravala. Kako nijedna str'ana nije popuštala, prihvaćen je prijedlog da se čitav posao .razgraničavanja odloži za četiri mjeseca, kako bi komisije 'tmale vremena da se konsultuju sa pretpostavljenima, da izmijene svoje stavove.
Pogled na dolinu Une sa zidina Ostrošca
Ostrožae, današnji izgled tvrđave
Drežnik-Grad, zapadno od Cazina. Huryan - Furjan, jugoistočno od Slunja. 119 Lapsa čiftldg!kullesi kula čifluka Lapac. Strogi centar Donjeg Lapca kao i izvor kojim se napaja njegov vodovod i danas se naziva Kula. Međutim, odavno nema bilo kakvih tragova kule. 120Boričevac, sjeveroistočno od Gornjeg Lapca a jugozapadno od Kulen Vakufa. 117
118
98
Tokom ova četiri mjeseca turskoj komisiji je postalo jasno da je zahtjev njihovih kolega Austrijanaca osnovan i opravdan i da zato neće odustati od njega. Osim toga tu je bio i peti član mirovnog ugovora, kojim se komisijama za povlačenje granične linije naređuje »da poklone krajnju pažnju i brigu miru i bezbjednosti podanika dviju strana, te neka bez sporenja i pristrasnosti .razhuče na najbolji način zemlje dviju strana«, pa su konačno pristali na 'zahtjev Austrijanaca da se ponovo poruše popravljena od navedenih utvrđenja, a ono što je porušeno da ostane u stanju u kakvom se nalazi, da se tamo više ne podižu nikakvi novi objekti. Ali, pozivajući se opet na ugovor o miru, ni na koji način ne smije biti ometano podizanje kuća i gospodarskih objekata, mirno stanovanje i bavljenje svim vidovima poljoprivrede. U tom smislu donesena je i punovažna odluka, pa se naikon toga moglo pristupiti razgraničavanju i ovog područja. Povlačenje granice za prethodno područj e završeno je na utoku rječice Gnojnice u Koranu. Odavde je granica išla rijekom Koranom sve do mjesta sjeveroistočno od Furjana, gdje je prelazila na lijevu stranu Korane i prva humka za ovo područje 'postavljena je »pored hrasta u neposrednoj blr-
99
zini Korane, naprema maloj adi,121 između šklopskog i šturlićkog prelaza.P" Sljedeća, druga humka nalazila se u Koranskom lugu,124 »pored jednog hrasta, ... dzrneđu dva brijega«. Granica odavde prolazi »podno Radovanove kose«,125gdje je »pored jednog brijesta, na mjestu blizu potoka Hurjašnica«126postavljena treća humka. Četvrta humka bila je pored jednog velikog hrasta u podnožju brda, »na mjestu gdje se izlazi iz Furjanskog luga,127na ovoj strani .potokaPrivr.ilicev.P" Peta humka nalazila se »na .putu, između buk ovog i hrastovog stabla«, a kao šesti pogranični znak uzet je jedan golemi hrast »sa četiri rašlje«. Sedma humka postavljena je na brdo zapadno od Furjana i naprerna njemu. Ostaci razrušenog Furjana129 ostali su na lijevoj strani granične linije - na teritoriju Osmanske Carevine. Osma humka nalazila se blizu breze koja je postojala »između izvora Furjašnice i Brezovog polja.P? deveta »pokraj hrasta, na rubu padine naprema planini Mašvini«131adeseta »ušumi, između dvije jame«. Granica odavde izbija u polje sela Lipovac koje se tada nazivalo Rudeničko polje.132 U ovom polju, koje razdvaja planine Mašvinu i Blizn.icel'" 121Mislim da je ovdje riječ o adi koja se nalazi u Korani južno od Sklopa, kojoj je prema sjeveroistoku selo Ternovi, a prema zapadu selo Alagići. 122Išklop gečidi - Sklopski prelaz, brod, gaz. Selo Sklop nalazi se na Korani, jugoistočno od Slunja. 123Išturlik gečidi - Šturlićki prelaz, brod, gaz, Selo Šturlić nalazi se sjeverno od Tržca, na desnoj obali Korane. 124Koranski lug, kod Srkulja (str. 33) Bosco della Corana. Selo Koranski Lug nalazi se jugozapadno od sela Šturlić, a jugoistočno od Furjana. 125Kod Srkulja (str. 33) Radovan Cossa, nepoznato. 126Huryašniče - Furjašnica, rječica koja izvire ispod planine Mašvine, a ispod Furjana, kod Božić Sela, sastaje se sa rječicom Grabačnicom. 127Nalazi se istočno od sela Brezovac, pod planinom Mašvinom. 128Neutvrđeno. 129Na topografskoj sekoiji Sluin (MI, 1915) postoji toponim Gradina, na brdu južno od Furjana. 130Brezovo polje, polje sela Brezovac, jugozapadno od Furjana. 13,1 Mašvina, planina južno od Furjana. 132Kod Srkulja (str. 34, nap. 2) Rodenizco Polle, odnosno Rudenicko Polje, a na str. 34. Plesnicza. Riječ je o polju sela Lipovac, koje razdvaja planinu Mapvinu i Bliznicu. Gornji naziv danas nije u upotrebi.
100
postavljene su, pored puta koji ide poljem, i sljedeće tri humke. Četrnaesta humka se nalazila između planine Bliznice i Rudeničkog polja, odakle granična linija produžava prema planini Bliznici. Petnaesta humka postavljena je na putu u podnožju ove planine, odakle se granica uspinje na njen sami vrh, na kojemu je, pored jednog hrasta, postavljena šesnaesta humka. Odavde granična linija silazi niz Bliznicu i u njenom podnožju, na mjestu koje je tada nosilo naziv Delibašin razboj,134 postavljena je sedamnaesta humka. Granica odavde prelazi preko Lunbardaničkog druma.š" zalazi u Rakovičko polje,135 u kojemu je postavljena osarnnaesta humka, devetnaesta se nalazila »na ravnom prostoru, na mjestu gdje se prelazi preko malog potoka«,136 a dvadeseta je bila postavljena »na
Na izvoru rječice Grabovac
133Postoje dvije Bliznice, jedna pokraj druge. One razdvajaju područja Lipovac iSelišće. 134Delibaši razboyi - Delibašin razboj, kod Srkulja (str. 34, nap. 3) ... deUi Bassi Razboi (sic), odnosno Basi Razboi. Toponim pod ovim nazivom nepoznat. 135Polje sela Rakovice, sjeverozapadno od Drežnika, kojim protječe istoimena rječica. 136Ova humka nalazi se blizu lokaliteta koji se danas naziva Sajmište.
101
gornjoj strani potoka Rakovica=.!" odakle je »jednu osminu sata granica spomenuti potok«, pa je dvadeset i prva humka postavljena na platou iznad potoka.P" Granica prelazi ovo uzdignuće i silazi u ravnicu, pa je dvadeset i druga humka postavljena pored puta, a dvadeset i 'treća, u istom smjeru, iznad samog izvora Grabovca,139 nedaleko od puta i s njegove lijeve strane. Granica odavde vodi prema brdu I\l čijem je podnožju postavljena dvadeset ičetvr.ta humka, »kod hrasta, također na gornjoj strani spomenutog Grabovca«. Dvadeset i peta humka nalazila se »između hrda i izvora spomenutog Grabovca«, dvadeset i šesta »u blizini Šarčodola«140 dvadeset i sedma pored starog druma »uz jedan hrast sa dvjema rašijama, između dvije jame«, dvadeset i osma, idući odavde prema Ruji, koja se I\l ono vrijeme nazivala ,Run.avica,t>41 »uz stablo breze, također između dvije jame«, a dvadeseti deveta u podnožju ovog ,brda, također između dvije jame. Granična linija ovog područja završena je tridesetom humkom, koja je bila postavljena pored jednog hrasta ispod puta nad Koranom, na mjestu koje se i danas naziva Mlinski prelaz.':"
137Potok Rakovica, mala ponornica, koja protječe kroz ne'ravno i vrtačama bogato, kraško Rakovičko polje. Ponire u sa;' mom podnožju planine Bliznice, nedaleko od lokaliteta koji mještani nazivaju Švica. 138Ova humka nalazi se ti neposrednoj blizini današnje nove osnovne škole. 139Grabovac, ponomica, protječe kroz istoimeno selo koje leži između ~,a,kovice i Drežnika. Ponire blizu lokaliteta pod nazivom Jovina pećina. 140Sarčev dol, Sarčodol, kod Srkulja, (str. 34, nap. 5) Sarzodol, odnosno Groca Dol i Garca - dol, danas Sarčodol. Ova uvala leži jugoistočno od izvora rijeke Grabovac. 141Runjavica, Runavica ili sl,kod Srkulja (str. 34, :nap. 6) Rudavicza, odnosno Runjavicza. Ovaj naziv nije danas u upotrebi. Međutim, široko, blago nagnuto područje, koje gleda prema Grabovcu, mještani nazivaju Ruja. 142Degirrnen gečidi _ mlinski prelaz, kod Srkulja (str. 34, nap. 7) passagio del MoIino,odnosno Dejirmen gedschidi i Mli:narische Brticke. I danas se tako naziva prelaz preko Korane, jugozapadno od Irinovca, blizu sela Catrnja.
9. GRANICE PODRUCJA IZACIĆ I BIHAĆ . od Mli~skog prelaza na Korani započelo je razgraničavanje područja koje je pripadalo Izačiću143 i Bihaću. Prešavši Koranu granica je dšla pravom linijom i uspinjala se na brdo Pogledalac.l+' gdje je postavljena prva humka za ovaj sektor .~ bila je ogromnih dimenzija i drveće oko nje bilo je sasjeceno, a neposredna okolina raščišćena. Odavde je granična linija vodila grebenom brda Pogledalac, a druga humka postavljena je »na mjestu pod nazivom Koprivita kosa«145iznad današnje Stare ceste, koja se u ono vrijeme nazivala Željevski pUt.t46 Idući stai1no grebenom planina 'granica je vodila do treće humke koja je postavljena ·na putu za Vrževit,t47 »na mjestu poznatom pod nazivom Vrh Plješivice«.t48 Četvrta humka postavljena je na putu za FarkaiŠić,149na mjestu gdje ovaj put prelazi bilo Plješivice.P" To je bila i posljednja humka za ovo područje čija je 'granica dšla stalno grebenom planina »koje se nalaze naprema tvrđavama Izačić i Bihać«. 143Izačić - Izačić Grad, jugoistočno od Drežnika, a sjeverozapadno od Bihaća. 144~oš uvijek se .možeču1Jinaziv Pogledalac, iako narod ovo b~do naziva Pogledalci. Nalazi se iznad današnjeg seoceta Catrnja sjeverozapadno od .?remilka . a jugoistočno od sela Sabljakavo: ~pIC,.suma~Ja DO~JILapac, Ispostava Nebljusi, 1 :.25.000, ubiljezen J~ ~C?k.~h~et Unjka (b~z sumnje iskrivljeno od humka), zapadno od plješivičkih vrh~a Vl'torogi Trepetljikovac, a sjeveroistočno od Slroncevog. vrha, blizu glavne saobraćajnice, koja iz Udbine, odnosno, Donjeg Lapca, prelazi preko Plješivice i. vodi prema sjeveru. 145Koprdvita k~s~, kod .Sr~ulja(str. 35, nap. 5) Caprovita Cossa, odnosno Koprdvita kossa, Kuprovita i Koprivicza Berg. Neutvrđeno. 146Zeleve yoli - željevski put, put za željevu. Selo Zeljeva na ovom drumu ispod Plješivice leži jugoistočno od Izačića. Danas se ovaj put naziva Stara cesta, zapušten je i upotrebljava se samo u lokalnom saobraćaju. ' 147Vrževit, leži jugoistočno od vrhova Gola Plješivioa i Crni vrh, a zapadno od sela ZavaIje i Međudražje. 148To je Gola Plješivdca, vrh sa nadrnorskom visinom od 1649 m. . . .14U .Farkašik. yoli - put za Frkašić. Donji i Gornji FrkašiĆ, JUgOIStocnO od TItove Kori:nice,pod Plješivicom s krbavske stra:ne. 150Na karti "Pregledni nacrt, gospodarske jedinice Velika Plješivica - Drenovača«, u vlasništvu šumskog gospodarstva Go-
103 102
10. GRANICE PODRUCJA ORASAC, LAPA!C, HORICEVAC, STARA OSTROViICA:I KULEN-VAKUF Od humke postavljene na ,grebenu Plješivice, na mjestu gdje preko njega prelazi put za Farkašić, nastaje područje koje je tada pripadalo kuli Orašac,!" kuli čifluka Lapac,152 porušeno] tvrđavi Boričevac,us tvrđavi Stara Ostrovica15" i palanci Kmen-Vakuf.u5 Kao i za prethodno, granična linija i za ovo područje vodila je stalno ,bilom'Plalllina i u pravcu jugoistoka. Prva humka za ovaj sektor postavljena je na planini Kuk,ls8 »U blizini Klupae.P" Druga humka postavljena je na Maeinskoj planini,u8 »na mjestu pod nazivom Visoka lokva«.!S9Granična linija odavde izbija na Poljanu, koja se u dokumentima o razgramčenju naziva Duga poljana-š" i na mjestu gdje je prelazila preko Lumbardaničkog drumaš" postavljena 'je treća humka, a četvrta - posljednja humka 2Jaovaj sektor - postavljena je »iaJmeđJu Gradovite kose1'1 i Velikog Lisca«.162 151Sjeveroistočno od Kwen- Vakufa, na desnoj strani Une. m Gornji i' Donji Lapac, varošice ispod Plješivice, zapadno od Kulen-Valrufa. 153 Boričevac, jugozapadno od Kulen-Vakufa. 154 Stara Ostrovica, danas Ostrovdca, selo pored puta koji iz unske doline vodi, preko Boničevca, u Gornji Lapac. 153Vakf-i Una - Kulen-Vakuf, varošica na Uni, jugozapadno od Bihaća. . IS6Dio Plješivice i vrh (nadrnorska visina 1172 m) kojim prolazi put koji preko Plješivice spaja Lapačko i Knbavsko polje. 157 Klupe, Klupa, kod Stl'Ikulja(str. 35, nap. 13) Culpa, odnosno KLupe.Lokalitet pod ovim nazivom nepoznat na terenu. Međutim, samd vrh Kuka gledan od vrha Celine, dakle u pravcu jugozapada, izgleda stepeničasto, upravo kao ogromne klupe poredane jedna iznad druge. 158Mazin yaylasi - Mazinska planina, sjeverozapadno od Mazina. 159 Visoka lokva, kod Srkulja (str. 35, nap. 14) Kisooolocona, odnosno Vdssoka Loqua. Na ovom području postoje brojne vrtače u kojima se voda zadržava samo privremeno. Neka lokva u kojoj se voda zadržava preko čitave godine ne postoji. 180 To su kosanice koje pnlpadaju stanovnicima Mazina. Danas se čuje naziv Poljana. 1$1Gredovita kosa, jugoz8ipadnood sela Brezovac. I danas je u upotrebi ovaj put koji vodi p~anini Cememici. lU Ima vdše brda, planina i vrhova koji se nazivaju Lisac. Ovdje je riječ o Brezovačkorn Lisou (1111 m nadmorske vdsine),
104
11. GRANICEPODRUCJA
SRB
Od humke na Brezovačkom Liscu eapočelo je povlačenje granice za područje Sl1b.183 Ono što je karakteristično i za ovaj sektor jeste to da je i njegova granica dšla stalno grebenom planina. Granična linija izlazi ona planinuCemernicu,164 na čijem je VMU »pored bunara«18S postavljena prva humka (la ovo područje. I druga humka postavljena je na. Cemernici, »na mjestu poznatom pod nazivom Dabaršticae.P" Treća humka postavltjena je na vrhu brda Kupirova.r" »koje se nalazi na završetku spomenute planine Čemernice«. Sa ovoga vrha granična linija vodi na vrh Stražbenice,188 »koji gleda prema nahiji SI'b«. Na ovom vrhu postavljen je četvrti granični znak, a peti - velika gromila od kamenja - postavljen je »uvrh klanca Popina,!6' na desnoj strani puta, 'Uz jedno veliko stablo«. Odatle .granica vodi uzbrdo prema samom vrhu planine Popuštak.P" a šesta ,humka postavljena je »na jednom golom koji se nalazi sjeverozapadno od sela Brezovac a ne o brdu Lisac koje leži istočno od Gornjeg Lapca.' , 1«1 Gomji i Donji Srb, jugoistočno od Mazina a sjeverno od Knina. 184 Ovdje je riječ o Cemel'lnicikoja se pruža jugoistočno od MaZlina,prema Dabašnioi, a ne o Cemernici između Dabašnice i Srba. 165 Na planini Cemernici izvire i ponornica Bukovac a na njenom grebenu ima više izvora čija je voda čuvena po' svojoj hladnoći. Svi ti izvori d poniru na njoj izuzev rječice Dabašnice. Ul Dabarštiče Dabašnica, kod Srkulja (str. 36) Dobaristicza, Dabašnlca, u donjem toku Srebrenica. Izvire na planini Cemernica, a selo Dabašnica, na ovo] rječici, leži istočno od Srba. 117 ~upiTUha, Kopiruha, kod Sl'Ikulja(str. 36, nap. 1) Copiruha, odnosno KCllPiRucha i Kuppi Ruha - kaj i selo Kupirovo, sjeverozapadno od Male Popine, 118Stražbenica, naziv koji se često susreće u blizini ove granične loinije(up. i nap. 69). Ovdje je riječ o Stražbenicr sjeverno od sela Dabašnica, a ne o Stražbenicl sjeverno od sela Donja Suvaja. let Riječ je o Klanou na putu južno od Kupirova a istočno od Velike PO!pme,koji se danas naziva i Srbski klanac. 170 Popištak, Popuštak ili sl. kod Srkulja (str. 36, nap, 2) POpistak, odnosno Popistjak. Ovakav naziv za neko brdo Hi planinu na ovom području ne postoji. Riječ je, svakako o planini Poštak, koji se proteže jugoistočno od Male Papine, asjeveroistočno od Velike Popine.
105
i dugačkom brdu«.11l Sedma humka postavljena je na samoj planini Popuštak, na jednom visokom kamenu. Ove dvije posljednje humke nisu -bile daleko jedna od druge »i jasno se vide«. Odavde granica ide sasvim pravom linijom grebenom planine Popuštak. K.orital72 su ostala na desnoj strani granične linije. Osma humka postavljena je na jednom visokom brdu planine Popuštak, upravo naprema Maloj Popini.l7S Granica odavde produžava u istom pravcu, a posljednja - deveta humka na ovom dijelu granice postavljena je »na desnoj strani karnenitog vrha :koji se zove Ravni Popuštak,'?' tako da gleda na sve četiri strane«.
,
12, »GRANICA PREMA HRVATSKOJ«
Od humke postavljene na 'Ravnom Poštaku granica silazi do Vilinog klanca;'> u .kojemu je, s lijeve strane puta, postavljena prva humka za ovo područje. Granična linija odavde vodi pravo na vrh Crnog vrha, koji je bio poznati pod imenom Runava glavica.':" Na ovom vrhu postavljena je druga humka, velika i od kamena, a drveće oko nje bilo je sasječeno .i neposredna okolina .raskrčena. Treća humka postavljena je u Žujinom polju,177 odakle se granica uspinjala »i na mjestu zvanom Rujnak«178 postavljena je četvrta humka. 171To brdo, koje leži između Srbskog klanca i planine Poštak, danas se naziva MiškovJ.ćavrh. 112Korita, naziv .koji je i danas u upotrebi za ovo područje pod bjelogoricam koje je dzbrazdano mnoštvom jaruga i' vododerina. . 113Mala Popina, nalazi se, južno od Velike Papine, na putu za Knin. 114Neutvrđeno. 115Vilin klanac, sjeverozapadno od sela Plavno, ,jugoistočno od Male Papine. 116Kod Srkulja (str. 36)... Cerni Virh, e coll' altro inome Runade Glaniza ... i nap. 3: Runja Glavicza i RunjaV-il"Glavica, Riječ je o Crnom vrhu južno od Vi1inklanca a sjeverno' oo'Zujinog polja, a ne o Crnom vrhu iznad Vilin klanca, koji, oStaje prilično istočno od granične linije. ','. -: ' ' ; ." . 111ZujJ.no polje, južno od Vdlin klanca a zapadOO'oo Plavna: 118Rujnak, Rojna:k ili sl. Kad Srkulja (str. 36, na.p: '7) Rulnac, odnosno Runjak. Nepoznato. ' .' '.)"
106
:.'
Odavde je .granična linija izlazila na vrh hrda Kita,179 na kojemu je, pored njive, postavljena peta humka. Šesta se nala- ' zila nedaleko od današnjeg zaseoka Pašići, u Metiljavom doCU,I80pored jednog hrasta, a sedma na mjestu pod nazivom Bilo brdo.181 Osma humka nalazila se 'ria Otonskom brdu, koje se tada nazivalo i Otonsko hilo,18! a deveta na području Otona, »usred njive s lijeve strane puta«. Granična linija odavde, prešavši preko potoka Kusa<:,l83vodi uzbrdicom i uzlazi na Debelo brd.o,184na čijem se vrhu .koji se zove Medvidija glavica,l85 završava tursko-austrijska, anastaje tursko-mletačka granica. Predstavnici svih briju država zajednički su odlučili da se ovo mjesto, koje predstavlja stvarnutromeđu, označi ljepše i izrazitije, pa je podignuta »jedna velika humka, bolja, ljepša i viša od ostalih« i postavljeni su posebni znakovi na tri strane, koji su ukazivali na granične linije između Austrije i Turske, Austrije i Mletačke Republike i Mletačke Republike i Turske.
t7t KIta, brdo koje se nalazi dstočno od sela Pribudić a sjeverno od Otona. Danas se ona naziva Cupkavića kita. Leži s desne strane vijadukta na' željezničko] pruzi Knin-Gračac. 180Metiljavi dolac, kod Srkulja (str. 36, nap. 8) Metlevi Dolaz, odnosno Metaljavd Dolacz i Metuljavi Dolacz, nalazi se istočno od Bendera, kod današnjeg zaseoka Pašići. t81,Bilo brdo, i danas pod istim nazivom. Kod Srkulja (str. 36) Billa Berdo. Na njemu također postoji tzv. gradina. Bilo brda leži iUŽIW .od CUpkovića .kite. ISt Brdo iznad Otona sela sjeverozapadno od Knina. Danas je preovladao naziv Crkveno brdo, po crkvi sv. Ilije, koja se nalazi na njegovom vrhu. I danas postoje prilično dobro očuvani ostaci pOgranične gromile. ' , ' • - ,l~ ~usa~, lUeva prttočica Zrmanje, Ističe iz malog planinskog jezera koje se zove ,Kusačko jezero. , 184Debelo .brdo, sjeverozapadno od Knina. 111 Medvedija glavica,danas Medveđak, vrh Debelog brda, koje leži .sreveroeapedno od Knina,
107
.~
III. RAZGRANIČENJE SA MLET AČKOM REPUBLIKOM A. UGOVOR O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM (PRIJEVOD)
CARSKA AHITNAMA I MLROVNA ISPRAVA KOJE SU DATE MLETACKOJ REPUBLICI Uzrok pisanja ovog meritornog dokumenta i raelog sastavljanja ovog autentičnog teksta je sljedeće: Zbog neprijateljstava koja traju već nekoliko godina između uzvišene države i Mletačka Republike trpjeli su svi podanici. Takvo stanje je ponovo zamijenjeno prijateljstvom i ljubavlju. Radi oživljavanja dobrosusjedskih odnosa posredovali su, davali inicijativu, polclanjali naročitu pažnju, pokazali naklonost i privrženost prema miru i dobrosusjedstvu iz saosjećanja prema božijirn robovima, ponos visokih hrišćanskih starješina, utočište ponosnih velikana, mudri upravljači stvari hrišćanskih naroda, nosioci sjaja i dostojanstva, posjednici dokaza slave i ugleda, Viljem Ul, kralj Engleske, Škotske i Irske i državni staleži Holandije - neka se sve njihovo završi dobrom i pravim .putem. Kada su se sastali izaslanici dviju strana u mjestu zvaonm Karlavci na sremskoj strani, blizu granice, uzori velikana hrišćanskog naroda lord Viljem Paget, visoki ambasador kralja Engleske, i ambasador državnih staleža Holandije, sinjor Jacob Kolijer, obavili su kako treba usluge posredovanja između dvije strane zahvaljujući svojoj revnosti. Kada su uz njihova posredovanje naše punomoći pa starom običaju razmijenjene i proučene i kada su pitanje mira i dobrosusjedstva na osnovu punomoći i ovlaštenja carskom zapoviješću stavljena na diskusiju i razgovorvna nekoliko. sjednica razgovarano je o. pitanjima mira i dobrosusjedstva sa uzorom velikana briščanskog naroda izaslanim ambasadorom pomenute Republike sinjor-kavalirom Karlom Rucinijem. Ali, lako je vrijeme za razmatranje stvari bilo pogodno, usljed toga što su se pojavile razne teškoće, on je oklijevao u
i
3·
f
sklapanju mira i dobrosusjedstva, Stoga su uzori velikana hrišćanskog naroda iza slani ambasadori njegovog veličanstva rimskog irnperatora i Poljske uz znanje ambasadora posrednika i uz saglasnost sviju postupili na osnovu iznesenih irnprovizovanih prijedloga, naročito kako je i~nesena u trećem članu tih prijedloga. I rak od petnaest dana, kaji je opet uz znanje dviju strana utvrđen da potpisivanja isprava i njihove razmjene, 'bio je blizu isteka. Kako od strane pomenutog mletačkog ambasadora nije nikako donesena konačna odluka ta je i Mletačka Republika razgovarala na najlj epši način pa nas i pa Mletačku Republiku o odredbama koje su sporne, s tim da budu priključene miru i sporazumu kaji je božijom naklanošću zaključen između dviju strana, a nesebičnim nastajanjem opet ambasadora posrednika između Osmanske države i pamenute Republike, U'Z pridržavanje i poštovanje osnovne isprave kaja je prije ovoga bila rtrkovodni princip između Osmanske države, ćesara i Mletačka Republike s tim da bude preliminarij 'za stvar sklapanja mira, razgovarano je o. slijedećih šesnaest odredaba, i one su Iormulisane kako. slijedi: Cl. 1. Kako su sada u posjedu Mletačka Republike u unutrašnjosti Moreje gradovi, tvrđave, kasteli, varoši, sela, brda, rijeke, jezera, šume, luke i sve što je unutar tog kruga, u svajoj ukupnosti, neka to sve ostane u njihovoj ruci i posjedu, bez uznemiravanja. Neka se kao granica uzme međa na morskoj strani ipooadirna na mjestu gdje se nalaze ostaci starog zida, .tako da ne bude nikakvog miješanja i presizanja, niti iz pravca Moreje prema Velikoj obali niti iz pravca Velike obale premageanici Moreje. Cl. 2. Pošto je Velika obala u posjedu uzvišene države neka sva ostane pod upravom uzvišene države, potpuno onako kako je bilo u početku ovog posljednjeg rata. Neka se od strane Mletačke Republike evakui:še tvrđava Lepant, neka se sruši kastel zvan Rumeli kaji se nalazi na obali Lepanta, a također i tvrđava Preveze, neka u tom predjelu Velika obala u potpunosti ostane u pređašnjem stanju. Cl. 3. Neka ostrvo Ajamora i njegova tvrđava i mjesto do mosta zvano Pračja ostanu u posjedu i pod upravom Mletačke RepUibUke, s tim da nikako nemaju prevelike veze sa Velikom obalom, kao i ostrvo Lefkada koje je uz samu Ajamoru.
108 109
Cl. 4. Nakon određivanja granice u Dalmaciji neka se potom izvrši evakuacija Lepanta i rušenje kaštela zvanog Rumeli i Preveze, a za to vrijeme neka se posada tri pomenuta mjesta zadrži u njima da ,bi se spriječili i otklonuli napadi i motivi napada, i neka se uopšte ne zalijeću do Veli'ke obale, te neka, bilo pod kakvom izlikom ne prave nikakve zahtjeve. Stanovništvo pomenutih mjesta ako hoće neka ostane, a ako hoće neka ide, neka se na njega ne vrši nikakav pritisak. Cl. 5. Neka se zajednički koriste pomenuti zaljevi između Velike obale i Moreje i neka se inicijativom obiju strana očiste od izgrednika. Cl. 6. Ostrva, koja se nalaze u Sredozemnom moru i u drugim morima u tom području, neka u stanju u kakvom su se nalazila početkom posljednjeg rata ostanu u posjedu uzvišene države. Harač i drugi porezi ili sve drugo što god je od strane Mletačka Republike u toku ovoga rata uvedeno neka se ne traži od strane pomenute Republike. Cl. 7. Neka uzvišena država ne traži zacstala davanja, a ubuduće porez, od Mletačke Republike, za ostrvo Zakišla, ili od njegovog stanovništva. Pošto [e ostrvo Egina u posjedu Mletačke Republike, neka sa svojom tvrđavom ostane kako jeste u njenoj vlasti. Cl. 8. Tvrđave Knin, Sinj, Gabela i Čitluk u Dalmaciji sada su u vlasti i pod upravom Mletačke Republike i neka opet ostanu u njenoj vlasti i pod njenom upravom, bez uznemirivanja. Pošto je važno da njihovo posjedovanje bude očevidno i da podanici dviju strana žive mirno i spokojno, a pošto je potrebno da i granice shodno tome budu određene, kako ne bi dolazilo do bilo kakvih sporova i kako ne bi preostala bilo kakva situacija koja bi narušavala mir na granicama, dvije strane su se sporazumjele da se povuče prava linija od kninske tvrđave do tvrđave V.rlika, odatle do tvrđave Sinj, odatle do tvrđave Zadvarje koja se naziva Dvare, odavde do tvrđave Vrgorac, a odatle do tvrđave Čitluk, i da se razdvoje granična područja tako da mletački teritorij unutar spomenutih linija i krajevi, kasteli, tvrđave, kule i utvrđena mjesta prema morskoj strani ostanu u posjedu Mletačke Republike. Zemlje, lorajevi i u njima utvrđene kule i utvrđena mjesta, koja se 'nalaze izvan tih linija neka ostanu 'ti posjedu i pod upravom: uzvi .•
110
šene dr~ave. ~~~duć: n~ka .s~ dviju strana ne bude nikakvog nasrt~nJa, pr.~lrlvanJa 1 prrtiska. Opunomoćenici koji su određeni od dVIJU strana za određivanje ovih granica, neka na:~e d~ spomenute granice budu određene (istaknute) na nacm kOJ.l uz međusobnu saglasnost ocijene podesnim, već pre~a odhka.ma. (sposobnostima) mjesta: nenaseljenim područjem, Ih šumama, lli rijekama i rječicama, a na mjestima koja ne~aj.u m~ućnosti za isticanje [granične linije] rovovima, kocevima 1 kamenjem. Da bi tvrđave u mletačkoj vlasti imale i ispred sebe zemlje u potrebnoj mjeri, neka se od strane opunomoćenika koji su zaduženi za granicu odredi ispred tvrđava Knin Vrlika, Sinj, Zadvarje, Vrgorac i Citluk zemljište od jednog sata hod~, li~ijom pravom ili kružnom, već prema zahtjevu (potrebi) mjesta. Bok tvrđave Knina pada prema granici ćesarova teritorija u pravcu Hrvatske i neka se ne okrnje interesi nijedne od tri strane 'koje se graniče na tom mjestu i neka se kako je to utvrđeno 'ti ovom globalnom miru i sporazumu' poštuje uvijek pravo svake strane. Neka nad pomenutom gra~~com bdiju obje strane. Acko
111
(ambasadora) ćesara, engleskog kralja i državnih staJeža Nizozemske, koji se nalaze na sreeno] Porti, to !bude riješeno na prijateljski način. Neka zbog ovakvih i drugih graničnih sporova ne dođe do bilo kakvog nasrtanja, neka se ne narušava mir i spokojstvo mirnih podanika i neka se (ti sporovi) ne smatraju uzrocima za promjenu mira i dobrosusjedstva zaključenog sa uzvišenom državom. Cl. 9. Zemlje i krajevi dubrovačkih knezova neka budu neposredno uz zemlje i krajeve uzvišene države. Neka se ukloni ono što sprečava neposredni dodir i pomiješanost zemalja uzvišene države i pomenutih knezova. Cl. 10. Pošto su Novi i Risan u predjelu Kotora' sada u posjedu i pod upravom Mletačke Republike, neka sa svojim zemljama, ~bezuznemiri vanja, ostanu u njenom posjedu i pod njenom upravom. Ako na toj strani ima u njenom posjedu bilo kakova ranija tvrđava, neka opet ostane u njenoj ruci. Neka opunomoćenici određeni za povlačenje granice od obiju strana budu ispravni, iskusni ljudi, i neka i ovu važnu stvar pravično i nepristrasno obave, neka razgraniče krajeve i na toj strani, neka postavljanjem određenih znakova povuku granicu, tako da svi, bilo kakvi razlozi za nesporazume budu otklonjeni oj odstranjeni. Ali neka i na ovoj strani ne bude presječena potpuna, neposredna veza izmedu zemalja Dubrovnika i zemalja uzvišene države. Cl. 11. Kada bude pogodno vrijeme za povlačenje granice u predjelima Dalmacije i Kotora neka se opunomočenici, određeni za obavljanje ovog posla prethodno međusobno obavijeste i neka dođu na neko pogodno mjesto sa svojom pratnjom, odmjereni i u jednakom broju. Ovaj posao neka započnu sa proljećem. Neka s pažnjom i breo pristupe povlačenju granica na pornenutim stranama i neka u roku od' dva mjeseca obave svoje dužnosti. Cl. 12. Pošto je potrebno da podjednako s obje· strane budu predmet mržnje i gnjeva oni koji su; ma koliko DmC!lo da se želi postojanost, prijateljstvo i spokojstvo pOdilllika abiju strana, toIliko podložni svojim ćudima i strutima;koji 'SU pod pristlom svojih ustaljenih navika, koji za vrijeme DUr~krađama i presizanjem narušavaju mir na. grame8mia.'Dek8se ovakvi izdajnici ma koje vrste bili, neprihva.)u. \i De,alte,
112
neg~ neka ~e .potraže i iznađu da bi bili kažnjeni prema zaSlUZI,za prrmjer drugima. Neka bude onemogućeno druženje sa ovakvim smutljivoima i prikr-ivanje smutljivaca.
!~.
Cl. Neka. dVj.ema stranama budu dozvoljeni opravci, poprav~l. 1 utvrđ1Va~Je tvrđava koje su u posjedu i pod upravom dVIJUstrana, ah neka se od sada ne podižu nove tvrđave na mjestima koja su blizu granice. Neka se od strane Mletačke Republrke također ne podižu tvrđave na rubovima Veiilke obale, koje su srušene, Ali neka se uspostavljaju varoši i sela na svim mj~stiana koja ~ od koristi podanicima, i neka se, shodno dobrosusjedstvu, vodi računa o postupcima između dvije ~trane. Kada ~~u njima dođe do bilo kakvog spora neka se iza toga starješine i upravnici sastanu na nekom mjestu i neka po pravdi pravičnosti i prijateljstvu, otklone i odstrane uzroke koji dovode do sporova. Cl. 14'. Neka. se uzme u obzir praksa koja je objašnjena u prethodnim ahitnamama u pogledu njihovih vjerskih obreda, razmjene i puštanja zarobljenika, i trgovačkih pitanja, i neka se dozvoli mletačkom ambasadoru da izloži mome uzvišenom carskom prijestolju, osim gornjih i druge njihove povlastice. I neka se, i zbog ovoga mira, potvrde uzvišene zapovijed:i,. koje su prije ovoga blagonaklono date Mletačkoj RepubhC'l, za obavljanje njihovih obreda, za puštanje njihovih zarobljenika i za trgovačke poslove. Neka trgovački poslovi ostanu onakvi kakvi su bili prije ovoga rata i neka mletački trgovci žive mirno sa povlasticama koje su njima blagonaklono dodijeljene. ' '. Cl: 15. od dana kada su izaslanici ćesara i Poljske potpisali lSpravukojom su za M1etačku Republiku preuzeli obaveze do dana kada 6e izaslanici uzvišene države i Mletačke RepU!blike,'bez posredništva, potpisati ispravu, neka se s obje strane dokinu napadi na kopnu i moru i neka se lijepo postupanje ,Uspostavi obostrano. Određen je rok od trideset dana da bi se .poslalo obavijest u Bosnu, Albaniju i Dalmaciju kakob.i.se malo vrijeme ove obustave neprijateljstava, a rok od ~r~ dana za Krit, Morejska ostrva i druge krajeve na tojstran.t"lNeka od strane uzvišene države i pomenute Republike-u:PCHlletlutom'v.remenu ni na kakav način ne bude postupano 8upr(ltno'oV'im odredbama da bi se omogućiio njihovo a -
Granice bos. palaluka ...
113
poštovanje. Neka se također dade potpuno pismeno oproštenje svim podanicima, neka se pređe 'preko svih djela i nedjela, ma kakva ona bila, koja su počinili za vrijeme rata, neka se na taj način ubuduće niko od onih koji su 'Osumnjičeni, ne uznemirava kažnjavanjem.
01. 16. Kada među izaslanicima dviju strana, kao što je naznačeno na kraju ovih odredaba, bude ovaj dokumenat raščlanjen i bez posredništva potpisan, neka se donese odluJka o trajanju mira i dobrosusjedskih odnosa između uzvišene države i Mletačke Republike. Također neka se razgovara o odredbama koje nisu u vezi sa teritorijem i granicama, nego su više vezane za prijateljstvo i međusobno lijepo postupanje. DODATAK. Među nama je ovako dogovoreno i preuzeto kao obaveza. Ako spomenuti mletački izaslanik dok smo mi ovdje, pl'~hvati i odluči da stavi potpis i pečat, neka sadržaj i slijed cijele ove isprave napiše, potpiše perom i providi pečatom, potvrdi i nama preda, i tome sljedstveno neka i od nas uzme ispravu potpisanu i proviđenu pečatom, a to sve pod uslovom da gore zabilježene odredbe ne budu mijenjane, rnodifikovane, proširtvane i sužavane, i da se ni na kakav način ne okrnji njihova suština. Osim ovoga svega neka stvari za koje se smatra da su pogodne za jačanje obnovljenog prijateljstva, budu, uz pristanak obiju strana, dodate, ali neka se nipošto ne mijenjaju odredbe o terltoriju i granicama. Alko pomenuti mletački ambasador i izaslanik, pošto mi odavde krenemo i odemo, ostane sam ne završivši svoj posao, da bi, na osnovu ove isprave, 'Ovu ispravu primio ti sa njenim prihvatanjem da bi je poslao i dostavio u ruke ambasadcra-posrednika koji potvrđuju njeno prihvatanje, dat je Mletačkoj Republici rok od trideset dana počevši od dana sklapanja globalnog mira i prijateljstva. Najzad određeno je vrijeme od dva mjeseca nakon dolaska u Beč dzaslanika Visoke države da bi se u Beču .između predstavnika uzvišene države i Mleta:člke Republike završile stvari koje se odnose na prtjateljstvo dviju strane i ove odredbe, AH ako Mletačka Republika ne prihvati gore nsznačene dogovore i uslove i ne pristane na njih, neka mle~k! i2a':" slarrik ponovo razgovara o ovim odredbama opet pomenutim cijenjenim posredstvom i uz prisustvovanje na sjednici jednog
114
od dva opunomoćenika česara, N'Oneka se ipak podjednako s obje strane poštuje, uzima u obzir, ne mijenja, ne modifikuje;. nego' neka se čuva i izvršava 'Osnovna isprava koja je prije ovoga utvrđena i potvrđena uz svojevoljan pristanak i saglasnost 'Obiju strana, sa svim njenim uslovima i uvjetima. Neka se ne dozvoli mogućnost da od odredaba koje su eksplicirane u ovoj ispravi jedna od dviju strana imadne v,i~ekoristi. ~e~·a se poštuju uslovi i uvjeti uneseni u osnovnu Ispravu k?]a ]~ prihvaćena s obje strane li neka u vremenu od šest mjeseci, od dana kada ambasador uzvišene države dođe u Beč, mletački izaslanik perfektuira i zaključi mirovne odredbe, te neka izvrši primopredaju rukovodne isprave i neka se Mletačka Republika uključi u rrriir i mirnodopske odnose. Kao što je izneseno u odredbama koje su gore zapisane neka u tom vremenu prestanu neprijateljstva, neka se na kopnu i mo:ru p?~puno 'Obustave i otklone napadi i neka ne dođe do situacija koje su suprotne ovim odredbama. Ako pak pomenuta Mletačka Republika ne bude završila posao oko mira i mirovnih odnosa u vremenu koje je određeno smisaona suština tih njenih poslova poslije ovoga neka pada u njenu odgovornost i na~ležnos~. Amb~sado:i i izasl~nici pomenutog ćesara, na osnovu ovdje zaklJučem~ do~atIh odredaba 'i s obzirom na potpuna njihova punomoćja koja su im prdje 'ovoga data od strane ćesara i kralja Poljske, i~~ali su rukovodnu ispravu na latinskom jeziku, potvrđenu nJI~ovim potpisima i njWhovimpečatima o šesnaest članova, uz svjedočenje amioosadora-posređnika, pa smo i ~i, na. osnovu potpunog našeg punomoćja i ovlaštenja, pr~d~l: ova~.doku:nenat koji smo potpisali svojom rukom i provddili SVOJimpecatom, s tim da bude rukovodna isprava.
Bog potpomaže ispravne stvari. .Napisano Iskerlet
..
8"
;
.
24.redžeba
1110. g. po hidžri.
o~lu Najskrušeniji od robova Gospoda Boga - najvećeg darodavaoca Rami Mehmed, reIS'UI kutta.b
115
B. GRANICE PREMA MLET ACKOJ' REPUBLICI
1. GRANICA
OD TROMEĐE NA DEBELOM BRDU DO KNINA
Granica bosanskog pašaluka prema Mletačkoj Republici započinje od velike humke, odnosno gromile - kako se u dokumentima o razgraničenju sa Venecijom nazivaju ovi pogranični znaci - koja je postavljena na Medvidijoj Glavici na Debelom brdu,' sjeverozapadno od Knina i koja, u stvari, predstavlja tromeđu. Osmim članom ugovora o miru između Osmanske Carevine
116
bića! prema Kotaru«." Cetvrta gromila na ovom pravcu nala-: zila se blizu današnjeg sela Žagrović," na vrhu krševitog brijega koji se naziva Kameno brdo.? Ova gromila predstavlja posljednji pogranični znak postavljen na pravoj liniji povučenoj od tromeđe prema Kninu, i istovremeno prvu gromilu polukružne ld:nije, koja je opasivala Knin sa sjeverozapada i sjevera. 2. GRAu~ICNI LUK OKO KNINA Od gromile postavljene na Kamenom brdu, na području sela 2agrović, započinje polukružna linija: iznad Knina. Idući ovom linijom prva gromila postavljena je s desne strane puta, naprema prethodnoj gromili. Druga je postavljena s lijeve strane puta, koji dolazi u Knin iz Dumača." Treća gromila postavljena je s desne strane potoka Radiljevac," uvr brda, iznad jedne oštre litice.10 Sljedeća, četvrta gromila postavljena [e ispod obronka, također pod jednom Iiticom, »na putu koji ide prema kući Husejin-age Čiverioe«. Granična linija odavde ide preko obradivog Pisarevog polja,'! vodi prema jezeru koje je tada bilo pod trskom,!2 gdje je u livadama u blizina. samog jezera postavljena peta gromila. Granica sada produžuje preko jezera, zatim preko livada s njegove druge strane, prelazi ri, Područje i selo sjeverno oci Knina. Teritorij stare županije Luke, Gornji i Donji Kotari u nekadašnjem ličkom sandžaku zvao se nahija Kotari, a nalazio se između Zrmanje i Krke. Up. Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, str. 116. • Zagrovići, selo sa više zaselaka. Leži između Debelog brda i Knina. 7 Kameno brdo, i danas pod istim nazivom, nalazi se na području sela Zagrovići, udaljeno je oko 1 km od predhodne gromile. 8 Dumače, tako se i danas naziva područje ,pod šumom i pašnjacima sa nekoldk:ozaselaka. Nalazi se sjeverozapadno od Knina. Pripada katastarskoj opšUni Strmica. • Radiljevac, potok, desna pritoka Krke, u narodu, međutim, živi samo naziv Radljevac. 1. U ovom pravcu ima više oštrih litica. Litica o kojoj je ovdje riječ najvjerovatnd:je je ona !roja se malazd iznad današnjeg zaseoka Raškovići. 11 ·Y.aziciovasi Pisarevo polje, u ZA (115 a) Sagezizno Poglie" bez sumnje polje današnffh zaselaka Kolundžije i Raškovići. , .lt Ovo jezerce u Kninskom polju postoji i danas. li
117
jeku Butišnicu'! i i;ZJbijau Kninsko polje.u Šesti pogranični znak, a ,bila je to humka od zemlje, postavljen je na današnjoj Kalatovoj glaVlici.15 Slijedeći stalno luk ove granične linije izbija se na prostor iJzmeđu dvaju putova.P koji vode prema Kninu i prema mostu TopoljeP Na prostoru između njih postavljena je sedma humka. Osma je bila na brežuljku Ledenica.P a deveta blizu rječice Orašnice.P »na gornjoj strani puta koji dolazi iz Hrastovca-.w Deseti pograničnd znak je ponovo gromila od kamena, a nalazila se u neposrednoj blizini Crnog vrila'" »U Sridoriku«.22 Granica odavde vodi preko obradivog zemljišta ispod brda Bralovci," u ataru sela Kovačić,24 i na jednom karakterističnom kamenjaru postavljena je jedanaesta gromila, Dvanaesta je bila »iznad Seličina kućišta«,25 trinaesta na brežudjku Brušnjača.š" četrnaesta ispod današnjeg brežuljka Gradina.F »na putu koji dolazi sa Plješevice«,2B a petnaesta gromila postavljena je na desnoj strani 13 Butišnica, desna pritoka Krke. u Kninsko polje, sjeverno i sjeverozapadno od Knina. 15 Kalatova glavica nalazi se na lijevoj strani Butišnice i sjeverno od Krnina. 16 Ovi putovi su i danas u upotrebi. U blizini se nalaze kuće Mirkovića. 17 Most u Topolju, oko 4 km od Knina prema Vrlici. 18 Ledenica, brijeg u Kninskom polju, koji leži između zaseoka pod nazivom Guga i sela Vrpolje. 19 Orašnica, također desna pr,itoka Krke. 20 Toponim sa imenom Hrastovac, Hrastoč ili sl. nisam mogao utvrditi. 21 Izvor i potok Crno vrilo, danas, kao sporedni dio vodovodne mreže Knina, svojom veoma pitkom vodom napaja dio gradskog područja oko željezničke stanice. 22 Srdorek, Sridorik ili sl., u ZA (115 b) Soridovich, ovaj naziv odavno nije u upotrebi. 23 Bralovci, brežuljak u Kninskom polju, nalazi se u blizini današnjih zaselaka Jelići i Kotaraši. 24 Kovačić, selo u Kninskom polju. 25 Lokalitet pod naeivom Seličino kućište danas više ne postoji. 28 Brušnjača, blago uzdignuti brežuljak pokrlven niskom šumom, prostire se između Crnog vrila i brežuljka Gradina. 27 Brefu1j'8Jk Gradina, to je današnja Gradina, zatravljeno brdo upravo iznad mosta preko Krke uTopolju. 28 Ovdje je riječ o Plješevici Istočno od Golubića, a sjeveroistočno od Knina. Domaće stanovništvo naziva je i Golubijska PIješev:ica.
118
puta »ko.ji ide prema kutli Topolje, mostu i mlinovimae.w Granica ovdje prelazi preko rijeke Krke,30 a šesnaesta gromila postavljena je »naprerna jednoj karakteristično] stijeni«. Sljedeća, sedamnaesta gromila postavljena je između dva puta koji od Topolja vode »prerna Lopuškorn mlinuš! i l{,osovu«,32 a nalazila se ispod brda koje i danas nosi isti naziv - Borova kosa.33 Odavde je granica vodila samim putom. Kao pogranični znak. ubilježena je i Ijedna jama ispod puta, u čijoj je blizini ?ranI~.a prelazila ovaj put, a osamnaesta gromila postavljena Je s lijeve strane ovog puta, tamo gdje se on spušta u ravnicu nešto prije Lopuškog je:rera34 i Lopuških stijena.šš Devetna~ ,esta gr?~H~. predstav~jQ i posljednji granični znak na polukružno] Iiniji 'Oko Knma, postavljena je ispod puta, pošto se »malo prođu Lopuške stijene«, a nedaleko od današnjeg zaseoka Ubovići, koji leži jugoistočno od Knina. v
3. GRANIČNI
PRAVAC
KNIN -
VRLIrKA
od posljednje gromiJe postavljene na polukružnoj liniji oko Knina započinje granični pravac prema Vrlici. Prva gromila na ovom pravcu bila je »na mjestu koje se može dobaciti kamenom iJZ.ruke«. Drugi pogranični znak, koji je bio ogromna gromila od kamena, postavljen je na »Lopuško brdo. drugim imenom Vijenac«,36 na mjestu koje leži Ulazamišljenoj pravoj lintji povučenoj sa brijega kod sela Lopuše'" prema I danas postoje ostaci ove kule i mLinovi. Ned~leko o~ Topolja prema Vrlici, pod samim vodopadom ~JeČ1~e K~lć,.IIl'alaZise ,izvor.Krke. U topografskim kartama pogresno Je ovaj dio Krke do Knina označen imenom Krkić. SI Lopuški mlin, jugoistočno od Knina, na putu Bisk.upija-Topolje. 31 Kosovo, široko područje sa brojnim selima južno i jugoistočno od Knina. ' aaBorova kosa, brdo iznad sela Kovačić .f Topolje. 34 Lopuško jezero, jugoistočno od Kmina, postoji i danas pod istim nazivom. 86 Riječ je o stijenama koje se nalaze iznad Lopuškog jezera. Stari1i mještani i damas Ih nazivaju Lopuške stine. • Voijenacili Lopuško brdo, danas je preovladao naziv Vijenac, ,prostire se jugoistočno od Knina. 17 Lopuše, selo jugoistočno od Knina. 18
•
,
i
.:.
• 30
119
velikoj, impozantnoj litici na planini Kozjak.38 Treća gromlla bila je udaljena opet koliko se može kamenom iz ruke dobaciti, a nalazila se na zemljištu pod hrastovima. Četvrta gromila postavljena je »na mjestu koje se vidi prema selu Lopuše«,a peta s desne strane stare gromile koja se nalazila »na njivi Podvornici, ispod Kenan-agine kuće u spomenutom selu«. I šesta gromila nalaeila se u Lopušama, »pored Glibajića kuće«, Sedma gromila na ovom pravcu postavljena je »tako da ograda Laga Ivana'" ostaje dva aršina desno«. Odavde je granični pravac vodio prema Vučjem brdu,4o na čijod je padini kao granični znak ubilježena velika, izdužena, ravna stijena. Granica vodi paralelno sa grebenom Vučjeg brda, koje ostaje na lijevoj strani - dakle u posjedu Osmanske Carevine - i na kojemu je postavljena osma grornila. Ne mijenjajući pravac granična Unija izlazi na brdo Rasuha," na kojemu je postavljena deveta gromila. Deseta je bila na jednoj istaknuto] litici, jedanaesta na mjestu »koje gleda prema polju sela TurlĆ«,42 dvanaesta u polju 'Ovoga sela, a trinaesta »blizu groba s krstom hrišćanina po imenu Verziperni«,43 koji [eostao na mletačkom teritoriju. Cetrnaesta gromila postavljena je na putu koji se penje prema planini Kozjak, petnaesta »pored ograde Dd složenog kamenja« na zemljištu pod. hrastovima, a šesnaesta »u šumi na malom grebenu, koji 'se sastaje sa velikom stijenome+' Ispod 'Ovog grebena leži uvala u kojoj se nalazi dugačka njiva. Uvala i njiva ostale su na Postoji Veliki i Mali Kozjak, 'Obaleže jugoistočno od Knina. Danas u Biskupiji, jugoistočno od Knina postoji i zaselak i porodica pod nazivom Laka. ' 40 Vučje brdo, brdo obraslo niskom šumom i šikarom danas se zove Oštra glavica. ' 41 Rasuha, ZA (116 a) Rastoca brdo koje mještani danas nazivaju Rasova, rjeđe Rasuva. Nalazi se između sela Lopuše i planine Kozjak. Obraslo je bjelogor:icom. 42 Turić, zaselak velikog sela Polača, ispod planine Veliki Kozjak, jugoistočno od Knina. 43 U turskom tekstu: v-r-z-y-p-r-n-y, u ZA (116 a) Varzispargne, Mještani ne poznaju ovaj ili sličan naziv, niti u okolini postoji neki grob koji se zbog bilo čega ističe i1i pamti. 44 Ovdje je, bez sumnje, riječ o Impozantno] litici na Kozjaku, koja se zove Bat. Ona istovremeno predstavlja i najvdšl v:rh Kozjaka.
lijevoj strani graničnog pravca - na turskom teritoriju. Najviši. vrh Kozjaka ubilježen je kao sljedeći granični znak. Pravac prema Vrlici odavde ide grebenom stijena koje se nalaze iznad sela KijeV1a.45Tri velike, istaknute stijene označene su i zavedene kao pogranični znaci. Sljedeća gromila na pravcu prema Vrlici, po redu sedarnnaesta, postavljena je također na stijenama. Granica 'Odavde prolazi kroz vrletkoja je tada bila pod šumom i zalazi u područje sela Civljane." Na obronku, lijevo od lokaliteta koji se tada nazivao Civljanska stražna glavica.š? i naprema kućama sela Civljane, postavljena je osamnaesta gromila, posljednja na graničnom pravcu Knin-V:I"lika. 4. GR.AJNICNI LUK OKO VRLIKE od posljednje gromile, postavljene na graničnom pravcu Knin-Vrlika, započinje polukružna linija oko Vrlike. Prvi znak na ovoj liniji - gromila 'Od kamena - postavljen je »na njivi ispod zemljišta pod hrastovima«, iznad stare gromile i kamenog zida.48 Odavde je granična linija vodila preko Vučje glavice.š" a druga gromila, napravljena od kamena i zemlje, podignuta je u njivi s desne strane puta koji iz Knina dolaei u Vrliku. Brežuljak koji se nalazi naprerna ovoj gromili, a s lijeve strane spomenutog puta, ubilježen je kao treći pogranični znak. Četvrta gromila, opet od kamena i zemlje, postavljena je »ispod kuće podanika hrišćanina Marojevićae.š?
38
39
120
Kijevo, selo sjeverozapadno od Vrlike. Civljane, selo sjeverozapadno od Vrlike. 47 U turskom tekstu Cimlan istraje glavtče, u ZA (116 b) Strazgna glavizza, danas Jojića glavica - Brzica, u civljanskom zaseoku Jojića Glavica. Dobro očuvani ostaci gromile postoje i danas. Leže na Lijevoj strani ceste Knin-Vrlika, udaljeni nepunih 500 m od nje. 48 Ovi zidovi, debeli preko 2 metra, postoje i danas. 'Du se, po kazivanju domaćeg stanovništva, decenijama sklanjao narod u slučaju opasnosti. 49 Nepoznato. 50 Dok u turskom tekstu jasno piše Marojević, dotle u ZA (116 b) piše Marevich. Danas ovdje žive brojna domaćinstva porodice Novoselac, koja ima nadimak Marovac, zato što su ovu zemlju svojevremeno »kupil! njihovi stari od vlasnika koji se zvao Marovac«. 45
46
121
Peta gromila nalazi se ispod njiva blizu šume, »u uvali, na mjestu poznatom pod nazivom DuJboka dragas.š! šesta na kamenitom platou koji se i danas naziva Pod,52 na području sela Kosore," sedma »na zemljištu pod hrastovima, iznad kuće kosorskog hodže«," a osma na upadljivom brežuljku, »na lijevoj strani kuće hodže sela KOISore«,iznad jednog hrastika, »na mjestu koje gleda u polje«. Granična linija, stalno u luku, išla je odatle prema »kući Durakbegovićae.š- kroz hrastik koji se nalazio prema njoj, prolazila desnim rubom SlIjedećeg hrastika koji se nalazio na prilazu kući s donje strane, i na podvornici ispod Durakbegovića kuće bila je postavljena deveta gromila. Deseta gromila nalazila se »na ravnom mjestu na livadi Durekbegovlća« odakle joegranica prolazila kroz Lug56 i vodila do jedanaeste gromile, postavljene »među šumarna«, odakle je izlaztla na brežuljak Prekoricu," na kojemu je postavljena dvanaesta humka »pored Murselagića šume« a pokra:j stare gromile. Trinaesti pogranični 'znak na ovom sektoru bila je humka od zemlje, a nalazila se »u Murselagića šumi, pored jezera u kojemu uvijek ima vode«,58 a četrnaesti znak postavljen je opet u ovoj šumi a nalazio se na desnoj strani kolskog druma koji dollazi u Vrlrku iz sela Vinalić.59 Petnaesta humka postavljena je »u šumi Kotarevićae.w šesnaesba usred njive na koju se nailazi pošto se u lučno] liniji prođe kroz ovu šumu, sedamnaesta »između Slane vode'" i mlinskog puta«, osamnaesta na brdu iznad uvale, koja se tada nazivala To je vrletni, krševiti teren, koji se danas naziva DubokJi Paronac, a nalazi se s lijeve strane ceste Kn~n-VrlilM. 52 U ZA (116 b) Pod Cozzorschi današnji lokaLitet Pod, koji je ravan i sa mnogo kamena. Služi kao Ispašište za stoku sela Kosore. Nalazi se također IS lijeve strane ceste Knin-Vrlika. 53 Kosore, selo sjeverno od Vrlike. 54 ZA (116 b): Casa di Cossor Hoza. 55 ZA (116 b) Casa di Durch Begovich. 56 Riječ je o lokalitetu 'koji se i danas naziva Dug. 57 Na ovom području danas ne postoji lokalitet pod ovim ili sličnim nazivom. 58 Danas pod vodom [ezera HE Peruča. 59 Vdnalić,selo sjeverozapadno od Vrlike. 80 U ZA (117 a) Cottarich. Ovakvo ili slično prezime danas ovdje ne postoji. 61 Riječ je o nekadašnjem Slanom potoku, koji je sada potopljen jezerom HE Peruča. 51
122
JežeV'ina 62 a devetnaesta IZImeđudva puta od kojth je jedan vodio prema Vukovića mostu" na Cetini, koji je sada poto-' pljen jezerom HE Peruča, a drugi prema opkopu koji je ~ada postojao izmad sela Kalinić.š" Dvadeseta humka postavljena je na ibr8Žuljak, »ispod Mešića kuća'" u selu Podosoiu«," a dvadeset i prva gromila, kojom se završava kružna linija oko Vrlike, postavljena je iznad Mešića kuća, u hrastiku koji se tada nazivao Krč.87
5. GRANICNI
PRAVAC
VRLIKA
-
SliNJ
Prvi znak za granični pravac Vrli:ka-Sinj jeste, u stvari, posljednja gromila granične polukružne linij~ .oko V:rlike, kOj.a se završava u Krču. U vrijeme OVO'grazgrarucavanja od Vrltke prema SiIllju prostirale 'su se bogate i velfke šume. D~ga gromila na ovom pravcu nalaztla se ispod Golog brda,68 b~lZ~ lokaliteta koji se tada nazivao Bajramov dolac,69 »U velikoj šumi«. Granica je zatim prelazila preko ovog doca, a treća gromila postavljena je na rubu brda, odakle granica produžava u pravoj liniji, prelazi to brdo i put koji iz Vrlike vodi ~ selo Otišić.?" a četvrta gromila postavljena je, također u šumi, s l1jeve strane puta. Granična linija uskoro zalazi u atar. sela Otišić, a peta gromiila postavljena je »u brdu pod nazivom 82 U ZA (117 a) Giazurina. To je Ježević područje s lijeve strane Cetine, sjeveroistočno i istočno od Vrlike. e3 Riječ je o nekadašnjem Vukovića mostu prek~ Cetine. Danas je i on potopljen akumulacionim jezerom HE Peruča. M Kalinić, selo jugozapadno od Vrlike. &5 Danas u ovom kraju postoji više domaćinstava stare porodice Mečić. 66 Podosoje, selo jugoistočno od Vrlike. 67 Među mještanima odavno nije u upotrebi ovaj naziv. 88 Golo brdo, proteže se jugoistočno od Vrlike. Narod to izgovara kao jednu riječ: Golobrdo. 8' U ZA (117 a) Bajramov Dolaz. Ovaj do mještani ~anas ~a:zivaju Barjanov dolac, nalazi se na desnoj strani ceste V.rhka-SmJ, udaljen 4-5 km od Golobrda. 70 Otišić, selo [ugoistočno od Vrlike, otprilike na polovini rastojanja Vrlika-PotravlJe.
123
Dubrava," naprema spomenutom selu«, Sesta gromila nalazila se pored jedne velike jame u Otišićkoj dubravi, na mjestu koje se u dokumentima o razgraničenju naziva Vlaka.72 Pravac granične linije i dalje vodi preko ovog ravnog ali kameni tog područja, a sedma grom ila postavljena je na rubu ata:ra sela Otišić, zapravo »na mjestu pod nazivom Kriva draga«,18 u kojoj se zalazi na područje sela Mailjkovo.74 U ataru ovog sela postavljene su tri s1dedeće gromile: osma »na mjestu pod nazivom Krstacdol e;" '»pored zimskog prebivališta za ove serdara VučkovioĆa«,16deveta »pored dola-klanca koji postoji u Tvrdoj dragi«,77 i deseta na njivama Poljice'" »na brežuljku koji se nalazi između Ponora79 i Seline«.80 Granični pravac odavde vodi preko brda, a sljedeća, jedanaesta gromila postavljena je na području sela Potravlje,81 na obradivom zemljištu, dvanaesta je bila u Potravničkom gaju,82 odaikle granični pravac nailazi ispod sela Potravlje, IkOljeostaje na desnoj strani toga graničnog pravca, dakle na mletačkom teritoriju, a trinaesti pogranični znak postavljen je između dva golema hrasta, na desnoj strani puta koji vodi u selo, 71.~~o pod o~ na~vom ne postoji. Dubrava na području s~la.O~lšlcpredsta,:,IJa ravnicu obraslu niskom šumom, koja se samo djelimično obrađuje, Najveći njen dio služi kao ispasište za stoku. 72Na području Dubrava u selu Otišić postoje Vlake Gajića i Vlake Petrovića. 73Ova se draga nalazi dzmeđu sela Otišić i Maljkovo mještani je danas nazivaju Ustić-draga. 74Maljkovo, selo na polovini puta između Vrlike i Sinja. 75K~stacdol se danas naziva Krstače. Nalazi se na području sela Maljkovo. Krstače su obradivo zemljište, većinom oranica. 7GPrezime V:učkoVlićtakođer nisam mogao utvrditi na ovom terenu. 77Tvrda draga, danas se naziva Mejačka draga. Udaljena je oko 800 metara od dola Krstače. . 78Poljice, obradivo zemljište, koje pripada stanovnicima sela Maljkovo. Leži zapadno od Maljkova, a jugoistočno od Otišića. 79Ponor se naziva mjesto gdje ponlre rječica Raba, koja izvire u Tošiću - zaseoku sela Otišić. !Ml Seline, brijeg sa nešto obradivog zemljišta, na području sela Maljkovo. 81Potravlje, selo jugoistočno od Maljkova. sz ~ ZA (117 b) Potrav:nicie luogo detto Gai Potravnizchi ... Potravmčki gaj, nalazi se na sjevernoj strani sela Potravlje.
124
»ispod BlažeWća kuće«.88 Cetrnaesta gromila postavljena je . na njivi »ispod kuće nekog Baranovičae.š' a petnaesta »ispod jednog velikog panja s krstom u Krisovoj n]ivi,84 ispod Šilovića kuće«84 u Potravlju. od ove do sljedeće, šesnaeste gromile, koja je bila znatno veća od ostalih, moglo se dobaciti kamenom iz ruike, a postaVIljena je u njivi naprema vrtači koj-a l~i s donje strane puta Oti§ić - Potravlje. Granica je dalje išla ovim putom, a sedamnaesta gromila postavljena je »blizu gaja, uvrh njive, ispod spomenutog puta«. Granica je sada nailM:ila pored Satrićke lokve,86 koja se tada nazivala Silovića lokva - lokva je ostala na mletačlrom teritoriju išla pravom linijom puta do otvorenog prostora, ovdje prelazila na desnu stranu puta i izbij'ala u polje sela 5atrić,86 gdje je, na desnoj strani puta postavljena osamnaesta gromila. To je lokalitet koji se i danas naziva Kuila. I devetnaesta gromila postavljena je u istom polju i u istom smjeru, a dvadeseta na jednoj velikoj stijeni u krčevini koja se nalazi s gornje strane ovog polja.87 Granični pravac odavde vodi na brežuljak koji se nalasi u ovoj krčevini. Na njemu je postavljena dvadeset i prva gromila. Granica odavde produžuje preko velilkog gaja i izbija na raskršče u ataru sela Satrić. Dvadeset i drug-a gromfla postavljena je na ovom raslkriću. Granični pravac od ovog raskršća produžuje preko jednog v.rletnog klanca,88 ealaei u područje sela Hrvace,89 i iznad samog Zrnačkog v:rilaGO postavljena je dvadeset i treća gromila. 81 U ZA (117 b) Blasseve Ciuchie. Prezime Plazovdć, odnosno Blaćevdć danas ne postoji u ovoj okolini. 84U selu Potravlje više ne mvi ni jedna porodica Baranović ili Silovjć, ne postoji više ni naziv Krisova njiva. 81Silovdća lokva - danas Satrićka lokva, na području sela Satrić jugoistočno od Potravlja. 84Postoji Gornji i Donji Satrić. Imajući u vidu granični pravac, ovdje se radi, svakako o Donjem Satriću, istočno od potravlja. 87 Ovo je danas obradivo zemljište koje mještani nazivaju Krčevina. 88Ovaj se klanac nalazi upravo između sela Satrić i Hrvace. Uneposređnoj blizini danas žive porodice Alebić. st Hrvace, selo sjeverno od Sinja, na cesti Knin-Sinj. 10 Zmačko vriJo, nalazi se kod Matasovih i Alebića kuća, na području koje se nalazi između sela Hrvace i Satrić. To je samo vrelo, koje u ljetnim mjesecima zasuAi.
125
Pravac sada prolazi kroz šumu, a dvadeset i četvrta gromila postavljena je »na velikoj staroj gromili, na zemljištu pod Hrastovima«."! I dvadeset i peta gromila postavljena je u ataru ovog sela, u njivama prema Plišivici." na lokalitetu koji mještani nazivaju Njrvetine." Granični pravac odavde vodi preko klanca Toč~lo,94ide šumovitim grebenorn i na stjenama »iznad jezera,95 u granicama sela Lučani.š" na mjestu koje se vidi iz Sinja« postavljena je dvadeset i šesta gromila. Posljednja g'romila na ovom pravcu, dvadeset i sedma po redu, bila je velikih dimenzija, a postavljena je na jednoj litici na grebenu 'koji se tada nazivao Širnrakove stijene."?
6. GRANIČNI LUK O~O SINJA
od posljednje grom ile na pravoj liniji granice povučene od Vrlike do Sinja, postavljene na Vulića gredi započinje granični luk oko Sinja. Prva grom ila na ovom sektoru postavljena je ispod puta na Đakovića njivi,98 druga, između dva puta na Dokovića brijegu, u zaseoku sela Lučane koji se tada nazivao Voumza." Treća gromila postavljena je na brdu sela Suhač.t''? a četvrta na brežuljku koji leži između ove tačke na kružno] liniji i samog sela Suhač.l'" odakle je granični luk 91 Mještani ovaj lokalitet danas nazivaju Grabovina. U blizini žive porodice Radan i Pala din. 92 Plišivica, planina, sjeverozapadno od Sinja. 93 Njivetine se nalaze između planine Plišivice i sela Hrvace. U blizini stanuju porodice Doljanin. 94 Klanac Točilo nalazi se između sela Hrvace i Lučane. 95 Radi se o jednom malom jezeru koji mještani nazivaju Runjino jezero i Jezerce. 96 Lučane, selo zapadno od Sinja. 97 U ZA (118 a) Simbracove Stine, to je današnja Vulića greda. 98 Ovaj naziv više ne postoji. Riječ je o njivama u blizini današnjih Kravića kuća, istočno od sela Lučane. 99 Ovaj zaselak sela Lučane danas se naziva Karaguše. U njemu žive porodice Zuljevića. 100 Suhač, selo sjeverozapadno od Sinja. 101 To je brežuljak koji se nalazi iznad ponornice Vodica.
126
Ciganski bunar
produžavao naruze, i »na mjestu koje gleda prema javnom putu, u blizini kuće pod nazivom Zobanovinae-'" postavljena je peta gromila od kamena. Odavde je granica išla i dalje strmu, zatim je izbila u ravnicu, a šesta gromila od kamena i zemlje, postavljena je u blizini Ciganskog bunara.s'" pošto se pređe put koji iz sela Hrvace vodi u Sinj. Odavde granica vodi grebenom. Sedma gromila postavljena je »u blizini Kosovića posjeda«,lo4 u ataru sela Karakašica;'!" »na rubu brda koje gleda prema poljU«.106Odavde se granica ponovo spušta i uskoro zalazi u atar sela Podstinje.P" Osma gromila postavljena je pored jednog bunara, blizu druma »koji ad Alipašinog čifluka108 vodi u tvrđavu Smj«, adeveta »u blizini 102 U ZA (118 a)... casa Zubanovich. Ovakvo prezime ne postoji u ovoj blizini. Ovdje sada živi 5-6 dimova porodice Boban. '103 Cdganski bunar postoji i danas. Nalazi se u selu Karakašica, pored nove ceste Sinj-Vrlika. I danas nosi isti naziv. 104 Prezime Kosović nisam našao na ovom području. 105 Karakašica, selo sjeverno od Sinja. 106 To je strana obrasla šikarom, koja se danas naziva Sušnjevača. Naknadno je pošumljena čempresima. 107 Postinje, selo sjeveroistočno od Sinja. 108 Današnje selo Čitluk sjeverozapadno od Sinja.
127
gumna s lijeve strane suhog ponora, koji se nalazi na ravnom mjestu u njivama«.109 Granica se odavde penje na Posbinjsku gredu.P" i na jednoj istaknutoj, ovainoj stijeni, na samom grebenu, »na mjestu koje gleda prema mostu rijeke Cetine i polju« postavljena je deseta gromila od kamena. Granični luk Se odavde ponovo spušta, prO'la'Zikroe hrastovu. šumu koja i danas postoji, wbija na strminu velike uvale.!'! i vodi do jedanaeste gromile koja je postavljena. »na brdu koje gleda prema Jasenskom polju«.m Odavde je granica vodila ponovo kroz hrastovu šumu do dvanaeste gromile od kamena, postavljene na Gluvim stinama,11S odakle je silaeila u atar sela Glavice,114 a trinaesta gromila postavljena je »blizu jednog velikog oraha, na rubu njive koja se nalazi pod stijenom«.115 Odavde je prelazila preko suhe jaruge koju mještani nazivaju Rivina i vodila do četrnaeste humke od kamena i zemlje, postavljene »'blizu javnog d:ruma, koji od mosta preko rijeke Cetine vodi u tvrđavu Sinj«. Granični luk odavde prelazi preko obradivog zemljišta, a petnaesta gromila postavljena je »na putu, između dva orahova stabla, pokraj Karahodžića kuća, blizu Koštića kule«.118Šesnaesta gromila nalazida se iznad ove kule, koja je ostala na m1etačkom teritoriju, odakle je granica vodila »preko bašča i bostanlukae--? do sedamnaeste gromile, postavljene »blizu ugla Karahodžića ahara, pokraj dva velika orahova drvetae.P" Iz dokumenata o razgraničeniu
vidi se da je granična linija cijepala imanje ovih Karahodžića, čije su kuće ostale na turskom teritoriju a pojate na mletačkom. Pošto je, grani,čni luk prošao Iijevorn stranom Karahodžića pojate, osarnnaesta gromila postavljena je »na privatnom putu«, a devetnaesta, pošto se pređe »mali brežuljak«,1I9 na ziratnomzemljištu, »pri:lazeći javnom putu koji od Osmanagiča ·ku6avodi u tvrđavu Sinj«.120Granica odavde produžuje u luku, prelazi ovaj put, ide preko obradivog zemljišta i izbija »iznad Šaronića kule«,!" gdje je, blizu puta postavljena dvadeseta gromila, odakle, idući stalno poljem i plodnim zemljištem, dovodi do dvadeset i prve humke, postavljene »na livadi poznatoj pod nazivom Maloharicae.š" Odatle u pravcu sela Brnaze nalazilo se u vrijeme popisa jezero.123 Dvadeset ,i druga humka postavljena je blizu toga jezera, dvadeset i treća u samom jezeru, a posljednja, dvadeset i četvrta humka, postavljena je s one strane jezera, u ataru današnjeg sela Brnaze;124 kojom se i završava polukružna linija oko Sinja. 7. GRANIem
PRAVAC SINJ -
ZADVARJE
Od posljednje humke graničnog luka oko Sinja započinje povlačenje graničnog pravca Sinj-Zadvarje. Prva humka na ovom sektoru postavljena je u polju sela Brnaze »dolazeći ikuli Mandića Šahinage«. Druga gromila postavljena je paralelno s ovom kulom koja Je ostala na turskom teritoriju, a treća, u istom pravcu, postavljena je na brdu, pored stare gromHe, koja leži desno od gradine Mioljača.125Granični pra-
109To je današnji lokalitet Runjina ledina. 110Postinjska greda, sjeveroistočno od Sinja. Mještani je nazivaju još i Buzančića kuk. lU To je današnja Poljakova greda. 111 Jasensko polje polje sela Jasensko, nalazi se sjeveroistočno od sela Karakašica. 113U ZA (118 a) Gluhe Stine. Danas Gluhe stine, između sela Jasensko i Glavice. One su prirodni nastavak Grede koja gleda prema Jasenskom polju. Ispod Gluvdhstina danas žive porodice Jurić - Solto. 114Glavice, selo istočno od Sinja. 115Ovdje je riječ o brežuljku Križ na kojemu se jedan lokalitet i danas naziva Kuletina. 1'16 Ova kula postoji i danas. U njoj stanuju porodice Ante i Stipe Dinarine, čiji su preci (Ante i Stipe su »četvrto koLino«) ovdje doselili iz sela Kablići kod Livna. 117I danas se ovdje nalaze bašče, bostana, međutim, nema. 118Stari mještani pamte jedan ogroman »stard arah pod kojim su plandavale ovce«, Danas nema nikakvih tragova. .
Ovaj brežuljak mještani danas nazivaju Puškarlca. 120Ovaj put postoji i danas, ali je samo lokalnog značaja. m Stariji mještani ističu da je na ovom području bio prdličan broj kula. Ovoj, kao i mnogima danas se ne zna ni za temelje. m I danas na ovom području žive porodice Malora, odnosno Malor,ića. Ovdje je riječ o lokalitetu koji se naziva Vidića Piket. Na njemu se danas nalazi aerodrom. 123Na ovom području, koje mještani nazivaju Razlivci, izvršena je melloractia. Velika prostranstva sada su pod poljoprivrednim kulturama, a uz glavne i lateralne kanale posađeni su gusti đrvoredi kanadskih topola. 1t4 Brnaze, selo jugoistočno od Sinja. IH Gradina Mioljača, koju mještani nazivaju i Meljača, nalazi se na području sela Brnaze. «Na Meljači je otkopana starorimska bazilika.)
128
li -
lli
Granice b~.
plI.šaluka...
129
vac odavde prolazi kroz selo. Brnaze, a četvrta gromila postavljena je »Po.kraj gumna Ispod brijega«. Peti granični znak, humka od zemlje, postavljena je na livadama sela Brnaze, odakle granica produžuje pašnjacima i ~bija na močvamo zemljište,128 na čijem je rubu postavljena šesta gromila, a sedma je bila u blizini velike močvare koja se stere prema Cetini, kada se od šeste gromile pređe preko. močvare i izbije na livade sela Tu.rJaci.127Osma gromila postavljena je na rubu ove velike močvare, a deveta u samoj močvari, prema opkopi ma sela Tur~aci, oda:klegranični pravac produžuje preko močvare do. desete humke postavljene između livade, koja se u dokumentima o razgraničenju naziva Vučja draga,128 i ove močvare. Odavde pravac vodi preko livada - selo Vučja Draga ostaje na mletačkom teritoriju - a jedanaesta humka postavljena je JOnalivadama koje se nalaze naprema klancu«. Dvanaesta humka na graničnom pravcu, koji odavde prelazi preko livada, nalazila se u njivama, u blizini male hrastove šume, koja zalazi na područje sela Košute.m Odavde ide preko zemljišta pod hrastovima, i ponovo izbija u njive, na čijem je rubu postavljena trinaesta humka. Pravac odavde vodi preko njiva prema četrnaestoj humci, postavljenoj u blizini šikare, odavde prema petnaestoj humci postavljenoj na njivama na brežuljku, odakle, preko ovih njiva, dolazi do šesnaestog graničnog znaka, gromile od kamena, postavljene »blizu stabla trešnje, na obradivom zemljištu« s lijeve strane druma koji iz Sinja prolazi ispod sela Košute. Pravac i dalje vodi preko ztratnog zemljišta ispod spomenutog sela, prelazi preko druma - sedamnaesta humka postavljena je iznad druma ide ponovo ravnim i obradivim zemljištem i uspinje se na Bijeli brijeg,130 na koji je postavljena osamnaesta humka. Pravac nastavlja ponovo preko obradivih površina i ~bija IH I danas još postoje močvarna područja ispod sela Brnaze, zovu se Paškula i Muša. 117 Turjaci, selo jugoistočno od 'Brnaza, na cesti koja vodi iz Sinja u Trilj. 128Lokalitet pod nazivom Vučja draga danas ne postoji u ovom kraju. IH Košute, selo između Vojnića i Trilja, jugoistočno od Sinja. lau Riječ je o lokalitetu Bila glavica. Leži 0100 tri km ispred brda Gardun, idući iz Sinja prema Trilju.
130
pod brdo Gardun.P! gdje je na brežuljku »koji gleda prema' 'I'riljskoj skeli,13%iznad crkve Sv. Mihovila«133 postavljena devetnaesta gromila. Dvadeseta je postavljena na padini, s donje strane puta koji ide iz sela Babinal34 prema Cetini, na mjestu gdje se granični pravac siječe s tim putom. Pravac je odavde vodio upravo »pokrajčardaka iznad Trbljske skele« u čijoj je neposrednoj blizini postavljena dvadeset i prva gromila. Granica ovdje prelazi preko Cetine, upravo ispod gaza za pješake, zalazi na područje sela Čapor ice.Pš u čijem je atanuvs desne strane javnog puta, postavljena dvadeset i dru·ga humka. Dvadeset i treća humka, napravljena od kamena i zemlje, nalazila se »i,zmeđu dvije kuće pod slamom, uporedo sa kulom koja postoji u granicama spomenutog sela«.!21 I sljedeća, dvadeset i četvrta humka, bila je od kamena i zemlje. Ona se nalazila na jednoj njivi sela Caporice, odakle je prava linija granice nai1azila pored šikare, koja također pripada ovom selu, gdje je postavljena dvadeset i peta humka. Dvadeset i šesta gromila postavljena je iznad rječice Vrilače,136 opet u ataru sela Caporice, dvadeset i sedma lOS druge strane spomenute vode Vrilače«, odakle je granični pravac vodio. na područje sela Čermandcl.P? gdje je, »iznad njive čuvene pod nazivom Subašina njiva«IS8 postavljena dvadeset i osma gromila. Granica, koja salda ide područjem ovog sela, nailazi pokraj Čermandoske gradine,1S8 s čije je desne strane postavljena dvadeset i deveta 'gromila. Pravac odavde vodi prema šumovitom grebenu zvanom Prisoje.P'' S desne strane ovog grebena postavljena je trideseta g.romila. Granični pravac sada Brdo između sela Košute i Trilj, jugoistočno od Sinja. Triljska skela, južno od Trilja, gdje cesta Trilja - Caporice prelazi preko Cetine. ". us U ZA (119 b) St. Michiele - crkva sv. MihOVila,pred Tr iljem, kada se dolazi iz Sinja. 114I u ZA (119 b) Baba. Neubicirano. 1!6 Caporice, selo južno od Trilja. . . 118VriLača lijeva pritoka Cetine, na području sela Caporlce. 1:7Cerm~dol, u ZA (119 b) Zerniza Dolaz, vjerovatno današnje selo Strmendolac, jugoistočno od sela Caporlce. 138 U ZA (119 b) Subaszina Gniva, nepoznato.. . lat Najvjerovatnije lokalitet koji se i danas nazl,:,a Gradma. Nalazi se na području sela Caporice, prema .~elu UglJane. Stara, gotovo sasvim očuvana gromila i danas postoji. Ul Prisoje, selo jugoistočno od Caponca. J3!
!32
••
131
vodi na područje sela tr.gijane14i i zalazi u hrastovu šumu. U ovoj šumi postavljena je trideset i prva gromila. Granica sada pro1azi kroz šumu, izbija »na prostor između starih gromila« koje se nalaze desno od Gojunove njive,142naprema današnjoj Pavdća gredi, koja se u vrijeme razgraničavanja nazivala Gojunova greda.14S Među tim starim gromilama postavljen je trideset i drugi pogranični znak ovog sektora. Pravac odavde vodi do trideset i treće gromile, postavljene na »Valentića podU«144opet u granicama Ugljana, a odavde prešavši preko puta, ide dugo šumom i kršem, uspinje se na Mali Zlatac.145 Na njemu je postavdjena trideset i četvrta gromila, Granica odavde u pravoj liJniji vodi na Veliki Zlatac,146 na kojemu je postojala jedna staragromila koja je bila poznata među stanovništvorn igdje su sveštenici održavali mise. Na ovu gromilu stavljeno je još dosta kamena pa je tako postala ogromni trideset i peti granični znak. Granica koja je zašla u šumovito područje i prije Malog Zlatca, produžuje također šumom i nizbrdo i »ir.z.bhjana prostor između dugačke njive i njive Poljice141 hriščanina po imenu Pexkovića«,148 gdje je postavljena trideset i šesta gromila od kamena i zemlje, a trideset i sedma, još uvijek na području sela Ugljane, nalazila se na brdu Bila vlaka,148 na Ujevoj strani puta. Granični pravac odavde vodi na područje Novih Sela,160a trideset i osma gro-
mila postavljena je nešto desno od vrha brda »poznatog pod nazivom Stražbena glavicae.P! koje se vidi iz Sinja. Granični pravac odavde vodi preko krša i šume, a trideset i deveta gromila postavljena je u ikamen1aru i šumi, »na Krugljačkoj strani,U2 također u granicama spomenutog sela«. Cetrdeseta grom ila postavljena je na obronku šumovitog i krševitog Maglaja,153 odakle se granica spušta i nailazi na jedan brežuljak među njivama, na koji je postaviljena četrdeset i prva gromila. Odatle prelazi preko male uvale, izbija na područje Ljut,l54 i na brijegu koji se zove Drenovnik.Pš postavljena je četrdeset i druga gromila. Odavde granični pravac vodi ponovo kroz šumu i krš do četrdeset i treće gromile koja je postavljena na njivi Dračevice.tšš odakle produžuje riizbrdicom, »prolazi pokraj gumna na rubu spomenute njive« ,gdje je postavljena četrdeset i četvrta gromila, Pravac odavde prolazi kroz veliku šumu i krš i uskoro zalazi na područje sela Blato na Cetini,157a četrdeset i peta gromjla postavljena je na brdu, »iznad Ishak-agine kuće, u granicama sela Blato«. Odavde se granični pravac spušta. Četrdeset i šesta gromila postavljena je »blizu velilkog oraha i vinograda ispod brda«. Odavde nastaje obradi vo zemljište. Pravac granice vodi prema brežuljku na koji je postavljena četrdeset i sedmagromila, a odatle prelazi preko javnog puta koji vodi Zadvarj.u i Radobolji.P" Ce-
141Ugljane, selo [ugoistočno od Caporica a sjeverno od Novih Sela.. 141Na području sela Ugljane postoji zaselak Gojuni. Gojunova njiva nalazi se oko 200 m južno od ovog zaseoka. Naziv Gojunova njiva [oš uvijek se čuje u narodu. 14aOvaj lokalitet danas se naziva Pavića greda, udaljen je oko 700 m od Gojunove njdve. 144Valentin - Podi, vrletne, krševito brdo, oko 1 km udaljeno od Gojunove njIve, prema Istoku. 145Mali Zlatac, brdo na području sela Ugljane, 148Veliki Zlatac, brdo na području sela Ugljane. ~47Lokalitet pod nazivom Poljce, Poljice, Polica ili sl. nisam mogao utvrditi na području Ugljana. 148Danas ovdje živi porodica Perkušić, u istoimenom zaseoku Ugljana. 14D To je današnjI lokalitet Bijela vlaka, iznad Babića - zaseoka sela Ugljane. rseNovoseli - Nova Sela, područje i selo jugoistočno od Ugljana, pored ceste koja vodi iz Sinja prema Zadvarju.
151U ZA (120 a) Strazbena Glavizza. Ovaj naziv kod domaćeg stanovništva nije u upotrebi. 15!U ZA (120 a) Cruvgliazza Strana, nepoznato. 1$1Brdo Između sela Biorina i Blato na Cetini. 1$4Postoje dva područja pod ovim nazivom. Prvo je sjeverozapadno od Zadvarja, drugo jugoistočno. Ovdje je riječ o prvoj Ljuti. 155 Drenovik, nepoznato. II. Danas se jedan zaselak u selu Blato na Cetini naziva Dračevlca. 157U hududnami: Blatče, u ZA (120 a) Blazla, danas selo Blato na Cetini, jugoistočno od Sinja a južno od Biorine. 158U ZA (120 A) RadobugUa, na Historijskoj karti srednjevjekovne bosanske države, koju je izradio prof. Marko Vego, (Sarajevo, 1957), ubilježena je Zupa Radobilja, sjeverozapadno od Makarske, u Arhivu grada Sarajeva postoje karte ručne izrade: Dalmatia et regiones adjacentes Croatia, Bosnia, Slavonia, Servia Albania acourate descriptae Petr. Conr. Monath exudit (Zbirka karata i planova, inv. br. 280/61 i 281161) u kojima se ovaj naziv javlja također u obltku Radobilja. U narodu je, međutim poznatiji naziv Katun.i nego Radobolja.
132
133
trdeset i osma gromila postavljena je pored ovog puta, a četrdeset i deveta »pokraj oraha i trešnje, na ravnom mjestu na njivi«. Pedeseti granični znak bila je humka od zemlje, a nalaeila se blizu rijeke Cetine, »naprema Hasan-begovoj kuli«.158 Granični pravac odavde vodi preko rijeke Cetine, na njenu desnu stranu, a pedeset i prva gromila postavljena je »blizu Hasan-begove !kule«, u kamenjaru, na mjestu koje kao i mjesto prethodne gromile, »gleda prema rijeci«. Granični pravac odavde i7Jbija, idući ponovo kroz kamenjar, na imanje »hrišćanina koji se zove Kegaloviće.P" Ispod njegove pojate, a iznad kuće, postavljena je sljedeća pedeset i druga gromila. Odavde se linija penje prema krševitoj Velikoj Rusavi,161 na čijem je vrhu postavljena pedeset i treća gromila, odallde prelazi preko krševite uvale i i2lbija na Orlovo .brdo,162 na kojemu je postavljena pedeset i četvrta grornila. Pravac se sada spušta, prolazi kroz veliku šumu i krš i nailazi na liticu koja se u dokumentu o razgraničenju naziva Kaučina.l83 Na nju je postavljena posljednja, pedeset i peta gromlla, kojom se završava prava linija granice povučene od Sinja prema Zadvarju, a započinje granični l~ oko Zadvarja.
8. GRANiICNI LUK OKO ZADVAR.JA Od posljednje gromi1e na graničnom pravou oko Sinja granica skreće ulijevo i prolazi, kružnom linijom, kroz teško prohodnu šumu i 'krš i u blizini rijeke Cetine, izbija na put koji se u dokumentima o razgraničenju naziva Mazgeće staze.184 Tu je postavljena prva gromila ove polukružne linije, ts. Ova kula postoji ,i danas. U njoj stanuje sadašnji vlasnik' Vice Franić. 100 U ZA (120 b) Cheglevich, Danas u ovom kraju postoji brojna porodica Kegalj. tel Veldka Rusava, šumovito i krševito brdo, 4-5 km sjeverozapadno od Zadvarja. ul Među mještanima se čuju i nazivi Orlova glavica i Orlovac. To je, u stvari, ogranak Velike Rusave. 183Naziv Kaočina, Kavčina iIi sl. nisam mogao utvrditi na terenu. tM DOOM Staze. Kod starijih mještana još se čuje i naziv Magareće staze. Vode mlinovoma na Cetini. Nalazi se oko 4 km zapadno od Zadvarja.
134
koja ovdje prelazi ponovo na lijevu stranu Cetine i na 100kalitetu, koji se u dolwmentima naziva Grude,186 postavljena je, »ispod Jankovića staze«168 druga gromiJa. Odavde granični luk produžuje preko brda, i na današnjem lokalitetu Vlaka,167 »na krševitom i šumovitom prostoru- postavljena je treća grom-ila. Odavde produžuje ovom šumom i kršern i izbija na liticu Pusti kuk.uS Tu je postavljena četvrta gromila. Granica odavde prelaei preko njive koja se tada nazivala Hasan-begov dolac,168i i7Jbija na put koji vodi Rijeci Cetini. Na desnoj strani toga puta bila je postavljena peta gromila. Granični liUk i dalje vodi preko vr1etnog zemljišta i šume, i7Jbij.a na put koji od Radoholje158 vodi prema Zadvarju, i »uvrh njive Ograđenica«I7O postavljena je šesta gromiJ.a. Granica je odavde prelazila preko ove njive i njene ograde od naslaganog kamenja, a sedma gromila postavljena je »iznad nje, na rubu šume«. Granični l'llik odavde izlazi na Zadvarsku ljut,m a osma gromila postavljena je ».blizu jedne izdužene njivice« prije nego se stigne do lokaliteta koji se tada nazivao Oskorušna glava,172 nedaleko od veli'ke krševite uvale, a deveta na ravnom krševitom prostoru »poznatom pod nazivom Ravna V'laka,t73 na lijevoj strani puta Ikojd od Radobolje vodi prema Zadvarju. Deseta gromila postavljena je s onu stranu vrletne šume, na lokalitetu koji se i danas naziva Popovića ježe,l74a jedanaesta, pošto se pređe preko krševitog i šumovitog zemljišta, na lijevoj strani uvale, prije nego se graničnim lukom izbije na put t85Grude, među mještanima ovaj naziv nepoznat. tH Nekadašnju Jankovića stazu mještani danas nazivaju Proslk, 187Vlaka, pripada Popovićima i Trogrlićima - zaseocima u Zeževici, sjeveroistočno od Zadvarja. t86Pusti kuk, nalazi se između sela Balići i brda Vitrenika. Dobro je očuvana ,i sama gromila. t8DHasanbegov dolac, danas Tavrin dolac, obradivo zemljište, udaljen je oko 3 km od Zadvarja. 170Danas se ovaj lokalitet naziva Ograda, leži oko 800 metara istočno od Tavrinog doca. 171Zadvarska ljut, šumovite područje koje se proteže jugoistočno od Zadvarja. 17% Oskorušna glavica, i danas pod istim imenom, nalazi se u Zadvarskoj ljuti, obrasla je grabovinom. 173Ravna vlaka, krševita zaravan u Zadvarskoj ljuti. m Popovtća ježe, pripada stanovnicima zaselaka Popovići i Trogrlići u Zežev.ici, sjeveroistočno od Zadvarja.
135
koji iz Poganog doca175 vodi u Zadvarje.' Zatim granica produžuje i prelazi preko ovog puta, ponovo zalazi u šumu i kamenjar i izbija na čuvenu CareVIUkamenlcu.v" pored koje je, s njene desne strane, postavljena dvanaesta gromila. Polukružna linija koja opasuje Zadvarje odavde vodi opet kroz šumu i uskoro izbija na put koji iz Imotskog i Vrgorca dolazi u Zadvarje. Trinaesta gromila postavljena je na desnoj strani toga puta, a četrnaesta »na rubu šume, pokraj njive Ravne Mijodragee.F" Granični luk odavde vodi preko teško prohodnog krša i kroz gustu šikaru, izlaz! na kameniti brežuljak Radkovac.F" gdje je postavljena petnaesta gromila. Odavde vodi dijelom ponovo preko šikare i krša i izlazi na Ravni kuk,179 gdje je, među hrastovima, postavljena šesnaesta gromila. Odavde nailazi ponovo teško prohodni krš i šuma. Sedarnnaesta gromila postavljena je »na jednoj kamenoj glavici«, odakle granični polukrug, idući i dalje vrlo teško prohodnim područjem, Izbija na put, »koji ide na Poletića kulu«.180 Blizu ovog puta postavljena je osamnaesta gromila. Granični luk i dalje kroz krš i šumu, vodi do posljednje gromile na ovom sektoru, postavljene na brdu Ljubočevo,181 jugoistočno od Zadvarja,
9. GRANICNI PRA VAC ZADV ARJE --- VRGORAC Od posljednje gromile na kružno] liniji oko Zadvarja započinje prava li111ij'agranice prema Vrgorcu. Prva gromila na ovom S€lktOTU postavljena je na brijegu Gola glava,18! koji leži t75I u ZA (120 b) Pogani Do, nepoznato. 176Careva kamenjača, svakako današnja Careva kamenica, teško pristupačna kamena lokva iz koje se, crpanjem, i 'sada napaja stoka. Narod je naziva još i Moma. U njenoj neposrednoj blizini i danas postoje ostaci gromile. 177 Nepoznato. 178Kod domaćeg stanovništva nije poznat ovaj 'naziv. t79Ravni kuk, neutvrđeno. 180Ovdje je riječ o Kruli, istočno od Poletnice,na desnoj strani .puta za Zadvarje, čiji ostaci još postoje. ' t8t Ljubočevo; krševito brdo između Zadvarja i Biokova. t81Gola glava, u ZA (121 a) Glaglav danas Gologlava, Krie~ vito brdo [ugoistočno od Zadvarja. ..,', .
136
na području sela Grabovac.P" ispod brda Pale.184 Odavde prolazi kroz crnogorične područje na Biokovu, ide ispod crkve Sv. Jure,185 koja se nalazi na visokom vrhli, i u ravnoj liniji na području sela Zagvozd,186 postavljena je druga, treća i četvrta gromila, a peta je postavljena iznad Vučjeg dola,187 na padini Golog brda,188 koje se nalazi na području sela Gornji Vrhdol.181 Pravac odavde vodi preko kamenjara i velike uvale i i:tbija na brdo Vodena glavica.P" koje je tada bilo obraslo crnogoricom. Tu je postavljena šesta gromila. Granični pravac odavde je išao »kroz selo Vrbu«,191 i izbijao na Siljansku glaviou,1D2 gdje je postavljena sedma gromila. Odavde granični pravac vodi preko krša i šume i izlazi na Lažni Gudelii:,t93 iznad Lužnog doca.194 Tu je postavljena osma gromila. Pravac odavde i:de greben om brda. Deveta humka po183Grabovac, područje i selo istočno od Zadvarja. t84Pale, brdo obraslo niskom šumom, lež-i između zaselaka Čikeše i Krželji. '185U ZA (121 a) st. Zorzi - crkva sv. Jure. U njenoj blizini podignut je televizijski relej koji zaista dominira čitavom okolinom. 181Zagvozd, kraj i selo sjeverno od Makarske. t87Vučji dolac, nalazi se između Zagvozda i Zupe, [uaoistočno od Zadvaxja. Nekada je bio obradivo i plodno zemljište. Danas je sasvim zapušten. 188Brdo jugoistočno od Zadvarja, sa veoma oskudnom vegetacijom. I danas se naziva Golo brdo. 181u ZA (121 a) ... di' Vardo' superiore ..• Gornji Vrhdo. Zajedno sa Vrhdolom Donjim nekada je označavao prostrano područje. Nastajanjem novih sela i zaselaka ovaj' naziv je odavno van upotrebe. Područje nekadašnjeg Gornjeg Vrhodola danas se naziva Zupa - Krstatice. Up. -i napomenu 197. 1" Vodena glavica, visoko, vrletno brdo jugoistočno od Za'gvozda.' 1'1Vlrbe, obradivo zemljište na području sela Zupa, ispod Vodene glavice. Selo ili zaselak pod ovim nazivom ne postoji u ovom kraju. 112U ZA (121 a) Slgliansca Glavizza, nepoznato. Lokalitet Siljev brig ne dolazi u obzdr zbog znatnog odstupanja od pravca kojim je povučena granična linija. IN U ovom kraju i danas živi porodica Gudelj. Međutim, obradivo zemljište pod nazivom Lužnjaci, koje se nalazi upravo na ovom potezu, pripada danas porodici Budalić. l~'U ZA (121 a) LuxniDolaz, danas Lužniak, Ovo obradivo zemljiAte leži između brda Vodena glavica i Gradina, na području
Zupe,
l37
stavljena je iznad lokaliteta koji se tada nazivao Dolac,1V5 »i popovske k.uće«.'98 Linija granice odavde vodi preko brda i šikare i za'la2i na područje sela Donji Vrhdol.I'" Deseta grom ila postavljena je »pokra] kuće hrišćanina koji se zove Dobrović«.198 Odavde pravac vodi preko šumovitog i krševitog terena do jedanaeste gromile postavljene u selu Godinj,1D9»u blizini kuće, gumna i velikog oraha hrišćanina koji se zove Pavatoviće.š''" Prava linija granice odavde vodi preko njiva, uspmje se na Godinjsko brdo,20I gdje je postavljena dvanaesta gromila. Granica je odavde povučena ponovo kroz šumu i krš. Sljedeća, trinaesta gromila postavljena je na području sela Rašćane,202 »na staroj, velikoj grorrali, u šumi, ispod puta ... s desne strane kuće kneza Nikolice«.203 Cetrnaesta gromila nalazila se iznad ovog puta, na mjestu gdje se dodiruju područja sela Rašćane i Kozica.204 Granica odavde vodi preko obradivog zemljišta do petnaeste gromile, postavljene »u njivi Kobila hrdšćanina Ikoji se zove StuliĆ«,205u granicama sela Kozica, a odavde, opet preko njiva, do šesnaeste gromile, postavljene »5 donje strane vode V'rutaJk,206blizu mjesta sta105Ovaj lokalitet danas .se naziva Vojač dolac. I danas je to obradivo zemljište. Tragovi gromile također postoje. 196Stara, mala građevina, koju mještani nazivaju Popovska kuća, postoji i danas. 107U ZA (121 b) ... Vardo' inferiore - Donji Vrhdo. Na nekadašnjem području ovoga sela sada se nalazi veliko selo Rašćane sa brojnim zaseocima. u.p. i napomenu 189. 108Ovo prezime nisam mogao utvrditi u ovom kraju. leti Godini, zaselak na području Rašćana, sjeverozapadno od Vrgorca. 200Prezime Pavatović danas ne postoji u ovom kraju. 201Godinj, ili Godinjsko brdo, krševito brdo iznad istoimenog sela. 202 Rašćane, široko područje i selo sa mnogo zaselaka oko ceste Zadvarje--Vrgorac. ' %03 I danas postoji jaka porodica Knezovića. Zive na svojim imanjima, između sela Rašćane i Kozica. 204 Kozica, kraj i selo oko ceste, sjeverozapadno od Vrgorca. 205 Danas postoji zaselak Stulići, u selu Kozici. Prezime Štulić međutim, ne postoji na ovom području. ' 206To je, u stvari, podzemni depo vode, koji se, uglavnom crpeniem, k~risti ne samo za piće i napajanje stoke, nego i za navodnjavanje,
138
rog vinograda nekog Mihočevića«.207 Sedamnaestagromila nije bila daleko, nalazida se »na uglu Poprečnih njiva,208 a osamnaesta na lokalitetu koji se tada nazivao Podmoć.š'" »ispod crkve«.2IO Granica je odavde vodila uzbrdo i izlazila na vrh planine Miovija.211 Predstavnici obiju strana složno su prihvatili prijedlog da se vrh Miovije, u dokumente o razgraničenju, ubilježi kao pogranični znak broj devetnaest. Granični pravac odavde prelazi preko uvale ispod Miovije, uspinje se na mjesto koje se tada naeivalo Prvakova glavica,"! a nalazi se iznad sela Zavojane,Z13 gdje je postavljena dvadeseta gromila. Odatle se pređe preko sljedeće uvale, iziđe na obradivo zemljište Vrbica,214 i »ispod dva velika bunara«215 postavljena je dvadeset i prva gromila. Pravac odavde vodi brdom, nailazi na put, i 's gornje strane toga puta postavljena je dvadeset i druga grornila, odakle produžuje istim brdom i u istom smjeru do dvadeset i treće gromile, postavljene »na mjestu pod nazivom Dobri dub«.218Sljedeći granični znak na ovom sektoru, dvadeset i četvrta grornila, postavljena je »na brdu Kruščica,217 itznad sela Prapatnlca.š" odakle granični pravac vodi !07 I danas na ovom području živi porodica Miočev,ić.Nastanjena je u Miočevićima - zaseoku sela Kozica. U ZA (121 b), međutim, stoji Mitrevich. 208 Poprečne njive, i danas obradivo zemljište, uglavnom pod vinogradom, leži u podnožju brda Miovija, sa sjeverozapadne strane. ... . Š 20t Ostaci ove gromile kod crkve sv. Ilije u An.t.unovIcImaJO. uvijek postoje. Naziv Podmoć, međutim, odavno nije u upotrebi. 110 T.o je crkva sv. Ilije koja postoji i danas u AntunovIcIma - zaseoku sela Kozica. !II Miovija, visoko i krševito brdo, l.eži.na Iijevcj strani ceste Zadvarje--Vrgorac. Ostaci gromile pos~oJe 1 ovdje. . . 211Danas se ova glavica naziva P.nvorac. GromIla koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini još postoji. . m Zavojane, područje i selo, prostire s~ ~J.everozapadno od Vrgorca, na lijevoj strani ceste, ispod brda MIoWJa. %14 Danas se ovaj lokalitet naziva Vrba. ., . !ISDva bunara o kojima je ovdje rtieč postoje I danas,. ah se mještani ne koriste njihovom vodom zbog navodne štetnosti po zdravlje. m Dobri dub, nepoznato. . . . . m Danas se to naziva K,ruška. To Je brdo ~a s]eve:ozapadno.1 padini planine Motokit. Gromila i danas postoj]. NaJazI se ,p~r~d pješačke staze koja vodi iz zaseoka Zekuljić prema selu ~tIIJe. us ~apatnica, selo sjeverozapadno od Vrgorca. Cuje se I naziv Papratoica.
139
preko velike šume i krša do dvadeset i pete gromile, postavljene »na velikoj stijeni usred planine Motokit«.21I Posljednja, dvadeset i šesta grom ila na ovom pravcu nalazila se iz.među VeHkog i Malog Motokita,220 tako da je selo Prapatmca ostalo na lijevoj strani granične linije, a selo Kotezi!!1 na mletačkom teritoriju.
10. GRANICNI LUK OKO ViR:GORCA Od poslj-ednje gromile postavljene na pravcu Zadvarje+-Vrgorac započinje polukružna linija granice oko Vrzorca. Skrenuvši ulijevo ona prolazi strmom, k.rševitom i šumovitom padin~ planine Motokita i izbija na mjesto gdje se dodiruje područje Duboke Drage,222 koja je ostala na mletačkom teritoriju sa područjem sela Prapatnica, koja je ostala na turskom t~:itori~u:. T.~ je postavlj-ena prva gromila. Odavde luk gramcn~ linije ide preko Nadbanje,223 gdje je, pored puta, postavljena druga gromila. Odavde izlazi na brdo Orah,224 gdje je, »na. mjestu pod nazivom Banja«225 postavljena treća gromila. Kružna linija granice odavde vodi i dalje kroz šumu a četvrta gromiJa postavljena je na »Bubrigu,226 ispod uvale Vanjača,227 na mjestu pod nazivom Orah«.22S Granični luk 219Visoka i krševita planina Motokit, sjeverozapadno od Vrgorca. 220Postoji Veliki i Mali Motokit, oba su sjeverozapadno od Vrgorca. 221Kotezi, selo ispod planine Motok1ta, 3 km jugozapadno od Vrgorca. . 222I danas se ovaj lokalitet naziva Duboka draga. Spušta se sa sJe.verne st~a~e vrletnog ~otokita u Rastok (Vrgorčanl dio Ljubuškog .polJa .1SI?odMoto~Ita nazivaju Rastok) nad ponornicu Banju, koja tu IZVIre,a ponire 2 km dalje prema istoku. 2!3 Lokalitet iznad sela Banja, sjeverno od Vrgorca. 224 Ceviz bayiri, u ZA (122 a) Monte Orah brdo Orah na kojemu se nalazi i selo istog imena. Leži sjeverozapadno od Vrgorca. 2!~Ba,~ja, .~elo na .padini I?rda Orah, sjeverno od Vrgorca. Tragovi ovih trIJU gromila postoje i danas. . • 228 Bubrig, naziv k<;>jise može čuti samo još kod starijih mještana. Označava padmu brda Orah, koja se spušta u polje. 227U ZA (122 a) Vagnazza, danas nepoznato. 228 Orah, selo na istoimenom brdu.
140
odavde vodi do pete gromile postavljene na Bubrigu, »iznad izvora Cernice«,229 odakle, kroz šumu, dovodi do šeste gromile, postavljene 'Opet na Bubrigu, »iznad Brestova' polja«.23o Kružna linija granice se 'Odavde spušta. Sedma grom ila postavljena je na rubu Brestova polja, u samom podnožju Bubriga, odakle granični lruk prelazi preko puta, ide obradivirn zemljištem i dovodi do osmog graničnog znaka na ovom sektoru, humke 'Od zemlje, postavljene »na Ibrahim-hodžinoj njivi, na zemljištu Mramor«.231 Prešavši preko ovog plodnog zemljišta, kružna linija oko Vrgorca izlazi na Bil'Obrig.232Tu je, »na serdar Ali-aginoj njivi« postavljena deveta humka, deseta je bila na obradivom zemljištu »pod nazivom Prokopicae.P" a jedanaesti pogranični znak, gromila od kamena i zemlje, postavljena je na prostoru »između vode Raskršnicešš+ i Pro kopice«. Dvanaesta gromila, također od kamena i zemlje, postavljena je s donje strane mosta koji se nazivao Pelkovac.š'" »na dizdar-agino] zemlji«.236 Most je ostao na mletačkom teritoriju. Odavde granični luk, idući još uvijek poljem, izbija na mjesto Vwčine,237gdje je, iznad puta, postavljena trinaesta, a posljednja humka oko Vrgorca, četrnaesta po redu, postavljena je »na mjestu blizu Škuljskog brda238 i Gradine«.239 228U ZA (122 a) Cernizza. Ovaj ili sličan naziv za neki izvor ili bunar nisam mogao utvrditi. 230 Brestovo polje, stari naziv za dio polja, ispod brda Orah, odnosno ispod njegove padine Bubrig. 231Mramor, tako se i danas naziva jedan kompleks plodnog i obradivog zemljišta u polju Rastok. 232 Bilobrig, nalazi se u polju ispod brda Orah, Ispod Polića kuća. 1~3 Prokopica, plodno i obradivo zemljište, nepun kilometar udaljeno od Mramora. . 234 Vjerovatno je riječ o rijeci Matici. 2t6 Nepoznato. 236 U ZA (122 a) ... del dizdaro di Vargoraz, U VI1gorcu je sasvim dobro očuvana kula vrgoračkog dizdara (u njoj je rođen Tin Ujević). !87Naziv Vučje, Vučine ili sl. danas nepoznat. 238Skulja, brdo i selo na cesti Vrgorac-Metković, nepuna tri kilometra od Vrgorca. 238 Gradina, brdo iznad sela Veliki Prolog, a između njega i Vrgorca, na desnoj strani ceste Vrgorac-Metković.
141
11. GRANIČNI PRAVAC V.RGORAC -
ČITLUK
Od posljednje gromile na graničnom luku oko Vrgorca započelo je povlačenje graničnog pravca prema Citluku.240 Granica ide kroz šumu grebenom brijega ispod spomenutog brda Gradina, zalazi na područje sela Otrić,241 a prva ogromna postavljena je »na vrhu brda iznad Otrića«. Odatle, opet grebenom i u pravoj liniji, izbija na brdo Dusina.242 Tu je postavljena druga gromiđa. Odavde produžuje ,grebenom ovoga brda i izlazi na brdo Prolog,m ona čijem je vrhu podignuta treća gromila. Odavde se granica spušta, prelazi put uprološkoj uvali i tu, ou blizini hrlšćanskog groblja, postavljena je četvrta gromila. Pravac odavde vodi uzbrdova peta gromi:la postavljena je blizu vrha planine, »iznad kuće DropUilića244i brda Zveč«.245Odavde granični pravac vodi do šeste gromile postavljene »naprema ibrdima Zveč i Semij«.248 Odatle pravac prolazi !kroz šumu i ispod brđa Gradačlna.s? a iznad sela CrIjene šume,248postavljena je sedma gromila. Odavde se granični pra-vac spušta u polje Jezerac,24U ide prema krševltom brijegu Zelenrkovac.P" koji se nalazi u polju, i desno od nje240 U svim rukopisima piše Ciklut, u ZA (122 a, b) na svim mjestima Citluch. U zbirci karata i planova Arhiva grada Sarajeva (up. nap. 158) stoji Ciclut, odnosno Cicluth. Radi se o porušenoj tvrđavi Čitluk iznad Gabele (up. i nap. 263). !41Današnje selo otrić nastalo je spajanjem zaselaka Otrić i Seoci. lU Dusina, selo jugoistočno od Vrgorca. 243 Danas Veliki Prolog, brdo i selo, između sela Dusina i Prolog, jugoistočno od Vrgorca. 244 Danas na ovom području postoje tr,i Dropulića. Ovdje se radi o Dropuliću ispod planine Prolog, jugoistočno od V~gorca. 245 Zveč, visoko i krševito brdo između Velikog Prologa i Gradine. !48 U ZA (122 b) Semich, brdo i selo Semij, sjeverozapadno od sela Crveni Grm" na odvodnom rukavcu Trebižata, koji služi za navodnjavanje i koji se u neposrednoj blizini roši u ponor. r47 Gradčina, brdo na čijem' se vrhu nalazi crkva sv. Roka. Leži između brda Zveč i Mali Prolog. 248U ZA (122 b) Zarglizze Summe, danas Ceveni Grm, selo jugoistočno od V['gorca, na lijevoj strani puta Vrgorac-Metković. " .' 2U Jezero, polje koje se proteže jugoistočno od sela Crveni grm, ispod brda Humci. ' r50 U ZA (122 b) Zl1cnica,danas Zelenikovac, brežuljak koji se nalazi u polju Jezero, južno od brda Klokun. '
142
! ','
govog vrha postavljena je osma gramMa.' Pravac produžuje, preko polja Jezerac, prelazi potok Klokun,251 i izbija na Sporo polje.252ToU je postavljena deveta humka. 1 deseta humka nalazila se u ovom polju, »opet u blizini spomenutog potoka Klokun, usred polja«. Idući i dalje Sporim poljem, granični pravac ponovo prelazi navedeni potok, ide sredinom polja sve do njegovog ruba, gdje je, pokraj jedne njive, postavljena jedanaesta gromila, Prava linija granice uskoro se odavde uspinje i ealazl 'u veliku šumu. Dvanaesta grornila postavljena je 's :lijeve strane .brda Plazni!k,253 naprema brdu Rudnik.254 Odavde pravac vodi i dalje kroz veliku šumu, a trinaesta grom ila postavljena je s desne strane puta, »iznad obradivog zemljišta Bebića«.255 Granični pravac se odavde spušta, opet kroz veliku šumu, nailazi ispod sela Bijača,256 koje ostaje na turskom teritoriju i izbija nad Ratni dolac,m gdje je, »narubu lijeve strane brda Dragovija«,258 postavljena četrnaesta gromila, Odavde granični pravac presijeca jednu uvalu, zatim prolazi kroz šumu Rotnog doca, prolazi ispod brda Garište,!58pod 'kojim je, na lijevoj strani puta, postavljena petnaesta gromila. Odavde prolael preko uvale i potoka i penje se na brdo koje se u hududnami naziva Krstina 260 gdje je postavljena šesnaesta gromiđa, »naprema tvrđavi Stara •• r51 Klokun, b~~o ;ugoistočno od sela Crveni Grm. Ovdje je , riJeč o potoku koj,l IZVIrena tom brdu. U2 Sporo polje, i danas pod istim nazivom. Prostire se jugoistočno od brda Klokun, . Isa Plaznik, brdo sjeverozapadno od sela Bijača. Ostaci granične gromile na njemu još postoje. r54U narodu se čuje i Rudnik i Rudnjak. Ovo brdo leži sjeverozapadno od sela Bijača. Danas je na njemu groblje ovog sela. ess U hududnami Bebe-ogli, u ZA (122 b) Bebich Bebić, obradivo zemljište koje se i danas tako zove. . IH Postoji Gornja i Donja Bijača, obje se nalaze lijevo od puta Vrgorac-Metković. ' !67 Rotni dolac, nalazi se između sela Galić i Miloševica, jugoistočno od sela Bijača. !58 Dragovija, brdo koje se nalazi iznad Novih Sela, sjeverozapadno od Gabele. m Garišta, brdo na kojemu je ranije postojao i zaselak. Danas je samo Ispasište jer su se stanovnici raselili. teo Ovo brdo koje se nalazi zapadno od Gabele danas se naziva Krstac.
143
Gabela«. Granica sada zalazd na područje sela Crnić,:!81a sedamnaesta gromila postavljena je »na stijeni, na rubu jezera, s donje strane izvora Alečkovace.š'" Granični pravac ide odavde preko barovitog terena»pravo prema tvrđavi Citluk«,263 a osamnaesti, posljednji pogranični znak ma ovom pravcu bila je humka od zemlje, postavljena na ziratnom zemljištu, »na mjestu pod nazivom Glavnice«.264
12. GRANtICN,I LUK OKO CITLUKA I GABELE Od posljednje gromile na pravcu povučenom od Vrgorca započinje polukružna granična linija oko Čitluka i Gabele. Od ove gromile ona skreće ulijevo, prelazi preko jezera na Jijevu stranu i vodi do prve gromile na ovom luku, postavljene »iznad puta Ikoji vodi prema Gabeli«. Luk granične linije odavde lide uzbrdo, probija se kroz krševito područje i dolazi do »velike gromile poznate pod nazivom Trogrla«.265 Ispod te gromile i s njene desne strane postavljena je druga gromila. Granica odavde izbija na krševiti greben gdje je postavljena treća grormla. Četvrta gromila nalazila se na samom vrhu Milanovače,266 odakle se polukružna linija spušta prema Zaluškom jezeru,267 a peta gromila postavljena je na padini. GrandčniTuk odavde 'vodi preko jezera, zatim preko moč:varnog zemljišta i izbija na rijeku Bušinu,268 gdje je, pored jedne ši-
kare, postavljena šesta humka od zemlje. Granica odavde uskoro prelazi preko Bušine, i2lbija u polje, a sedma humka postavljena je »naprema stIlUžkojkuli«.269 Ostavljajući ovu kulu na turskom teritoriju, granični Iuk odavde prelazi preko druma koji vodd u Citluk, produžuje prema 'I'rebižatu.F? i nedaleko od ove .rijeke, »na mjestu koje gleda prema rijeci«, postavljena je osma humka od zemlje. Deveta humka postavljena je »u Otoci«,271 a granična linija odavde, u .luku, prelazi Veliku lug,272 i ~bija na Neretvu, gdje je, kao deseti pogranični znak, ubilježeno stablo ,bijele ja'sike,!73 ;koje [ebjlo čuveno među domaćim stanovništvom, Jasici su okresane grane. Odavde granica prelazi preko Neretve, izbija na Krivaču,m i »na mjestu pod nazivom Drače«,275 u blizini Neretve, postavljena je jedanaesta humka. Granica odavde vodi preko polja, i stalno u luku, dovodi do dvanaeste humke, koja je postavljena »na desnoj strani javnog, kaldrmisanog puta« koji ide iz Gabele prema Mostaru. Pošto pređe ovaj put, granica odavde IilZibijana područje KnežpOilje,276gdje je postavljena trinaesta humka »blizu hadži Muratovog hendeka«. I četrnaesta humka postavljena je u ovom polju, petnaesta se nalazila ispod lokaliteta :koji se i danas naziva Vučji brod,277 iznad sela Vi-
!el Crnić, selo koje leži ispod Jasehičkog brda, sjeverozapadno od Gabele. U2 Danas se ovaj izvor naziva Leskovača. Njegova pitka voda služi za piće stanovntcana sela Crnić. 283 Podgrađe oko ove tvrđave zvalo se također Čitluk. U narodu ovaj naziv više nije uopšte u upotrebi. Up, i nap. 158 i 240. 284 Dio plodnog i obradivog Donjeg polja ispod same Gabele Gabeljani i danas nazivaju Glavnice. . 285 Trogrla, jama koja se i danas tako naziva. Nalazi se sjeverozapadno od Milanovače. . 2" Milanovača, brdo sjeverozapadno od Gabele. Na njenom vrhu i danas postoji gromfla koju mještani nazivaju Milanovačka gromila. !07Zalug, u narodu se čuje i Zaluzi. To je obradiva ravnica na kojoj najbolje uspijeva vinova loza. 288 Bušina, rijeka i obradivo zemljište, sjeverno od Zaluga a [ugozapadno od sela Gorica, oko 3 km od Gabele.
tle Selo Struge nalazi se na desnoj obali Neretve, sjeverno od Gabele. Ostaci kule postoje i danas. Iznad Struga, preko Trebižata, postojala je sve doskora i Cučkovića Jmla. Porušena je za vrijeme izgradnje pruge Sarajevo-Ploče. riO Trebižat, desna pritoka Neretve, izvire ispod planine Jagodnice. U gornjem toku nosi naziv TihalJina, kroz Ljubuško polje Mlada, a u donjem toku Trebižat. Južno od Capljine, kod sela struge, ulijeva se u Neretvu. rll Otoka, tako se i danas naziva selo i obradivo zemljište koje se nalazi s desne strane Neretve. ria Biiy{ik lug, u ZA (123 a) Basco Grande - Veliki lug, danas nepoznato. ria U ZA (123 a) ... detto in Illirico Bila Giasica ... .n Krivača, obradivo zemljište uz rijeku Bregavu, ispod današnjeg sela Klepci, lijevo od magistrale od koje je udaljeno oko 700 m. riS Drače - danas Dukat drače, plodno zemljište između Krivače i Knežpolja. 17. Knežpolje, selo i obradivo područje između sela Klepci i Celjevo. . rl7 Vučji brod, naziv za ravnicu na lijevoj strani magistrale Sarajevo-Ploče. Nalazi se između sela Celjevo i Višići.
144
10 -
Granice bos. pašaluka ...
145
šići,218 a šesnaesta, u ataru ovog sela, »pokraj vinogradskog hendeka Mustafage Joldžića«. Granica odavde ide prema mostu sela Višići. Sedamnaesta humka postavljena je »u vinogradima«, a osamnaesta, paralelno s mostom. Granični luk sada vodi.prema barovitom terenu. Devetnaesta humka postavljena je u njivama. Granična linija odavde prelazi preko barovitog zemljišta, zatim preko gaja, i na mjestu koje mještani i danas nazivaju Krčevina,21II postavljena je dvadeseta humka. Granični illllk odavde vodi prema Krupi.280 Blizo ove rijeke, »na Mustafaglinoj njivi Vom.ik«,281 postavljena je- dvadeset i prva humka, Odatle Igranični luk prelazi preko Krupe, i u obližnjoj šumi, koja se u dokumentima naziva Radojev lug,282postavljena je dvadeset i druga humka, koja je bila izuzetno dwgačka. Granica odavde prolazi močvamim i šumovitim područjem, u Radivojevoj jaruzi283 prelazi preko mjesta gdje stalno leži voda,284 i jednom hrijestu,285 koji se nalazi u neposrednoj blizini, na desnoj strani jaruge, okresane su grane. ~va jaruga i brijest ubilježeni su u dokumenta o razgraničenju kao dvadeset· i treći znak Kružna linija odavde vodi prema dvadeset i četvrtojgromili od kamena, postavljenoj iznad obradivog zemljišta, bldzu brda, odakle se granični luk penje do posljednje gromile na polukružnoj liniji ovoga sektora granice, koja je postavljena u šumi jugoistočno 'od Gabele. Ova šuma i danas nosi naziv Varda.2841
Višići, selo istočno od Gabele, na lijevoj strani Neretve. Krčevma, kako se i danas naziva ovaj lokalitet, prostire se pored rijeke Krupe, ispod sela Višići. Vlasništvo je poljoprivrednog dobra Hutovo blato. 280 KrUlPa,rijeka koja se Južno od Gabele ulijeva u Neretvu kao njena lijeva pritoka. 281 Voznik, među mještanima nepoznat naziv. 182 'Radoiev lug danas Radov lug, obradivo zemljište na lijevoj obali rijeke Krupe. 283 Ovaj naziv nije u upotrebi. 284 T~ je današnja Svinjarica. Nalazi se ispod željezničke pruge uzanog kolosjeka i brda Varda. '185 U ZA (123 b) ... e un albero nominato in Illirico Brist. •. .: 288. Varda, brdo jugoistočno od Gabele, između Hutova blata i Zvijezdine. .. 278
21.
146
13. GRANICN[ PRAVAC GABELA POLICI
KOPITA NA BRDU
Od dvadeset i pete gromile, kojom je završen granični luk oko Cit1uka i Ga:bele, započinje ponovo pravac granične linije, koji vodi u smjeru jugoistoka. Ovaj pravac u dužini od dva sata pješačkog hoda, računajući od gromile postavljene u Vardi, penje se uzbrdo, iprelaai [ednu uvalu i d.zbija »na mjesto pod nazivom Zvijezdina«281 iznad Varde. Tu je postavljena prvagromila. Odavde granični pravac prelazi ponovo preko jedne velike uvale i vodi do druge gromiJe, »koja je postavljena na spomenutom brdu Zvijezdina«.288 -Odavde, ponovo preko velike uvale mazi na brdo .BUlbreg,289dznad sela Sjeikose.280 Tu je postavljena ·treća gromila. Odavde ide uzordo, preko krša i šume, i na jednoj litici, na podnožju brda Kolojan,"1 postavljena je četvrta gromlla. Granični pravac odavde se ponovo penje, prelazi preko zemljišta pod velikom šumom, zatim preko sljedeće uvale i izbija na put kojd vodi iz Gabele prema Kolojanu, Na desnoj strani ovoga puta, gdje se on siječe sa graničnim pravcem, postavljena je peta gromila. Pravac odavde uzlaz! na vrh planine Kolojan. Tu je, na staroj gromili, postavljena nova, .po redu šesta gromila. Pravac se odavde spušta šumovitim i 'krševitim područjem i zalazd u atar sela Ko'lojanj,282 na čijem je rubu postavljena sedma gromila. I OSma gromila postavljena je na području ovog sela, »iblizu imanja podanika hrlšćanina LaUća«.2tlBPravac odavde produžuje opet šumom i kršem i dolazi do devete gromile koja je postavljena u blizdni sela Cerovo,214 »između dva veliJka krševita i šumovita vrha«. Deseta gromila nalazila se na rubu polja ispod ovog sela, a kao jedanaesti pogranični znak na Kao naselje ne postoji. Brdo Zvijezdina leži jugoistočno od Gabele, nastavlja se na brdo Varda. ' 288 Bubreg, brdo, nalazi se iza brda Zvijezdina a prije sela Sjekose. IVO Sjekose, selo jugoistočno od Gabele. 181 Kolojan, brdo jugoistočno od Gabele i Metkovića. 181 Kolojanj, selo ispod brda Kolojana. III U ZA (123 b) Lalichina, lokalitet pod ovim nazivom danas nepoznat. ' ., 114 Cerovo, selo ispod planine Zaba, jugoistočno od Gabele i Metkovića. 187
118
147
ovom dvosatnom
pravcu »osnačen je jedan cer«!iIII ~ije su grane okresane, »a nalazi se između dva velika brijega«. posljednja gromila na ovom pravcu, dvanaesta po redu, postavljena je na JokaJitetu koji se u dokumentima o razgraničenju naziva Kopita,2" na vrletnom brdu Polica.297
14. GRANICNI BRA VAC POLICA -
MORSKA OBALA
Od posljednje gromile postavljene na graničnom pravcu Gabe-la - iplanina 2aba,288 koji je išao 'prema jugoistoku, započinje sljedeći sektor koji je razgraničen također pravom linijom, ali čiji smjer ide prema jugozapadu 1 izbija na morsku obalu. Pošto je u ugovoru o minu 'sa Veneoijom izričito navedeno da se i IZaovaj sektor povuče granica lU vidu prave linije, komisije su u dva navrata išle sve do mora da bi se otiklonule sumnje i odredio najbolji .pravac. Kada je smjer utvrđen .i obostrano prihvaćen, pristupilo se postavljanju uobičajenih graničnih znakova. Sa mjesta Kopita, odnosno Polica, napla'nini 2abi, granični 'pravac ide padinom i na krševitom brdu zvanom Hrvenica,288 postavljena je prva gromila. Odavde granica vodi uzbrdo, kroz šumu i kamenjar, i izlazi lila područje Popovića,'oo gdje je postavljena druga gromila. Odavde pravac vodd.na Malu 281bu,801a treća gromjla postavljena je naIokalitetu koji se tada nazivao Stipurinovića Okruglica.š'" Odavde granični pravac produžuje ,brdom, zalazi na područje Glavinovića,303 i i71biJa na brdo 'koje se tada nazivale Kurilo.304 Na ti! U turskom tekstu Kara pelit, u ZA (123 b) . ,. d' un Albero detto In Illirlco Cer ... IH Lokalitet pod nazivom Kopita među mještanlma danas nepoznat. m Polica, vrletno brdo na planini Zaba; 11II Zaba, veUka planina jugoistočno od Gabele ·i Metkovića. HI To je Hrvenica, brdo na planini Zaba, na kojemu' se nalazi lokva za napanje stoke. . sooU selu Galović i danas žive porodice Popović. 1101 Mala Zaba, jedan od vrhova na planini Zaba. IH Stanovništvo okolnih sela ovaj vrh na Maloj Zabi naziva danas samo Okrugllca, Cujese, međutim, i naziv Lopata. lOa U selu Babin da i danas žive brojna domaćinstva porodice Glavinić. '. 104To je Curilo - brdo koje se nalazi između Neuma i sela Babin do. .
njemu je postavljena četvrta ,gromila. Odavde se granica spušta padinom do pete grormle koja je postavljena »Ispod brda,' iznad vode«. Nedaleko odavde postavljena je i šesta gromila »na jednoj karakterističnoj stijeni«, odakle se granica ponovo spušta, i na mjestu zvanom Debela Ijut,305ispod V1lene ploče,'" postavljena je sedma gromma. Prošavši ponovo kroz krš i šumu granični pravac nailaai lila SvatskIi pod,307 iznad sela koje se u dokumentima naziva Dobruhovo.š'" Tu je, pokraj puta, postavljena osma gromila. Odavde pravac vodi niz obronak, nailazi ispod Sredimira,,08 gdje je, »na mjestu pod nazivom Dračeva dolina«,310 iznad vode, postavljena deveta gromila. Deseta gromila postavljena je u istom smjeru, »dznad bunara Lokvicaš!' nekog Galovića«,m jedanaesta, idući neprestano šumovitim i ,krševitim područjem, na lokalitetu Vinogradac,m »na mjestu gdje se sastaju granice Gorači.ća314 i Galovića«,31! s lijeve strane stare gromile, a dvanaesta, na mjestu koje 'Se li danas naziva Vlaka,m na području sela Galović. Trinaesta gromila, također na području ovog sela, postavljena je sna mjestu pod nazivom Bjeleševa dolina«,316 četrnaesta 81' Debela ljut _ krševito zemljište, obraslo slabom, niskom šumom. Nalazi se na planini Zabi, sjeverno od sela Dubroovo. sot Na pl8lIlini Zabi, iznad sela Cerovo, postoje dva lokaliteta pod nazivom Vi1ine ploče. Riječ je o dvije kamene ploče koje su udaljene oko 300 metara jedna od druge. Međutim, Izned sela Dubroova, jedan sat hoda od njega, također na Zabi, postoji lokalitet Vilena ploča. Ovdje je riječ o Vilenoj ploči. •• 7 Ovaj lokalitet i danas nosi isti naziv: Svaski pod. Nalazi se ha Zabi, ispod Vi1ene ploče.' . 108 Dobruhovo, danas Dubroovo, selo u podnožju planine Zabe, lstdčno od sela Galović. , : . "'Sredimir, brdo na Zabi, iznad sela Galović. . ., 'at. Dračeva dolina u ZA (124 a) Draghetta Pelina. Lokalitet P9d.o$ ili sličnim n~zivQtll među mještanima. danas l!-.e .postoji. "., "itt. Riječ je o lokvi pojilu za stoku koja postoji I d~a~ POd naziyom Galovića lokva. Nalazi se između sela Oskorušnica I Ga1QVič. . '. 'IH Galović, selo, jugozapadno od sela Dobranje. '. 'PI VinOgraci naziv koji je i danas u upotrebi. Označava jedno. ~rc;l9.i ,njive 'koje se nalaze. između sela Galović IGoračić. ,', . ·:~.VOraćići, planinsko selo, Jugozapadno od Male Zabe. . .. I,.. '15' Vlake, šikara, prostire se jugozapadno od sela GalOVIĆ
~:"1:~"j"e današnja Bjeltšica - do sa iobraddvim zemljištem. ~i~je.verozapadno od šikare Vlaka.
149 148
»pokraj jedne velike smreke, u 'podnožju· brda Ljubovik«817 odakle ;granični pravac ide kroz teško prohodni krš i iaJbija na Dubov dO,318gdje je, pokraj puta, postavljena petnaesta gromila. Sesnaesta grom ila postavljena je na malom kamenom brežuljku, »na mjestu pod nazivom Prova:la«,SIt odakle granična linija vodi na sljedeći kameni brežuljak u blizini Vučje jame,m koji je ubilježen u dokumente o razgraničenju k-ao sedamnaesti 'granični znak. Odavde se granični pravac spušta, zalazi ma područje sela Brestica,321 a osamnaesta gromHa postavljena je sna vrhu njive Vodeni dO«.1UGranica se odavde ponovo penje, prelazi preko puta, produžuje kroz kamenjar i na lokalitetu koji se po hududnami I!ada nazivao Srednje brdo,'2:; na području istog sela, postavljena je devetnaesta gromila. Sa ovog brijega granica silazi kroz šumu, a dvadeseta gromi1a postavljena je ,li iznad pećina, ma liticama«.S24 Odavde se granica spušta prema je-zeru koje se pružalo od Neretve i završavalo upravo tu, ide pored tog jezera, ponovo se prihvata sljedećeg obronka i na mjestu između dva šumovita i krševita brežuljka postavljena je dvadeset i prva groonila, a dvadeset i druga gromila postavljena je na brdo Krstac,325 iznad Kleka. U istom smjeru a .grebenom brda Krstac postavljena je dvadeset i druga gromila, a dvadeset i treća »na desnoj strani vrha brda Krstac, :koji gleda prema moru«. Odavde se pravac SIT U ZA (124 b) Monte Gliubovich, Lubovik, odnosno Ljubovik, naziv koji se čuje samo kod starijih. To je vrletna brdo iznad dola Bjeltšlca, at8 Danas Dubovi do. Nalazi se između Bjelišice i sela lbestica. 11' Ovo krševito, neobradivo zemljište koje se nalazi između sela Radež i Hercegovačka Brestica danas se naziva Provalija. IIV I danas pod istim nazivom: Vučje jame. To [eneobradlvo i krševito zemljište između sela Brestica i Dubovi do. . . ni Brestica, selo ispod brda Gradina, sjeverno od Neum-Kleka. Danas postoje dvije Brestice: Hercegovačka i Dalmatinska Brestica. Obje se nalaze na .lijevoj strani ceste Metković-Newn. IZ! Vodeni do, duboki do sa obradivim zemljištem. NalaZi ispod sela Dalmatinska Brestica, na lijevoj strani ceste Metković-Newn. ' , HI U bududnaml: Orta bayir, u ZA (124 b) Sredgne Bardo ~ brdo koje se danas naziva Bačića glavica, jugozapadno Vodenog dola. Pripada porodici Bačić iz obližnjeg sela Radež. ne To je brdo koje se danas naziva Suplja stijena. Obraslo je hrastovom šumom, nalazi se između sela Radež i Dračevica. SI5 Krstac, selo i brdo, nalazi se blizu Zavale iznad Kleka.
spušta 'prema moru, a posljednja, dvadeset i četvrta gromila, postavljena je na lokaditetu koji se tada nazivao Mali Sorduk,m na obali. Sami pak 'granični pravac, završava se na najisturenijoj tačk! poluostrva Klek.327
se
od
150
•• U ZA (124 b) Sorducz Mali -
današnje šumovite brdo Sorduk, iznad Kleka. Međ'1,l mještanima se čuje i naziv Surdup.· ,. ..... . ... .. . .. m Ovo p'o)'uOstrvo mještani, .naročtto oni stariit, 1 danas nazivaju Turski rep. Njime se zatvara zaljev Neum-Klek. " Mali
151
IV. ZAKLJUCAK' Poraz Turaka pod Bečom, tok velikog bečkog rata i mir sklopljen U Sremskim Karlovcima pod uslovima koje su diktirali pobjednici, predstavlja ilustrativan dokaz ne samo o političkim iluzijama vladajućih krugova osmanskog društva nego li o opštem zaostajanju Osmanske Carevine, koja sve više gubi ideološku, političku, vojnu i, naročito, ekonomsku moć u svojoj vjekovnoj konfrontaciji sa hrišćanskim svijetom. Za nas ipak ostaju najvažnije odluke Karlovačkog mira koje se odnose na teritorijalne promjene, na granice. Mora se imati u vidu činjenica da se sadašnje granice Bosne i Hercegovine, prema sjeveru, zapadu i [ugozapadu, ne rarzli:kuju mnogo od onih koje su povučene prema odredbama Karlovačkog mira. Ispravka granice izvršena u skladu sa odlukama Požarevačkog mira predstavlja, u stvari, samo prirodniju granicu Bosne i Hercegovine, koja se u osnovi opet temelji na granicama utvrđenim Karlovačkim mirom. Upravo ovaj momenat - dovođenje Bosne i Hercegovine u današnje granice, što je dobrim dijelom rezultat ugovora o miro sklopljenog u Sremskim Karlovcima, i osnovanost tih granica, o čemu svjedoči njihova trajnost - čine ovu temu važnom i interesantnom. Navođenje i poznavanje svih toponima koji se pojavljuju u dokumentima o razgraničenju pruža mogućnost da se ta granica rekonstruiše u potpunosti i bez ikakvog kolebanja na čitavoj svojoj dužini. Cinjenica da je ostalo, iako relativno mali broj, neutvrđenih toponima, ukazuje na neophodnost da se na satnom terenu izvrši temeljitije i opsežnije ispitivanje. Uvjeren sam, na temelju onoga što je u okviru ograničenih mogućnosti postignuto tragajući za malim :lokalitetima na licu mjesta, da je sasvim moguće utvrditi svaki naziv koji se pojavljuje u hududnamama, čalk i u slučajevima kada je došlo do velike promjene u iizgovoru, ili do mijenjanja samog imena. Veliki broj humki i gromila i danas postoji, neke sasvim očuvane, neke manje ili više porušene. Kod mjesnog stanovništva i sada postoji živa tradicija o »turskoj granici«, mnoge priče i legende vezane za nju i za gromile koje su dijelile državni teritorij dviju stranih sila a isti narod.
152
,
SKRACENICE
f
U ovom radu, pored uobičajenih, javljaju se i sljedeće specifične skraćenice:
r
GIJA
= Topografske
karte
Geografskog instituta
JA, razmjer
1: 200.000.
}
GZM = Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. H=hidžra. MI Topografske karte K. u. k, Militargeographisches Institut, razmjer 1 : 75.000. NB = Rukopis hududname bosanskog pašaluka, koji se čuva u Narodnoj biblioteci u Sarajevu. POF = Pr ilozi za orijentalnu filologiju. SAN = Srpska Akademija nauka i umjetnosti. S = Rukopis Sabanovića dra Hazima. TMA= Rukopis koji se čuva u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu. VlKJ Topografske karte Vojnogeografskog instituta Kraljevdne Jugoslavije, razmjer 1 : 100.000. WMVT= Wiistenfeld-Mahler'sche Vergleichungs-Tabellen der mohamedanischen und cristlichen Zeitrechnung, 1926, tabele na osnovu kojih je u ovom radu vršeno preračunavanje hidžretskog kalendara. ZA = Rukopis koji se čuva u zadarskom arhivu, fiIca IX, poz. br. 2.
=
=
153
IZVORI I LITERATURA
1. Neizdati Hadžihuseinović, i autograf
izvori Salih (Muvekit), Tarih-i diyar-i Bosna, I-III, kao u Orijentalnom institutu u Sarajevu, br. 1146.
Kadić, Muhamed Enveri, Tarih-i Enveri, zbornik istorijske i književnegrade. Rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Kaniškan, Z., Amcazade Huseyin Paša.. Edebiyat fakiiltesi, teza br. 286, Istanbul. Ragib Mehmed-.paša, Telhisat ve muzakerat-i sulhiye, Rag-ib- paša kUtUphanesi, No. 2738/2, Istanbul. Rami Mehmed-efendi. Karlofr;a mukalemesi, Istanbul Univerzitesi KUtUphanesi, TUrk Yazmalari, No 3514, Istanbul. Rami Mehmed-paša, Vaqayi-i Muslaha, Mi1let kutUphanesi, kisdm Rešit ef. No 685, Istanbul. Sidžiliiz XVII stoljeća u Orijentalnom institutu u Sarajevu starski. iz 1669-1670. i jajački iz 1692-1693. godine). Turski
dokumenti
iz Historijskog
arhiva
(mo-
u Zadru.
2. Izdati izvori i literatura Ahmed Rasim, OsmanU tarihi, I-IV, Istanbul, 1327-1329. Ahmed Rasim, Resimli ve haritali Osmanli tarihi, I, Istanbul, 1326-1328. Ahmed Rasim, Vitlana se/aretnamesi, Istanbul, 1304. i\.llmed Refik, K6priLlUler, Istanbul, 1331 (1912). Ahmed Refik, Mešhur Osmanli komandanlari, I, II, Istanbul, 1318-1320. Ahmed Refik, Turk hizmetine kiral T6k6li Imre, Istanbul, 1932. Akčura Yusuf, OsmanU Devletinin Dagilma Devri (XVIII VE!l XIX asirlarda), Istanbul, 1940. Alaettin, Ibrahim, Me§huT adamlar I-IV, Istanbul, 1933-1936. Ali Fuat, Rical-i Muhimme-i sitIasitle, Istanbul, 1928. Ali Seyyidi, Devlet-i Osmanitle tarihi, Resimli ve haritali, Istan.bul, 1329. Ali Seyyidi, Resimli kamus-i Osmani, Istanbul, 1330. Ali Seyyidi, Tarih-i Osmani, Istanbul, 1347.
155
Ami, Boue, Die Europeische Turkei, Wien, 1889. Angeli, Moriz Edlen, von., Feldzuge gegen die Turken 1697-1698. und der Karlowitzer Friede 1699. Edicija: Feldziige des Prinzen Eugen von Savoyen. Nach den Feld Acten und anderen authentischen Quellen herausgegeben von der Abtheilung fiir Kriegsgeschichte des k. k. Kriegs-Archives. I Seri, II Band, Wien, 1876. Arneth, Alfred, von., Prinz Eugen von Savoyen. Nach den Handschriftquellen der kaiserlichen Archive, I-III, Wien, 1858.
Nihat, Devletlerarasi hukuku ve siyasi tarih me.tinleri, I, Ankara, 1953. Enziklopedie des Islam, Leiden, 1908-1939. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, I-IV, Zagreb, MCMLXVI-MCMLXIX. Es-seyyid, Mustafa, Nataig al-wuquat, I-III, Istanbul, 1296 (1879).
Bašagić, Safvet beg, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, Sarajevo, 19,12. Bašagić, Safvet, Kako se za turske uprave Jugoslavija dijelila na kadiluke, Novi Behar, IV, Sarajevo, 1930. Bašagtć-Redžepašić, Safvet beg, Kratka uputa u prošlost Bosne Hercegovine, Sarajevo, vlastita naklada, 1900. Bašagić-Redžepapšić, Safvet beg, Znameniti Hrvati Bošnjaci Hercegovci u Turskoj Carevini, Zagreb, 1931.
Fekete, Ludwig, Osmanli Turkler ve Macarlar 1366-1699, Belleten XIII, 1949. Feridun, Ahmed, Munšeat es-salatin, I, Istanbul, 1264. Filipović, Nedim: Odžakluk timari u Bosni i Hercegovini, POF V, Sarajevo, 1955. Findikli, Mehmed-aga, Silahdar tarihi, II, (Silahdar Findikli Mehmed aganin hayatina da ir Ahmet Refik beyin bir mukaddimesiyle notlarini havidir), Istanbul, 1928.
Baysun, Cawid, M., Ahmed II, Islam AnsiklopediJSi. Bejtić, Alija, Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I, Sarajevo, 1953. Bejtić, Alija, Elči Hadži Ibrahim-pašin vakuf u Travniku. Prilog kulturno] povijesti Travnika, Poseban otisak »EI-Hidaje«, god. V, Sarajevo, 1942. Berly, C. P., Kern und Osmanischen Reichsgeschichte durch Hammer Purgstall, Leipzig, 1837. Biegel, Stjepan, Spisi grofa Marsiljija (Marsigli) u sveučilišnoj biblioteci u Bolonji, GZM XIII, Sarajevo, 1901. Bobbio, Giacomo, Perchie il Principe di Savoia Abbandono la Francia, Roma, 1892. Bodenstein, Gustav. Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739, GZM XIX, XX, XXIV, Sarajevo, 1907, 1908, 1912. Bošnjak, Slavoljub, (I, F. Jukić), Zemljopis i povijestnica Bosne, Zagreb, 1851. Božić, Ivan, Francuski dnevnik o pohodu Murata II 1696. g. Beograd, Građa Istorijskog instituta SAN, knj. 9.
G6kbilgin, Tayyib, M., XVIII. Osmanli devletinde islahat ihtiyac ve temayulleri ve Katip Celebi, Ankara, 1957. Graziali, Francesko Saverio, Eugenio di Savoia, Nuova Antologia, 1934. Grujić, Radoslav, Plemenski rječnik ličko-krbavske županije, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, XXI, Zagreb 1917. Grujić, R., Velika seoba patrijarha Arsenija III Crnojevića iz Južne Srbije pre dvestapedes~ godina, Hrišćansko delo, Beograd, 1940.
Cevad-paša,
Tarih-i
askeri Osmani, Istanbul,
1297.
Celebizade, Ismail ASim, Tarih-i Celebi zade efendi, Istanbul, 1153. Cubrilović, Vaso, Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini, JIC. I, sv. 1-4, Beograd, 1935. Corović, Vladimir, Bosna ,i Hercegovina, (Izd. Srpske književne zadruge), Beograd, 1925. Corović, Vladimir, Historija Bosne, I, Beograd, 1,940. Develioglu, 1962.
Ferit,
OsmanZica Turkče ansiklopedik lugat, Ankara,
Desnica, Boško, Istorija kotarskih uskoka, II (1684-1749), SAN, Zbornik za istoriju, jezik i književnost, knjiga XI II, Beograd, 1951.
156
Durđev, Branislav, Sarajevo,
Turska vlast u Crnoj Gori 1953.
U
XVI i XVII
veku,
Erim,
Hadžibegić, Hamid, Džizja ili harač, POF III-IV i V, Sarajevo 1953, 1955. Hadžibegić, Hamid, Glavarina u Osmanskoj državi, Orijentalni institut, posebna izdanja, tv, Sarajevo, 1966. Hammer, Joseph, von, Das Osmanischen Reiches Staatsverfassung und Staatsverwaltung, I-II, Wien, 1815. . Hemmer, Joseph, von, Geschichte des Osmanischen Reiches, III-IV, Pest, 1835, 1836. Haydinger, Franz, Prinz Eugenius der edle Ritter in den Kriegsund Siegesliedern seiner Zeit, Wien, 1865. Hayrullah efendi, Tarih-i Hayrullah efendi, Istanbul, 1284. Herchenhahn, Johann Christian, Die Belagerunq von Belgrad unter der Anfuhrung des Prinzen Eugen. Eine Galerie historischer Gemiilde, Leipzig, 1788. Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, MCMLIX. Hitti, Filip, Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, Sarajevo. 1967. preveo s engleskog Petar Pejčinović. Horvath, M. Geschichte der Ungarn, Pest, 1850. Horvath, R., Lika i Krbava. povijesne slike, crtice i bilješke, I-II, Zagreb, 1941. Ibn Kemal, Tevarih-i Al-i Osman, Ankara, Islam Ansiklopedisi, Istanbul, 1941-
1954.
157
Ivić, A., Istorija Srba u. Vojvodini, Novi Sad, 1929. Ivić, A., Prilozi povijesti Hrvatske i Slavonije u XVI i XVII vijeku Starine XXXV. ' Jel~vić, V., Frc;nc.uskaizvjdćc; o Bosni, GZM XVIII, Sarajevo, 1906. Jellć, Luka, Ltčkt sandžakat t postanje Mletačke krajine početkom . Kandijskog rata 1645-1648. Narodni koledar, Zadar 1898. J'ireček, Konstantin, Istorija Srba, I-II, preveo Jovan Radonić, Beograd, 1952. .Jorga, N., Geschichte des Osmanischen Reiches, I-V Gotha 1908--1913. ' ., Jori, Ilio, Eugenio di Savoia, I-II, Torino, 1933-1934. Jukić, Ivan Frano, Putopisi i istorisko-etnografski. radovi, Sarajevo, 1953. Kamil Paša, Tarih-i Siyasi Devlet-i Aliye-i Osmaniye I-II Istanbul, 1325 (1907). ' , Kausler, Fr. von., Leben des Prinzen Eugen von Savoyen Freiburg im Br. 1838. ' Kerim Sadi, Osmanli Imparatorlugunun dagilma devri ve tarihi madecilik, Istanbul, 1962. Klaić, Vjekoslav, Građa za topografiju Ličko-krbavske županije u srednjem vijeku, Vijesnik hrvatskog arheološkog društva 1903/4. Klaić, Vjekoslav, Bosna, Podaci o zemljopisu i povijesti Bosne i Hercegovine, I dio, Zemljopis, Zagreb, 1878. Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svr§etka XIX stoljeća, Zagreb, 1904. Klaić, Vjekoslav, Povijest Bosne, Zagreb, 1882. Klaić, V., Povijest Hrvatske, I, Zagreb. Klaić, V., Knin za turskog vladanja (1522-1688). Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva, 1928. K~r~l~, Omer, Osmanli devletinde Koprii.tii.ler, Istanbul, 1943. Koprulu, Orhan, F., Hii.sein Pala Amcazade, Islam An9iklopedisi. Kostić, M., Spaljivanje Skoplja 26. i 27. oktobra 1689 Skoplje Južna Srbija, I, 1922. " Kostić, M., O postanku i značenju tzv. »invitatorije« Leopolda I balkanskim narodima aprila 1690,IC, II, 1951. Kreševljaković, Hamdija: Cengići, prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1959. Kreševljaković, Hamdija: Saraji ili dvori bosanskih namjesnika (1463-1878). Naše starine III, Sarajevo 1953. Kreševljaković, Hamdija: Esnafi i obrti ,; Bosni i Hercegovini (1463-1878), Zagreb, 1935. Kreševljaković, Hamdija: Cazin i okolina, Narodna uzdanica kalendar za godinu 1935 (1353-1354). Godina III, Sarajevo, '1934. Kreševljaković, Hamdija: Kapetanije i kapetani u Bosni i Hercegovini, Godišnjak lstorijskog društva BiH, II, Sarajevo, 1950. Kreševl~aković, Hamdija: Kapetanije u Bosni i Hercegovini SaraJevo, 1954. '
158
1 I
Kreševljaković, Hamdija, Kulen- Vakuf, Narodna uzdanica, Kalendar za godinu 1936 (1354-1355 po htdžrd), godina IV, Sarajevo, 1935. . Kreševljakovlć, Hamdija, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, POF, II, Sarajevo, 1952. Kreutel, Richard, F., Kara Mustafa vor Wien, Dritte Aufla:ge, Verlag Styria Graz Wien KOln, 1966. Kuran, Ahmed Bedevi, Osmanli imparatorlugunda inkilap hareketleri ve MUli Mii.cadele, Istanbul, 1959. Ki.iti.ikoglu, Bekir, Suleyman II, Islam Ansiklorpedisi. Lopašić, Radoslav, Bihać i bihaćka krajina, Mjestopisne poviestne crtice, Zagreb, Matica Hrvatska, 1800. Lopašić, R., Dva hrvatska junaka Marko Mesić i Luka Ibri§imović, Zagreb, 1888. Lopašić, Radoslav, Oko Kupe i Korane, mjestopisne i poviestne crtice, Zagreb, 1895. Lopašić, R., Prilozi za povijest Hrvatske XVI i XVII st. Starine XVII i XIX, 1885 i 1887. Lopašić, Radoslav, Spomenici hrvatske krajine I-III, Zagreb 1884, 1885, 1889. Lutfi, Ahmed, Tarih-i Lutfi, I-VIlI, Istanbul, 1292-1328. Mahler, Eduard, Wii.stenfeld-Mahler'sche! Vergleichungs-Tabellen der mohammedanischen und christlichen Zeitrechnung, zweite Auflage, Leipzig, 1926. Majlath, Joh. Graf., Geschichte der Magyaren, Wien und Regensburg, 1828--1853. Mala enciklopedija, Prosveta I-II, Beograd, 1968--1969. Malleson, G(eorge) B (ruce), Prince Eugen of Savoj, London, 1888. Mandić, Dominik, Hercegovački spomenici franjevačkog reda iz turskog doba, I (1463-1699), Mostar, 1934. Marsig1i, (Luigi Ferdinando), Uetat militaire de l'empire Ottoman. sesprogres et sa decadence.La Haye et Amsterdam, 1732. Mehmed Rašid, Tarih-i Ra§id, I-II, Istanbul, 1282. Miller, A. F., Mustafa pala Bairaktar (Otomanskaja imperija v načale XIX veka), Moskva-Leningrad, 1947. . Milovanović, M. D., Istočno pitanje, Delo I-II, Beograd, 1894. Naiana, Mustafa ef., Tarih-i Naima, I, II, 1286/1816. Namik Kemal, Kaniža, Istanbul, 1303. Nišanci, Mehmed-paša, Taraih-i Ni§anci Mehmed-pa§a, Istanbul, 1279/1862. Novak, Grga, Presjek kroz povijest grada Zadra. Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. XI-XII, zađae, 1965. Novaković, S., Putničke bele§ke o Balkanskom poluostrvu XVII i XVIII veka, Godišnjak Nikole Cupića XVII, Beograd, 1897. Novičev, A. D., Turcia, kratka istoria, Moskva, 1965. Orhonlu, Cengiz, Mustafa II, Islam Ansiklopedisi. Peez, Karlo, 1908.
Bojevi u Bosni i Hercegovini od 1682-1699.
GZM,
159
Pezzel, Johann, Eugen Leben und Thaten, Wien, 1791. Popović, J., Vojna u Srbiji 1689, Beograd, 1898. Popović, D., VeHka seoba Srba 1690, Beograd, 1954. Popović, M. R., Der Friede von Karlowttz, Leipzig, 1893. Popović, Vasilj, Istočno pitanje, Beograd, 1928. Poujoulat, Baptistin, Geschichte des Osmanischen Re'iches von der Eroberung KonstantinopeZs bis zum Tode Mehmeds II., ubersetzt und bis auf die neueste Zeit fortgesetzt von J·ultus Seybt, Leipzig, 1853. Prelog, Milan, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I, (1463-1739), Sarajevo, (1910). Radonjić, Jovan, Prilozi za istoriju Srba u Ugarskoj u XVI, XVII i XVIII veku, Novi Sad, 1909. Rašid efendi, Tarih-i Ra§id, I-IV, Istanbul, 1252. Rečnik mesta Kraljevine SHS, Beograd, 1925. Redlich, Oswald, Gescichte osterreichs. Begonnen von Alfons Huber. Sechster Band. Dsterreichs GrossmachtbiZdung in der Zeit Kaiser Leopolds I, Gotha, 1921. Richter, Eduard, Prilozi zemljopisu Bosne i Hercegovine, GZM, XVII, Sarajevo, 1905. Roskiewicz, Johann, Studien uber Bosnien und Herzegovina, Leipzig und Wien, 1868. Saduddin, Mehmed, Tadž al-tavarih, I, II, Istanbul, 1280/1863. Samardžić, Radovan, Beograd i Srbija u spisima francuskih savremenika, XVI-XVII vek, Beograd, Istorijski arhiv, 1961. Sami, Aziz, Sevki, Mirat-i tnrih-i Osmani, Istanbul, 1293. Sami, Semsuddin, Kamus-i tii.rki, Istanbul, 1317. Sax, Carl Ritter, von, Geschichte des Machtverfalls der Turkei bis ,Ende des 19. Jahrhunderts und die Phasen der »orientalischen Frage« bis aut die Gegenwart, Wien, 1913. Sertoglu, Midhat, Resimli Osmanli Tarihi Ansiklopedisi, Istanbul, . 1958. Skarić, Vladislav, Sarajet·o i njegova okoHna od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije, Sarajevo, 1937. Skarić, Vladislav, Trebinje u XVIII vijeku, GZM, XLV, Sarajevo, 1933. Skork, Das Volk Reich der Osmanen, in besonderer Darstellung ihrer Kriegsverfassung und ihres Kriegswesens, Pima, 1829. Smičiklas, Tade, Dvjestogodi§njica oslobođenja Slavonije, I-II, Zagreb, 189l. SmolIe, Leo, Prinz Eugen von Savoyen, der Begrunder der Grossmachtstellung Dsterreich-Ungarns, Graz, 1906. Sokolović, Osman, Prilike u Bosni potkraj XVII stoljeća, Sarajevo, 1943. Solak-zade, Tarih-i Solak-zade, Istanbul, 1297. Srkulj, Stj(epan), Uređenje međa po karlovačkom i požarevačkom miru, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arhiva, Zagreb, 1907. Stanojevlć, Oligor, Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ratovima XVI-XVIII vijeka, Beograd, 1970.
160
Stanojević,
Stan oje, Narodna enciklopedija srpskohrvatsko-sloveI-IV. Sućeska, Avdo, Ajani, Prilog izučavanju lokalne vlasti u našim zemljama za vrijeme Turaka, Sarajevo, 1965. Sućeska, Avdo, Istorija države i prava, Sarajevo, 1966. Sućeska, Avdo, Promjene u sistemu izvanrednog oporezivanja u Turskoj u XVII vijeku i pojava nameta tekaZif-§akka, POF načka
X-XI, Sarajevo, 1961. Sureyya, Mehmed, Sicil!i Osmani, I-IV, Istanbul, 130&-1311. Szabo, Gjuro, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1920. Sabanović, Sabanović, 1969. Sabanović,
Hazim, Bosanski pa§aluk, Sarajevo, 1959. Hazirn, Hasan Kaji Pru§Ćak, POF XIV -XV, Sarajevo,
Hazim, Popis kadiluka u evropskoj Turskoj od Mostarca Huremovića, GZM LIV, Sarajevo, 1943. Šabanović, Hazim, Upravna podjela jugoslovenskih zemalja pod turskom vladavinom do Karlovačkog mim 1699., Godišnjak Jstorijskog društva BiH, IV, Sarajevo, 1952. Šani-zade, Muhamed Ataullah, Tarih-i Sani-zade, Istanbul, 1284. Seref, Abdurahman, Tarih-i Devlet-i Osmaniye, Istanbul, 1312. Sišić, Ferdo, Postanak dana§nje Dalmacije, Narodne novine, 1902. br. 171; Crvena Hrvatska, 1902, br. 32-33. Štšić, Ferdo, Kako je postao geografski pojam Dalmacije, Almanah Jadranske straže za 1927. god. Abdulaha
Tevfik bey, M. (i 12 koautora), Tarih, III, Istanbul, 1931. Tomić, Jovan, Deset godina iz istorije srpskog naroda i crkve pod Turcima (1683-1693), Beograd, 1902. Tomić, Jovan, N., Crna Gora za Morejskog rata (1684-1699), Beograd, 1907. Truhelka, Clro, Na§i gradovi, Sarajevo, 1904. Truhelka, Ctro, Opis Dubrovnika i Bosne iz g. 1658, GZM, Sarajevo, 1905. TruheIka, Ćiro, Popis bosanskih sandžakbega od godine 1463-1878, Casopis za hrvatsku povijest I, sv. 1-2, Zagreb, 1943. Uzunčarših,
Ismail Hakki, Osman li Devleti te§kilatindan Kapukulu I-II, Ankara, 1943-1944. Uzunčaršilr, Isma-il Hakki, Osman li Devletinin Merkez ve bahriye te§kilati, Ankara, 1948. Uzunčarši1i, Ismail Hakki, Osmanli Devletinin Saray teškilati, Ankara, 1945. Uzunčaršili, Ismail Hak.ki, Osmanli Tarihi, I-IV, Ankara, 1948-1956. ocaklari,
Vaniček, Fr., Spezialgeschichte der Militčirgrenze, I, Wien, 1875. Veselinović, R., Patrijarh Arsenije u istoriji i narodnoj tradiciji, Beograd, SAN, 1952. 11 -
Granice bos. pašaluka ...
161
Zenker,
Julius
Theodor, Turkisch-a.ra.bisch-permches Ha.ndLelpzlg, 1866-1878. Zinkeisen, Johann Wilhelm, Geschichte des Osma.nischen Reiches in Europa, I-VII, Hamburg, 1859-1863. worterbuch
I-II,
DRUGI DIO
f'
ltJ2
I. TURSKI
TEKST UGOVORA O MIRU SA AUSTRIJOM
UY..~~~~ U)t~~~)L~ ~ -.J ~.J~
~)
~1:"
.:...trL.J-,f ~~)fLu=.:\:.~
~~JlA::·)fr ~-'d.c~~~j
Jl:U-, ~td.cr~
~~[(~lkJr--, .)~ ~)~!--'~L ~~l
~.:f.'
d~~
~~~~~e~rli-, t1.t;~tU;&~
ifjU-'~(-'
r~(~
rl,6:ili~~),)~J~f ~ftbrf'-' ~~\~J~ uj,YL k r l,a:n"::~"ta:,,-X. ~ u ~ 0 L~ -,YI. .J
.
r'- t·
.
.. ~ .
s"
\
(L.:§u.)~..;c~-'.)~~--' ~j SJ.) tff.) (~~~!~v~J~-, ~j,o--,-,tt-' .6~\~
.1~-,t~~~f
jJl~r~)--'~ ~ iJ)J-..J~-'ilY~J--,IW"'~t ~J:-t,.~_~~(~1 ~ yJ-,I4::';;~(-~~4JJ~ ";""~d 1'-./..r: J~
~) J~ 'l.lJf.)~
.
6}i-W!~J§.l~~ ~~~
~»J~~(5tjk;--::Jj -'
~~fur) Lr.~t L1J.t -' jC~iJ t~.~..n 0
u-~) ~~ ~.v-,~;::'~0Y)1f!
~~.)!A()Y~lj)1t~-,j\.
j~~-,
~";16~
1;
f-\..I.c.~~~.!f-';
j~.)~
~\..-~~
165
('l.!..~ il; -'
~ ~J
J> ••••JJ.-'
,,-,,)-,
J.,;L:......I~
, .J..., 0~.r~~J·.f,a~.H6..J.)~~.,\yu~)r~ ~.Jo'f
-'
c(;.J -'
(..l-' U-' ~ tj y...fd Jr.., ~t j
-,h~.)J0~-'..J-,j~-,
b~,&ofo::=-' ~~.))"
~.J.J...JJ~~
~~-'
~'j"
Y,~--,f,~r-, ..u$Vj~-'~'p'~.:P."' -' ~.i,k-')~J
J.' )-,.J ~lt-,JJ,L·t)~!»J J>~jJ~-'
.J~~~ ~~,,~,
'--y~J-,t) ~YJ
.J~.)j~~Jt~01-,~
~)ti r !1t1t-'
0~
"tI I •• ~~-'tl.L!~~ ol
J .J~'
t)\5lt b j{rJ.> ••
)eu~r0~!~];r ~ ~.!t.tuI (l.lJ--cr.I~
-
~~~~)
lA-'~~~
••
'
-
<\:..-~
,,-u~Y-'L.A:'f'-'C>~-'
~J ~ v~l~\~j, \0~ \;.t tJ
J.~J.~)cr)r~lkL~.J~J>~J~4~
JP(...r.)\; J~jo j (.)~4}}U?J~O~t;..~.J0~?~ ~L~!fut;-uJ[;Jo.Jc~' dJJyY .u.J.
rrt .
J~
~L
~~!ilJ;.Jr~!l1G~1 ~.J.h: ..J~)l
~!r,a:Jrcl1,lkJ~~t~'~
~-' u~~I..;"!.J) )~~f~
~tF~
.h_:~~)
166
":-':/~j"j
~I\\ir ~r~\ l;)IJ wrIJ~:,\
d)r.:t1~..:.J..!J~J u.J~'jt I$j(b ~.-i~.)~J
\5);.8' ~--'.J (.)fof~
&JI Uj~~[.lU'., ~~t~
~IU--/J
~~-'~.%-'~~~), --,",:1~-'
0~o~ly~L,
~),(5~~.J J~r~;
~JI
i~I;~~~~ ~1~~t~~t.P-li. J~jr ~L ~~I'~UJ~~t~~~t
~~JJ
.)l:)~.4~ .. t~U')A.:..-
y~t
~-'
L>i:t~~~~
~ .J~.Y~~JY.ly~I.J~}~~~t
~~.}t.~dl::.···) (JV'jJJ.j.J
..;.J~V>--'J~ ~~t.J
c:~,
(;)f.:~~y};~.,JJ ~rtut) ~L;)G-4~~! ).0U:.X~ Il.;o.fi.-, I.J Jz...,.; -Ll: I ~.,k~~ -'~ ~-L,o
:~~-'"'-1..•..r» (J L.~l ~Wt(~ i~i;::'.
)
o~
d~
,
~~.wr~(5);~lf-,.J-t'-,t.J
)~J
t.~8~~
J~rJ ~-,.Jt U~-'-I ~~Jsy~ j~~ir~ ~rr~U"'Y'~J~Y/-, o.:» l~~ .H . ul(), ~ ~j -' ~Y'c.!1llkAb~u~ -.:,~rlS'pt{;~~y,
je ~ t-..:A I...,.,Jt6.~ -'( ...•.•
'Jl\I'~t G~0:<--{
i
~t;lwl,o-'.v~IJ~ .t.&.~~~fiLJ-'~.i ~ ~)-:..o'\t)~/~f~:-~~tJ ~f ~~f~.J)J:-o~4j, ~-t:l~-, ~))l;'--:Njl~~
~~.r->J~I~~)~f
~rf
~.wJe~~~~ ,,~\~
.Jj-J(I~
167
~ -'~#"~j,~f
4~~1{ .,;..,O~.J(}.f.f
'-'Mr
4)fo I ~1:tJLf,c/Ji.0-,~cS~Y..Jl'6..t.J. ~
U.J i
cS,IJ')1jJj" ~\
I.f')t J
';"..Jj.)~~ ~
~~.~~~~~6~L,cU-!
..r}J.';') Jf (y'~J~~~.~ 1w ';" ~"I.J"..w~{.;_~
6JJ
.;jJJ'f,
u~ ~~! ..,J~
~0-»~~
~~đ!f\5.!?b ~f
YJ~')~U-,!le!to~u~Jj~Lf
l.C: o,)L.~F..~tu.f..t~Jr
6~.JL~~.H..JL.
.:,~r0~P~JJ~y)ij~ilfi~-,~~~~1
4.:L,j ?-t:.......~1~)W:,.J~Lr';,6)){~ ~)jJ~ d')l.
~~JI-,(,)~-,
~yJ-,Ic!'Lo -'
\l~t J~
t:a~~~
l.;J~~-'~~
(jr ~t
~.J:;
Jf:~
ult.,
l}t;..-~.>:;.~~.).J.)
u..L...ou.f-1 '\t~~~)I.,... 6)j.,'Jl,,1 ~ J? Q~~
:.bl.,.. ~uj-,l
~
.)j ~
<\.,~ ~
-
~i5"
~J~u:)i.Jjt
t.5t~if.~~1
~~
J :J..J \ ~)
-./jl~,.\J)~4~MrLr-~ldyo~0~jl uY,,1 J,~JJ~b~?--.:Lft', ~~) )!j)J)
~
~J:G
~
s ,Jut--č j, CYt.Jl:..., CL.: I~
J,"···:}"r~Klt~,,~ y-,J;t~
C.~
v~\~
J
t'J~r OVJ~
s.!,i; ~(;.J 6.J.J J I~L.:,J.~ ~ ~~ ~Ij)-lo~~~~~-' C)~~li>~} u.l:I~~fofi ~~.)l,o)'~k6~tJJ)-,~
~I..J
j ~,}
c>;.~~~
168
.
~
J.J. '\j ~--'t -t, ";' j-J -'\ ~ \c.J'
-..:l. .J.J X'~~ t
I~)l-, ,).JJ..> ~
V-!.JJ'O 0>:"--y~'~~\
7,-»-,t .»)~.u:.f:.u,uYJ\ ~"-'~
.:.o
~~i.:J~~
~..J
ulb' ~
~L..:J~
~-'
H.
.:0
0.J ~~
J ~-'
6
l-'~~-'
.;.j.s>
~..J~~YO
J:.-:.J~-'
LS..>.r-- Q'jJt ~~;
:>~"
JJ.':>.>.i)J~J))
\y'.J ~ I-'
()YJ\ lS ~~
,)Y~..:JS.).J r
-'j:>'> ~)-,' ,)-'~
o?, -'
I~
JYJt..J.Y-
'\f)G~.,.k '-'.J,Y-; 0:Y)' ".w)~-, 6~
I...
~:~~~)p~~lo;'<~
J , 6~.
~~
J~L)4Y. i: tJ" ~
tj k:Y"
~.J
~ -'Ij J ~
o}.).J~ o~~'\kl
(.fr-'J'..;A.J~j J~0W o~~..Jj,.- )iot o.l'JIJL..JYf iJ'Y !J)-"(-.l!.)~
(J'Y)\
0~';'
,)J~
-
~~j
~%I.Jj-- ~JI-,'\:-.~t
alt.~lJ,~y-'t .s:J,,}'!>J..;'
~~
J.)~r ~~L,jJ"t
~~~YJ
0;;~0;)~)t.o-,.u~u~.J~-, YJ~ t~~'6" ~~ ~~~JY;
~~J
~,»-,J.
~.J~
~#-,;"..:J;ou Ji'
fJY} -' ~ ;;.),
~
0)l}J-,\()~-,:,-,
L"~j \ ~'j~ 169
.J~.Jy-,t .)--'~
c.r4~\~t~
~»-'J..:J)~ W-' ~tJt)
~t, o~\~
'\j~J~~
~~j.r
vJ~'-,\~u.w~
~.J~-t;-,
t:"'fr uU.,\ ~
cL.i..JY""~)J.lSJj~
~
J-:l.iJ)yP0 J Lf:.J~
~'-'
~j-,I
~-1~
~.H..Jl:...oJL,~".Jj-,' .u.Jt~~\ 6M)~J.:1~ ~.t,
et \~~~
6~
\..,..,
~J\~
~\-,~
.Jw..,o~~.J~Y.. .:J)~6W-,lfi)d.l! r ~14:.,-l~
j~«.:I~JJ.
l;'yl(6~.)I~-,~~.J,~~IU-,
~~
e\; O.J L~
.yt
.u:yP~.J~
M
L..:.x, ~
~
O~ .:.t.::tl"~.r~ IS,}-,:>
..d
~."aUY"~SJ~
~4L~.3-,~
1J:);~~~ ~~~L.~
~fl-,I~l,a.~).J";- 0~0'f;~ ct)jt tl. ~J.Y."--'Jlj 4) ~.J~
j. ~ u., f J:fy(J d YP J;.:.J.Y , )~ t ea-,.J;'y~-'~ \t..t~1 6)~j>1 ~_I~y'~~-'1.S~ft.' (YO
~.J~""~)~ t\; '?)L~"~H.JL...~j-,\(-'~~' ~~)~'~~".))~0WJtf" ~~YJ'.3J.
~J'
170
~."t
l.:~~.n---,\..:....
..JL~
o~
'..rr.
c(.,.JY6~l4..,l?G)
(f~).'
~~-'.1. "\h--~~ ~~
&\:J-,luP)~_~.r.
~h~J-,~-,". .ti.~~~~
) ~ I:.r č:t.'A~L~ '/,:.
(J-:'
o
~~l.<..:J.4~'/' \~ ~JI u'Y jt "~~-v. ~ ~ ~~y jj=:=
•.ta ; ..L!':J ij &\...:, 'Jr....!"!
j}."J.
J lS\~~L 7J •
~Jt
"h' 0.-\'.1, ;o ~
}.J-''>/-' ~It ~)-1~-' .J.Jr Y~Y.Y!.\-'Y-'~ &Ct-~~_J.)~ ~).if)~~.u:t~Lr ~-,t~.Pa
, 3~J:~fL ~J..
~
";'.,b'!,)jJ1Jb.o~..r'j 4t ~~~J.cf~~.)~>-' 4i.J-:A1 u'J -,\L.iJ\l~3!,..-' 0.)j-,~-,~~ )dj\ e-~t.,t~ ~~w...)t. .._..•~~ IS' ~ ~~ 6~1o~-, t
,-:/}~j
~~~.J~pO;)~t.,; lJY-,t (jt lL.., Lf'~.>..::-P'" J~j~..:l:)~k-1jL.
J,~6...\:..,~~jJr~
JL-~~t..Jl:.o)\d" -MI~'p {j.,t ~~.::.J-''' )!\;.: ....4 J';,)yD ~Y."I O.))J_U)\.;" 1',1" :0
, 0Jt
i>::,'l.4r ~O-'~f .!J~~t,.Jh!> ~6,La ~.,.,o~~1 ~~ Llo..u') l;..~ oGJ...I' ,1.~~ ~ .:..J.P tt!!-~.I.
~~j~o,~#
~-"",Ur"y.
.J
6.).
e~:~~~-' O-'~~ J~
jJ.J.J'
~y~t6~\..
~-,'
.:))4-- !l{~,l-,t!J~
6
i·,ta.,o
s- )"\bl 171
l~ ~
~J.
.01'-,
~):,$'o~l.~~
t ~.,-J~i5~~--l
...đ ~~.,-
~\ -' -' ) Ul.AL .. • v"" ~ ~
.I\')J..f.
-u::
.
~-,~t
0Y)' t~~~y. e'-,6.u), 1J,J!)'\oj/ !)-,..by)-,'~-,~~»~y.O~.,\ 0~..,.1 6-,~.fi-'J~j,.J.~
J.)
6.J!.YJ.,1,
11j
.:J~~ cS~-,~~~jJ~~
~-' &-t <::~~
~~~-'
U))..•' • .,;~t
'\l',k, Jl:.1 c>~kkiSj>
-' ~I
)4L;.L ~ ~J.::.~j0Y-,'6~t
1,,'" .I'~..Y. ~\ ~ '-'1k\ J-,J-, ,:i:...~~-,' ~j~ ~\J
4:~.JL ~ ,,:.lt.J~ ~»
~Jt
o
~-'~
.. .•
~)
~~~)t-,\
-t JI
&\:,-' t ~-"""
-' - ..
(JWO.i 4.5.J~
y 10 ~ ,.,.p e~ ~
o~
~'o.Jf~
~~ ~
tM, \ .::k..,.-,"""
~-,.A.>
~
J t -'
y. )~0.v-,t6..\J)H~Y~.,:.JJ'~~..tJ='~~ .)-,~~)-,t d..\J)J'~ ~t~~L)~J\J-,'0~ ~-,~r ~.)JJ,t.>rIS~~..,J,()U)'~~ --liA .J)J.~)\;".AJ'~), D~~~~? (,
+
~-'f..r~~\.>-'~~~
~~u~~tj$~~.J"
~-,e;~-'-b.'\.tff-~15'~-' (jjij-'~~ -'~~ ~.JJ
~
..•l~ \,
~-'~~J.
eU....
ol(~, I.B~ ~!;~\V.J~ 172
C)~~0U}..»'
_~
u-,'
'•.L \
6jJ~(.jbU.y..r'~ ..
-----Y~t~~y~~\~~~~d~J
Jr);~'~' J::,s. ~J>;'\-J,'~ ti0~)b-~~,t~);~, ~4t
~~-' -tJ? l~-~ iS.) ),t
r.~\~U,~~~.J'~ d~~\ 6~l, if.J.: .~\..c,u~)J..uJl-,'-'~
~
~'-Y.!~6.)J-,'
!..A..olt..l'
Ww..e;)~~r o-it.~\,~).:t
-'~
~,0~-,~,->'1-,te~-,~~y}\;6~~y ~-' t ~L:--~~-,
r.~
c:~~~k.J~!Jt
u~,t
t '";'.;Jj'(~J~ U~)t
~?,'~t
6~p~~f'~),'
~~~.Lfl~.J~~r ~\.o~ -' ~t~()..))~~ ~ ,t ~ ~t3 M:~' -t~..i ~t.AJ-, t
~j).:,fu~--1,~~~ ~:>'LoJ~ ~.J~:' ~-' 4..;: ~\j.,~-, ~')~~' ~G~~~-,\
~
~.)D~-'~,~,
~j\t:~::f.,'(5~ ~~~J-'
63)J'~O);.dy').~\~ tJ{~Jj~ -,~t 0~'~ (5)~ ~:.u,~\ Wt ':'.Jf'~)...P:~,-?}-'J.uy. ~_t(~t ~t ~~'u\:..\-,'~' J-~"~ l,a ~ ~~'::>.J ~~ \,a Q.J j~-, ~~U~I O)"'.:l-L-.(' ~~t ~\;-'~ A:..:))~t
j,'
~ t?:'
y~I)~t~~b! 174
~)j)~
o~L~~ J'. ~ ~ jf J~~:> o~~J0 P.,\ I>!'>~-,e~~ ~J.Jk-,$.~-' .)wy,.,j"';'y, ~-,!~~~-, ~0.1:--~k.J~~
~Ll-, w'~
~ I)jJ'y' 6~
~
,-\ -,'~.\.-.J~ Jr s" ~k~~
~,bu
J.._/)~~t~'-' 4.:.J,,~]\S)t.:r:-(.5y~,'~
.cl.,' "I(f ~~\.,;o
~\,a-,)~0.lJ~~
J:J-,\
J~t64J(~~~~\J'\tA.Y.$,)
J~~)J' ~b..-, J~
0~j
~y.~~J!~
D~-'
~u~-,te~~\~~ t-UJS)l~.) ~~-'
~~\ 15)~
ttJJ:.~,
~').J~~~'
~~~3~)~~~.a;j(
tl)i ~\~.,lt...:, ~.!~d~~
~jY"'j>
~)-,.sjJ ~~-,y~\,a:t)Jt 0.:t~~jl~~u.)l.. ~w.u~y.-,d.:J(~..u~
~~l,o~~
°=b..0 J)J-' .~~ ,t .)~, ~t)~-'J-~~-'~c.~ 0
.u.; ~t
u~L'~)~'p-r~.J-,\~L.. ~ 0.))t~)-,--,~,,~ ~r ~y. lS~lo~-,t
~~~.b-f-,·ul:);;J
D~\t,t..JLl:;-~ 175
~c~"
ta~ t uj.,t
..::,,~~t~ o.J.J-,f ~1f-,t~
~J~-, ~,:)~~~y.
~ J~
()~.f
~.,t0~~lt..J
0~y'~:>-'~-'J~)J ~-'
~J.;J-,~ 3V
y)c( t ~~~ »:
4J.'
o~
~
"--4.,a ~)'
.:A..~d-,~ ~~~"'-' )~-"jC~
C;~J~~~
0~t-,
}~J.\ v~~l
~If
c\.-J.--'~ JJ-,~le--0~;JJ-,' ~~o.Jl.~~tJl:...,
~..,:J-,t..u.C>~~j
e-')~-"
J'j>"'
O)~y'
J.loUSJ- ~~~--'J-ut
.:.to"-~\l ~j-,tJ.J'~ ~pt-, J-t1-,t ~jJ~ ~M0\;j." ~
~--'
...:J);~\~\~~
~~);.J.;S';Jt).u~'y' ~k.J ~~·_t s -:,,\:~~-' )~-'\~-t.o~,,'!J~ ~~.)t.,.o..;.l.;~.,) J.)~~P0~~6~~r.J~ il>
~y.
u-,'
l!>5l,~:f.
t!-'lS~.>~~
t,>~~)4,-'t"-'Y?-'J!kJo/I3'-' ~d.~
~~~~!;'l!f.I..r-~-' ~~;)'J.~\5.)~ ":;::"~J~k.J !p.- :..r>.J J.,~-,~-' t~J "':'}(# OJ
176
~~j~
t:a
~~~t.J~~t#~o~f~~~~.#-,
()jd.,t \~, ~t-,
~-,'
....:.t;~~J 0Y-,t6~Jy.- ~~-'~ ~dj-,tw~)
::hJ:,jJ J~-,(\tu 0-f'
~~~
y.,J-,t ~, s?15'r-J\o-,
J~~.).,.,J~~k." ~)a,.
':t>~-,t6.JjJ'
".)l.).)~ ~~ ~~~~~
~-' \.\l~ J~l::..-.'<.S"~~
~~.J~y. ~-,t#LM-,
J~'~~~.).r:.) ~ U~
6:)4DL'~~
~~~=J.'
~~l,c-,
~~
yo
6~~
J. -'
~~ ~-,'~
Y)-'\e~.)\~t~
J. ,
~~~:r
~~~p~)l-,\~~",G.:J}~j-,t DJ.~-UtJ\~~~y' o--,\ ~)~f ())J-,Jlf~Ć~~j ~~, u.y.), ~~'-:()J!
6~~tu-O~&\:.:-.?
-.:...> ~ k-' <..tL::. ~ ~ ,.J~
r-Y\.,o.J
eajJ~
-' ~ ~ 15)l.\; IS -l: .'_ .ac ~).t:--'I
6,)~.J~.)-'r:~~~~u..,r
J~~<5J~~
~.•.
~j-,~~-,~
~~J.'v!)ctJ-,'~~I~)l~
-.>-
O~~'g~o)J\:; "--.J)\; 0~-t-'~;)j.~, o~~j ~-,J ~Y O\:~\()..~./-,aJ-"",~J-'G' .:JML:J~ J;J.Y."~~lk.Jk~-,
J~-,
J~o)1jtJl
&y~j-" 12 -
Granice
o~\;ll..-,
(.5~~~1
bos. pašaluka ...
y-,\ tJ~~.u.~
~~g-;:, )~t oj-,f.:r-~lSflY\bt 4t~
~-'
177
~-,t~1.t~tf.\~)~.·
~~J~;:"V~~j
~S.J~~
I\}.I
j
LS' ~\,b..~j
0x~r~L ~
"-I,JJ'''~~?
0~~L)~~~\p.y~-,t()~.J lfj.J.J:;' , t.Aj
~J; ~J \..-'JY0~
~ .J.,t J~,,-,,.:f
O~4.c~
IuJ ~
.:jY.:".• :tN~~
~
~
F
A.:.l:..-f ~\
t'\"
~~~~).Lj
o~.?·u~~ ~kt ~
~j;,0~U,)~
t
()kr
<.i:foJ ~
.> o-,t
b..)Lo~~
..
l:...,\ J~Y~~~ )~t.y ~~~-'oJ.LL, ox.5J~ ..fo:?-- $).):. J-J
JJ'3 )o~\
0);: a..0))\.:.. -,~ULj
~j)tJl.)J;#-,0ruJ.l~!-, ~-' (lk:,~).J yJ -' ~ ~;, f ~!J .u~ t J ~ oJ.:--t.:,t ~I)~.:o.u.L.o0'J-,I~) ~u, c.:L-1L ~~d' ~~r~!t y.,:J-,\~~~~()~ .:J.J:Lt:t ().JL~ 'J~.~.Jj~
).u-,t JlJt~/ ~r Dj;t,l~U~.i ~ "JJL 6~~ J'"::'~
o ~~-'')~
s ~\.l.
12
jJ ~
~r
-t..Jjt C~·~)JJ~ 173
~
03)
uU-,'~~b.~)
~..f. 0 il .y. .,')~ 0~~ t~
~t-,
-')~
"J.b
CD .:.t.r..
~E)O~~~ L'lU
~~~t
.~),4~-,~.)tr~1
r~1
...:..;~;'ui:1 ~.J~t-,
~...uy~..9o~.;;.»)~ y;J.Jl J~'~
tw :j-,J~l ~..j-~ o~l.
j..Jf
~.)~~4,)Lf
L..:.t.).,-.J
Q~
~M\ ~~
~r~' jt/t-l}.r .u JI ~($"'''~~r~ ".J~, 6--0~otl:..J ~')-' )o\:J~'
Jr~oM.'
~y
j~ ~\~~&.YtL:,
~~YJ>oL,Q~~fj~~~~f~~~ y:~);
Jj:> ~
~~~..Jy..-. ~\-, :..lJ..J'
!)j-,' (.~.)~
-' ~~ ~.}
ou ,1.% ~LSA Ir-"-'-t J uP/
-
"JjJI
b~L,J.~u.Jf
'~~)(~~ .J
o»
,
~-'~.J
-'.r. 0..l.o ~~r(.~
o~y~\
L~.yf.J L!....J ..J.) j ~~,.-l~ 0~ YOJ f'~)
~J
J
,-,w-, J}J60Uj,
~~y..c-II5~.)T'-"~-,
---3)!~-' ($M' 1-lJt~l.~~)<~ ..:J~ ~ ~J.:.---'.) .:.lo ~ ~..,;) J. L IS)..J f§~-'
~U~~.),-G(-o..,~~6);r~~-,oMr (S..J~~~~r
""-u.)b,,.J.f'"t\:..-~..J~rJ~..JL~
)wrr~t~~j 180
~)-tJ.Jt
~~J
~)Jr
r.J0Y~t
~Y-')..9 ~~t0-LČ
.)~~~ l::.-T-'
"~..L:.-:IL;a::;r-,)~~()")~?L~~t~.}_{-' ~fl
~f
~fcY\,o-,~
~j-,!.1~~0Y-,f
Q.)I.»)~
J-y'
~} ~-,~a)-,~
b.),l.cfi~o-,I
4l! 40-, ~.J
,-,lA:, ) 0~p
J~~j-,JJ:..d-,rt~oJ-,i--' ~jJ-
J~-'l..~
y.;J-,1 ~~~j,~.)y/" 0~-,t ~·~)r-,))~;iJ~~jJ..J-"r~t~~J~' ~jl~ o~
J:'.Jjl.)YJ~r0)fJt ~'.,..~~.) ~-'YJ~~~»I
~j,!0~~o~
L?~-' ~;;~-,tJ
0~~~.}\
o~J>-J~!
.)-'~
~
~-,L- Q~~I
~~OW-,I~0~j, ~lc)
J~
~.t.wy.
J-,,:t ~)
6.)-,~~0~
(>~.?~"iJj.JP j-,.J~
.s: -t..-.- 0.,' j~
d..-))~t§~)(~~%~I.,;~Wtu;\.. o~6h{ U~~ ~
~..li.o&--,"'»J..0'Y)10~t j~~\~1
,,~I
~I
$(t
~f.~':J),Ij:~-,L~o-,)'~
(W! J~S~~0~-,lo.)I.))~c~1o-,
~~-'d~'
)c~r~l4.f~--,L--, O.)'~~~~ --' J,Jf ~( b~~cfj ~ O) f Q0.J~L~~t.)~)U-'Yy'.~c,} ~j-,lCJ.JyP j:.J~r 181
~().J:...f..r 0~jJjl~~fL.a-f
~~
..5'~-,.J;'"
;'-l;0~~~) ~ ~~
~~jLI ()SJ'i.J~, J~ ,Jrjl!z,Jf ~j~!:; ,r ~~~ ~.~ ,-,)~~.rjl:.l0y-,I.J;lo4-;..:-.b ~ ~Y~luy
C)~r
~.,..
'o .•
1)J~r~1
~~.JJ!itJJ'-'~ 0~-,'/)~L. ~'~L:.jl~~.:.lP~!J..J~.6:>L~~ ~M.4.ljl ~~~~yt;:...o 0~.Jt~J~ ~yu4Y~jL~ ou.~ ~ "~\č~jyo iJ-.&> 0~ j:, J 'lh-- :. J-' lS.)'~ t) ry:~ t .J.;J ~!
~~~4.~~Y\>.~~
j'
~IYJ0~j'O)\~.J~~_\\.;a)
J;~.-' U..,....a-o ~J.:.-Lt~~..J '-' J o~.JL~ ~JY~ ~~~./YJ'O;)y)~-, O;)"j~ f'ft, .r}:J-,~ ~~J
t:l.)1 r"
o~r~
\.r. -'~.J'fi~-'.J'-"
~s~j-l-' ~~La-, ~~b.~~J I .1.f=,\;-, ~ ~ .I/~ ~ \ :_, ~ , -
.u.,
..•
00
o
••
V-o
)W')-,lf..J
~JY-'t'Y'
182
~~.Jf.J$'~;i.~l:
LS~~-'J.~~k.J~~lJ~Jr
(~~ ..~::.i.;J!{w~~U~)~joiY~ )&\l-,t~j.Jt
~
~k,J
~~
~~r)();)oj.r~Jr
j'
0V'J
o~)J..~5SJ-tJ-,r~tJ
~~0NJ;0.i:L:JJ...J~J..1
~JL. y;J,I~
S~~j-,}
f;'U~),~0~t
~).,.)j&\YM(~~
j- ~
0$.}~-,r&-,&:41
1~0j1.-"6~).J~
~y'~~~~-,'
!)j:IJ-' .cl-,.I~ .)~\""'~~!)r.!o)-,Li:
El,,' UJ J.:~~j-,t -t..~f;) -'
.3
q,J~:~),~
~~
fl~l'!)j-, J~\;l.~.x1-,1~
\:;t~~ ~L-,
~d~b u.)J ,(~ ~ Jt" ~,;J-'\\.;a.c, f~ ~~~uL,!.,0"'r ~),~~lc.)~~-,I~..J~I~~,
jJ$y~~_tr.S..uu~(r~~lj!;>t
J.,.. J~~~
v'>6~.J
~.J
4J--V-~)b~jj U!))~tuj),~;; ~~~t.1$
.J~~~rt
~;)~;)
ta.Yi'
o.JL~yt)L=-~.J~I~~.J
1~ 0U)\~ ~J!, J. '\}:! ~ VJ ~ ).J.P .J..I- t;... ....,..)\.,0-, t:"
~~
-' ;) J r)\..p.J
~~J~
.
~j~~-"""J~!u..)4~~~~~-'-4F-.l.~'
";")Jt
cU-,J.-A}-.J <.f.r~~
.JJ-,IJ~r..,i')~~~U~~~~_L.:J
J.JJi.
~
~
.:
w
c)AtJJ~ ~
..
u...l.o ~
(Yl.,c"
t:
cl~L~w'~~~~G~()J.iy'.l5~ ~4J.j.r~
U;LJ~
.>y.t4=-~I~<.:J~
J (}\_~.: .•. H(li..Y~J
~):~f-- .J~J.,;,
II. TURSKI
~..uli., .)~~ tJ...c~.r.,~4c~9~ ~-' ~f ~)~t~~-, ~~~YL,a-,
~ ~
~jJ
t ~pt~-' ~G ~~tJ~.rc
~ cI,;,~~--'
.k.Jf :J.)!,.o0U~'~
TEKST UGOVORA O GRANICAMA SA AUSTRIJOM
~I~)&~~~)/~~J~)IY'L,
;.....Y'.51r~.J.CJ'W(~~~--tJrrYk~lJ~l~
~"'-)~J'(~.)-*~ u~t\jlo~:»~uyJ~J.."b ~t..J-'~ ~ -' e:3"-' ~~ 0~~J-,f a,G1.)L.yjJJt
~~
o!to..tAJ L.-' r~ ~""y(, -' u.).) ~ I ,..::~.4n_:')\.,:.J-' 6P~~.,.f-, jl;..>)f r l5--,':>~!:-i-' ~l,a
~~u""",y.
v..v1.>~!,.bw~-,k~~~t}.~.)~~-'
~y,u-lil
r' :.,~~~~
~r.d;,~-,~~~.)~.i
0.:>./~r
J!.,.Llo-,~.L..J0~.J~ ..f-~tj t.r~
~y.
.y
O~ ~
r
J""~.ft'
t5.lJ..b. ~
~}Jlil,;~~jJ~J~ u yN.Y. ~
~~
,:1...~21~ ~ ~.b.)-,~~ ~~~~~
~~j
.J
~~l,)
~~..J'!
""U>
Jli; -uJ1~ ":"JLo~J:-~~(.5~
0y'lP!o~ ~ rS J-' ~
1..:J.:,;.,p
~~
r: 0-, ~ ~ ~;,-,lv..u.;1;-.i.0~
~J~
J:~~l;
~1~I~J'c~~~t"J~r-,1,,-,Lo~(5~.J.> ~.J!~
()~."a,?y. ~ y,J-,! ,,~$~ CU~~)
~-'
~)-'J.\~)r); ~.J~~-"",;,,~-,)L;'y-
~-,JlS";iJ.:J,.::.L"-,40 0~)
JY"
(f ~.J~o\:.......r.J~~J.,J..!,J~~ ,,-,LoJ~,.J~I-,)t;x~ ".A;d, j;
"J~-:J~j,t~~~~~~~lj'
o~L.y..J --1~JI
).:.d) ~ )J..b-~j-,L;l)lo~
),J,lu~-,r~~ o~1 O)~~~)~~~,jJ'-')\;.i.0x....~ ~ ;; S~r.-.JJJJ' .:J)~.!J) ~-,I~.0~ o.,~
.:J)41~-,lu~,h;~~ILlt:.i'~.,....J~--V~~~~P 184
185
j c:f.~Lu.J-'.)-')~'y"0-L:,..,:fi'Ur..Y. ~.Jy'
0~.:J~.i'
~3l>J-",,"':"G..L?.J)u-"~~41~GLc,10~ lS""4r 4f~~0?tl,a o~~LJlr0..Lr-, lS"J,IU~JJ
fl.~~)))~~" ~ Y.J~wij. o v.~Lu-,I.J~
'--,
r
~--:-4 ,U J..I. 0 8)1 ~ -'& J~-' J.b S),J, -'1..:.kJ~-' ~), "~.w-'I~r -lf. 0;)~ ..:.J--,;)~.J) #~j~ \.L-b~)th)1~l;Jft-,,-,~L:-, :j~b\ej~~;~-' J-:.).J-, 1!..1~ -'Jb.~4 Il L ~~.J -\1-0 Yl'J-'~I
~l}~ljf
o~~f$~1
~.J-,-b-0.)~L.~
.J~,I
.J-",-," ~-t,~~~uJJI~'
~L,~~~
o:.•
~~-'
'~~~~I)~~\J~-,~tb
.~
..J~~~gJjJ.u~Y.
#~-ti . -'~ S s -,~~.y.
'1'-'.J.j
otk!
~I
cGJ!-*U~
'";'A~jw..J~j-,..uJI ~ M~AloJ~ ~-,If ~'j';..:...LA.o~..uJI 1J~L:...,~.w.J;t 0~~ lf
JA ~j,J~ ~ ~}-,le~~~
J-=lJ -'~J~
~O~
l.a~-,~
"JW0~)& ,:;,i-,~4'ko ~G·t_,.)lJ
y~-,I ~<5#0.iJ1-''i),1
~~.i.~..I.tS~!JI~r
~~~jJ
0').) I o~
Lo -:...s LJ-.! 0) ~
\Sy-'\f.l::......ju.Y\; o..)~~.p): ~~.)
~
\:..j.J
.J"w-,t
:~.J; .:1;~.JJ~ ~.J...I
-!.1I.iŠ6.J:-aLI
t.~~y. ~~)J.~~-t.J.f'~~~~-'rY.~ ~J.)1 ~~Ij;
~jo~J;'~
ctf.Jij0..\J1-,~p..J."~j:,
eb"~{b ~-';,~~J-r~r~j-,&-,~ G~;'
J. D~J Yl"~.itJXNj
0JJ
±"-~_'p~.),,
~J.j IJ~~.io~)j-,1
4-,.)_b~~~..L1, ~h-";.:.J.r'<5'~" ~J.~
4J~I).)~
~~~y.~"J.:J.na~..cJ-,I~.J ~;",j.~~Lo:Jl.i.eJ "~J.~ ~Ć~-'~~UJ.)~J~~~~j
0~
~-".~.o,}~~"y'o~~~..r.~~';)~~-'.J Lo ~.l-,1~~ u\:JJ1-'~-,~~.J .•.x.-!.~:J.J.~~-'fA~)~~0,Jj\.,
j;J-,b~<.5~-,»~J;t" cbl;J:J.i.ul:J." ~
D..v t"
ctc~~~010J1-,ltJ~r.-J~~6-,~o,,(5i'
t~~~l,)~-"f~/o..t...~~~[s'';'o;.;
..l:.bl-,y~-,I~~
~~~d.t:I~~~-'~~JL, ~ LS:''',.; 1~1.L...>,)-,,,,~GI F. J}~i.J"::J~J~~ ~<.Sfi~-, r~1 J;.LJ~-,~b W-'li::f-,J-'~~1\j).bf~fi.0~~~~LI~)\; ~.:I.~ &\l~)\; JJ..J,i ~~ ~11~j> ~,.,\o,)l~-,~c;\:o}t~ ~~}J~-,~\-,jju)fj1..~_'\",,"~o~} l\,o,,~d t.J~'
T J.
'-'
L~-V)J-'~-'Ll!...$J:-O~\uJ::Jy.0S-,}~~~-,:> 0~!.A\~~;'t:)r~~~·"';'J ~ • :,,;- :.T
t!:!:.-
-
J.--:--
~1'cY-.n..t'~ zr: ~::r D~ ~
c.;,.
~.Jrr:o MjJ!S.J..fA#.' ~\j;t"..\:J~~~
fi..~~.JJ) O~-'1""~, er~.~ " '"j;o';.J. ~ ';).J \ J~(.#o~!J IJ-'.' ~o~
lS)Y"~,J6P; ,,~~jJ.~
,,~\b~o4l&..$'~d.,j"y'0.lJ~
~).JY
~.P-v:o~.}t~~Y.
j"~}'y'
,r~)
().iJtj~.Fj.(J".i.~
~j..;"jy' "..tS~,:jI.Y."u
0..,:.J0ilfj ~~J. ~\.o~.t§l "~~lf.l.~~)'\;'\:.J~ ~j~;i; 0J.J\,-' ~.i>.i.ou>t~.:lIY.J.J.,..~,,~j
~.-J.J-'~ ,I.),~~I Jy",:;"""w;:.J) 0J;1" 'lio~J.0't.......~~
w""'J.~t ~~dJ~O,»)f.JY~;';f".1~J
u;.;......!),)~1,,)-, ~';"..J.c)~}t..l.a.:..u..r. 0'>':""""'0.)')
v~\,;J..">J.o..\j)j)\ J~-'.JAI0~1.J<5~-,\~-,.r
cL....i..~y.oJ~J.,-P.:JjY-6~j~.J~~y.~~~
188
~I,).J
189
~jj'-,-lio.9-J.6
"~it ~"G ~,)~ ~.>.:.G
..W:.l...o..1\'y'
.J
()~ IJ"..io.f--.J,
y'.'~:':>'.t--' 6..JL I
J~.:.U~o~it
6~"p
),J-""'~~O..>,j).)J.b-~~~ ~ I-,~,,:;. ~ O~ tj ~.p-..r.c)..u) Jp.:1l$ ~J.~~.;&-.J ~
U.Jj~o4.L..~J. 'LU ~~~:J
L.... ~--'c~~:~:\~·(jj'y.0U"~0..G),~..:..J -'~~If.)~
~~.
J4,)y;:;~)a
4~_J-.o~)~.~).lj,)j.C~~! f\....;o) Ui:iJ~t~
~~'l~ ~-,t
...::.C~~ 0($.1~
J..,:,J-,l~ C;jJ.t.: ~~
1S.xJp'-,0j>~jI~~ o~l,c~~~\l
~d:t ~yJ,t
~:h)~j'~G
~jJ.i,~~~~0~\-,~fJ:O.>U
~-,t,)J~";""'~$I.J-,1 Y})j.J,,;J:\f~J';},k SJ_~~!r
6~
4..A.o~,jo.0~ J~~itc\f.-'~~
-.:uy.. 0;> Y:':"'-
.f. o-WJ"'"
cl~~J. ,,~() U--' l~ ~~YY.~.;J"I
~~" ~~J.~,P4.f."~
~ -' o ~)~6J:>
,t-'~
~~)
~J.=;-~t o~
~~.J
u.Aj'-,
J--,,?~:>~.lJj0...01-, \-'
'j'3S>
~
o';:'
~,,~<5'
I \
~-"""
t O).:UI~JI>-,..6-
~~.i.~
If.' "..c...,..,
o~lu
"'-" j ~.-, ~.r-J.~
~~~j
\.&~";Lo~..I. ~J_l IS
u.J Y. y.,:.J JI~
~y1~~;-
~h6"(.)~J
.Yv..5...u} J-"'"-.:Jl.t $.,.v cG.;>.r ~
~~
OJ)
~"">.J.6~}tl,a.::..\ly'6~S'~>!'f"YY.0j,1-'~j>
J,~y'LS)yo-l,;j~ -' ~~.J.Aj\-,
~
l'c.1t . . \ ,...•I.\! . Y-'.J.(,5UY"~ 1.r\J:)v.J.J J
~~..Y.v..\JtJ y,~"~,,,..u'::"-j.o~)~I,,),1
o:'
~jl~"ljl"
U-.J.J~,t ~oJ.;t~ --'0-';:~!;' ;'i-r-hJ'. ~..G~t ~~\d )J';""jr o u--,IfI..(,;.J-,' -Y')~\ •..r..-Jo;,
"J.,).I.~0)j":>..1. '-;""1) ~ 0~1-, <\.A...~v.o 4 u... \~
d~}\
~~fo~~I
,)J~~o,»,.,;..J
)~"'~-'~~F.i.O)jJ\
.r-r' "~}t~.:..\l~C)~,-:,,,j ~0.vt)~~./.~~~ILš-~\
~J.,t.)J~~~U~d-'.J~.J~J~r);L5.JYlJ'.lb
,I ~ ~j-,\~",
~
~;')-,0..,b
O))-,t
d0...j-
o>~"y'c6;..J..J~o~.,;:jS
~-,leO-'~">-..dX1J. ~~)Ol ~~\
~,;,
r!--' 0~
I J e"-'~';>-~.J
~~Q~~lA..,r~.;).;,.J...,">0 U.J\ -eoj (.:.)j,;..w,~~,.,b~~.J~
~)A;
\J..A~;!011'y'~
Ix r 0~ tj;Lo ~J ••~
W}v.6~ ~0""~~.91
j~
rl:
6"Aj
1y.1~, 11.5 ~-'
J..>
.J.;JJb~.S~,.b-~.1~~ ~j1-, c;l"!.)J~~~..J.)~l;u,.\J~a.;....~6J.:..,.;j;y.:J..Al; ~,
~L:.i~
u;:,l"
~~6...li.J~),)"~
y"j
("'')fo~l:.
6)),,1
191
...a..oJ>v:6~L.a.:.u~ O~~ ~v.J..,w~l-,
;k~~
.)jJ J ~
& 6~.A~~ ".)J. j.J.iJ J.) ~
...w~'-.:.U.Y-~ ir.~~6y..)~
t\...LO~J.
6~'~
$.~, ..~/)~S:;JJ(,.)~~~)~I
.y. 0 J.i I
0.u..J-,leo)~~{A.o"'>~J.~~r<.S~-,0~t
J
O ...v 1-,~..P-v."...\j.J~~ ~
~~..J..J ~ 4 !\~-' ~~J.~
~_"..~~J.
~~..>0-0
a~j
1..>4'~;'y:iJ).j ))
~;~;'y.~~\t (j.• A .•..• ju:;L
~'y:~j.)~ ,)~)~
)~\ .),.b.t.i:>..>.rv
6~.JJ1J~~Jl?U:' ~~
y~-,t ~~~r~~r
~
uU-,t;::I5..A-a~t~)~ .-J..c.:J-'\i~6~~ jL;j
0J.iG
~~~(~4r~j.f.plj-''fo;'O.;....r.,,~~J~~J-Y-lS~~ (;1.).~ ~~J!
d)~~\0)~loJ ~))\.;t-,\~>--~))
A J->~J\ ~-')~\
~~~..,>..w1~6 ~
~l ~
~U.1:.J
~ ~
-,y~~~;.)
t~~~
6-o:\f)..0-,'~
~~I
6»..u;l.,
~ 6;::::.)~.d-,1
~~..::.l.-,o..>.\~..:r-'j.)~ o.J6il~-,?
~)-,\ .)J~
..J~)I ,Ii c.S;').J..> ~o..;y~~!.\.)~
~Jj J";
0':1-,' JvJp..J.~-,)u-,.))\;
Jyl.J10~l5~J;G~J.,b.~)~ ~..#~u~{,.usj".)
:-'~
.•P~~
01:J
)'.tJ
J~~~. ~u~} J.J"'~ ~ ~J.)~~jY 'ti)' .)-'~ .;i'~-,le'j,,~y~t&:.J3i~ .;l)~0U-,!(~ tJ.k 192
~~LijL\;~,L~')b.-,~~~~\~yJ(~ .-JJ!,\. LlA~~L~:JJ '-1 t.:,.\ 'L.~..,:;~J _( 0 .. ~ ~}.J~;';J-IV "v~\~
$-.)
.)-,'>oA~J~~j-,.J-,\~,=,~.A?
iU.o;"v:~' o..lJJlG~~-,\o~lt.oJ~~~~
DU)!.?
l:'O;).)~J. ()~-,j-,I.:..\Iy.~)r~,:>~-,jJ~'~~\'
~
~)-,)~o.w),tlo~y..&-,jI~~O..v\J ~h'u:~)\ .)..9.l.>,:~I~J.J I~JJ-,I eJ ~.P-.i. oJ..i?t 0~,\JJ.~~-'.r~.:> ~~10~}tl,o~J!'tr.~.Jš.P~Gj~ "f'"~fiy)-,l ~}~o~.)L~).i.J)
~--' ~)JJ.J.~-'
~~.P?u,))~~~)-' CVY.j"..rf
!r'~~)-'o~ ~ Y~Jr
o~j,J-"",-,
6U-,I~5J')">~Jf ">~!:>J~~t~}y\..;,..J~)\;o~ ~
I
t
0;)~.,>~~-,1 ~~I
6~IL."'\~-.r."v, ~ 6 ~f ", L"e.;_ VIIY.
~if\)
13 -
~II
Granice bos. pašaluka ...
c)
~l"
'-'-,?~,)~y'j ."'\ ~~.J..
G)~\;
~0~G..::7~.J"~l ~ -:»: ~ .T:.J
•
193
~ tA... (~ a-.~">~'y.i
~.A:J~.Y.!f.-* ~
~.J
~\~3~\
~G ~ JJ,I ~-'cli.D~ ~ J. t.~J.lJ\ -' n.. :.J, I)L.;.~\d.J\
~J~0rl tlb,u~l~~.;.Ji.J~j\.fo.lj\-, ~)~.-?-F.i. aj
~"">v.6J.:..--rj~J.\
Of.6~J~eJ~~~"
~1;)6~;.,-.rjlo.Jl.6j;.JJ1..>.rJ.old~)":'I.r~-'f)y.,· t5~10~},dJx..:'t" ~-,IJb.0..J~t~1 .)J~yl ~
oJ.beJjt \~I~~\j
~~~11-,~tJ~
~0~,.Jjl~)~&~~~}>I) )~~ L5\~J') ~lLl '-:(tJJr:-:tYP;G ~Y\""'I ~.r ~l.1 ~ u~t ~
4~JbI=!ij~~~~r0~'J,.j.oh-:(j-0bts;-\d
~.)j:J
~0~J-,o\.L.o~J.6-0\$~·t
&o.G.-Q~lord;y.\P":"'~4~0~hJ~r~
J'.641~k.1~ y y
:1
~~~0..\:\.J~">J.
c:>...G.J\:S[1k. 034-,;1 ..~~~)j.l".)---'/
1-" -*~~ ~--'yj,folb ~ t Jy'
0~
L, <\.č..o.i--!J ~
..:..l;-t!J}~yl)I~~.;>-.d~v-0.x.f-1 tlb6zr.~J.J(,~
v...,-..:...~"0'J:-o~I~';';
-..:t oJ~i-L~
0'.1,\ 6~j,
,\.jI) ....\:~b)j-'I
J~--'(
~~j~l
~Y..»)~t ~Y-~~~
y)-,'
oJdf.t-,
ot."J""$~'
V"YJL~oLf~}&:~LJU-,t~)\t.E'-') ->L~}L
J
.I.t~oJ.,(C~L\
J~jU~?10jJt o;.:.;, b ~Jt.~~
c:=.-j;~~_/:j-, Li' .JJ.)-' cJ~ J.r..s:'p;" 194
~~y,jA
»:
~~~.J~'~I&~y~r
v..li'.J
y~
•
-u.,';>-v.6..u~'~~\~v.
"..uJ1~~\~d ~ U L-'JJ>
()~ lA:;'-, ~!f.-~)~
00
1
6~./'.J
0.>.:..-);.;\.;j('<6'>:'-
J.A,f)~">-.I6~
'
\0-.
-'
I
~JJ0
~~\~~ ~~\ ~~,
.J.~6~;:-'jj~J~,jJ:.J"-' 13'
y)
J06~'j)
~\S"c\--,,0~~!J 6~..r.0~"I~j~",~
Vo~.Y.J'#
oiJ~.u..oj>-..t. ~~~t
JL\.r
O.)jJ..>.
J~J..J)lj~I~~J""~/~
~.,>Jj,~.u:..Y>-J'. ••i.e!J,ltff~1~ o.>.:-.w1'0..1.
~~~J~~J~.)el-,r~J~~J.)
~..u.JJI;)!t-~~~
~
y)t;'Y!rrb.~!~~0Ujl~ ~J~
o
=l;;tj..«
~~0Ujt
tU"~ ).J;)v.~)J.,t~I,)~t ,J:.:.!r-' v.s.t)j
~~~CI)j-,\dlcJ)
ot,L";
~
:)l..J o\:.-.~),.,b-,IJJ..,16~;"~yo}~tV~1
4~/i~
;;;~J.:;~~ ~';J!
~~r
6~1
~ 'J.
0..x.1
o
o
A
<\L,ob-
/
...::r
(I-
J~~.~0~i
c.5:~\6~'y'0 ..0)j,\J~
~.,:ll:J~~' ~:~J~":".J"3 195
r---' ~,~j>
..)J:"",S"',~!f..0~J
J.
6~'p 1$; ~t
,J';'jJ.)~.~rJ~ ~ ~.Jj>~)'~i,.J~ij
~ ~
6J.J)j,\
"..\:.f:' ~Y\....\
.J
G\ 0 .;,; 1.J ~ ~v. 6.,Gj, t 0. IS.x..)&Cjl.c. ..l.:-... ~ j
0.;,.:.....'"
,.;......,>/.
~~
.u!r11~~1
~ ~~~.j'>':'1-,~~~6
*J!
lO
':'t~J-,,,,.i.o?J'0 .
s~
Lk ,~ '.~~ ~
l.,11 ~ .. . 6~.)
~
~~Y#",)J) JU-, ~~
.>.:.f. ' -:.> ~.J-' I .
.. .
"~r~cIj.J;!~"
cJ..J.Jl..J
C
J\:....- !J\
..J.J:!~.~
jJ.Jl~
&:;l&.t~..l4l~0~-,\J~uJP
o.>~)·
r..;: J
;")
rk"&'v:6 ~.J\:S'J.Y.6 u:;Ol
~;6~-0~~6')".J..:.u~0..1:.~~~J.
J~J?
"joJ. 6'>':--
6~~
•
"!'
o~J)-,1Jy' o~\
~~
0J.J1-,
~">if.6..uJ.hJ~kl
••
0~IJ
't.i.o~J.~.u!,b1
J:;~!~
6-l.J~J-Jf ~
d ~
I<3.;U ~
~
»:
y 6 ~jJ'J'.
o
-GL-',) "J.JjSJ,.,:(:)J.j G
~&..L:, ,L ~
J) ~ ~
~ ~
y.
S'~~y. ~0U-,I;:..c.:JtJ. ~0..tj t~ -li...,> l>
~ ~ ~.Y.~ ulJ",~~
I t160~1" 'U..op.v:6
"u
Jy'~..G ,:'J..l;I-, ";"'~J.Q-Mj J.p.p,".J
L UJ.j \J
~,~
~;..r. 6~
~~J.6..uJb~~I~J.J~J0.s0.J~~6.x...J~
:
OjQJ.'U':':'~.J*J0~~~fj0)\.~-\f-,L:uO~I-, i od! 0"'~~ <\f,.,L).J 0U,1;;0..L1" ~~.J.' ~~J1t~~t ..:li...;.~_~ , j)-wILtJ..J..ć...c.:..u - ć./~./ Yi ~Mv..1:.1 . ) 'lA...',5>J. r/ _, .. ' .J~J.' ~
I~~\ ~
G').j~.#",,_V ~-,~0..Lt,.".Loh;6..G ~ lJ;kl
<.S;;JI~6:t"J)~lh<62~
o J.j tJ 'li...o ~..f ,~rL .i.6~ ? I ~~
*
~6..u ~ "LJI J'-t1j ~.rJ)\ QJ.,j-,
lS ~
o';":':'~J---,'
l>~~t?I":"U~o~U-'~~.l60L~
e-, 'li,.,">J.()~~
t S;kl ~
S~~t~udoJ~e'
I (Lr~~-'
~v.6.u-'J.,.1J~~J.;.J-,r~ V;.:}. i~0~1 ~ ~.rv. ~'y'j0 ti- ~d'> DI ~ ~0\.J,\;:;0.l:JI-,~..r..l.6 -Uj,1
.:J~,t
...J~-,I\~I-,~~
cl
U~.J~!J~
J!~Y'~!.,~j0~t-,~p.;O J.~~';":':'
~"J-,t .
~C)-,'.~}IJ
~~J~;:'J.;'-"f.;; ~-:;JJI-, "\.i...oYv.
'-:l).j
)~~~~~~J~li..o4)~:S;~~.9o~-,r ~b~~)b0UJIt'-'-' ~..bcJI;j-,~4f'~ r
6..(;Jj~:>
Q
~
)-,~<.5.JL ~LJjYJ:'.:.>U-,I;(v..vJ J""';""j> ,
;"-'7.đ~!}IJ.~I~6~",,~.~ 196
i'~~bLY1:~~,,;~u~),Y~~~";f
~O.).J~.,lc.:"U:.'-' ~p.J. oM.JyJJI~
i:.t-,6·~.)rr
J
~ t~o..r.0~JIjY ".ci.}6~~ ~~
~~"".1 ~~ ~"f.AydY~ F
r
v
tJ
~lu~~-,-",,~ ~t".)~~u'j,1 197
O~.Jj-,J~y'o)j*.fi')~~6U-,~0.4j1-,
'1J.J\~.J~\.)V,1
'\P~1C~)\~~u..ljr)~-*o>~.j-,?~~-Lj~{5-rv-j u.x,~~~
J. 6#~-'.?~
~-\fA(J..J oJJJ!' UJ:Jj~-, b
~bl~,,-io-h.-c).x..-~.J-,I ~y.
~(.5))J~
~~~~S
~~)~
~t)yt~U~)t~rj~)~~~~li.\ .J
..>-...•:.1, r
)X.~~JJ~~b~u~!~.1)J~j~~ ~4J.J~lJ~-'Jy~t.:J~jkl4.P.-ra jJJ1~~~LJU-,I~~j)~~ Jly.c~-'J.,1~~~ 4ff.0.x.-~">eL~.J uU." Ij:J
u-,.rc#~~.)~~6~~~V=f;~~J.jI-,~",>-V:ĆMj
i~ O~)Y. j4
A>~Jj~I,.!u.:..:.~.~~~~ ~J.u\:J j~u..\jIJ ~~.J."M. tJ-,~~~
~A.iJ~\DJil-,
~h.6.u.-'J)o~\ ~-,~#.:>
0~-'!~~.J,-,Ji~~~e.j!~~1
o~~~~~~3) ()~!,,~~6~..J~
~-'LY~~~--').-~($",J;~hy.
~...\Jl)y?-,I t'-,'\.i.oj--J.J-\b6~Y,.!A.Drv-cSi-'}~':]y'
) X.~0~ 'J.~~J;~ .:l;..J».r ~JW-, ~-,10~~r .J~»ulJ-,W--'~)y~
--::Jy. ~ L;~ ~)'v:»j yb A.:..- ~)'-' ~u,~J.
~~~Jjy-:f"'}~~~ 0~.u..p..Jy.~ ~.Jbul:JJ~ 6...l:-~~~.,jL. ~yD~ 0~!.,~'p-..J.6J.;.,j~;;0-0)-,' J.i
.cs
6~~\
~ ~~ l:....!..:.,U)t!y.. 4:>
'-'l.4~-,j.,1.).r.\-,~Yv-lS-XJ))-,1
~ uJ.jI-'.JY:JfZ'~-,~ \S'0).!I
~~)~~r-~~y..P.-'
~v.v.'.A
~~~v:-lSJ.j)j-,t
~..J} ~~0/..,.....b u" j:> ~rJ"~ ~ ~~--h~
~o~~}y''''';)~~~u~IJ~~v.6~i~ b))\;~-'~.!J ~ OJ~r -Lj~J-''>~ o J:J 1-,{i.oj.-.J..f#..o~ctJ~~-'.:I6..wy'
4fr~~~.J.J~~v.y.~~~H\;6~ll,oL5)~--' ~~.J.o~~;)~v:~)\'\~~~~Y.J\;~~-':
·.:JJ~yN0LJJfPyrl-,'
~h6.tJj-,Ij;,\,;)~lbu\:.l}~j~l:-!.;-r)-,14t.;1t~ff}~\Ujj\-,
..J~)r
~-' C::O-' ~"'>J. O#jlgJ r~ 6,.u1 (S).)-,~0~Jt.;Jjfi\i..o
~~~))'~-'Lr-.:J~~~tyJ,~t:~.)~~~~\~, ...J..L..!J-,Ir~ 6~!J>Y.lS"~t~
198
~j-,I
L5~-, 199
J.rJ-,1 ()~~~!Jf
~jA~)lp)-,~l:aJf,JG~~~)~-,6))~IJ ~
~~~jJ-,I~~~I.:.:-~'-'.rolj:t~-,~~-,k)~\-,
aLL ~..Aj.J~lk6..JpO~ ~!I
'\f.-,)\c ~) Gj.J
'y'6Jj..J.JG~~)\; ~-,~I
.f'.)iIl r.J.)~.fr0..\) \-, ~
~~-,I~..,L.;1 ~,,-u.,.->,:..lb~v.L ~4' '.:r'LI.., L..J J
U
~#~-'..r-o~~ .o~j>0~) Jl.:.
uJ)~,..iP'p.i.o~('~()~
iS-'.J
t_ I· .1
"!~
~0..uI y.;J) I~.)
~~.J~~
~
..i.6~I~CI:t.~0jJ~~~..i.6~1k\~~\~:d
ri~
*~.,1 ~
:>
cUo~.6J.:....1~.:J!~6~;'.J,I~.J\;"
-'!).i.~~
l.:f\
.s u.l:.o '-, ~~.1.
L,:.L:.t.~
..;u.j-,f'" 5'0~
\j AU...j>-
~.wj)~~rh J:i,)"'.) ).Jt;y.4':>(SJ~l~):> ~\":'p0~\--, ~.JL.~JY.ly6~~~"\,.)cj~~:>~-,w.~.)-,.).P
~~)IJk4~-,j~~~~tJ:~d:.......~::>~<3-'.i~~3'~)\
~-'
~~~-'~
~\~
-'~
L?.'l).bOA.:tj, ~\ ~)~"~~).J.I5v.~.r$Ij;~~-,.)0~rj) ..J)'.J..r/ w-,'-d )0->~
y~~
-,-,h.JL~
J~
3.JL2
~;l.;ti\.?r-,.
~-,6~~~~~~
~~-,I
.J:tJ~-,)y,tJ
~b-,\.,c.Jf ~-""'U~y
~j>6J,;~..r'
~JY"~~~
~j,t(~ o.J§.Coy~\-,
~lj
-' <.iOL\i.>\:J-,I~vP-' ~~
.J~-,~~-,01.,~J-J..J-,lj1o.JL6;:-~Ll:"
k..-.,-r~'.:i~~6~--,
~~~()~.J,I..\::..t
i~'.)-'~
0')ift2>-L:,~~!:\yt;-,k.,0j-,~t oG} t0:>~4l-
.;l.;-, ~.JL~ ~.)-' I~
o~l:..)~~0..;f-~~~~
)A-,~ ~~--,I
y
o~\'>.J~;}:1$'Li.o".u~ ~~,
~~~t5jJ~..J)t ~
JL~~..:J-,> '7')1.;, ~j-y~:fo~
-'~ -'~ Y':.liru. ""L. -"Ah-'.::.~~ $.i ~~\-,
y~-"~~jJ.iŠ~1Iu-U~J~IS'~~
200
L.J~l.~~~/j~lr
~f 0.));4.0~;L
~0~...tJ-,tJ~
u.)J,)
-'.J~
J>~~0}o!r0.x.'-''';''j--./.
~o~10}1-,1 ;)y'yolS..\l)~-'J"~t~~; ~.\j
~JJ~
4iJ;~?LJ~~~.J~
~ .
'.J.Yr"..::J..I.. ~~~
)9.~.'l-S}J-00~\) -tLo.P-J.~-0\:.(.J);u~~ ~ .• • ~ • ~~~.J.r ~
P-f. 6..v.J j) I
j ~
.
L(.;-J-,'
.$~-'r~\.x"".:J-,\~::f-~??J;).J~
)~-'Ly.:,0U-,I~,~,J/y)J\.J;~"':';"~~r/'1 ur~bt., .J..L-!.l~-,y,;.Jl.:J~
v~\t,a:..;.\0">:'.~0:f.\
~~ct.....Y.J~jAJ~,a';"'.Jd.:..~~l::,~_I~tJL:...j~ .);»;(sjJ~,t;.Pd:--)J~
L.~);
.>~
-'
,u .s> ~./.
j ,
201
~»~6Y.)~~.)-'~ .i--' .J~
~~~J~
JL.~-,
~).b-.f""~'y'0~~t
~.;J~'
-' ..b.J~tJ ..P 6)j,t
6.).·~·~~~
~~-,~I-,.r'
lS~ s)..).., ~
~\)
6)j.,1~ -''..r:.f--' ~/.)
J-.,L10~-,'6~' -ko ~ ~t
<...Jt.., ~lo -' ~~I ~
0)\; ~
tJ l:..o-'
~ jr ~)~ r JJ.J -,I
r-~~!.:J~O~-,10~0.)~;L..J o!,!
& ~lo
~j-,U~y' ~d-.J'~~-,xJ-,t
·~fdu-olHr~~Jr~~~v:.-' ~Jf
~6
~..;.J.?-,
..:J}-oLt IS~~~,
3)~Jo~-,ri~~)-'J-.
~o).,sf::&'pGlo~J~~
1-»~
0--> ) ~,
o~,/~~r..b.u)i-~~L~~~~~-=J..9~~~ y ~~~jJJI JL)J~0~C)Jj}~~-,~~G~~Jr.'};;s: ~v:..J~
y~
.,...,4J/)L~0~~ ~
t)(bf ~~ y~~~AYW ~1.JL~0~ 202
~~tG 6
.!j> ~1
<;:.)J.;•
j
~I~\J.
~)kl
~if
v.
rL uL...> fb .r ~
0~-,I~l·~)j,..:.J~ll5jJJ-.)
~...,;-,Nl~\j~~;0''y 0~-,llbY.~ ?y.y.f)~ ~I-,
L.Y.~)Č t loYy'.)j- cS~IJ:.f'~-'..IJ~
dk~),'\J~)sjJ-, ~IU--~~I ~y.
0)!l.::r~~0~
~~~~Y~·~rQ~~t~f'.JL-,k\~}~~4J, ~~~~Gt})~~,j0~~~~~0~-,~'c,~,~J~1
6)f ~lr)\&'IJJ~~ J;J -'
~·~)JL~--'Lf~I~Jr~~~i!0~~~0.f.:\
~.JV-,t$-.) ~l..!..J~uW-,\~0~}.J\;-,~)....~a~.J,t
&:~-'.JĐl)~U--,k~0:)}$~\~);
jl,u
~'\f(t)~J~~
~~o.)~J el -'kl~j,jl'-,~\uY\.-..JI~)~j;,S;> 0:,U.,,' ~~j§':Jj-'~~r.r~~j~,:,.?-,ll v~~.,b -' Jo~.~,\
~.l.o-,~s)~~-,G':lo~~~);~\:..~
0~1,
~~\~!Jy
~~jJ
~0~.JY~J-,:)~'j
j>u~-,I
J.:,j;..J-, I);L,
~~y~).iL-,~6~~\....-'~itG.t;)~.,t,)I..> u~d~";'v---,)-,,~0U-,\,.:).~'y'I.S..\!)~I~y~)' ~)~!Y~;)\S.J.:I~
~-,.JJI-~~ ~
j-l-J- J)\" -' ~'y'~.J~)~J-~~ Sj> s- 6~'y' (5)~\.~..r 0'.J -,\tP'-~
bllSyY0U",\(:) ~ tJ:--')!,,--' ~.Y.-'.J
3~)1o~~-,.J...\:.)I.S~~ I.5fl.Jp.t-, sr\:...-
.»-,
j~
y -' s~~
~10~,IJL~t)f.CU~}0.;f.1 ~J:.>-,~j-~~ts.;> 203
..,o~
CU,)
4-"",...:.-,t
0~.J1.;y'
~~)).
~~~~jr'l~~A~~
o.tt ~ j
4';:: ~ ~
~.J~
~t~l.L;I.j~" ~ 4.....;J jtJ
h
4--'~."t,t--,;).0 ",:,~.r~'>~')d..u)j"IIS-,~-,I~!; ~).s)""':'I~
~0..lj1 ~.Jj-,Il$-,Iy.~()-0j,\'-?~~Y.,1
~ .. ;:.__UyJ ~0..Ll
'\:.-.
••
O.J.)~-,~j~\J~.0-t...........o_>=r:
••
~..J.JI~.Jj-,'~-,I~-,I~~.J:~y'~ .YJ~.Jj-,llS-'W-,1(.1)
~~.j~Q~-,.,,:..t~~~~Y.Y.0.>.:.:...~jll.5-,t~J\ .)~I
J~.}-,Il;)b-~IIS,)-,J...>.u.-,j-,..sj> ~OJ~~~ U~) O)!
~cJ:,.,'~~-'
~)\..o~...>j-,I
..J?JIy..c,~~).i~yP~~~
~t -S.Y..~
*L;(~ 10x.:.~
0...);)0...:.:.. ~)"\:.--
~p~'y'~
--->-~J~Q~ ~.xJ~I.I..}-.5>-,..\.>-~~~6~}yO)j-,\ ~fo~~~~\~?~.)J.>.>-:J.;~~.P~~0~~~ ~.J
~lJ...f")~\0)l-,I-');y'0U~.s~~
.)~0y.~
~\$)~Iy.J-.>}I~t
~.J-,'
~j>jJ);, Y. .,~,
~~ )J,ty' 0'>.;,;~:-»-'~ \~I
~l-,
<\:-.Y.X:>.J~\;
j~)I~~~t-;.J~~J~J~0l1~::'--O~lj:f
~jJ_vt.'~;)~41"'i-,G
~I
.J~j'..;..J-"-t}.Jf
oj).f.-,~..ld-,~t'~410b~ -,t~~I-'.J.;.J-,~j-;)~,1\ ~~...> 204
~..\J t-'
Y;:>r);
~41~-,y;).N l-,~,.bt~-,I.J
205
2.JJ ~~l-, L;U,)~ ..v. 6'>:;.;\$'.YJO 61 _,r.l.:.I" JJ.J~~l;. J".J'-'~~) 0
-,Ie-'
-s:~~ ~
6~\
~6~
f)~..;.L...~&~y,
~~Jy.yJ-,'~-'~.,b..t.>.J--' ~~~O~~
~~~~0.»)G.J.;~~~)j)\-,
~~~o~~LLf.~
~~~ ~
<\;.; U-.CJ" I~)J:"~
J.
~l;I('~I6...-)~.Jo-'~~j,1 ~J-ty-,~! -.:.,.J ~.J..t.a~.r
t, ko-' ~
d~Yjt,.o~LS~!
-';)~,
Jj-J ~-t:
~, L3;'~..f.-'
~'~~)~l;~~~1
o.
~y.;..&~~j,,~~Lr.J~.J~':>WlS.X)~l.Oo ~b)~~~J.~h y~~~ JJ...-)J
~ t~
~~~~~~v: o4~J~\~~lbc4ć~
,~L~~..,16~)4)u;J
jI ~-'
t:"-,J-.)~~~"r'~~
~.J)-,I..J.fJ~~"
~)tfJ.0)r
~~J0 0)1 jy.4yl
~
-'
&\dU..J.."a.i. '-;-'~::}-'
~.xl~~')~-"
.J~;
G\c'y'1J=.,!.o~V Y-*.J~ I~ <5)~ I,
~~d~~!rjWIc0b'rl ~rt"'MtJ~I±~I~.fC,~0~~:x.),-:1.,~~~-,1
,-,~L:.~~!r~! ~J.Aj\.;'J~IJO~d.o=-7'v}t..r.JJ.-\..D~~
f~0~}S}~l:.,~~)};:>L-...:~~p-,Ly,~l\~,J~~));-, ~~~~J~.J~~f
~)' t>l:.Hj.Jf s·.\:·br
.J,-,Ic\i~~~.J)~'>';'~J.<\:.-A'~~~ifO)o:J.~L yyljI6..lAl:..c
~..wJL,o~4.\~~h)-,)..J.)(J,.J.J'G'
dP'1~-tk~Li'~.;Jp ~0\l--,10~-, Y}:i.~~-, r)~
~)~ X) ~."..J ~-,I r:o-' ~':><3:'~~~h.~ ~tl~ ~~-toJ..)4.:....-~)
tl~..Y..)
~.rJ/$~jA:;J-,f~0J..o~~-,;)0';~~(S'"~
.;~r.~~~
J.)}J~J i. i.:~: o Q~
~ ~k-.
~~~!r.
~lS'"
~~ I .>)..J.Jp>
4-,1~~~~J.~r,J?U'~~po~~L$~\
~~ct.col
Jk::'~~);-,~
<5)~b·~..\j~~~~~I~I(5)4Č~.JJ1!s~\k~L
~cf
(5';;
~6x..-r..Jl;<..?'~~
-G}J. Y-&~0\b)~.0~~J. W -L:..).)\;
~
,IJl,uoUJls;Lol.;:rJ"I4j)".;0t:r)k1
..JL~S-.);lj..J"~' ().)~,~);pa..-L~J-' J~~~"f)j\.J.r
I.;>.,.b~\..;"../..;~j\
6-L;.....J..\.>f~)~.,b+j6fi~~!t~t~\y),t!Gv.
e~O:;'.~L...~.).)
J~~..J.J~ ~
J:1>-6~ ~~-t-..Y~~
yjJ"lr::J)~~i~~~'\.:Jv'J'<~!J-..;)
rf-'~ ~~l
ht o)t.J1
~\.:.:..I;..Wk0J
Y~~.r~~~yts1I~l.~
L~!,>.»)~~jt~k;~?\h~ ~~ ff
206 207
III. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRU SA MLETAČKOM REPUBLLIKOM
Uy.~tVr0~,,",~..,r4Jj)
~~~ ..~t)
~~-y~-,
,~~t~1.r-~ ~r
J~)t\~1~J~kJ
O..JVry
il,6lt&~~~~~t
~~r~UJ~~t~~~\
~~~r~L ~./':'fj~~IJ
~t
..J~~'-'~~ .,,~~,
)~~tJ
cJ~LfJ,~J!i
4~~~~~.}~~~\o~~~-, ~r,)~~~)-,
~)l..p,~~
~r-'k-; ~\.;,)t,
,.r
~);li'-:"!} ~~.J~ ,,~~ f4lu 3-'~6.t".ut~.i. '"Mt~
~..J,~
~-,I
'::"X!.)0J)~~tj\::z»':';~1
.ftI
,;x.,Jl~G\.:-.'ct~~.J.>.J ~~
208
0'w jjt.".t
~~~j
r-~J~;)!J..~'.J~U~
~ »" "M' J-,' ~~~ ~~tt,-.
~;;~\.S.J>'~\\...J.J ,
~1~1t.t~~0~~0~' ~
1-..,:.0
~f''±::~~~~ 0\:3-,\ ~~~\
~~~j"JJ.>.JJ'~ l>'>':--O;)~~'\ U'S-,t 6).))!j ~?~..,.b o\:-; ~~A.\:'\w ~ ~~t ~j
~~J
yrJyo~~),t~j~~U--~-\)~U-"
j~~)~~J;J~u.~-'~}.J-').I.Q~"p~t
~)-,fJ1J'#~.vw,-'t'0\:J~t~ ~~~,,~ \. ~r~~g~ 0fi.f ~.J~4~~ ·lS;,!,.o0~-,\~~Lc
~\~~.J3~t...:.....o?J~~.J~vL,'0~-'~'
~~~.tM.t
~~,~)lc
1-,.,A ~
~~-,tw~
Jr
w~-,Lu}~)~
~);-:. '~~C~:A;.,D-
u.J}~~,
(:.0 >\:.... y.) '\.~..:.,.,;..) .u.?v-:J irI~ i(
.
Jr--
~t4.Ut
~!l1.,jJ~J.>(J4.~~~)~J?j~)Y-' 6)j
-'..J ,J..)t;~'~
.i~'ui,y'~-,}JLJt~low ~-J.b..fr,,;,AYW' ..J~~~~\..~..J~~~-".JL~~)~~-,)
~-"d~i~
u.;))
~\.):lg~~
.:gt~
~
~~Y\.oJJ
~J
.:.t~~~..J'-4
6~
,..;s~J-'~~;".J
~IUlr~)J2u.~,·.;.,;~t~~J~~1
~6~L-
~.i,~"'"--'e\;...r.
~~r~~,t
J'iA ~
t;Jf.,>1 ~C~.J. ~t
ulaJ~~l(,>2.'-"l'" ~ ~ ..,j~ . ...J•.•• J • • =.J=T: .. :S~~.lJJ ~..t~~J~ ~~-,l,-:-,L.:.:.wf~.;':l~ U~J~-,~~0jJ'!c!J
J~o~..JJI.u.~~
..J)jl~ 14 -
Granice bos. pašaluk a ...
~~~t~,
4lYJ~
.u~:>~:)'0~t 209
H~~..9~ o.xJo..!:I~.,-o 6~lo$l-,t
:s:c
u~-'u~)~ Jf,-,~\.,t.\b -' !}., J.JJ\~'
~J
O~, )~~\J\.)
~~~...x-,~~~~,,-=,t)~~
~:>~r~ ~-,'
'r~6--o~~~-, ~~.Jj)'j'-
~ ~b)~,,~
.)"~S'~jJ..J",
~.r.~-,"!~S~ u~~
~JjA.(,
IJ
J~.;Č~~ ~-':'.~t =».1~WJt~.ju..t
1l4~ OJj-,\j~j-'~jto~Jr
o
~~~~Q~J-,'-'
~.d-,h::>~\
~~"
lS'"
6.1.? .>...i..V o1J
6\t-,'~
.\I~
.'
•
t
"1:. Q~.).J~
~
".)~Llb
~QjJ~JP~~.)~..t
pt)~~.J~~.AI-,
210
P..;:-'
t-,
d.
r;t~-,~~u~~t ~~6~~~~~.w;
.Il _~ (JL..W
~.J
~.)le.:f.~
~~j.)
~">~~~J,-",~~Qf
6:::>'v,3:-:>.JČ> iJ.J s ~~~
e
y,)4\
04~J~'\..ltJ~
~,j~
~!)f'\ '-, O.J},t
"'~ 6..u~,~~..J~
~~le.Pt· ~
~y'~~~~~~~~~~
l)~~t
~Jt
~.:r.0.Jyo~t ~\; tj.,! ~~r O.)~j}J-'.).i. ~~~.r.~~)..t~)I.>.;~
. ~~:$"~J!'y
4.J;1o.:J l
•
~~~-"D>0~.),~F~~~)"'\;o~~~
M~~~j'
4.ll;~j.J~~~t~t
~~\
~cJ~b~~
~~'::'~j-,tJb.\.S)9jJ-,to.cl-,' ~~~
tj c\:.J,,'
~~
"--)J!.)
~~;;6~0)tjt~~J-,r.J~JI
cJ"tO.)·~f~:J.;~.:.J..,~
O~~
~.\~v.}J-'.)~J
~)JJ.).I.
y)-,t.:Jj. }:"~J~t --.:J)j.Jf
o.)~tu~..,k
0~~~
~0~;'l.Sv./ r,.\J)S'~O)J.i:~~\~p~~.)J ..li~~
·v'Yj'
~
~..,t;;-()~1t~~~r
~[."~y.~
~J:JJ~~~~t
~J.)~.>..A
t ~-X-f:t ~~~
~ ~ ~
~J~).J-'~y. );~"-)~3)Jj\;
b:;,~t
~~.;.jJ3~j-,=,.
~-,\6~:-~
(.5.),,~~.J.)
-\:.Jjt.~'
~~[:'lwl:J-,I;r 0-'f:t~-,t~,.)-, t-o'\S~U"~,
6_\·k:~
4;:. Aj-,l~-,~~\
~-,'j-'~-'J>-:>)..JJ.).J.,,:~-,~OJ~
~..uJG!~-,
J ~
_
~~'-L>.U~ •. ":
-,..
::>~~, 0~tJJ~
~\:.:~oJ-,",-' ~ ..t~
~-,r
zs~
~.)lo~··~ 15~
.
.~~..,a,-'~~~J~~~-,~\-l5)~1~~t
~t 14
211
,ji).u~o i>);~-, ~~\~f-,~lJ
J\- O~.,-f ~ ~-,' ~Y),LS~k..J-' ,,--,0..t 0'~
W~-,'~
~§'\r'~~ .:J~-,~y)-,trt ~Jl-,r
~
O--'.J-"
~-,""I:-:J).J~~~kt~ _~t!)-'-'.l.J. _ ~Y~#' 0~j, ~j-,r lY'\1\;~\.,.}jj~J..J~~~
G-,'~
<\:.......,..~W..i'0~~~ .-
,~~0'--0~'j
~.
cL;s,J.' LJ~y' ~ -t...-.. ~ r-k~.J\-'~-ul; ~ ~
(JU".»
~ .J~~~j
15Y..>v..;:)
..
0J'-, -,0'-\"-,
1,;4 0~L~~-\:-~
4~ ~j'cr~ )Jj--' ~~
,jJ, 4~~.J~-,~ ~-,~:;!.P'J ~ ~0~
~Lh»)J)f ~'-'
~..\,~~X.\oJ~
.J~}J.
-'
~
!J'0~-,t~0.J:,~-,,,jt;
..)-,~j!.,bt-,
~-' v~
J
0~';'i~t~
~\;D~~-'
~:J)J.r-'y.,
~j\~t
J~.u;~l
c.~l.~
6..1'}. .•~t\.~:-H J~
P.e\j O.l;"j~';", ~~~.:j-',»)-r. t.~j,~jJ')-'~)J-'.l.i
0\:j-,\~04..,10-f.t
y-, 0l...JJ I~-'~.)~~.r ~\;:J).i..
~j-,\ ~ J
,(j.x...> ~..)..I.u~t.,LS~~: --,f ~~\~ ~jj,~~)~f~
212
pjg'~'
f~J.f
'\t}oJ.)-'.J~\
1~0\1~f,,» ~_\J\P,~j\.;~
.:)~~O)~ 0'::/-,'6 1'.1,' "" -' ~--:'-'-' ~.,f-\ ~-'~!;t
--..SJ \..u..o~~,)
-,~ __ ,t-,~ I.:, -' ~
~f"-t--~t~J_"~
~)~1~
()")~..b~t..r1 ~L.-'...I.~t~~..J~
~
h0~-,t-,;\..
~ ~)-' c\::~--,.»-$L-,L~-,j~
J~±'-'~
Ju.
~j>~J~
c\:.J-,'~0~~
~~~.~?-,
-'d-'~J..!}
~J.
ej t 0~-'lrL:-~J':I.
~),
~j"j-~.J-,l(),)t.lj!}~~-'
--.:J~), ~0\:J-,t~-,u-,t dj ,)o.>.:Jo. t~ .).;>~ -' "~.)
6Uy'I..;[~,\
~~
~-,t
~~.J\(t~s..:.\.;P
JJ,s:: ~
ji '-:;' fi ~j (
ut ~t.J)-,~e'~e.-~.:.t~
..:.J~ u~~l u:..-
~~Gt ~-,t~L,1;I~~l,t 0S'-,t 6~t ~.;J-,t~ 4..Lk~ ~0t ~-,tu...~L-,-i. ~~6~'~~1~-, oj\,;
Q.,~~J~~L--,-l.\_~~
~t
~)\;
~-'
G-,t.:.L}i~ ~ ~ U~j'~1)4.t.:t ~d-' o Jj ''"=''~J'' (.$Jlt..c~L~c~ . - 4~d21t . ~-,I ~ ~-'~
.)-,~-&J~~J.
'-'~J~.J';"'-
~~~.~H~
~Jj."b ~~J;) "..Jj~fu~~-' 6~Gy'",
~\c;:~fl~đ:0-,\~~, 213
~~
0l:J-,f~~~
).Aj-,t\j..:l~~f
j-,~~-,
~jJ.~j-'~J--:>J..:J.,-,~-,~~
U.J~
~~!r--~-'J.~~r
J'.
rr..u~~,,~f.o~~t "..v~' c>~-,t r)'}~ ;
U~,~
~;) ...:J~~ .i.0~~t ..:.L~;)-,~~
~~? u.y...,b ~~O~h.~6~.J-,\ ~,'-' ~J~F I~~d'~Vj-,~~~d\.,.~t,$~ ~~~\ ,-=,'
y-,\0~f
()j)~...u-'
j~ 6~t-, JL~ ~")}-,t"~J~
J"'~1..7
15''.j.Mr.r
u';:' ~ ~ O.J..:N}.J-'.).I. ~
\S~-'
~~-'.) ~r.l~-,r~;)~~'
~~~~.J-'
~
~~l:--t.J~' ~.g~.J~w~-,'
o}'>Jlj~t &\....LJ"t
~Lt ~'\ht~
4.i,-,~~~ ~~l,J:-)..,.;1-
~~
'j>-,~!J' ~~~-'~ ~J ~~
4..(,~~~:--,-, ~jJo~
0'J,,'t;'w ~~\:;"'-,
J~
Jb.c~Y"'t4fl~ ~ ~-,t6~~", 214
~ /t~.~--,~"f ~"l>y(~\:J -,'~ O;).J~ L;>~~)~ t~~ o~..JJ-,tYJ)6).1\: -,O)j-,\~J--.) 0~t~~~~~)~tJ.;~'\kt~f.~~J--'
~~~),~ jJ k.J-,te~-,~
J\..d,t
t!>:;:'~ ~ ~ ~d::-J~O
~~I
0':1,,'
~Jt~1
u~·4t~t'~~,,~~.
_':oLr~~"J'~~
Y",\~J~' ~U~I~~V-J.O-,t
~.iJ~J~-'
u~l ~-,Ju~~
c».J-,' o~L-!,A.-,-,~..;.J":"-
J~.~.)~-'y'~~ojJk~i.~~0U-,,~ ~!Y.~Y~..~~J. ~~\;'0-:J-,t o.XJ~ J~~ aJ~~~c~* ~0t;J-,t,»-,)~~ 0;))-,)~j-,.J V'~.>O.~.x.z~orJ0~\~.JL..o~Ar r~t~
~~~~t~,
~\j.>-,
~J'~.:Jfo.r1'I.3'Y -\y-,~!J' ~~~-'.)~"" ~"
..Jjt.~~~~~j.J'·
#v4J.,.u~t6~~~~~'-'t.J6+
je{ ~\
.;x...... \\,. "~\.:-\
~.-. -tJ"'u· ,~ .~-'.) -:\- ... -lL~~ \ - .. JY,
""="'~,
-,').J~ ~~
~~'-t~6~I~J.Jt-,
--,\k~-'d~~~~ .J"'(; ~' ~
r.J,,;.J-' r ;)1-0
11.)
\ _:.0
~j---,.,Uj
~
}~t
r..r.-' ~ ~
y.,...J"L~~)~u,)~-'č'.l;~.).-yb-,
o~jJbr';j-~C~ft::,r
..
.... ~
fl.~.,-r ~
~ .r:
J.s..
215
y~~~~u.~..),.}~t~~.r (.;"..r..s~.r o}L
~~/
~~~~~y.
~-,t
C)~,
~.J)!)~j>!))
~~)J
~)r
~~)
~j
6).,W) ;:/1 '-')l.Jty~-, o)~ ~~)rr
J~ ~t ).J}-,J
UL .'~
ci~I0.J~~j)\bt
±'J~t-,U'!r-t ~.kf~
~/r-, Iv~ -' t 0~1,
~ k ct.:.J..w.~s: -' J ~\0~y'
-cl-,I~t ~ j;:, ~y, ~)r. ~~ o)-,4.J~~.x,-, '-;'.,)-,f 6.x:,J~j-,..J-,J
J.Jk>~:i.sJJ4I":".J~~
)cUJI J~ 6.)>-,T ~~b
,~~L.oO)~~y.-,).w)\~,~r 0~-,I(}~~J,~~..,1ć~~~tu..Jf ".bo-f'~)-,f;b U~0~1-,
d~~~V/~~-'-'
~ t,
~J
~)
J~
_
~41~t~~~t~0fo.J6.J~~~--'
:J)~
~~I-,Y\~~~~y~~~~~0~f
L.l ~ ~ J'~)~ 0\:J) f j.)J:J ".>:;))~~.0)::':'
"~~~y.;J-,It"j.tpj~_L)~ O,))...r. ~:.>~ -'t~ V.,J.JJ~..J C.,\))[;G -tJ.,r ~k.J ~yk.l.~).)i~-' kk,w~~~~~).J~ ~~.-J)\ O.JjJ' ~-'~
)6~t
.:J)~tJ~~\S..kT ~~I.)-\.tv ~~J~lčIt
0';}-,1~~0~t
~J~)
i:
J)
~~'-,'\\.)\;c
~~.)oj{0~
.J~Jj~.It.:. _~I~Jj-,~tj'f~6.J\/~~~ 216
)J~)
6~~~~O.Jt
~0~~~1
o~...,1
ć ~~..J;)J o;:, ~
~\~~0<'t-'~O:l)r..~.P
C->-' J ~t 0'1JI'\..;oJkc, ~~
~.)~O-,r
~~..r'J-'.JL~
~-,Iif~-'
~U-,\
U~.;..,tj~.)
~t:sfo:
o~
,La.."
~L;ou~Jto.»)Jj-N-, Jd--,r~~~,,~~)~.J
c\:...........y
~;~.Jt)
u.,f-J Mj., .:1l~~jY.i~-'
;J;0jj'jJJ r
O.Jj~t
~uN}0~r
(.)h~l5~
~-,t
Jl.._/~~~)o ~\l'~-, ~
JJ) ~ ~)6J~f0.J~'
~V~, ~~,,~r')u..\..o0U.JJ~.J ~ -,t ~ j:~.J~ ~fy J~ O~..;,~'Jf .Jyt'!-, ~ ~vJ-,;:, ct.o~~t4~~~.Jj.,-, ~~tr:\~~.uJI~ ~~1'?) J'?'4..u;t u.)..,Ll:J--,'~~' ~
~-,t
6~~'
J y'~.,:J-,I
~y.
Y~-:J"-'
~.,..'J~ ~~
~~, ~'~)~i~t~
tt
v» 217
~D~' 0--,'
J-,.J-,G~.o~~~
4k1,~~~
6~
6~.J'~):,
~ -'to~~~~.lJJ ~\~ ~.Jf-,~o~-,.b--,
~.J~~.~--'~0fS~,'
.:J~I~y'
.::.J-,~~~~-,tl;a.\
JJ-,J o.>t':>.J!jj--.:>3~ ~~b~~ ~~;)o·.>~)
0~!1\~
\~
.Jj~).!;~~fJ r: J~~~ 4.XJ-,ct.Jt~r~ ...1'7'.A.S' ~ -' r~ L.Y.iJ~ S"-' -~ ~
~~~~-,)U~)~S~~~'-,Jt.P-t~
~~..t. \Sts.t 0.x.J.,.,oJ ~ ~~r J~~~~~'~J~-'.).w=0~-,'.J~
O~~~
jt
~
JL~J~tJ~~1-~~~\}"~G
1
~~J.~~t4"\;-'~~~K-'~~~J
~f~fl
,I· .AI _\ '::..t V~v.:~-'-, ~~-':)~~.~~-'.J -L~-, ~ --y&---,:»04yb~~)IJ'~~M~ r..s..
O~)~\J'~
~.,...,.)!,..0V-,t~ ~-"j.~~-,J ir;Jr-,~ ~tf.o')~~
6~;J-,.>J-,'
e\Jt~>I--,~$;)j>.~:ro~
~4~, ~J'~~~~~ J. 0'>':-~ j\A;t-,l,oJ~D.r:."";...,.b~
~PIfL'0l:J-,t.{/\;-'~j~10~y.~\ ~k)J
~~~L,u~f~r~Jk;--w.-,J. 'i~Jr ~l.~)Jt~ -\:r~ .)~.»)I~---,.)0\:J ,t
,,~~,~
~.,:J--'~'tP.~ta;,.;, J!,>~0~.J~ ~'4.x,-,~JJ'r ~-'~~~!'" .)-'~--' G!+
'-I!,\U\:J-,JJ.r.'W..yJ,
J'%~~j;,i.>.)~L5'~;l\:;0~ ~y' rY.~/ ~ c)~j.JI .s:~ ~ .y. ~ -L....J}\i 0.>..,o.J r.~,
.);?-, 1,~
~1:.rJUc-u4>~~'
~~~Y'J~~?~tr~\:J--,\~O;)~~
..J~)
6~'.,..y.~
~Y'"
-tJ.J)!r.'-,~~
O~~j~.J.c:..l·.
:J.~Y0~~~~)J-,t~ J
~-,1 ~
J~~
J,J~~l:J-,~ e:> o~ -sT J't U~~J..J-,I~t~~~\ ~r...:.\;~ ~-,:>~~"j~
..>...
~-'
r .) ~~/~~ ~6~'-f:'
ie. .Jj!f
j
dM'~~~J&k'~J.j~~'J~~~·t
~
~CY\,o-,t;~·0~tJ~t-,J\-J\~~
~
218
4,\
~j.~Y\.J
C)~~
0 W~~~ 6..)),1 ~,
U...l.
cu", I~I.~ ~)\...o~ 219
y .;J-,IJ ~~;,;
v~..l.iio~~ ..PJ O:l~
.wlly, OJ)j!j,.MJ ,l
~-'&~~
~-'~J.JuJ~ o.)~0~J~o.)r.)J~YyJ-,! ~oU-,I~ <5.J~~~Jc\}IJ'Y4~
~t?u~t
~~-'~i!)~)r~~j.J.)(~~
'\:l.,'-;:lLo
~~j....~~etJ~t c.r.Jlrr~~W~t-tt.C
4....,~rrlčt ~C~.J~oJ:J;.\:l
~J))L~~r
JJ"
J.1dj-'JL~ ~ ~,,)~
IV. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMA SA MLETACKOM REPUBLIKOM
oU.,f .v~o\::» • .y:)J~.sfo
'-"~t~ oU-,t~ a»~-,
Q:l~y'
~ oJ.llr~~)J~
.6'~JJ..#-,JJL:a.' ~j)t
~4r./}ki-~. ,...~~V~P~-YJ~~J--~J. o.J},IJl-,t~~J~(5~~t.J-* ~f~'#~
y~~!,Lr.uJG ~~
cI~t-,
J~f:'~~
~!)f r~rj ~~ ~_AJt-,~ ~-' ~
~),->--.>
l
~.~~~;r ~.x,-'
O))J
c,Y\..p-'b>WJ'
Y.>J, I.J;~U?-' ->» ~
wl6Jr ~~tj ts~t:utt~lro)tt.J~r \h;t ~~~!Y~~.)'--j~lc-j0'~~.,.. ~.),,~ .J~.')~~-,I J~.:.L.~ ~i!\j O,)
~1"
J~ .usk:,"!~
J.)WtGillt~J
u~..,.b ~ ~ ..P ~~y'\2>r~t..yJ
o~l,j\~-,I~~.)~ dMt ~":-.J
~ylo~,~~J~J
&.Al J f y\..,;u ...::.G1../~..1~~.
(5~~,
(~t0~y.~-,~j,~~
~J
~~~ ~.Jj,r
~~
0"j,t s~ !,)\ o,,~UI.')
0 ).t ,.)s ~ "..>.:.-,....., t\:. ;, c\f s ~ ~~, ~ ~ '-, o»J..~.-'fo
rkk-.,.w;~jJ!>~~O>~Jj~U-,I~J ~/uJiI-,&, ~-,jjO~.Jj,h:'>f~J6~~~~~
~~r.wr.)~~1 y(SJ~~1
~~o.)-t~.x.
~-,~u..(,t~Jj~
~.,~.,j0~r
A.t-,~b~-"""
~-y~k)~}Ll,o,:)J'y"v~~j
J.~)J~i5 ~-v:if
~
~J~
~-'.J6i.-'}t.~.:..lf.x~j>-,~~ 220
~~~f
~6~~~~~\bJ,-'r \.SJ~
o~\-, ~'o\.b.-'j 221
~~~U~\...J.)~..(,'-' ~~[r}:.3L0JjtJ
~-'.)r6~\ic,~}.C
~~j.J\.!I~~J~~~)\{
~ ~J:~ ".w), l~.:}Jy. y.# ..:...t\4:r ~
()~
~J.~6.(:., ~J--,'
&\f.J~iJt .)..).)'.,\;'~.J"""'.i..d\ ~..;JJ\~-'
J-;; O~.)~J~\ef>jl::,t U~~~j-,L:r.;' 0~~
o\j
W~j:-~ w,t <1;:: 0-,loL.~ -,t.:x~~'~..9~ "~Y..~~~Jt~ J- ~ L'w:»·:,lb~00~~~).;:.f"'\}:- ~ ~~.,b0i,~~-''; c\.:...;.)~()...0..Jj,fJy.6~> ~~0.A1'
l>.
~;:,r~0.i. ~,(~l~)~0~\~~~jP0-,'6~):> 1J:).)J~f\}:-~~~0.i,t~~~~~4~(2,Jy.
JtJjL, 6~\j..t~~['~~)S"'o-'tf.j\0iJl ~'~ ~r~y~ ~d;\r.,JfS.f.J' W"»J:j.,A1đ~j
e,~jj~.cJ~o~~'~-rJ00~~~jJ~~;;
~~~\sj,p.-~J'-,\c\U~lo$'~~~~~4 ~ lo;>-' 6,,\.:.1'J.tJ'J) ~t 6~),t\,a':)'\.iu~<\:-..w;
~-,'
~tiJ~~();).i.~J.>tA.\~~~~~~~~
J10~k...-,-,J'.f'~.Y.~ . s ~.w; ~~,~ ~~ -:
~.J
0~\, ~J>~J.
~J'
~J,hS)~~~~6~L':;,.\)-'!
0~y:-..?~"\''-' ~.;>-fi'~-,'o~Jj-,~ .:.~~.A~ .3)~~\i ~liJ-,'6~j~"a~~-,t 6~~,-~J'.:.u y.':">% ~Jtr~.J1"~..I.. -'~J~ O~Uj,' L;:J-'-'.r"0J:.f KJ...~
~1~ ~~t.t.,Č'~().x-0~\jo~~Jj
~)~
J..I~
~-,.)~ ~ YJ..-'O~O\:J;~ JyJ-,';-;~~~ ~....-o:'"~...': ._-ko~•. ~ O~"(;~~I
222
jj;A
6~~JI~-,,!LSJ\&~~~';»'0'J~ 4)J~6~1-, ~)~ ..J)y. ~~~>~~~jtr,,~~ ~~-,t
'~U,0~-,\~'; '-t~'jj 0':1-,' o.x,:J' ~':hl~rClJ.t ~~~J-Jr~ :.~$)~U.lJt~,.f ~J.:vjJt 'S'j..~~.v.:O.A,I-,~-,jJ.'I~"~~~.)J~
#..) 'J b),jJ.,;') ~~Jy_UM~
fl.jj;,~~J~~!i.O~J~-' ~t ~M)!-'
~jyjJ~
<),JjJJ'
~j-,I~-,tw~J~~~-,'oM~l~It,!]-'!Ji~
6]~ -' 6.1.~ jfA
$..)J,;).),t
~\jJ\
b~~ ~H 1.5j>~~j6~Jy. ~y.\~t
~I JiJ~o~~J~I~
...-o.b>u.) ~J~~'~;;0l:J-,~fi
~ij, 0.J'~foJ~6j~OM~~-"
\.bc)~u.Jj1 yybt~j ~ttl1~Jy.~ l,b ~~
o~
~jj.J. ~~
~y.".)~
~jJt~k>.0~
L;~jj0J.i.)j-,\ s.i.~~~j 223
r-~~.J.~Qj~~.;.,~r~~)~ .J.)~-'..f~Lb~~d.
~-'ffio~~-'.?~;)ri..~-,;;
o~l.w ~
*""j~\
~j-,.J~ ~~~
O~J..~
c:t\ ~\h0..J\u~l,
~~~J'y:.Jf'~~j~j~o~\;...~t:~, ~Jn,,-,l ~ t&.\ jw.)"JYj.l~jv~\ ~'}J.'>J-' ~)o~j.,t\.p~w~~e~o~~)~<,.>.>~ o~~\S-,' ~ ~ o>,,)y~~a.:j~i.J~'~it~o:Jj, O~~
~\
O~
t5'o =>'j,\
0'j_';s:'J 0~ \ ~~~,
J.J}\; ~~
oj ~~
~
~r.~~" ,,~, 0'>.1. ~~-,i.>~ \ ~,j~~
~j-,I
(;))\; o..J~ ~J.~,0~\ ":;,~-,'.I:J.0)),,;j.,\ ~~J..\k J?j:,QJ:J)),tl.S;~~~G 0~\~ w,j~~"j, i':.1. vy Q
e-~j~)~j..\J\
~.Jj-f.'"o..\J.JJ,'\P'J,':'0~' W~8r.
~-,j:t..J.0"o~>t~~
o~Q'\ ~~.:t~)0~' ~)~o"""\..,a~)?Jf:)j\(rt
Jy' ~J~~~
~J.,lSj-t,,0.i>\ ~~j~\0,t
't~)J\; y"0~' 6.}.! ,j-j::{"~-"O).J:-:,:/j
.-:0.,:., ~\b !JX!.JfiiJ~
~-'}-J:).J
'>~j\ c)~Jjj'
~j.)~I~o..liJj"'J.x~tJo.l·~oL~uC4'~\k u~.,trcL:,U:, D~~~t-,~~~:bJ'~~d.)~-,t;\b J. "~,,I ~ 224
~~#.,~,'''~l ot\,.;,'
o~Jj-,'u,jP~~
lu;~l;~),
J-.o ~
"+••
~.;J_p
'f,J.,t ~
f"
YjJ~j-,tJ.
~l1,S"'~L5~j"'; 0l:J-,Ifi'J-,k)~y' ~t
.-'.)j.b. ~~.J
J~.""'~?-,.J~
~
~
S .:>1,.,
4.:..:..J'y'~lb~~o.)J!J-,.).\"t
OJ"si,~
t::_.'~)o~y~·ct.-,.w; ~~J
.!Jr. VI ~f'~~Y")~0~!t
r ··~ j
';-Jyt-'~~k;>;a; j
Vj·JY}Jt~jf~~-,t ~t-, Q~~~-,~s~ y~
~J.-'~JJ,tJ.~,;,~,;~u.;f)L;lJ~~)\e~~ QJjl..,
I;-I.,;J,,!~-,~,).,j. a.5.J)j,t)'J0'},t u~jP~~
9-'~;)-,»Q'~}u~*'~Jl'~..J'"'~Mo/\:;\)·D -=..t'r: U'?~:> ~)"J\c,~~~\ 0'k:Q~"':' j:)} -,'~
~~~~J0..v'J~,,;'.r.6~~';~;'J~ . '-,. .... ..J~~-'\~'...,A~
~
-
.
~~J)4;it~~~~~~J~
~~~~lfi-,J ~ rY~~j()~U~-,r f.Q,)j~ ~J'J:U.)~-,jD~:,-,'6..uJ).Jt.~ .._.'4.1;O~,}J~
O)Y.I ~~ ~JI ~~ ~.;Jt(5J~)~~U~./.~~~ u.(,IJ JW!J Q~~J1rd)~tr\b~t~~~~.~~..t
WVfl],~đ~l+.z;\l,O~a\j),t 'j) ~~,w.~~ 15 -
Granice bos. pašaluk a ...
225
y.YJ-'~J~~~~~:.J.ilio~';'Jff°..\JJj-,t
o,)!J~j--..roJ-eG.lJ\ ~#-~k)-,'0~~"~~ Jf' U~&\:.....w~~~-' 0.x...-t;~.J~-'o~\ ~\..J,l ~ o.)~~)i"';U-X.>' ~j>J?).) ~-,\~~),t.\...pJ-,! ~
J1t~)-,t~.h~ it~~J)'.o
o.x.,....,~.J,1 j) ~~~I..(.d;l,.J-'\u~\
L~.:JtJ:> u}\('~~
~~-'
o.x......., ~
..:J..J.Y~lY~6~u..o~ tJ ...)~."t
~-' OW.)o
0~')~)~
~-,jJ.)J~J,P'\1t~k-,~lb"~Jj,' O..),.,: U~~,)~~.)
~ ~
U\...::J$,' -
~~)e'J
:'~Oij,.~)~t.)đ~';'a'~~ O..) ~.k;..O.llJj-,t '-';~~.)y, O,Yv.).jJ.>t:::-'9})~
~~~J-'-,\6-,t~
~~J~~.Ujt
O~
t
~-,jr-#.IĐ),t'
~'.)J:~~~\J}~ -·~-'\.!..O~J.4J.::o-'.fJ:~o~..)J"~~;3\;o~'p ~~6-,\~~t">..)~~.U:d
cfo='JJ-,.)~~,1
D.)~~~"bv..litJ~"lj:?b
o.~it>\,)"
~~~"t~~J..r~J:;' ~\~ Jj.,1.:JiJf Wj?§.\)jt
'j) 6~~
cij.Y.~~,,~t..l~~~~).Jt-,
~J.J-~
~~~-,\
~O-,'"~~
0-'\~~.Jjjl;~o~
~-'~y~\i
~
~-,t'-'J~~-,j\ 0.i.J \ ~j>
-' k-J~~-"
U;,~.,)-,OJJtWY.J.~
ox.--&~by':~ilJ ~;J.-j~0-,IO..\:-lL' ~):'~~4
.JJt ~~-'.?~
~O~~
'='~~~-i..-' c~~~J\ J~U-,t~,
J-',hs)-,\:)h~-,\~
~~\i.\j,\'-'~J0~f.'
~jJt~~l»()~c\:..-~.~ JiJ-! ~L.,J ~~
l»o~ ~
-'fj?-.x
đJjJ~~~~~HjJr~~tJ~~'~o~"';j ~.)y'.)~o..1:;.,~Jlf~t,f~.lf~JIt.~~~~ o.)%1~~~lti~~~wJ)~jpoX-'1; ,O~ !J~~I f "~J_pc~ ..i 4O~ X;~\.:l~".) t~JJ-' ~ o..\iJ ~~J-:.f.0.J' O.iJJj~ll..f,~
yjJ}o~t~J)Jt-'
~Y~y.;J.,,~~ -'~Jf~U Jt JJ.p3~lC I,) 0.A:f..J ~\oJJfO.)5t~~~0jJ\ ..M.Ait-, o..\JJj-,'
~~"~"';.1. ,,~~
226
15
227
o~lJ~ ~~I~-0r~"~l.c
,~~~\0-,1
~'t>-,leWJl~J:.tJ~~l~),t
.,j,;
0t ~~~~0..(,t ~)j
~)r.0.)o~ ()~) oX-w~j~-,\j.)y-:~v~t
~0~r·~?J~0)1~~d.i~b.~r..ia~'~~t ~IJ ,,~~~I.:.Uy'0~MJ,\ ~t~.91
o,)~.J oij ..);';
aj:,_j",!j~~\j.)x
~~.r\flb~.Jt"~~j.J~
#~~;
.:J)y=.rJ» O.A.-- ~j~ j~~~ ~ 0_01 u~t ~.Jjj.~ 0-,' o.::r~~j~-,j.o~-,r~ ;~t J~l;o~lpo~}~~~.}J~~"j}~M G..,..1tlP tif-' Jy' ~o\S~r ~~J~~
J~~-,t o~ t~~.x o.x-~lt
t~
.!J~J.
.s: .y)' ~.il.,s .J ~f
o)~
C!J::-O~
o J:JjjJ t ~..J.Y~6~0J.J1-,
~I~\tt0~~ ~-'.f~jy1i.>,'~j,.)
J\1~~G I~J.,,~l
~-:Y:'';;'~~ ().c~~t
j.JYjo
~foG.f.~1~:e-..i'~~~1 W~~~O~)Jt J!;Jf.~j-,I~Jr~~ ~~~jJJ. ,,~\~~~ ~~)'>()..(,'>.9.Ac>o~;L ~~.;,\
~t~~~y\~.)) ~..9j 228
~J.0.iJ
j~~~~.-\J t ~J; I
w?Jfi Jf
t,J'.f!~'''&'d':'1)~;; a~'~\')-,t
a:» ~I
"~:J~~
229
G~O~.~J-J t jW ~.Jj
~
~..u1~-,)O..l.t
te '-,o~..>"'~~~.J
...)~J
~jjt~
..tfj~
~,t
J\JJ0-0.}J~ctf~~-,;S~1 ~JjJJ_pJ*
.!l1~J~~
~
YY)J\ ~-'"\b-'~
()~~ r J~"..(,.)-'~.t;:;V~I~
~)~r.J~..wJ/.~
O;:;:;0.s"~~~J~))J ~l-~
JW0~~i~l,o~"L~-,J
o~~-,>'>c-~:)0\?--) ~J.J~'
")~fi~§~e~ J~.J~~jt
Y~~.JU~\
0.J~
..).H~Jy".J~x...-w.; ~
u.uly.;Jj1eaJ
s-Yu. ~~~
O~.Jj-,~S)~~y;O~'
~J~J=~~;;0\~~:' ~~
";;'.1
~~q:'.J.b>
~~~~!k~~k;.v)t=i~G~ 0U.J!~-, ~jJf(~: ·....• ~J.j)L;JyQiJl LS'td}J: ()~'j.J ~.}fYyJt (J.J~ 1.> 0~4-J~
&;j0~Vv~}o~.J.~~;,f0J:-I~yJ.c..M~ ~ J:'J0 o)l{0..1:...-. '\Il&-J-, -J:.-'..f~ t o.x.....,... '\lS rj\o~~~~~~~-"",w..ut)~";o~~t 230
231
tIj.)~
~j
~!~ ~~I u~)lfoL\~.,;t~~ ~u..\" ~ ~-'..?
~j~'"lj.J':jy!.o.iJ}.tJ~Ji:.\'
~ l:J-,' ~J
O~~~
u.x-&\.,Jj ~ .A-
..
....j :.
--'
j
..;,JY, ~~
I..S..;~~
uYL.S::.
~
DkI)~tO)~~~,~~ju~\-\;~j-~~J
;;~rt
'\.b~'..' ,0-,\ Q..0)-,\J'y'o~\..o~~\jf."'$5~J~~ ',..bJltc~-,'~~\;o~J-,~~~~o~~~j0~t :>~~q:,~ ~)-,~O)~ ~y,.~~~t~~ ~C~~r ~~)t~~oj~t ~Gi~~~~~ O~~~~
c\..;.J ~ .) ~
..
.J.rl-,t
CJ~-,~~~~~~j?tiVju~f~~~~b,t J~j.~.J')ujb\;J~t~~)i\c;~u~~.w;~ ".)~~)
~G\l..,j-.
~~J~
~..r\-
0~~~
~"-"'A,6>U~~~~~-'
.Jyt.,GSS~~~~
-'
~~ct-..,.u; ~1<.Jb~~-,1 ~L,o~~~lS"'~) ej ~ ~ ~..u), t\.,c.:J.J.f.Y *u..\i~e'-,c\U">.J.~,i;~,,~~1
-y~,jJ.-~0JI0l:J-,'~-' o~)~~'j~!JJ::'!~\~J u~..;vY"'~l;ecl;.t.;) \SJ~J~" J~ ~'fr)J~~0~t '\:~JiJ)f~lbJ.~u JI~l:J-,te,~)j-,~~~f.
~o~.;1LL.a.:Jj~;)Yrt
O~~~~~~),tQ.;)J;ijJQ~~#";\~,~f>~'
~~~j-'~r.:J~ t.0.~(h ~-,j-~\"~\.;t~,~
~~&;bu-,twt:J-,t~-,~L;J~~.,if'~~~j:, ~) ~~~'k.~~-'.J\J;.~Tj';'p ':(MJ>jAJ:j,0~' J;rJlOu-,\~Q~J..~~J.r~')~Jb.}~~t;l~yJ
r.()-AJr~Jf~~.J~o~~f°..d~~~~~) JjL~IJJ..~~0..11-lU~u~l+ o~}iJ_I..~"j~ O)j-, , ~~~~~~.t~~jJ~W~jL-~~r{U">J.I~~ ~J~~ L jr. W'J..~~~.,k ~~JA ~f-jJ.J. ~)~).·d.,:
~~t
~ ~)J~).~J~~~t.u..p-J:~\;.I.h~~
~~~t ~
.u;J00~\~~V#f.'0W Jr ~-'~~~~.J,
~~;.0df"~ ~J~J~jlJ. ~!f.JS''\.~y.
J.J.Je3f!~.)"'~s-~)ojt.f.u~1~~~~*"~JJf 232
U.i.J ( ~
)jfi' ~~J
l;.,;}r. 0Jj..l. !.r..J)\! ".J.J1O~f" -' ~~~Yk".I.~ ~)l~()~.J>
~J~!r.;) ~ -'-'~CJ)~lAt;~~ ~IJjl..,1f.1~ ~~ 233
0~t~i'j,\0l:J-,tt"-,~JJ:~JJ.r~~~~
:.-,~t;tJ~ ~
().ul.i~~~D~lA.oj~y.,::,)l;~la~~j~~~
!1J~~~f~~.J~lrY.,bi.>..\Jt ~}-J=j~~S\:j-,t~--, oUJIt"..l'..\J ~J t '.,l;J~)J ~ ~ ":'j').;.,! J'.l.J\;; Q.-U f ~";>J..))~.)-,'~j~;) g.:.,!y~J~ 0JJt
~~ifo,'
.:J~t~~,;.r0-,t 0\:J.,tt"--'
D~~L->
~~tj
~
OM~st~~jufj~
a~\
ty~J jI:(
I~~ J d:1-,t
~:J~~JJt.;.~j>J:J.:O-,lOM ..~~,,'.:ll~,-;,-6'~}OlJ-,~
o/L;l)t;~0-X I ;z'~">J:-~0-,tuU."teo~O~)",''';-'~\ J~JJ-""fo..c~J'I.:1;~~J.?~~-''>J~-'J-'''''
~"~~)~JJL~ .vs:::~J,o~~ ~J&~ uJ' __ ~,} ~~~f~.h>u~f~+~!j;;P~\u~-'t u~'~Wl6#J0~~ ..~~~jl~j:,04.'~
u~l~".JJ'J. ~~~~~u,.J~~~~",'J".f~) ~ dJ:t :.. ~J ..~':~; 0~~$\.>.:fJ,~\e!' "~&\:.~-*' . ..L{~.ctr'~~~~O~l.,»S"~j~.J~~y,~t-,-,.t'
.!1;IJ~ft~j~#t''!' c~l-,Joe&'f~u~t".j;";'O~~ 234
;.~1~.;; i.!j(u,,;~q}.\} \b • L J j J 1':01.;~ • .>:, ~J~
~J!~7)~()J;~~3;; ~~~~ D.)~.Y?~A~~ JF~}$-~tj ~ ~ ~~ a.t.J ~ aJj.> '.~
j'~--"'"
yI • -~'.M
..J~.
~t-,o~~~d.o\et.Y ".J.Y/Y~!J.Al1~-,..&lbJS-,G\:J-,ld"~j
~~
~~~ ~odr
~
o~~~~'-'
cL.>.J~'r-~~~~J>~~~W..u~,*&u,~~
oiJ -'J~
o\,.~ ~.J~~Jf0~\ -...s".'J J'.~ •• 't ••
~v
0...L.:-
U,
~ u~' ~J}j:~J~ ~lbo~~~-,~.,-,o~J:
d'~~ "M~~-,~~JJ~~~ft.
".i.J;)-'~"-'Y.f~~
~~.fJ:~I3Xo~U,~.Y..:tYJJ~~'~~-:
~~:>,-,~&0~~~"~~-'»~~JJ-'",0~~v~ ~Jj~j;aPJfr~}t.~t1~~y)~-, OwW~i\..p .:tyJ\,.J) ti\; ~J.: .)-'~-';)0~-:- ~j,'
~Jj'~~
O~
JJ~V.J~jy.~.)J~~~jv)\&-,k:;~'7~j~.Jj>J ~-'..f~J.~-,1
~j~i:
dt4~~~'::'X~~
-,=,~%~I ~.A..I
cw..,..1 LL,., o..dl&:... )~ ••
u\.JJ~
o~Lc*J';J.:~"~~JI~~~~J"'~~ 't::~~,,~~-,..b-".J'yj.I~j~~.u:,\~--'.Jfijjl~t u~.J~1Ji>--'J)./ ~IJ.i 0~t *'V~ tj';»I Q~)j)' 4J:o-,}j,.».)jYJ' "~~~~~J YM.~~J O*.JjJ',.;:'~..Jj-,~~~j'~}'~llr);le!J'Jfi~' 235
·
.
\.
:.
~fJ.~J~-'...J~o")~.3.J~Y
~~~jjJ,1
<"
~
I ~J~ ~-'?~\(('~
o).:).)j~0~-,'i.)i"t
~-'~
'j'..rw~)~ -'y\s t~..J.G-.-\ eJ.., ~-' ~L?~jJ--' ..r,J ).y!)~~
~~~w;J'V~
~ j
jJ 0..x:, t
L~
j!i. ..;,L,.~A~ ~ ;JJ.~
~U:-~'\~J.~)rf
I.;J;JJ'
j
;Js J ., ~
}
~.r.)'y-l.Sf'~\;.))~~~~0-X.>1
J:>.i:.
~-'.f~\b $.'j.# j j> -,' 0.x...f.t~~)-,~~\b~~[..~ J-.:. \kIl~)6 o x-- ~ IlS .)j ~C5"'~)~ j; ~ ~~~GtJ~r\)fo.\L!Ic:~I4..)oXJI..J~J\
j~
o~d,j.J-,1
j.Jy'Y~Yy~~c\:.-
V~
r'c,)
&\f.~y.~
~':i'y jL::.\4 .)u..Lt ~.J..i~JI L;)u\;JJ\~-' M
~~-,J.?&~~)\~~~\
rJ~uUJ\~-'
DJ.:-!)
ĆJ.j.J \;.(
,,;J.)y.)-o
~.,{'0'~t.)*J 0Lo.J.,\
~-'.}~\
~.JO~~
L5)j\.:t~\C,~i ~L:)~~uJ.Jt ~-'..f &.-'$\t.\jy.-~~.~d'.i~
..:..AJ3!~-'
o~\~f
YJ~\)-'fS~\J~~0J:J
Ć~~~Jt
~~y~~0-,~~~~t.,.)tj
0~~~
\
&-,.ftf.~~j
~.Ju\;j-,tC-:OJOM~J~~)~\~~J>~0~ )~by:!'o~~-,~ o~_/)-,'
~r().AJ\
~jfJ:~
~AOJ:,t ~J}-J)~~jv~j>";-Ox.J~~""\ ~I~~y)~~4~ 6.).Ij,~~~o~J~~ ",
~~
cf.J!J1\c.xUj,~~~>t~-r'J-f~'pJyPo~~ ~~t<5~~:~J-,j.} O/'~~~ QJ:,t W-,..t
r ~t
?10\v-, , ~iI~~~~..i.J»o~~~~~o ..v,).JJt~.) o.)..J-!J~~.)lS.x.~~.,:»')o~it1)yfo-,~ ~lP.J-,,-,~\bct.:u-XJ'~-,..f-
oJ.::,~()~
~~4~J.JJJ/~~~ll.~,j; I.:}.).J'
~-'''~~~JI..:.u''y-~~u=.~g}o~~..:J-I.~J~->-,~
~.,f' ~t
j.):cf. (,)-->.) ~
()~~~.J~~~~~~)~
~ ~jJU,J.-~j~-,f o~),~~k~pv~y
toJ,.r.. -'.?~u,~;:::
~ ~ ~ 0...tJ \~
~1~.)0~1~~-,\
U;,k1-, 0 ~l,b $tjjJ,t o~~~~} ~.rLt~D...(,.f..~.u~J~
.U 'J""'"""':--: I
•
LfU,~J.~-,j-,
~jJjt~-,
~~.i-~t~J:0jj,\y~\
.1
...:J;Jj~-,o~~J-'jllS-,' .:J)lšr'u~}~yX ~1j~~()..ljt ~Jj~t Jr 0--U.;j-, t ~lbo~~
~~~,)..:J..i~ ~~~.)
"J \..,aJ)!J~ ~~
~t
J;-,I~%LS.J~~u,u..vr~-'..f-~t Jlt0\:Jjt ~
-'~J;:J.J;)J!
0\:Jjr~-,
o~t,j-'..?~~~.i.~ 237
236
~\uJ:,t
y~)y..~\*I,b-,~~Jj\~~~~\
......:JU., t ~-'
o
~.Jjj'
J~0~
~
~
"rhJ)t-,!~~~~~~~j'~u.)j'
oj,j.JjJ' ~\b.J~~.)~Y\;
~)~~~u..lJt
~0~u~~~o~~J~rJJt .J~-,tUf~~lS.J~.by~y'~~~
~V~~
~~-,t o~}~~J
0U"t
to"' o~1
~u,j-,J
lJf~O~jj~u,O)jJ'
LS.r1 ~lb-, c,1L,.JJr.J.J}~~jJ-,~oJj-,t6)~~,b;..
~.A)t
lj::bte--' OM') ~~,o~!:L
Jb~o..u)JJ'""jJ~~~)~
~-'.ffi!
)\s..:. ~~
~~Y~JX
cy~ -'~.!;.J~.J ~jo...rf u.il lJ ~
j.fJ.
f 'Jiu,~
0}~j 9)jJ ISJ~ LS
j~.J~0.L14-0-,.f~t $:.)J:JoiJ)jjI ~~.J~
~~.JI~~U~'})
0..0t
.:nj';~.%. i.S.f'~\b-,
~J~~~~.AJt~"..f
~u,U...\jr~-,~~o~~t\"o~~u.;.f ~~ -,t~~~~~Jj-,~ ~?'c,t~)-,,-,
YX
238
tf~G~.J~'"tjJ)')Jf~lk~
~).ffi
O, i
1-
f
i.
~-'jM
~.>~~
J
C.::r..~)~~~-,L~)~
JPYfoy, :r e G0 w'V t ~
o~:y\.o)J~\b0'·~jt ~
~Jj~Jt
j~·~JjJ\':"U.x0~~~
o~i~ o.)-'.r0~~JI$'~\:...-.t~J'
~:>
O)jJt (j")~.0~....1
<.SJ'6j~&\:.:U~t~-'.fJ:jp.
djj,J~o.1.J),t~~u'J6~~~ ~
0:f..~j?~.)';}
~-,L o~~J~~~J->~U~~~~..J'-,.)!J
J~~:h.lS;~k>D~.J='~~
~j~
$'
~~..i. ~..>..o.JGj~/,!,o-,~
.....:..>~.Jy.J.)1u..ut 4:oJ.}~~
~->!.,.)L~~~t~t,~
~-'.f
o~.J\:S"()~)-,1 o~~~Jl
~JjJ~
~vM~.J*~lb
~~ JJJ.J'"ct.e.J,
~)J.)\j W.)~y.",.) U '
6;,t ~~)-,\-,~tb ~)~.>lj~;>V.J;)
j.f :f..J. VJ ~w:~ ~~JJ~
~S;,~
oJ:.>J.~-,o~'>tlo.J.).J~~~ ~jj-,vJ.:..-.~ ~..f..' ~}: 40/' :.f'v.J.J \ ~. u~ I <.Xj,u~k..--~ ~Jtj.)tj U.)~.J;;'l!.-' '\b-~L ~!J ~~-tj1u~r ~lj~\Uj} o~>&o.:L~ U.Jt
&l,))~U..\J'~.JjJ.~)~~"t o.iJ)t'(.)~Jj'O.).;.N)I.5'~), 239
Er~.J~-'.J-'fU.r'&J~~-, ~~.J-')~~-' ~-,I Q~\~~L.~;~~~t
~~~u, J ~~).uoJ.~ i.b~\o~~\tJ~~t ~ "~.J~~ ·Y#~\~\"JJ~
~ jj j-.J.: ~~
.:)j,__ ~ [-'
o~.J}",..r.~~\bj~
~~, ~
~S;)JY"'\
:>~jJJ1
~~J-'J\..:JJj.)~-'J .!.-:,- ~
':;J~~~JJ\-'
0~
.J~
DJ)'"
Jj)~~
'-'.J ~ 0~t
W,\ Q~~J~ 0;.r ~.Jj,'~~ "..c..tt..l_~~§'::>~~':;j(0;;t~~)'\J ~U:, ~ U..G t ~j}J:~
-.:J.Jy.:,1~
Q.)~
.b U~
c\.:-... ~
'-fd~~j~~~\ 08J\ te"'
••
G-'-'~.,).,: ~~ ~.J~ .J~~,jJ.-~~
~)~
k_...A't1,;~je'~ u~4.J; ~~~~
.J'.I' ~ \_~ \ ..:.1
s:; P
j"""\ .
q)))~:u~\~jJ)!~~jJ~~'\boj~
,;.r
~U,))}l~~0.)J1~~ uJ \ O.lJJjJ' ~-'~~\1,J.
I o ~ .)-,..b-.) j y.Gj
.J.).J~
~.
o 5,;~J~S"
yyJ)-'(j_J
~.J~.J;::~y.
o~\c.j..l.~J~~~ o~.J.~ ..5:. f ".1 ':'. \b0.i> t A L~ ~ ~ s::r'~0U !~ -r- ~ .J v:.--....IJ L.:>:----~ ~ I....... ~ c\f.j ~t~)
,:'-o~.)
~~r\tS"~j ~0J.:J ~
o~.Jj-,1
d.;.)~\k)J...~;.f
~~jU.ljt-,'\;~-,j~\0\:J-,t~)
~-,jJ.J:
~~~t<\fj ~ ~~
O~
~,loM~J-j\c~-,.>Jjiy ~.JX y.~ 0~~o\:~-,~~~0\:J-,1~.J
~
\ ~~
)~\..o)-,t
o~\t4-L-,j:
ejls-,I.::JJ.-.~~-,~\f);t+j.)..:Jj~\~ ~-'j ~.,(~~ kJ-, .)
~.,f~, ~ ~<\1:J.~0..(, tj WJ.f J.-j;1
o~
~
e~O~~lS-,tj)lš',L 0)3/";:' o s; )-,J.>-,j'~ JJ::lQ:" ~,)~).J~..sf\ (:}~..J)\.J ~u,u.,Gt ~~j.Jjj\0\:.J)f &\:S:tj~j~j J~..f-,,",-,I Jj~~~~t-,~o~t,<\;}
.J.0J\0~~J'~~"~~~ "i.r.:)..i0)))1~0~ ~ -,yj.-j~ ~-,IQW,'Y;
~B~..i~v..\Jt.J 4.:~.vJJ.o-,10W-,J~) o.iJ~j
~ifl~~.u~ O.J.j..l_~QJ~~~ O"('.).J.b- ~.Y.~ ~& ()'.)fJ.,. ~~~~;;o~~~~~~~L.>~!'
~lP)~~JlcL:u..ul~jJJt~~-'.fJt\U-"
ctt'JjJ.D~
240
li.-'~ ~.)J~~.).,s.~
oJ.jj)-,y'~(;)UJ\ ~~~
LS)t:L~~ 16 -
Granice
~aJ;i~~J.p.-if
bos.
paša!uka
...
~0\;..,;7~M 0/ I 241
.:0...rv~~'J1~Jt ~ u~ \~Jj: ~
O~~~-'\~y'O~~t~ 10,) J 0U-,'
e"-' o.ivjj -,' ~)j-
#JJxJ~ t t.S J .>..> c\f.j~ ~ ~J..b- ~~ u\::...:.!?j.;/Jij u~ t ~).JJ.-.).J.)0JlOM~~-,\~'y-oill. OJ
~j;J)K,-,~~~~~\o..c~-,.wV)j .J-'f\S~\J'iJ~·U~t
$f~
-.:).J~ ..
~fi""~
~-,jr0-,!o~"lj' o.x.:.~J-l\~~~~.J) y-,~t
S..J.t.~S:\
Q~j
j.J~J--,I()LJ-,!~-, oJ.j-1\Š~~ .M
~
/"'"
O~..J, e.l, ~
~)\~~~Y'o~~~Jl-.:.L-~)~~~) C:)iJt 0;;O.lJj)J \ J.\b j ~ o x...- ~.J -' t ~.f-~o~}J.,t ~)~~ ~"by ~;;.~~. ~ j.f'0l:JJ'~-'$~~)~L;i-,0~)oJyoo.>.:.:.~
~.v-~
JI
e.-~JY~-' ~i~o.J~lY'\j~~~ ~1~10jjt-,
~~y:0~\
!..vJ-, tJ) uGJ-'.J;) ~)\\~~ ~.J\;~O~\ .:l-.)AA ~~uJJt..J~j~(J.t~~!j,bd)tYrJ.!J:fu~~ o~ ~J'-"jL>CY';O~""!.;~~JL:L.!A~;)V~-'J',) y.,(lSJ~.!J~0J.:J\ ~~~Y:;o~it~-,~oj~
h ~d~ OM ~ (j\ jJ ~ ~..,~~tfl ~jj~U'~M~-,\8lY.Yf,~.t\~O~'~~j~
~J
o,.U,l.
o ~~.J
i~L:-' -' ~$j-,.)~.j~t.JJfr1d~J~~w~t
7*))'J'\J:.i..~~y.:t~0,)j'~ 4.o~~\J~ 242
O~~tl,o~
-y~~
.J..L!Jy.~ ~ o-t-,oW; ~.,c ~-'~
~-,j
~~~)~~--'
~
f.
~~-'~Jftt
ft-~lj.P-'"~.r."JJ o--lj-,'
+Ji~}::0,fo ~~JlI ~~~i~
d O\:J..,~-'
Jt~,! ~~0~1 ~"jc~';'J:Jd.f:
.JJj'~'~\b-,
/'
r~eJ~~J.~y-,~jlJ.v~\
~--,~~J:0Jt
O~~Jtu~..?~~~O~~~~,o;;u~~·
0\:.j~\
~~~.Y\c6)~~
0YvJJ
~;J~~j-,t~~ 6,)~-'.f~ld;; ~~-,~~lbjL:.t~
;)U~~~
~.x~4.!jj,)0yt; ~j,lS"'~
~
0l:J-,\~
."kyo ~~jJ-,:>
~.J~~j
,-?;;0~t
d.Jy'-'~.Jj.i:..J)~~~.;J.P$' ~j~~.~j *jj-.J. ou"t~, o,)~j-,.Jy.J~t,)-,~~' o~J.'..?A~,) 0\ 16'
OJ ~ o~
~
o~j c\&.!L>
~~~.f~P' 0~.J-'t o~t 243
Y
lo.))
t ".J)jl~.J~:
.:".x.' ~-,~fi0tJ-,It:"'"'-
0~~-'~ ~-'$.-t~j~~~~:yLSr\ ~\;"'~j0\'.Jj~~0..\J~
~\to~
~J..f-~Io~i~
~y./~i.J~J'1.5.J~ ~t-, o.0.:l.,\; (~-"-' .is:r
sr'
~.)-'1.J}i:~uj.J~~-'.J-$..).J.)0\:JJ'~-' o~l .i.~ t! y. J ~je" .>.::.~ ~-' tf ~ ~.fl."S f \ .~
~~O~~LS~~vJ.J\
~-y~j~ 0.91
"~..J~~~~~
Iglj\t"-'O.:l.i. ~j~~,:)J)~t
~~~~~-,,:,,>J.....:,lb
"';':;"~lS--'-,t
~~~ J~ jJ\;~u~t
~Y)~~~LV~~O,:)J-'7~--,~~-,j.3:.)).)0~t ~~ u.~ :.~;\ ~.. -k0~ct-~ ~~ .....J~
0..(,
o~ib~t)f'i.c~j.J--'..r'o/'~~j\~0~~ ~-,.f ~t~.)~..lIt
~)jf.H
OM~J----'\~'\~.i
,J~~\:J-'\t"~o..\J-1 lS'~ ,,-,t)ji,o. 0..(;., ~ :)\ t! ~y~\ o ~~~.r!ro
~~~\
\;)~t~j~~0t:JjleoJ ,,~)tj
j~)-, J~~~'
4J.::..Jj
"J:.--,~J.:x~t.,p-~!t\
.:1ld~~!~ YJJ.;L-,.r~
~1
~~t)J"~
o-,j~0~1~~~jP0UJteoJ"~~~.I~· ·~~\f~--'~-'.J-'f~.,..oj~ ~ -,.;1 y~o/~j ~~~.Jt-uW-,!to.j ".LJ~~~ru?0:.r..~).?
~jj ~J.JJ.rs.rto-,~~~.i.Jt ~.y~..(,.!;f-,u~lh~J.~-,t 0\;JJ t ~J o~\.., ~.}J..{3y,o
.J'~.)~~s'1 '-"J~)[~-'-1-'J '-'r'6
Jt
~ ()...u t $.Gjlul:J-,I~~ 0:":.))\.9 o.A$~~fi~l+.:1\&t 244
245
~jjY~~rI0~..Jjl
~&'~ ?~\b~.AJ'
cf,)J~,?_,.luU-,'~-,q-0~CŠ'--'-,t~l~
~\r:<
0~~J)~d:.u, -\bo-'f?t
o~r j t5~~~-,
.:x~j~-,.?~;:.&\..or..tJ~ \, \!J-\.~...~ ...,. ~.
\
~~~O:lt~
~-'.JJ.~c~.J~
~">J:j,.,ih"~i~ y-';'j~
<:r."f6..rf
<.....J - ("IS ~ t 1 L!O -c~L........I.r-
J.jt~.x..-~..)"t ~
~)
~
t..-o.,.j; ~.. Il
1"4
..q)~
": •••
O.Mj~~:>
X-:lf
0.,,}S
,v .. ~J..\.,~
0}); .J1-:;-0 ~
f~'-'~ -',) et-~
~~~i~~)\~~1
~~.J'
~~-,tjJ'~.~~~'~-'.;
J)"'ce::..~~~~lt..~))\;~.;k ~
-'~
~).I.o.i.J)~
o.c..:,j,t~..:..uf,~)
~'oJ.:..-.~J,fo.
yjJ-,1 ~JU..c~
~
\
~~ .•• fo\ul.J-,\jy'!U.);\~-'.ffiĆ.l-,\ Jlbo~~LS--,ljJ~.JJ':-, 'y.~~O~~t~~ y,. c\1d~ ..!J~ ~ ~!uJJt ~.y.~lu-,t0\:J-,I&-, O~)j-,\ ~ .J~~.J';'f.
o~Jj)1
..J~y,<;
.....:....>':JJI~-'o..>.:--yj~.J..~&: ~jJ-' o~~Jy,o
O~.:_U:~~
j
df iJjL ~)lS'J.f~ 0i1\ J)r~ oJUll"\4-,~ ~-,~t
.J -'
~~~J.Y~"O)~~\~~0.)j'~y>
J,J! 0-,' D~j':J.J 0D)~-'~~Jf
2,\2 \'JJ)
J~..v:.~jtJ4[~t O~IG~.r. y;.:s~~0~\
:.r
~~~.J:Jf.l.o~0"\'\
($~)
ilxa~~)$"·~~~I~..fJ,~o.J:~t.J~0_.d
*ir~#'Jt~-,t0U_,t~ -'0-S:~~)o
~~t~~~.J.J..~'4"0~'~-'..fj:-~ ~~o~~·l,o~~" ': " t
j)
J--"",,&.>:~f~r 0~)~t5..J~d-,~s1-'.J0~\~-lf 4h-j~ru-,!oJ.:;.~~I...J:.....:..y\~ ~.)G:Q~~
Q~~~~~~~~.!f>t~~~'.J-'.r'~' ~-,f~-,o~~2-"
ri))j-'~
J~)c~~~kLJ~~cGJ;
..:~~
..... ~
*-'
J,~
~1j{y,jJj~~jjl (5.)~U~c{;..,i>-j-~0)t 0U)~
"~.V--,I~y. u~~ J..J
U,Y.
~y~0..Jh
~Jjr ~.J~.1A.~
0 illj
.Jj~
c!J:-o-'.fJ
~
Jyo
0U.,l ~J
jt.:x~).J..j~.Uj.rrt .J'j)J J.Jv
~)~~jl$~~~u.P+'<5';'\--~Lb
.:1.~~~.~Yr~~j-J~~~j~).J~~~t-, ~r J:l:.) 0-XJ! ~jj-~.)J~ uU-,t o..x.....-..~,:)
e~
~~t
J.,s:;J:J1 ~).?~
O~~
J;:\~~tii]
~~j~~~~~y'-'.Jjf~\J)~~~~1
10U-,tt'--' r.) '\:-, ..u;~ J.J-w' I.:(
y'Jficu~1~.f-~
~\~yo~
J~
CJ jj I S.J ~
():>~
O~~.
f.
w5hJ~9~~J.P--10J,Jty~j\~~~
~~;'d~~:pu~4i4~)~c\:.~~.3~ ~~~~0l;JJI~~ o~>~~.rao~j~~~ 0\:.l31 ~j ()J.:..:f.1 ~"k jI YJ ~\J -' r 6J.i fOfi.; 4.) ..x., \
ti!J~~ill~F!.jP
o.~jffyj~~y~!
<..S.J1/~vJj.\J.l.jlt:-..c~) 0 ~~~10!;b ~l O~}
.-J..1·~:~Jlv..o~~--'\.J~~J~}t\~~jJ'~y' ~yPoj.>j ~0J.)1
(J ~~
~
Jil
~~j[.~~ '-r~~
j>~:.J./.)~10U-'\~j o~
~L:-04~&j,~.J~~(:)~ ~
)~O~I
i~~~,
r:J
J,./I.5;1 d~J:';'.Jf1--0i,t ti.-o..f--fi010l;Jj'~.J(7~~ ~j 248
\Uj\o~
0;).J~
o,lfo~jJ~.»)-oc:..\J1
~f. 249
~~\~~j.JfLS/I~\b)~loJ-,\~0.;.j\ 0Jj! ~j.fj.~0l;JjleaJ
~ o~:J S~)~~·~ ~LoJJluJJI
D~j~
~~
. LS""<\:)
0~,J}
O;)o.)y.j~/6y) c\:..:
a~~-,,~~t~x
~)j~~
!Jr.jfQ~)ur.jO)~fl"j)y'-?r' ~\Jt,)
~--?i3?~0\:J-,t ~~ ~-,!M~jt S'"..;j
o~~I~.
;)J\")-,,-,~\b
~~.r.' ~\~
O))..i;~
~;:o/l~lb, ~~J\O~\
~Jjf.)'cJ:J)~
J. o~~'J_\
~.;>I~~~;)~~\~J
-,)~.u..Gy~ -,1-Aj~~~~.J.
,)0J.j\
~rs..\
,)J' ~j -'\j-J \ub
~,jĆ'0~r'~.sJ.~ 0~~~~j r.~..Jj I o~}> tla ..;.u\b oj L.>~j ~~~ ~Xj)~f
o.)~joy~
.
I il
.A'~~~\~.;J-,\~ .Jd.Y.~~
v~l:>~Yk~v~.h::.~.)()~~ ~~.J;)
OL..-~I~~1.>~L$!
~~'d)# 250
'M.
~~:F.Y-'J:~j.r ~
1.J.-A' t.S ~
o
~I
~\~·;)~Ic~-,~~\·
L ~.J
,:)o~lI.
~,~t..J-':-'J-.:.~~~~
I~
.s-: J\~.J~~~~)
:)c~
~ J'-'J l.
~j-J.J;;1
O~~
$')t~J)k.~k
~~
o.u~ t\.,a..:]y.o~~ ~ o ~i~ ~"!;.r., ,<,M).I. d.!.\b, LS.l-,~~)lc: -'~~~ o.u.> Jyo ~j:-o.,f ~\=- 'b?'\:..; 0iJ'~-'.JJ.:I~-,\/)~.J. J'-, J....,!Jy? YlD.JJI u.iJ'~-,j#j\
~'A:'o~.)-,.b-
~~~~M.).J..
0~,
~~,~?.),1 o~':J '~.5"~\~o..u..e.ib
/)jyd;WJ y.;J-,I.J)./ ~\ j
t
o~~-,.)~~t+l:"~iG
~~.J-,\ ~~~ ctJJ;)
Jl;l.:jl-,Jl!lb Jj\1rj~~u-v' tJ;...,)<ž~1t~I.1lY.'"f.
/Jr ~
\y.,:J,\
~O~.)-'~
j.f fl\ ~.,t
o~.).sA 0;'-' J;' ~yM
'=rE...u.,l2;lk)-,}'~~~JjI ~-,jj=:'))':>0,\ 0JI OJ:l)jjIJ.,:~!,"~~2'JIJ-,.)~, ~
r.
ou~h,JtJ~ ~~~j-,t-,~lb~u..\j\~~
t-,~vr.rv-,t ~~~~u, ~r l.Io:-~.>J=-u.~,st;~ ~,»~v..ul, o~.Jj-,J
o.M~o\..~
253
~
,u J.jI) ~ -'k~~ J:J:! WjI ';-"y.l;.oJ..\c D...\J.;j -' \ D~-,f~~) J-,.) 00~-'-' 0';';')-, ..\.>\S'V~.i ~~y~1 Jl!.lb s Jy'-')~y"uJj r~J}J-.~ ~,l
J:..o-?fJ.j.,R.b0-, \ "~)j,I.i~~)-,\el",
IJ
V. PRIJEVOD
s;» -,ob- ~./.
Ono odgovara Alauddin mu bude
J."J u~t>~)...r? -' ..J-'j o~1 ~\'.;,I ~\ ~~ QJJ\,
-.:).j~".iJJj")~Q4~),J~')/JI~~~ .;?J.A~4.)J:JI ~..;.J-,I~-, ~y #~"M ~J'--,\
}~-,tflY~~~J-,J;-'!'~~~~~~~J\ -,)\j~ Q~~*)j~..I. d~ a~~ ~'\1:> ~u"
(:l-.J ~~ u.u).J§' ~':J-,~~ ~»~J)-' ';Jyo+y,o-i~~.AJI ~J.ffi
(Jf'!)YJ:'~';'A ~ o .l.~')~
"W"r.~
IJ$,;,YI) I~) '~I.,as' ~.> ..!.l.:I.~~I:.) ~~
I ($~
-' ~ ~ ~.J:> ~
t~
.) ~oXItJ ~
x~J..)J.)~;;O:tJ).?~:>J.).;~4.f~', ..J.,J-, J ~
o~yjly~~yjJ~l~
O,!)~J.)
,.f
I
VILAJET A
Pošto se granica Srema završava na mjesnu gdje se rijeka Bosut svojim starim tokom ulijeva u rijeku Savu, oda-kle zapo-činje granica Bosne, to je - prema carsko] ahitnami rijeka Sava granica između dvije strane, od mjesta .gdje se rijeka Bosut ulijeva u Savu do mjesta gdje se s bosanske strane rijeka Una ulijeva u Savu .i zbog toga nije potrebno da se postavljaju nikakvi drugi znakovi. Granica je zapisana i prihvaćena tako da od početka granice, uzvodno do rijeke Une, teritorijzvorničkog i bosanskog sandža:ka i obala Save s lijeve strane ostaju pod dominacijom Visoke Porte, odnosno od rijeke Bosuta uzvodno do nasuprot mjesta gdje se rijeka Dna ulijeva u Savu, teritorij sandžaka .Srerna, Požege i Začasne? i obala Save s desne strane ostaje pod dominacijom austrijskog cara. Od ušća Bosuta, uzvodno do rijeke Une, rijeka Sava i ostrva koja se nalaze u njoj u vrijeme nagodbe. zavedena su kao zajednička. Pošto je jedan od uslova mira da se ona ravnopravno koriste kako za r iječni saobraćaj tako ,i od strane podanika obiju država, opis i objašnjenje ostrva (ada) je 'kako slijedi: - Račanska ada, četiri sata uzvodno od Bosuta, blizu lijeve (bosanske) strane; - Županjska ada, dvanaest sati odatle, 'također blizu lijeve strane; 1 2
254
što je napisano u ovoj ispravi potpuno izvornom tekstu. Napisao je rob božji Sabit,' kadija u gradu Sarajevu. Neka oprošteno! (pečat: Sabit)
G RANICE BOSANSKOG
~:>0:i~
~O.)jy.j'~V.)o~..i-'~..h\~t
UGOVORA o GRANICAMA SA AUSTRIJOM
Vid, nap. 6, str. 7. Drugi naziv za Čazmu.
255
- Rastovačka ada, šest sati odatle, 'hlizu desne strane; - Brodska ada, nasuprot Brodu, deset sati odatle ta:kođer blizu lijeve strane, koja je evakuisana i na kojoj su 'porušeni šančevi i vojničke nastambe, a ratni materijal uklonjen. poslije dugog raspravljanja, kada je Visoka Porta uputila Beču ilam, stiglo je naređenje austrijskog cara njegovom opunornoćeniku za grani<:e3 da se uklone .topovi i ostali ratni materijal na ovom ostrvu, a jporuše rovovi i vojničke nastambe i da i ovo ostrvo, poštujući sporazum, bude nenastanjeno Lzajedničko kao i ostala, pa je na licu mjesta postupljeno u duhu toga naređenja i ostalo je zajedničko. Odavde do Jasenovca više nema nikakvih riječnfh ostrva, a ukoliko se kasnije pojave, biće opet zajednička. Na ovaj način je rijekom Savom do rijeke Une precizirana graruica Bosne.
bezbjednosti jasenovačkog garnizona i stanovništva, poštujući sporazum, prilpadne Visokoj Porti, pa pošto je ovaj odustao, spor je otklonjen i to je došlo pod vlast (Visoke Porte). Između Jasenovca i tvrđave Dubice, ikoja je od njega udaljena tri sata hoda i čije se zemlje ovom obalom rijeke Une nastavljaju jedne na druge, nema nikakve kule niti građevine. Od Dubice do Kostajnice, koja je udaljena tri i po· sata hoda, nalazi se jedan mlin, napuštena kula Slubin, ruševine kule Drenovice i, blizu Kostajnice, kula Soko, .koja je ispražnjena i predana Visokoj Porti. Odatle više nema građevina nego se njihove zemlje nastavljaju jedne na druge. Od Kostajnice do tvrđave Novi. koja je udaljena pet sati !hoda, ovom obalom rijeke Une zemlje Kostajnice i Novoga, koji su ostali Visokoj Porti, također se nastavljaju jedne na druge. .
GRANICA RIJEKOM UNOM SPOR OKO NOVOGA I GRANICE .. Kada se došlo u spomenuti Jasenovac, ,gdje se sastaje rijeka Una sa Savom, i kada je održano vijećanje sa svim prvacima i izvršeno razgledanje (terena), konstatovano je da se palanka desnom stranom svoje dužine prostire obalom Save, a njena lijeva strana i 'zaleđe dodiruju se sa njenim njivama i obradivim zemljištem, da je prostor ispred kojega se Una ulijeva u Savu ravnica, .koja :z.boguzdignutosti suprotne obale koja je pod austrijskom upravom, nije osigurana od poplava i da se na završetku rijeke Une, gdje se ona svojim starim tokom ulijeva u Savu, nalaze visoka, šumovita brda i jedno ogromno, 'suho drvo. A pošto je ova obala ušća u Savu nizinski prostor, a Sava i Una se '~lile, od same palanke Jasenovac prema Dubici nastala su na jasenovačkoj zemlji izvjesna jezera. Pošto se prostor ispred palanke, 21bogkojega je nastao spor, ne nalazi unutar pravog, stalnog toka rijeke Une, ne može se ubrajati u riječna ostrva pod upravom austrijskog cara nego treba da se tretira kao jasenovačka zemlja. Ali,kada su OIIli taj prostor tretirali i uveli kao riječno ostrvo, !i kada je od strane Visoke Porte o tome upućen ilam u Beč, od strane austrijskog cara naređeno je njegovom opunomoćenlku za granice da spomenuta ada, zbog riječnog saobraćaja, zbog mira i 3
256
Vid. nap. 7, str. 79.
ZEMALJA TVRĐAVE
Bu2IM ODAKLE JE ZAlBOCETO POVLACEN'JE GRANICE Kada je trebalo da se pređe preko Une u Novom i razgraniče njegove prastare zemlje s one strane, opunomoćenik austrijskog cara, grof Marsilji, riječima: »Te zemlje pripadaju ojačanoj tvrđavi Novi Novi« - nije pristao na razgraničenje da [te zemlje] pripadnu Visokoj Porti. Pošto je .bilo nužno da se o tome obavijeste prijestonice i sačeka odgovor, složno je donesena odluka da se, osim navedenog spornog ,područja, pristupi razgraničavanju ostalih graničnih krajeva. ,Izašavši na brdo Kdepalo, gdje se 'završavaju zemlje Novoga, s desne strane prostinale su se zemlje austrijske tvrđave Gvozdanski, a s lijeve strane zemlje turske tvrđave Bužim, Kako su se njihova područja dodirivala a nisu ,bila razgraničena, to je na spomenutom mjestu, radi razdvajanja zemalja i povlačenja granice, po zakonu i prema carskoj ahitn ami , u prisustvu svih prvaka i vojske dviju strana, iskopana i postavljena prva humka tvrđave Bužim. Odatle naprijed i :na putu jedna humka, - odatle, idući' prema brdu zvanom Radović, kroz područje Gornje Jarnnice, na desnoj strani puta jedna humka; - odatle humka u Iblizini klanca, s' desne strane puta, pokraj [ablanovih stabala; 17 -
GranIce bos. pa§aluka ...
257
- odatle humka na starom putu, na' polovini do1ineDabrnja, koja se nalazi također na području Radovića; - zatim humka Iijevo od vrha spomenutog brda Radović; - odatle, opet na području brda Radović, postavljena je sljedeća humka na desnoj strani puta, tako da joj se s lijeve strane nalazi voda Dabrnja; - zatim na vrhu brda Radović, a s lijeve strane puta, jedna humka; , - zatim humka na vrhu brda poznatog pod nazivom Jamnik; - zatim humka blizu [eeera poznatog pod imenom Hrđevac, lijevo od spomenutog Jamnika; - 'zatim humka u istom smjeru na vrhu brda zvanog Dvorac, između voda Cava i Ljubina, među dva puta; - zatim humka na desnoj strani puta, na mjestu zvanom Jelova gora; . - zatim humka na lijevoj strani puta, na mjestu pod nazivom Metle, nasuprot tvrđavi Bužim; - zatdm humka na mjestu zvanom Bukov klanac, s desne strane puta, na prostoru gdje se sastaju putovi iz Bužima i Gvozdanskog; - zatim humka na prostoru između dvaju putova na vrhu brda Nikolin klanac; , - zatim humka na desnoj 'strani puta zvanog Nikolina kosa; - zatim humka blizu potoka Nikoline 'kose; - zatim se pređe potok, pa granica ide putom, a onda humka u dolini Radašnioe, na desnoj stra:ni puta; -zatim se iziđe iz dcline Radašn'ice, pa humka bunara Grabovac, na .lijevoj strani puta;
blizu
- zatim humka na mjestu zva:nom Radačke 'ravnice, desno od puta; - zatim humka na mjestu ~vanom Stara stražbenica, na lijevoj strani puta; -zatim humka s lijeve strane puta, na granicama Gunjevca li Stražbenice: - zatim humka snoj strani puta;
258
na spomenutom
brdu, Gunjevac,
na de-
)
'I ; I f-,
.,It,,',
j "
, I
>
i?
*'
~'
- zatim humka na brdu poznatom pod nazivom Rado- . nića glavica, na mjestu kojemu je s desne strane Jasenov potok; a s lijeve strane Babića potok; - zatim još jedna humka na spomenutoj Radonića glavici, koja se nalazi također i'zmeđu dva navedena potoka; - zatim humka lijevo od 'brda zvanog Babina glavica; - zatim humka blizu potoka Vrh planine, a na lijevoj strani puta Virstov potok; - zatim je postavljena ogromna humka blizu jednog visokog stabla, a na mjestu pod nazivom Redžepo:vac, drugim imenom Rujska. Ispred nje je sasječeno drveće. Kada se dođe brdu Grabovac, tačno naprema humci koja je postavljena na spomenutom Redžepovcu, postavljena je, također kao granični znak, velika humka u blizini jednog cgromnog hrasta, nakon što je i tamo sasječeno dosta stabala i okolina raščišćena tako da se vide suprotne planine. Odatle je stara granica, zaveden je i prihvaćen pravac granice prema stablu oskoruše, koji će ra:zdvajati i oenačavati zemlje dviju strana. Pokraj stabla spomenute oskoruše 'postavljena je velika humka; . - odatle preko planina postavljena je, naprema OV()j, humka na rubu šume, a granica je Brestov potok i potok Bojna; - odatle do starih razvalina tvrđave zvane Bojnik postavljeno je šest humki koje su blizu jedna drugoj, na desnoj i na lijevoj strani puta. Pošto se spomenute razvaline nalaze između tvrđava Bužim, koji je na turskoj i Gvozdansko, koje je na austrijskoj strani, stanovništvo obiju granica vuklo je svako na svoju stranu. Svaka strana je tvrdila da je to njihova zemlja od pamtivtjeka, zbog čega je došlo do velike prepirke koja je prouzrokovala zastoj od dva dana. Da bi se otklonio nesporazum, uz pristanak obiju strana i uz saglas~ost obaju opunomoćenaka za granice porušeni su još postojeći ostaci [Bojnika]. Samo je mjesto, gdje 'se nalazi napola porušena ikula, -ispunjeno zemljom i kamenom, pa je, kao ogromna humka, postalo granični znak, -- Zatim humka tačno nasuprot, u dolini pod nazivom Kurjašnica; -:- zatim. nedaleko, humka na brdu Kolon, u blizini jednog brijesta; 17'
259
~ zatim, također nedaleko, humka na desnoj strani puta; - zatim humka bldzu potoka Grabovac, s desne strane puta; - zatim humka na brdu Cehajina kosa; - zatim još jedna humka na brdu Čehajina ikosa; - zatim je, ponovo na Cehajinoj kosi, označeno jedno veliko drvo i pokraj njega je postavljena humka; - zatim humka na mjestu ,gdje se sastaju rijeke Cemernica i Bakota, - zatim, dolarzeći Ivaniš potoku, humka na lijevoj strani puta; - zatim je postavljena humka na brdu Ivaniš kosa. Tu se završavaju granice tvrđave Bužim.
GRAN,ICE ZEMALJA TVRĐAVE VRNOGRAC Prva humka postavljena je ,bJ,tzu Šahlnovog potoka; - odatle je granica Šahinov potok, pa humka naprema Šahinovcm grobu, na rubu doline; - zatim humka upravo pored Sahinovog groba; - zatim humka na brdu Dabrina, desno od puta; -zatim humka na mjestu gdje zaokreće put na brdu Krivaje,
GRANICE II ZEMLJE TVRĐAVA KLADUSA lOD DAVNINA PORUSENOG PODZVIZD,(\ Od mjesta gdje se u Glinu u:lijeva spomenuti potok POnikle.! granica je ponovo rijeka Glina. Pošto se r~jeka Raibi.nja, koja dolazi s lijeve strane i ulijeva se u Gl1?U, nala~l, idući prema njenom izvoru, upravo na rubu starih zemalja spomenutih tvrđava, to je i ova rijeka prdhvaćena kao granica. Pošto je uz saglasnost svih prvaka i vojske obij u strana postavljena velika humka na mjestu gdje se (Rabinja) ulijeva u Glinu i kada se rijekom Rabinjom dođe do njenog izvora, zemlje tvrđava Kladuša i Podzvizda razgraničene su dvjema navedenim rijekama li završavaju se na izvoru (Rabinje).
GRANICE ZEMALJA ODAVNO PORUSENOG CE1.'1INA, POPRAVLJENOG CAZINA, PECI r TRZCA DO NA RIJEKU KORANU Naprema izvoru spomenute rijeke Rabinje, na rubu šume, postavljena je jedna humka; - zatim humka pokraj velikog hrasta, na putu poznatom pod nazivom Cetinovo bilo; - zatim je postavljena humka na desnoj strani puta Cetinova bila, na otvorenom prostoru, koji je livada poznata pod nazivom Kabilovo razbojlšte; - zatim su obje strane prihvatile granicu tako da do mjesta gdje 'se rijeka Gnojnica ulijeva u rijeku Koranu, gdje je svršetak granice, sva polja, livade, otvorena i ravna mjesta, koja se nalaze s desne strane - na području tvrđave Slunj, ostaju pod dominacijom austrijs'kogcara, a sve visoke planine na lijevoj strani, također do spomenute rijeke, ostaju pod upravom Visoke Porte. Ali, kada se od humke na spomenutom otvorenom prostoru zvanom Kabflovo razbojište, podnožjem plaruine iwije na livade, preko vode Grabovac, ~a d~noj st~ani puta, blizu jednog visokog drveta, postavljena Je velika humka tako da joj se humka Kabilova razbojišta nalazi tačno nasuprot; 4
260
Treba Podzvizd. Vid i nap, 101, str. 94.
261
- zatim je, padinom niz brdo, opet na obali rijeke- Grabovac, postavljena velika humka; - zatim se ponovo pređe (Grabovac), a onda, preko brda, humka nasuprot rijeci Krleduši: - zatim humka pokraj breze blizu rijeke Krleduše; - zatim hum'ka UVI1hselišta Gnojnice, pokraj jednog drveta; -- zatim humka na rubu selišta Gnojnice; - zatim se ponovo zaokreće, pa jedna velika humka na selištu Gnojnice, pored jednog hrasta na rubu brda; - zatim se putom zalazi u planinu i :na mjestu gdje se rijeka Gnojnica ulijeva u rijeku Koranu postavljena je, u planini, velika humka, čime su .na opisani riačinrazgraničene i dovršene stare zemlje spomenutih tvrđava na ovoj strani rijeke Korane.
POVLAČENJ.E GRANICA I OZNAČAVANJE STARIH ZEMAL-JA TVRĐAVA TRZAC, OSTROZAC, BIHAĆ, HREKOVICA I DREZNIK, KOJE SU NA ONOJ STRANI RIJEKE KORANE Kada se prešlo preko spomenute rijeke i naumilo započeti razgraničavanje navedenih zemalja, opunomoćenik austrijskog cara grof MarsiJji, trojica generala koji su se nalazili s njim i ostali pouzdanici austrijskog cara, u svom odgovoru i zajedničkom stavu zahtijevali su da se poruše Furjan, Drežnik, kula čifluka Lapac i ruševine Boričevca, iako su iz temelja bile obnovljene, jer su to bila stalna žarišta smutnji i sukoiba između dviju krajina. Usljed spora oko njihovog rušenja i našeg odbijanja [da se poruše] mnogo dana smo se zadržali na tom mjestu Lzateeald, i zbog spomenutih .zemalja. poslovi oko granica su odgađani četiri mjeseca. Kada su ponovni spor i podvojenost dviju strana postali jasni i očigledni, svi prvaci i stanovništvo islamske !krajine smatrali su ispravnim i insistirali su na tome, da pored 'li dva navrata donesenih šerijatskih rješenja, u petom članu carske ahitname izričito stoji da opunomoćenici dviju strana, koji su određeni za povdačenje granica, treba da otklanjaju nesporazume, pa je izdato pismeno rješenje da u smislu šerijatskeodluke navedene ruševine
262
ostanu u svom razrušenom stanju i da se u njima ne podižu. građevine, ali da se, u smislu ahitnama, ni na koji način ne smije ometati podizanje kuća i nastambi oko njih, stanovanje i bavljenje gospodarstvom i zemljoradnjom. Poslije svega ovoga prešli smo preko Korane pa je postavljena humka pored hrasta u neposrednoj blizini Korane, naprema maloj adi, između šklopskog i šturlićkog prelaza; - zatim humka pored jednog hrasta u Koranskom lugu, između dva brijega; - zatim humka pored jednog br ijesta, na mjestu blizu potoka Hurjašnica, podno Radovanove kose; -- zatim humka pored velikog hrasta podno brda, na mjestu gdje se izlazi iz Hurjanskog luga, na ovoj strani potoka PrivriJica; - zatim humka na putu, između Ibukovog i hrastovog stabla; - zatim je označeno jedno veliko hrastove stablo sa četiri rašlje; -- zatim je postavljena humka pokraj stabla graba, na brdu naprema Furjanu. Ruševine Furjana ostaju unutar islamske granice; - zatim humka pokraj stabla breze, između izvora Furjašnice i Brezovog polja; - zatim humka pokraj hrasta, na rubu obronka, naprema planini Mašvini; - zatim humka pokraj malog hrasta, u šumi, dzmeđu dvije jame; - zatim humka kod hrasta na mjestu zvanom Rudeničko polje; ~ zatim humka pored puta, uz jedan visoki hrast, koji ima četiri rašlje, na mjestu pod nazivom Vrh Rudeničkog polja; - zatim humka pored hrasta, ponovo na spomenutom Rudeničkom polju; - zatim humka opet u Rudeničkom polju, pored hrasta; - zatim humka pored hrasta sa dvdje rašlje, također u Rudeničkom polju; - zatim humka pored hrasta, između planine Bliznice i Rudeničkog polja; - zatim humka na putu ispod BUznice;
263
- zatim humka kod hrasta, na vrhu brda koje se zove tačno Bliznica; - zatim humka na mjestu pod nazivom Delibašin razboj, ispod spomenute Blienice; -'- zatim se pređe preko druma Lunbardenik, pa humka na Rakovičkom polju; - zatim humka na ravnom prostoru, na mjestu gdje se prelazi preko malog potoka; - zatim na gornjoj strani potoka Rakovica, također jedna humka; - zatim je jednu osminu sata granica spomenuti potok, pa humka pored hrasta, na brdu koje se nalazi na onoj strani potoka; - zatim humka uz hrast pored puta u ravnici; - zatim humka pored malog hrasta na brdu iznad izvora Grabovca; - zatim humka pod brdom, kod hrasta, također na gornjoj strani spomenutog Grabovca; - zatim humka na prostoru između brda i izvora spomenutog Grabovca; - zatim humka blizuSarčodola; -zatim humka pokraj. 'Starog druma, uz jedan hrast sa dvjema rašijama, između dvije jame; - zatim humka uz stablo breze, također između dvije jame, naprema planini Runavici; - zatim humka pored hrasta, opet između dvije jame, pod spomenutom planinom Runavicom; - zatim humka uz hrast ispod puta, upravo iznad Korane, na mjestu poznatom pod nazivom Mlinski prelaz. 'Na onoj strani Korane stare zemlje navedenih tvrđava razgraničene su oi završene na izloženi način.
OPIS POSTAVLJANJA ZNA:KOVA I GRANICE GREBENOM PLANINA KOJE SU NASUPROT MEĐE TVRĐAVA IZAClĆ I BIHAĆ, KOJE SE OVE STRAlNE KORANE NAPRElMA PLAN!lJNI
POVUCENE I KOJE SU NALAZE S PLJESIVICI
Prešavši preko spomenute rijeke postavljena je jedna ogromna humka na vrhu brda poznatog pod nazivom Pogleda-
264
lac, koje gleda prema jezerima na planini Plješivici, 'koja su. izvor rijeke Korane. Drveće oko nje je sasječeno; - odatle grebenom spomenute planine, pa humka na mjestu poznatom pod nazivom Koprivita kosa, iznad Željevskog puta; - zatim grebenom spomenute planine, humka na mjestu poznatom pod nazivom Vrh P.lješivice, na 'Putu Vrževit; .- zatim također bHom planine, pa na putu za Farkašić, postavljena je humka nasred puta. Na spomenutom mjestu završavaju se granice planinama koje se nalaze naprema tvrđavama Izačić i Bihać.
OPIS POVUCENIH I UTVRĐENIH' GRANICA GREBENOM PLANINA KOJE SU NASUPROT GRANICNIM PODRUCJl(MA I ZEMLJAMA KULE ORASAC, KULE CLFLUKA LAPAC, PORUšENE TVRĐAVE BORICEVAC, TVRĐAVE STARA OSTROVICA I PALANKE iKULEN-VAKUF . Kada se od humke na spomenutom drumu za Farkašić greben om planina dođe do planine Kuk, postavljena je jedna humka na putu, u blizini Klupa; - zatim, idući također grebenom, humka na mjestu zvanom Visoka lokva, koja se nalazi na Mazinskoj planini; - zatim, ponovo grebenom planina, humka na mjestu pod nazivom Duga poljana, na lunbardaničkom drumu; - zatim je postavljena humka na mjestu zvanom Gradovita kosa sa Velikim Liscem. Tu se završavaju granice koje se nalaze naprema spomenutim graničnim područjima.
OBJASNJENJE RAZGRANICAVANJA 1NAHIJE SRB, KOJA JE NENASTANJENA [ KOJA SE NE OBRAĐUJE r NJENIH GRANICNIH ZNAKOVA GREBENiOM PLANLNA, KOJI SU POSTAVLJĐNI ONAKO KAKO SU TO ZAKLJUCILI IODREDILI STRUCNJ ACI I ISKUSN:I I ODABRANI LJUDI POGRANICNOG STANOVNISTV A Od humke na spomenutom Velikom Liscu [postavljena humka na vrhu planine Čemernice, pored bunara;
je]
265
- zatim humka ponovo na planini Čemernici na mjestu poznatom pod nazivom Dabarštica; - zatim humka na vrhu planine poznate pod nazi:vom Kupiruha, koji se nalazi na završetku spomenute planine Čemernice; - zatim humka na vrhu poznatom pod nazivom Stražbenica, koji gleda prema nahiji Srb; - zatim je postavljena humka od kamena uvrh klanca Popina, na desnoj strani puta, uz jedno veliko stablo; - 'zatim uzbrdo i prema vrhu planine Popuštak, pa humka na jednom golom i dugačkom brdu; - zatdrn humka na jednom velikom kamenjaru, upravo na planini Popuštak, tako da su ove dvije humke blizu jedna drugoj i jasno se vide; . - zatim se ide sasvim pravo grebenom planine Popuštak tako da potok Korita i njegove vododerine ostaju na desnoj strani. Kada se stigne paralelno sa Malom :Popinom, postavljena je humka na jednom visokom brdu planine Popuštak, tačno naprema Maloj Popind; - zatim pravo naprijed postavljena je humka na desnoj strani kamenitog vrha koji se zove Ravni Popuštak, tako da gleda na sve četiri strane. Nahija Srb, kako su to zaključili i odredili iskusni i odabrani stanovnici graničnog područja, završava se na ovom području.
GR:AlNJ;CARREMA. HRVATSKOJ Odatle se krenulo u Hrvatsku, ka tromeđi. Kada se, idući niz brdo, dođe do Vi:lin-klanca, postavljena je humka na kamenjaru, s lijeve strane puta, na rubu planine; - zatim je postavljena velika kamena humka na samom vrhu brda poznatog pod nazivom Crni vrh, drugim imenom Runava glavica, a drveće oko nje je sasječeno; - zatim niz brdo pa humka na mjestu zvanom Žujino polje; - zatdm, idući uz brdo, humka na mjestu zvanom Rujnak; - zatim se iziđe na vrh brda Kita, pa humka pokraj njive;
266
I
- zatim humka pokraj jednog hrasta, na mjestu poznatom pod nazivom Metiljavi dolac; - zatim humka na mjestu zvanom Bilo brdo; - zatim humka na mjestu poznatom pod nazivom Otonsko bilo; . -zatim humka na otonskoj zemlji, usred njive s lijeve strane puta; - odatle se, preko rječice Kusac, uz brdo, uziđe na sami vrh pod nazivom Medvidija glavica, na vrhu brda pod nazivom Debelo brdo. Pošto je spomenuto mjesto završetak starih zemalja tvrđave Zvonigrad,š koja je posjed .austrijskog cara, a .također završetak 1 zemalja tvrđave Knin, koja je posjed Mletačke Republike, gdje se- njihove granice završavaju i dodiruju, i zato što je navedeno mjesto pogodno da bude razmeđe pokrajina triju strana, nakon što je,· po šenijatu, zapisano mišljenje - pristanak i sagdasnost dvojice opunomoćenika Vdsoke Porte, opunomoćenika austrijskog cara, opunomoćenika Mletačke Republike, kao i svih prva/ka, starih, iskusnih i odabranih ljudi" - četvorica opunomoćenika predali su jedan drugome sened, izgrađena je jedna velika humka, bolja, ljepša i viša od ostalih humki, i postavljeni su posebni, izdvojeni pogranični znaci za sve tri strane. Na izloženi način utvrđeno je i zapisano da od mjesta gdje 'se rijeka iBosut ulijeva u rijeku Savu do navedenog mjesta koje se nalaai u Hrvatskoj, lijeva strana granice i zemlje koje su u bosanskom ,graničnom području odvojene i razgraničene 'hurnkama, rijekama i 'brdima, pripadaju u potpunosti Vdsokoj Porti, a une s desne strane austrijskom caru. Ali, pošto se povlačenje triju granica i spor oko Novoga otegao godinu dana,? padišahov opunomoćenik za pitanje NoJ
5 Izvonigrad Zvonigrad. Ostaci starog grada Zvonigrada nalaze se zapadno od Pribudića, iznad Zrmanje i puta koji iz Knina vodi prema sjeveru. e Vid. nap. 2, str. 77. 7 Mirovnl pregovori u Sremskim Karlovcima počeli su nominalno 2. 'a stvarno 13. novembra 1698.godine. Ugovor o miru između Osmanske Carevine i saveznika potpisan je 26. januara 1699. godine, izuzimajući Mletačku Republiku sa kojom je potpisan 7; februara. Komisije za povlačenje granica sastale su se na tromrđi kod Knina 15. avgusta 1699. godine (up. R. Lopašić, Spomenici
267
voga - njegova ekselencija poštovani Ibrahim-paša, koji je poslanik Visoke Porte u Beču" - saopštio je i pod vukao da je u pregovorima i dogovordma sa opunomoćenicima njegovog veličanstva cara Austrije odlučeno da se posredstvom i akcijom dvojice opunomoćenika što prije evakuišu i predaju područja Starog i Novog Novog i ostale tvrđave i palanke 'koje su zadržane, a koje će biti predane Visokoj Porti," i da se krene u Temišvar i Erdelj.!" Naredbom valije pokrajine mi smo određeni da to započnemo, pa su između dviju strana međusobno razmijenjena Hrvatske krajine, III, str. 159), a povlačenje granične Linije, izuzimajući sporno područje oko .Novoga koje je riješeno tek 1703. god., završeno je sa Austrijom, 4. marta 1701. godine (up. i Rifaat A. Abou-el-Ha], The Format Closure of the Ottoman Frontier in Europe: 1699-1703, Journal of the American Oriental Society, 89.
3. (1969), p. p. 467-475). 8 Vid. nap. ,14, str. 83. 9 U rukopisu NB (str. 24), nalaze se, između ostaloga, i ove bilješke: - evakuacija kostajničke kule, tj. kule Soko, 8. safera 1112. (26. jula 1700), - evakuacija tvrđave Dubica, 9. satera 1112. (27. vn 1700), - evakuacija palanke Jasenovac, 9. safera 1112. (27. VII 1700), - evakuacija tvrđave Doboj, 16. safera 1112. (3. VIlI 1700), - razaranje i predaja Broda, 3. rema I 1112. (20. VIlI 1700), - odlazak kapidžibaše Ibrahim-efendije u Temišvar iz brodskog polja 8. rebia I 1112. (25. VIn 1700). U rukopisu S (str. 20) ove zabilješke glase: - 8. safera 1112. (26. VII 1700) postavljeni su neferi u kulu Soko, koja je došla pod sultanovu vlast i koju su, jer je ostala u granicama Visokog Carstva, evakuisali Austrijanci; - 9. safera 1112. (27. VII 1700) postavljeni su neferi u tvrđavu Dubicu, koju su Austrijanci vratili i predali Visokom Carstvu; - 10. safera 1112. (28. VII 1700) postavljeni su neferi u palanku Jasenovac, koju su Austrijanci vratili i predali Visokom Carstvu; - 16. safera 1112. (3. VIlI 1700) Visoko Carstvo je prihvatilo tvrđavu Doboj, koju su evakuisali ,Austrijanci i u nju su postavljeni neferi; - 3. rebia I 1112. (20. VIlI 1700) porušen je Brod i povraćen Visokom Carstvu; - 28. rebia I 1115. (12. VIlI 1703) povraćena je i predana Visokom Carstvu tvrđava Novi, koju su evakulsali Austrijanci. 10 Ovaj sektor granice između Osmanske Carevine i AustI"ije završen je 4. februara 1701. godine (up. Rifaat A. Abou-el-Ha], op. cit. p. 470, not 16).
268
potrebna dokumenta koja se odnose na tvrđave i palanke koje su već. evakuisane i predane. Pošto je donesena odluka da se sa znanjem i odobrenjem njegove ekselencije poštovanog i sretnog vezira Halll-paše!' kada se, akobogda, riješi i spor oko Novog Novog, u naše hududname zavedu uslovi d stvar naših granica dovrši i napiše, izdat je ovaj huruf, koji smo mi jedni drugima potpisali i potvrdili pečatom, koji pokazuje da su, izuzimajući spor oko Novoga, na izloženi način povučene granice bosanskog pograničnog područja, koje je pod upravom Visoke Porte,.i pokrajina Slavonije i Hrvatske, koje su pod upravom austrijskog cara. Napisano osmog dana mjeseca safera godine 1112. po hidžri.12 . Ovo je kaima, potpisana i pečatom proviđena, koju su napisali i objelodanili ćehaja njegove ekselencije Elči Ibrahdm-paše Husein-beg, i muderis Ragtb-efendija, koje je on, kao što je gore izloženo, odredio da ispitaju neriješene i sporne zemlje Starog i Novog Novog li. ostalih, naknadno iskrslih spornih mjesta. Ona se niže navodi doslovno da bi se znale granice pomenutih zemalja kada, akobogda, bude doneseno konačno rješenje. Kada je Visoka Porta uputila uzvišeni ferman presvijetlom Ibrahim-paši, koji je počašćen dužnošću poslanika Visoke Porte kod arstrijskog cara, i ikada mu je naređeno da sa carevim opunomoćen:icima vodi razgovore i donese konačnu odluku o problemu Novog Novog koji je sporan, on je razgovarao sa carevim opunomoćenicima, i pošto je ocijenjeno umjesnim da se prethodno pribavd uvid o spornom mjestu; određen je sa njegove strane ovaj siromah-! i čestiti Ralib-efendija, a sa strane austrijskog cara kava1jer Horštan, i to radi pnibavljanja podataka samo o tom spornom mjestu. Bosanskom valiji je naređeno da odredi jednog čovjeka saagama pograničnog područja, koji raspolažu svim obavještenjima o Novom, te da se, uz znanje sviju pr.i:bave podaci o Novom Novom koji je sporan, izvrši uviđaj na licu mjesta i to napiše. 11 11 11
Vid. nap. 3, str. 6. Po WMVT odgovara 26. VII 1700. godine. Riječ je o Husein-begu, ćehaji Elči Ibrahim-paše.
269
Kada smo došli na sporno mjesto, zajedno sa alajbegom Bosne Hasan-agom i vrsnim poznavaocima problema Novoga: novskim dizdarom Arslan-agom, Novljaninom Maihmud-agom, odabašorn Mahmudom Karamemićem, Topal Osman-agom, Novljaninom Hurem-agom, ka1auzorn Kara Mustafom i odabašom Murad-agom, koje je odredio bosanski valija, i sa mnoštvom ostalog stanovništva pograničnog područja, došao je također i ćesarov predstavnik Horštan, sa starim i iskusnim kršćanima, koji potpuno poznaju situaciju: Grujicom Žarkovićem," Radojicom Šarovićem.P Radanom Lukačern'" i sa ostalima, pa je 'održano vijećanje. U prisustvu svih postavljeno je pitanje: ima li ovdje gdje je ova novoizgrađena tvrđava i varoš zemlje Staroga Novoga išta je predstavljalo mjesto gdje se nalazi ova tvrđava 1 varoš? Sve prisutne age pograničnog područja odgovoriše: »1 na ovoj strani ima zemlje Staroga Novoga i njene su granice poznate. Ova tvrđava i varoš i podignuto mjesto -' to su bile pojate, bašte i štale stanovnika Novoga«. Da bi se' odredile granice zemlje Staroga Novog, koji je na ovoj strani, uz sa:glasnost poimenice navedenih, u ovaj posao upućenih ljudi obiju strana, krenulo se, s gornje strane rijeke Une potokom Grabovac, drugim nazivom Kukavica.F prema strmom brdu, ka osušenim trešnjama; - odatle brdom do humke Klepala; ~ odatle iznad kuće Zahirovića četvrtoj humci; ~ (odatle) Radovića dolinom ka Klajinoj kući iznad vode Ogračnice; . - zatim od potoka' Ljubine preko planine putom ka rječici Žlrovnici, . - zatim nad kuću Kovačevića preko Gage; - (zatim) klancem Krivošije nad Ikuću Jajića; 14 U rukopisimaNB i $ ovo' se ime može čitati Krujica Zako.odnosno Zeković, u rukopisima TMA Krujica Zarković, odnosno Krujica Zal"\ković. 15 U rukopisu NB:Sarbović, u rukopisu Š: Šarojević. n U svim rukopisima hududname najbolje čitanje: Radan Lukač. 17 Potok Kukavica ulijeva se u Unu između sela Ivanjska i Dobretin, kao njena lijeva pritočica. Grebenom iznad ovog potoka ide današnja međurepublička granica, koja Izlazi na Klepalo. Vid. i nap. br. 13"str. 82.
VlC,
270
- zatim ispod kuće Stanića, preko potoka Grabovica, pre-: ma brdu Pavkovac J potoku Tisovica; ~ (zatim) granicom Novoga i Zrina, pokraj vinograda Hadimovića, na mjesto stare crkve; - (zatim) između Mlađanove i Cvitanove kuće rječici Divuši; - (zatim) rječicom Divušom do rijeke Une. Granice Starog Novog na ovoj strani ubilježene su kako je napisano. Pošto je presvijetli Ibrahim-efendija ..•kapidžibaša Visoke Porte i njen opunomoćenik za granice - izvijestio bosanskog valiju ovako: »Iako nema sumnje da riječna ostrva s gornje strane zemlje Novoga, na osnovu carskog ugovora, pripadaju Visokoj Porti, ald pošto Stari Novi nije evakuisan ostala su i ova ostrva«; on [bosanski valija] je izdao naređenje da oni i ova ostrva vide i popišu, pa su i ona, sa znanjem našeg kolege Horštana, razgledana i popisana: - najprije Ravnička ada, koja se zove i Ada Donje Varoši; zatim Ošpurganova ada sa kulom, zatim, naprema vrtdllma, druga Ravnička ada, zatim ada Struge, . - zatim ada Reisa i Šaplića, - ratim druga ada Šaphća, - zatim ada Ahmeda Ljutića, - zatim Gluhina ada, koja se nalazi na mjestu gdje se sastaju rijeke Una ISana, - zatim Radivojeva ada, - zatim Ada Gornje Varoši, - zatim ada Lješnica sa zidinama kule, - zatim ada Čakića [Čekića], - zatim,gore, ada Sestića. Osim toga, od strane Visoke Porte saopšteno je presvijetlom Ibrahim-paši, koji je određen za poslanika u Austriji da je, suprotno carskoj ahitnami, naprema Jasenovcu podignut nanovo jedan čardak oiizgrađena jedna palanka; da su u okolini bihaćkog pograničnog područja postavljeni čuvari u pet tvrđava, koje su od starina napuštene i razrušene, i kada je o torne razgovarao sa opunomočenicima austrijskog cara, oni su zahtijevali da se ode, izvrši uviđaj na Li~u mjesta i sazna
271
pravo stanje stvari. Od strane presvijetlog Ibrahim-paše određen je ovaj njegov sluga sa Ragib-efendijom; od strane njegovog 'veličanstva cara Austrije Horštan, a od strane njegove ekselencije bosanskog va1ije, pošto je o tome obaviješten, određen je i za ovaj posao alajbeg Bosne Hasan-aga. Kada smo sva četvorica sa pratnjom stigli, dzvršili uviđaj na licu mjesta i popis, utvrđeno je činjenično stanje kako slijedi: . - na mjestu gdje se Una ulijeva u Savu, naprema Starom Jasenovcu, jedan novopodignut čardak, čiji je donji dio od dizme, a ispod njega, sa dvije strane, dva šahi-topa na točkovima, a s gornje strane, na mjestu gdje otprilike može da dobaci top svojom ikuglom, na obali rijeke Une, jedna palanka od dizme išaranpoa, sa četiri tabije na četiri ugla, izgleda da je to bio unutrašnji bastien i da je porušen, u kojoj se nalaze direci za temelje od kojih je devet velikih, i 30.:........40 debelih dasaka, a napravljena je nova kuhinja i, također, i jedna oda, i postavljeni su čuvari; pred kapijom na obali rijeke jedan čardak i u njemu jedan šahi-top i tri mala topa, takozvane prangije; - u bihaćkorn pograničnom području, naprema tvrđavi Vrnograč, postavljeni su u razrušeno] tvrđavi Pernik.!" koja se nalazi na mjestu udaljenom otpriliJke četiri sata hoda, čuvari i jedan haber-top, napravljena je nova kapija unutrašnje tvrđave i nad njom mjesto od nov.i.h dasaka za čuvara; - naprema tvrđavi Kladuši, na mjestu (udaljenom) otprilike dva i po sata hoda, u ruševdnarna tvrđave Petrovac, IV napravljen je novi čardak, s jedne strane podignuta ograda i postavljen haber-top i čuvari; - zatim na mjestu (udaljenom) dva sata od tvrđave Kladuše, na ruševinama tvrđave Krstinje,20 napravljena je nova oda od čatrne i postavljeni također čuvari; .- naprema tvrđavama Mutnici'" i ,pećima,22 na mjestu udaljenom otprilike po četiri, po pet sati, napravljen je na 18 Pernik, sjeverozapadno od Vmograča, južno od Vrgin Mosta a istočno od Petrove gore. It Petrovac, istočno od Vojnića a sjeverno od Velike Kladuše. 20 Krstinja, sieverozapadno od Velike Kladuše a južno od Vojnića. tI Mutnik, selo zapadno od Cazina i rječica Mutnic~, koja. se ulijeva u Koranu u. blizilI).i'rržca, n Vid. nap. 106, str. 96.
272
sve četiri strane ruševine tvrđave Kolkoč23 dizme šaranpov, a u unutrašnjoj tvrđavi nova viseća kapija, dvije čatma-tabije, ispod 'kapije jedan novi čardak, postavljen 'je i jedan haber-top i čuvari; - blizu Bihaća, na mjestu udaljenom od Tržca dva, a od Ostrožca četiri sata hoda, napravljena je nova kapija na tvrđavi Kremen.š" jedna nova oda od čatme, a postavljeni su i čuvari. Ovo stanje je utvrđeno na Iicu mjesta. Ćehaja Elči Ibrahim-paše, Husejin-beg i muderis Ragib Ali-fendija, koji je s njim zajedno zadužen za ovaj predmet, svojom kaimom proviđenom pečatom, saopštilr su sljedeće: »U srijedu, 11. safera 1112.godiine,25 izvijestili smo sadašnjeg bosanskog valiju, njegovu ekselenciju sretnog i poštovanog vezira Halil-pašu i krenuli smo u Beč . Akobogda, kada tamo dođemo, izložićemo na opisani način kompletnu sltuciju njegovoj ekselenciji Elči-paši, a on će razgovarati sa predstavnicima njegovog veličanstva austrijskog cara i kako god bude doneseno rješenje on će ga saopštiti«, Kada je prepis kaime koju su oni poslali doslovno podnesen Visokoj Porti, stigla je carska naredba: »Dok spomenuti problem ne bude dogovoren na licu mjesta, dok ne bude uobličen Isročen] i dok tebi ne stigne obavještenje, treba da si nepokolebiv i odlučan u tome da tvrđava Novi sa svojom zemljom dođe pod upravu moje visoke vlasti; da narediš da čuvari novoizgrađenlh tvrđava, i mjesta također, budu odstranjeni, a njihovi objekti uklonjeni, i da narediš da se ovaj moj uzvišeni ferman protokoliše u sidžilu sarajevskog suda tako da ne nastane mogućnost da odlaganjem i otezanjem bude zaboravljen«, pa su, početkom rebia drugog 1112. godine,!6 u smislu njenog sadržaja koji treba slijediti, od strane sadašnjeg bosanskog vaiije njegove ekselencije sretnog i poštovanog vezira Halil-paše, i u tu svrhu određenih ljudi, sa krajnjom pažnjom i brigom odmah napisani dokumenti Elči ibrahim-paši, !3 Kolkoč Klokoč. na lijevoj strani Gline, zapadno od Velike Kladuše a sjeverozapadno od Cetingrada, !4 Ostaci ove tvrđave, Kremen-gradina. u topografskoi sekciji Karlovac. (izdanje Vojnogeografskog instituta, dopunjena 1954, 1 : 100.000), nalaze se na desnoj strani Korane, istočno od Slunja. !5 Po WMVT odgovara 29. VII 1700. god. " Po WMVT odgovara 15. IX 1700. god.
18 -
Granice
bos. pašaluka ...
273
vice banu I. karlovačkom generalu. Am pošto još nije doneseno konačno rješenje, 10 je, na osnovu pI'lispjelog uzvišenog carskog naređenja, zapisano i abjašnjeno na ovom mjestu. Napisano navedenog
VI. PRIJEVOD UGOVORA O GRANICAMA SA MLETACKOM REPUBLIKOM
datuma.
Sve što je u ovo.j dsprav! odgovara stvarnom stanju u potpunosti, a ja sam ponizni rob Uzvišenoga Boga, Abdullah, zamjenik kadije, [zadužen] za granice pokrajine Bosne od strane onoga kome pnlpada zapovijed. Neka mu bude oprošteno! Pečat: Abdullah
Rob Halil, sadašnji ·muhafiz Bosne Pečat: Halil
Sve što je napisano u ovom dokumentu u potpunosti odgovara izvornom tekstu.' Napisao je rob božji Alauddin Sabit.! kadija u gradu Sarajevu.1 Neka mu bude oprošteno!
•
:l
Povod zbog kojega se pišeova vjerodostojna isprava je sljedeći: Pošto smo, uz pomoć uzvišenoga Boga i dobrotu svemoćnog vladara, postavljeni opunomoćenikom za granice od strane Visoke Porte - shodno carskojahitnam:i. .i nagodbi cl. miru zaključenom u mjestu pod nazivom Karlovci - to smo, zajedno sa ponosom činovnika hrišćanskog naroda, predstavnikom prvaka Isusovih sljedbenika, koji je opunomoćenik za granice od strane Mletačka RepUIblike, .komesarom gospodinom Dovani Grrmanijem.š neka se sve njegovo završi sa dobrom postavili jednu ·gromilu i na grebenu blizu velikog zn~ka, povukavši prema Kibli4i tvrđavi Kmn.pravu liniju od velike gromile, postavljene na tromeđi, na vrhu 'Medvidija glavdca, koja se nalazi na mjestu poznatom pod nazivom Debelo brdo, koje pripada tvrđavi Knin, koja se nalazi u Dalmaciji; - zatim strmu pa druga gromila iza Svilove glavice; ~ zatim treća gromila na Ravnoj poljani, s desne strane puta koja ide iz Golubića prema.Kotaru; - zatim je uvrh krševitog ,brijega poznatog pod nazivom Kameno brdo postavljena četvrta gromila :- glavna-gromila polukružne linije; Vid. nap, br. 6, str. 7: U tekstu stoji Sarajbosna. 3 Opunornoćnik Mletačke Republike za· povlačenje granice. 4 Misli se na Kiibu u Meki, kuda se okreću muslimani prilikom molitve, 1
t
274
18'
275
-zatim je postavljena dvadeset i prva humka, između dva puta, koji ddu od kule Topolje i mosta prema Lopuškom mlinu i Kosovu, a nalazi se ispod brda iBorova kosa; - zatim, idući pomenutim putom, upisana je kao znak jama koja se nalazi ispod puta, a potom se prođe iznad nje i na mjestu koje se spušta prema strmim, a ne stigavši do mjesta poznatog pod nazivom Lopuško jezero i Lopuške stijene, dvadeset i drugagromila, na lijevoj strani puta; - zatim se malo prođu Lopuške stijene i polukružna linija završava se na dvadeset i trećoj gomfli, koja se nalazi ispod puta,"
-
zatim se krenulo polukružno, Pa peta gromdla na desnoj strani puta, naprema spomenutoj gromili; - zatim šesta gromila na lijevoj strani druma Ikoji dolazi iz Dumača u tvrđavu KnJin; - zatim je postavljena sedma gromila iznad rijeke Radiljevac, uvrh brda, na desnoj strani spomenute rijeke. Ispod nje se nalazi jedna oštra latica; - zatim osma gromila podno druge litioe ispod obronka, na putu koji ide prema kući Husejin-age Čiverice; - zatim, prešavši obradivo zemljište Pisarevo polje, deveta gromila na 'livadi bhizu jezera sa trskom; - zatim se pređe jezero, livada i rijeka Butlšnica, pa pošto se izbije u Kninsko polje, deseta humka od zemlje, na jednom brdu! koje gleda prema vodi Butišnici i jezeru, blizu kuće i gumna Špijevića Jure,' na desnoj strani puta koji ide u tvrđavu Knin, pokraj oraha Maunovića Omera; . - zatim jedanaesta humka na polukružnoj liniji, između dva puta kojd vode tvrđavi Knin i mostu Topolje; - zatim dvanaesta humka na brežuljku čuvenom pod nazivom Ledenica; +: zatim trinaesta humlka blizu vode Orašniee, na gornjoj' strand.' puta ikoji dolazi iz Hrastovca; - zatim četrnaesta gromila dolazeći vodi Crno vrilo, na Sridoriku; - zatim se pređe njiva koja-postoji ispod brda Bralovci, koje se nalazi u selu Kovačić, pa petnaesta gromila na karakterističnom kamenjaru; - zatim šesnaesta gromila iznad SelJičina kućišta, a prije nego se dođ~do hadži-Ahmedove kuće i imanja; -zatim sedamnaesta gromila na brdu Brušnjača: - zatim osamnaesta gromila na putu koji dolazi sa Plješivice, ispod malog .brda Gradina, na putu, iznad ravne i karakteristične stijene; - zatim devetnaesta humka na desnoj strani puta koji ide prema kuli Topolje, mostu i mlinovima; . - zatim se pređe preko rijeke Krke, pa dvadeseta humka naprema jednoj karakterdstičnoj stijeni;
NAVOĐENJE ZNAKOVA PRAViE LLN[JE POVUCENE OD TVRĐAVE KNIN RREMA TVRĐAVI VRLIKA Od spomenute dvadeset i treće gromiJ.e uzme se prava linija, ina mjestu koje je blizu pređu se Lopuške stijene iznad puta, i prva gromila na ovoj liniji postavljena je na mjestu koje se može dobaciti kamenom iz ruke; - 'zatim se, gledajući preko brda sela pod nazivom Lopuše, povuče prava linija prema mjestu gdje se sa planinom sastaje litica koja se nalazi na planini Kozjak, .pa druga gromila - velika gromlla od kamena - na mjestu pozna tom pod nazivom Lopuško brdo, drugim imenom Vijenac; - zatim treća gromila, među hrastovima, na mjestu koje se može dobaciti kamenom iz ruke, - zatim na mjestu koje se vidi naprema selu Lopuše, koje je nasuprot, četvrta gromila, na donjoj strani sela; - zaJtim peta gromila, na mjestu ,blizu stare gromile, s njene desne strane, koja se nalazi na njiv-i Podvornici, ispod Kenan-agine Ikuće u spomenutom selu; - zatim, ponovo ti spomenutom selu, šesta gromila pored Glibajića kuće:" - zatim sedma gromila tako da ograda Laga Ivana ostaje dva aršina desno; - zatim je 'kao znak upisan veliki, prildčno dugačak i prilično širok kamen, koji se nalazi na obronku Vučje brdo:
To' je današnja Kalatova glavica, sjeverno od Knina: • U turskom tekstu: Išpiyeh ogli Yuro, u ZA (115 a) Giuro Spijeh. Slično prezime danas ne postoji u ovoj okolini.
1
5
276
8
i , I" I
To je kod današnjeg sela Ubović, jugoistočno od Knina. Prezime Glibajić nisam mogao utvrditi na ovom području.
277
~ zatim osma gromila paralelno sa grebenom Vučjeg brda: koje ostaje lijevo; - zatim velika deveta gromila na brdu Rasuha; - zatim deseta gromiia na karakteristično] stijeni; ,_- zatim jedanaesta gromila na mjestu koje gleda prema polju sela Turić; -zatim dvanaesta gromila u polju pomenutog sela; - zatim trinaesta gromila na mjestu blizu groba hrišćanina po imenu Verziperni, koji ostaje na desnoj strani; - zatim četrnaesta gromila na 'Putu, idući gore, prema planini; - zatim petnaesta gromila pored ograde od složenog kamenja, na putu koji postoji u zemljištu pod hrastovima, idući prema velikoj planini i velikoj stijeni; - zatim šesnaesta gromila u šumi, na malom grebenu koji se sastaje sa velikom stijenom. Ispod nje se nalazi jedna dolina ,i jedna dugačka njiva, ikoja ostaje Visokoj Porti, i kada se u pravoj liniji stigne do velike litice, na mjestu gdje se sa planinom doddruje ranije spomenuta litica Kozjaka, povučena je granica li razdijeljene su i razdvojene zemlje. Pošto je pomenuta stijena čuvena i poznata litica, ona je postala moćan znak;' . - zatim se produži pravcem prema tvrđavi Vrlika grebenom stijena koje se nalaze između sela Kijeva i njegovih opkopa, i tri velike, upadljive litice ubilježene su i zapisane kao znakovi. Na stijenama koje se nalaze na strani tvrđave Vrlika postavljena je jedna gromila, a zatim se prođe kroz šumu donjom stranom grebena i zađe na područje sela Civljane, pa jedna gromila na obronku, na lijevoj strani mjesta poznatog pod nazivom Civljanskastražna glavica, naprema kućama. Tu se završava prava ldnija prema tvrđavi Vrlika.
ZNAKOVI
POLUKRU~NE 'LINIJE POVUCENE ISPRED TVRĐAVE VRLIKA
od gromile 'koja se nalazi na pravoj liniji, na lijevoj strani Stražne glavice, naprema gorepomenutom selu Civljane, uzeta je polukružna linija koja je data tvrđavi Vrlika, pa 278
prva gromila na njivi ispod zemljišta pod hrastovima, koja se nalazi iznad jedne stare gromile i kamenog zida; - zatim se pređe Vučja glavica, pa druga gromila od pomiješanog kamena i zemlje, usred njive, postavljena na desnoj strani puta koji dolazi iz tvrđave Knin prema tvrđavi Vrlika; - nasuprot njoj, na lijevoj strani pomenutog puta, upisan je jedan karakterističan brežuljak, i to je postao treći znak; - zatim četvrta gromila, od pomiješanog kamena i zemlje, na njivi, ispod kuće podanika hrišćanina Marojevića; - zatim se produži, pa peta gromila na mjestu blizu planine, na donjoj strani njive koja se nalazi u uvali, na mjestu poznatom pod nazivom Duboka draga; -zatim šesta gromila na kružno] liniji, na platou Pod, u ataru sela Kosore; - zatim sedma gromila, na zemljištu pod hrastovima, iznad kuće kosorskog hodže; - zatim osma gro.mila, na karakterističnom brežuljku na lijevoj strani kuće kosorskog hodže, na mjestu koje gleda u polje, iznad jednog prostora pod hrastovima; - zatim, dolazeći kući Durakbegov.ića, prošavši kroz hrastik koji se nalazi nasuprot njoj, i prošavši desnim vrhom zemljišta pod hrastovima kada se prilazi kući s donje strane, deveta gromila ispod kuće, na njivd Podvornica; - zatim idući prema Lugu, deseta grom ila na ravnom mjestu, na livadi Durakbegovića; - zatim, prošavši Lug, jedanaesta humka na polukružnoj liniji, među šumama; - zatim je postavljena dvanaesta humka pored Murselagića šume, kraj stare grom ile koja se nalazi na brežuljku Prekorica; -- zatim trinaesta humka od zemlje, u Murselagića šumi, pored jezera u kojemu uvijek dma vode; - zatim četrnaesta humka, također u Murselagića šumi, na desnoj strani kolskog puta koji dolazi u tvrđavu Vrlika iz seoceta Vinalić; - zatim petnaesta humka u šumi Kotarevića; - zatim, izašavši iz šume, šesnaesta humka usred njive; zatim sedamnaesta humka između Slane vode i mlinskog puta;
279
- zatim osamnaesta humka na brdu iznad uvale Ježevina; - zatim devetnaesta humka između -dva puta koji iz Vrlike idu prema Vukovom mostu i opkopu Kalinića; - zatim dvadaeseta humka, na brežuljku, ispod Mešića kuća u selu Podosoje; - zatim se kružna linija završava na dvadeset i prvoj gromild, postavljenoj na pravoj liniji koja je povučena od tvrđave Vrlika prema tvrđavi Sinj, iznad dva velika prava stabla, nad Mešića kućom, na zemljištu pod hrastovima poznatom pod nazivom Krč.
NAVOĐENJE ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUGENE on TVRĐAViE VRLliKA. PREMA TVRĐA VI SINJ Od prvog znaka postavljenog na pravoj liniji, na mjestu pod nazivom Krč - poslije završavanja polukružne linije i prve' gromile postavljene na pravcu - izlazeći na greben na gornjoj strani stare gradine koja postoji iznad Bukarića kuća,9 postavljena je druga gromila u velikoj šumi, blizu jednog karakterističnog kamenjara ispod Golog brda, pokraj mjesta poznatug pod nazivom njiva Bajramdol; - zatim se pređe pomenuta njiva Bajramdol, pa treća gromila na podnožju brda; - zatim se pređe preko brda, pa se pređe preko puta kojJi iz tvrđave Vrlika ide prema selu Otišić, pa četvrta gromila, u šumi, s lijeve strane puta; . - zatim peta gromila na području sela Otišić, u brdu poznatom !pod nazivom Dubrava, naprama spomenutom selu; - zatim šesta gromila, na mjestu pod nazivom Vlaka, u Otišićkoj dubravi, pored jedne velike jame; - zatim je postavljena sedma gromila na mjestu pod nazivom Kriva draga, na području sela Otišić, a to je mjesto gdje se dodiruju granice područja sela Maljkovo i sela Otišić; - zatim osma gromila na mjestu poznatom pod nazivom Krstacdol, u granicama sela Maljkovo, pored zimskog prebivališta za ovce serdara Vučkovića; • U ZA (117 a) Bucarich, Ovakvo prezime na ovom području sada ne postoji.
280
- zatim deveta gromila pored dola-klanca koji postoji u . Tvrdoj dragi, u granicama spomenutog sela; ~ zatim deseta gromila na jednom brežuljku koji se nalazi između Ponora i Seline, na njivama Poljice, također u granicama spomenutog sela; - zatim se pređe preko brda pa jedanaesta gromila u njivama, u karakterističnom kamenjaru, u granicama potravlja; .- zatim dvadeseta gromila na Potravničkom gaju; - zatim trinaesta gromila između dva velika hrasta, na desnoj strani puta koji dolazi selu, ispod Plazovića kuće, a selo Potravlje ostaje desno; - zatim četrnaesta gromila ispod kuće nekog Baranovića, na njegovoj njivi; - zatim petnaesta gromila ispod jednog velikog panja s krstom, u Krisovoj njivi, ispod Šilovića kuće, u selu Potravlje; - zatim velika šesnaesta gromila ponovo u selu PotravIje, u njivi na mjestu udaljenom koliko se može kamenom dobaciti iz ruke, naprema vrtači koja se nalazi ispod puta koji dolazi iz sela Otišić; - zatim sedamnaesta gromila na mjestu blizu gaja, uvrh njive ispod spomenutog puta, također u selu Potravlje; -'- zatim se pređe lijevom stranom Šilovića lokve, lokva ostaje desno, iziđe se na čistinu pravim putom, pređe preko puta na desnu stranu, pa osamnaesta gromila u polju sela Satrić s desne strane puta; - zatim devetnaesta gromila u dužini jednog velikog hrasta, na spomenutom polju; - zatim se pređe lug pa dvadeseta grom ila u krčevini, na jednoj velikoj istaknutoj stijeni koja se nalazi na gornjoj strani pomenutog polja; - zatim se ponovo produži pomenutom krčevinom, pa pošto u krčevini postoji' jedan mali brežuljak, dvadeset i prva gromila na njemu; . - zatim se pređe veliki gaj, pa dvadeset i druga gromila na raskršću, na području sela Satrić; - zatim se pređe preko vrletnog klanca, pa dvadeset i treća gromila ispod jedne male njive u šumi, u granicama sela 10
Ovaj klanac mještani danas nazivaju Točilo.
281
Hrvace, postavljena iznad Zrnačkog vrHa, koje se nalazi u granicama sela Hrvace; - zatim se prođe kroz šumu, pa dvadeset i četvrta gromila, na velikoj staroj gromili, na zemljištu pod hrastovima, u granicama sela Hrvace; - zatim dvadeset i peta gromila ponovo u granicama sela Hrvace, u njivama, paralelno sa planinom Plišivicom; - zatim preko zemljišta pod hrastovima pored jednog klanca, i pošto se prilično prođe šumovitim grebenom, postavljena je dvadeset i šesta gromila na stijenama koje se nalaze iznad jezera u granicama sela Lučani, na mjestu koje se vidi iz Sinja; - zatim je postavljeaa impozantna dvadeset i sedma gromila, na stijeni poput soli, na grebenu koji se nalazi na Simrakovim stijenama. Tu se završava prava linija prema tvrđavi Sinj.
OBJASNJENJE ZNAKOVA POLUKRUZNE LINIJE KOJI SU POSTAVLJENI OKO TV
282
Na ovom mjestu danas žive porodice BUođerić. Ovu jarogu mještani danas nazivaju Rivina.
-- zatim grebenom, pa sedma gromila od kamena, na rubu brda koje gleda prema polju, u blizini Kosovića posjeda, u granicama sela Karakašica; - zatim strmu, pa osma gromila u granicama sela Podstinje, naprema pnirodnom bunaru, blizu javnog dr uma koji od Alipašinog čilluka vodi u tvrđavu Sdnj; - zatim deveta humka od zemlje, u blizini gumna s lijeve strane suhog ponora, koji se nalazi na ravnom mjestu, u njivama; - zatim uzbrdo pa deseta grom ila od kamena, na mjestu koje gleda prema mostu rijeke Cetine i polju, apoznato je pod nazivom Podstmjska greda, na vrhu jedne velike ovalne stijene, koja se nalazi na kamenitom, krševitom grebenu; - zatim strmu kroz hrastik, pa izašavši na uzbrdicu jedne velike uvale, prema jedanaestoj gromiH, postavljenoj na brdu koje gleda prema Jasenskom polju; - zatim kroz hrastik prema dvanaestoj gromili od kamena, postavljenoj na Gluvim stijenama, na mjestu koje gleda prema Karahodžića kućama i selu Glavice; - zatim se siđe niz stijene pa prema trinaestoj gromili, postavljenoj blizu jednog velikog oraha na rubu njdve, koja se nalazi pod stijenom, u granicama sela Glavice; - zatim se, preko njiva, pređe suha jaruga, pa prema četrnaestoj humci od kamena i zemlje, koja je postavljena blizu javnog drurna, koji od mosta preko rijeke Cetine vodi u tvrđavu Sinj; - zatim preko obradivog zemljišta pa petnaesta gromila na putu, između dva orahova stabla, pokraj Karahodžića kuća, blizu Koštića kule; _ zatim šesnaesta gromila Iznad Koštića kule, koja ostaje unutar polukružne linije; - zatim, ostavivši Karahodžića kuće izvan polukružne linije - na turskoj strani - preko bašča i bostanluka, prema sedamnaestoj gromi1i, postavljenoj blizu ugla Karahodžića ahara, pokraj jednog velikog orahovog drveta; - zatim, ostavivši pojatuspomenutih Karahodžića unutar polukružne linije, prošavši lijevo od nje, prema osamnaestoj gromili od kamena i zemlje, koja je postavljena na privatnom putu;
283
~ zatim, preš~vši mali brežuljak devetnaesta gromila, postavljena na obradivorn zemljištu, prilazeći javnom putu koji od Osmanagića kuća vodi u tvrđavu Sinj; -:-:-zatim se pređe spomenuti put, pa preko obradivog aemljišta prema dvadesetoj gromili, postavljenoj blizu drugog Javnog puta, iznad Šaronića kule; .. - zatim se između dviju kula pređe preko obradivog zemljišta,: pa prema dvadeset i prvoj humki, postavljenoj na livadi poznatoj pod nazivom Maloharica; - zatim se produži malo preko jezera, pa dvadeset i druga humka pokraj jezera; - zatim dvadeset i treća humka u jezeru, - zatim se dvadeset i četvrtom humkom, u granicama sela Brnaze, završava polukružna linija i započinja prava linija koja se povlači od tvrđave Sinj prema tvrđavi Zadvarje.
OBJA,sNJĐNJiE ZNAKOVA PRAVE LINIJt KOJA IDE OD TVRĐAVE SINJ PREMA TVRDA VI ZADVARJE, DRUGIM IMENOM DVA
čet-
- zatim peta humka od zemlje, na pravoj liniji, na livadama Brnaza; . . vare;
zatim opet preko livada, pa šesta humka na rubu moč-
- zatim preko močvare, pa sedma humka na livadama sela Turjaoi, blizu velike močvare koja se prostire prema Cetini;
- zatim osma humka koja je postavljena na mjestu blizu ruba velike močvare i livada Turjaka; - zatim se ponovo ide pravom linijom, pa deveta humka, postavljena u velikoj močvari, narprema opkopima sela Turjaci; - zatim opet pravom linijom preći preko močvare naprema selu Turjaci i izaći na livade Vučjadraga, pa desetoj humci postavljenoj između jezera i livada; - zatim preko livada, ostavivši selo Vučja Draga desno, prema jedanaestoj humci postavljenoj na livadama koje se nalaze naprema klancu; . - zatim preći livade u pravoj liniji pa prema dvanaestoj humci, postavljenoj naobradivom zemljištu, na rubu područja sela Košute, blizu malog hrastika; ~ zatim, prešavši hrastik u pravoj liniji, trinaestoj humki, postavljenoj na rubu obradivog zemljišta; - zatim preko obradivog zemljišta četrnaestoj humki blizu šikare; - zatim petnaestoj humki, koja je postavljena na malom brežuljku, koji se nalazi na obradivom zemljištu; - zatim opet preko obradivog zemljišta, šesnaestoj gromili od kamena, postavljenoj blizu stabla trešnje, na obradivom zemljištu koje se nalazi na lijevoj strani javnog druma, koji ide iz tvrđave Sinj, ispod sela Košute; - zatim ponovo preko obradivog zemljišta ispod navedenog sela, pa prešavši pomenuti javni drum, sedamnaestoj humki iznad puta; - zatim preko obradivog zemljišta osamnaestoj humki postavljenoj na Bijelom brijegu; - zatim se ponovo pređe preko obradivog zemljišta, pa devetnaestoj gromili, postavljenoj na uzdignutom brežuljku, ,koji gleda prema Triljskoj skeli, iznad crkve Sv. Mihovila, pod velikim brdom poznatim pod nazivom Gardun; - zatim pravom linijom, pa dvadeseta gromila od kamena, na strmini ispod javnog druma, koji ide iz sela Babina prema Cetini; - zatim dvadeset i prva gromila pokraj čardaka iznad Triljske skele; . - zatim se u pravoj liniji pređe preko rijeke Cetine ispod pješačkog prelaza koji postoji na rijeci Cetini, pa dvadeset i
284 285
druga humka od zemlje, ispod javnog druma, na podnožju sela Caporice; - zatim dvadeset i treća humka od kamena i zemlje, između dvije kuće pod slamom, uporedo sa kulom koja postoji u 'granicama pomenutog sela; - zatim dvadeset i četvrta humka od kamena i zemlje, na njivi, opet u granicama Caporica; - zatim dvadeset i peta humka pokraj šikare, ponovo u granicama pomenutog sela; - zatim dvadeset i šesta gromila od kamena, također u granicama pomenutog sela, s gornje strane vode Vrilače, pokraj stabla trešnje; - zatim dvadeset i sedma grornila od kamena, opet u granicama sela Caporica, s druge strane pomenute vode Vrilače; - zatim dvadeset i osma gromila od kamena, ponovo u granicama spomenutog sela, iznad sela Čerrnandol, 'POvrh njive čuvene pod nazivom Subašina njiva; - zatim je postavljena dvadeset i deveta gromila s desile strane gradine čuvene i poznate pod nazivom Cermanska gradina, koja se nalazi u granicama sela Cermandol: - zatim trideseta gromila na desnoj strani šumovitog grebena pod nazivom Prisoje, u granicama Cermandola; - zatim, prošavši donjom stranom Božidarove njive u granicama sela Ugljane, trideset i prva gromila na pravoj liniji, u hrastiku; - zatim se prođe kroz šumu, prođe se desno od Gojunove njive naprema Gojunovoj gredi i na njenoj desnoj strani, pa trideset i druga gromila među starim gromilama ispod nje; - zatim trideset i treća gromila na Valentića podu, ponovo u granicama pomenutog sela; - zatim se pređe preko puta, prođe se prilično šumom i kamenjarom, pa trideset i četvrta gromila na brdu Mali Zlatac; - zatim se, opet šumom, ide uzbrdo .i na staru gromilu na Velikom Zlatcu, pošto je to čuvena i poznata gromila na mjestu gdje sveštenici održavaju mise, stavljeno je dosta kamena i to je postalo trideset i peti znak;
286
I ~ ~ "
- zatim se siđe niz brdo pa trideset !i šesta grornila od kamena i zemlje, na prostoru iemeđu dugačke njive i njive Poljice hrišćanina po imenu Perković; - zatim tI'ideset i sedma gromila od kamena na brdu Bila v.Jaka,u granicama Ugljana, na lijevoj strani javnog puta koji ide prema Cerempolju;13 -zatim je postavljena trideset i osma gromila od kamena, nešto desno od vrha brda poznatog pod nazivom Stražbena glavica, u granicama sela Nova Sela. Pošto je navedeno brdo visoko to se mjesto vidi iz tvrđave Sinj; - zatim se ide kroz kamenjar i šumu, pa trideset i deveta gromila od kamena, u 'šumi i kršu, na Krugljačkoj strani, također u granicama pomenutog sela; - zatim je postavljena četrdeseta gromila od kamena iznad puta, na padini krševitog i šumovdtog brda pod nazivom Maglaj, na završetku područja sela Nova Sela; - zatim se padinom prođe strmu, pa četrdeset ·i prva gromila, na malom brijegu u obradivom zemljištu, pokraj kamene građe; , - zatim se pređe preko šume i uvale pa četrde~~t i dr ugagromila na mjestu pod nazivom Drenovik brdo, na prostoru zvanom Ljut; , - zatim se ponovo prođe kršem i šumom, i'.llbije na njivu Dračevice, pa četrdeset i treća gromila koja je postavljena pokraj oraha, usred pomenute njive; - zatim strmu, pa četrdeset i čertvrta gromila pokraj gumna, na rubu spomenute njive; - zatim se pređe ponovo preko veli:ke šume i uvale, iziđe na brdo, pa četrdeset i peta gromila koja je postavljena iznad Ishakagića kuće, u granicama sela Blato; , - zatim se stigne do nizbrdice pa četrdeset i šesta gromila, pokraj velike ograde, blizu velikog oraha i: vinograda ispod brda; - zatim se pređe preko obradivog zemljišta pa četrdeset i sedma gromila, koja je postavljena na !brežuljku; 13Cerin Polje, u ZA (120 a) Cerin Poglie, To je današnje Cerempolje, selo jugoistočno od Ugljana a sjeverno od Novih Sela.
287
-zatim se pređe preko javnog puta koji ide prema tvrđavi Zadvarje i prema Radobolji, pa četrdeset i osma gromila, postavljena pored puta; - zatim četrdeset i deveta gromila, postavljena pokraj oraha i trešnje, na ravnom mjestu u njivi; - zatim pedeseta humka naprema Hasanbegovoj kuli, blizu rijeke Cetine, na mjestu koje gleda prema rijeci; -zatim se pravom linijom pređe preko rijeke Cetine, pa pedeset i prva gromila, blizu Hasan-bogove kule, na njenoj lijevoj strani, u kamenjaru koji također gleda prema rijeci; - zatim se ponovo pređe kamenjar završetkom njive Dvorište, pa pedeset i druga gromila na kamenjaru s donje strane sprem'i.šta za stočnu hranu,a s gornje strane kuće hrlšćanina koji se zove Ka:galović; - zatim uzbrdo pravom Iinijom pa pedeset i treća gromila koja je postavljena na vrhu krševitog brda poznatog pod nazivom Velika Rusava; - zatim se pređe krševita uvela, pa pedeset i četvrta gromila koja je postavljena na mjesto poznato pod imenom Orlovo brdo; - zatim se siđe strmu, pređe preko velike šume ti kamenjara, pa pedeset i peta gromila, koja je postavljena na stijeni čuvenoj pod nazivom Kaučina. Tu se završava prava linija povučena od tvrđave Sinj, azapočinje polukružna linija.
ZNAKOVI K1RUZNE LINIJE DATE TVRĐAVI DVARE DRUGIM IMENOM ZADVARJE Skrenuvši na polukružnu liniju lijevo od prave linije koja dolazi od tvrđave Sinj, ide se preko teško prohodnog šumovdtog i krševitog zemljišta, pa jednagromila, postavljena blizu rijeke Cetine, na mjestu pod nazivom Mazgeće staze; - zatim se preko spomenute rijeke pređe prema Radobolji, pa druga gromila na mjestu pod nazivom Grude, ispod Jankovića staze; - zatim polukružno preko brda pa treća gromila na krševitom i šumovitom prostoru, čuvenom pod nazivom Vlaka; - zatim preko šumovitog i krševitog područja, pa četvrta gromila na stijeni čuvenoj pod nazivom Pusti kuk;
288
- zatim peta gromila na desnoj strani puta, koji prelazi preko njive Hasan-begov dolac i ide prema rijeci Cetini; - zatim se pređe preko krševitog i šumovitog terena pa šesta gromila uvrh njive Ograđenica, na putu koji idei:z Radobolje prema tvrđavi Zadvarje; - zatim se pređe njiva Ograđenica i njen zid, pa sedma gromila iznad nje, na rubu šume; - zatim osmagromila na polukružnoj liniji, na mjestu poznatom pod nazivom Zadvarska ljut, bldzu jedne izdužene njivice, a ne došavši do Oskorušne glave, pokraj' jedne velike krševite uvale sa strane tvrđave; - zatim je postavljena deveta gromila na lijevoj strani javnog druma, koji 'ide od Radobolje prema tvrđavi Zadvarje, u ravnom kamenjaru, poznatom pod nazivom Ravna vlaka; - zatim kroz krševitu šumu također na polukružnoj liniji, pa deseta gromila na mjestu blizu Popovića ježe; - zatim se ide krševitim i šumovitim područjem, pa jedanaesta gromila prije nego što se stigne na put koji, na lijevoj strani uvale, ide iz Poganog doea prema tvrđavi Zadvarje; - zatim se pređe pomenuti drum, pređe se šumovrto i krševito zemljište isto kao i prethodno, pa dvanaesta gromila sa desne strane i uporedo sa čuvenom Carevom kamenicorn: - zatim se ponovo ide preko šumovitog zemljašta pa trinaesta gromila na desnoj strani javnog puta, koji iz tvrđave Imotski, nahije Župe i Vrgorca ide u tvrđavu Zadvarje; - zatim četrnaesta gromila na rubu šume, pokraj njive Ravne Mijodrage; -zatim' opet preko šume, teško prolaznog krša i guste šikare, pa petnaesta gromilablizudva veli:ka hrasta, na kamenitom brijegu pod nazivom Radkovac; , - zatim se ponovo prođe malo šikare i krša pa šesnaesta gromila među hrastovima, na mjestučuvenom pod nazivom Ravni kuk; ~ zatim, prošavši ponovo teško prohodnim kamenjarom i šumom, sedamnaesta gromila na polukružnoj Iirrijd, na jednoj kamenoj glavici; - zatim se prođe kroz također teško prohodni kamenjar i šumu, pa osamnaesta gromila blizu puta koji dde. na kulu Poletica; 19 -
Granice
bos. pašaluka ...
289
- zatim se ponovo pređe preko krša i šume, i na devetnaestoj gromili od kamena, koja je postavljena na malom brdu u Ljubočevu, završava se polukružna linija .pomenute tvrđave. To je i glavna gromila prave linije koja ide prema tvrđavi Vrgorac.
OBJASNJENJiE ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUCENE OD TVRĐAVE ZADVARJE PREMA TVRĐAVI VRGORAC Od pomenute devetnaeste gromile pođe se pravom linijom pa jedna gromila u granicama Grabovca, na brijegu Gola glava, ispod brda Pale; - zatim se pređecrnogorično područje planine Biokovo, prođe se ispod Sv. Dorđavkoji se nalazi na spomenutoj planini, i u granicama Zagvozda postavljene su, na pravoj Uniji, tri gromile; - zatim se produži pravom linij.om pa peta gromila s gornje strane Vučjeg dola, na obronku Golog brda, koje se nalazi paralelno sa crkvom Sv. Đorđa, u granicama sela Gornji Vrhdol; - zatim se kroz kamenjar pređe preko velike uvale pa prema šestoj gromili, koja je postavljena na šumovitom i kamenitom brdu čuvenom pod nazivom Vodena glavica: - zatim se prođe kroz selo Vrba, pa sedma gromi1a na mjestu poznatom pod nazivom Siljanska glavica; - zatim se ponovo prolazi kroz šumu i krš, pa osmoj gromili postavljenoj s gornje strane Lužnog doca, na mjestu pod nazivom Lužni Gudelić; - zatim se pređe grebenom brda, pa deveta gromila iznad njive Dolac hrišćanina koji se zove Vukić i [iznad] popovske kuće; - zatim se pređe brdo i šikara, pa prema desetoj gromili, postavljenoj u granicama sela Gornji Vrhdol, pokraj kuće hrišćanlna koji se zove Dobrović; - zatim se pređe preko krša i šume, pa prema jedanaestoj gromili postavljenoj u selu Godinj, u bli.zini kuće, gumna i velikog oraha hrišćanina koji se zove Pavatović;
290
- zatim se pređe preko obradivog zemljišta i na brdu. koje se zove Godinj, postavljena je dvanaesta gromila, u granicama Godinja; . - zatim se ponovo pređe preko šumovltog i krševitog terena, i na staroj velikoj gromili u šumi, ispod puta, u granicama sela Hraštani, s desne strane kute kneza Nikolice, postavljena je trinaesta gromila; - zatim četrnaesta gromila iznad puta, na mjestu gdje se sastaju granice sela Hraštani i sela Kozica; .- zatim se pređe preko. obradivog zemljišta pa petnaesta gromila u njivi Kobila, hrišćanina koji se zove Štuhć, u granicama sela Kozice; - zatim se pređe također preko obradivog zemljišta pa šesnaestagromila postavljena s donje strane vode Vrutak, u blizini mjesta starog vinograda nekog Mihočevića, na rubu zemljišta pod hrastovima; - zatim se produži malo naprijed pa sedamnaesta gromila na pravoj liniji, na uglu Poprečnih njiva, s desne strane' dva velika orahova stabla; - zatim osamnaesta gromila ispod crkve, na mjestu pod nazivom Podmoć; - zatim uzbrdo pa je od obiju strana kao granični znak ubilježen vrh planine Mihovija, koji je postao devetnaesti znak; - zatim se sa vrha planine Mihovija strmu pređe preko uvale, pa dvadeseta grom ila na mjestu pod nazivom Prvafkova glavica, iznad sela Zavojane; _ zatim se pređe velika uvala pa dvadeset i prva gromila, koja je postavljena na obradivomzemljištu Vlibice, ispod dva velika bunara; - zatim se ponovo produži brdom pa dvadeset .i druga grom ila iznad puta; - zatim se produži ponovo. pomenutim brdom, pa· prema dvadeset i trećoj gromili postavljenoj na mjestu pod nazivom Dobri dub; - zatim se produži spomenutim brdom, pa pošto se pređe preko uvale, dvadeset i četvrta gromila na brdu Kruščica, iznad sela Prapatnica; 19'
291
- zatim se, pređe preko velike šume i krša. pa dvadeset i. peta gromila na velikoj stijeni usred planine Motokit, iznad sela Prapatnaca; -zatim. idući prema Vrgorcu. s desne strane i ispod brijega između planina Veliki i Mali Motokit, dvadeset i šesta grornlla, tako da selo Prapatnica ostaje na lijevoj strani. a selo Kotezi na desnoj strani prave Iinije. Odatle se prava linija spušta strmu .i završava se u tvrđavi Vrgorac.
- zatim se pređe preko polja i vode, -pređe se voda Tro- ' pića jaz,14 pa deseta humka koja je postavljena pored vrbe; na mjestu poznatom pod nazivom Prokopica; - zatim se ponovo ide poljem pa jedanaesta gromila od kamena i zemlje, na donjoj strani mosta Pelkovao, na dizdaraginoj zemlji, Cuprija ostaje desno. - Zatim trinaesta grom ila na mjestu čuvenom pod nazivom Vučine, s gornje strane puta, -također u' pomenutom polju; " - zatim uzbrdo pa četrnaesta gromila,koja jeipostavljena na mjestu blizuŠkuljskog brda, i Gradine. Na pomenutom mjestu završava se polukružna linija. To je i početni-znak prave linije povučene prema tvrđavi Citluk.
ZNAKOVIPOLUKRu2NE LINLJE KOJA JE DATA TVRĐAVI V.RGORAC
00. pomenute dvadeset i šeste gromile skrene se 1ijevo na polukružnu liniju. ide se strmu kroz pomenutu planinu Motokit, kroz krševiti šumovit teren. i u blizini Duboke drage, koja ,ostaje na strani tvrđave Vrgorac i sela Prapatnica, koja ostaje Visokoj Porti, na mjestu gdje se sastaju granice sa pomenutom Dubokom dragom, postavljena je jedna gromdla; ..- zatim se prođe kroz šumu pa druga gromila, postavljena 'namjestu poznatom pod nazivom Nadbanja, pored puta; - zatim se polukružno prođe kroz šumovit i krševit teren pa treta gromilana mjestu pod nazivom Banja, poznatom l' pod nazivom brdo Orah; - zatim se ponovo prođe kroz šumu i šumovite područje pa četvrtagromila u' BubriJgu,ispod uvale Vanjača, na mjestu pod' nazivomOrah: - zatim kroz pomenuti Orah, pa peta gromdla na pomenutom brdu BUlbrig. iznad izvora Cerniee; -zatim ,se ide ponovo kroz šumu pa šesta gromila, opet -na pomenutom Bubrigu, iznad Brestova polja; , ;; ':c.- zatim 'se spusti strmu pa sedma gromila, koja je postavljena na pomenutom polju ispod Bubriga; zatimse pređe put Lobradšvozemljište pa osma humka;, postavljena-na JjbraMm~hodžinoj njivi, na zemljištu Mramori '..- zatim se pređa-područje Mramora, pa deveta humka, koja, je' postavljena na mjestu pod nazivom Bilobriga, na serdar Afi-agino] :njivi; ,
•
s»
ZlNAKOVI RRAVE LIiNiIJ'E BOVUCENE OD TVRĐAVE VRGOiRAC PRlEMA TVRĐAVI CITLUK
,,'
'",:,-.
Od pomenute četrnaeste gromile vna polukružnoj Idrriji započinje prava linija. Ispod spomenutog brda Gradinaprođe sa grebenom brda kroz šumu pa jedna gromi1akoja je postavljena na pravoj liniji, na VMU brda iznad Otrića: - zatim druga gromila grebenom brda, na mjestu pod nazivom Dusinsko ibrdo; . ,. - zatim ponovo grebenom pomenutog brda, pa treća gromila .koja je postavljena na vrhu Ibrda čuvenog pod nazivom Prolog; - zatim strmu, u uvali Prologa preći preko puta; pa četvrta gromila blizu hTJš(:anskog groblja; -- zatim uzbrdo pa 'peta gromila, koja je postavljena blizu planine, iznad kuća Dropulića i brda ZVeči ~ zatim se ispod planine i grebena.pređepreko šume pa šesta grornila naprema brdima Zveč ~ Semij; - zatim ponovo kroz šumu pa sedma gromdla, koja' je postavljena iznad sela poznatog pod nazivom Crljene šume, ispod vrha Grad-čina, koji gleda strmu u polje; - zatim se spusti u polje Jezerac, pa osma gromila na desnoj strani vrha karnenitog brda U polju, koji 'se 'naziva Zelenikovac, na rubu vrha; t4 U ZA
il
(122
a) Trobichia Giaz, nepowato.,
293
- zatim se pređe pomenuto polje Jezerac i potok Klokun, pa je postavljena deveta humka na mjestu pod nazivom Sporo polje; - zatim se, ponovo pravom linijom, pređe preko polja, pa deseta humka, opet u bLizini pomenutog potoka Klokun, usred polja; - zatim se ponovo pređe polje i potok, ide sredinom polja Jezerac, pa blizu njegovog ruba, pokraj njive, jedanaesta gromila; - zatim se pređe preko velike šume, pa dvanaesta gromila postavljena naprema brdu Rudnik, na lijevoj strani brda pod nazivom Plaznik; - zatim se pređe ponovo preko velike šume, pa trinaesta grornila, koja je postavljena na kamenu, iznad obradivog zemljišta Bebića, na desnoj strani puta i brda Plitne kamenice; . -- zatim strmu pa ponov-o kroz v-eliku šumu i, prošavši ispod sela Bijača, koje ostaj-e Visokoj Porti, postavljena je četrnaesta gromila i.znad mjesta pod nazivom Rotni dolac, na rubu ldjeve strane brda Dragovija; - zatim se pređe uvala Rotni dolac i šuma, pa petnaesta gromila ispod brda Gari:šte, na lijevoj strani puta; - zatim se pređe preko uvale i potoka, pa šesnaesta gromila koja je postavljena na brdu Krstine, iznad velikog jezera, naprema tvrđavi Stara Gabela; - zatim se pređe uvala pa na mjestu pod nazivom Crnić, sedamnaesta gromila u dužini hrastovog stabla, na stijeni, na rubu jezera, s donje strane izvora Alečkovac; - za-tim ponovo rubom jezera preko prostora pod trskom, pravo prema tvrđavi Čithrk, pa osamnaesta humka, postavljena s desne strane jezera, na obradivom zemljištu, na mjestu pod nazivom Glavnice, a prava linija se završava u tvrđavi Citluk. ZNAKov;r POLUKRU2NE LlNJJE POVUCENE ZA TVRDA vu G.AlBELA I CITLUK Od pomenute osamnaeste humke krene se polukružnom linijom, pređe se preko jezera na lijevu stranu i, izašavši dz
294
jezera, jedna gromila, koja je postavljena iznad puta koji vodi' prema Gaibeli; - zatim uz-brdo, također polukružno i preko krša, pa druga gromila koja je postavljena s desne strane i ispod velike grom ile poznate pod nazivom Trogrla; - zatim također preko krša, idući grebenom, treća gromila; - zatim četvrta gromila, koja je postavljena na samom vrhu poznatog i čuvenog brda Milanovačka gradina; - zatim nizbrdo, spuštajući se Zaluškom jezeru, peta gromila na padini ; . - zatim se spusti u jezero, pređe preko prostora pod trskom, i dolazeći rijeci Bušind, šesta humka, koja je postavljena blizu šikare; - zatim se pređe preko pomenute vode Bašine, pa je sedma humka na polukružnoj liniji postavljena u polju, naprema Stružkoj kuli; - zatim se pređe javni put koji ide u Čithrk, kula Stružka ostaje na lijevoj strani, - Vdsokoj Porti, pa osma humka. koja je postavljena blizu rijeke Trebižat, na mjestu koje gleda prema rijeci; - zatim se pređe pomenuta rijeka, pa deveta humka koja je postavljena u Otoci; - zatim se pređe veliki lug pa su, u blizini Neretve, jednoj bijeloj jasici, koja je poznata kod stanovništva, okresane grane da bi postala znak, i ona je postala deseti znak; - zatim se pređe preko rijeke Neretve pa jedanaesta humka koja je postavljena na mjestu pod nazivom Drače, ispod sela Krivač, blizu rijeke Neretve; - zatim se ide preko polja- pa dvanaesta humka, koja je postavljena na desnoj strani javnog, kaldrmisanog puta, koji ide iz Mostara prema Gabeli; . -- zatim se pređe pomenuti javni put, trinaesta humka u Knežpolju, blizu hadži-Muratovog hendeka; - zatim četrnaesta humka, također u spomenutom polju; - zatim se produži opet preko pomenutog polja pa petnesta humka Ispod Vučjeg broda, iznad sela Višići; - zatim šesnaesta humka opet u granicama pomenutog sela, pokraj vinogradskog hendeka Mustafage Joldžića;
295
- zatim, dolazeći višićkom mostu, sedamnaesta humka u vinogradima; --'- zatim osamnaesta humka, paralelno sa spomenutim mostom; - zatim, idući prema barovitom području, devetnaesta humka na obradivom 'zemljištu; - zatim se pređe preko barovitog zemljišta, pa preko gaja, pa dvadeseta humka na mjestu pod naaivom Krčevina; - zatim se pređe preko pomenutog gaja, pa dvadeset i prva humka blizu rijeke Krupe, na Mustafaginoj njivi Vozntk; - zatim se lađom pređe preko rdjeke Krupe pa dvadeset i druga humka u šumi, u dužini jednog velikog hrasta, na mjestu poznatom pod nazivom Radojev lug; - zatim se pređe preko zemljišta pod šumom i vodom i na mjestu pod nazivom Radivojeva jaruga, pređe se njenom čuvenorn sredinom u kojoj leži voda, pa jednom velikom stablu na njenoj desnoj strani, koje se na bosanskom jeziku naziva brist,okresane su 'grane. Pomenuta voda i navedeno stablo su označeni, i to je postalo dvadeset oi. treći zna:k. - Zatim uzbrdo, pa dvadeset i četvrta gromila od kamena, iznad obradivog zemljišta, blizu brda; . -"-'zatim uzbrdo iu šumiVarda završava se polukružna linija, i postavljena je, u dužini jednog 'hrasta, dvadeset i peta grornila, za pravu liniju dugu dva sata hoda, koja je povučena na suprotno] strani pomenute prave linije, koja se završavau Čifhfku i Gabeli.
NAVOĐENJE ZN~OVA PRAVE LINIJE DUGE DVA SATA HODA, BOVUCENE ZA SUPROTNU STRANU NAVEDENE PRAVE LINIJE KOJA SE ZAVRSAVA U TVRĐAVI CITLUK Uzbtdo,od pomenute dvadeset i pete gromile koja je postavljena na pravcu.Pu gore pomenutoj.šumi Varda; pređe se velika dolina, pa j,e jedna gromila postavljena na mjestu pod nazivom Zvijezdina, iznad, brda pod nazivom Varda; - zatim se ponovo pređe jedna velika dolina, pa druga gromila, koja je postavljena na spoonenutombrdu Zvijezdina; 15
296
'Dreba: polukružnoj liniji:
- zatim se opet pređe preko velike doline pa treća gromila, koja je postavljena na brdu Bubreg, iznad sela Sjekosi; - zatim uzbrdo preko krša i šume, za 'četvrta gromila, postavljena na karakterističnoj stijeni ispod planine Kolojan; - 'zatim se dde uzbrdo šumom, ponovo pređe preko velike doline, pa peta gromila postavljena s desne strane puta koja ide iz Gabele prema Kolojanu; - zatim se ide uebrdo planinom, pa šesta gromila, postavljena na staroj gromih na vrhu spomenute planine Kolajan; _ zatim se ponovo Ide kroz šumu i krš i silazi naniže, pa sedma gromila koja je postavljena na rubu sela Kolojanj: _ zatim osma gromila, u dužini dva velika stabla, također u spomenutom selu, blizu imanja podanika hrišćanina Lalića; _ zatim kroz šumu i krš pa deveta gromila, koja je postavljena između dva velika krševita i šumovita vrha, blizu sela Cerovo ; _ zatim se spusti strmu pa deseta gromi1a na rubu polja, ispod spomenutog sela Cerovo; _ zatim se prođe kroz šumu i krš pa je označen jedan cer tako da su mu okresane grane, a nalazi se između dva velika brijega. on je zapisan kao jedanaesti znak. _ Zatim se uzbrdo prođe kroz guste hrastove, pa je dvanaesta gromi1a postavljena s desne strane crnog kamena, koji je čuven pod nazivom Kopita, a nalazi se na brdu pod nazivom Polica. Na spomenutom mjestu završava se prava linija duga dva sata hoda.
OBJASiNJENJ,E ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUCENE OD SPOMENUTOG MJESTA DO MORA Od završetka spomenutog pravca dugog dva sata hoda, skrene se pravom linijom prema moru. Pošto u carsko] ahitnami izričito stoji da to treba da bude prava linija, da bi se našla naređena prava Iindja, iza:šlo se na visoka brda, a pošto nisu bile otklonjene sumnje i nesporazumi, još jedanput sc otišlo do mora, i pošto je prihvaćen smjer prave linije, ponovo se izišlo na planinu ZaJba, pa počevši od završetka -prave
297
linije duge dva sata hoda - od gromile postavljene na mjestu pod nazivom Kopita - krene se padinom, pa jedna gromila, koja je postavljena na kamenitom brdu pod nazivom Hrvenica; - zatim se uzbrdo prođe kroz šumu i krš, i, izlazeći između hrastova na brdo, postavljena je, u granicama Popovića, druga gromila; - zatim se izađe na Malu Žabu, .pa je treća gromila postavljena na kamenitom brdu, čuvenom pod nazivom Sbipurinovića Okruglica; - zatim se produži brdom pa četvrta gromila u granicama Glavinovića, na brdu pod nazivom Kurilo; - zatim se okronkorn silazi strmu, pa peta gromila, koja je postavljena ispod brda, iznad vode; - zatim se produži malo naprijed, pa šesta gromila, koja je postavljena na jednoj karakterlstično] stijeni; - zatim se ponovo produži spomenutim obronkom, pa sedma gromila, ispod Viline ploče, na mjestu pod nazivom Debela ljut; - zatim se ponovo ide kroz krš i šumu, pa osma gromila, pokraj puta, na Svatskom podu, koji se nalazi u Dobruhovoj zavali.'" . - zatim se produži brdom pa četvrta gromila u granigromila, ispod Sredimira, iznad nove vode, na mjestu pod nazivom Dračeva dolina; - zatim se ponovo produži kroz krš i šumu, pa deseta gromi1a s desne strane puta, iznad bunara Lokvica nekog Galovića; . - zatim se pređu šumoviti i kameniti tereni, pa jedanaesta gromila na mjestu gdje se sastaju granice Goračića i Galovića, s lijeve strane stare gromile, na mjestu pod nazivom Vinogradac; - zatim se ponovo pređu šumoviti i krševiti tereni pa je dvanaesta gromila, u dužill!i.hrasta, postavljena na mjestu pod nazivom Vlaka, u granicama Goračića; - zatim se ponovo ide kroz šumu, pa trinaesta gromila u dužini jednog hrasta, na mjestu pod nazivom Bjeleševa dolina, u granicama pomenutog sela;
_ zatim se ponovo, kao i ranije, ide kroz šumu, pa četrnaesta gromila pokraj jedne velike smreke, u podnožju brda Ljubovik; .' _ zatim se ponovo prođe kroz teško prohodni kamenjar, pa petnaesta gromila na putu koji postoji iznad Dubova dola; _ zatim se produži ponovo kroz krš i šumu, pa šesnaesta gromila, koja je postavljena na malom kamenitom brežuljku, na mjestu pod nazivom Provala; _ zatim uzbrdo na mali kamenih brežuljak, koji postoji blizu Vučje jame. Taj brežuljak je obilježen i postao je sedamnaestiznak; _ zatim strmu, pa osamnaesta gromila uvrh njive Vodeni do, u granicama sela Brestica; _ zatim uzbrdo, pređe se preko puta i krša, pa devetnaesta gromila, koja se nalazi na Srednjem brdu, u granicama Brestice; _ zatim se strmu prođe kroz šumu, pa dvadeseta gromila, postavljena iznad pećine na liticama, koje idu prema)ezeru, koje se, od rijeke Neretve, završava na tom području; _ zatim se sa spomenutih stijena spusti strmu, prođe se pored jezera koje se od Neretve završava na spomenutom mjestu, iziđe se uz obronak, pa dvadeset i prva gromila, na prostoru između dva šumovita i krševita brežuljka; _ zatim se uzbrdo uziđe na brdo Krstac, koje se nalazi s desne strane jezera, pa dvadeset i druga gromila na spomenutome mjestu; _ zatim se ide grebenom brda, pa dvadeset i treća gromila, postavljena na desnoj strani vrha brda Krstac, koji gleda prema moru; _ zatim se spusti pravo prema moru, pa dvadeset i četvrta gromila, postavljena na mjestu poznatom pod nazivom Mali Sorduk, koji se nalazi na obali mora, i tu se, na spomenutom mjestu na moru, završava prava linija.
1.
U ZA (124 a) Dumboca Zavalla. Naziv Duboka zavala za Zavalu sela Dubroova kod mještana nepoznat.
298
299
REGISTAR
NAPOMENA AUTORA Ovaj 'nad urađen je u Orijentalnom tutu u Sarajevu.
insti-
Dužnost mi je da na ovom mjestu izrazim svoju zahvalnost Akademiji nauka i Umjetnosti Bosne i H-ercegovine koja je materijalno pomogla moja istražitJiCtnjana terenu. Isto tako zahvaljujem se akedmiku profesoru Nedimu Filipoviću, čiji su mi savjeti i stručna pomoć olakšali rad.
'.j
LICNIH IMENA I GEOGRAFSKIH
Abaza Mehmed-paša 21 Abdullah 6, 207, 274 Abdurahrnan-paša 32 Abesinija 65 -Ada Ahmeda Ljutića 87 Ada Donje Varoši 86 Ada Gornje Varoši 89, 205, 271 Ada Reisa i Šaplića 89 Adana 56, 60, 65, 166 Adžemzade Husejin 56 Ahmed I 20, 36 Ahmed II SO, 52, 56 Ahmed-aga 77 Ahmed, princ 49 Ahmed Refilk 23 Ahmedibeg 77 Aiša 21 Ajamora 108 Ak denl.z, v. Sredozemno more Atauddin Ali, Alauddin Sabit, v. Užičanin Sabit Alagići 100 Albanci 46, 98 AlJbanezi 45 Albanija 19, 43, 113, 217 Alečkovac 144, 247, 294 Alebić 125 Aleksinac 47 Alep 65 Ali-aga 77, 141, 244, 292 Ali efendija 77 Alipašin čifluk 127, 231, 283 Alžir 65 AnaJboli 42 Anadolija 23, 61, 65, 166 Angeli, Moriz Edle.n, von 11, 58, 60, 62, 63 Ankara 11,16
NAZIVA
Antunovići 139 Apafi 48 Ara'badži Ali-;paša {Kadi Ali-paša) 50, 54, 56 Arabistan 166 Arabija 65 Arad 31, 51 Arnauti 43 Arslan-aga 203, 270 Asperrnont 35, 48 Ašpergar 89 Aueršperg, Herbert, 87 Austrija 5-8, lO, lI, 20, 24-26, 29, .ro, 41, 46, 49, SO, 6~, 77, 82, 107, 166, 268, 271, 272 Austrijanci 32, 42, 44-47, 49, SO, 54, 55, 58, 59, 81, 83, 99, 268 krov 55 Baoa 131 Babina glavica 90, 190 Babin do 148 Babieha P. 90 Babića potok 90, 190, 259 Bablga Glavica 90 Babi.ga Potok 90 Babina glavica 90, 190, 259 Babina P. 90 Babina 234, 285 Babići 132 Baccoto 92 Bačića ,glavica 150 Bačka 68 Badenski 41, 45, 47, Sl, 62 Badenski, Luldvig 41, 49 Bagdad 21, 65 Bajramdol 227, 228, 280
301
Bajramov Dolaz 123 Bajsun 24, 25, 29, 33, 34-36 Baikota 92, 191, 260 Bakotnac 92 Balatuša 88 Ba~ići 135 Ballkan 33 Baltaoglu M.ahmud-rpaša 60 Banijsko Pounje 86 Banja 140, 244, 292 Banja Luka 8, 42 Banjčeva glavica 90 Baranović 125, 281 Barjanov dolac 127 Basra 65, 166 Basco Grande 145 Basi Razboi 101 Basra 65, 166 Bašagić, Safvet beg 8, 16 Baštra 98 Bat 120 Batočina 42, 47 Bebić 143, 346, 394 Beč 6, 15, 18, 25---30, 32, 34, 40, 45, 48, 56, 78, 80, 83, 84, 1.14, 152, 256, 268, 273 BOOkerek 67, 169 Begej 55, 67, 169 Bejtić, AUja 83 BeOni Mustafa-aga 29 Bela Palanka 46 Belov 50 Benagli 27 Beograd 22, 27-29, 31, 39, 41, 42, 47-49, 51, 55, 56, 58, 60, 83, 166 Berly 62 Besarabida 50 Bihać 41, 93, 96, 97, 103, 104, ~4, 197, 198, 205, 206, 262, 264, 265, 273, Bijača 143, 246, 294 Bijela VI1a1ka132 Bijeli brijeg 130, 285 Bij eli potok 94 Bijela Stijena 35 Bila vlaka 236, 287 Bila glavica 130 Bilaj 77 Bilo brdo 107, 267
302
Bilabrilg 141 Bilobriga 292 Bilođerić 282 Biokovo 136, 137, 240, 290 Biorina 133 Biskupija 119, 120 Bjeleševa dolina 149, 253, 298 Bjelišica 149, 150 Blaćevlć 125 Blasseve Ciuchie 125 Blatče 133, 237 Blato 133, 287 Blato na Cetini 133 Blazla 133 Blažević 125, 228 Bliznica 100-102, 100, 263, 264 Boban 127 Bogdanska 65, 67, 166, 169 Bogdanović, Voznicin Prokopije 62 Bojna 90-92, 190, 259 Bojnik 91, 92, 190, 259 Bolonja 33, 79 Boričevac 98, IM, 195, 198, 262, 265 Borića potok 90 Borova kosa M9, 227 Bosanska Bojna 91 Bosanska Kostajnica 81 Bosanska Otoka 89 Bosanski Novi 82, 85-88 Bosanski Samac 78 Bosco della Corana 100 Bosna 6, 7, 19, 23, 38, 41, 45, 60, 61, 65, 113, 166, 172, 173, 185--187, 201, 202, 217, 256, 270, 272, 274 Bosna i Hercegovina 90, 152 Bosut 5, 68, 77, 78, 171, 185, 255, 267 Bošnjak, Sari Sulejman 20 Bošnjak, Hasan-aga 38 Božić Selo 100 Božić Ivan 47, 55 Božldar 2\35, 286 Bralovci 118, 276 Brandenburški, Fridrih 48 Brčko 41, 42 Bregava 145 Brekovica 97, 194, 262
Brestica 150,254, 299 Brestovac p. 91 Brestovo polje 141, 244, 292 Brestov potok 91, 190, 259 Brezovac 100, 104 Brezovački Lisac 104 Brezovo polje 100, 196, 263 Brezov potok 91 Brnaze 129, 130, 233, 284 Brod 41, 69, 172, 173, 256, 268 Brodska ada 78, 79, 186, 256 Brusa 38, 65 Brušnjača 1:12, 222, 276 Bubreg 147, 250, 292 Bubrig 140, 141, 244, 292 Bucarich 280 Bucua Glanza 89 Budalić 137 Budim 30, 32, 33, 50, 79 Budžak 24 Bugarska 44 Bulečani 89 Bukarić 227, 280 Bukovac 105 Bu'kovlje 94 Bukov klanac 89, 189, 258 Buikov potok 94, 192, 260 Buonvisl 30 Burgas 7 Bursa 166 Bušina 145, 248, 295 Butišnica 118, 222, 276 Buzančića kuk 128 Bužim 82, 84, 88, 89, 188, 1119, 191, 257-260 Caprovita Cossa 103 Careva kamenica 136, 289 Careva kamenica 136, 289 Carigrad 7, 37, 53 Castello Islanje 81 Castello Soko 81 Cazin 96-98, 193, 272 Cebelubina 89 Certn Poglie 287 Cernešt 46 Cernica 141, 244, 292 Cernizza 141 Cernilk 35 Cerovo 147, 251, 297 Cetin 96, 193
Cetina 123, 128, 130, 131, 133~ -135, 231, 233, 234, 237, 238, 283, 284, 288, 289 Cetingrad 96 Cetinovo bilo 96, 193, 261 Cetinska Varoš 97 Cetinske bilo 96 Ceve 89 Cheglevich 1.34 Chetuda Cossa 92 Qhlidand'UlSSa 96 Cio1ut 142 Citluch 142 Ciganski bunar 127, 231, 282 Civljane 121, 225, 278 Civljanska stražna glavica 121, 225, 278 Cobilovc razboiste 96 Coluna 92 Copiruha 105 Cottarich 122 Crna Gora 22, 23 Crnojević, Arsenije m 46 Crkveno brdo 107 Crkvenuša 86 Crljene Sume 142, 246, 293 Crnić 144, 247, 294 Crni wh 103, 106, 200, 266 Crno more 65 Crno vrilo 118, 222, 276 Cruvgliazza Strana 133 Crveni Grm 142 Culpa 104 Cvetanović 86 Cvijanovlć brdo 94 Cvitan 204, 271 Canad 67, 169 CalPljina 145 Ca.porice 131, 132, 234, 235, 286 Caršija 80 Catrnja 102, 103 Caya 89, 189, 258 Cavni.k 89 Cazma 20, 255 Ce'kića ada 87, 88, 205, 271 Celina 104 Celdevo 145 Cemernica 92, 104, 105, 191, 199, 260, 265, 266
303
Cengić, Ali-paša 23 Cerempolje 287 Cermpolje 236, 287 CeI1kez Ahmed-paša 46 Cermandol 131, 235, 286 Cermandoska gradina 131, 235, 286 Cešme, kasaba 52 Ce.Mta 65, 166 Cikeše 137 Cik.luk, Citluk 31, 110, 111, 127, 142, 144, 145, 147, 2H-213, 245, 247, 248, 250, 293-296 Cehajina Ikosa 92, 190, 260 Ceran 88 Civerica, Husejin-aga 171, 222, 276 Čoragina kosa 92 Consovača 89 Cuprija 293 Cuprtlić 47, 61 OUiprillć, Ahmed Fazil Ahmed-paša 24, 25, 40 Cuprilić, Arndža-zade Husejin-.paša 56, 58, 60, 63 Cuprilić, Mehmed-paša 23 CUiPriUć,Mustafa Fazi! Mustafa-paša 36, 43, 46, 48, 49 Cuprtlići 56 Curilo 148 Oulibrk 88 Culumak 89
=
=
Dabašnica, Dabarštica 105, 199, 266 Dabrtna 93, 189, 260 Dabrnja 88, 89, 258 Dabruša 90 Dabrovnica 85 Dalmacija 29, 31, 110, 112, 113, 210, 211, 215, 217, 221, 275 Dalmatinska Brestica 150 Dardaneli 23 Debbag-zade Mehmed efendija 37 Debela ljut 252, 298 Debelo brdo 77, 83, 107, 116, 200, 221, 267, 275
304
Debrecin 51 Degirrnen gečidi, Dejirmen gedschidi 102 Dejlem 65, 166 Deli Husejin-paša 23 De1i Piri -aga 38 Deljbašin razbo] 101, 196, 264 DevJ.et Giraj 46 Derventa 41 Dervrš ..•beg (Gradaščević) 6 Dešt-i Kipčak 65, 166 Dijaribakr 8, 54, 60, 65, 166 Dinarina, Ante 128 Dinarina, Stipe 128 Divuša 86, 204, 271 Dobaristicza 105 Doboj 69, 172, 268 Dobranje 149 Dobretin 85, 270 Dobri dub 139, 242, 291 Dobro Selo 89 Dobrović 138, 241, 290 Dobruhova zavala 252, 298 Dobruhovo, v, Dubroovo Dogramadži Mehmed-paša 83 Dolac 138; 290 Dolnji Vrhdol 241 Doljanin 128 Donja Biiača 143 Donja Gradina 80 Donja Suvaja 105 Donja Varoš 204 Donje polje 144 Donji F'l1kašić 103 Donji Kotari 117 Donji Lapac 98, 103, 104 Donji Satrić 125 Donji Srb 105 Donji Vrhdol 138 Don] i Žir'ovac 91 Darija 47 Dorošenko 24 Drače 145, 295 Dračeva dolina 149, 243, 298 Dračevica 133, 150, 236, 238 Dračevice 133 Draghetta PoJLna 149 Dragovija 143, 146, 294 Drava 34 Drenofče 81
Drenovacz 81 Drenovača 103 Drenovica 257 Drenovnik 133, 236, 287 Drenovca 81 D,r6ŽniJk 97, 98, 101~103, 194, 262. . Drijenovac, Drienovatz 8, 187. Dropu1ićI42, 245, 293 ' Dubica 42, 69, 80,81,' 172, 187, 256, 257, 268 Duboka draga 122, 140, 226, 243, 279, 292 DU/boka zavala 298 Duboki Paronac Tžž Dubov do 150, 253, 299 Dubrava 124, 280,' Dubroovo 149, 298 . Dubrovnik 22,112, ,214' Duga poljana 104, 198, 265 Dukat drače 145 ., Dumače 117, 222, 276, " Dumboca ZavalIa 2~ " , Dunav 29, 42, 47, 48, 50, 54, '55,' 58, 67, 68, 77, 169--<17,1 .' , Diinewald 35 " Duraeh Begovieh 122 Durakbegović 122,226, 27~ Dursun Mehmed-
20 -
Granice bos. pašaluka ...
Fadlulah-aga 77' Fazi! Mi\.1Stafa-
211,
,'!.
Ebu Bekr, ..prvi halifa" 21 Edirne 166·; Egjna 211 Egi!Pat 48, 63, 65
Elči hadžillbrahim.-IPa.§a83" 84,268/0.269; 271-274 Elrnas Mehmed-paša 2&,29, 60' Engleska 32, 49, 50" 52; :61~3, 66, 108, 167, 182,,208, 214 Eperjes 30 Erdedi 41 Erdelj 23,32, 46, 48,50, 51; 54, 56, 58, 67, 7;1,169, '175· Erdut 35 Erim, Nihat 11;'16, 20 Erlau 20,39, 41 Ervenik 116 Erzerum,:21, ss, 85, U6 Es-Sejjid Mustafa-paša 41" Evropa '5, .15, 18, 20,26; 41 ' "
Gabela 31, 110, 142~148, 247, 248, 250,·294.~297 " ' Gaćešin .kla.nać85·' . Gage85-, 264, 270 -", ,,' Gaihm 93 Gai Potravnaoki lU' Gaj, brdo 82,' 85;88::', Galil: 143 " ":; ~ ,.;; Galović .148', 149, 253t: -298.' ,. Galovića lokva' 149:' :', Garca-dol 102 ' Gardun 230, 231,'134, '.285
Garište 143, 247, 294 Gazzazoglu Ahmed-aga 29 Giazurina 123 Giraj, Devlet 46 Giraj, SeLim 39, 44, 45, 54, 55 Glaglav 136 Glamoč 77 Glavice 12B, 231, 283 Glavnić 148 Glavinović 148, 252, 298 Glavnice 144, 247, 294 Glibajić 120, 224, 277 Glina 94, 96, 192, 260, 261, 273 Glinica 91, 94, 192, 260 Glodina 82 Gluhina ada 87, 205, 271 Gluve stine 128, 283 Gnojnica 97, 99, 193, 194, 261, 262 Gnojnice 96, 262 Godinj 138, 241, 290, 291 Godinjsko brdo 138 Gajuni 132 Gojunova greda 132, 235, 286 Gajunova njiva 132, 286 GOkbiJnilg, M. Tayyib 16 Gola glava 136, 240, 290 Gola Plješivica 103 Golo brdo 123, 137, 227, 280, 290 Golobrdo 123 Gologlav 136 Gol.rwbac 47 Golubić 116-118, 221, 275 Golubiieka Plješevica 118 Golubovac 86 Goračić 149, 253, 298 Gorica 144 Gornja Bijača 143 Gornja Glina 94 Gornja Jamnica 85, 88, 189, 257 Gornja Javnica 88 Gornji FIikašić 103 Gornji Kotari 11 7 Gornji Lapac 93, 98, 104, 105 Gornji Saltrić 125 Gornji Srb 105 Gornji Vrhdol 137, 241, 290
306
Gornji Zirovac 90 Gotha 79 Grabačnlca 100 Grabovac 85, 90, 91, 92, 137, 189, 190, 191, 193, 197, 258--260, 262, 264, 290 Grabovica 85, 91, 204, 271 GraJbovj,na 126 Grac 78 Gračac 107 Gračanica 85 Grad Marije Terezije 87 Gradačina 142 Grad~ević, Mahmudlbeg Gradčina 246 Gradina 91, 118, 137, 141, 150, 223, 245, 276, 293 Gradiška 41 Gradište 78 Gradovita kosa 104, 198, Gran (Ostrogan) 28 Grandić 88 Grimani, Davani 221, 275 Grljevac 91 Grmušani 85 Groca Dol 102 GrUJde 288 Gudelj 137 Guga 118 Gunjevac 90, 190, 258 Gvozdansko 84, 88, 89, 91, 189, iai, 257-259
102, 194, 270,
6 142,
265
188,
HaJbeš 166 Haozburgovcl 20 Hadlmović 86, 204, 271 Hadži AM-aga 37, 38 Hadži' Ahmed 222, 276 Hadži Husejin efendija 33 HaJdži:husejinović SaUh - Muvekit 6, 7, 77, 78, 83 Hadžlmahmutović Osman-aga 77 Hadži MUTat 248, 295 Hajsler 31, 32, 47, .49, 56 HajlS:ter 59 Haleib 166 Hali1 274
Halil-paša, namiesnik Bosne 6, 8, 84, 201, 206, 207, 269, 273 Halil-paša, serasker 44 Harnmer 24, 27, 41, 55 Hamzabeg (Erd) 29 Harsan 34 Hasan-aga 84, 203, 205, 270, 272 Hasan -.beg 77 Hasanbegov dolac 135, 238, 289 Hasan-paša 40 Herberštajn, Ivan Fridrih 78 Herceg Novi 35, 214 Hercegovačka Brestica 150 Himmet-zade AJbdullah efendija 33 Hios 43, 56 Hiti, Filip 16 Holandija 48--50, 52, 61, 62, 75, 108, 167, 182, 208, 214 Holštajn 43, 45, 46, 50, 78, 83 Horštan 66, 84, 203-405, 269, 270, 272 Hrastoč U8 Hrastovae 118, 222, 276 Hirastovi 126 Hrastovice 78 Hraštand 241, 242, 291 Hrđevac 89, 258 Hrvace 125, 127, 229, 230, 231, 282 Hrvati 32 Hrvatska 7, 28-30, 88, 89, 90, 106, III, 200--202, 213, 266, 267, 269 Hrvatska Bojna 91 Hrvatska kraj:iđla 268 Hrvenica 148, 298 Huber, Alfons 25, 79 Humci 142 Huremaga Novljanin 203, 270 lfurIijan 98 Hwrj-anski lug 263 Hiurjašnica 100, 263 Husej-in"beg 84, 202, 207, 264, 273 Hutovo blato 146 20*
Ibn Vafi 48 l'bralhim I 19, 21, 22 Ibrahim efendija 77, 86, 261, 271 Ibrahim-han 64, 166 I,brahim .•hodža 141, 244, 29-2 IibraJhim, princ 52 Ilok 41 Imotski 136, 239, 289 Inebaht] 210 Lnocent XI 26 !raJk, arapski, persijSki 65, 166 Irdnovac 102 LrSlka 66, 108, 167, 208 Iisaije 39 Ishak-aga 133, 237, 287 IlSkerletoglu 115, 220 l:shl'bin 81 Istanbul 6-8, lI, 12, 23-26, 38, 40, 42, 48, 50, 55, 56, 63, 65, 81, 166 Istanoglu 85 Istaain 96 IsUlS 73, 178 lšklJop gečidi 100 ~š1Ju,r1ikgečidi 100 ItaHj-a 32 Ivarriš potok 92, 19-1, 260 Ivaniš kosa 93, 191, 260 Ivaniševac 92, 93 Ivanjska 82, 270 Izačić 103, 197, HI8, 264, 265 Jablanovski 27 Jadran 20 Jadransko more 22 JagLikči, Emir 38 JagodLna 45, 47 Jagod.nica 145 JajaQgliu 85 Jaji'Ć 85, 204 Jamnica 88 Jamnik 88, 89, 189, 258 Jankovića staze 135, 238, 288 Janja 7 Jaseničko brdo 144 Jasenov pototk 90, 190, 259 Jasenovac 69, 79, 80, 81, 172, 186, 187, 205, 256, 257, 268,
2n 307
,.', Jasensko 128 JaLS·eIlISIko polje: 128, aai, 28a Javnrl.ca 65 Javn.ik 88,89 Javoranj 85 , Javorn~ 88' jE;dTen~'26; 40, '45, 46,49, se,
55, 56, 60,
65
.,::
Jegen, Osman-paša 39 Jeilići 118":, ,"" ." Jelačić, Stj'epan ..87,' e, Jelov potok. 89 ;, . Jeiov8 gora,' 89; 258 " , Jerusalem 69~,7.3 ' . '",' Jerrerac, '~ljEHil2':143, 293,294 Jezer~; , 126~246, , ., Ježević '1'23 " "' Ježevina 123, 227, 280 ; Jojić 121, 270' joldžić,MustMa-aga f46, 249
r:295': ::'- "
"i'
,
Jonska ostrva 35 " JOI1ga 56 Jovanović, Muhamed 41' .: Jovaš 89 .Jovina pećin'a 102'" Jugoslavija 19; 22,23 , Jurić 128 Jusui(;iliga·'17 .', , . Jusuf, klY;lar~~a~8 i
,i
Kaha 275 ., " Kabi~ovo :razbo.jište, '96,'t9i, 194, 261 Kablići 128 ,, , .. Kačani.k 44; Aa: '," ,'" li Kadi A1d~aša (Arabadti Ali~aša) 50, 5-{,~6:':" .• ,,: KaJdilk:oylu MehnJtid-a.ga.[29, . Kaffa 65, 166 ',', :,""'-:'''''':'' Kagalović 288 ::',: 'l Kalatova glavica H8.,27~" ,< Kalinić,)23,(227" ~8(b :,' ," Kalo .30:" . ,,' " Kameno bi-do i1'7, 221,\'215 Kandij a 22 ~i " Ka.ni~a 29, 4~;,i69".17( ," " ~9Či~a l34',:, I":,, T"::~. K,apetjUlovj,~1iI ~,87" il Kapetanovića brod 87 " ~ Ka.pLruooa 105
>,
308
Kaprara 25, 26, 27, 51, 56, 62 Kara deniIL 166 Kara I·bra'him~aša 29 K-a'fa Mustafa, kalauz 203, 270 Kara Mustafa-
K.ljajdć 85 Knezović 138 KnežJpolje 145, 248, 295 Knin 77, 83, 93, 106, 107, 110, 111, 116-119, 121, 122, 125, 200, 211-213, 221,223,,226, 267, 275--277, 279 Kninsko polje 1'18, 276 Kobila 138, 291 Kobilj8lk 91 Kodža Džafer-;paša 56, 58;' 60 Kodža Halil-paša 50 Kod!Ža Mahmut-;paša 44 Kolijer, Jak<>b 62, 66; 1{)8, isa, 208 Kolkoč v. Klokoč Kolojan 147, 250, 251, 297' Kolojanj 147, 297 Kolon, Kolurn, Kolu.n 92, 161, 259 Kolundžije 117 Kolut 57 Komanda 92 Komor 91 Komoran '27 Konti 57 Konja 8, 56 Kopiruha 105 Kopita 148, 251, 252, 297,29!l Koprivicza Berg 103 Koprivita kosa -103, 198, 265 Kqpriilti Omer ·15,24, 35 Korana 96-100, 102, ,193-195, 197,261-265, 272, 273 Koranski Lug 100, 263 Kordić 85" Ko.rint 30 Korrta 106,199, 266',' Korlal 87 Kornaro 30 Ko.rvLn Matija 20, 33 Kosore 122, 223, 279 Kosović 127, 231, 283 Kosovo 39, 45, 119, 223, 277 Kostajnica 41, 69, 81, 172, ,1&7, 188, 257 '. • Košice 31 ~oštić 128, 283 Košute, 130, 131, 234, 285,: Kotarand 85, 88 Kotaraši 118
Kotarević 122, 227,·279 Kotari 117, 221, 275 Kotezi 140, 243,' 292 Kotor 23, U2, 214,'215 Kovačević 85, ,204, 270 Kovačić 118, 119;222, 276 Kovilj 58 ' Koeica 138, 139,242, 291 Kozjaik 120, 1,21~223-",225,277, 278 ~'i Kra!lđeva Velika 3S, , Kravić 123' Krbavsko polje 104 Krč 123, 227, '200 .' Krčevina 1'Z, 146, 229, '249,296 Kremen 206;~,:273' , Kreševlja-kov.ić, Hamdija aO,; ,117 ;-, ',' Kreta 22, 23, 24, 40, 65 Kreutel, Rihard 28, 29 Krim 44: 45:55' "> ' K~imlja'~i ,i7, 54'"" Krit 6, 113, 166, 217:;' Krivača 145,248i29~ Kriva draga 124, •228,280 Kriva:Palan:ka lt4 ~I1ivaj.a 93, ,~92, 2,60 Krivajski lurg94··. Krivošije ; 85, :2{)4,' 270" Križ 128 .' , KI1ka 117-119, 223,'276 KI1kić 119" "' , Krndija 94 Krn.ja;duta,· 'Krleduša 96, 19,4, "262', " Kroj 48,<,.. Krstac 143, 150.' ~54,;299, ' Krstacdol 124, 228' Krstače 124, . :;' , Krstina 143, 206·: :; . ~ Krstine 247, 294 ' Krstinja 272 ;;,'; KrugLjaćka;,·strana: 133,,~:l Krupa 146,'249,,',296; , ,':-.-, Kruščica 139,.?~,. 291:,,' ,i Kruška 139 c-' KržeLjj 13'1 O'! ',:, , KtičUk Džafer-paša-Bu , • ,;Kudus 165,.,179,; ,': .,,; '; Kuk 104,19,8, 2~ Kuka vica 2()4, 270 I
"
),
309
Kuklac 236 Kula 98, 125 Kulen-Va!lrof 98, 104, 198, 265 Kuletina 128 Kulun v. Kolon K.umanoV'O 44 K~irovo 105 Kuplruha 105, 199, 266 Kupp:i Ruha 105 Kuprovi.ta 103 KW'dhsta.n 65, 166 KuriJo 147, 2911 KUII'ja.§nica 92, 191, 259 Kurtova kosa 94 Kusac 107, 200, 267 KUlSs&o jezero 107 Kušbić 232 Kiltillroglu, Bekir 35----'37,40, 42
Lago, Ivan 120, 224, 277 Lahsa 65, 166 Laka 120 LaIichina 147 Lailić 147, 251, 297 Lapac 98, 104, 194, 198, 262, 265 Lapačko polje 104 Ledenica 118, 222, 276 Lefkada 108, 210 LeilpzlJg 25, 79 Leslkovača 45, 144 Lesli 29, 30 Leopold I 25, 26, 31, 34, 40, 41, 45, 48, 49, 51, 52, 57, 62, 65, .73, 7~0, 167, 178 Lepant 109, 110 Limnos 23 Li(pa 41, 48, 49, 54 Lipova 67, 169 LLpovac 101 Lisac 104, 105 Lišnička ada 87, 205 Livanjsko polje 34 Livno 42, 77, 128 Lokvica 149, 253, 298 Lopašlč, Radoslav 78, 87 Lqpata 148 Lqpuše 119, 120, 223, 224, 277 IDpu'Ške stijene 1019,223, 277
310
Lopuško brdo 119, 223, 224, 277 Lopuško jezero 119, 223 Lorensšd, Karlo 28-30, 32, 34, 42 IJUibna 189 Lučane 126, 230, 282 Lug 122, 169, 279 Lug.oš 48, 49, 54, 67 Luj XIV 34, 41, 57 Luke 117 lJuikač, Radan 203, 270 Lunbardendk 93, 101, 104, 192, 196, 198, 260, 264 Lužni dolac 137, 241, 290 Lulmi Gudelić 137, 241, 290 Lužn',jalk 137 Lužnjaci 137 Luxni Dola.z 137 Lješni&a ada 87, 271 Ljuma 43 LjUbina, Ljubi.na 85, 89 204, 258, 270 ' LjUlbočeVlO136, 240, 290 Ljubovilk 150, 253, 299 Wubumto polje 140 145 Ljut 133, 236, 287 ' Ljutit, Ahmed 205, 27,1 Madrid 20 Mađarac 93 Mađarčevo brdo 93 Mađarska 65, 166 Mađari 25, 32, 45, 7,1 175 Maglaj brdo 133, 236: 287 Magreb 65, 166 Mahmud-aga 77. 203, 270 Mahmud""paša 54 Mahmudbegović, Mahmud-paša 40, 54 Maicen 29 Makarska 133, 137 Maks Emanuel 41, 48 Mala Bojna 91 Mala Dabrnja 88 Mala Kladuša 94 Mala Mlaka 37 Mala otoka 87 Mala Popina 105, 106, 199, 266 Mala Zaba 148, 252, 298 Malahovskl, Stanislav 62
Mali Kozjak 120 Mali Motokit 140, 243, 292 Mali Prolog :142 MaH Sorduk 151, 254, 299 Mali Zlatac 132, 235, 286 Malkotenti 25 Malkovce 228 MalohariCa 129, 232, 284 Malora 129 Malorić 129 Maltepe 8 Maljkovo 124, 280 Mandić 284 Mandić. Sahin-aga 129, 233, 284 Marevich 121 Marojević 121, 226, 279 Marovac 121 Marsilji ,Ferdinand 33, 62, 78. 79, 81, 98, 188. 194. 257, 262 Maševina 100, 196, 263 Matas 125 Matija, v. Korvin Matija Matica 141 Maunović, Omer 222, 276 Mavrokordato, Aleksandar 62, 63, 40, 41 Mazin 93, 104, 105 Mazinska planina 93. 104, 265 Mazgeće staze 134, 288 Mečić 123 Medina 64, 165 Medveđak 107. 116 Medvep;ia glavica 116 Medvidija glavica 78, 107, 116, 200, 221, 267, 275 Meduražje 103 Mehmed IV 22-28, 33-36, 43, 48. 49, 52 Mehmed efendija 77 Mehmed han IV 8 Mehmed""paša 40 Mehmed Osvajač 56 Mejačka draga 124 Meka 64, 165, 275 Meljača 129 Metla 85, 89, 189, 258 Merzifonlu hadži Ali-paša 50 Merzifonlu Kara Mustafa-paša 24 Mešić 123, 227, 280
Metaljavi Dolacz 107 Metiljavi dolac 107,,267 . Metiljavi dolac 200 Metković'14~~143, 147, 148, 150 Mihajlo 78 Mihočević 139, 242 Miholjača 231, 284 Mihovija 242, 29.1 Mijedrazi 85 Milanovača 144, 248 Milanovačka gradina 295 Miloševica 143 Miočević 139 Miočevići 139 Mioljača 129 Miov.ija 139 Mirković 118 Miškovića vrh 106 Mitrevich 139 Mlada 145 Mlađan 86, 271 Mladenović 204 Mlečani 22, 23, 30, 31. 35, 56 Mletačka Republika 5-11, 24, 29, 50, 62, 63, 77, 107~110, 112-116, 209-21.1, 214, 216 218, 221, 267, 275 Mlinarische Briicke 102 Mlinski prelaz 102, 103, 264 Mohač 34, 35 Mokra polja 86 Moslavina 20 Moldavija 26, 29, 41, 43. 50 Moma 136 Monte Gliubovich 150 Monte Orah 140 Montekukoli 58 Moreja 35, 108, 110, 210, 211, 217 Morejska ostrva 113 Moriš 67, 68. 169, 170 MoroV1ić68, 171 ' Mosul 65, 166 Mostar 145. 248. 295 Motokit 139, 140, 243. 292 Mramor 141, 244. 292 Mrakovica 102 Mrkonjić-Grad 77 Muhamed 49, 55, 64, 76, 165, 183 Muhamed han 64, 166
311
Munkač 31, 47 ' Murat 39, 145 Murat III 19 MUTat IV 21 Murat-aga 203. 270 Murat efendija 77 Murselagić 122, 226, 227, 279 Mustafa I 21 ' Mustafa II 36, 38, 42, 52-58, 60, 61 Mustafa-paša '56 Mustafa, princ 43 Mustafa, suItan 6~" 166 Mustafaga 296 . , Muša 130 Mutnica 85, 206, 272' Mutnik 272 Muvekit, v. Hadžlhusejnovlć Salih -.
t
Nabi efendija 63 Nadin 22 Nadastl 25 ' , -Nadban 243 :Nadban'ja 140,292.' N'ebljusi 103 Neretva 145:'146.150,248;295, 299 : ,'" < ','.',' Neum 148i Neum-Klek 5, 15(}',151 Nevesinje 56 Nicolina Glavica 89 Nijemci' 32' " Nikolica 138, 241, 290 ' Nikolin klana'c 89. 189, 258 Nikolina Klanac 89 Nikolina kosa 90,' 189, 258 Niš 4.2;'43,45-47 ' . Nizozemska 66, 112 Nojdorf 30
NojhauselBn
. ','
Nova Sela 132,143,' 236;'287 Novak, Grga 2Q .' ' Novi 8~,9, 69; 81.--88, 112, .172. 188, 202;' 20(207, 257; 267, 271, 273 " ,, Novi-i atik 82 Novi-i džedid 82 Novi, Novi. 82--:e4, 188,' 201:203, 257. 26~270 Novo Brdo 45
'312
Novoselac 121 Novoseli 132 , Njemačka 65: 166 Njivetine 126 Oblaj92, 93 Ogračnica 85, 204, 270 Ograda 135 Ograđenica85, 135, 238,239, 289 Okruglica 148 Omer, drugi halifa 21 • Orah 140, 244, 292' Orahovica 86 Orahovo brdo 134, 237 Orašac 104, 265 Orašnica' 118, 222, 276 Orhonlu Džengiz 50, 52, 54, 55 Orahova glavica 134 Oršova 42, 43,' 47 Osijek 30, 35, 48 Oskorušna glava 135, 239, 289 Oskorušnica 149 Osman II 19-21 Osman. silahdar-aga 77 Osman, treći 'haI.i:fa 21 Osman-aga 6 Osmanagić 129, 232, 284 Osmanlije 18; 26, 33 Osmanska Carevina 5, 10. 1517, 19-21, 23. 25,26, 28, 29, 33, 35, 38, 40, '42, 43, 52, 53. 55, 56, 61--'-63. 73, 77, 81-83, . 10Q,108, 116. 120. 152. 20~ 212, '2,14, 215. 219, 243. 267. 268 . Ostrovica 22, 77, 104 Ostrogon 30, Ostrožac 97, 98, 194, 206, 262, 273 Ošpurganova ada 86. 204" 271 Oštra glavica 120 Otišić 123;' 125, 228, 229, 280, 28:1 Otišićka Dubrava 124, 228, 280 Otoka 145, 248, 295 ' Oton 107. 200 Otonsko bilo 107. 200.267 Otonsko brdo 107, 200 Otrić 142, 245, 293 Ottingen, Vcilfgang 62
Paget, Viljem 62, 63, 66, 108, 168, 208 Pakrac 35 Paladin 126 Pale 137, 240, 290 Pančevo 54, 55, 58 Panjajoti 40 Papratnica 139, 243 Paraćin 47 ' Parkanj 28. 32 Passagio del Molino 102 Pašići 107 Paškula 130 Pavatović 138, 241, 290 Pavića greda ,132 Pavkovac 85, 204, 271 Peć 40, 96 Peći 193, 206, 272 Pećigrad 96 Pejčinović, Petar 16 Pelkovac 141, 244. 293 Peloponez 29, 39, 50 Perković 132, 226, 287 Perkušić 132 Pernik 206, 272 Persija 20, 21 Persijanci 20, 21 Peruča 122, 123 Petar Veliki' 55 Petnehazi 31 Petrinja 20. 81 Petroci31 Petrovac 206, 272 Petrovaradin 41. 51, 57, 58 Petrova gora 272 Petrovića vlake 124 Pikolomini 42, 45 Pirot 39, 45, 46 Pisarevo polje 117, 222, 276 Pivnjaci 87 Plavno 106 Flazrtik 143. 246, 294 Plazović 125. 228, 281 Plesnicza 100 Pletine kamenice 246 Plindenburg, v: Vfšegrad na Dunavu Plišlvica 282 Putna kamenica 294 Plovdiv 46 Plieštvica 103,' 104, 118, 197,
223, 230,265. 276 Počitelj 56 Pod 122, 226, 279 pod Cozzorischi 122 Podmoć 139, 242, 291 Podoldja 24, 29, 50, 67. 169 Podosoje 123, 227, 280 Podstinje 127, 231,283 Podstinjska greda 231, 283 Podtravniče 228, 229 Podunavac 85 Podvornica 224. 226, 279 Podzvizd 89, 94, 192, 193, 260, 261 Podzvizdska rijeka 94 Pogani do 136, 289 Pogani dolac 136, 239 Pogledalac 103, 197, 264. 265 Pogledalci 103 Polača 120 Polant 56 Poletica 289 Poletić 136, 240 Poletnica 136 Polica 132, 148, 251, 297 Polić 141 Poljaci 20, 24, 30, 62 Poljana 104 Polj ce 132 Poljice 132. 226, 281, 287 Poljska 8, 24. 26, 29, 50, 61-63, 109, 113, 115 Ponikle 94, 192. 260, 261 Ponikve 94 ' Ponor 94, 124, 228, 281 Popina, klanac 105, 199, 226 Popistak 105 Popistjak 105 Popištak 105 PopovićTšfl, 252, 298. Popovića ježe 135, 239, 289 Popovići 135 Poprečne njive 139, 242, 291 Popuštak 105, 106, 199, 266 Porta 15, 18~ 19. 29-31, 33. 40-42, 44, 50, 53, 55, 61_63, 84, 112 Posaviha 6 Postinjska greda 128 Poštak 105, 106 Potravlje 123, 124, 125. 281
313
Potravnički gaj 124, 281 Poujoulat Baptistin 25, 27-30, 32, 33-36, 42, 43, 47, 49, 50, 53, 55, 58, 59, 60, 62, 79 Požega 35, 185, 255 Pračja 210 Pra.patnica 139, 140, 291, 292 Prekorica 122, 226,' 279 Prelog, Milan 28, 35, 41, 49, 50 Prelovac 222 Preveze 109, 110, 210 Prirbi1ić 93 Pribudić 107, 267 Prisoje IaI, 235, 286 Prdština 43, 45 Privrilica 100, 195, 263 Prfvorac 139 Prizren 43, 45 Prokopica 141, 293 Prokuplje 45 Prolog 142, 245, 293 Prosik 135 Provala 150, 253, 299 Provalija 150 Pruščak, Hasan Kafi 16 Prvakova glavica 139, 242, 291 Pusti kuk 135, 238, 288 Puškarica 129 Raba 124 Rabata, Jostp 78 Rabillovo r. 96 Rabinja 94. 96, 192, 193, 261 Rabutin 56, 59 Rača 78 Račanska ada 78, 186, 255 Radač 90 Radačke Ravnice 90, ·190, 258 Radašnica 90, 189, 258 Radež 150 RadHjevac 117, 222, 276 Radivojeva ada 87. 205, 271 Radivojeva jaruga 146, 249, 296 Radkovac 136, 289 Radljevac 117 Radobilja, župa 133 Radoblja 133, 135, 237, 238, 239, 288, 289 Radobuglia 133 Radoč 90
314
Radojev lug 146, 249, 296 Radojica dolina 85, 204 Radonića glavica 90, 190, 259 Radov lug 146 Radovanova kosa 100, 195, 263 Radovich 85 Radović 85, 88, 89, 189, 257, 258, 270 Radvik 85 Ragib efendija 84, 202, 203, 205, 207, 269, 272, 273 Rajna 32, 42, 48 Ralklka 65, 166 Rakovac 196 Rakovica 101, 102, 264 Rakovičko polje 101, 102, 196; 264 Rami Mehmed-'P8Ša 62, 63, U5, 220 Raskršnica 141, 244 Rasova 120 Rastoca 120 Rastok 140 Rastovička ada 186, 256 Rastovizza 78 Rasuha 120, 224, 278 Rasuva 120 Rašćane 138 Rašid 11, 56, 59, 60 Rm§kovirći H 7 Ratkovac 240 Ravna poljana 116, 221, 275 Ravna Mdjodra~a 136, 239, 289 Ravna vlaka 135, 288 Ravnice 90 Ravnička ada 86, 87, 204, 271 Ravni kuk 136, 240. 289 Ravni Popuštak 106, 199, 266 Ravni Poštak 106 Razlivci 129 Redlich. Oswald 26-32, 34. 41--43, 45---55, 57, 5~3, 79 Redžeb-aga 77 . Redžepovac 91, 190, 259 Redžinovac 91' Redžep-paša 42 Regensburg 32 Reis 204, 271 Rijsvijk 57; 61 Risan 112, 214 Rivina 128, 282
Rivolo di Isahin 93 Rodenizco Polle 100 Rodos 42, 63, 65, 166 Rojnak 106 Rojska 91 Rotni dolac 143, 247, 294 Rovdsca 91 Rudeničkopolje 100, 101, 196, 263 Rudnik 143, 246, 294 Rudnjak 143 Ruinac 106 Ruja 102 Rujnak 106, 200 Rujska 91, 190, 259 Rumelija 23, 39, 61, 65, 108, 1110,166 Runade Glaniza 106 Runava glavica 106, 200 Runavica 102, 197, 264 Runja Glavicza 106 Runjak 106, 266 Runjina ledina 128 Runjino jezero 126 Rusi 55, 62 Rusija 8, 24, 61----63 Ruvisca, Ruviska 91 Sabit Alauddin, v. Užičanin Sabit Sageaizno Poglie M7 Sa'id, pokrajina u Egiptu 48 Salrh-aga 77 Salzburg 32 Samardžić, Radovan 27, 29, 34, 49, 50, 58-61 Sami, Semsuddin 63 Sa na 87, 205, 271 Sajmište 101 Sarajbosna 185. 221, 275 Sarajevo 7, 8, 16. 22, 60, 80, 133, 145, 255, 275 Sarbović, Radojica 203 Sarzodol 102 Satrić 125, 229, 281 Satrićka lokva 125 Sauer, Gvidobald Maks 71l Sava 5, 41, 68. 69. 77-.80, 171166, 205. 255, 267, 272 Savoja 5<1 Savojski, Eugen 34, 42, 57----62
Sazinska kosa 94, 192, 260, Sazinsko brdo 94, 192, 260 Sax, Karl Ritter, von 27, 43, 49, 50 Segedin 54, 57 Seidl-zade Mehmed-paša 7 Sejj4d Fejzullah efendija 38, 52 Seličino kućište 118, 222, 276 Selim Javuz 56. Selina 124, 228, 281 Selišće 97, 101, 116 Selište Gnojnice 96 Semich 142 Semić 246 Semij 142. 293 Senta 58, 59, 61, 142 Seoci 142 Sepaltura di Isahin 93 Sertoglu, Midhat 15, 20-24, 49, 50, 53 Seybt, Julius 79 Seyyid Mustafa 15 Siget 42 Sighanska Glavdzza 137 Sijavuš-paša 35-37 Silahdar 39 Siljanska glavica 137. 241, 290 Siljev brig 137 Simbracove stine 126 Sinj 31, 34, 110, in, 123-130, :132-134, 211-213, 230-236, 280, 282. 283-285, 287, 288 Sivas 65, 166 Sjekose 147, 250, 297 Sklop 100 Sklopski prelaz 100 Skoplje 43, 44 Slabinja 81 Slana voda 122, 227, 279 Slani potok 122 Slankarnen 49, 50, 58 Slavonija 7.35, 269 Slavonski Samac 78 Slubin 81, 187, 257 Sluin 100 Slunj 93, 96-98, 100, 193, 261, 273 Slušnica 93 Smederevo 47 Smederevska Palanka 47
315
Smičiklas, Tade 86 Sobjeski, Jan 24, 27, 28, 57 Sofija 44, 45, 46 Sokolović, Mehmed-paša 18 Solnok 31 Soko 81, 187, 257, 268 Sridorich 1118 Sorducz Mali 151 Split 23 Sporo polje 143, 246, 294 Srb 43. 105, 199, 265, 266 Srbi 43, 46 Srbija 41 Srbski klanac 105, 106 Srdorik 118 Srebrenica 42, 105 Sredimir 149, 253, 298 Sredgne Bardo 150 Srednje brdo 150, 254, 299 Sredozemno more 65, 110, 2H Srem 74. 167, 171, 185, 255 Sremska Rača 78 Sremski Karlovci '5, 15, 40, 62, 77, 152, 267 Sridorik 118, 222 Srkulj, Stjepan 5, 9. 10, 78, 81, 85, 89, 90, 91, 92, 93, 9,6, 100106, 107 St. Job 31 St. Zorzi 137 Stanić 85, 204 Stanić Polje ,88 Stanište 92 Stanojević, Gligor 22, 24, 31, 34 Stara cesta 103 Stara Gabela 247, 294 Stara Ostrovica 104, 198, 265 Stara Stražbenica 9,0, 190. 258 Stara straža 116 Stari Jasenovac 80, 205, 272 Stari Novi 82, 83, 84, 203, 268271 Staro Selo 93 Staze 134 Stilje 139 Stipurinovića okruglica 148, 252, 298 Strazbena G1avizza 133 Strazgna glavizza 121 Stražbena glavica 133. 236, 287
316
Stražbenica 90, 190, 199, 258, 266 Strmica 117 Struge 85-87, 145, 271 Sub ašina njiva 131, 235, 286 Sućeska, Avdo 22 Suha otoka 87 Suhač 126. 230, 231, 282 Suhanac 88 Sulejman II 35, 37, 38, 4()'-:-47 , 49, 53 Sulejman-aga 37 Sulejman-paša 29, 34, 35 Sulejman Veldčanstveni 25, 26, 56 ' Sulejman Zakonodavac- 19. 52 Surdup 151 Surmeli Ali-paša 51 Suzići 90 Svatski pod 149, 252, 298 Sv. Đorđe 241, 290 Sv. Gothard 24, 58 Sv. Ilija 139 Sv. Jure 137 Sv. Mihovil 131, 231, 234. 285 Sv. Rok 142 Sveta Gora 39 Sveta liga 26, 29, 41. 63 Svilova glavica 116, 221, 275 Svinjarica 146 Szlubin 81 Šabac 41 Šabanović, Hazim 7, 11, 16 Sadić, Cazim 9 Šahin Mustafa-aga 28 Šahin Mehmed-paša 54 Šahdnov grob, mezar 93. 191, 260 Šahinov potok 93, 260 Šainovac 93 Šainovići 93 Šam 65, 166 Šaplića ada 87, 205, 271 Šarbović 270 Šarčev do 102 Sarčodol 102, 197 Šarojević 270 Saronić 129, 232, 284 šarošoatak 31 Šarović, Radojica 270 šarvaš 31 '
Satonef 49 Šebeš 67, 169 Šehrizor 65, 166 Šestića ada 88, 205, 271 Šibenik 22 Šilović 125, 229, 281 Šflovića lokva 125, 229, 281 Simrakove stijene 126, 230, 282 Sklopski prelaz 195 Škotska 66. 108, 167, 208 Šktilja 141 Škuljsko brdo 141, 245, 293 Šlik, Leopold 62 Solto 128 Spanija 32, 52 Špijević, Jure 222, 276 Štaremherg, Gvido 41, 47, 48, 56, 59, 62 Staremberg; Rudiger 57 Štip 43 Štratman 32 Štulić 138, 242, 291 Stu~Hć 100 Stur1ički prelalz 100, 195, 263 Švica 102 Šulc 30 Šuplja stijena 150 Šušnjevača 127 Tadić 88 Talman 78 Tatar Varoš 96 Tatari7·2, 75, 116 Tavani 92 Tavija 81 Tavrln dolac 135 Tekeli; Imre25, 2.7, 30, 31, 43, 46. 47 Tekeli, Stefan 25 Tekflirdag '7 Tekirdagli, Beknl Mustafa~paša 40 Temišvar 7, 50-52.54'-56, 58. 60, ·115,67,' 166. 69,170, 201, 268 . Tanedos 23 Ternovi 100 Teufik, M. 23 Tih'aljilia 145 Tisa 32,'5840, 67, 68, 77, 169171
Tisovac 85, 86 Tisovica 85, 204, 271 Titel 51, 5i:l, 68 Titova Korenica 103 Točilo 126, 281 Tokaj 30 Tomić, Jovan 39, 40 Topal Osmari-aga 203, 270 'I'opkapija 8 I Topolje 118. 119, 222, 223, 276, 2J7 To§ić 124 Trebižat 142, 145, 248, 295 Trepetljikovac 103 Trilj 130, 131 Triljska skela 131, 234, 285 Tripolis 65, 166 Trobichia Giaz 293 'I'rogrla 144, 247, 295 Trogrlići 135 Tropića jaz 244. 293 Tržac 96, 97, 100, 193, 194, 262, 272, 273 Tundža 54 Tunis 65, 166 Turci 15, 20-30. 33-35, 39, 40, 42-52, 54'-57, 59, 62, 79, 81, 83, 86, 152 Turhan 28 Turić 120. 224, 278 Turjaci 130, 284, 285 Turjak 233 Turska 19, 23. ,41, 107 Turski rep 151 Tvrda draga 124, ,228,281 Ubovići 119, 277 Udbina 103 Ugarska' 25. 29, 30, 35, 41, 42, 5()'-:-52,57, 58 Ugljane 13,1, 132, 235, 23,6, 286, 287 Ujevdć, orin 141 Ukrajina 24. 50 Ulcinj 56 Una 9, 41, 68. 69, 77-'-82. 84= 87, 89, 104, 171. 185-187. 204, 205, 255-257, 2?()'-:-272 ' Ungvar 31 : Unjka 103 Urvenica 252 i •
317
f Ustić draga 124 Uzunčaršili, Ismail Hakki 20, 21, 23-25, 27, 33, 34, 3&--38, 40, 44, 49-57, 59, 60, 62, 63 Užičanin, Sabit 7, 185, 221, 255, 275 Vagnazza 140 ValentiĆ8 pod 132, 235, 286 Valentin-Podi 132 VaLpovo 35 Valjevo 42 Van 65, 166 Vanjača 140, 292 Varda 146, 147, 249, 250. 296 Varcar Vakuf 77 Vardo inferiore 138 Vardo superiore 137 VamiJs:pargne 120 Vašvar 24 VaJbikan 32 Vatrenjaci 86 Vego, Mrko 133 VeUka Bojna 91 Velika Dabrnja 88 Velika Kladuša 94, 272, 273 Velika obala 109, 110, U3, 210, an, 216 Ve:lika otoka 87 Velika Popina 93, 105. 106· VelIka Rusava 134, 237, 288 Veliki Kozjak 120 Veliki Lisac 104 ,198. 199, 265 Veliki lug 145 Veliki Motokit 140, 243, 292 Velikii Prolog 141. 142 Veliki Varadin 31, 49, 50 Veliki Zla1a.c 132, 235, 286 Venecija 8, 11. 20, 22, 24, 40, 61, 63, 1,16. 148, 200, 212 Verstov potok 91 Verziperni 120, 224. 278 Veterani, Fridrih 45 49, 54 Vidakova glavica 116 Vidića Piket 129 Vidin 43, 47 Vidorija 87 Vidor.ijska ada 87 Vijenac 1:19,277 Vildenštajn, Ivan Josip 78 Vilene ploče 141
318
Vilin klanac 106, 200, 266 Vilina ploča 149, 252, 298 Viljem III 66, 108. 167 Vinac 224 Vinalić 122, 279 Vinarić 227 Vinogradac 149, 253, 298 Vinograci 149 Vdnogradi 86 Virovitica 29, 31 Virstov potok 190, 259 Visoka lokva 104, 198 Vissoka Loqua 104 Višegrad na Dunavu 29, 31},42, 79 V~ići 145, 146, 249, 295 Vitorog 103 Vitrenik 135 Vlaka 124, 135, 149, 238, 253, 288, 298 VI~a 41, 49, 50, 57, 65, 166, 169 Vodena glavica 137, 241, 291) Vodeni do 150, 254, 299 Vodica 126 Vodmon 59 Vojač dolac 138 Vojnić 130, 272 Voumza 126. 230, 282 Vwnik 146, 249, 296 Vrana 22 VraževIt .198 Vr,ba 137. 139. 241, 290 Vnbica 139, 242, 291 V~n Most 272 Vrgorac uo, ui, 136. 138-142. 144, 212, 213, 239. 240, 243, 245, 289. 290, 29.2, 293 Vngorčani 140 VTh planina, Vrh planine, Vrh Platina, Vrhplanina 91, 190, 259 Vrh Plješivice 103, 198, 265 Vrh Rudeničkog polja 196, 263 Vrhdo Donji 137 Vrhpolje 85 Vrilla~a 131, 235, 286 Vrlsto Potok 91 Vrlika IlO, 111, 118. 119. 121124, 212, 213, 223, 225--228, 227-280
1
Vrnograč 91-94. 191, 206, 272 Vrpolje 118 Vru.takI38,242 Vrževit 103, 265 Vučevija brda 224 Vučin 35 Vučine 141, 245, 293 Vučja draga 130, 233, 234, 285 Vučja glavica 121, 225, 279 Vučja jama 253. 299 Vučje brdo 120, 224, 277, 278, 295 Vučje jame 150 Vučji brod 145, 249, 295 Vučji do 137, 290 Vučković 124, 280 Vukić 290 Vukića dolac 241 Vukov most 280 Vukovar 35 Vukovića most 123, 227 Vulića greda 126 Wien 11
Zarković, Krujica 270 Zavala 150 Zavalje 103 . Zavojane 139, 242, 291 Zeković, Krujica 270 Zekuljić 139 . Zelenika 246 Zelenikovac 142. 293 Zidina 911 ZLnkeisen 42, 56, 58 Zobanovina 127, 231, 282 Zrin 85, 86, 204, 271 Zrinska, Jelena 31, 47. 49 Zrinjski 25, 86 Zrinski, Adam 50 Zrinski, Nikola 50 Zrmanja 107, li17, 267 Zrnačko vrilo 125, 230, 282 Zulfikar efendija 40, 41 Zulkadirije 65, 166 Zveč 142, 245, 246, 293 ZvJjezdina 146, 147, 250, 296 :lvonigrad 200, 267
Začasna 185, 255 Zadar 8, 20, 22 Zadvarje 31, IlO, 111, 129, 132~140, 212, 213, 233, 237, 238, 240. 284, 288, 289 Zadvarska ljut 135, 139, 289 Zagreb 5, 19, 22 Zagvozd 137, 241, 290 Zahirović 84, 204, 270 Zamlača 86. 87 Zakišla iuo, 211 Zaković, Krujica 270 Zarković, Grujica 203 Zalug 144 Zaluško jezero 144, 248, 295 Zal'lllZi144 Zarglizze Summe 142
Zvorndk 41, 42. 185 2aba 147, 148, 252, 297 Zaibljak 67, 169 Zagrović 117 Zarković, Grujica 270 Zeljeva 103 Zeljevski put 103, 198, 265 Zeževica 135 Zirovac 29, 89. 93 Zirovnica 85, 204, 270 Zitva 19, 39 Zujino polje 106, 200, 266 Zuljević 126 Zupa 137, 239, 289 Zupa - Krstatica 137 Zupanj,a 78 Zu.panjska ada 78, 186. 255
319
E R R A T A stra na
r ,
,
.
..
o.
...
...
red.
boeba. da.
sloj i
slOji
. ~ Jj.,.L,a
;~
105
-1'"
1b b
-45
166
~7
169
r
171
3
171
16
172
6
~
114
8
~..,b
175
.3
~.,k
11'
3
. :+
11;
6
~w,
k~
~75
-12
J:J;; .t,1
.:J~~\
178·
8
~18
1(,
118
1,7
21·
~I ·r '. ~..c.;...l. _..<
••
~I
i j)~L,
lO
~t:l
~~
ff
~~
..
~~
'"
-
.~~
-,
~
..
1
1
118
-~
.~
~)~\ .J.....L,O
~..r-
~~
.
14'
.
~
~~
.
...:.L.).J\.-I
-
-
~ ~
-L.,U.). _ tr"""'
321
sira.na.
rec:L
178
48
u.l(-
<»
...
1~8
~9
1H
..3
~1~
6
119 .
1
\I
b~"pJ
195
1;
196
~1
o~.?1
~..(.!~I
19&
.04
o~.}1
19"
-'14
-,'.6'
~~";'l
{)~L11
" .)....-:JL. o:
1..5':
191
11
:~
..L..i.o
191
18
4J1y
~.!;j .
101
~9
~-'.J
207
10
..,..l;J~.) .i....4:.: .
-,J..t
lO
119.
4f
~
119
19
e:
,,~
'l.01
·1'
201
.1&
2.°1
18
-1
-'.(1
••
'~~L_ '!.J ••
~J
~bJ
..JJ. ~..L.!~I
.3
190
-10
.··.b~.}l
'190
12
·U~..>-J.,1
O.u~JI
-192-
1
.AA!J>
eU..
,
-19~·
' •.
e
-10
.JJ'.
~
.~~J
49~· .
'"
~~
194
5
.u;,I
.-i 94'·
5
322
~~.:
..
6~!.,b1 .-
~,)
6~.)
,
I
~
uc>-
b..L.! !.,bI .
o)
10&
.flf
2.0 &
-1&
":
J.li.
6~i»1 ~'.~...~
108
~
.-
,,~tkl ~. ~~:
,
~
1&&
19~
~
6~J
1~9·
-1&'2.
9
~
~
~~i·
'19'
~ ~
..J\ZCJ
~
a4
sfoJi
O~
{).~.J
treh4
reJ
strana.
tr:ba. A4. dC)j~
.toji
.~
..
jy.a
J~
j~
,
~~'
.u~1
~I
..
.~.)lo
2.0g
,
21'
r
~!JI
21'
8
.~.?
~, .. ..
..
.)...9~
.}.J~
~I..
J~
.
..
- .u .)lo ,
- ..
~I
~G'
4~ 323
t "1. DCl
~toj\.
uet.
$b-~nQ.
. 21&
9
jJ
119
9
\fi
123;
.s i r 'lll.a..
~
j.,.b
~
eh ~\oj;
.JI?
j.,.ik
I·
43
t.5..J l{J.
~.J~
b~L
U, .
"'
~L
22'
1&
2,50
I~
U.-\,)L,;
2.32 .
'11
cb-.~c)
2b5
8
.u:.o.J~
~J~
23"
-40
Y -:J-,'
~
u.
J
. ~J);
23'
4
j.J;
9
~-'~
2.25 '11.5'
131 .
,
,
2.3.8 '
-1-1
13!}
2
24D'
9
1c~"
A-i
324
W,
-1
,O~
Jf
~~
~;; 't
~~.~
~
~-,.f
';~-'f
..
-
\'
O~)~
~~,:J ~\
s toj i.
rEd. 16
~
242
1&
~..I..~
,10
2U
1
~~ -:
jjJ
*~~
~)u. \'
~
tr~
-.L.L. .r,
2~7
(,
2'18
8
tit;
16
2;2
-1
.lSZ
1~
~~~
2.52
11-
~.J
2.'~
1
~-'-f
. ~I
~
,
~
.
~
stoj i
-c,
..
'2."'''
2~S
ela
h~b'l
-
~~ ~
~~ ~ fF
~\
~ ~~~
-
y-,
~-'~
'j..i
~.Jj o~.J~
yk ~~ ~
':
is: ~.J 325
III. RAZGRANICENJE
SADRZAJ Strana 5
PREDGOVOR.
PRVI DIO 15
UVOD. I. OSMANSKA
CAREVINA U XVII VIJl<-::KU 1
1. Unutrašnje stanje u Osmanskoj Carevini pred drugi pohod na Beč . 2. od druge opsade Beča do svrgnuća Mehmeda IV 3. Od Mehmeda IV do Mustafe II . 4. Od Mustafe II do Karlovačkog mira II. RAZGRANICENJE
26 36 52
SA AUSTRIJOM
A. UGOVOR O MIRU SA AUSTRIJOM
64
B. GRANICE
77
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
PREMA AUSTRIJI
Granice rijekom Savom . Granice rijekom Unom . Granice područja Novi . Granice područja Bužim Granice epodručja Vrnograč Granice područja Velika i Mala Kladuša Granice područja Cetin, Peći, Cazin i Tržac do Korane . 8. Granice područja Tržac, Ostrožac, Bihać, Brekovica 1 Drežnik na lijevoj strani Korane . 9. Granice područja Izačić i Bihać . 10. Granice područja Orašac, Lapac, Boričevac, Stara Ostrovica i Kulen-Vakuf 11. Granice područja Srb . 12. »Granica prema Hrvatskoj«
77 79 81 88 93 94 96 97 103 104 105 106
,
Wli
SA MLETACKOM
REPUBLIKOM
A. UGOVOR O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM
108
B. GRANICE
116
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.
PREMA
MLETACKOJ
REPUBLICI
Granica od tromede na Debelom brdu do Knina Granični luk oko Knina . Granični pravac Knin-Vrlika Granični luk oko Vrlike . Granični pravac Vrlika-Sinj Granični luk oko Sinja . Granični pravac Sinj-Zadvarje Granični luk oko Zadvarja . Granični pravac Zadvarje-Vrgorac Granični luk oko Vrgorca . Granični pravac Vrgorac-Citluk . Oraničnl luk oko Citluka i Gabele . Granični pravac Gabela-Kopita na brdu Polici Granični pravac Polica-morska obala.
116 117 119 121 123 126 .129 134 136 140 142 144 147 148 151
IV. ZAKLJUCAK SKRACENICE
153
IZVORI I LITERATURA
155
DRUGI DIO I. TURSKI
TEKST UGOVORA O MIRU SA AUSTRIJOM
IJ. TURSKI TEKST STRIJOM
UGOVORA O GRANICAMA
165
SA AU185
III. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM .
208
IV. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMA TACKOM REPUBLIKOM
221
V. PRIJEVOD JOM .
UGOVORA
VI. PRIJEVOD UGOVORA KOM REPUBLIKOM
O GRANICAMA
SA AUSTRI255
O GRANICAMA
SA MLETAC-
NAPOMENA AlUT,ORiA. REGISTAR UCNIH LMENA I GEOGRAFSKIH ERlRATA
SA MLE-
275 NAZIVA
300 301 321
Ešref
Kovačević
GRANICE BOSANSKOG PASALUKA PREMA AUSTRIJI I MLETACKOJ REPUBLICI PO ODREDBAMA KARLOVACKOG MIRA
* Izdavač: »Svjetlost«,
izdavačko
preduzeće,
Sarajevo
Za izdavača: Abdulah
Jesen-ković
Tehnički urednik: HUmo Hadžić
Korektor: Natalija
NIP
Kulić
Stampa: »Oslobođenje«,
Sarajevo
Za štampariju: Rasim
Husić
Ova knjiga je oslobođena osnovnog pOI1eZana promet na Q&IlOVU Mišljenja Republičkog sekretar ij ata za obrazovanje i kiulturu broj 02-413/28 od 5. aprila 1973. godine.
o __
•
____ =
DANAŠNJA
GRANICA
SRBIH'
GRANICE BOS. PAŠALUKA PREMA ODREDBAMA KARLOVACKOG MRA
•
c9(ul J'..P..4 T..RA
erus
O« O GJlvl.PJ-c.J eu.
UNJ.L,YL. LJJVlJTA..IVLJ JNIIJLDUO»l.PLRIA:
J;.."2r?.::D,:~i.t:z !'y!-7,..,.,
c,;z~ro~~r.k,.:z~/Iz.'~c ~.' -R.ft~rLpr ULz-~ C"~,:~.L~UPJ~irCU.n..k,,~~d.urj 2't:r1·i.Urz.u.nz- ",'1I'/JYC71R CzL·~'·ZUJ, un •.urunl.. LnCO{.':ZrL.UrLfu:lJ;"t:fU1 ZL2 UuzZL.7ULnL J ce, ~J 7iu-~7!'JU~)UJ''';' <~ 1~U"L'Jl';~yJi, T~";!L.uurt?J~t:nduue, '1iJ0':.~J/1.fi,-unu"'~ir..Lt'cu :n-,.,..;uri..L /u.:L, '7u ..2! ~Jt.U TZ~i.t:/Z,nUJTZ.. leI/uni. /u.Ju~,.~.1 ~.skre"ez.r. ~d. t'UJn U/~NZHrriu",žU7Z. .../\p,·i ..... '~n.l~ "!'pilU y;,,·&.2LiL:iz.un~ .74rnzenri.J' ~ fi--d:~u TnLuu·zu.uz. fiJ!'pqft:u~ : Tr..z.cuU' Zhe, uz .:vujp'~Z:dhue ~ lmfuzu.u; e-t vz. L-z/1",.e, ,,,nYei'rLlt:Iu:L.z.Lt.lte~A ,.ri.;ha:~,Y~"/"UJ CfUl..2Jn.. .H.j'Jt:yihLr ;y.. 2.rrp uzte,- U n.,;zhl.:ll.,~e. 17Z1:1n.~nlc.ft:'n"n, tJ.,;t:UL. iU", 136 ,:/I",:~.ul'& G'lLt/~rcr.J:~,r..z.I!U4 ml:.t:,.t:-;"'pe,..n~ .•.:zne,~.. ~ eU/4U'
t:!t:. eJt,
J
1
).
s:
