NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû • IVAN ĈURIû •
DVERI RIJEýI 8 Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole (uz DVERI RIJEýI 8, þitanku hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole)
Izdavaþ Profil International Zagreb, Kaptol 25 Za izdavaþa Daniel Žderiü Urednica Nada Babiü Zamjenica urednice Petra Stipaniþev Izvršna urednica Tanja Konforta Recenzentica Zorka Maliü Lektorica Ana Kazija-Rajiþ Korektorica Ana Kazija-Rajiþ Grafiþko ureÿenje Studio 2M Prijelom Invisio Profil Naslovnica Studio 2M Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske odobrilo je uporabu ovog priruþnika u osnovnim školama rješenjem KLASA: UP/I°-602-09/04-01/196 URBROJ: 533-12/05-2, od 30. ožujka 2005. CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuþilišna knjižnica - Zagreb ISBN 953-12-0133-1 1. izdanje, 2005. Zagreb, Hrvatska
Tisak Profil
NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû • IVAN ĈURIû •
DVERI RIJEýI 8 Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole (uz DVERI RIJEýI 8, þitanku hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole)
Poštovane uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika!
Priruþnik koji držite u ruci na osobit je naþin nastao davno prije negoli se i rodila ideja o þitankama. Zapravo, ovaj je priruþnik nastajao zauzetim radom s uþenicima, nuÿenjem tema, sadržaja i zadataka koje smo smatrali bitnima osobito u odgojnom radu s djecom. Bilježili smo i skupljali sve što smo zamijetili: • osluškivanjem njihovih želja • praüenjem njihovih potreba • promatranjem njihovih reakcija • uoþavanjem njihovih zapažanja • provjeravanjem njihovih moguünosti • upoznavanjem njihovih dosega • razumijevanjem njihovih poteškoüa • usvajanjem njihovih prijedloga • odgovaranjem na njihova pitanja • spremnošüu na izazove koje oni postavljaju • stalnom zaþuÿenošüu nad djeþjom potrebom za ljepotom, nad njihovim prepoznavanjem istine, nad njihovim traganjem za pravdom, nad njihovom spremnošüu na dobrotu • ushiüenjem nad njihovim poetskim i proznim, dramskim i govorniþkim, filmskim, likovnim i mnogobrojnim drugim stvaralaþkim sklonostima… Nastajao je ovaj priruþnik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima su sudjelovali (poneke i vodili) njegove autorice i autori: stvarao se i oblikovao dugim razgovorima, promišljanjima, preispitivanjima i provjerama. Mnoge su naše vrijedne kolegice i kolege sudjelovali u njegovoj izradi svojim primjedbama, sugestijama, idejama iznesenim u razgovoru s nama. Štoviše, mnogi roditelji naših uþenika - znanstvenici, književnici, ljudi iz razliþitih kulturnih ustanova naše zemlje rado su se odazvali svakoj našoj molbi i priskoþili nam u pomoü dobrim savjetima svake vrste. Ovaj priruþnik nije zbirka priprava za nastavu, on je zbirka ideja i naþina na koji se nastava hrvatskoga jezika (u velikome svome dijelu) može izvesti, i to ne obuhvaüajuüi samo dio koji se odnosi na književnost nego i dijelove nastave izražavanja i stvaranja, medijske kulture, opüe kulture te nudeüi mnoštvo predložaka za slovniþko gradivo hrvatskoga jezika. ýitanke koje prate naši priruþnici nude temeljne životne vrednote: ljubav, istinu, dobrotu u tekstovima hrvatskih i svjetskih pisaca, tekstovima u kojima se nalaze i svi obrazovni sadržaji propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U njima su zastupljeni sadržaji koji obuhvaüaju zbilju od usko osobnoga do opüenitoga, od kuünog praga do svemirskih prostranstava, od ljubavi prema zaviþaju do skrbi za planet, od želje za vlastitim boljitkom do poštivanja ljudskih prava. Želja nam je pomoüi djeci da odrastu u jasnije odreÿenim vrijednostima, da uþeüi jezik i književnost uþe o sebi i o svijetu, da to uþenje bude ispunjeno vedrinom, humorom, radošüu, a da se – pri tom – ne bježi od tzv. velikih, ozbiljnih tema (napuštenost, invalidnost, bolest, smrt, agresivnost, ekologija, odgoj za drugog, ljudska prava…) na naþin koji djeca mogu prihvatiti i razumjeti. Želimo da kulturu i umjetnost svoje zemlje i svoga naroda prikažemo, shvatimo i usvojimo kao osobnu iskaznicu jer je Hrvatska stoljeüima opstojala mnogo više zahvaljujuüi samosvojnosti kulture, naporom, željom i stvaranjem umjetniþkih djela negoli politiþkim okolnostima (stoga iskljuþivo politiþke osobe i ideje nemaju mjesta ni u þitankama ni u priruþnicima).
Tekstovi u þitankama i priruþnicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture: globalne, regionalne, urbane, ruralne, lokalne. Raznovrsnošüu sadržaja želimo saþuvati i njegovati individualnost u nuÿenju i primanju tekstova, u ostvarivanju i rastu uþenikove i uþiteljeve osobnosti. Nastojali smo saþuvati i naglasiti nacionalnu, generacijsku, spolnu specifiþnost, ali im se nismo željeli podrediti. Želja nam je da s našim priruþnikom doista gradite, ne samo svoje nastavne sate nego i susrete sa svojim uþenicima, (su)djelujuüi tako u izgradnji boljega svijeta, jer dobar svijet þine samo dobri ljudi. Vjerujemo da je graditi dobar i plemenit svijet duboka þežnja svakoga þovjeka, a mi uþiteljice i uþitelji upravo iz takve zadaüe crpimo snagu, radost i vjeru u ovaj teški i lijepi posao „jer toliko smo još dobra ostali dužni onima koji idu, onima koji su otišli pred nama. Toliko smo još dobra ostali dužni onima s kojima idemo, naraštajima koji slijede. Uistinu, toliko smo još dobra, zauzetosti za dobro dužni sebi samima."
KAKO ûETE SE SLUŽITI OVIM PRIRUýNIKOM? Ovaj priruþnik sadrži: 1. Opširne i bogate upute za interpretaciju svake nastavne jedinice. Poþesto se nude i alternativni metodiþki sustavi, a time i alternativne interpretacije. Uþitelj(ica) ih ne treba (niti može) slijediti doslovno. Odabirat üe ih prema svojim potrebama (odnosno ciljevima i zadacima koje želi ostvariti) te znaþajkama odjela kojemu predaje. 2. Godišnji raspored rada po mjesecima. 3. Znaþajne datume u školskoj godini koji se mogu aktualizirati nastavnim procesom. 4. Tipove metodiþkih sustava i osnovne korake u njihovom ostvarivanju. 5. Obrazac priprave koji uþitelj(ica) popunjava vrlo jednostavno, na temelju svojih iskustava. 6. Ispite znanja iz književnosti s bodovnim ljestvicama. 7. Razliþite dodatke (upute za lektiru, radne listiüe, upute za vježbe þitanja, izražajnog govorenja, novinske isjeþke, uþeniþke radove i sliþno). 8. Popis struþne literature. 9. Dva CD-a: sadržaj priruþnika i odabrane priprave te „zvuþnu þitanku", tj. izbor tekstova u interpretaciji dramskih umjetnika
Raspored sadržaja svake nastavne jedinice ureÿenje ovako:
Naslov nastavne jedinice
Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se napominje ili navodi iskustvo uþitelja koji su to književno djelo provjeravali sa svojim uþenicima.
Metodiþki sustav
Uz uobiþajeni i najþešüi, interpretacijsko-analitiþki, metodiþki sustav nerijetko su ponuÿeni i drugi sustavi. Ukoliko je rijeþ o kakvom sustavu kojim se dosad niste služili, dobro je pažljivo prouþiti tijek sata i zadatke/ ciljeve koji se takvim sustavom mogu ili trebaju postiüi.
Zadaci i ciljevi a) obrazovni b) funkcionalni c) odgojni
Ovdje je uþitelji(ca)ma ponuÿeno obilje zadataka i ciljeva, na njima je da izaberu one koje žele i mogu postiüi. U odgojnim smo ciljevima naglašavali þlanke konvencija Ujedinjenih naroda, i to Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima þovjeka.
Artikulacija sata a) motivacija b) vrsta artikulacije c) sinteza d) izražavanje i stvaranje
Uz jednu motivaciju koja je u þitanci, u priruþniku se nude dvije ili tri motivacije, nerijetko þetiri. Iskustvo u mentorstvu studentima kroatistike pokazalo je da je poþetnicima vrlo teško odrediti motivaciju, a naše višegodišnje (petnaestogodišnje, dvadesetogodišnje, itd.) iskustvo kaže da katkad þovjek ostane bez prave ideje, i da je osvježenje dobrodošlo. Ovisno o metodiþkom sustavu koji smo izabrali, središnji dio artikulacije može biti: interpretacija u užem smislu, stvaranje problemske situacije, uspostavljanje meditacijskog ozraþja i sl. To je uvijekjasno navedeno u priruþniku. Naravno, uþiteljici/uþitelju ostaje puna sloboda izmjene, dopune ili kombiniranja elemenata. To üe uvijek ovisiti o osobi uþiteljice/uþitelja i znaþajkama uþenika u odjelu. Zadaci za izraˇzavanje i stvaranje potiþu kreativnost i znatiželju uþenika. Zanimljivi su kao povod pismenim sastavcima ili raspravama. Njihova složenost uvjetovana je dobi uþenika i njihovim interesima.
Aktualizacija
Sukladno dobi uþenika aktualizirali smo odreÿeni dio u tijeku nastavnog procesa. Aktualizacija katkad može poslužiti i kao uporišna toþka u interpretaciji ili problemskom pristupu.
Integracija
Navedena su ostala podruþja hrvatskoga jezika (pravopis, pravogovor, slovnica, medijska kultura) koja su u izrazitom suodnosu s nastavnom jedinicom iz književnosti. Navedeni su predmeti koji su u nekom suodnosu (korelaciji) s nastavnom jedinicom. Trebali bi se shvatiti kao uputa za razgovor s predmetnim uþiteljem/uþiteljicom navedenoga predmeta.
Korelacija
Zanimljivosti
Ovaj je dio namijenjen uþitelji(ca)ma koji svojim uþenicima hotimice proširuju vidike i znanja koja nisu uvijek usko vezana uz njihov predmet. Iskusniji üe uþitelji i uþiteljice poþesto ovdje pronaüi kakav podatak ili poslovicu koja može biti efektna sinteza ili ideja, naslov pismenoga sastavka, motivacija ili problemsko pitanje.
Struþna literatura
Ovdje je navedena usko struþna literatura koja se tiþe samo odreÿene nastavne jedinice. Popis struþne metodiþke literature na kraju je priruþnika.
9
Tematska povezanost tekstova u
þitankama DVERI RIJEýI (5. – 8. razreda)
6. razred Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Z. Kriliü: Ona i ja D. Ivaniševiü: Vesna D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj D. Miloš: Potraga za bojama T. Ujeviü: Ptiüi G. Vitez: Djeþak u travi Hitrec – Tadej: U kanjonu I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece J. Truhelka: Božiüna priþa M. Ende: ýarobno zrcalo T. Brook: Oluja nad Mos Espom
7. razred M. Ende: Tko nije þitao… M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… V. Nazor: Anÿeo u zvoniku E. Kiševiü: Profesor povijesti L. Paljetak: Nebeski parketar R. Fallet: Školjka Ljupka A. Kovaþiü: Djetinjstvo Ivice Kiþmanoviüa I. Brešan: Abeceda M. Krmpotiü: Moja uþiteljica J. F. Ploþar: Lipe naše murve I. Andriü: Knjiga B. Primorac: Maturalac
8. razred E. Canetti: Spašeni jezik A. G. Matoš: Djevojþici mjesto igraþke G. Krklec: Srebrna cesta R. Zvrko: Tvoja staza D. Pennac: Navesti na þitanje S. Škrinjariü: U gajbi M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk J. Pupaþiü: Tri moja brata J. Gaarder: Zub vremena P. Miloš: Živina u zraku J. Barkoviü: Jabuka A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška A. Neimareviü: Oda teletu Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo W. Shakespeare: Romeo i Giulietta Ž. ýorak: Biblioteka
tema
M. Gavran Imaš li hobi J. Prevert: Loš uþenik M.Rundek: Lektira S. Škrinjariü: Dva broja jedan O. Delorko: Laÿa puna naranaþa
T. Kolumbiü: Kad se voli u školi Z. Kriliü: Ona i ja V. Majer Školski praznici D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj
E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica I. Brešan: Abeceda A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje I. Kiþmanoviüa I. Andriü: Knjiga B. Primorac: Maturalac
ŠKOLA
M. S. Maÿer: Djedovo slovo S. Škrinjariü: Mali Eskimi S. Škrinjariü: Dva broja jedan S.Siverstein: Dobro stablo V. Majiü: Cijeli svijet I. B Singer: Koza Zlatka O. Delorko: Laÿa puna naranaþa
Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… P. Pavliþiü: Paradajz T. Kolumbiü: Kad se voli u školi D. Ivaniševiü: Vesna D. Macan: Smrdljivi Martin V. Gotovac: Moj sluþaj E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … B. Jelušiü: Kutija s bojama D. Tadijanoviü: Rijeþi zahvalnosti… I. V. Roriü: Sreüa I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece J. Truhelka: Božiüna priþa L. Sepulveda: Priþa o galebici V. Chytil: Mrav
M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… M. Krmpotiü: Moja uþiteljica S. Mihaliü: Hihot proljeüa A. Kokiü: Vratili se lipi dani V. Majiü: Proljetna šetnja
E. Canetti: Spašeni jezik D. Pennac: Navesti na þitanje I. Andriü: Aska i vuk R. Bach: Galeb J. Livingstone P. Miloš: Živina u zraku A. Neimareviü: Oda teletu Lucidar K. Blaha: Poziv u posjet Ž. ýorak: Biblioteka R. Zvrko: Tvoja staza I. Andriü: Aska i vuk R. Bach: Galeb J. Livingstone J. Pupaþiü: Tri moja brata Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik M. Begoviü: Proljetni sonet A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka M. Peiü: Skitnje I. Oreb: Jutro u Veloj Luci Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste
DJETINJSTVO / ODRASTANJE
5. razred M. Bjažiü: Tata nema vremena R. Fulgham Sve što trebam znati… Lj. Bauer: Dokaz da je Zemlja okrugla M. S. Maÿer: Djedovo slovo T. Kolumbiü: Djetinjstvo M. Antiü: Zapisano u srijedu D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja B. Prosenjak: Udarila me ona… M. D. Dravski: Starinske šege De la Fontaine: Kokot, maþak i mišiü I. B. Singer: Koza Zlatka
RADOST
10 D. Cesariü: Dorica M. Gavran Imaš li hobi J. Prevert: Loš uþenik B Prosenjak: Udarila me ona… S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen N. Miliüeviü: ýešljugari
Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… N. Šop: Ja znam da je… D. Macan: Smrdljivi Martin V. Nazor: Medvjed Brundo N. Iveljiü: Zlatan broš V. Vida: Zbogom, kuüo bijela Biblija: Mudrost Salomonova V. Nazor: Halugica F. Mažuraniü: Plaüa L. Sepulveda: Priþa o galebici
M. Ende: Tko nije þitao… A. Šenoa: Prosjak Luka D.Cesariü: Vagonaši I. Andriü: Knjiga J.F.Ploþar: Povratak borca D. Ivaniševiü: Jubav R. Fallet: Školjka Ljupka I. G.Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama A. Šoljan: Kanaÿani Narodna: Zrinski i Frankopan J. F. Ploþar: Lipe naše murve A. Šenoa: Ribareva Jana D. Cesariü: Vagonaši Ĉ. Sudeta: Novembar A. B. Šimiü: Prva noü samoüe V. Novak: Iz velegradskog podzemlja
A. G. Matoš: Djevojþici mjesto igraþke S. Škrinjariü: U gajbi R. Bach: Galeb J. Livingstone S. Lice: Lucija Ĉ. Sudeta: Mor J. Barkoviü: Jabuka Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom V. Tenžera: Pisma Ivani T. Ujeviü: Blaženo jutro N. Šop: Isus u posjetu kod nas K. Racin: Lenka E. Ady: Volio bih da me vole Narodna: Gjelem, gjelem M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka
BOL, duševna i tjelesna
M. Bjažiü: Tata nema vremena T. Kolumbiü: Djetinjstvo M. S. Maÿer: Djedovo slovo B. Prosenjak: Udarila me ona… D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja S. Škrinjariü: Mali Eskimi Z.Balog: Velebit M. D. Dravski: Starinske šege S. Siverstein: Dobro stablo
Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga T. Kolumbiü: Kad se voli u školi Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj B. Jelušiü: Kutija s bojama L. Paljetak: Tanjur leteüi G. Vitez: Djeþak u travi Hitrec – Tadej: U kanjonu I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece J. Truhelka: Božiüna priþa M. Ende: ýarobno zrcalo
M. Ende: Tko nije þitao… V. Nazor: Anÿeo u zvoniku B. Primorac: Maturalac A de S. Exupery: Susret s lisicom M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… S. Lice: Igraþke protiv djece J. F. Ploþar: Lipe naše murve
A. G. Matoš: Djevojþici mjesto igraþke M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk R. Bach: Galeb J. Livingstone J. Gaarder: Zub vremena L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška A. Neimareviü: Oda teletu Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo M. Držiü: Novela od Stanca
IGRA
M. Kovaþeviü: Kad moja majka govori T. Kolumbiü: Djetinjstvo P. Voranc: Još jedan džep B. Prosenjak: Udarila me ona… M. Rundek: Lektira I. Brliü-Mažuraniü: Ribar Palunko i njegova žena
P. Pavliþiü: Paradajz M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Biblija: Mudrost Salomonova V. Nazor: Halugica T. Brook: Oluja nad Mos Espom Truhelka: Božiüna priþa M. Gavran: Rat u Hrvatskoj
V. Nazor: Anÿeo u zvoniku I. Aralica: Duše robova
E. Canetti: Spašeni jezik I. Andriü: Aska i vuk Narodna: Asanaginica S. M. Koþan: Na Cvjetnicu M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka Barkoviü: Jabuka
MAJKA
M. Ende: Tko nije þitao… L. Paljetak: Nebeski parketar V. Novak: Iz velegradskog podzemlja R. Fallet: Školjka Ljupka I. Aralica: Duše robova A. Šenoa: Ribareva Jana
S. Lice: Lucija J. Gaarder: Zub vremena J. Barkoviü: Jabuka D. Šimunoviü: Sinjska alka
OTAC
M. Bjažiü: Tata nema vremena M. D. Dravski: Starinske šege M. Rundek: Lektira Brliü-Mažuraniü: Ribar Palunko i njegova žena
11
T. M. Bilosniü: Što je pjesma Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj N. Šop: Ja znam da je…
M. S. Maÿer: Djedovo slovo V. Parun: Djedove obrve M. Taritaš: Božiünica M. Rundek: Lektira I. B. Singer: Koza Zlatka M. Antiü: Zapisano u srijedu D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja B. Prosenjak: Udarila me ona, moja majka
M. Gavran: Rat u Hrvatskoj D. Ivaniševiü: Moj did N. Šop: Ja znam da je…
M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… I. Zidiü: Svršetak rata
S. Škrinjariü: U gajbi M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk J. Barkoviü: Jabuka N. Šop: Isus u posjetu kod nas Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste L. Zanini: Žalo M. Ogrizoviü: Hasanaginica
E. Canetti: Spašeni jezik I. Andriü: Aska i vuk S. Lice: Lucija J. Pupaþiü: Tri moja brata Narodne: Oj, sokole, moj sokole Narodna: Asanaginica N. Šop: Isus u posjetu kod nas K. Klariü: Uskrs pod zidom R. Roda: Kukuruz W. Shakespeare: Romeo i Giulietta M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka P. Miloš: Živina u zraku R. Roda: Kukuruz
BAKA/DJED
R. Tagore: Sudac M Bjažiü: Tata nema vremena J. Gaarder: Veliko išþekivanje M.Rundek: Lektira I. B. Mažuraniü: Ribar Palunko J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj M. Taritaš: Božiünica
A. Šenoa: Prosjak Luka I. Brešan: Abeceda Maÿer: Roÿeni, hajde… A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje Ivice Kiþmanoviüa I. Aralica: Duše robova J. F. Ploþar: Lipe naše murve S. Glavaševiü: Priþa za roditelje J. Horvat: Waitapu V. Nazor: Anÿeo u zvoniku A. Zidiü: Svršetak rata D. Cesariü: Vagonaši S. Glavaševiü: Priþa za roditelje I. Aralica: Duše robova L. M. Montgommery: Ann od Zelenih zabata
OBITELJ
J. Ivankoviü: Žutokljunac T. Ujeviü: Ptiüi I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece M. Ende: ýarobno zrcalo
DIJETE
R. Tagore: Sudac M. Bjažiü: Tata nema vremena Haiku M. Taritaš: Božiünica M. Rundek: Lektira I. B. Singer: Koza Zlatka M. Antiü: Zapisano u srijedu Tadijanoviü: Djevojþica i ja Prosenjak: Udarila me ona, moja majka
12 E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica A. Šenoa: Prosjak Luka A.de S. Exupery: Susret s lisicom J. Horvat: Waitapu I. Zidiü: Svršetak rata M. Krmpotiü: Moja uþiteljica R. Fallet: Školjka Ljupka S. Glavaševiü: Priþa za roditelje E. Kishon: Za kim suÿe zvoni A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje Ivice Kiþmanoviüa
E. Canetti: Spašeni jezik S. Škrinjariü: U gajbi I. Andriü: Aska i vuk H. Džubran: O prijateljstvu R. Bach: Galeb J. Livingstone J. Pupaþiü: Tri moja brata H. Lee: Ubiti pticu rugalicu J. Gaarder: Zub vremena Narodne: Oj, sokole, moj sokole D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik V. Tenžera: Pisma Ivani A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka K. Š. Gjalski: Na Badnjak V. Desnica: Pravda S. Radiü: Uzniþke uspomene N. Šop: Isus u posjetu kod nas M. Držiü: Novela od Stanca M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka
M. Ende: Tko nije þitao… A. Šenoa: Prosjak Luka A. B. Šimiü: Prva noü samoüe I. Andriü: Knjiga P. Preradoviü: Miruj, miruj, srce moje V. Nikoliü: Zvono u podne I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama Z. Golob: Snijeg I. Andriü: Knjiga V. Nazor: Galeb F. Galoviü: Pozdravlenje
J. Kaštelan: Volio bih da me voliš S. Škrinjariü: U gajbi S. Lice: Lucija Ĉ. Sudeta: Mor S. S. Kranjþeviü: Moj dom L. Paljetak: ýiope, let, crta D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik V. Tenžera: Pisma Ivani T. Ujeviü: Blaženo jutro K. Klariü: Uskrs pod zidom J. Prudeus: Korak po korak E. Ady: Volio bih da me vole
USAMLJENOST
M. Gavran: Imaš li hobi D. Šimunoviü: Kljasta Sava A. G. Matoš: Na ladanju
Z. Balog: Progutaj srdžbu Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Z. Kriliü: Ona i ja D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta M. Dubac: Sliþice iz prirode V. Nazor: Medvjed Brundo N. Iveljiü: Zlatan broš S.M. Koþan: Uglavnom Hitrec – Tadej: U kanjonu D. Tadijanoviü: Rijeþi zahvalnosti… F. Asiški: Hvalospjev stvorova I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece M. Kušec: Najveüi J. Truhelka: Božiüna priþa Biblija: Mudrost Salomonova Narodna: Babina Bilka V. Nazor: Halugica F. Mažuraniü: Plaüa A. Šenoa: Postolar i vrag L. Sepulveda: Priþa o galebici T. Brook: Oluja nad Mos Espom V. Majer Školski praznici D. Macan: Smrdljivi Martin D. Miloš: Potraga za bojama V. Vida: Zbogom, kuüo bijela Narodna: Babina Bilka V. Nazor: Halugica
ODGOJ/ DRUGA OSOBA (ukljuþuje i þovještvo, prijateljstvo, spominjanje i uoþavanje karaktera, tj. vrlina i mana)
J. Gaarder: Veliko išþekivanje R. Fulgham: Sve što trebam znati… P. Voranc: Još jedan džep I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom Lj. Bauer: Dokaz da je Zemlja okrugla M. Gavran: Imaš li hobi D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja D. Šimunoviü: Kljasta Sava B. Prosenjak: Udarila me ona… De la Fontaine: Kokot, maþak i mišiü S. Škrinjariü: Dva broja jedan S. Siverstein: Dobro stablo Rukovet pameti i naramak smijeha I. B Singer: Koza Zlatka M. Kušec: Suncokreti
13 Narodna: Ive Senjanin sestru…
M. Gavran: Rat u Hrvatskoj A. Majetiü: Huk valova, huk vremena
E. Kiševiü: Profesor povijesti J. F. Ploþar: Povratak borca V. Parun: Golubice vukovarske povratak M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom Pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski V. Vlaisavljeviü: Lovac
Narodne: Oj, sokole, moj sokole V. Desnica: Pravda K. Klariü: Uskrs pod zidom M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne D.
RAT, ZLO
A. Mihanoviü: Hrvatska domovina
E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta Krklec: Proljeüe u zagorskim voünjacima
S. Košutiü: Samo srca S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… F. Galoviü: Pozdravlenje I. Zidiü: Svršetak rata D. Dragojeviü: Lastavica J. Pupaþiü: Moj Bog
Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom I. Gunduliü: Himna slobodi
MIR, DOBRO
D. Šimunoviü: Kljasta Sava V. Nazor: Oraþ Dragonja S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen
Z. Balog: Progutaj srdžbu E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta N. Iveljiü: Zlatan broš D. Miloš: Potraga za bojama M. Kušec: Najveüi J. Truhelka: Božiüna priþa A. Majetiü: Huk valova, huk vremena F. Mažuraniü: Plaüa
S. Košutiü: Samo srca E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica A. Šenoa: Prosjak Luka D. Cesariü: Vagonaši A. de S. Exupery: Susret s lisicom V. Krmpotiü: moja uþiteljica P. Pavliþiü: Magda i trešnjevaþki fantom
D. Ivaniševiü: Hrvatska G. Krklec: Srebrna cesta M. Selimoviü: Zlatna ptica A. B. Šimiü: Opomena H. Džubran: O prijateljstvu R. Bach: Galeb J. Livingstone H. Lee: Ubiti pticu rugalicu I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila K. Š. Gjalski: Na Badnjak S. Radiü: Uzniþke uspomene K. Klariü: Uskrs pod zidom I. Gunduliü: Himna slobodi P. Preradoviü: Jezik roda moga M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice T. Pavþek: Jednostavne rijeþi E. Ady: Volio bih da me vole M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka
ýOVJEŠTVO
L. Paljetak: Nebeski parketar S. Glavaševiü: Priþa za roditelje A. Šenoa: Prosjak Luka I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama
14
D. Šimunoviü: Kljasta Sava
D. Miloš: Potraga za bojama L. Sepulveda: Priþa o galebici
D. Cesariü: Vagonaši S. Lice: Igraþke protiv djece A. Šenoa: Prosjak Luka
V. Kos: Ljubav M. Antiü: Zapisano u srijedu D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja S. Škrinjariü: Mali Eskimi J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj
T. Bilopavloviü: Dnevnik T. Kolumbiü: Kad se voli u školi Z. Kriliü: Ona i ja D. Ivaniševiü: Vesna M. Ende: ýarobno zrcalo Narodna: Babina Bilka
D. Ivaniševiü: Jubav R. Fallet: Školjka Ljupka Z. Golob: Snijeg A. Šenoa: Ribareva Jana P. Preradoviü: Miruj, miruj, srce moje H. Luciü: Jur nijedna na svit vila S. Ĉurÿeviü: Derviš I. Slamnig: Kad sam se zaljubio u svoju dragu
M. Selimoviü: Zlatna ptica R. Bach: Galeb J. Livingstone H. Lee: Ubiti pticu rugalicu J. Masefield: Morska groznica Narodne: Oj, sokole, moj sokole I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila S. Radiü: Uzniþke uspomene I. Gunduliü: Himna slobodi S. Lice: Lucija K. Klariü: Uskrs pod zidom
J. Kaštelan: Volio bih da me voliš Ĉ. Sudeta: Mor Narodne: Oj, sokole, moj sokole D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik V. Tenžera: Pisma Ivani M. Begoviü: Proljetni sonet T. Ujeviü: Blaženo jutro E. Kumiþiü: Uzburkano srce M. J. Zagorka: Siniša i Nera I. Kozarac: Milovo sam… Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste Narodna: Gjelem, gjelem W. Shakespeare: Romeo i Giulietta M. Ogrizoviü: Hasanaginica
LJUBAV
L. Botiü: Sjaj mi sunce domovini slatkoj I. Zidiü: Svršetak rata J. F. Ploþar: Povratak borca J. Horvat: Waitapu Narodna: Zrinski i Frankopan K. ýapek: Rat s daždevnjacima
OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA
M. Gavran: Rat u Hrvatskoj V. Nazor: Medvjed Brundo A. Majetiü: Huk valova, huk vremena T. Brook: Oluja nad Mos Espom
SLOBODA
B Prosenjak: Udarila me ona… A. Mihanoviü: Hrvatska domovina Narodna: Ive Senjanin sestru… P Kanižaj: Sloboda
15 A. Mihanoviü: Hrvatska domovina V.Strojny: Kako je ... A. G. Matoš: Na ladanju Narodna: Ive Senjanin sestru…
D. Naþinoviü: Domovina iz srca… P. Kanižaj: Hrvatska domovina A. Majetiü: Huk valova, huk vremena
L. Botiü: Sjaj mi sunce domovini slatkoj J. F. Ploþar: Povratak borca J. Horvat: Waitapu Narodna: Zrinski i Frankopan F. Grabovac: Od naravi i üudi arvacke V. Kovaþiü: Ex Slavonija V. Nikoliü: Zvono u podne B. Pavloviü: Neba Zagreba J. Vrkiü: Viški djed bez unuka V. Vida: Boka i Bokelji Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena Š. ûoriü: Pjesma vrh pjesama
D. Ivaniševiü: Hrvatska Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila Z. Tomþiü: Hrvatska, ljubavi moja P. Preradoviü: Jezik roda moga Z. Golob: Kako se piše pjesma domovini A. K. Miošiü: Pisma od Radovana i Milovana B. Senker: Zagrebulje zagrobne
DOMOLJUBLJE
A. Mihanoviü: Hrvatska domovina A. G. Matoš: Na ladanju J. Bratuliü: Stol ûirila i Metoda
M. Lali: Moja zemlja P. Kanižaj: Hrvatska domovina J. Bratuliü: Hrvatski prvotisak
A. Šoljan: Kanaÿani F. Grabovac: Od naravi i üudi arvacke Pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski J. F. Ploþar: Povratak borca Narodna: Zrinski i Frankopan I. Aralica: Duše robova V. Parun: Golubice vukovarske povratak Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena
D. Ivaniševiü: Hrvatska Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila M. Peiü: Skitnje K. Š. Gjalski: Na Badnjak R. Marinkoviü: Zagrljaj K. Klariü: Uskrs pod zidom P. Preradoviü: Jezik roda moga Z. ýrnja: Va našem zajike Narodna: Gjelem, gjelem A. K. Miošiü: Pisma od Radovana i Milovana B. Senker: Zagrebulje zagrobne
NAROD
16
T. Kolumbiü: Djetinjstvo P. Voranc: Još jedan džep A. G. Matoš: Na ladanju J. Bratuliü: Stol ûirila i Metoda
J. Truhelka: Božiüna priþa
M. Ende: Tko nije þitao… E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica F. Galoviü: Pozdravlenje Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena M. Krleža: Sanoborska M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom Z. ýrnja: Križ I. Zidiü: Svršetak rata Pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski
E. Canetti: Spašeni jezik D. Ivaniševiü: Hrvatska D. Pennac: Navesti na þitanje M. Selimoviü: Zlatna ptica P. Miloš: Živina u zraku A. Škunca: Ovca V. Tenžera: Pisma Ivani I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila V. Desnica: Pravda S. Radiü: Uzniþke uspomene A. Neimareviü: Oda teletu R. Marinkoviü: Zagrljaj S. M. Koþan: Na Cvjetnicu K. Klariü: Uskrs pod zidom M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne Lucidar Narodna: Muke svete Margarite P. Zoraniü: Planine P. Preradoviü: Jezik roda moga M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice Z. ýrnja: Va našem zajike V. Nazor: Hrvatski jezik Z. Golob: Kako se piše pjesma domovini Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini T. Pavþek: Jednostavne rijeþi A. K. Miošiü: Pisma od Radovana i Milovana B. Senker: Zagrebulje zagrobne Ž. ýorak: Biblioteka N. Šop: Isus u posjetu kod nas
KRUH
T. M. Bilosniü: Što je pjesma P. Kanižaj: Zapisi odraslog limaþa D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka M Stanisavljeviü: Zec s govornom … M. Taritaš: Šum šumi S.M. Koþan: Uglavnom A. Šenoa: Postolar i vrag
RIJEý
Z. K. Kišur: Rijeþi M. Kovaþeviü: Kad moja majka govori D. Dragojeviü: Kalendar J. Bratuliü: Stol ûirila i Metoda Narodna: Mladi glazbari M. Bjažiü: Valovi
17 T. Kolumbiü: Djetinjstvo R. Fulgham Sve što trebam znati… D. Šimunoviü: Kljasta Sava A. Mihanoviü: Hrvatska domovina M. D. Dravski: Starinske šege A. G. Matoš: Na ladanju V. Nazor: Oraþ Dragonja M. Kušec: Suncokreti
P. Pavliþiü: Paradajz D. Ivaniševiü: Moj did Ivan Raos: Zorna obuka Narodna: Margeta je žito žela J. Truhelka: Božiüna priþa V. Nazor: Halugica N. Nekiü: Antenor na Braþu F. Mažuraniü: Plaüa I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš A. Šenoa: Postolar i vrag V. Chytil: Mrav
L. Paljetak: Nebeski parketar M. Krmpotiü: Moja uþiteljica D. Cesariü: Vagonaši
R. Bach: Galeb J. Livingstone S. Lice: Lucija M. Peiü: Skitnje R. Marinkoviü: Zagrljaj K. Klariü: Uskrs pod zidom M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne Lucidar Narodna: Muke svete Margarite I. Oreb: Jutro u Veloj Luci Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini K. Blaha: Poziv u posjet R. Roda: Kukuruz
RAD
M. Bjažiü: Tata nema vremena M. Rundek: Lektira I. B Singer: Koza Zlatka
M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Dubac: Sliþice iz prirode Narodna: Babina Bilka L. Sepulveda: Priþa o galebici P. Pavliþiü: Paradajz D. Ivaniševiü: Moj did P. Kanižaj: Zapisi odraslog limaþa Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj M. Dubac: Sliþice iz prirode V. Nazor: Medvjed Brundo G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … J. Kozarac: Slavonska šuma M. D. Dravski: Moja Podravina N. Paviü: Kipec B. Pavloviü: Lipa D. Cesariü: Slavonija D. Gervais: Moja zemja S. Mihaliü: Kiša na Pagu V. Nikoliü: Dolac Hitrec – Tadej: U kanjonu Narodna: Margeta je žito žela J. Truhelka: Božiüna priþa N. Nekiü: Antenor na Braþu A. Majetiü: Huk valova, huk vremena M. Dubac: Sliþice iz prirode Lj.Balog: Tratinþice V. Nazor: Medvjed Brundo G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … D. Gervais: Moja zemja
B. Pavloviü: Psi u spektru
L. Paljetak: ýiope, let, crta V. Kaleb: Gost L. Zanini: Žalo
LJUBIMAC
M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… F. Galoviü: Pozdravlenje J. Vrkiü: Viški djed - bez unuka V. Nazor: Galeb V. Majiü: Proljetna šetnja B. Pavloviü: Neba Zagreba J. F. Ploþar: Lipe naše murve V. Kovaþiü: Ex Slavonia A. Kokiü: Vratili se lipi dani S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom da bacimo mreže Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena
A. Dediü: Brod s mojim imenom P. Gudelj: Krš je glazbalo A. Škunca: Ovca Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila M. Peiü: Skitnje K. Š. Gjalski: Na Badnjak K. Klariü: Uskrs pod zidom Lucidar Z. ýrnja: Va našem zajike I. Oreb: Jutro u Veloj Luci D. Naþinoviü: Blagoslov barke R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo Ž. ýorak: Biblioteka
ZAVIýAJ (eksplicitno, implicitno; ukljuþuje domoljublje, ljubav, rad…)
M. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… S. Mihaliü: Hihot proljeüa V. Majiü: Proljetna šetnja
L. Paljetak: ýiope, let, crta D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik M. Begoviü: Proljetni sonet S. M. Koþan: Na Cvjetnicu Haiku
PROLJEûE
T. Kolumbiü: Djetinjstvo M. S. Maÿer: Djedovo slovo I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom D. Šimunoviü: Kljasta Sava A. Mihanoviü: Hrvatska domovina V. Strojny: Kako je ... Z. Balog: Velebit J. Pupaþiü: Cetina G.Vitez: Ogledalo Cetine M. D. Dravski: Starinske šege P. Ljubiü: Naši škoji P. Kanižaj: Stari mladiü A. G. Matoš: Na ladanju V. Nazor: Oraþ Dragonja Narodna: Ive Senjanin sestru… Rukovet pameti i naramak smijeha O. Delorko: Laÿa puna naranaþa M. Bjažiü: Valovi Narodne: Od zlata jabuka
G.Vitez: Ogledalo Cetine Li Tai Po: Riba u proljeüe Narodne: Od zlata jabuka Haiku
18 P. Pavliþiü: Paradajz V. Majer Školski praznici J. Kozarac: Slavonska šuma N. Paviü: Kipec D. Cesariü: Slavonija Narodna: Margeta je žito žela
F. Galoviü: Pozdravlenje H. Martinson: Hruštevi V. Kovaþeviü: Ex Slavonia A. Kokiü: Vratili se lipi dani
M. Selimoviü: Zlatna ptica A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka L. Zanini: Žalo Haiku
LJETO
N. Iveljiü: Zlatan broš M. D. Dravski: Moja Podravina B. Pavloviü: Lipa
Ĉ. Sudeta: Novembar M. Krleža: Jesenja pjesma
M. Peiü: Skitnje R. Roda: Kukuruz Haiku
JESEN
P. Pavliþiü: Paradajz J. Truhelka: Božiüna priþa
B. Jelušiü: Pahulje, pahulje meke J. Kaštelan: Bijela nevjesta, genius loci
K. Š. Gjalski: Na Badnjak D. Naþinoviü: Blagoslov barke Haiku
ZIMA
J. Ivankoviü: Žutokljunac Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… Z. Kriliü: Ona i ja P. Kanižaj: Zapisi odraslog limaþa M. Dubac Sliþice iz prirode M. Stanisavljeviü: Zec s govornom … L. Paljetak: Tanjur leteüi S.M. Koþan: Uglavnom Hitrec – Tadej: U kanjonu E. Kastner: Kako je Eulenspiegel… E. Kastner: Lovaþke priþe Narodna: Babina Bilka I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš J.R.R. Tolkien: Susret s vukovima L. Sepulveda: Priþa o galebici V Chytil: Mrav
K. ýapek: Rat s daždevnjacima I. Brešan: Abeceda A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školvanje Ivice Kiþmanoviüa B. Pavloviü: Psi u spektru E. Kishon: Za kim suÿe zvoni S. Ĉurÿeviü: Derviš Narodna: Svaÿa mrava i komarca B. Primorac: Maturalac M. Držiü: Tezoro
D. Pennac: Navesti na þitanje P. Miloš: Živina u zraku L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška S. Radiü: Uzniþke uspomene A. Neimareviü: Oda teletu R. Marinkoviü: Zagrljaj K. Klariü: Uskrs pod zidom V. Kaleb: Gost Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste K. Blaha: Poziv u posjet M. Držiü: Novela od Stanca B. Senker: Zagrebulje zagrobne V. Matula, B. Kovaþeviü, R. Šuškoviü: Münchausen D. Harms: Petja ulazi u restoran… J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog
HUMOR
M. S. Maÿer: Djedovo slovo M.D. Dravski: Starinske šege A. G. Matoš: Na ladanju Z. Balog: Kome dati odlikovanje Narodne: Od zlata jabuka Haiku D. Šimunoviü: Kljasta Sava M. Taritaš: Božiünica R. Billinger: Poþetak jeseni N. Miliüeviü: ýešljugari Narodne: Od zlata jabuka Haiku P. Voranc: Još jedan džep S. Škrinjariü: Mali Eskimi I. B Singer: Koza Zlatka S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen J. Kopiloviü: Sveþana pregršt D. Cesariü: Naranþa Narodne: Od zlata jabuka Haiku M. D. Dravski: Starinske šege Z.Balog: Velebit I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom Lj. Bauer: Dokaz da je Zemlja okrugla J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj De la Fontaine: Kokot, maþak i mišiü L. Paljetak: Maþka i glasovir Rukovet pameti i naramak smijeha L. Paljetak: Maþka i glasovir Z. Balog: Kome dati odlikovanje Narodna: Mladi glazbari Narodne: Od zlata jabuka Vitez-Simonelli: Plavi snijeg N.Zidar-Bogadi: Prodavaonica na …
19 M. Ende: Tko nije þitao… L. Paljetak: Nebeski parketar M. Krmpotiü: Moja uþiteljica V. Nazor: Anÿeo u zvoniku F. Galoviü: Pozdravlenje Z. Golob: Snijeg I. Slamnig: Kako sam se zaljubio u svoju dragu A. de Saint-Exupery: Susret s lisicom H. Martinson: Hruštevi
A. Dediü: Brod s mojim imenom M. Selimoviü: Zlatna ptica P. Gudelj: Krš je glazbalo A. Škunca: Ovca J. Masefield: Morska groznica Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta V. Tenžera: Pisma Ivani M. Peiü: Skitnje N. Šop: Isus u posjetu kod nas D. Cesariü: Slap; Voüka poslije kiše M. B. Fanuko: Slap i kap Narodna: Muke svete Margarite P. Zoraniü: Planine M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice Psalam 104. L. Zanini: Žalo V. Matula, B. Kovaþeviü, R. Šuškoviü: Münchausen D. Harms: Petja ulazi u restoran… J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog
L. Paljetak: Nebeski parketar R. Kupareo: Balada o Gospinim pþelama J. Vrkiü: Viški djed – bez unuka M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom J. Pupaþiü: Moj Bog Z. ýrnja: Križ M. Krleža: Sanoborska
M. Selimoviü: Zlatna ptica F. Mažuraniü: Svemir Narodne: Oj, sokole, moj sokole Narodna: Asanaginica D. Šimunoviü: Sinjska alka K. Š. Gjalski: Na Badnjak N. Šop: Isus u posjetu kod nas S. M. Koþan: Na Cvjetnicu K. Klariü: Uskrs pod zidom J. Prudeus: Korak po korak Narodna: Muke svete Margarite D. Naþinoviü: Blagoslov barke R. Roda: Kukuruz Narodna: Gjelem, gjelem M. Držiü: Novela od Stanca M. Ogrizoviü: Hasanaginica
OBIýAJI / RELIGIJA
D. Domjaniü: Tama je svud M. P. Miškina: Badnja noü M. Taritaš: Božiünica I. B Singer: Koza Zlatka S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen Z. Balog: Kome dati odlikovanje J. ý. Bandov: Maskenbalske šale Narodne: Od zlata jabuka
J. Ivankoviü: Žutokljunac B Hribar: Zašto je svijet iskiüen … Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga T. Kolumbiü: Kad se voli u školi V. Gotovac: Moj sluþaj E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta Lj.Balog: Tratinþice V. Nazor: Medvjed Brundo J. Kozarac: Slavonska šuma N. Iveljiü: Zlatan broš D. Miloš: Potraga za bojama M. Stanisavljeviü: Zec s govornom … D. Naþinoviü: Domovina iz srca… N. Paviü: Kipec B. Jelušiü: Kutija s bojama T. Ujeviü: Ptiüi G. Vitez: Djeþak u travi M. Kušec: Najveüi M. Ende: ýarobno zrcalo V. Nazor: Halugica I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš A. Šenoa: Postolar i vrag J.R.R. Tolkien: Susret s vukovima T. Brook: Oluja nad Mos Espom D. Ivaniševiü: Moj did F. Asiški: Hvalospjev stvorova Narodna: Margeta je žito žela J. Truhelka: Božiüna priþa Biblija: Mudrost Salomonova I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš A. Šenoa: Postolar i vrag
FANTAZIJA
J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj V. Majiü: Cijeli svijet M. B. Fanuko: Kako nastaju zvijezde P. Kanižaj: Sloboda D. Domjaniü: Tama je svud L. Paljetak: Maþka i glasovir Z. Balog: Kome dati odlikovanje J. ý. Bandov: Maskenbalske šale M. Kušec: Suncokreti Narodna: Mladi glazbari R. Billinger: Poþetak jeseni D. Cesariü: Naranþa O. Delorko: Laÿa puna naranaþa N. Zidar-Bogadi: Prodavaonica na …
20 D. Ivaniševiü: Moj did M. Dubac Sliþice iz prirode Lj.Balog: Tratinþice V. Nazor: Medvjed Brundo G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … J. Kozarac: Slavonska šuma M. D. Dravski: Moja Podravina N. Paviü: Kipec B. Pavloviü: Lipa D. Cesariü: Slavonija D Gervais: Moja zemja S. Mihaliü: Kiša na Pagu V. Nikoliü: Dolac M. Taritaš: Šum šumi Narodna: Margeta je žito žela V. Nazor: Halugica N. Nekiü: Antenor na Braþu L. Sepulveda: Priþa o galebici
V. Majiü: Proljetna šetnja M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… D. Cesariü: Vagonaši V. Kovaþeviü: Ex Slavonia A. Kokiü: Vratili se lipi dani J. Vrkiü: Viški djed – bez unuka I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama V. Nazor: Galeb
P. Gudelj: Krš je glazbalo J. Gaarder: Zub vremena A. Škunca: Ovca Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška M. Peiü: Skitnje Narodna: Muke svete Margarite I. Oreb: Jutro u Veloj Luci D. Naþinoviü: Blagoslov barke Psalam 104. R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo
EKOLOGIJA, zaštita prirodne i kulturne baštine
S. Silverstein Dobro stablo S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen Z. Balog: Kome dati odlikovanje
21 E. Canetti: Spašeni jezik D. Ivaniševiü: Hrvatska G. Krklec: Srebrna cesta R. Zvrko: Tvoja staza S. Škrinjariü: U gajbi M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk M. Dizdar: Modra rijeka F. Mažuraniü: Svemir A. B. Šimiü: Opomena R. Bach: Galeb J. Livingstone H. Lee: Ubiti pticu rugalicu J. Gaarder: Zub vremena A. Baricco: Cipele I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila V. Desnica: Pravda S. Radiü: Uzniþke uspomene N. Šop: Isus u posjetu kod nas V. Kaleb: Gost M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne J. Prudeus: Korak po korak I. Gunduliü: Himna slobodi M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice Z. ýrnja: Va našem zajike Psalam 104. Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini M. Ogrizoviü: Hasanaginica J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog Ž. ýorak: Biblioteka
PROMIŠLJANJE O ŽIVOTU
S. Košutiü: Samo srca E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica A. Šenoa: Prosjak Luka D. Cesariü: Vagonaši I. Andriü: Knjiga Z. ýrnja: Križ D. Dragojeviü: Lastavica S. Glavaševiü: Priþa za roditelje S. Lice: Igraþke protiv djece
22
SPAŠENI JEZIK Elias Canetti ýitanke
Napomena: dvore
rijeþi,
Dveri
zato
književnosti,
od
rasplamsana
prve u
katkad
za
sve
uvodne
razrede,
tekstove
þitanke
stranice
postoji
stvaralaþka,
rijeþi,
imaju
svakoj
osvijestiti
osobi.
oslobaÿajuüa,
doista
kojima
Ta
snagu
je
katkad
žele
biti
žele
rijeþi
snaga
dveri
od
koja
katkad
smirujuüa…
Ona
(vrata)
poþetnoga
za sata
zapretana
ljekovita, je
ili
katkad
uvijek
onakva
kakvi smo mi ili kakvi bismo mogli biti u svome „najboljem izdanju". U
prvim
pjesme prozni
tekstovi
tekstovima
na
ulomci
tragove
odreÿeni životne bili
traju
potom
sredine, u
sletišta
u
se
i
onog
dijela
smo
odabrali
Beþu
na
uzletišta
naše
ulomak
naþin
Ovi
za
osobe
su
te
mijenjali
kojem
se
i
trajne
tragove
i
njegovi
jezik
i
— u
objašnjavamo najlakše
da
majci, na
njegovo
izbjeglica
i
se
školi,
duši,
one
Canettija,
djetinjstvo odlasci koji
školski
osvješüivanje
i
uþeniþko
—
su i
u na
osim
žargon
(ali
jezikom.
ili
uþenicima
Eliasa rano
vremenima
preklapalo
u
djeþjoj
prognanika
upravo
prijevodu
radionicama
i
su
umjetniþkim
uþiteljima,
rastanci osobito
tim
lirske to
zapisanoj….
izvrsnom
nobelovca
razmišljanje, i
(u
dopuštali
Bugarskoj,
kraüe
razred)
literarnim
jeziku,
upravo
8.
književnim
prema život
dvije
i
izgovorenoj,
mnogim su
to
7.
tim
Canettija
Frankfurtu,
tekstovi
izriþemo
je
na
iskustvima
meditiranje,
koji u
s
su
(za
E.
Naime, u
bile
stvorenoj,
poticali
roÿenog
Zürichu
odreÿen
sredinu.
jezik
ostavljaju
preklapali
Svim
uþenike odnosa
život.
i
razred) þitankama
rijeþi:
zadaüu:
Židova,
naþin
novu
su
koji
6.
književnika.
klupka
cijeli
i
prema
školsku
odmotaju
sefardskog
su
dolaskom
za
5.
dvjema
Spašeni
dogaÿajima
koji
podrijetlom Engleskoj,
priznatih odnos
oduševljavali
priprave i
(za
drugim
romana
slušateljima
postupcima
u
svjetski
Crnkoviüa)
satima
—
autora,
zajedniþki
Odabrani Zlatka
þitankama
dvjema
hrvatskih
—
kasnije)
osvjetljavanje Za
þitanku
iskustvo
s
iskustvom pripovjedaþevim o vlastitom, materinjem, jeziku.
METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja, rašþlambenog pristupa promatranoj pojavi, obrazloženja i dokazivanja tvrdnji, zakljuþivanja, samostalne interpretacije, uoþavanja nijansiranosti izraza (primjerice imenovanje osjeüaja i
23
osobina, uporaba priloga i pridjeva), kritiþkog mišljenja, uopüavanja, vrednovanja, govornog i pismenog izražavanja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja osjeüaja i misli o jeziku. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje logiþkog mišljenja. Razvijanje jeziþnih i književnih sposobnosti. b) obrazovni zadaci Roman. Pripovijedanje u prvom licu. Portret lika, karakterizacija lika. Za one koji žele više: Pouzdani pripovjedaþ - sve ispripovijedano u romanu poznato mu je u cjelini, do najsitnijih pojedinosti, poznato mu je þak i ono što uvjetuje priþanje i zbivanje. Elias Canetti - dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1981. c) odgojni zadaci Poticanje uþenika na zapažanje i doživljavanje vrednota u obiteljskoj, školskoj i društvenoj sredini. Odnos prema rijeþi - obiteljskoj, zaviþajnoj, dijalektnoj, standardnoknjiževnoj. Osvješüivanje uloge jezika u intimnom, duhovnom i duševnom životu. Posebnost i bremenitost suodnosa: jezik - majka.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Na što pomišljaš kad þuješ sintagmu „spašeni jezik"? Možeš li izmisliti priþu u kojoj je jezik spašen (kako, od koga, zašto)? (Naime, meÿu najranijim Canettijevim sjeüanjima jest i jedno o prijetnji da üe mu odrezati jezik. Tako mu je prijetio mladiü njegove dadilje koji je k njoj dolazio dok je ona þuvala dvogodišnjeg Eliasa.) b) Uþiteljica/uþitelj može zapoþeti govoriti zaviþajnim govorom svjesno ga naglašavajuüi i þekati da uþenici reagiraju. S obzirom na njihove reakcije, usmjerit üe njihova oþekivanja na sadržaj ulomka u þitanci.
2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Izazvati uþeniþki angažman u iznošenju vlastitih promišljanja i uspostavljanjem pojmovno-informacijskih veza (pisanjem ili razgovorom i raspravom) o odnosima koji su u dolje navedenim ulomcima iz romana (Elias Canetti: Spašeni jezik (povijest jedne mladosti); Znanje, Zagreb, 1982., HIT- biblioteka moderne literature). 1. POVOD: Utjecaj knjiga na naš unutarnji život (stanja dok þitamo, pouke, nauþeno….) „ýitao sam tu knjižicu tako þesto da se raspala, ali kad sam poslije nabavio tu istu knjigu tiskanu obiþnim slovima, ne skraüenu i u više razliþitih izdanja, najradije sam se ipak vraüao onim ošteüenim stranicama, sve dok se nisu potpuno raspale pod mojim prstima. Prva priþa Uspomene s Istoka poþinje ovim rijeþima: „U Turskoj, u kojoj kažu da se
24
kadikad svašta dogaÿa…" Ja sam oduvijek imao osjeüaj da sam porijeklom iz Turske, djed mi je tamo odrastao, i otac mi se tamo rodio. U mom rodnom gradu bilo je mnogo Turaka, svi su moji kod kuüe razumjeli i govorili turski. Iako nisam u djetinjstvu nauþio taj jezik, þesto sam ga slušao, pa i znao sam neke turske rijeþi koje su bile ušle u naš španjolski, ponajþešüe sam bio þak svjestan njihova podrijetla. Tu su bile i sve predaje iz najstarijih vremena: kako nas je turski sultan pozvao k sebi kad smo morali napustiti Španjolsku, i kako su Turci odonda lijepo postupali s nama. Pri tim prvim rijeþima koje sam proþitao u Riznici misli, postalo mi je odmah toplo oko srca, ono što se drugih þitalaca moglo dojmiti kao neka egzotika, meni je bilo poznato kao da je u neku ruku iz moje domovine. Možda sam i zato bio posebice prijemljiv za pouku te priþe: „ýovjek ne smije za neprijatelja nositi kamen u džepu i osvetu u srcu." Dakako da nisam tada bio kadar primijeniti tu pouku u praksi. Spram obojice svojih glavnih neprijatelja iz ranijeg života, bradatog docenta iz Beþa i ujakaljudoždera iz Manchestera, osjeüao sam istu nepomirljivu mržnju kao i nekad. Ali „pouka" mora biti u suprotnosti s onim što þovjek osjeüa i radi da mu upadne u oþi, i mora dugo ležati u njemu prije nego što ugrabi svoju priliku, prije nego što se iznenada osokoli i udari. Hebel je bio pun takvih pouka koje se ne zaboravljaju, a svaka je od njih bila vezana za neku nezaboravnu priþu. Moj je život zapoþeo Kannitverstanovim doživljajem, kad su roditelji razgovarali meÿu sobom na nekom meni nepoznatom jeziku, a ono što se zbog nerazumijevanja pojedinih okolnosti izdiglo: prekrasna kuüa s prozorima punim tulipana, zvjezdana i šeboja; blago što ga je more s broda naplavilo na kopno; veliki sprovod sa crno zakrabuljenim konjima, to se kod mene uobliþilo kao uzdignuüe cijelog jednog jezika. Mislim da nema ni jedne druge knjige koja mi se tako potpuno i sa svim pojedinostima urezala u pamet, najradije bih sad odmah krenuo u potragu za svim tragovima koje je u meni ostavila, i da joj iskažem svu svoju zahvalnost i položim zakletvu na doživotnu vjernost. Kad se ona pouka ispjevana u jambima, što je u tim godinama prevladavala u meni, slegla i pretvorila u prašinu, ostala je svaka reþenica iz Hebelove knjige netaknuta. Nisam napisao ni jednu knjigu a da je nisam potajno mjerio s njenim jezikom, a svaku sam od njih najprije napisao služeüi se stenografijom koju sam nauþio zahvaljujuüi upravo njoj." Pouka iz proþitane knjige: ýovjek ne smije za neprijatelja nositi kamen u džepu i osvetu u srcu. Mudrost kojoj je pripovjedaþa nauþio život: Ali „pouka" mora biti u suprotnosti s onim što þovjek osjeüa i radi da mu upadne u oþi, i mora dugo ležati u njemu prije nego što ugrabi svoju priliku, prije nego što se iznenada osokoli i udari.
2. POVOD: Odnos prema darovitim uþenicima ili onima koji su prozvani ‚‚štreberima’’ ili uþiteljevim miljenicima „Bitni dio života koji poþinje stjecati znanje odvija se u školi, to je prvo javno iskustvo mlada þovjeka. On se možda želi istaknuti, ali još mnogo više želi isijavati znanje þim ga stekne, da ne bude samo njegovo vlasništvo. Drugovi koji sporije shvaüaju od njega moraju pomisliti da se ulaguje nastavnicima, i misle da je štreber. Meÿutim, on nema nikakve toþke pred sobom koju bi želio osvojiti, naprotiv, upravo se želi vinuti iznad svih takvih toþaka i uvuüi nastavnike u svoju žudnju za slobodom. On se ne mjeri s drugovima nego s nastavnicima. Sanja o tome da ih odvrati od probitaþnosti, da ih nadmaši. Samo one nastavnike koji se nisu pokorili probitaþnosti, koji svoje znanje isijavaju radi znanja samog, voli neizmjernom
25
ljubavlju, njima iskazuje poštovanje žustro reagirajuüi na njihova pitanja, njima neprekidno zahvaljuje na njihovom neprekidnom isijavanju. Ali tim iskazivanjem poštovanja odvaja se od ostalih pred þijim se oþima to zbiva. Ne obazire se na njih dok se istiþe pred njima. Nema nikakvih zlih namjera prema njima, ali ih je izostavio iz igre, oni ne sudjeluju u igri, još su samo promatraþi. Buduüi da oni sami nisu prožeti nastavnikovom supstancijom kao on, ne dopuštaju moguünost ni da je on prožet njome, i moraju misliti da radi nedostojnog cilja puše s njim u isti rog. Kivni su na njega što im nije dao nikakvu ulogu u svom komadu, možda mu i zavide pomalo što je izdržao do kraja. Ali, uglavnom ga smatraju razvrzigrom koji zamuüuje njihovo prirodno neprijateljstvo prema nastavniku, neprijateljstvo koje on za sebe, ali pred njihovim oþima, pretvara u obožavanje." Pitanje: Može li/treba li uþenik voljeti i poštivati uþitelja? Samo one nastavnike koji se nisu pokorili probitaþnosti, koji svoje znanje isijavaju radi znanja samog, voli neizmjernom ljubavlju, njima iskazuje poštovanje žustro reagirajuüi na njihova pitanja, njima neprekidno zahvaljuje na njihovom neprekidnom isijavanju. Ali tim iskazivanjem poštovanja odvaja se od ostalih pred þijim se oþima to zbiva.
3. POVOD: Odnos prema (novoj) školi, uþiteljima i uþenju „Kakva je to bila škola, kako je raznovrsna bila njena atmosfera! Bilo je profesora kojima je disciplina bila nešto neusiljeno, red je vladao, kao kod Karla Becka, a da se nitko nije rogušio protiv njega. Bilo je drugih profesora koji su nas nastojali pripremiti za praksu kasnijeg života, za ozbiljnost, razboritost, oprez. Uzor je takvog profesora bio Fritz Hunziker, a ja sam se žestoko opirao ozbiljnosti koju je i meni nastojao ucijepiti. Bilo je bogato nadarenih i maštovitih ljudi koji su mi davali krila i usreüivali me, kao što su bili Eugen Müller i Friedrich Witz. Ovaj potonji nije ništa držao do povišenog katedarskog položaja profesora. Gdjekad je govorio s katedre s toliko oduševljenja i sposobnosti doþaravanja da smo zaboravljali gdje se nalazi, osjeüali smo se kao da smo s njim negdje pod vedrim nebom. Zatim bi sjeo meÿu nas na klupu, pa smo se osjeüali kao da smo svi zajedno u šetnji. Nije pravio nikakve razlike meÿu nama, obraüao se svakome od nas bez iznimke, neprestano je nešto govorio, a što god je govorio, meni se þinilo da je novo. Sve su ograde na svijetu bile srušene, umjesto straha ulijevao nam je þistu ljubav, nitko nije stajao iznad drugih, nitko nije bio glup. Klonio se autoriteta, odrekao ga se, a da ga nije napadao, bio je osam godina stariji od nas, a postupao je s nama kao da smo njegovi vršnjaci. Nije to bila nikakva propisna nastava, on nas je darivao onim þime je bio ispunjen. U povijesti smo bili došli do Hohenstaufovaca, umjesto brojeva dobivali smo od njega figure. Nije mu samo zbog mladosti vlast malo znaþila, ali dakako da ga je zanimao uþinak koji ona iznutra ima na svoje nosioce. Govorio je vrlo lijepo, živo, poticajno… (...) Karl Beck ulijevao mi je svojom strogošüu i disciplinom u nastavi osjeüaj sigurnosti. Matematika koju sam kod njega nauþio postala je dublji dio mojega biüa, kao posljedica i nešto kao duhovna hrabrost. S jedne, možda vrlo male površine koja se ne može dovesti u sumnju, ide þovjek jednim te istim smjerom nepokolebljivo dalje, ne pita se kamo sve može dospjeti, neüe da se osvrüe ni lijevo ni desno, kreüe se kao prema nekom cilju koji ne poznaje, i dok god ne uþini pogrešan korak, i dok god održava kontinuitet koraka, ništa mu se ne može dogoditi, prodire u nepoznato, to je jedini naþin da se nepoznato malo-pomalo osvoji. Upravo je suprotno od toga bilo ono što sam doživio s Witzom. Tu su mnoge još tamne toþke u meni bile istodobno dodirnute i osvijetljene, bez
26
ikakve svrhe. Nisam napredovao, bio sam þas ovdje, þas ondje, nisam imao nikakav cilj, pa ni nepoznat, mnogo sam toga upoznavao, ali još više nego što sam upoznao, stekao sam osjetljivost za ono što je zanemareno ili još skriveno. Nadasve je on u meni jaþao volju za preobrazbom, koliko je toga bilo o þemu nisam ni sanjao, bilo je dovoljno da za nešto þujem pa da to i postanem. Tako su isto nekoü bajke djelovale na mene, samo što je sad bila rijeþ o drugim stvarima koje nisu bile tako jednostavne, o figurama, a sad su te figure bili pisci. Veü sam rekao da mi je on otvorio oþi za modernu, živu literaturu. Ime koje bi on jednom spomenuo ne bih nikad više zaboravio, ono bi steklo vlastitu atmosferu u koju me je on poveo sa sobom, a krila koja mi je nasaÿivao za takve letove, a da nisam to ni primijetio, ostala su mi i onda kad me je napustio, pa sam dalje letio sam, osvrüuüi se u þudu oko sebe. Nekako mi se ne mili govoriti o pojedinaþnim imenima koja sam usvojio zahvaljujuüi njemu. Za neka sam od njih i prije bio þuo a da nisu ostavili traga u meni, kao recimo za Spittelera, a drugi su probudili u meni samo pasivnu radoznalost, baš kao da je bilo dovoljno da ih držim u priþuvi za kasnija vremena, kao recimo Wedekind. Veüina njih danas tako prirodno pripada tradicionalnoj literaturi da bi bilo smiješno dizati prašinu oko toga. Ali veüina je onih koje sad ne spominjem bila u izrazitoj suprotnosti s onim što sam bio ponio od kuüe, pa premda tada još nisam mnoge od njih potpuno prihvatio, oslobodio sam se jednom zauvijek predrasuda prema svima onima koji su bili nedavno umrli ili su još bili živi. Witz nas je dva puta poveo na izlet u onih þetiri-pet mjeseci koliko nam je bio profesor. Prvo je bila ÿaþka šetnja do Trichtenhauserskog mlina, a drugo posjet historijskom mjestu Kyburgu. O šetnji smo se mnogo ranije dogovarali i on je smislio upravo revolucionaran plan: obeüao nam je da üe povesti s nama jednu svoju sestriþnu violinisticu koja üe nam svirati. Time je postao zaista omiljen u razredu. ýak i oni koji su bez razumijevanja pratili njegove literarne zanose, þak i oni koji ga nisu cijenili zbog pomanjkanja discipline i neizricanja kazni, bijahu oþarani moguünošüu da upoznaju žensko stvorenje, profesorovu sestriþnu od krvi i mesa." Povod za razmatranje o pismenom sastavku o bitnoj povezanosti uþiteljeve osobnosti i predmeta koji predaje. Ovo može poslužiti kao priprava za pismeni sastavak (ili školsku zadaüu) kojemu üe tema biti omiljeni predmet ili (moguüa) povezanost buduüeg zanimanja s omiljenim predmetom. 3. aktualizacija:
13.-17. ožujka-Dani hrvatskoga jezika Majþin dan (prva nedjelja u svibnju) 10. prosinca - Dan prava þovjeka (pravo na jezik) 22. travnja - Dan hrvatske knjige 23. travnja - Svjetski dan knjige i autorskih prava 4. izražavanje i stvaranje: U korelacijsko-integracijskom pristupu osobito je važan heuristiþki razgovor. Povede li se razgovor o treüem ulomku, pažljiv üe uþitelj uputiti uþenike da se izbjegava spominjanje imena bivših i sadašnjih uþitelja. Pogotovo neüe inzistirati da sazna na koga uþenik misli kad iznosi svoje mišljenje o naþinu pouþavanja koji mu odgovara ili ne odgovara.
27
integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Rasprava.
korelacija Povijest-Židovi.
zanimljivosti Rajsko stanje ukljuþuje razumijevanje jezika životinja kojima je imena dao Adam i koje su mu, stoga, bile podreÿene. I u drevnim kineskim predajama stoji da protokom svijeta upravlja sklad imena i pojmova koje ona oznaþuju. Jezik je vaga uma. (uzbeþka) Jezik je kljuþ k srcu. (azerbajdžanska) Jezik je tvoj poput lava: ako ga držiš, on üe te zaštiti, ako ga pustiš-on üe te rastrgati. (arapska) Što silazi s jezika, mora biti þistije od zubi. (etiopska) Jezik gradi i ruši svijet. (armenska) S jezika kaplju i med i otrov. (kirgiska)
28
HRVATSKA Drago Ivaniševiü Napomena: Mnogi ovu pjesmu svrstavaju u najljepše domoljubne pjesme o Hrvatskoj, a i uþenici joj se rado odazivaju. U godinama koje su pred njima, u vremenu pripreme za odrastanje, osobito je važno osvijestiti im zadnja dva stiha ove pjesme i nastojati da im oni postanu duhovna popudbina. Zorno im se to predoþi od (naþina) navijanja za omiljeni klub, ponašanja u školi, odnosa prema prirodi do putovanja u inozemstvo.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Motiviranje uþenika za samostalno þitanje poezije. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva pjesme. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja.
b) obrazovni zadaci Tema, motiv, pjesniþke slike, slobodni stih, metafora, alegorija, opkoraþenje, kontrast, poenta, domoljubna (rodoljubna) pjesma. Za one koji žele više: Anafora.
c) odgojni zadaci Ljubav prema Hrvatskoj kao domovini svih Hrvata. Poticanje i njegovanje ljubavi prema domovini. Domovina je majka svih majka. (ruska) Domovina kakva bila, roÿenom je sinu mila. (Preradoviü) Njegovanje tolerancije meÿu rasama, narodima i skupinama: …te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi….. Razvijanje nacionalnog ponosa i svijesti o dostojanstvu hrvatskoga naroda.
29
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Uþenici uz tematsku rijeþ domovina pišu asocijativni niz. b) Slušanje odabrane domoljubne pjesme. c) Navoÿenje aforistiþnih reþenica o domovini. 2. interpretacija u užem smislu: Koje ste slike u ovoj pjesmi najsnažnije doživjeli? Možete li imenovati osjeüaj koji vas je obuzeo nakon þitanja pjesme? Te najsnažnije slike proþitajte naglas. Kakvo raspoloženje prevladava u pjesmi: a) sveþano, b) vedro, c) borbeno, d) zanosno, e) smireno, f) sjetno? Obrazložite svoj izbor. Pomoüu kojih motiva (manjih tematskih jedinica) pjesnik oblikuje svoj doživljaj domovine? Koji je središnji motiv pjesme? Pronaÿite pjesniþke slike u kojima pjesnik snagom pjesniþkih izražajnih sredstava iznosi svoje osjeüaje i misli. Koja su to stilska izražajna sredstva oblikovala najdojmljivije slike? Imenuj ih u svim navedenim primjerima. Gdje pronalazite bit i poentu þitave pjesme? Po kojim je motivima i osjeüajima ova pjesma domoljubna? 3. aktualizacija: 8. listopada - Dan neovisnosti Republike Hrvatske 15. sijeþnja - obljetnica meÿunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991. god.) 4. izražavanje i stvaranje: 1. Navedi sve ono što smatraš da bi trebalo promijeniti na bolje u našoj domovini. 2. Sastavak: O majci i domovini s ljubavlju. 3. Napiši nacrt (skicu) scenarija za dokumentarni film koji üe svijetu predstaviti Hrvatsku u najljepšem svjetlu. 4. Osmisli scenarije za kratke reklamne filmove (ili PowerPoint prezentaciju o razliþitim licima Hrvatske. Cilj je tih filmova da Hrvati upoznaju domovinu. (Dakle, raspolažeš slikom, glazbom i govorom.) Imaj na umu: šport, planine, glazbu, folklor, povijest, arhitekturu, šume, nizine, gore, more, otoke…
integracija Izražavanje - krasnoslov. Jezik- sastavni veznici.
30
korelacija Povijest - znaþajni datumi vezani uz stvaranje neovisne Hrvatske. Zemljopis - geografska obilježja naše domovine. Alternativni metodiþki sustav: meditacijsko-stvaralaþki 1. DUŠEVNO-TJELESNA PRIPRAVA S NAJAVOM TEKSTA:: Zažmirite, ugodno se naslonite na stolac i zamislite da ste negdje daleko od svoje hrvatske domovine. Neka pred vama prolaze slike iz Hrvatske, zvukovi, šumovi i glasovi koji vas vežu s domovinom (od koje ste tako daleko), mirisi kojih se sjeüate, a podsjeüaju vas na ugodne trenutke dok ste boravili u kraju svojih otaca. 2. PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM 3. MEDITACIJSKO PONIRANJE U SLOJEVE TEKSTA:: a) motivi i pjesniþke slike po kojima Ivaniševiü ne doživljava Hrvatsku u svoj njezinoj punini b) motivi i pjesniþke slike po kojima Ivaniševiü doživljava Hrvatsku u svoj njezinoj punini c) motivi i pjesniþke slike po kojima je Ivaniševiü, kao Hrvat, i graÿanin svijeta. 4. STVARALAýKO IZRAŽAVANJE: a) Pokušajte otkriti što je to i ono u rijeþi mnogo dublje od rijeþi. b) Izražajno þitanje odabranih slojeva pjesme pazeüi na temeljni osjeüaj koji je iskazan u tim stihovima, a poštujuüi sve vrednote govorenja književnoumjetniþkoga teksta. 5. MEĈUSOBNA KOMUNIKACIJA: a) Prepoznati i imenovati pojedinosti koje karakteriziraju Hrvatsku - prirodne posebnosti (ljepote, nacionalni parkovi), umjetnici svih profila, svjetski poznati znanstvenici, folklorna tradicija i dr. Obrazložiti svoj izbor biranim rijeþima. b) Zamisli da se moraš kao gost iz Hrvatske predstaviti ljudima u nekoj dalekoj zemlji. Kako bi predstavila/predstavio sebe i Hrvatsku u nekoliko reþenica koje bi ostavile upeþatljiv dojam na tvoje slušatelje? (Uþenici nakon vremena priprave, pet minuta, poþinju s vježbom.) 6. SINTEZA- Odrediti motive koji grade pjesniþke slike ove domoljubne lirske pjesme. 7. AKTUALIZACIJA - O kojim biste znaþajnim dogaÿajima iz novije hrvatske povijesti izvijestili svijet? Zašto?
31
zanimljivosti Drago Ivaniševiü bavio se i slikarstvom, a prevodio je s portugalskog, španjolskog, talijanskog i francuskog. Najsjevernija toþka Hrvatske nalazi se kod naselja Štrigova u Meÿimurju, najzapadnija je toþka Savudrija u Istri, a najistoþnija Ilok u Srijemu. Najjužnija toþka Hrvatske je otok Galijula blizu Palagruže, a najjužnija (kopnena toþka) rt Oštra na poluotoku Prevlaka. Najviši planinski vrh u Hrvatskoj je vrh Dinara visok 1831 metar.
32
BROD S MOJIM IMENOM Arsen Dediü Napomena :Ako je kopno tijelo jedne zemlje, more joj je zacijelo duša. Ne znamo što je ljepše: hrvatsko kopno ili hrvatsko more, a kad pjesnik iznese želju da svoje zemne ostatke preda morskoj brazdi — stvara se znaþenjsko polje otvoreno svim sustavima i pristupima pjesmi. Ova pjesma nastavlja niz o znaþenju imena, niz zapoþet u Dverima rijeþi 5 (D. Dragojeviü: Kalendar), nastavljen u Dverima rijeþi 6 (D. Macan: Smrdljivi Martin) i Dverima rijeþi 7 (I. Aralica: Duše robova). Isto bismo tako mogli povuüi spojnicu izmeÿu tekstova o moru u Dverima od petoga do osmoga razreda. Tom smo þinjenicom željeli, uþeniku i uþitelju, olakšati (i obogatiti) put kroz znaþenjska, sadržajna, stilska i ina polja u pristupu književnom djelu.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Lirska (intimna) pjesma. Simbol. Pjesniþke slike. Motiv. Epitet. Usporedba. Metafora. Katren. Lirski subjekt. c) odgojni zadaci Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Istaknuti þovjekovu potrebu da postigne neki životni cilj. Ljubav prema radu, prirodnost, istinoljubi-
33
vost i skromnost kao vrijednosti ljudskog života. Razvijanje interesa za þitanje poezije te upoznavanje pjesnikova života i djela. Osloboÿenost uþenika u vlastitom stvaralaþkom izražavanju. Poticanje na doživljavanje prirode. Ljubav prema zaviþaju nadahnjuje umjetnike. Buÿenje stvaralaþkog odnosa prema pjesmi i stvarnosti.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Slušanje šansona A. Dediüa, primjerice Kuüa pored mora. 2. Usmjereni razgovor o brodovima i moru (vrste i namjene brodova, simbolika mora i plovidbe). 2. interpretacija u užem smislu: O kojim osjeüajima pjesnik pjeva? Jesu li oni izravno izraženi ili ih nasluüujemo þitajuüi stihove? Od þega pjesnik strahuje? Što želi? Za þim þezne? Što nam njegova intimna razmišljanja otkrivaju o njegovoj osobnosti? Po kojim stihovima možete zakljuþiti da iznad svega voli more, slobodu, prirodu kakva jest, prirodu þiji nedjeljivi dio želi biti? Što ga je u djetinjstvu ili mladosti najviše vezalo uz njegovu Dalmaciju, odnosno rodni Šibenik? U þemu je smisao njegove želje da se „vrati" na more kao bracera, tender ili trabakul? Kakav je njegov odnos prema mrtvim prijateljima? Zašto ih poistovjeüuje sa svjetionicima? Nalazite li u tome kakvu simboliku? Obrazložite. Pronaÿite stilska izražajna sredstva u pjesmi te ispišite citate. Otkrijte ideju ove (intimne) pjesme. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Piši o svojim željama, nadama, idealima u sastavku: Moj se svjetionik zove… 2. Pronaÿi podatke o ovim vrstama plovila na Jadranu: falkuša, trabakul, bracera, tender, koüarica. 4. aktualizacija: Poslušaj uglazbljene pjesme naših kantautora Arsena Dediüa, Hrvoja Hegedušiüa, Ivice Percla, Zvonka Špišiüa, Lidije Bajuk i drugih. Odredi kojoj vrsti lirike one najþešüe pripadaju.
integracija Izražajno þitanje i recitiranje. Veliko slovo (toponimi, oronimi, hidronimi…). Imperativ. Nezavisno i zavisno složena reþenica. Višestruko složena reþenica.
34
korelacija Zemljopis - Nacionalni park Kornati. Povijest- razvoj hrvatske brodogradnje. Vjeronauk- besmrtnost duše. Sat razrednika - ideali koji nas vode kroz život. Glazbena kultura - kantautori, šansone.
zanimljivosti Arsen Dediü nije se bavio samo skladanjem i pjevanjem. Pisao je i televizijske scenarije i glazbene kritike te bio glazbeni urednik na Hrvatskoj televiziji. Pišuüi o Arsenovoj zbirci Brod u boci, književnik Zvonimir Golob kaže: „Neki podaci o pjesmama, imena ulica, gradova i zemalja, godine i liþnosti, upravni govor i citati vežu pjesnika za stvarnost poput sidra. Po tome Arsenova poezija lako nalazi put do senzibilnosti þitaoca."
35
DJEVOJýICI MJESTO IGRAýKE Antun Gustav Matoš Napomena: U petom su razredu uþenici mogli þitati prozni Matošev tekst Na ladanju, u sedmome sonet Notturno, a u osmom se ponovno susreüu s jednim od ponajljepših njegovih soneta. Iako je ovaj sonet bremenit znaþenjima,
možemo
i
u
njemu
prepoznati
jasnu
završnicu
tematskog/motivskog ciklusa (Dveri rijeþi 5, 6, 7) o igri i igraþkama kao bitnom dijelu djetinjstva, odrastanja i uþenja. No, to ne znaþi da se ovom sonetu ne može pristupiti i s druge strane predstavljajuüi Matoša kao sonetnog majstora, predstavljajuüi sonet kao najzahtjevniji lirski oblik ili govoreüi o životu koji je pun lažnih i pravih osjeüaja i odnosa.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Buÿenje interesa za nove pjesniþke forme (sonet). Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti lirskoga memoriranja. Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja. Otkrivanje poetske funkcije personifikacije, metafore, epiteta. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Sonet. Dvanaesterac. Epitet. Usporedba. Metafora. Personifikacija. Ritam. Za one koji žele više: Licentia poetica (pisanje infinitiva). c) odgojni zadaci Svijet odraslih, tj. „zrela ljeta" nipošto nije tako jednostavan kao svijet još neodraslih, djece. Pripremanje djevojþica za svijet odraslih - priprava za prvi bal, za ulazak u društvo. Izmjenjivanje tuge i radosti svojstveno je ljudskom životu, i za to se treba pripremiti odgojem i samoodgojem. Dijete je darovano ovome svijetu, a ovaj je svijet darovan djetetu. Djeca igrom izgraÿuju svoju osobnost. Književnost je ljepota, naþin oplemenjivanja osobnosti, izvorište spoznaja i poticaj za stvaralaštvo.
36
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Podsjeüanje na Matošev život: književniþki, novinarski, glazbeniþki (violonþelo), boemski… (razgovor ili kratki osvrt). b) U kojem se životnom razdoblju djevojþice i djeþaci polako odriþu svojih igraþaka? Kako to tumaþite? 2. interpretacija u užem smislu: Komu je Matoš posvetio svoje stihove? Kako ste doživjeli njegove rijeþi upuüene Ljerki? Koje je osjeüaje pjesma u vama pobudila? O kojim pjesnikovim osjeüajima možemo govoriti? Kako djevojþica doživljava pjesnikove rijeþi? Razumije li što joj pjesnik govori? Pronaÿite stihove koji potvrÿuju vaše odgovore. Zašto djevojþicu naziva „grle" (mlado grlice)? Koja je stilska izražajna sredstva Matoš upotrijebio u navedenim stihovima? „Kesteni pred kuüom duhu tvom su meta, Još je deset karnevala do tvog bala." Objasnite odabir epiteta u izrazima poput žalosni soneti, duša sveta, zrela ljeta, lažni kavaliri, mrtvi clown. Što je pjesnik želio postiüi koristeüi te izraze pri obraüanju djevojþici? Kakva je forma pjesme? Jeste li se veü susreli s pojmom soneta? Što nakon razgovora možete navesti kao temu, a što kao osnovnu misao ove pjesme? 3. izražavanje i stvaranje: Nauþi pjesmu krasnosloviti. Upriliþite razgovor izmeÿu djeþaka i djevojþica o temi Lutka kao igraþka. Za djevojþice znamo da se najradije igraju lutkama, no i djeþaci imaju lutke poput olovnih vojnika, svemirskih ratnika, Supermana, Batmana i drugih. Razgovarajte kako se djevojþice igraju svojim, a kako djeþaci svojim lutkama. Razgovarajte na dva naþina: a) kao oni koji su imali to iskustvo b) kao oni koji se još uvijek igraju lutkama. 4. aktualizacija: Usporedba današnjih djevojþica i njihovih igara s djevojþicom Ljerkom iz Matoševa soneta. Usporedba Matoševe pjesme Djevojþici mjesto igraþke s pjesmom Dobriše Cesariüa Dorica i tekstom Stjepana Licea Igraþke protiv djece.
37
integracija Pisanje vokativa. Pisanje velikog slova vlastite imenice. Izražajno þitanje i recitiranje. Pisanje infinitiva i futura (npr. smijat si se stala, jecati üe).
korelacija Sat razrednika - igra, odrastanje, pubertet. Odnosi u obitelji. Povijest - društveni život s kraja 19. i poþetka 20. stoljeüa.
zanimljivosti U svojoj autobiografiji Matoš kaže: „Roÿen sam u Srijemu, u Tovarniku, u petak, trinaestoga, 13. lipnja 1873." Kako mu je otac bio uþitelj u Zagrebu, u najranijoj je mladosti preselio u Zagreb, pa je o sebi je pisao: „Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepþanin odgojem." Matoš se prvi put javlja u književnosti u devetnaestoj godini novelom Moü savjesti objavljenom u þasopisu Vijenac 1892. godine. U autobiografiji spominje i hrvatske velikane s kojima se družio: „Najdublje moje ÿaþke impresije su dr. A. Starþeviü i boravci u domu velikana Ivana Mažuraniüa, a najjaþe moje ÿaþke uspomene su Stjepan Radiü i Vladimir Vidriü. Sa Radiüem sam znao udešavati þudan duet (sinteza narodne i artistiþke umjetnosti): on udaraše u tamburu, a ja sam pratio na violonþelo." Karneval (poklade, fašnik) razdoblje je prije korizme u kojem se prireÿuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U prijašnje doba, kad bi djevojþice prerasle u djevojke, postojao je obiþaj „prvog bala". Na svom prvom balu, na koji bi došle u pratnji roditelja, bile bi predstavljene i uvedene u društvo odraslih. Muze umjetnosti i znanosti bile su: Talija - muza komedije, Uranija - muza astronomije, Melpomena - muza tragedije, Polihimnija - muza zbornog pjevanja, Erato muza ljubavne poezije, Kaliopa - muza epske poezije i govorništva, Klio - muza povijesti, Euterpa - muza lirske poezije uz svirku na flautu i Terpsihora - muza plesa. Mnemotehniþki izraz za pamüenje svih muza je TUM PECCET (Talija, Uranija, Melpomena…).
38
VOLIO BIH DA ME VOLIŠ Jure Kaštelan Napomena: Ovu antologijsku Kaštelanovu pjesmu zanimljivo je interpretirati komparativno — s pjesmom sliþna naslova Volio bih da me vole maÿarskog pjesnika Endre Adyja. Nismo mogli odoljeti još jednoj komparaciji s likovnim umjetniþkim medijem, prigodi u kojoj se tako divno oþituje naslov ove pjesme. Berninijev Apolon kao da izgovara naslov pjesme nimfi Dafni koja bježi od njega želeüi se radije pretvoriti u drvo negoli mu uzvratiti ljubav. Primjeüujemo kako kora drveta veü zarobljava Dafnino tijelo, a prsti i kosa pretvaraju joj se u granþice s lovorovim lišüem. Ta scena može biti povodom za razmatranje „nastavka pjesme"—je li pjesniku ljubav uzvraüena?! Pomoü u odgovoru na to pitanje treba potražiti u zbirci Kaštelanove poezije, svaki uþenik može naüi drugu Kaštelanovu pjesmu i ponuditi je kao odgovor na naše hipotetiþko pitanje (primjerice Kaštelanovu pjesmu: Tvrÿava koja se ne predaje).
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika, stihova, kompozicijskih dijelova, ritmiþkoga dojma. Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja. Otkrivanje poetske funkcije motiva, simbola, metafora, ritma… b) obrazovni zadaci Lirska ljubavna pjesma. Metafora. Katren. Ritam. Rima. Za one koji žele više: Simbol. c) odgojni zadaci ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska) Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova. Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život.
39
Ljubav nadahnjuje umjetnike. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Život je bez ljubavi isprazan.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o þovjekovoj potrebi za ljubavlju i za uzvraüanjem ljubavi. Priþa o Apolonu i Dafni (vidjeti: Zamarowsky, Junaci antiþkih mitova, Školska knjiga, 1985., Zagreb). b) Slušanje uglazbljene pjesme Volio bih da me voliš. c) Razgovor o Kaštelanovu književnom djelu. Prisjeüanje na pjesmu u prozi Bijela nevjesta (Dveri rijeþi 7). 2. interpretacija u užem smislu: Je li pjesma s naslovom Volio bih da me voliš ispunila vaša oþekivanja? Koliko vam je bliska? Jeste li u stihovima i pjesnikovim razmišljanjima prepoznali neke svoje osjeüaje, dileme, probleme? Razgovarajte o njima. Držite li da je pjesnik nesretno zaljubljen? Zna li njegova ljubljena da je voli? Po þemu možete zakljuþiti kakav je njihov odnos? Koje simbole pjesnik koristi u stihovima? Koju ulogu ima ta simbolika? Pronaÿite i prepišite stihove u kojima je metafora. Što je tema i ideja ove pjesme: a) nesretna ljubav b) uvijek prisutna þovjekova potreba za ljubavlju c) þežnja za uzvraüanjem ljubavi d) želja da se živi u sjeni ljubljene osobe e) potreba da život dobije smisao uz ljubljenu osobu f) od svega navedenog ponešto? Odaberite neke od ponuÿenih odgovora i sami oblikujte temu i ideju nakon razgovora. Jesi li zaljubljen/zaljubljena? Je li ti ljubav uzvraüena? Jesu li, po tvom mišljenju, ljubavi þetrnaestogodišnjaka prave, duboke, trajne? Kakva je tvoja ljubav u odnosu na ljubav Romea i Julije? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Po uzoru na Kaštelanovu, napiši svoju ljubavnu pjesmu. 2. Usporedi pjesmu E. Adya Volio bih da me vole i J. Kaštelana Volio bih da me voliš. Oba pjesnika pišu o svojim intimnim osjeüajima. Ipak, postoje razlike. Istraž ih i zabilježi zakljuþke do kojih si došla/došao. 4. aktualizacija: Valentinovo - dan zaljubljenih
40
integracija Usmeno i pismeno izražavanje. Znaþenje simbola. Pisanje u prvom licu. Pogodbena zavisna sureþenica. Objektna sureþenica. Krasnoslov. Pisanje aorista pomoünog glagola biti. Kondicional prvi.
korelacija Glazbena kultura - slušanje uglazbljene pjesme J. Kaštelana i drugih pjesnika ljubavnih pjesama. Sat razrednika - ljubav adolescenata, potreba za ljubavlju i iskazivanje ljubavi.
zanimljivosti Pjesma Volio bih da me voliš uglazbljena je i sedamdesetih se godina smatrala poznatim „šlagerom". Šlager je pjesma koja je trenutaþno u modi, izaziva širok interes te se lako svidi mnogima. Najþešüe je to ljubavna pjesma s pripjevom (refrenom). Izraz je nastao od njemaþke rijeþi Schlager, što znaþi udarna pjesma. Jure Kaštelan autor je poznate poeme (lirsko-epske pjesme s više pjevanja) Tifusari s ratnom tematikom: sudbina tifusara (ljudi oboljelih od smrtonosne bolesti tifusa) u Drugom svjetskom ratu. Uz bibliþara dr. Bonaventuru Dudu, Jure Kaštelan bio je glavni urednik Biblije u izdanju Kršüanske sadašnjosti. U uvodnoj rijeþi Kaštelan je napisao: „Biblija je najþitanija i najviše prevoÿena knjiga koju je dao stvaralaþki genij þovjeþanstva. Za kršüane - katolike, pravoslavne i protestante - ona je sveta, inspirirana i kanonska knjiga. Za svakog þovjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne umjetniþke snage. Ona pripada zajedniþkoj kulturi þovjeþanstva."
41
SREBRNA CESTA Gustav Krklec Napomena: Evo pjesme koja üe i mlaÿe i starije potaknuti da iz sadašnje perspektive bace pogled na svoju srebrnu cestu: na onaj dio vrpce koji se, u daljoj ili bližoj prošlosti, poþeo odmatati negdje u tihoj zaviþajnoj luci; na dio koji se, prepun vrludanja, lutanja, vjere, sumnje, klonuüa i zanosa, odmotava i traje u vremenu sadašnjem; na onaj dio koji prepun snova, drugaþijih, radosnijih i ljepših, uranja u maštoviti svijet nepoznate i (ne)sigurne buduünosti.
METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Poticanje imaginacijskih i asocijativnih sposobnosti. Buÿenje spoznajne (misaone) aktivnosti uþenika. Razvijanje literarnih sposobnosti. Osposobljavanje uþenika za izražavanje doživljaja i tumaþenje pjesniþkih slika. Razvijanje pjesniþkog sluha. Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja. Osposobljavanje uþenika za usmeno i pismeno stvaralaþko izražavanje. b) obrazovni zadaci Lirska (refleksivna ili misaona) pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Vezani stih. Rima (abba obgrljena). Trostih. Dvostih. Usporedba. Onomatopeja. Metafora. Hiperbola (…olujom koja u tvom bilu huji…). Aliteracija (kroz mrak se javi üuk i hukne sova). Asonanca (otvorit oþi lopoþi na vodi). Inverzija (Nad glavom üe ti bijela zvijezda sjati.). Ponavljanje. Retoriþko pitanje. Za one koji žele više: Simbol. Jedanaesterac. Peterostih (kvintina). c) odgojni zadaci Buÿenje želje za ostvarivanjem ciljeva i savladavanjem poteškoüa na životnom putu. Ulaganje napora u oblikovanje vlastite osobnosti. Traganje je izazov, zapreke nisu razlog za odustajanje. Svatko je kovaþ svoje sreüe. U hodu svojom srebrnom cestom ne povrijedi drugoga. Ne kloni duhom! Srcem se dobro vidi - ono je pravedan sudac.
42
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Motivacijska situacija može se ostvariti razgovorom o Krkleþevu stvaralaštvu koje je uþenicima poznato, þitanjem autobiografskih zapisa i komentara povezanih s tematsko-motivskim i emocionalno-idejnim svijetom pjesme ili pjesnikova stvaralaštva. b) Uþenici dobiju zadatak pismeno dovršiti zapoþetu sintaktiþku strukturu: ŽIVOTNI PUT JE... ili ŽIVOTNI PUT JE KAO… Kasnije se þitaju samo neki zapisi. 2. a) interpretacija u užem smislu: Bude li potrebno, pitanja iz rubrike Razgovarajmo mogu se dopuniti zadacima: Vratite se još jednom na pjesnikovu Srebrnu cestu. Opišite slike koje „vidite" i zvukove koje „þujete". Kako zamišljate svoju srebrnu cestu? Usporedite je s pjesnikovom. U þemu su sliþnosti, u þemu su razlike? Ilustrirajte odabrani dio pjesme ili cijelu pjesmu. 2. b) meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave pjesme, komunikacija s pjesmom može se ovako strukturirati: 1. prvi meditacijski susret s pjesmom: uþenici þitaju pjesmu 2. meditacijsko poniranje u složeno tkivo pjesme: uoþavanje triju pjesniþkih cjelina, þitanje svake cjeline (u sebi), zamišljanje pjesniþkih slika, bilježenje komentara, asocijativnih veza i dr. 3. stvaralaþko izražavanje: tumaþenje znaþenja i funkcije pojedinih pjesniþkih slika unutar poetske cjeline; poniranje u emotivne slojeve; usporeÿivanje izvornih (pjesnikovih) i preobliþenih pjesniþkih slika uz komentar; samostalno imenovanje poznatih stilskih izražajnih sredstava; definiranje novih pojmova (uz uþiteljevu pomoü) 4. meÿusobna komunikacija: vraüanje k pjesmi na književnoteorijskoj razini 5. sinteza i aktualizacija 3. izražavanje i stvaranje: 1. Pismeno protumaþi ovaj Krkleþev epigram: MJEHUR OD SAPUNA On se dere: - Znaš li tko sam? Sedam zbirki izdao sam! A kritik üe: - Budi tiši, pa bar jedan stih napiši! 2. Odredi vrste rijeþi u epigramu Mjehur od sapuna.
43
4. aktualizacija Razgovor na temu: U kojoj mjeri þovjek sam odreÿuje svoj životni put, a u kojoj je mjeri put unaprijed odreÿen mjestom i vremenom roÿenja, podrijetlom, (ne)prilikama i uvjetima života i sliþno.
integracija Jeziþno izražavanje - opisivanje. Vrste rijeþi. Imperativ. Futur- pisanje i izgovor futura. Glasovne promjene- palatalizacija (druže), sibilarizacija (oblaci).
korelacija Sat razrednika - profesionalna orijentacija. Vjeronauk.
zanimljivosti Pod naslovom Autobiografija u deset reþenica, Krklec je zabilježio: „Rodio sam se kad je umiralo prošlo stoljeüe te sam nažalost stariji od vijeka u kojemu živim. Prvi svjetski rat minirao mi je mladost, drugi najbolje godine života. No, izmeÿu dva rata bilo je i vedrih, plodnih i borbenih trenutaka zbog kojih sam ostao vjeran životu… Što se drugih podataka tiþe, mislim da ih je dovoljno u mojim zbirkama Srebrna cesta, Tamnica vremena, Darovi za Bezimenu… I da završim s onim tko je rekao da se i najveüi ponori vremena mogu preskoþiti na drvenom konjiüu djetinjstva…" Kratki intervju s pjesnikom objavljen pod naslovom 10 indiskretnih pitanja u zagrebaþkom tjedniku Globus iz 1958. godine: P: Što vas je nagnalo da postanete književnik? O: Strah od svijeta i ljubav prema životu (ili obratno). P: Zašto i kako se rodio Martin Lipnjak? O: Martin Lipnjak rodio se iz subjektivne potrebe za pseudonimom. Pritom je Martin asocijacija na zagorski blagdan Martinje kad se krsti vino, a Lipnjak je skovan po mjesecu lipnju u kojem sam se rodio. Uostalom, veü je i Odisej dolazio u situaciju da se posluži pseudonimom. P: Što je za književnika najvažnije? O: Da živi za književnost i bez obzira može li živjeti od nje. P: Naš uzor- roman poslije rata? O: Prokleta avlija Ive Andriüa.
44
P: Koliko poslijeratnih naših pjesnika smatrate genijalnima? O: Nisam dovoljno genijalan da odgovorim na to pitanje. P: S kim ne biste nikad htjeli polemizirati? O: S umišljenim bolesnicima i bolesnim umišljenicima. P: Pet naših najboljih kritiþara poslije rata? O: Bio bih sretan kad bih mogao nabrojiti bar polovicu. P: Što mislite o našem filmu? O: All'right, dušice draga! P: U koje vrijeme najradije radite? O: Onda kad birokrati spavaju. P: Što mislite o braku? O: Kada se oženjen þovjek sretne s neženjom, obiþno jedan zavidi drugom. I što je þudno, þini se, da su obojica u pravu.
45
TVOJA STAZA Ratko Zvrko Napomena: Što je zajedniþko pjesmama Opomena Antuna Branka Šimiüa, Srebrna cesta Gustava Krkleca i Tvoja staza Ratka Zvrka? Opomena þovjeku da bude þovjek, poruka da je njegovo vrijeme kratko, da ga iskoristi hrabro i da bude svoj. Jer svijet je, kao što reþe Mathaus Claudius, pozornica: doÿeš, vidiš i odeš. Ova je pjesma vrlo pogodna za komparativnu analizu s pjesmom Srebrna cesta, i to na više razina: sadržajnoj, formalnoj, stilskoj, leksiþkoj itd. Doživljaj obiju pjesama izvrsno može upotpuniti i razmišljanje o likovnim prilozima uza svaku pjesmu, poþevši od motiva ceste/staze pa sve do kompozicije ili likovne tehnike.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje literarnog sluha. Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti percipiranja lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti racionalnoga stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti fantazijskog mišljenja i memoriranja lirske pjesme. Osposobljavanje za doživljavanje ritma i glazbenog ugoÿaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja. b) obrazovni zadaci Refleksivna pjesma. Osmerostih/oktava, dvostih/distih, monostih. Metafora. Osmerac. Opkoraþenje. Ritam.
Za one koji žele više: Anafora: daj, odmahni lijevom rukom, daj, odmahni desnom rukom c) odgojni zadaci ýovjek ima pravo birati životni put kojim üe iüi i tragati za svojim idealima. Poticanje na ostvarivanje životnih ideala. Nitko nema pravo na tom putu biti nemoralan i ugrožavati druge. Poticanje na njegovanje ljudskih vrednota i skladnih meÿuljudskih odnosa.
46
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) O þemu ovisi þovjekov životni put? Ima li tko pravo, i u kojoj mjeri, utjecati na njegove odluke? b) Što podrazumijevate pod pojmovima staza, cesta, put u pravom, a što u prenesenom smislu rijeþi? 2. interpretacija u užem smislu: Uþiteljica/uþitelj može dati uþenicima da samostalno interpretiraju ovu pjesmu usporeÿujuüi je s jednom od pjesama nabrojenih u Napomeni. Usporeÿivati se može: a) tema b) poruka c) pjesniþke slike d) stilska sredstva e) ritmiþko ustrojstvo f) vrsta strofe i vrsta stiha g) jezik. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Stihove nemoj zato da se smraþiš i nemoj da se praviš važan prilagodi duhu hrvatskoga jezika izbjegavajuüi uporabu veznika da i prezenta. 2. U pjesmi se javlja imenica tle. Zamijeni je hrvatskim oblikom pa je stavi u nominativ i genitiv množine. Koju glasovnu promjenu uoþavaš? 3. Napiši porodicu rijeþi sa zajedniþkim korijenom PUT. Pazi na zastupljenost razliþitih vrsta rijeþi u tom nizu (imenica, glagola, pridjeva itd.). 4. aktualizacija: Moralnost ljudskih postupaka u suvremenom društvu.
integracija Sinonimi. Zamjenice. Glasovne promjene (nepostojano „a"). Tvorba rijeþi.
korelacija Sat razrednika - profesionalna orijentacija (razgovor o upisima u srednju školu).
47
zanimljivosti Dobre i plemenite obiþno veoma jako mrze jer su redovno iskreni nazivajuüi stvari njihovim pravim imenom. (Leopardi) Karakter nekog þovjeka upoznat üeš tek kad ti postane pretpostavljeni. (Remarque) ýovjek bez karaktera jest kao dojilja bez mlijeka, kao vojnik bez oružja, kao putnik bez novaca. (Louis - Auguste Petiet) Karakter se ne može oblikovati bez patnje, duh bez zadovoljstva. (Ernst Feuchtersleben)
48
MODRA RIJEKA Mak Dizdar Napomena: Govoreüi o ovoj Dizdarevoj pjesmi ne možemo, a da se ne poslužimo njegovom lirskom minijaturom – Štit: Poiskah štit dobri da štiti me. Odbacih ga, potom, dobrog jer tišti me. Naime, i Modra se rijeka odupire svakoj usustavljenoj interpretaciji, ona jednostavno zove da se doÿe ne njene obale, da se prepusti modrini snova i misli (ako je moguüe uz glazbenu kulisu), snatrenju, imaginaciji, poniranju. Svaka üe nas interpretacija (koju ne osmislimo upravo za uþenike u svome odjelu) donekle tištati. Pa ako i odbacimo štit dobri, pjesmu nemojmo nipošto.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti Preoblikovanje uþenikovog spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti kod uþenika. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Samostalno i razraÿeno tumaþenje i objašnjavanje simbola u lirskoj pjesmi. Integriranje uþenikovih znanja o pjesmi i njegovih stvaralaþkih napora. b) obrazovni zadaci Lirska pjesma. Metafora. Motiv. Osnovna misao. Distih. Katren. Osmerac. Za one koji žele više: Simbol. c) odgojni zadaci Osvijestiti þinjenicu o tajni ljudskog života, o vjeþitoj potrebi þovjeka da napreduje, usavršava se, otkriva, unapreÿuje, stvara novo, bolje… Ništa nije bolje od dobre volje.
49
Sve se može kad se hoüe. Tko þeka, i doþeka. Lijenu je svaki dan svetac. Na muci se poznaju junaci. Najmuþnije je samog sebe upoznati. Ne mjeri se þovjek laktom, nego umom. Hoüeš li upoznati þovjeka, pogledaj njegova djela. Rad oplemenjuje ljude, društvo i zemlju. Radom se sve postiže. Ako ne poþneš, neüeš ni svršiti. Tko ništa ne þini, zlo þini. Što možeš uþiniti danas, ne ostavljaj za sutra.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Heuristiþki razgovor o životu: o þinjenici da nam je život dan/darovan po roditeljima i da - jednostavno - živimo. Naš je život poput rijeke koja je odnekud krenula i nekamo ide… Otkud? Kamo? Nitko ne zna gdje je ona malo znamo al je znano 2. meditacijski pristup tekstu: Meditacijsko poniranje u slojeve teksta: Pridružite stihovima znaþenja: a) o pjesnikovoj zaþuÿenosti tajnom ljudskog života, opstojnosti b) o preprekama koje se þovjeku naÿu na putu do cilja c) o nepoznanicama, slutnjama, sumnjama koje nas razdiru i tjeraju da promislimo je li put, koji smo odabrali, pravi d) o motivu rijeke (kao simbolu života).
a)
b)
c)
d)
iza gora iza dola
i još huÿe i još
gdje pijetlovi ne
ima jedna modra ri-
iza sedam iza osam …
luÿe preko mornih preko
pjevaju gdje se ne zna za
jeka široka je duboka je
preko gloga preko draþe preko žege preko
gorkih glas roga … i još dublje i još jaþe
sto godina široka je tisuü ljeta duboka
stege
iza šutnje iza tmaþe
jest ima jedna modra ri-
preko slutnje preko sumnje iza devet iza deset
jeka ima jedna modra rijeka valja nama preko rijeke
50
Stvaralaþko izražavanje - odabrati jedan od ponuÿenih naslova, dovršiti zapoþetu misao i obrazložiti svoj odgovor - Život je za mene… - U buduüem životu ne želim… - Znam da üu naiüi na poteškoüe i probleme, ali cilj üu dostiüi jer… - Moji ideali nisu… - U životu ne ide uvijek sve glatko, no katkad … - Pobjeda u kojoj ne osjetim poraz, nije prava pobjeda… Meÿusobna komunikacija - poþesto se dogodi da uþenici izaberu iste stihove za isti navod, a da su im objašnjenja dijametralno suprotna. Tada je dobro nijansirati njihove iskaze, osvijestiti im þinjenicu da rijeþ uobliþava misao, stoga trebaju pažljivo birati rijeþi pazeüi na njihova suznaþja. Uþenici vole takav pristup jer im pokazuje da se drži do njihova iskaza, da ga se razumije te da ga oni - što je najvažnije - mogu preoblikovati na bolje. Sinteza a) Proþitati uþenicima tekst o plavoj boji (iz Zanimljivosti) i zajedno odgonetavati, u tom svjetlu, smisao MODRE rijeke. b) Ništa se ne postiže bez truda, dobre volje, uþenja i zalaganja. Životu treba biti otvoren, okrenuti mu se s povjerenjem, teüi kud nas zove. Prepreke (poteškoüe) na koje üemo u životu nailaziti, dio su našega puta i što ih temeljitije svladamo, naš üe cilj biti vrjedniji, dugotrajniji, pouzdaniji. Aktualizacija - Naši zadaci i ciljevi u ulozi: a) djeteta u obitelji b) osobe u zajednici c) uþenika u razrednom odjelu i sl.
integracija Pismeno i usmeno izražavanje. Raspravljanje. Prijedlozi uz genitiv. Neoglagoljena reþenica. Nabrajanje istovrsnih dijelova reþenice.
korelacija Sat razrednika - kako premostiti prepreke poput apstraktnih pojmova slutnje, sumnje, stege, slabosti… Glazbena kultura - uglazbljena pjesma M. Dizdara (Arsen Dediü). Likovna kultura - plava boja (spektar boja). Vjeronauk- odnos prema transcendentnom.
51
zanimljivosti Prema drevnim predajama postojale su þetiri svete rijeke: Pišon, Gihon, Tigris i Eufrat. Vjerovalo se da su to þetiri rijeke raja zemaljskog te da izviru iz jedne stijene. Od svih boja plava je najdublja, pogled u nju tone ne susreüuüi zapreka i gubi se u beskraju, kao da boja neprestano uzmiþe. Plava je i najmanje materijalna boja; u prirodi se obiþno prikazuje kao da je saþinjena od prozirnosti, tj. od nagomilane praznine, praznine zraka, vode, kristala ili dijamanata. Praznina je toþna, þista i hladna. Plava je i najhladnija od svih boja, a u svojoj apsolutnoj vrijednosti i najþistija, izuzme li se potpuna praznina neutralne bjeline. O tim temeljnim osobinama ovisi i njezin simbolizam. Buduüi da je plava boja nematerijalna, plava boja dematerijalizira sve ono što se u nju uhvati. Ona je put u beskonaþnost gdje se zbiljsko pretvara u imaginarno. To je boja ptice sreüe - plave ptice - nedohvatne, a sasvim blize. Uüi u plavo, znaþi poput Alise, prijeüi s onu stranu zrcala. Kad je svijetla, plava je boja poput sanjarenja, a kad potamni, što i jest u skladu s njezinom prirodnom težnjom, tada postaje putem sna. Svjesna misao malo-pomalo u njoj prepušta mjesto nesvjesnoj, kao što i danje svjetlo u njoj neosjetno postaje noünim.
52
NAVESTI NA ýITANJE Daniel Pennac Napomena :Esej o þitanju Od korica do korica možda je najpoznatiji po þitateljskim pravima i njihovim moguüim objašnjenjima, odnosno interpretacijama. Stavi li se taj moderni (a ipak svevremenski) þitateljski „dekalog" na vidljivo mjesto u uþionici, mogu se dogoditi zanimljivi pomaci u þitanju i interpretaciji lektire. Možete svoje uþenike navesti na þitanje! Naravno, prava þitatelja podrazumijevaju i „odreÿene" dužnosti þitatelja jer da bi tko bio þitateljem, treba i mora þitati. Pitanje je: što þitati, kako þitati i zašto þitati. Na ta üe pitanja, saslušaju li se uþenici i njihov uþitelj, odgovori uvijek biti: Da, þitati ono što nam je zanimljivo, ili Da, þitati ono što nam uþiteljica/uþitelj zanimljivim uþini!!!
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u književnome djelu. Razvijanje þitateljskih interesa. Razvijanje kritiþkog mišljenja. Razvijanje mišljenja i misaonih aktivnosti: rašþlanjivanja, razlikovanja, prosuÿivanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. b) obrazovni zadaci Tema. Lik (odnosi meÿu likovima, uzroci postupaka lika, osjeüaji i misli lika, lik i društvena sredina, govor lika). Kronološki slijed dogaÿaja. Retrospekcija. Ideja. Kompozicija proznog teksta. Društvena zbilja u književnim djelima. Ironija. Metaforiþni izrazi. c) odgojni zadaci Osposobiti uþenika da jaþa i gradi svoju osobnost u razmišljanju i analiziranju svijeta oko sebe. Ulaganje napora za prevladavanjem osobnih nemira i problema. Usmjeravanje i formiranje uþenikove liþnosti. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Kritiþko promatranje društva u kojem živi pojedinac. Najmuþnije je samog sebe upoznati. Izrugivanje negativne društvene pojave - pomodnosti. Odjeüa ne þini þovjeka.
53
Odnos uþitelja i uþenika. Optimistiþno i pesimistiþno stajalište u životu. Pravilno razvijeni pojedinci garancija su zdravog društva. Radoznao i nemiran ljudski duh izvorište je novih spoznaja i otkrivanja novih svjetova. Razvijanje pozitivnog odnosa prema ljudima koji sudjeluju u našem odgoju i obrazovanju. Težnja za otkrivanjem novih spoznaja i svjetova. Traganje za izlazom iz dosade i monotonije života.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Zašto volite ili ne volite uþiti? Gdje nalazite motivaciju za uþenje ili za neku aktivnost kojom se bavite u svom slobodnom vremenu? b) Kakvog uþitelja/uþiteljicu volite? Iznesite svoje prijedloge koji bi mogli unaprijediti odnos izmeÿu uþenika i uþitelja. Sve svoje prijedloge obrazložite u pisanom obliku. c) Kakve knjige volite þitati? Zašto? Koje ne volite? Zašto? 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: U ovakvom metodiþkom sustavu uþenicima ponudimo listiü u radnoj bilježnici na kojem su naznaþeni uoþeni problemi u djelu, i to u onom dijelu teksta iz þitanke i nastavka toga teksta u radnoj bilježnici. U (samostalnom, tandemskom ili skupinskom) radu oni pronalaze mjesto u književnom tekstu gdje je taj problem prepoznat, zatim iznose svoje promišljanje, svoj sud, svoje slaganje ili neslaganje s pišþevim stajalištem, njegovim porukama, primjedbama, opisima, zapažanjima i sl.
54
RADNI LISTIû Daniel Pennac: Od korica do korica
1.
2.
3.
4.
5. 6.
Uoþeni problem u književnom tekstu: Uþenici sa slabijim ocjenama Škola koja ne motivira posustale uþenike Brzo odrastanje - prerano sazrijevanje Buÿenje znatiželje kod uþenika Filozofija života mladih Slika mladih o sebi samima
7.
8.
9.
Stajališta mladih o životu i školi Mladi kao odraz vremena u kojem žive Mladenaþki pesimizam
10.
11. 12.
13.
Pasivnost i pomirenost sa sudbinom Gubitak motivacije Osjeüaj ravnodušnosti i zbunjenost Predrasude
Navod (citat) iz djela:
Moje (naše) mišljenje o naznaþenom problemu:
55
14.
Nedostatak želje za napredovanjem, za promjenom stanja
15.
Priznavanje krivnje oslobaÿanje od obveza
16.
17.
Posjedovanje vlastitoga stajališta Želja za
18.
samostalnošüu ýovjekova je vanjština þesto varka
19.
20.
Reakcije na izazove ljudi, vremena… Odrastanje generacija u razliþitim okolnostima
21.
Odnosi izmeÿu uþitelja i uþenika
22.
23.
Protivljenje uþiteljevim zahtjevima Iskustvo kao vrlo pouzdan kriterij u prosuÿivanju ljudi
24.
Svrha voÿenja
25.
bilježaka Glasno þitanje kao užitak
*Napomena: U radnoj je bilježnici zadatak donekle izmijenjen, tako da ovo može biti inaþica zadatka.
56
Slijede: a) rezultati - priopüavanje i korekcije b) sinteza, ocjena naþina i rezultata rada. 3. aktualizacija: 10. prosinca - Dan prava þovjeka 23. travnja - Svjetski dan knjige i autorskih prava 4. izražavanje i stvaranje: 1. Ispiši vanjsku kompoziciju (podnaslove) teksta u desetak reþenica. 2. Koji su problemi ovdje istaknuti? Imenujte ih! 3. Što oþekujete od nastavka ovoga romana? Iznesite svoje predviÿanje u nekoliko reþenica.
integracija Jezik-tuÿice, anglizmi, žargonizmi. Pravopis - pisanje upravnoga govora. Jeziþno izražavanje - prepriþavanje.
korelacija Povijest - Marshallov plan.
zanimljivosti
Glagol þitati u svezi je s glagolom þísti (staro: þtu - þtem u znaþenju latinski legere; taj je oblik prema Akademijinu Rjeþniku - bio u uporabi od 13. do 16. stoljeüa, ali ga od tada zamjenjuje glagol þitati. Korijen je isti kao u rijeþi þislo (doslovno brojilo), a nastao je od staroslavenskoga glagola þton (þísti): brojiti - raþunati, þitati napisano. Prezentska se osnova prenosi na glagole na -iti, kao u štiti - štijem ili þak þtiti - þtijem (što su iskljuþivo hrvatski stariji oblici). A oblik þti, šti, þat ušao je u hrvatsko crkveno nazivlje. Tako se za latinski naziv lector od starine susreüu oblici þtalac, þtilac, štilac (štioc) i þitatelj. A poznat je i poimeniþeni pridjev srednjeg roda - štivo. Da osnovno znaþenje zapravo nije bilo þitati (latinski legere), nego brojiti (latinski numerare), pokazuje spomenuta imenica þislo (latinski rosarium): krunica, brojanica. Dakle: brojiti slova - þitati; otuda u slovenskom jeziku številka - broj!
57
U GAJBI Sunþana Škrinjariü Napomena: Ovisnici se najþešüe regrutiraju iz razorenih obitelji u kojima je dijete prepušteno samo sebi (sluþaj u þitanci), iz imuünih obitelji u kojima je sve podreÿeno karijeri i poslovnom uspjehu, a ljubav se nadoknaÿuje obilatim džeparcem, iz obitelji srednjeg imovinskog stanja s prestrogim roditeljima koji guše slobodu djeteta pa se u njemu raÿa bunt, iz obitelji u kojima je sve podreÿeno djetetu jer je ono „centar svijeta", ali naravno i iz drugih jer nitko nije pošteÿen. Kako god bilo, problem ne treba sakrivati, treba þim prije potražiti pomoü struþnjaka u borbi protiv ovog zla! Odreÿena je pomoü potrebna i uþitelju: kako prepoznati dijete na tako opasnome putu, kako mu se približiti, pridobiti njegovo povjerenje, kako mu pomoüi, kako ga ne stigmatizirati (pravom ili krivom procjenom o ovisnosti)… O tome ima ponešto u Zanimljivostim
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti izražavanja dojmova i osnovnog raspoloženja, asocijativnog mišljenja, racionalnog stvaralaþkoga mišljenja, govornog izražavanja, pismenog izražavanja, zapažanja, povezivanja, zakljuþivanja, samostalnosti u interpretaciji te sposobnosti uopüavanja, vrednovanja i kritiþkog mišljenja. b) obrazovni zadaci Roman. Pripovijedanje u treüem licu. Dijalog. Karakterizacija lika.
Žargonizmi (fiks, gajba, šut…). Usporedba (bila je kao biljka). c) odgojni zadaci Droga nije bezazlena igra, ona razara pojedinca i obitelj te postaje širi društveni problem. Narkomani su bespoštedni i spremni na sve u borbi za ostvarenje svojih ciljeva. Uzimanje sredstava ovisnosti ne daje smisao životu. Odbijanje identifikacije sa skupinom kad je to put koji vodi u opasnost. Ne uzeti, ne znaþi biti ismijan, nego svoj.
58
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Što znate o svijetu narkomana i odakle crpite svoja znanja kad je u pitanju tema droga: od roditelja, iz tiska, s radija i televizije, od vršnjaka, iz crne kronike ili iz kojeg drugog izvora? b) Jeste li dosad þitali književno djelo koje se bavim temom droge i narkomana? 2. interpretacija u užem smislu: U jedan stupac ispišite sva obilježja koja se odnose na djevojþicu, u drugi sva obilježja koja se odnose na društvo narkomana koji je okružuju. Izvedite zakljuþke. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Navedi nekoliko razloga koji, po tvom mišljenju, mladu osobu najþešüe vode na put droge. 2. Izmisli kraj i dovrši priþu iz þitanke. 4. aktualizacija: Poremeüaji u ponašanju mladih. Raspad obitelji. Slaba kontrola djece. Marketinško stvaranje slike o lijepom životu mladoga þovjeka, promicanje kulta mladosti, trka za umjetnim (stimulansi, droga) obrascima sreüe, okretanje ljestvice vrijednosti, sugeriranje „cool" življenja, stalno traženje užitka; mediji preuzimaju odgoj školi i obitelji… itd. Posljedice konzumiranja sredstava ovisnosti. Komune i njihova uloga u lijeþenju ovisnika.
integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Govorne vrednote u þitanju. Žargonizmi. Rijeþi iz drugih jezika.
korelacija Sat razrednika - poremeüaji u socijalnom funkcioniranju: agresivno i nasilniþko ponašanje, kraÿa, laganje, bježanje od kuüe, uživanje alkohola i sredstava ovisnosti, neuspjeh u školi.
59
zanimljivosti
Najþešüe droge na hrvatskom tržištu jesu: proizvodi konoplje (kanabis) poznati pod imenom marihuana, ecstasy, speed, kokain i heroin. Dostupne su još i LSD, GHB ili liquid (droga silovanja) i najnovija plesna droga 2ci, za koju se vjeruje da je droga buduünosti. Marihuana je najjeftinija i meÿu mladima najþešüa droga. Za drogiranje se koristi i preko 200 vrsta lijekova. Dobna granica uzimanja droge stalno se spušta, danas je veü na razini tinejdžerske dobi. Sedativi su sredstva koja smanjuju psihomotornu aktivnost i uspavljuju. Prvi lijekovi toga tipa su bili barbiturati, a glavni problem im je u tome što razmak izmeÿu djelotvorne i potencijalno smrtonosne doze (one koja zaustavlja disanje) nije pretjerano velik. Danas ih uglavnom zamjenjuju drugi manje opasni lijekovi koji u kombinaciji s alkoholom takoÿer mogu zaustaviti disanje. Nekontrolirana uporaba sedativa može razviti psihiþku i fiziþku ovisnost. Simptomi zloporabe kokaina: problemi sa spavanjem, curenje iz nosa, upale nosa, krvarenje iz nosa, glavobolje, smanjen apetit, seksualne smetnje, problemi u odnosima s ljudima, depresija, agresija, iritiranost, nasilno ponašanje, ekstremna paranoidnost, umor i besanica, crvenilo kože, proširene zjenice, ježenje, muþnina, razgovorljivost, visoka temperatura, ubrzano kucanje srca. Simptomi zloporabe LSD-a: proširene zjenice, poveüana temperatura, visok krvni tlak, dezorijentacija, gubitak osjeta za vrijeme, prostor i smjer, paranoja, tjeskoba, gubitak kontrole, zbunjenost, psihoza. Simptomi zloporabe heroina: uske zjenice, pospanost, glas je slabiji, nešto dubljega tona, osoba je slabo osjetljiva ili neosjetljiva na bol, opüa pospanost. Simptomi heroinske krize: široke zjenice, suzne oþi, curi iz nosa, osoba drhti, ježi se, žali se da joj je hladno, zijeva, opüi nemir, bolovi u kostima i mišiüima, kod težih sluþajeva javlja se povraüanje i proljev, osjeüaj praznine, nesanica i depresija.
Znakovi prepoznavanja ovisnika o drogi Prepoznavanje ovisnika nije jednostavno. Unose li drogu u organizam u „odreÿenoj" koliþini tijekom dana, ovisnici se mogu ponašati neupadljivo, zbog toga þak i nakon nekoliko godina uživanja droge, ni najbliža okolina ništa ne primjeüuje.
60
Moguüa obilježja prepoznavanja „narkomana poþetnika" Uþenik ima poteškoüe u školi i roditeljskom domu (gubi volju za uþenjem, boravkom u školi, þesto se sukobljava sa starijima). Naglo prekida prijateljstva, postaje razdražljiv, naglo mijenja raspoloženje, a nakon razdražljivog stanja postaje pasivan, apatiþan i ravnodušan. ýesto izbiva iz kuüe, naroþito noüu. Narkoman se pojaþano znoji, naježene je kože, ima drhtave ruke, suha usta, poremeüaje u radu želuca i crijeva (þesti proljevi), nos mu stalno curi, ima suzne oþi, upaljene rubove usana i nerazgovjetan govor, stalno je umoran i pospan. Zjenice su jako proširene ili sužene (ovisno o drogi), stoga þesto nose tamne naoþale jer im smeta svjetlo. Javljaju se jake i uþestale glavobolje i vrtoglavice. Važno je napomenuti da niti jedno od ovih obilježja, samo po sebi, nije pouzdan pokazatelj da uþenik uživa drogu. Mnoga od ovih obilježja svojstvena su znatnom broju mladih u pubertetu. No, ako se zapazi više nabrojenih znakova, svakako bi trebalo otvoreno, prijateljski i razumno porazgovarati s mladom osobom. U Hrvatskoj ima dvadesetak komuna za lijeþenje ovisnika. Nevelik broj smještajnih kapaciteta govori, izmeÿu ostalog, i o slabom interesu za lijeþenjem. Komune nisu državne ustanove i ne moraju primiti ovisnike koji ne poštuju njihove kriterije, a za nepoštivanje pravila štiüenik može biti kažnjen odlaskom iz komune. Komune su se pokazale najuþinkovitijima u borbi protiv ovisnosti. Ipak, izlijeþenih narkomana ima izuzetno malo, a „zalijeþeni" bivši ovisnici þitav život nose sa sobom fiziþke i psihiþke posljedice narkomanskog staža.
61
ZLATNA PTICA Meša Selimoviü Napomena: Ovaj je tekst podoban za sve pristupe književnom djelu: u þitanci smo mu pristupili analitiþko-interpretacijski, u priruþniku problemsko-stvaralaþki, no on uþenike može odvesti i dovesti do snatrenja, sanjarenja, povratka u njihovo rano djetinjstvo. Taj povratak može im omoguüiti da jasnije vide put koji su prošli u proteklim godinama školovanja, put omeÿen djeþjim vrtiüem i pitanjima oko upisa u zamišljenu srednju školu. Pažljiv üe im uþitelj pokazati (i dokazati) da su bili uspješni u tome (jer su svi dospjeli do osmoga razreda) i ohrabriti ih u potrazi za zlatnom pticom koja se (vjerojatno) krije iza praga njihovih dilema, pitanja i odluka. Tako üe i uþitelj biti dionikom zadovoljstva i njihova sjeüanja kad ugledaju ono što üe u svom srcu prepoznati kao zlatnu pticu.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje suÿenja, zakljuþivanja, uopüavanja, pažnje i mašte. Razvijanje sposobnosti za samostalan rad na književnoumjetniþkom predlošku. Razvijanje sposobnosti rašþlambe i razradbe. Razvijanje sposobnosti mašte. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom.
b) obrazovni zadaci Osobine likova. Kronološki i retrospektivni slijed dogaÿaja. Dijalog. Usporedba. Metafora. Epitet. Onomatopejski glagoli. Ideja. Kompozicija proznog teksta. Roman. Za one koji žele više: Simbol.
c) odgojni zadaci Omoguüimo djeci da budu sretna i da izrastu u plemenita, srþana i istinoljubiva biüa. Dijete je darovano ovome svijetu, a ovaj svijet je darovan djetetu. Djeca su najveüe bogatstvo. Hoüeš li prijatelja - budi prijatelj. (ruska) Istaknuti þovjekovu potrebu da postigne neki životni cilj. Ljubav prema bližnjemu.
62
Njegovanje pozitivnog odnosa djece prema bližnjima i starijima, i obratno. Traganje za sreüom i smislom ljudskog postojanja u prolaznosti života.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Mašta kao bijeg od stvarnosti. (Kratak polazni razgovor o ovoj temi.) b) Odnos djece i starijih osoba. (Kratak polazni razgovor o ovoj temi.) 2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije Uþenici u samostalnom radu (radna bilježnica) odgovaraju na problemska pitanja vezana uz sve slojeve proznoga teksta (idejno-tematski, fabulativno-kompozicijski, jeziþno-stilski, likove). Nakon priopüavanja i korekcije njihovih odgovora izvodimo sintezu i odreÿujemo bliskost teksta i njegovih poruka današnjoj djeci, našim uþenicima.
1.
2.
3.
4.
5.
Navod (citat) iz djela i pitanje:
Odgovori (predvidljivi, moguüi):
Ljeto je bilo….. na ravnici….. sat hoda od Save, uz nekadašnji han….. Ovaj nam navod kazuje: Na ravnici… sat hoda od Save, uz nekadašnji han….. mladog derviša-askera/ …u þadorima/….. nekadašnji han/ …na munaru/ ….. neninih priþa Koje mjesto zbivanja naznaþuju navedi izrazi? Kako djeþak doživljava derviša i ostale vojnike? Ispiši izraze koji potvrÿuju tvoje stajalište. Djeþak ga je mnogo volio (možda više od svih).
a) vrijeme zbivanja
Kako opisuje svoje osjeüaje prema njemu (djeþaku)? Ispiši izraze koji potvrÿuju tvoje argumente. ýemu se djeþak nada kada vješa cvjetove o topolu?
6. 7.
Koja situacija uvjetuje dijalog izmeÿu djeþaka i vojnika? Koje su odlike dijaloga u tekstu?
b) mjesto zbivanja c) mjesto i vrijeme zbivanja Bosna (Posavina - 1. dio).
- veselim plavim oþima gledao je zadivljeno u vojnike; bili smo drugovi i prijatelji;
- drugovi su i prijatelji; bili smo veü poznanici; njegovim je jezikom govorio. - da üe na granama niknuti cvijeüe - vješanje vijenca cvijeüa o topoline grane - kratak je, svodi se na pitanje i odgovor
63
Tko zapoþinje i završava dijalog?
8. 9.
Za þim þezne djeþak kad su na
10.
nebu oblaci? Kojom je ganutljivom slikom prikazana djeþakova þežnja da i za oblaþna vremena ugleda
djeþak - za suncem (za radošüu) zašto ljudi ne probiju rupu u oblaku, zbog djeþaka koji voli sunce
sunce?
11.
12.
Navedi osnovne misli iz razmišljanja mladoga vojnika o sebi kao djeþaku u starom sedlu na tavanu roditeljske kuüe. „Taj tavan me stvarao… i kao sjeüanje." Objasni.
maštao je o neþemu novome; želio je promjenu; želio je sreüu
ýovjeka stvara i okolina, i mjesto, i prilike, i susreti; on se neprestano mijenja i novo prekriva staro koje se potpunoma ne gubi, veü se javlja kao trag, kao prepoznatljivi dio onog prohujalog.
13.
„Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina do njih dolazi?" Objasni preneseno znaþenje ovoga navoda.
14.
Što zapažaš u opisima vanjskog i unutarnjeg prostora? Kakvi su s obzirom na dužinu, na doživljavanje osjetilima, na uporabu glagolskih oblika, na nazoþnost osjeüaja i misli?
kratki su; smjenjuju se vidni, zvuþni i dodirni opažaji; vidna je uporaba perfekta; opisi su puni emocija; razmišljanje je njihov bitan dio; u opis pejsaža i interijera ulaze obojica (1. dio)
15.
U tekstu razlikujemo dva dijela. Odredi im naslov, a potom ispiši njegove igre s djeþakom koji poþetne i završne rijeþi ovih dvaju kompozicijskih dijelova u þitanci.
a) doživljaj mladoga vojnika, njegove igre s djeþakom koji želi naüi zlatnu pticu b) sjeüanje iz djetinjstva mladoga vojnika koji je i sam skupa sa svojom braüom þeznuo za zlatnom pticom pojam zlatne ptice (ljudske težnje za sreüom)
Što povezuje oba dijela teksta?
16.
Pripovjedaþ je primijenio sljedeüe naþine (oblike) pripovijedanja: Pronaÿi i podcrtaj primjer za
Vojnik se pita: jesu li prepoznatljivi, makar i teški, naþini koji omoguüuju put do sreüe do koje se dolazi samo velikim zalaganjem i ustrajnošüu.
64
svaki oblik pripovijedanja.
a) pripovijedanje u 1. osobi b) pripovijedanje u 3. osobi c) monolog - razmišljanje d) dijalog e) deskripcija (opis)
Tko pripovijeda o svome doživljaju i o svome sjeüanju? Pronaÿi dijelove teksta koji potvrÿuju tvoj odgovor.
a) djeþak
18.
0 kojoj životnoj pojavi piše književnik?
o sreüi
19.
Kakvo je pripovjedaþevo stajalište prema toj temi? Kakvo simboliþno znaþenje nosi u sebi zlatna ptica?
Svi ljudi teže sreüi, a put do nje je težak.
17.
20.
b) vojnik
Ona je slika ljudske težnje za sreüom.
*Napomena: U radnoj je bilježnici zadatak donekle izmijenjen, tako da ovo može biti inaþica zadatka.
3. aktualizacija: Pismeno (ili usmeno) navedite sve svoje želje (maštanja, snove, planove) za koje smatrate da imaju veliku vjerojatnost ostvarenja u skoroj buduünosti. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Odredi ulogu retrospektivnog pripovijedanja u ulomku. 2. Potraži dijelove teksta koji su osjenþani lirskim tonovima, prepiši ih u bilježnicu i objasni njihova obilježja. 3. Ispripovijedaj nam kako je prošao tvoj susret s jednim hrvatskim vojnikom.
integracija Jeziþno izražavanje - interpretacijsko þitanje lirskih dionica teksta.
korelacija Povijest i zemljopis - Bosna, Posavina (povijesni osvrt na turska vremena).
zanimljivosti Najdublju književnu istinu o Bosni i njezinim ljudima Selimoviü je dao u romanima Derviš i smrt i Tvrÿava, otkrivši surove životne prilike, moralne dileme i tragiþne sudbine svojih lica u prošlosti koja þesto podsjeüa na sadašnjost.
65
Turci su danas naseljeni u Maloj Aziji i jugoistoþnoj Europi i ima ih oko 58 milijuna. Žive pretežno u Turskoj (53,6 mil.), Bugarskoj, zemljama bivšega SSSR-a, na Cipru, Makedoniji, Grþkoj i Iraku. Oko 1,9 milijuna ih je na radu u Njemaþkoj. Po vjeroispovijesti su muslimani - suniti. Turci, koji su se od kraja XIII. st. poþeli širiti Balkanom, sjevernom Afrikom, Bliskim istokom, pa þak i Indijom, rane su dane svoje povijesti proveli u mongolskim stepama, kao avarski vazali. Kad su Avari u VI. i u VII. st. ozbiljno ugrozili Bizant i izazvali krizu u Carstvu, Turci su iskoristili pogodan trenutak za stvaranje i širenje vlastitog carstva - od Koreje do Crnog mora.
66
ASKA I VUK Ivo Andriü Napomena: Ovaj tekst podjednako je omiljen uþiteljima i uþenicima, vjerojatno zato što govori o jednima i drugima. Ovþica Aska postaje tako simbolom uþenica i uþenika koje dugo pamtimo, koji su nas iznenadili svojom voljom (koja nije bila uvijek u skladu s našom voljom), svojim talentom i svojim odlukama. Kasnije ih se s ponosom sjeüamo, oni postaju veoma dobri u onome što su odabrali i ne zaboravljaju da su i uþitelji dio njihove priþe o „igri za život".
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
a) funkcionalni zadaci: Osposobiti uþenika da pronalazi objašnjenja osnovnih pitanja smisla, zadataka i odgovornosti prema ljudskoj egzistenciji. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. b) obrazovni zadaci: Alegorijska priþa. Elementi bajke i basne u književnom djelu. Tema u osnovnom i prenesenom znaþenju. Ideja. Kompozicija pripovjednoga djela. Kronološki slijed dogaÿaja. Lik (odnosi meÿu likovima, uzroci postupaka lika, osjeüaji i misli lika). Aforizam.
Za one koji žele više: Poetska lirska priþa. Sentencija. Simbol. c) odgojni zadaci: ýovjek je snažan onoliko koliko je volje i povjerenja u njemu. Treba se znati suprotstaviti opasnostima na koje nailazimo na životnom putu. Valja stvarati, zlo se može i mora pobijediti. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Odgoj slobodne liþnosti. Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela.
67
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Kratak razgovor o tome koliko škola pomaže da se neke naše sposobnosti i umijeüa razviju. b) Jesmo li se zbog svoje radoznalosti našli kada pred velikom opasnošüu? S kakvim smo se spoznajama i posljedicama izvukli iz nje? c) Kad biste niz pojmova: ovþji svijet - strme livade - šilježe (mlada ovca) - stari vuk - pastiri, trebali dovesti u neke odnose, kakvi bi ti odnosi bili: a) suprotni: mlada ovca - stari vuk b) srodni: ovþji svijet - mlada ovca - pastiri c) uzroþno-posljediþni: pastiri þuvaju mladu ovcu od starog vuka na Strmim Livadama?
2. meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave ulomka, komunikacija s tekstom može se realizirati na sljedeüi naþin: 1. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju tekst i iznose (zapisuju) svoje dojmove 2. Meditacijsko poniranje u složeno tkivo djela kojim üe prepoznati u djelu one dionice teksta: a) koje se odnose opüenito na þovjekov život b) koje govore o nadarenim pojedincima c) koje su vezane uz roditelje i njihov odnos prema djeci d) koje se odnose na zlo koje nam prijeti u životu e) i na one dijelove teksta gdje spoznajemo kakva je uloga umjetnosti u þovjekovu životu. 3. Na temelju naÿenih citata oblikuj u vidu sentencija svoje promišljanje o zadanoj tematskoj jedinici. Uþenici mogu svojim mislima i shvaüanjima (vrlo þesto tako i bude) biti na tragu ovih misli: Nadareni pojedinci þesto su kao djeca bili nemirniji, nestašniji od druge djece. Ljudi koji se izdvoje od drugih, koji žele stvarati i misliti svojom glavom izloženiji su mnogim opasnostima. Samo odvažni pojedinci traže nove putove, otkrivaju nepoznato. Takvoj djeci škola daje samo temelj na kojemu üe, uz mnogo stvaralaþkih napora, graditi novo. Majka voli svoje dijete toliko da uz njega zavoli i one njegove osobine koje ne odobrava u duši. Malo-pomalo, roditelji se pomire s odlukama svoje djece i poþinju drukþije gledati stvari.
68
Zlo je teško savladati. Zli ljudi ne znaju se diviti drugima. Zlo se u životu iznenada pojavi. Iznenadi nas. U umjetnike ne odlaze djeca iz pristojnih i cijenjenih obitelji. Umjetnost i volja za otporom pobjeÿuje svako zlo, pa i samu smrt. Umjetnost je nesiguran poziv koji niti hrani niti brani onog tko mu se oda. Put umjetnosti uopüe je neizvjestan, varljiv i težak, a igra (balet) ponajteža je i najvarljivija od svih umjetnosti, þak ozloglašena i opasna stvar. Igra (balet) najplemenitija je od svih vještina, jedina kod koje se služimo iskljuþivo svojim roÿenim tijelom. Umjetnošüu se pobjeÿuje zlo. 4. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja, uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate rada na ovom umjetniþkome tekstu. 5. Slijede sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: 3. listopada - Meÿunarodni dan djece/ Djeþji dan Položaj djece s posebnim potrebama u društvu i u školi. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Odredi slijed dogaÿanja u djelu u pet podnaslova. 2. Navedi koja tvoja stajališta o odnosu prema životu nisu u skladu s roditeljskim stajalištima. Kako to tumaþiš? 3. Pogledaj baletnu predstavu u kazalištu. Svoje dojmove iznesi u pisanoj formi.
integracija Izražavanje - stvaranje priþe s elementima bajke ili basne. Jezik - opisni pridjevi.
korelacija Glazbena kultura - ýajkovski: Labuÿe jezero. Likovna kultura - prizori iz baleta Labuÿe jezero.
zanimljivosti Ako Ako Ako Ako
djeca žive s ohrabrivanjem, nauþe samopouzdanje. djeca žive s pohvalom, nauþe cijeniti. djeca žive s odobravanjem, nauþe voljeti sebe. djeca žive s priznavanjem, nauþe se imati cilj.
69
Ako djeca žive s poštenjem i pravednošüu, nauþe se istini i pravdi. Ako djeca žive sa sigurnošüu, nauþe se vjeri u sebe i u one oko sebe. Ako djeca žive s prijateljstvom, nauþe da je svijet lijepo mjesto za život. (Doroty Law Notte)
70
KRŠ JE GLAZBALO Petar Gudelj Napomena: Pjesma u prozi na osobit je naþin bliska uþenicima (pod uvjetom da je bliska i uþiteljima), naime — teško se othrvati ritmu koji „udara, tuþe, pulsira" iz reþenica i pomno poredanih rijeþi pjesme u prozi. „Proza" postaje pjesmom ponajprije zbog ritma. Ritam je u ovoj pjesmi oþit, snažan, naglašen — krški. Još kad se þuje kako pjesnik Gudelj „skandira" svoje stihove, doživljaj postane cjelovit, snažan. Inaþe, ovakvi tekstovi mogu izvrsno poslužiti u nastavi izražavanja tako da uþenici pjesmu, u jednoj mjeri, parafraziraju þineüi i stvarajuüi „glazbalo" ili „paletu" od pojavnosti u svome zaviþaju. Inaþe, uþitelji üe prepoznati da se ovaj tekst nastavlja na Krkleþevo Proljeüe u zagorskim voünjacima (Dveri rijeþi 5), Dragojeviüevu Lastavicu i Kaštelanovu Buru (Dveri rijeþi 7) .
METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi: Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. Razvijanje maštovitosti uþenika. Razvijanje
samostalnosti
pri
donošenju
vlastitih
sudova.
Razvijanje
sposobnosti
(neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. b) obrazovni zadaci: Pjesma u prozi. Asonanca. Aliteracija. Onomatopeja. Gradacija. Kontrast. Epitet. Personifikacija. Za one koji žele više: Elipsa. c) odgojni zadaci: Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav i poštovanje prema prirodi koja nas okružuje. Ljubav prema domaüem krajoliku. Oþuvanje prirode i okoliša. Osposobiti uþenika da bude svjestan odgovornosti prema svijetu u kojem živi, okolišu i buduüem vremenu. Razvijati pozitivne emocije - zadovoljstvo, radost, znatiželju.
71
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Ispriþaj nam sve što znadeš o nekoj životinji koja te privlaþi svojim karakteristikama (ljepotom, snagom, neobiþnošüu, snalažljivošüu i sl.), a obitava na prostoru tvoga zaviþaja. b) Asocijacije na temu Planine gorske i primorske Hrvatske. Zadatak: Prema opisima odgovori o kojim se planinama ili vrhovima govori: Tekst asocijacije
Redni
Rješenje asocijacije
broj
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Na njemu se lako PREHLADITI. IZMJERI koliko je od njega do DNA.
OZEBLIN VAGANSKI VRH
On je sjedište VELIKE MAýKE i MAGARCA. Nekada je ovdje živjela ŽUTA LISICA.
RISNJAK
Raspadom Jugoslavije nestala je i
BJELOLASICA DINARA
njezina novþanica. Sad je K'O BIK. Svi KAŽU da je on SRŽ Hrvatske.
BIOKOVO VELEBIT
Izmeÿu njih je SREDNJA CRKVICA.
MALA I VELIKA KAPELA
Na njoj se naÿe i dražesna EVA.
PLJEŠEVICA
Na njoj se udomaüio GREŠNI ĈURO.
SVETI JURE
*Rješenje zadatka iz radne bilježnice.
2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Najava teme. Uoþavanje uspostavljene poveznice izmeÿu teme i motiva pjesme u prozi i drugih školskih predmeta (zemljopisa, biologije, glazbene kulture) u sljedeüim odrednicama: . Prepoznati krške pojave u tekstu.
doci i doline, jezera i jezerine, ponori, jame
U pjesmi je sve glazba. Nju proizvode glazbala:
- Glazbala mu doci i doline, jezera i jezerine, ponori, jame
Pojave koje se pretaþu u glazbu:
Kamenþiü baþen u jamu izmami sve zvuþno bogatstvo krškog podzemlja: padne na svaku dirku, zvuþnu viljušku, bronþani bubanj, i buüne u rastopljeno srebro. …zvuk divljeg roja, šuštanje hrasta, treptaj javora i kljena, šum krila, oblaka, misli, želja. U kršu pjevale pastirice
ýovjek u tom pejsažu:
72
Životinje koje imaju stanište u kršu?
U kršu kvoþu, kriþe i viþu jarebice, kukuriþe božji pivþiü, grþe gavran, s kuka zavija vuk. Nad jamom, u proljetni sumrak, na grabu pjeva kosovac, crn. Curi srebro iz njegova kljuna, pada na kamen, prosiplje se, zvoni.
Jeka koju proizvodi krš:
Iz dubine, iz planine, odgovaraju neke druge, metafiziþke jarebice, božji pivþiüi, gavrani, vuci. …iz krša, iz kamenih cijevi, krški, protunebeski gromovi. …iz krša, iz jama otpjÿvale vile. Iz krša, s grabâ, iz jama, iz jajâ, otpjÿvaju mu kosovci: živi, mrtvi, neroÿeni.
Poenta u svom temeljnom i prenesenom znaþenju:
Otpijÿva mu krš iz kojega je zinuo i u koji üe prosuti srebro, perje, kosti i kljun.
Iznošenje rezultata rada u formi izlaganja. Sinteza. 3. aktualizacija: Koje su postrojbe u Domovinskom ratu dobile nazive po imenima nekih životinja (Pume, Tigrovi, Risovi, Žuti mravi...)? Odredi koje je obilježje tih postrojbi istaknuto takvim izborom. 4. izražavanje i stvaranje: - Napiši barem pet onomatopejskih rijeþi u kojima üe biti i aliteracija. - Uz svaku navedenu imenicu (jastreb, vuk, gavran, jarebica, kosovac, hrast, javor, klen, krš, krško podzemlje, doline, jezera, ponori, jame, ponornica) ispiši po dvije rijeþi, od kojih je jedna pridjev, a druga imenica kojom izražavamo neki svoj osjeüaj na koji nas asocira ta imenica. - Prikupite podatke o životinjama koje se spominju u ovome poetskom tekstu i tim prikupljenim materijalom uredite razredni pano.
integracija Jezik - eliptiþna reþenica, srbizam, dijalektizam, duga i kratka množina, razlikovna uloga akcenta, duljenje dvoglasnika, prozodija, perifraza. Izražavanje - oblikovanje pismenoga sastavka zasiüenog odreÿenim stilskim sredstvima (usporedbom, metaforom...).
korelacija Zemljopis - krš, krško podzemlje, doci i doline, jezera, ponori, jame, ponornica. Biologija -jastreb, vuk, gavran, jarebica, kosovac, hrast, javor, klen.
73
zanimljivosti
Izreka o dva goluba koji dražesno guþu, glade si perje i grle se kljunom, samo je dijelom toþna. Goluban postane nježan tek onda kad golubica sjedne na jaja. Dotle je nemirno tuþe i odvraüa jer svaki strani golub vabi svaku ženku koja mu se naÿe u blizini. Naprotiv, ozloglašeni gavrani s puno ljubavi i vjeþne vjernosti njeguju svoj pomladak. Na Velebitu raste velebitska degenija nazvana po Arpadu Degenu, maÿarskom botaniþaru koji ju je 1907. otkrio na Velebitu. On je smatrao da je to prastara vrsta, preostala iz razdoblja kad su još Amerika i Europa bile dio jedinstvenog kopna. Udar iz oblaka k zemlji nije jedina vrsta munje. Postoji i udar koji se iz oblaka širi u okolni prostor i završava u zraku. Nekad nas taj „grom iz vedra neba" iznenaÿuje jer se obiþno tada ne vide oblaci u velikim visinama. Odavno se vjeruje da grom rado udara u hrast. Uistinu, meÿu drveüem koje grom uništava, hrast je meÿu najþešüima. Oþito, i u drugo drveüe udara, ali ga uvijek ne razara. Tako su snimili izravan udarac groma u jasen, a sutradan nisu mogli naüi nikakvih tragova na drvetu. Naime, ako je drveüe mokro, struja üe proüi kroz tanak sloj vode na kori sve do zemlje i drvo üe ostati bez ožiljka. No na suhu drvetu struja može probiti koru i siüi na zemlju kroz kanaliüe biljnog soka. Tako naglo zagrijavanje i širenje toga soka, može rascijepiti drvo i uništiti ga. Hrast se lakše cijepa od drugih stabala jer ima vrlo hrapavu koru koja ga štiti od kiša. Stoga, za vrijeme olujnih kiša, hrast ostaje dulje suh od glatkog drveüa. Zato grom þešüe rascijepi upravo hrast.
74
SVEMIR Fran Mažuraniü Napomena: Dovoljno je uoþiti suodnos ilustracije u þitanci i ovoga teksta da
uþenik sam poželi pristupiti ovome biseru meÿu Mažuraniüevim
crticama. ýešüe nego što bismo rekli, uþenici ove dobi propitkuju život i njegov smisao, njihovo zanimanje za svemir, iako poþesto oblikovano mnogim SF serijama i filmovima, ipak nadilazi te „medijske" okvire. Na kraju, tekst postaje uzletište za razmatranje i razmišljanje o þovjeku i njegovoj ulozi u svijetu (manjem dijelu svemira), no tekst üe poþesto uþenicima (posebice zaljubljenicima u fiziku) poslužiti kao „sletište" za njihove
teorije
i
znanja
o
svemiru,
koje
su
stekli
þitajuüi
popularno-znanstvene þasopise. U tom smislu, uþitelju üe (i uþenicima) izvrsno poslužiti tekstovi u rubrici Jeste li znali i Zanimljivosti.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi
a) funkcionalni zadaci i ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Crtica. Arhaizam. Retoriþko pitanje. c) odgojni zadaci Afirmacija humanih životnih ideja. ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može. ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojemu se kreüemo i živimo. Krajolik i svemir kao ljepota, mir i tajanstvenost, nedokuþivost. Krajolik kao izvorište ljepote i nadahnuüa.
75
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o svijetu koji nas okružuje, o prirodnim pojavama, o znaþaju i ulozi þovjeka u tom svijetu. b) Ekologija: kako þovjek uništava ili þuva Zemlju i njene vrijednosti. 2. interpretacija u užem smislu: Nakon þitanja i objave prvih dojmova, razgovor o crtici. Povezati Mažuraniüev doživljaj prirode koja ga okružuje s osobnim doživljajem. Posebnu pozornost obratiti pitanjima „Šta sam ja?" / „Što je þovjek prema ovomu svijetu?" / „ A što je naša Zemlja prema svemiru?" / „Što smo mi?" / „Što je ovaj svijet?" te prijetnji prirode: „ýovjeþe, þovjeþe! Oholi preuzetni crve! Jedan jedini dah…" 3. izražavanje i stvaranje: Odabrati jednu od ponuÿenih tema i napisati svoja razmišljanja: a) Svaki je þovjek velik, ali neznatan u odnosu na svemir. b) Naš planet propada i krajnji je þas da se trgnemo… c) Pronaüi u TV ili radijskom programu emisije o svemiru ili o ekologiji, obavijestiti odjel o njima, zajedniþki ih komentirati nakon gledanja. Tekst je zanimljiv kao predložak za strip. Uvijek se naÿe uþenika koji rado naprave fotostrip. 4. aktualizacija: 22. travnja - Dan planeta Zemlje
integracija Pisanje velikog slova u nazivima nebeskih tijela. Rasprava (usmeno i pismeno izražavanje). Arhaizmi.
korelacija Zemljopis - svemir, planeti, nebeska tijela, prirodne katastrofe. Vjeronauk- o stvaranju i postanku svijeta. Sat razrednika - þovjekova uloga u svemiru.
zanimljivosti Prije otkriüa za koja je najzaslužnija misija Apollo, znanstvenici su zastupali razliþite teorije o postanku Mjeseca. Jedna od njih govorila je o planetima blizancima - Zemlji i Mjesecu - nastalim od Sunþeva oblaka, a druga da je Zemlja uhvatila u svoju putanju nebesko tijelo (Mjesec) koje joj se našlo u blizini.
76
Prije 4,6 milijardi godina Zemlja je bila usijana. Postojalo je mnoštvo vulkana, a sve što se nalazilo na Zemlji, neprestano se mijenjalo. Atmosfera se razlikovala od današnje: bila je puna ugljika, amonijaka, metana, dušiþnih spojeva, vodika i vodene pare. Prije 4,4 milijarde godina temperatura se snizila, para se kondenzirala i nastali su oceani. Planinski masivi kojima pripadaju i najviši europski vrhovi, izronili su iz mora prije 60 do 100 milijuna godina. Najnovijim ispitivanjima provedenim na Mjeseþevim stijenama znanstvenici su došli do fantastiþnog otkriüa da je Mjesec zapravo dio Zemlje. To je posljedica sudara našega planeta s jednim planetoidom koji se dogodio prije otprilike 4,4 milijarde godina. Posljedica je velika koliþina osloboÿene užarene mase koja se zatim zgusnula i postala - Mjesec. Crtica Svemir objavljena je u zbirci Lišüe 1887. godine. Fran Mažuraniü sin je putopisca Matije Mažuraniüa (Pogled u Bosnu) i neüak pjesnika i hrvatskoga bana Ivana Mažuraniüa (Smrt Smail-age ýengiüa).
77
OPOMENA Antun Branko Šimiü Napomena: ýini se da je prvi stih antologijske Šimiüeve pjesme poznat svima i svakomu, þak i onda kad ne znaju tko je bio i kako je živio onaj tko ga je napisao. Ipak, taj stih ne gubi svježinu kad se njime obratite uþeniku ili uþenici osmoga razreda: „ýovjeþe, pazi da…” Prema našem iskustvu, osmaši i osmašice vole (i cijene) kad im se obraüamo kao mladim ljudima, mladiüima i djevojkama (tako su atributi uþenik/ uþenica potisnuti u drugi plan), spremniji su tada zrelije se ponašati, biti odgovorniji prema drugima i sebi. Kako su njihove nježne godine upravo ono razdoblje u kojima im možemo poduprijeti težnju za višim i ucijepiti opüeljudske vrednote, to smo sigurni da ova pjesma uvijek pada na plodno tlo (naravno u mjeri sukladnoj njihovoj emotivnoj i spoznajnoj dobi).
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti razumijevanja i tumaþenja. Razvijanje sposobnosti racionalnoga mišljenja. Osposobljavanje za otkrivanje povezanosti razliþitih elemenata pjesme. Razvijanje sposobnosti za otkrivanje poetske funkcije pojedinih elemenata (ritma, kompozicije, ponavljanja, grafiþke organizacije stihova i dr.) u strukturi pjesme. Razvijanje sposobnosti osvješüivanja. Razvijanje sposobnosti izražavanja. b) obrazovni zadaci Refleksivna ili misaona pjesma. Slobodni stih. Opkoraþenje. Ritam. Ponavljanje. Za one koji žele više: Grafiþki izgled. Simbol. c) odgojni zadaci Stremljenje uzvišenim životnim idealima. Dobrota, humanost, plemenitost, vjera u þovjeka - ideje vodilje kroz život. Poštovanje svakog þovjeka i dara koji se zove život. Idi za svojom zvijezdom, tragaj za njom, ali se na tom putu ne ogriješi o prava drugog i ne povrijedi ga.
78
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Objasni kako shvaüaš pojmove mali þovjek, veliki þovjek, þovjek na svome mjestu, þovjek od obraza, zlato od þovjeka, kruh od þovjeka. b) Blago tome ko dovijek živi imao se rašta i roditi! Objasni kako shvaüaš tu misao crnogorskoga pjesnika Petra Petroviüa Njegoša izreþenu u spjevu Gorski vijenac. Objasni i poslovicu ýovjeka ne þini odijelo, veü djelo. 2. interpretacija u užem smislu: 1. Ako se ne žele slijediti pitanja iz þitanke, tada je dobro usporediti ovu pjesmu s pjesmama R. Zvrka Tvoja staza, G. Krkleca Srebrna cesta, J. Masefielda Morska groznica ili D. Cesariüa Voüka poslije kiše. Ništa manje zanimljivo, þak uzbudljivo, može biti usporeÿivanje na razini poruke/ideje s tekstom Josteina Gaardera Zub vremena. 2. Navedenim frazemima (u tablici) pridruži odgovarajuüe znaþenje: biti materijalno neovisan, sam sebe izdržavati; obiþan þovjek, osoba bez velika ugleda; þudak; osoba spremna za samostalan život; znamenita, istaknuta osoba; vrlo vrijedan, valjan þovjek; þovjek koji je mnogo proputovao, koji poznaje svijet i društvo, osoba s iskustvom; promijeniti se, preporoditi se. mali þovjek veliki þovjek težak þovjek svjetski þovjek postati drugi þovjek þovjek i po gotov þovjek biti svoj þovjek 3. Dovrši zapoþete frazeme i objašnjenja: vuk u ............... koži = þovjek koji ima________________________________. .................. trenutak = posebno______________________________________ . þovjek...........krvi = þovjek koji ima_______________________________. 4. Odredi imaju li istaknute rijeþi u navedenim reþenicama pravo ili preneseno znaþenje, potom i sama/sam produži niz svojim primjerima. Na nebu se pali prva zvijezda._________________________________________ . Njegova je zvijezda zasjala punim sjajem.________________________________. XY, zvijezda NBA, ide na odmor nakon potpisivanja ugovora.
79
5. Pismeno protumaþi izreke: John Beaumont: Nisu vremena loša, nego þovjek. Mirko Božiü: Koliko je visoko do neba, toliko je duboko do þovjeka. Dragutin Tadijanoviü: ýovjek je potrebna igraþka gospodina vremena. Rumunjska narodna: ýovjek se raÿa za druge, umire za sebe. Paul Jean: ýovjek nikad nije tako lijep kao kad moli za oproštenje ili oprašta. 4. aktualizacija
Meÿuljudski odnosi. 16. studenoga - Meÿunarodni dan tolerancije 10. prosinca - Dan prava þovjeka 21. ožujka - Dan borbe protiv rasne diskriminacije
integracija Glasovne promjene (palatalizacija). Pisanje UE / J E (zvijezda, cijelog, svjetlost). Zapovjedni naþin (pazi, pusti, prijeÿi). Perifraze. Pjesma je pogodna i za vježbu odreÿivanja vrsta rijeþi.
korelacija Vjeronauk - ýovjek i svemir. ýovjek i drugi. Sat razrednika - Moj odnos prema drugima.
zanimljivosti Antun Branko Šimiü svoju je prvu pjesmu (Zimska pjesma) objavio veü kao petnaestogodišnjak pod pseudonimom Slavþe. Za života je objavio jedinu zbirku Preobraženja, 97 pjesama, nekoliko desetaka eseja, književnih i likovnih kritika te autobiografskih zapisa, a poþeo je i rad na romanu Dvostruko lice. Prevodio je s njemaþkog i francuskog, a djela su mu, još za života, prevoÿena na francuski jezik. Samostalno je izdavao i ureÿivao þasopise Vijavica (1917. - 1919.), Juriš (1919.), Književnik (1924. - 1925.), a zajedno s Milanom Begoviüem Savremenik (1923.). Šimiü nije upotrebljavao interpunkcijske znakove ili je s njima samo eksperimentirao. U tekstu „Ekspresionizam i þovjeþanstvo" Šimiü piše: »Od trinaeste do šesnaeste, sedamnaeste svoje godine bio sam matoševac. Potkraj 1916. poþeo sam se upoznavati s pokretom tzv. ekspresionizma iz Sturma… i prestao sam naglo gledati u Matošu svoj ugled.« Prikazujuüi Šimiüevu zbirku Preobraženja Nikola Poliü zabilježio je: »Ovi su slobodni stihovi puni rima koje okom ne slušamo i uhom ne vidimo. Ali one su tu: mi slutimo da su rime tu, lagane, visoke, zraþne. I zato jer te rime nisu na licu mjesta, one znaþe jedan uspon lirskog stvaranja.«
80
O PRIJATELJSTVU Halil Džubran Napomena :Džubranovi tekstovi, u izvrsnom prijevodu Marka Grþiüa, poþesto su jednoj od autorica þitanke služili kao ishodišni tekstovi za utvÿivanje znanja o složenoj
reþenici,
o
glagolskim
vremenima
i
glagolskim
imenicama.
No,
dogaÿalo se da bi analiza gramatiþkih pitanja i odgovora dovela do analize teksta, sadržaja i stila. Tako su se uþenici upoznavali s Džubranovim plemenitim i nadahnutim mislima o pojmovima koji su osobito zanimljivi mladoj osobi u osjetljivoj dobi kad veü ima iskustva s nekim osjeüajem, primjerice prijateljstva, ali ga posve ne razlikuje od pukoga druženja ili razrednog zajedništva. Ponudite li im i problematizirate druge Džubranove tekstove (o dobru i zlu, o razgovoru i pouþavanju, o slobodi i zakonima, o zloþinu i kazni, o odjeüi...), možete ostvariti vrlo zanimljiv sat izražavanja — u vidu debate, problemskog þlanka ili uobiþajenog pismenog sastavka.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje stvaralaþkih sposobnosti uþenika i oslobaÿanje stvaralaþkih potencijala. Razvijanje sposobnosti rašþlambe i razradbe. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja pojava po sliþnosti. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i diferenciranja. b) obrazovni zadaci Biblijski stil. Mudre izreke. Kontrast. Metafora. Za one koji žele više: Bibleizam. Meditacijska poezija. Sentencije, gnome. Paralelizam. Anafora. c) odgojni zadaci Hoüeš li prijatelja - budi prijatelj. (ruska) Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i za plemenitost u þovjeku. Ljubav i prijateljstvo ispunjavaju þovjeka doživljajima (osjeüajima) sreüe, ljepote i punoüe življenja. Prijateljstvo je najveüa i najljepša ljudska vrijednost. Prijateljstvo je najljepši akord u simfoniji života.
81
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Starost se rado pridružuje mladosti, mladost starosti, ali se najradije druži jednak s jednakim. Prijateljstvo je pravedno. Jedino ono može razabrati kolika je tvoja vrijednost. Reci mi s kim se družiš, pa üu ti reüi tko si! Znam li þime se baviš, tad znam što možeš postati. (Goethe) 2. Tematski asociogram uz polaznu rijeþ - prijateljstvo. 2. meditacijski pristup tekstu: Buduüi da je ovaj tekst pogodan za meditacijsko-stvaralaþki metodiþki sustav, objasniti uþenicima što je meditacija. (Meditacija - razmišljanje, udubljivanje u neki problem, duševno razmatranje.) Kako doüi do pojma meditacije? Ispitati razlikuju li djeca površnost i dubinu. Ako ne, objasniti im na najdoslovnijem primjeru mora ili zemlje koja ispod površine krije razliþite slojeve, vodu i vatru u središtu. Analogija s mišljenjem (govorom). Koje se stvari mogu opisati (predstaviti) površinski ili dubinski? Halil Džubran kaže da u prijateljstvu nema druge svrhe osim produbljivanja duha jer samo duh može oživjeti vrijeme. Razgovarati o tome što znaþi imati duha, biti duhovit. Bez duha i duše bili bismo kao strojevi, a þak se i za strojeve ili, primjerice, gradove i neke krajolike, kaže da imaju dušu. Može li bezdušan þovjek biti prijatelj? Razgovarati o bezdušnosti - što ona znaþi? Prijati - nekad je znaþilo primiti - nešto što vam odgovara, ugaÿa. Za cvijet koji se presadi, kažemo da se primio, za mladicu voüke, za cjepivo protiv bolesti. To znaþi da je nešto postalo dio nas ili da smo mi postali dio þega. U tome je korijen rijeþi prijatelj. Primjer u tekstu: „I kad on šuti, vaše srce ne prestaje osluškivati njegovo srce; Jer, bez rijeþi, u prijateljstvu, sve se misli, sve þežnje, sva išþekivanja raÿaju i dijele s radošüu koja se ne izvikuje." Dijeliti - dioba, važne rijeþi kad se govori o prijateljstvu. (Dioba neke duhovne ili materijalne vrijednosti meÿu prijateljima, kao i dioba /umnažanje/ prijatelja.) Navesti i druge aspekte prijateljstva koje navodi Halil Džubran. To su: povjerenje, darivanje, zadovoljenje potreba (potreba kao što je hrana, piüe, zrak; tako je i prijateljstvo prijeko potrebno), uzajamnost. Prijateljstvo je i ljubav. Na kraju ustanoviti je li govor o prijateljstvu rezultat udubljivanja, razmatranja koji i nama može poslužiti u istu svrhu.
82
3. aktualizacija: Uþenici iznose svoja iskustva, doživljaj i spoznaje o prijateljstvu. 4. izražavanje i stvaranje: Slažeš li se sa sljedeüim mislima o prijateljstvu koje nalazimo u knjizi Mali kraljeviü: Ljudi više nemaju vremena da bilo što upoznaju. Oni kupuju veü gotove stvari kod trgovaca. Ali kako ne postoje trgovci prijateljima, ljudi više nemaju prijatelja. Vrijeme što si ga izgubio za svoju ružu þini tu ružu dragocjenom. Ti postaješ zauvijek odgovoran za ono što si pripitomio. Ti si odgovoran za svoju ružu?
integracija Jeziþno izražavanje - pripovijedanje o svojim spoznajama o prijateljstvu. Tvorba rijeþi.
korelacija Biologija - prijateljski odnosi meÿu životinjama, simbioza. Povijest - države-saveznici (u ratu i miru); gradovi-pobratimi; Hrvatskoj prijateljski naklonjene zemlje.
zanimljivosti O prijateljstvu govore i mnoge narodne izreke: Od rakije se opiješ na poþetku, a od prijateljstva na kraju. (korejska) Drvo se na drvo naslanja, a þovjek na þovjeka. (hrvatska) Prijateljstvo je ljubav bez krila. (francuska) Prijateljstvo ne trpi nikakve obmane i prekida se tamo gdje poþne laž. (ruska) Prijateljstvo umnožava radosti, a dijeli tuge. (engleska) Džubran u svojim djelima spaja, malo pomalo, tradicije islama i kršüanstva. Ne pridržava se vjerskog formalizma, podjednakom strašüu þita Bibliju i Zarathustru, Konfucija, Voltairea, Rousseaua, Nietzchea, Jeffersona, Emersona i Lincolna. ýetrnaest godina prije Džubranova roÿenja bio je otvoren Sueski kanal, a stotine tisuüa ljudi koji su se dotada bavili prijevozom putnika, trgovinom konjima i devama, svratištima za putnike, voÿenjem karavana, ostali su bez posla. Tako je nastao izbjegliþki val arapskog stanovništva koje je krenulo u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju, Afriku... Džubranova je obitelj završila u Bostonu kad je pjesniku bilo samo 12 godina. Pišþevo je ime u svijetu poznato u nekoliko grafija, a najpoznatije u engleskoj: Kahlil Gibran. No, na njegovom materinjem jeziku ono glasi Džubran Halil Džubran, pa smo se držali toga izravnog oblika.
83
GALEB JONATHAN LIVINGSTONE Richard Bach Napomena: Svako je umjetniþko djelo višeznaþno, pa se iz njega može izvuüi, ne samo jedna, nego više ideja. Bachov Galeb Jonathan Livingstone (kao i Mali kraljeviü Antoinea de Saint-Exuperyja) raskošna je i nepresušna riznica ideja kad je rijeþ o pitanjima odnosa pojedinca i zajednice, nametnutih pravila, ljudske volje i upornosti, (ne)prihvaüanja sposobnijih u svojoj sredini, odnosu pojedinca prema uþenju i postizanju savršenstva, odgovornosti pojedinca za zajednicu, odnosu prema istini i žrtvi za nju. Galeb je utjelovljenje pojedinca koji se ne zadovoljava postojeüim (unaprijed odreÿenim i zadanim granicama), koji se izdiže iz neznanja
(usprkos
povremenim
sumnjama
u
svoje
sposobnosti)
i ruši prepreke ostvarujuüi zacrtane ciljeve te prenoseüi iskustvo na one koji žele uþiti, što priþu dodatno oplemenjuje. I, ne zaboravimo istaknuti posvetu Richarda Bacha koja glasi: „Pravom galebu Jonathanu koji živi u svima nama...
METODIýKI SUSTAV med itacijsko-stva ra laþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje literarnog mišljenja. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Navoÿenje uþenika na asocijativno mišljenje, diferenciranje i zakljuþivanje. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Poticati djeþju imaginaciju. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. b) obrazovni zadaci Suvremena bajka. Ideja. Tema. Karakterizacija likova. Osnovno i preneseno znaþenje teksta. Alegorija. c) odgojni zadaci Odvažnost - vrlina kojom se brže dolazi do cilja. Smisao je života u otkrivanju, slobodi, odupiranju prizemnim oblicima života i u smjelosti. Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje.
84
Stremljenje višim ciljevima i idealima. Upornost i odricanje bitni su þimbenici na putu prema ostvarenju ciljeva. Treba se izdiüi iz neznanja i vjerovati u ono što radiš i onda kad drugi sumnjaju.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) ýesti su u književnosti tekstovi u kojima se slikovito predoþava neka tema i ideja u tzv. skrivenom ruhu. Osobito je to vidljivo u poslovicama i basnama. Ta obilježja sadrži i alegorijska priþa Galeb Jonathan Livingston. b) Navedite sve asocijacije uz imenicu let. 2. meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave ulomka, komunikacija s tekstom može se ostvariti na ovaj naþin: 1. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju tekst i zapisuju svoje dojmove. 2. Meditacijsko poniranje u idejni sloj djela - prepoznati u djelu dionice teksta koje se odnose: -
na hrabrost galeba da prijeÿe zabranjenu granicu na želju galebova da se leti na nov naþin na potrebu da se bude svoj na prepoznavanje jednostavnih stvari u životu na neobiþna iskustva
- na savladavanje ograniþenja koja nam stoje na putu do cilja - na spoznaju o slobodi. 3. Na temelju naÿenih citata, u obliku sentencija uþenici oblikuju svoje promišljanje o zadanoj tematskoj jedinici. 4. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþiteljica/uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate svoga rada na ovom umjetniþkome tekstu. 5. Slijedi sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: Što vam je pisac otkrio o životu? 4. listopada - Dan ptica 5. listopada - Svjetski dan uþitelja 4. izražavanje i stvaranje: 1. Oblikuj temu ovoga ulomka rijeþima: a) doslovnog i b) prenesenog znaþenja.
85
2. Tema je prikazana: a) pripovijedanjem dogaÿaja b) opisivanjem (galebova leta) c) razgovorom (dijalogom). Pronaÿi u tekstu potvrdu svim navedenim postupcima. 3. Proþitaj cijelo djelo Richarda Bacha o galebu Jonathanu Livingstoneu i iz njega ispiši sve misli (sentencije) koje su izravno navedene u djelu, kao i one koje si ti oblikovao/oblikovala svojim rijeþima þitajuüi ovu modernu bajku. 4. Navedi sve vrste slobode slijedom njihova znaþaja. (Npr. sloboda pojedinca, sloboda naroda…) 5. Zaokruži poþetno slovo ispred one mudre izreke koju možeš potvrditi navodom iz djela: a) Svatko je od nas sposoban za odreÿena postignuüa. b) Svi bismo mi mogli više i bolje živjeti kad bismo se oslobodili nepotrebnih ograniþenja. c) Kada ovladamo onime što mislimo, moüi üemo ovladati i onime što þinimo. d) Svatko je za nešto stvoren. e) ýovjek je slobodan da bude ono što jest i da radi ono što želi. f) Pravo je svakoga þovjeka da živi, misli svojom glavom i bude slobodan. g) Sve što þovjeka sputava, treba odbaciti. h) Uspješni pojedinci ne ostavljaju kod ljudi isti dojam. i) U svakom pojedincu krije se dobro. j) Ljudima treba pomoüi da to dobro u sebi prepoznaju. k) Uþimo cijeli život! Znanju, uspjehu i savršenstvu nema granica!
integracija Jeziþno izražavanje- Pismeno opiši osobine glavnih likova -Jonathana i Fletchera.
korelacija Biologija - obilježja galeba. Glazbena kultura - O. Dragojeviü: Galeb i ja.
zanimljivosti Richard Bach potomak je slavnoga skladatelja J. S. Bacha. Bio je vojni pilot kao i Antoine de Saint-Exupéry, autor Malog kraljeviüa. Galebovi pripadaju rodu ptica vivþarica. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, pretežno uz more. Na sjevernom Atlantiku živi rod otimaþa (pomornika), a njihov predstavnik, kratkorepi otimaþ, zaluta katkad i do naših prostora.
86
LUCIJA Stjepan Lice Napomena: Tekst se naslanja na Potragu za bojama (ulomak iz romana Bijeli klaun) Damira Miloša u þitanci Dveri rijeþi 6. Neka ova priþa, izmeÿu ostalog, posluži i za senzibiliziranje uþenika prema osobama s posebnim potrebama. Dobro je osvijestiti im spoznaju da su te osobe meÿu nama, da ih trebamo prihvaüati, imati pozitivan odnos prema njima i pomagati im u konkretnim životnim situacijama. Dodatni poticaj neka im bude i životna priþa slikarice Slave Raškaj þiji je autoportret likovna „pratnja" ovom štivu.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti zapažanja, zakljuþivanja, objašnjavanja. Razvijanje sposobnosti þitanja u sebi, interpretativnog þitanja i usmenog stvaralaþkog izražavanja. Razvijanje sposobnosti izražavanja dojmova o proþitanom tekstu i asocijativnog mišljenja. Razvijanje literarnih sposobnosti i sposobnosti vizualne imaginacije. Razvijanje sposobnosti racionalnog i fantazijskog mišljenja. Razvijanje sposobnosti osvješüivanja. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilskih elemenata, idejnih i emotivnih slojeva. b) obrazovni zadaci Pripovijetka, fabula. Pripovijedanje u treüem licu. Dijalog. Karakterizacija lika. Usporedba. Osnovna misao, tema. Za one koji žele više: Sinestezija: …poþela (je) slušati svojim dlanom. Elipsa: Neumoljive. Vedra od natmurena. Gotovo jedno. I ruke. Zajedniþko i treperavo. Lijepo. c) odgojni zadaci Senzibiliziranje uþenika za svijet osoba s posebnim potrebama. Poštovanje i uvažavanje onih koji, usprkos poteškoüama, znaju što hoüe i pronalaze formulu za oživotvorenje ideja. Život je dar i treba ga cijeniti. Snaga volje i pomoü najbližih ublažavaju životne teškoüe. Uljudno ponašanje i razvijanje smisla za društveni život.
87
Kulturno ophoÿenje u meÿusobnim kontaktima. Poštovanje svakog pojedinca.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o osobnim iskustvima vezanima uz problem sljepoüe i gluhoüe. Možemo se dotaknuti i struþnih naziva: logoped (struþnjak koji prouþava govori pomaže u otklanjanju govornih poteškoüa), fonetiþar (struþnjak koji prouþava glasove i njihov izgovor), defektologija - znanost koja se bavi prouþavanjem surdologije (gluhi), tiflologije (slijepi) i oligofrenije (duševna zaostalost) i sl. b) Podsjeüanje na tekst Damira Miloša Potraga za bojama (Dveri rijeþi 6, ulomak iz romana Bijeli klaun), razgovor o temi, o daltonizmu (sljepoüa na boje), o brajici (pismu slijepih). Razgovor o problemima gluhih, o ugradnji umjetnih pužnica i sl. 2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima u rubrici Razgovarajmo dodati: Pronaÿi i ispiši neoglagoljene (eliptiþne) reþenice. Objasni njihovu stilsku ulogu. U kakvim se situacijama govore? Kako bi glasile sa zamišljenim glagolima? Što zvuþi efektnije? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Napiši preneseno znaþenje istaknutih pojmova: praviti se slijep i gluh - (ne mariti, ne željeti znati za što) slijepi putnik - (putnik bez putne karte) gluh kao top - (posve gluh) gluho doba - (mrtvilo, odsutnost života, akcije) 2. Pismeno prepriþaj tekst Stjepana Lice Lucija. 4. aktualizacija: Naš odnos prema osobama s posebnim potrebama. Imamo li dovoljno sluha za njihove probleme? Kako pomoüi da im život bude podnošljiviji u užurbanoj životnoj svakodnevici? Tema se može osvijetliti i s druge strane: nije rijedak sluþaj da meÿu takvim osobama ima onih koje su, primjerice u raznim športskim, pa i drugim aktivnostima, postigli zavidne rezultate. - 15. listopada: Meÿunarodni dan bijeloga štapa (Dan slijepih)
88
integracija Osnovno i preneseno znaþenje rijeþi. Eliptiþne reþenice. Opisivanje. Pripovijedanje. Pisanje upravnog govora.
korelacija Sat razrednika - Moj odnos prema drugima.
zanimljivosti Tiflologija je znanost o sljepoüi i slijepima, a surdologija je znanost o gluhoüi i gluhima. U starom se Rimu posebna pozornost posveüivala govorništvu i govornim nedostacima. I rimski državnik Tiberije Klaudije imao je problema s mucanjem. On je uz pomoü struþnjaka nauþio kontrolirati govor u javnosti, a privatno je i dalje mucao. Na španjolskom je dvoru Balbutius, þovjek koji je jako mucao, bio i dvorska luda. Tim su imenom kasnije nazivane sve osobe koje mucaju, a naziv se zadržao do danas. Svoju gluhoüu potkraj života Ludwig van Beethoven nije smatrao bolešüu. Rekao je jednom prijatelju: „Tko samo sluša glazbu taj je, naravno, mora i þuti. Moja glazba raÿa se s mišlju i ja je vrlo dobro osjeüam."
89
MOR Ĉuro Sudeta Napomena: U alegorijsko-fantastiþnoj pripovijesti Mor pripovjedaþ se bavi „posljedicama þovjekova raskida s prirodom" obilježenog trkom za materijalnim dobrima i razvojem tehnike što dovodi do gubitka humanosti, sreüe, ljubavi i životnog sklada. Žrtva negacije humanosti i prirodnosti u ime takozvanog napretka jest i glavni lik sa svojom sudbinom. Stranice ove pripovijesti ne ostaju u sjeüanju toliko po fabuli, koliko po poetskim slikama i lirskom naboju kojim zraþe osvajajuüi generacije þitatelja jer Mor ponajprije i jest „himna prirodi, þistoüi i dobroti".
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Poticanje djeþje imaginacije. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata te idejnih i emotivnih slojeva. Promatranje elemenata umjetniþkog djela u njihovu jedinstvu. Razvijanje sposobnosti usmenog i pismenog stvaralaþkog izražavanja.
b) obrazovni zadaci Tema. Fabula. Kompozicija. Poruke (ideje) teksta. Fantastiþna pripovijest. Epiteti. Usporedba. Personifikacija. Monolog. Dijalog. Pripovijedanje u prvom licu. Opis lika i krajolika.
c) odgojni zadaci Ljubav kao ljepota i pokretaþka snaga u životu pojedinca. ýovjekovo pravo na sretan život i ljudsko dostojanstvo. Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i plemenitosti u þovjeku.
90
Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Potreba mladog þovjeka za istinskom ljubavi, povjerenjem i samopotvrÿivanjem u društvu. Povezivanje prirodnih pojava i ljudskog raspoloženja. Razvijanje ljubavi prema suprotnome spolu. Težnja za ostvarivanjem mladenaþkih snova o radosti, sreüi i ljepoti života.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) LITERARNA (þitanjem odabranih reþenica teksta): A meni se þesto priþini da sam ja - Mor i da imam ljudsko srce. To mi se uvijek þini kad þujem ljude gdje plaþu… Oni tako þudno plaþu!… Tako ne plaþu ni lopoþi kad umiru vode ujesen! Ni žutilovke kad ih ostave mjeseþeve vatrice! Ni vukovi kad im ubiju mlado!…. Možete li na temelju proþitanih reþenica naslutiti tko üe u pripovijetki, þiji üemo ulomak proþitati za koji trenutak, govoriti o plaþu ljudi, biljaka i životinja? b) GLAZBENA: Slušanje Chopinove glazbe prema odabiru uþitelja/uþiteljice glazbene kulture.
2. meditacijski pristup tekstu: 1. Nakon duševno-tjelesne priprave (opušteno i udobno sjedenje pri slušanju Chopinove glazbe) i najave ulomka, komunikacija s tekstom može se realizirati na sljedeüi naþin: 2. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju u sebi tekst i iznose (zapisuju) svoje dojmove 3. Meditacijsko poniranje u složeno tkivo djela kojim üe prepoznati dionice teksta koje otkrivaju da je Mor zaljubljen: -
Za njega dan nije završio ako nije vidio Šu. Boji se da üe se pojaviti netko tko üe mu je oteti. Plaši ga što je Šu tako vesela dok sjedi oko vatre s ocem i Arnom. Uznemiren je jer ne želi da joj Arno pjeva. Sakrivao se za brijest i pjevao Šu jer se boji da joj Arno neüe pjevati. Dok je pjevao, bio je strašno uzbuÿen - osjeüaji su mu se ispreplitali: od jecaja do smijeha. Ne razgovara s drveüem, na sve zaboravlja, samo slijedi Šu. Neprestano je u pokretu. Voli ono što voli Šu. Legne na travu i zagleda se u visinu.
91
4. Na osnovi naÿenih citata uþenici iznose svoja stajališta o postupcima glavnoga lika. 5. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþitelj/uþiteljica ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate rada na ovom umjetniþkome tekstu. 6. Slijede sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: 14. veljaþe - Sv. Valentin - Dan zaljubljenih 22. ožujka - Svjetski dan voda 4. izražavanje i stvaranje: 1. Odredi u sljedeüim reþenicama je li Mor suzdržljiv, spontan, zabrinut, domišljat, nadahnut, bojažljiv, uvjerljiv, nestašan ili pouzdan. a) Mor þesto proživljava osjeüaje duboke zabrinutosti, strahovanja i uznemirenosti. b) Stalno se osjeüa nesigurnim, uznemirenim i zabrinutim. 2. Istraži jeziþne pojave koje nisu u skladu s pravopisnim zakonitostima suvremenoga hrvatskoga jezika. Ispravi ih i napiši u bilježnicu pravilno. 3. Usmeno izrazi svoje dojmove i razmišljanja o temi, likovima i fabuli ove fantastiþne pripovijetke.
integracija Jeziþno izražavanje - prepriþavanje.
korelacija Glazbena kultura - Chopin. Povijest - vlastela. Biologija - kupina, maslaþak, potoþnica, jorgovan, jagoda, grgeþ…
zanimljivosti Ĉuro Sudeta roÿen je u Staroj Plošþici kod Bjelovara. Uþiteljevao je kratko vrijeme u Virju. Umro je u 24. godini jer je još kao maturant uþiteljske škole obolio od sušice. U svojim književnim djelima zaokupljen je temom smrti. Iako nije napisao mnogo, stvorio je osebujan i prepoznatljiv rukopis. Rekli su o ljubavi i ljubomori: Milan Begoviü: Za ljubomor izmeÿu dvoje ljudi ne mora da postoji onaj treüi. Jovan Duþiü: Kao glad, ni ljubav nema oþiju; ali ljubomora nema pameti.
92
Shakespeare: Gdje ljubav vlada, ljuta ljubomora /stražom ljubavi sebe naziva. Karl Kraus: Ljubomora je pseüi lavež koji mami kradljivce. Kant: Muškarac je ljubomoran ako ljubi, a žena ako i ne ljubi.
93
TRI MOJA BRATA Josip Pupaþiü Napomena: Da odnosi meÿu braüom nisu uvijek idiliþni ili onakvi kakvi bi trebali biti, pokazuje i biblijska priþa o braüi Abelu i Kajinu, dvojici sinova Adamovih. Abela (po zanimanju zemljoradnika) ubio je brat Kajin (po zanimanju stoþar) kad su obojica prinijela žrtvu Bogu, a Bog nije primio Kajinovu nego Abelovu žrtvu. Od toga potjeþe i uzreþica Kajinov žig jer je Bog Kajina, da ga ljudi ne bi progonili zbog bratoubojstva, obilježio žigom zaštitivši ga i oznaþivši na taj naþin kao bratoubojicu za vjeþnost. Braüa u Pupaþiüevoj pjesmi oþito su bila prava braüa, o þemu najbolje svjedoþe stihovi. Zapravo, obitelj mjesto na kojem se stvaraju odnosi od kojih srce postaje kao viganj, a ruke kao hridine. U njoj rijeþ nalazi i potvrÿuje smisao.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava u pjesmi. Funkcionalna uporaba perfekta u pjesmi. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilskih elemenata i emotivnih slojeva pjesme. Poticanje djeþje mašte. Razvijanje pjesniþkog sluha - doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima). Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti izražajnog þitanja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). b) obrazovni zadaci Metafora. Hiperbola. Personifikacija. Usporedba. Ponavljanje. Ritam. Slobodni stih. Zaviþajni motivi. Opkoraþenje. Inverzija. Autobiografski elementi u poetskom iskazu. Za one koji žele više: Prebacivanje. c) odgojni zadaci Njegovanje ljubavi prema braüi. Izmjenjivanje tuge i radosti u ljudskom životu. Ljepota življenja u miru dragoga domaüeg krajolika s onima koje volimo. Ljubav prema rodnom kraju. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Poticanje zajedništva, bliskosti, nježne obiteljske povezanosti.
94
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Uþenici pišu (kasnije i þitaju) kraüi tekst o temi djetinjstva u kojem üe iskoristiti navedene rijeþi - hridine, jablani, rijeka, livade, potoci. b) Tumaþenje uzreþica o bratu iz rubrike Zanimljivosti. 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: Pjesma pred þitatelja stavlja niz problema. Evo nekih: 1. Zašto Pupaþiü zapoþinje pjesmu stihom Kad sam bio tri moja brata i ja? Zašto tim redoslijedom? 2. Zašto se na više mjesta u pjesmi koristi hiperbolom (preuveliþavanjem)? Što njome istiþe? 3. Zašto þesto rabi personifikaciju u pjesmi? Što njome želi naglasiti? 4. Koliko se puta ponavlja skup Kad sam bio…? Možeš li objasniti svrhu takvog opetovanja izraza? 5. Kako se to pjesnik radovao sebi? Objasni. 6. Zašto na svršetku pjesme nisu navedena imena njegove braüe, veü zamjeniþno-imeniþka sintagma - moj brat, moj brat, i moj brat? Koje je tvoje tumaþenje ovoga stilskoga postupka? 7. Zašto je pjesnik u zagradu stavio stih - Imao sam uspravan hod? 8. Zašto veli - tri moja brata/i ja,/ kad sam bio/ þetvorica nas. ýemu zbrajanje kad svi znamo da je tri više jedan þetiri. Kakvu funkciju ima taj dio pjesme? Što se njime naglašava, poruþuje þitatelju ili slušatelju pjesme? Objasni. Nakon davanja uputa za rješavanje problema, uþenici pojedinaþno ili skupno rješavaju postavljene probleme (npr. þetiri skupine po dva problema). Zatim slijedi iznošenje tumaþenja naznaþenih dionica teksta i njihova korekcija ako je potrebno. Sinteza - poruke pjesnika o ljepoti i bogatstvu osjeüaja koji su vezani uz njegovo djetinjstvo. 3. aktualizacija: Iznesi svoje mišljenje o današnjoj djeci, njihovu djetinjstvu, odrastanju i vezanosti uz prirodu kojom su okruženi. Neka to bude tvoj kritiþki osvrt na otuÿenost djece od krajolika u kojem žive. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Vesna Parun piše da joj je priroda bila prva ljubav po izlasku iz tunela djetinjstva… Što je tebi bila prva ljubav u djetinjstvu? 2. Kojih se pjesma sjeüaš iz tog razdoblja svoga života? Kako si ih nauþila/nauþio pjevati?
95
3. S kim (þim) si se igrala/igrao u to vrijeme? Doþaraj nam to vrijeme svojom priþom.
integracija Jeziþno izražavanje- krasnoslov pjesme, pisanje sastavka, lokalizam, dijalektizam. Jezik - vremenska reþenica.
korelacija Zemljopis- hridine. Likovna kultura - odabranu pjesniþku sliku „pretoþiti" u likovni izraz. Alternativni metodiþki sustav: meditacijsko-stvaralaþki
zanimljivosti Iva Pupaþiü, pjesnikova majka, rodila je þetrnaestero djece. Petero ih je umrlo u najranijoj dobi, a za života je pokopala i petoricu odraslih sinova. Josipa Pupaþiüa nitko nikad nije zvao krsnim imenom, nego uvijek Bepo, Bepica.
Brat u uzreþicama: Brat po srcu - þovjek istih osjeüaja. Brat po mlijeku - onaj kojeg je dojila, othranila ista žena. Mokri (veseli, noüni) brat - pijanac, onaj koji pije alkohol preko svake mjere. Nekomu rat, nekomu brat - ima ih koji u ratu stradaju i koji se obogate. Kažem ti kao brat bratu - kažem to iskreno, bez uvijanja, najpoštenije. Braüa od istog debla - braüa po ocu i majci.
96
UBITI PTICU RUGALICU Harper Lee Napomena :Autoriþin prijatelj Capote napisao je za roman iz kojeg je uzet ovaj ulomak: „Taj
krasan roman — prvijenac napisao je netko poseban: pisac koji duboko
osjeüa život, koji ima toplinu i autentiþan smisao za humor." Iako se ljudi meÿusobno razlikuju po mnogo þemu, oni se u razliþitostima nadopunjuju pa meÿu ljudima i narodima treba promicati odnose na naþelima mira, prijateljstva, meÿusobnog
uvažavanja,
ljubavi
i
þovjekoljublja.
Ili,
kako
reþe
pripovjedaþica: „… postoji jedan naþin u ovoj zemlji na koji svi ljudi jesu jednaki — postoji jedna ljudska ustanova u kojoj je siromah ravnopravan s Rockefellerom, budala s Einsteinom, a neznalica sa sveuþilišnim rektorom. Ta je ustanova, gospodo, sud."
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela kršüanske civilizacije. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Roman. Tema. Osnovna misao. Monolog. Portret lika. c) odgojni zadaci Altruizam - nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih. Uoþavanje važnosti uljuÿenih meÿuljudskih odnosa. Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa. Svaki je dan prilika za doprinos pravima þovjeka. ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku. (arapska)
97
ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska) Lako je postati uþen, ali je teško postati þovjek. (uzbeþka) Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora. Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim. OPûA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA usvojena na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 1948. godine: ýlanak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. ýlanak 6. Svatko ima pravo da se svugdje pred zakonom prizna kao osoba. ýlanak 7. Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez ikakve diskriminacije. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova Deklaracija, kao i od svakog oblika poticanja na diskriminaciju.
ARTIKULACIJA SATA 1. Lokalizacija teksta: Mayella Ewell bjelkinja je koja živi s ocem. Prekršila je „nepisano pravilo" tadašnjeg ameriþkog društva nameüuüi se i zavodeüi mladoga pristojnog crnca koji je kod njih obavljao teže poslove zaraÿujuüi tako za život. U trenutku kad ju je, na njeno inzistiranje, Tom poljubio, nailazi otac koji je u bijesu zvjerski pretuþe. Da opravda sebe, Mayella pred ocem optuži Toma za napad. 2. Upoznavanje s tekstom i kraüi heuristiþki razgovor o rasnoj diskriminaciji, rasizmu i nejednakosti meÿu ljudima. 3. Stvaranje problemske situacije - (uþenikovo stajalište o problemima svijeta /i zajednice/vezano uz obespravljenost i nemoguünost ostvarivanja prava naroda i rasa). Individualno rješavanje. Zadatak: Na listiüima su ponuÿene dvije skupine tvrdnji. Odaberite jednu u prvoj ijednu u drugoj skupini. Oþitujte se i iznesite svoje mišljenje u obliku natuknice, te ponudite rješenje problema. 1. a) Ostale rase oduvijek su na neki naþin bile podreÿene bijeloj veüini, iako smatram… b) Svjetske velesile þesto se miješaju u politiku malih pod izlikom da se bore za njihovu slobodu i napredak. Navedi primjere i svoje mišljenje o tom problemu. c) Sve je poþelo osvajanjem novih prostora i stvaranjem kolonija… d) ýesto veliki iskorištavaju ljude i prirodna bogatstva nerazvijenih zemalja… 2. a) ýula/þuo sam za pripadnike mladeži subkulturne skupine poznate po agresivnosti, rasizmu i šovinizmu (skinheads) koji u našem gradu teroriziraju… b) Svi ljudi pred zakonom trebaju imati jednaka prava… c) Nismo svi jednaki u biološkom, intelektualnom i kreativnom potencijalu (što
98
je dobro), no pravo mora biti jednako za sve. Obrazloži u kojim segmentima školovanja i napredovanja mogu doüi do izražaja naše razliþite moguünosti, d) Od prvih me koraka uþe da nismo svi jednaki… 4. Objava i korekcija rezultata - izvuüi poruku o jednakosti i pravima na dostojanstvo i uvažavanje svih ljudi, naroda, rasa… 5. Sinteza - Usporedba teksta iz romana Ubiti pticu rugalicu s ulomkom iz novele Zagrljaj Ranka Marinkoviüa i ulomkom iz Pravde Vladana Desnice. Otkriti što im je zajedniþko te kod kuüe napisati osvrt o tome. 6. Aktualizacija - Ujedinjeni narodi: Konvencija o pravima djeteta i Deklaracija o pravima þovjeka, Europski dan graÿanskog pravosuÿa
integracija Usmeno i pismeno izražavanje: osvrt, rasprava, izvješüe, vijest. Upravni govor. Citat. Medijska kultura - igrani film Ubiti pticu rugalicu (filmska nagrada Oscar).
korelacija Zemljopis - Rase, narodi, vjere, politiþko ustrojstvo države. Otkrivanje i osvajanje novih kontinenata. Migracije stanovništva. Povijest - Robovlasniþki odnosi. Kapitalistiþki odnosi u društvu. Rasna segregacija i rasna diskriminacija. Apartheid. UN - KOPD i Deklaracija o pravima þovjeka. Vjeronauk - ýovjek je najvažniji. Bog je otac svim ljudima. Sat razrednika - Poštivanje i uvažavanje svakog þovjeka.
zanimljivosti Narodna je skupština u Francuskoj 1789. godine donijela Deklaraciju o pravima þovjeka i graÿanina kojom su neotuÿivim pravima proglašeni sloboda, jednakost i bratstvo. POROTA je sudsko tijelo (sastavljeno od graÿana razliþitih zanimanja i razliþite životne dobi) koje sudjeluje u donošenju presude u svojstvu povremenih sudaca - laika (porotnika). Rekli su o pravdi i pravednosti: Albanska narodna uzreþica: Dva lažna svjedoka vješaju þovjeka. Francesco D. Guerrazzi: Pravda nije plod svih vremena; trebala bi to biti, ali nije. Istina još manje. Jedna i druga moraju cvasti, a onda sazreti, jer tko ih ubere nezrele, taj škodi i njima i sebi. Hugo: Nije teško biti dobar; teško je biti pravedan. Vauvenargues: Ne može biti pravedan tko nije þovjeþan.
99
ŽIVINA U ZRAKU Petar Miloš Napomena: Kao što smo se u Abecedi Ive Brešana (u Dverima rijeþi 7) nasmijali dogodovštinama i naþinu pišþeva oživljavanja školskih uspomena, u ovom üemo se tekstu nasmijati Rodijaku ûipi i njegovim školskim dogodovštinama. Njegova tvrdnja da „U zraku, mliku i vodi ima puno živine", radoznala pitalica zainteresirane publike: — Di ima živine? — žeÿ za višom matematikom i ostali školski biseri na originalan naþin razigravaju njihovu bujnu maštu, a þitatelju su pravo osvježenje. Ta priþica, koja po stilu i duhu predstavlja prividno naivno neposredno svjedoþenje podvrgnuto izazivanju smijeha, zapravo je ironiþno i dosjetljivo humoristiþno štivo koje bi trebalo biti dovoljno i za buÿenje uþeniþkih šaljivih asocijacija. Onima koji žele þitati Miloševog Rodijaka ûipu naiüi üe na tragikomiþnu, kolarovsku priþu, o gorkom životu naših gastarbajtera u Njemaþkoj.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti razumijevanja i tumaþenja. Razvijanje sposobnosti rašþlanjivanja, usporeÿivanja, razlikovanja, prosuÿivanja, kritiþkog mišljenja, racionalnog mišljenja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Osposobljavanje za estetsko spoznavanje. Razvijanje sposobnosti samostalnog interpretiranja i ocjenjivanja traženih elemenata teksta. b) obrazovni zadaci Tema. Deminutiv. Monolog. Dijalog. Metafora. Lik (etiþka, psihološka, sociološka, govorna karakterizacija). Humor u pripovjednom djelu. Autentiþnost ugoÿaja ostvarena govorom i poznavanjem psihologije likova. Ironija. Za one koji žele više: Lokalizam. c) odgojni zadaci Analiza ljudskih slabosti i poroka. ýitanje kao oblik duhovnog obogaüivanja i oplemenjivanja. Spoznavanja života i svijeta - poticaj na stvaralaštvo. Isticanje želje za boljim životom þovjeka. Koliko znaš, toliko vrijediš. Mudrost se stjeþe u pravoj i životnoj školi.
100
Odnosi na relacijama mlaÿi - stariji. Buÿenje i poticanje radoznalosti prema svijetu koji nas okružuje. Nepovjerenje prema serviranju þinjenica po naþelu uzmi zdravo za gotovo.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Iz knjige Petra Miloša Legende o Rodijaku ûipi proþitati uþenicima još koji zanimljiv dogaÿaj u þijem je središtu Rodijak ûipa. 2. a) Ispriþati koju anegdotu vezanu uz Petricu Kerempuha. b) Razgovor o nadimcima. Koliko nadimak otkriva o osobi koja ga nosi? 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: 1. Definiranje središnjeg problema -Je li Rodijak glup? 2. Buduüi da üe uþenici davati proturjeþne odgovore, ponudit üemo im listiü na kojem su navedeni prijedlozi za rasvjetljavanje Rodijakova lika iz više kutova. Uþenici zatim po skupinama ( 3 x 4 zadatka ili 4 x 3 zadatka) traže mjesta u tekstu na koja ih upuüujemo postavljenim pitanjima na listiüu. Listiü stavimo na prozirnicu i prikažemo grafoskopom svim uþenicima, oni promišljaju o navodima, tumaþe ih i donose konaþno mišljenje koje unose u karakterološku tablicu: Karakterološka tablica
Lik
Osobine Rodijaka üpe
etiþke
psihiþke
socijalne
govorne
101
3. Rezultati - priopüavanje i korekcije. 4. Sinteza, ocjena naþina i rezultata rada. 3. aktualizacija: Razgovor o odnosu izmeÿu starijih i mlaÿih. Kako stariji reagiraju kad im što svjesno pokušaš podvaliti ili podmetnuti? Razgovor o razlikama u mišljenjima i svemu ostalom, a posebice kad je u pitanju prihvaüanje novog bilo da je rijeþ o tehnici (npr. mobiteli: tko ih puni starijim þlanovima kuüanstva, tko kupuje karticu, tko upisuje brojeve adresata i sl.), o modi, tj. odijevanju, o frizurama, o potrošnji novca i sl. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Zamisli da si ûipin uþitelj. Što bi rekao/rekla o njemu kao uþeniku? Napiši desetak reþenica o tome. 2. Pismeno ispripovijedaj jedan svoj doživljaj iz školskog života. U svom sastavku upotrijebi dijalog i rijeþi upravnog govora pojedinih likova o kojima üeš pisati. 3. Ispriþaj nam gdje planiraš proživjeti život kao odrasla osoba, u gradu ili na selu. Objasni svoj izbor.
integracija Jeziþno izražavanje - pripovijedanje. Jezik- narodna etimologija; pisanje upravnoga govora.
korelacija 8. rujna - Svjetski dan borbe protiv nepismenosti 5. listopada - Svjetski dan uþitelja
zanimljivosti Književnik Petar Miloš poznat je i po svojim kolumnama u Slobodnoj Dalmaciji i Hrvatskom slovu. Sitnozor (mikroskop) jest optiþka naprava koja omoguüuje promatranje malih, prostim okom nevidljivih predmeta poveüavajuüi ih do 3 000 puta. Elektroniþki mikroskop poveüava do 100 000 puta. Mikroskop je i ime zviježÿa smještenog na južnoj nebeskoj polutki (južno od zviježÿa Jarac).
102
CIPELE Alessandro Baricco Napomena: Tekst je pogodan za osvjetljavanje potrošaþkog mentaliteta i za brojne odgojne zadatke. Osvijestit üemo uþenicima reklamne poruke tipa hoüu imati, važna je marka, kupi me (itd.) te ih uputiti na medijski nametnuto gušenje raznolikosti i poticanje uniformiranosti što naglašava i sam pripovjedaþ (u dvorani smo takvi identiþno obuveni izgledali kao Kinezi). Potaknete li razgovor o markama športske obuüe i poþnete li ih sustavno zapisivati, možda se iznenadite upuüenošüu osmaša u imena (marke, u novije vrijeme „brendove") športske obuüe. Jednom takvom prigodom nabrojili smo devedesetak naziva proizvoÿaþa športske obuüe. Uza sav trud, na iduüem satu nismo uspjeli pronaüi isto toliko rijeþi za naša raspoloženja i osjeüaje.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, prosuÿivanja, kritiþkog procjenjivanja, mišljenja, zakljuþivanja, usporeÿivanja, samostalnog otkrivanja traženih elemenata, interpretiranja teksta i dokazivanja tvrdnji, usmenog i pismenog stvaralaþkog izražavanja na predlošku teksta te asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti estetskog spoznavanja i osvješüivanja. Razvijanje sposobnosti reproduktivno-produktivnog i kritiþkog mišljenja. Samostalno ocjenjivanje elemenata umjetniþkog djela. b) obrazovni zadaci Tema, ideja. Tuÿice. Usporedba (kao sat rekreacije u dnevnom rasporedu sjemeništaraca). Hiperbola (more bezvrijedne sitnarije, stotine pari tenisica na policama). Za one koji žele više: Feljton. Elipsa (Još nešto. Lijepo. A sada jedan hitar skok vremeplovom. Naprijed i nazad. Više puta. Kraj vježbe.). c) odgojni zadaci Poticanje kritiþnog i samokritiþnog duha. Znam odabrati sama/sam. Želim biti svoj/svoja. Mogu se oduprijeti nametnutom sustavu vrijednosti ako to doista želim. Želim razvijati svoju osobnost. Imati sve i imati više - ne znaþi nužno i biti sretniji.
103
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) ýemu posveüujete osobitu pozornost kad kupujete odjeüu i obuüu? Je li bitnije da je praktiþna, udobna, da vam se sviÿa ili je najvažnija marka robe koju kupujete? b) Kakve su tenisice trenutno moderne? Jeste li kad þitali književni tekst posveüen tenisicama? 2. interpretacija u užem smislu: Otvorite dva stupca u bilježnici. Prateüi tekst, upišite u njih sve što se odnosi na tenisice prije i sada. Radite ovako:
PRIJE Prodavale su se u istoj trgovini….… prouþite izgled trgovine, …jedan maleni kutak bio (je) rezerviran za tenisice
SADA i….…prouþite izgled trgovine, lica prodavaþa, poslušajte glazbu u pozadini…
3. aktualizacija: Jesmo li svi ovisnici? Ne o kofeinu, nikotinu, kokainu, nego, primjerice, o kupovanju (ali i o internetu, športu, televiziji, kladionicama…)? Znanstvenici su izradili cijelo stablo ovisnosti o osjeüajima (bijes, strah, srdžba, mržnja, ljubomora, zavist), o tvarima (alkohol, nikotin, kofein, hrana), o aktivnostima (hobi, šport, posao, igre na sreüu, kupovina, kriminalne radnje) itd. Ovisnost o kupovanju nazivaju shopping-groznicom naglašavajuüi da se þesto kupuju stvari koje uopüe nisu potrebne, važno je samo da se kupuje. Trese li i vas potrošaþka groznica, konzumirate li sve što vam se nudi, želite li sve što vam je na dohvat ruke, ili se znate oduprijeti zaraznoj potrošaþkoj psihozi pa sami birate jer ne želite da drugi misli umjesto vas? Oblikujete li svoj osobni, autentiþan identitet i sustav vrijednosti ili oponašate medijski nametnute modele (športaše, manekene, glumce, pjevaþe i dr.)? 4. izražavanje i stvaranje: 1. Pismeno protumaþi izreke: Odijelo ne þini þovjeka i Cipela glavu þuva. 2. Literarno oblikuj temu Pred izlogom opisujuüi osjeüaje i misli što te prožimaju u tom trenutku. U opis možeš unijeti zamišljene ili stvarne komentare drugih osoba, moguüih kupaca, prodavaþa, sluþajnih prolaznika i sl. 3. Napiši porodicu rijeþi prema zadanoj rijeþi cipela.
104
integracija Eliptiþne reþenice. Rijeþi iz drugih jezika.
korelacija Engleski jezik - They make us buy. Sat razrednika - Džeparac i kako ga potrošiti. Moj odnos prema vrijednostima (materijalnim i duhovnim). Kakav sam kupac?
zanimljivosti Magazin Time For Kids objavio je popis najzanimljivijih izuma u 2003. godini. Na tom se popisu našla i takozvana cipela s pogledom. Naime, da djeca koja nose pretijesne cipele ne bi kasnije, kad odrastu, imala ozbiljnih zdravstvenih problema, proizvoÿaþi su izumili predškolske cipele. One izgledaju posve obiþno, kao i svake druge, samo što imaju prozorþiü na ÿonovima. Na taj naþin roditelji veü pri kupovanju mogu provjeriti jesu li odabrali pravu veliþinu za svog mališana. Bi li Pepeljuga zauvijek ostala pored ognjišta, u pepelu i poderanim haljinama da u trku nije izgubila staklenu cipelicu? Priþa o staklenoj cipelici najvjerojatnije je plod pogreške, tj. zamjene dviju rijeþi koje u francuskom jeziku jednako zvuþe, a razliþito znaþe. Neoprezni je pisac starofrancusku rijeþ vair (krzno) zamijenio rijeþi verre (staklo), pa je tako Pepeljuga, umjesto krznenih cipelica u originalnoj bajci, obula poznate i proslavljene staklene cipelice. Ahilova peta izraz je za slabu, ranjivu stranu neke osobe, tajnu slabost þije bi otkrivanje moglo narušiti ugled i dobro mišljenje o dotiþnoj osobi.
105
OVCA
Andriana Škunca Napomena: Što je to þime otok Pag tako toplo i podatno nadahnjuje pjesniþko
OKO i
dušu?
Je li Pegazovo vrelo, možda, upravo na njegovu tlu? Jesu li se paške þarobne vode „napili" Slavko Mihaliü u Kiši na Pagu (to smo veü provjerili u Dverima rijeþi 6) i Andriana Škunca u lirskoj prozi Ovca (Dveri rijeþi 8) — tek treba provjeriti.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje literarnog sluha, doživljavanja i tumaþenja pjesniþkih slika i raspoloženja u pjesniþkoj prozi; razvijanje sposobnosti vizualne i auditivne imaginacije, asocijativnog mišljenja, sposobnosti izražavanja, þitanja i stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i prepoznavanja predestetske stvarnosti i estetskog spoznavanja. Razvijanje književnorašþlambenih i sintetiþkih sposobnosti. b) obrazovni zadaci Pjesma u prozi. Liriþnost. Bogatstvo opažaja i stilskih sredstava. Ritmiþki sklad. Metafora. Onomatopeja. Usporedbe. Personifikacija. Epitet. Boje. Auditivni (slušni) opažaji. Okusni (gustativni) opažaji. Mirisni (olfaktivni) opažaji. Taktilni (dodirni) opažaji. Oksimoron. Elipsa. Za one koji žele više: Oksimoron (posebna vrsta antiteze u kojoj se spajanjem suprotnih pojmova stvara novi pojam) zvoni tišina. Elipsa, tj grozdovi eliptiþnih reþenica: U proljeüe blijedi prah sastrugan s vapnenca. Pod maslinom nauljeno podne. Iz šupljih stijena odjek utihlih glasova. Vika s druge strane brežuljka. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema zaviþaju i svemu što ga þini prepoznatljivim. Vezanost uz zaviþajne simbole. Unutarnji mir. Pjesniþko oko vidi šire, dublje i više. Njegovanje kulture jeziþnog izraza. Razvijanje interesa za þitanje pjesniþkih djela. Razvijanje interesa za usavršavanjem vlastitog pisanog jeziþnog izraza. Poticanje uþenika na obogaüivanje rjeþnika. Zapažanje i doživljavanje estetskih vrednota koje nas okružuju.
106
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Nabrojte ili napišite asocijacije uz otok Pag. b) Što ste uþili o ovþarstvu? Koja je najpoznatija svjetska ovca? Zašto? 2. interpretacija u užem smislu: Uþenici se mogu okušati i u samostalnoj interpretaciji prema pitanjima u þitanci ili u pronalaženju „dokaza" za pjesniþka izražajna sredstva: Pjesma u prozi. Liriþnost. Bogatstvo opažaja i stilskih sredstava. Ritmiþki sklad. Metafora: ovca je raspon otoka, mjera daljine, pruga vjetra, kasno sunce, živa mrlja, zgrušani prah, mrlja vatre, pelud sunca, one su brodice, klupko oblaka, niz toþaka, þuvarice ljeta, ovce su putovanje, pastirski štap itd. Onomatopeja: blejanje, zov, meket Usporedbe: (ovce) poput bijelih latica, (janjci) poput grumenja magle, (janjci) poput voštanice osvjetljavaju sivi dan, kamenje nalik ovcama Personifikacija: Slutnja tajanstva mrijesti se u oku. Nit vune odmata zapletene slike. Sunce se grije. Slova se razbježe stranicom, (govor) bdije itd. Epitet: nauljeno podne itd. Boje: sjene, modrina, mrlja, svjetla, tamno svitanje, zabijele, sivi dan, bijelih latica, bjelinu, zamagljen (prostor), rascvjetala brnistra (žuta) Auditivni (slušni) opažaji: odjek utihlih glasova, odron sitna kamenja, blejanje, meket, dozivanje, odjek utihlih glasova, vika s brežuljka Okusni (gustativni) opažaji: osoljenu burama, sol nagriza usta Mirisni (olfaktivni) opažaji: miris kadulje Taktilni (dodirni) opažaji: topla, lagan, sparina, suhoüa, tvrdina, mekoüa, toplinu (zalaska), otvrdlim (runima), hladom, teške (sjene) 3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši odabrani dio Škuncine pjesme u prozi i obrazloži zašto si odabrala/odabrao upravo taj dio. 2. Potraži i proþitaj pjesmu Dragutina Tadijanoviüa Balada o zaklanim ovcama i pjesmu Vlade Vlaisavljeviüa Balada o Tounjþici. Usporedi ih sa Škuncinom pjesmom u prozi Ovca i pismeno iznesi zakljuþke do kojih si došla/došao. 4. aktualizacija: Turizam. Zdrava prehrana. Otoci su naše bogatstvo. Kloniranje.
107
integracija Imenski predikat: one su brodice, ovca je raspon otoka i dr. Imeniþki atribut: radost postojanja, þuvarice ljeta, pelud sunca, mrlja vatre i dr. Eliptiþne reþenice: Po travnjacima kamenje nalik ovcama. U miris kadulje, u bjelinu osoljenu burama, itd. Opisivanje.
korelacija Zemljopis: Osnovne odlike primarnog sektora djelatnosti. U stoþarstvu najveüu vrijednost ima ovþarstvo.
zanimljivosti Pag je poznat po stoþarstvu (uzgoj ovaca), vinogradarstvu, maslinarstvu, po þuvenom paškom siru, paškoj þipki, turizmu i po proizvodnji vrlo kvalitetne soli, tzv. bijelog zlata. Paška solana radi neprekidno od 13. stoljeüa. Može se reüi da je sol postala sudbinom tog otoka jer su obližnji gradovi neprekidno nastojali pridobiti njegove solane. Iako su poznati kao pivopije, stanovnici Irske ujedno su i najveüi potrošaþi mlijeka na svijetu. Svaki Irac godišnje prosjeþno popije nešto manje od dvjesto litara mlijeka. Za Ircima slijede Finci pa Norvežani.
108
MORSKA GROZNICA John Masefield Napomena: Baš kao da su se Joža Horvat i John Masefield dogovorili i zajedno odluþili napisati odu moru u prozi i u stihu (Waitapu u Dverima rijeþi 7, Morska groznica u Dverima rijeþi 8)! Imenovani autori, ti nemirni pustolovi, ne samo da se odazivaju morskom zovu i zovu putovanja, zovu plime, zovu divljine i vidicima od morske pjene i valovima, oni su, zahvaüeni morskom groznicom, odluþili puno više, a to je da im obojici more trajno bude zvijezdom smjerokazom. Ovdje ne smijemo zaboraviti i more u Dverima rijeþi 5 (M. Bjažiü: Valovi, P. Ljubiü: Naši škoji) te u Majetiüevim Omškim gusarima u Dverima rijeþi 6.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Izoštravanje moüi zapažanja. Usporeÿivanje dvaju (po vrstama razliþitih) književnoumjetniþkih djela s istom tematikom. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. b) obrazovni zadaci Tema. Motiv. Epitet. Ponavljanje. Asonanca. Usporedba. Refren. Parna rima (srok). Za one koji žele više: Simbol. Polisindeton. c) odgojni zadaci Odvažnost -vrlina kojom se brže dolazi do cilja. ýovjekova snaga da pobijedi samoga sebe. Neugasiva ljudska težnja prema napretku þovjeþanstva. Odgoj za borbenost, upornost, hrabrost, protiv oportunizma, malodušja. Osposobiti uþenika da pronalazi svoju osobnost i smisao.
109
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije a) Slušanje ili þitanje pjesme Izvora Oreba: Jutro u Veloj Luci ili Danijela Naþinoviüa: Blagoslov barke. b) Asociogram uz rijeþ more. 2. stvaranje problemske situacije: a) Je li þovjeku život draži i kvalitetniji ako ga provodi bez problema (raznovrsnih zapreka)? b) Je li þovjekov život sadržajniji i neizvjesniji ako u njemu svakodnevno rješava probleme na koje nailazi? Dio uþenika opredijelit üe se za jedno stajalište, a drugi dio za drugo stajalište. Ovim smo dovoljno zainteresirali uþenike za istraživanje problema. 3. definiranje problema i metoda rada - U ovom dijelu nastavnog sata uþitelj dijeli listiü na kojem su napisana sva pitanja. Pitanja þitamo svi i uoþavamo kompleksnost problematike na idejno-tematskoj razini.
Nastavni listiü: 1. Što otkriva poþetni stih? 2. Koji se dijelovi stiha ponavljaju kao refren u pjesmi? Što se njima naglašava? 3. Kreüe li lirski subjekt na ovakvu pustolovinu prvi put? Kojim prilogom potvrÿujete svoj odgovor? 4. Što je pjesniku potrebno, u osnovnom znaþenju ovih stihova, da krene u avanturu? 5. Što üe njegovu pustolovinu uþiniti uzbudljivom? 6. Hoüe li njome doüi i do osjeüaja sreüe, zadovoljstva? 7. Ima li pjesma i svoje skriveno, alegorijsko znaþenje? 8. Što pjesnik traži od života? 9. Voli li on izazove, zapreke, probleme na koje želi odgovoriti? 10. Navedi sve probleme, zapreke, koje pjesnik navodi kao pejsažne motive, a želi da mu zapreþuju put. 11. U kojoj slici uz te motive spominje i one intimne naravi? 12. Zašto on ulazi u tu borbu s prirodom? 13. Što ga na to navodi? Treba li slušati svoj unutarnji glas? Zašto? 14. Vjeruje li on u sebe? Nada li se pobjedi, dobitku, nagradi? 15. Što ga oþekuje na kraju te životne pustolovine? 16. Koje osobine lirskoga subjekta možete odrediti na osnovi njegovog poetskog iskaza?
110
17. Pjesnik je hrabar, odluþan, borac, snažan… Dalje nastavite vi! 18. Privlaþi li vas ovakav odnos prema životu i životnoj borbi? Zašto? 19. Navedite desetak problema (zapreka) koje vam se mogu naüi na tom putu, a koje üete morati razriješiti. 20. Postoji li lakši put koji üe nas odvesti k željenome cilju? 21. Kakav üete vi put izabrati? Obrazložite svoj izbor.
Zadatak: Podijelit üemo se u tri skupine. Svaka skupina dobiva za rad sedam zadataka. 4. Samostalan rad na istraživanju - Uþenici üe obilježiti olovkom ili prepisati stihove u kojima se nalaze dokazi za njihovu prosudbu. U bilježnicu üe, takoÿer, upisivati svoja stajališta, napomene i sl. 5. Rašþlamba rezultata, korekcija i dopuna - Nakon uþeniþkih istraživanja pristupamo rašþlambi (analizi) radova. Uþenici se javljaju, þitaju stihove u kojima su pronašli odgovore i rješenja problema. Odgovore za odreÿeni broj problema pišemo na ploþu (ili na prozirnicu) u obliku teza. 6. Zadaci za samostalni rad
3. aktualizacija: Navedi u pisanom obliku što je tvoj primarni životni cilj i na koji ga naþin želiš ostvariti. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Koje je drugo ime za morsku groznicu (životni izazov)? (Moguüi odgovori: pustolovina, posao koji radimo sa strašüu, pisanje, šport kojim se bavim, nova ljubav, novo izuþavanje, slikanje na novom platnu, nova kompozicija, novo putovanje, novi susreti i poznanstva, novi film, novi vez, nova djeca u razredu i sl.) 2. Pronaÿi pjesniþke slike. Udubi se u poruku stilskih sredstava kojima je pjesnik izrekao svoje osjeüaje i misli vezane uz more. To su epitet, ponavljanje, asonanca, usporedba, simbol, polisindeton, refren.
integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov pjesme.
111
korelacija 24. rujna - Svjetski dan zdravog srca 12. listopada - Svjetski dan pronalazaþa prva nedjelja u veljaþi - Dan života 22. ožujka - Svjetski dan voda
zanimljivosti Plavetni kit najveüa je morska životinja, no on je i mnogo više od toga najveüe je stvorenje koje stanuje na Zemlji. Može narasti do 30 metara i težiti 150 tona. Glasa se visokofrekventnim zvukom koji se širi do 160 kilometara. Živi u svim oceanima, a tijekom godine migrira od tropa do polarnog kruga. Zbog velikog izlova poþetkom 20. stoljeüa, danas je zaštiüena vrsta.
112
JABUKA Josip Barkoviü Napomena: Mnoga su djeca, nažalost, þesto svjedoci opijanja i žrtve maltretiranja pijanih roditelja. Ovaj üe tekst osvijetliti autentiþne slike u obitelji alkoholiþara, teške i muþne doživljaje iz djetinjstva, svijet djetetovih preokupacija izazvan takvim stanjem, nostalgiþnu þežnju za prohujalim trenucima radosti, spremnost na brzo opraštanje, ali i odluku o nužnosti mijenjanja postojeüeg stanja, o traženju struþne pomoüi. Sigurno ima djece koja üe se, ma koliko vješto to krila, poistovjetiti s djeþakom i prepoznati se u opisanim prizorima. Na uþiteljici/uþitelju je da pažljivo odmjeri stanje u odjelu, da interpretacija teksta vodi osvjetljavanju problema, riješiti ga ne može.
METODIýKI SUSTAV a) problemsko-stvaralaþki b) interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti doživljavanja književnog djela. Samostalno otkrivanje i interpretiranje traženih podataka u tekstu. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje kritiþkog mišljenja. Osposobljavanje uþenika za zakljuþivanje. Razvijanje asocijacija. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja i kontinuiranog usmenog izlaganja. Razvijanje sposobnosti objašnjavanja i obrazloženja.
b) obrazovni zadaci Realistiþna pripovijetka. Psihološka, etiþka i sociološka karakterizacija lika. Unutarnji monolog.
c) odgojni zadaci Roditeljstvo nije samo biološka funkcija. Djetetu je potrebna potpora obaju roditelja i opüa klima ljubavi. Roditelji se trebaju odgovorno ponašati u podizanju i odgoju djece. Alkoholizam je zlo koje razara pojedinca i obitelj. Poticanje na umjerenost i u jelu i u piüu.
113
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Nabrojte neke društvene poroke koji najþešüe razaraju obitelj. b) Prošle ste školske godine za lektiru þitali pripovijetku Vjenceslava Novaka Iz velegradskog podzemlja. Prisjetite se što je uvjetovalo tragediju u obitelji pilara Mike. c) Protumaþite poslovicu U vinu je istina (In vino veritas.). 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: a) Prijedlog izvedbe problemsko-analitiþkog pristupa nalazi se na obrascu priprave. Struktura nastavnog sata: 1. problemska situacija 2. problem i metode istraživanja 3. samostalan istraživaþki rad uþenika 4. rašþlamba rezultata istraživanja 5. novi zadaci za samostalan rad. Napomene: *U istraživaþkom radu ne treba ustrajati na rješenju problema, težište je na njegovu osvjetljavanju. *Skupine uþenika ne formiraju se mehaniþki (prema rasporedu sjedenja i sl.), nego prema izraženim sklonostima uþenika u odnosu na cilj i sadržaj rada (opredjeljenje prema zadacima koji se rješavaju). b) interpretacija u užem smislu: Dovoljno je slijediti pitanja u þitanci. 3. izražavanje i stvaranje: Objasni frazeme: piti kao spužva (mnogo piti, jako se napiti) þaša je prepuna (ne može se više trpjeti) ispiti þašu do dna (doživjeti najteže zlo, podnositi muke i poniženja) zagledati þaši u dno (rado i þesto piti, opijati se) 4. aktualizacija: Alkoholizam raÿa nasilje i problematiþne odnose u obitelji. Djeca su najveüe žrtve (plašljivost, povlaþenje u sebe, trpljenje, problemi u komuniciranju, traženje rješenja u bijegu od kuüe…). Roditelj kao identifikacijski model: hoüe li žrtva i sama jednog dana postati nasilnik? Roditeljske zablude: u nekim sredinama veü i maloj djeci daju vrlo rano piti. Mlade osobe ne znaju dovoljno o djelovanju alkohola, umanjuju njegovu štetnost, uzimaju ga iz znatiželje ili straha da üe izgubiti pripadnost skupini vršnjaka i sliþno.
114
integracija Slovnica - perifraze i frazeologizmi. Pisanje zareza (umetnuti dijelovi). Pisanje brojeva. Jeziþno izražavanje - Raspravljanje. Prepriþavanje. Opisivanje.
korelacija Zemljopis - Nizinska Hrvatska (vinogorja: Požeško-kutjevaþko, Vukovarsko-iloþko,…); Osnovne odlike primarnog sektora djelatnosti (vinogorja: Pelješac, Ravni kotari, okolica Šibenika, zapadna Istra). Sat razrednika - Moj odnos prema društveno neprihvatljivim oblicima ponašanja.
zanimljivosti Alkoholizam je kroniþno otrovanje alkoholom nastalo trajnim i pretjeranim uživanjem alkoholnih piüa. Alkoholna piüa sadrže izmeÿu 3 i 80 % etil-alkohola. Delirijum tremens - struþni naziv za alkoholno ludilo. Kušaþi vina ne piju vino koje kušaju, nego otpijeni gutljajþiü prelijevaju u ustima i po jeziku gdje su smješteni mnogobrojni okusni pupoljci, zatim ga grgljaju i na kraju ispljunu. Oni, naime, kušaju velik broj vina pa bi se, da ga piju, od sveukupne koliþine opili. Prvo kušanje najjasnije je i najpouzdanije. Koliko god to zvuþalo nevjerojatno, pupoljci za primanje okusa govore kušaþima o vinu puno manje nego osjetilo mirisa. Jedna od najveüih zabluda o vinima jest „što su starija, bolja su". To vrijedi samo za manji broj vina dobivenih iz vrhunskih godišta. Ostala je bolje popiti prije nego kasnije. Idealna temperatura za þuvanje jest 7 - 1 5 stupnjeva C. Na nižim temperaturama vina sporije dozrijevaju, a na višim stare brže nego navode podaci na etiketama. U kolovozu 2004. godine ugledni enološki magazin Decanter dodijelio je prvu nagradu hrvatskom bijelom vinu Enjingi Venje Barrique (berba 1998.) napravljenom od grožÿa uzgojenog u Kutjevaþkom vinogorju.
115
OJ, SOKOLE, MOJ SOKOLE Narodne lirske pjesme Napomena: Rukovet narodnih lirskih pjesama iz skoro svih krajeva gdje živi hrvatska rijeþ ponudili smo uþenicima u petom razredu, u þitanci za osmi razred dovršavamo tu cjelinu izabravši za nju motiv ptice u lirskom narodnom pjesništvu. Motivirala nas je otvorenost za simboliku (u ovom sluþaju simboliku ptice) koju uþenici lako uoþavaju ili domišljaju. O njoj uþenici mogu pisati u dijelu Radne bilježnice. Dakako, uþiteljskoj slobodi i kreativnosti ostavljamo izbor pjesme ili pjesama za interpretaciju, ovdje samo navodimo da ove pjesme mogu poslužiti za sintezu znanja o hrvatskim narjeþjima, potom za stilsku analizu narodnog lirskog (djelomice i epskog) stvaralaštva.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
a) funkcionalni zadaci i ciljevi Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske (razliþite od svakodnevne) stvarnosti. Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje. Izoštravanje moüi zapažanja. Osposobljavanje uþenika za rašþlambu i prosudbu poruka. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava u pjesmi. Poticanje maštovitosti uþenika kao neizbježnog þimbenika u stvaralaþkoj uporabi jezika. Razvijanje pjesniþkog sluha - doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Usustavljivanje i proširivanje znanja o hrvatskom jeziku; o njegovoj jedinstvenosti i nedjeljivosti, ali i o njegovoj osebujnosti i raznolikosti, o bogatstvu govora i narjeþja u Hrvatskoj. Razlikovanje književnojeziþnih od neknjiževnojeziþnih pojava u jeziku. b) obrazovni zadaci Lirska narodna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Hiperbola. Refren. Stalni epitet. Inverzija. Osmerac. Deseterac. Dvanaesterac. Ritam i vrednote govorenoga jezika (tempo,
intenzitet pri izgovaranju stihova, stanka). Za one koji žele više: Metonimija. Paralelizam. Simbol. c) odgojni zadaci Isticanje ljepote i snage našeg jezika. Upoznavanje hrvatske baštine radi shvaüanja i prihvaüanja materijalnih i duhovnih vrijednosti koje promiþu znaþenje duha i duhovnosti.
116
Izoštravati sposobnost za uoþavanje lijepog. Jezik je kljuþ srcu. (azerbajdžanska). Kakvo srce, takav jezik. (þeška) Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav prema jeziku i narjeþjima. Ljubav prema umjetnosti i zanos njezinom ljepotom i snagom. Narodna književnost saþuvala je duh naroda, njegov naþin poimanja svijeta i vrijednosti. Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Poticanje osjeüajnog odnosa prema hrvatskom jeziku kao jednoj od temeljnih znaþajki hrvatskoga narodnosnoga biüa i nositelju sveukupne hrvatske kulturne baštine. Pozitivan osjeüajni odnos prema nestandardnim inaþicama hrvatskoga jezika.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Slušanje uglazbljenih zaviþajnih narodnih pjesama. 2. Pokazivanje fotografija s motivima koji se javljaju i u pjesmama: sokol, prepelica, grlica, orao, bosiljak… 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: 1. najava teksta i provjera dosadašnje recepcije 2. susret s tekstom 3. stvaranje problemske situacije - Imaju li ove lirske narodne pjesme neka zajedniþka obilježja? 4. izdvajanje i preciziranje problema - Koja obilježja u stilu i jeziku povezuju ove narodne pjesme? Improvizacija je þesta jer bi narodni pjevaþi uvijek ponešto mijenjali, dodavali, oduzimali (otuda mnogo varijanti istog motiva, ali i mnogo iskristaliziranih stalnih rijeþi i sintagma, ponavljanja, uobiþajenih usporedaba, stalnih metafora koje su svojom ustaljenošüu olakšavale pamüenje). Uz malu pomoü, možemo razumjeti sve pjesme, iz bilo kojega narjeþja, što je dokaz da pripadaju jednom narodu. Usporedba s velikom rijekom i njezinim pritokama: mnogi i mnogi izvori (idiolekti, mjesni govori, dijalekti) imaju isti slijev i isto ušüe. Iako ti isti izvori mogu biti na razliþitim mjestima (to uvjetuje mjesne razlike), a pritoke mogu teüi razliþitim krajolicima (dijalekatske razlike), ipak se sve slijeva u jednu rijeku. Liriþnost narodne pjesme razlikuje se od lirskog ja u pisanim autorskim pjesmama. Narodna liriþnost govori u ime mnogih pojedinaca izražavajuüi zajedniþki i opüeljudski osjeüaj. (Zanimljiva je jedna uþeniþka usporedba o lirskom „kolektivnom ja" narodne pjesme s današnjim þitanjem horoskopa u tisku: svi ljudi jednoga znaka, kojih je mnogo, þitaju o svojoj intimi. Samo glupost i neinventivnost tih, na sve
117
primjenjivih formula, govori o bijedi našeg vremena. Ipak, treba naglasiti da i narodna lirska pjesma koristi odreÿene formule. Osjeüajnost je još bliska svijetu prirode. Dolazi do meÿusobnog prožimanja s prirodom, obraüanja prirodi (suncu, mjesecu, zvijezdama, drveüu, pticama, cvjetovima…) i razgovora s njom (personifikacije, alegorija). Ptica je u pjesmi þest posrednik meÿu ljubavnicima ili sam ljubavnik/ljubavnica (metonimija). Ako je usporedimo s današnjim životinjskim metonimijama (maþka, maþak, riba, kit, svinja, krmaþa, krava, vol, konj, zmija), vidimo da se neki usmeni obiþaji nastavljaju. Ona je zbog svog položaja u svijetu prirode (prije aviona, raketa i satelita) iznad svih (ptiþja perspektiva). Ona zna i vidi više od drugih. Paralelizam - ljudski odnosi preslikavaju se na ptiþje. Stih narodnih pjesama je jednostavan, nema strofa, opkoraþenja i dr. ýest je u lirskoj poeziji osmerac (Oj, pitomi sokole) i deseterac (Pala rosa oko Segedina) s odmorom iza 4. sloga (4 + 6 = 10). Duljinu stiha narodni pjevaþ ostvaruje na sljedeüe naþine: kraüenjem rijeþi (Al me þuješ, grliþica? - osmerac), izostavljanjem rijeþi (Severina oko Temišvara), upotrebom deminutiva, osobito od rijeþi ženskoga roda (Al me þuješ, grliþica?). Jezik je probran, jedar i snažan. Arhaizmi: „Oj, bora vam, tri vrana gavrana…" Ponavljanje istih rijeþi u dva stiha: anafora (jeste l' vid li sirotu nejaku /Jeste l' vidli, jeste l' za nju þuli) i epifora (Oj, snešica, kaj ve bode / Od nas dvejo pesem bode). Ponavljanje stihova:
Oj, snešica, kaj ve bode? Oj, snešica, kaj ve bode…..
ýest je refren: Orle, moj orle, šara ptico moja! Rima je þesta u lirskim narodnim pjesmama: Po dvoru 'e hodila, žalno stugivala, A tebe junaka teško preklinjala. Stalni epiteti - sivi sokol, sinje more, bijeli grad, crna gora, ravno polje… Inverzija (imenice i atributa): Odgovara sokol ptica siva
118
ýest je dijalog u pjesmi: Pitale ga Udbinke djevojke: „Oj, sokole, siva ptico moja, tko ti žuti noge do koljena?" Odgovara sokol ptica siva: "Služio sam kralja 'rvatskoga…." ýesto se ponavlja brojka tri: Vrh nje lete tri vrana gavrana… ýesti usklici: Oj, snešica, kaj ve bode? Personifikacija: Al' govore tri vrana gavrana… Hiperbola: Celo selo znalo bode i to malo Meÿimorje. 5. naznake uputa za rješavanje problema: Zadatke üe, prema primjerima u prethodnoj toþki, oblikovati uþitelj(ica) tako da se odnosi na stih narodne pjesme, ponavljanja (anaforu i epiforu), refren, rimu, stalne epitete, dijalog u pjesmi, personifikaciju, hiperbolu i dr. Ti se zadaci mogu napisati na nastavne listiüe ili prozirnicu. 6. pojedinaþno i skupno rješavanje problema 7. rezultati - priopüavanje i korekcije 8. sinteza 3. aktualizacija: Slušamo li i pjevamo li narodne pjesme danas? Koliko znamo napamet narodnih pjesama (ili šlagera)? Kako se odnosimo prema folklornoj baštini? Jesmo li ukljuþeni u kakav kulturno-umjetniþki klub koji njeguje našu folklornu tradiciju? 4. izražavanje i stvaranje: 1. Prikupi što više podataka o folklornom blagu svoga mjesta ili kraja. 2. Napravite foto-izložbu s fotografijama na kojima su prikazani neki folklorni obiþaji. 3. U svom odjelu uredite etnografski kutak.
integracija Književnost - zapisati narodnu lirsku ili epsku pjesmu koju napamet kazuje tvoj djed ili baka. Jeziþno izražavanje-obiþaji u mom zaviþaju - pripovijedanje; þitanje narodnih pjesama.
119
korelacija Biologija - znanja o sokolu, prepelici, grlici, orlu, o pticama svoga zaviþaja.
zanimljivosti Atribut egipatskoga boga sunca Ra bio je sokol - simbol izlazeüeg sunca, a katkad se prikazivao sa solarnim (sunþevim) obruþem nad glavom, okružen kobrom koja je predstavljala plamen. U islamskim se predajama neki sveci nazivaju zelenim pticama, a duše muþenika letjet üe u raj kao zelene ptice. Ptica je simbol besmrtnosti duše u Kur'anu, a duša se usporeÿuje sa sokolom kojega zove Gospodarev tamburin. Mnogi su renesansni tiskari izabrali sokola kao svoj znak jer simbolizira nadu u svjetlost što je gaji onaj koji živi u mraku. Zato su uz taj znak þesto dopisivali reþenicu: Post tenebras spero lucem (Iza mraka, tame brzo dolazi svjetlo). Poistovjeüivanje orla sa suncem - izvorom topline i svjetlosti - vrlo je bitno sjeverno ameriþkim Indijancima koji to izvode noseüi orlovo perje. Isto poistovjeüivanje postoji i u Azteka te u Japanu. Stari su rimski auguri (sveüenici) proricali prema orlovu letu da bi dokuþili misli bogova. Tako je orao koji leti na lijevu stranu bio loš predznak. Orao je bio ptica posveüena Zeusu, odnosno Jupiteru.
120
PISMO IVANI Veselko Tenžera 22. Napomena: Pisati ili ne pisati? — pitanje je sad! O svakom pojedincu ovisi hoüe li se prepustiti zahuktalom ritmu života ili üe htjeti, moüi i znati pronaüi vremena „za zuj pþele, za vrludavi let leptira, za odmor u travi, za otkucaj žune, za sitan cvrkut sjenice u grmlju", pa tako i za pisanje i þitanje pisama bez obzira na to „koliko brzo letjele rakete, zrakoplovi, automobili i koliko se razmahao tehniþki razvoj." I sve ovo ili ovome sliþno može biti napisano (i fotografijom potvrÿeno) i na zadnjim tehniþkim i elektroniþkim napravama: raþunalima i mobitelima. Dakle, pismo je potreba duše i duha, a izvedbu prepustimo onima koji imaju potrebu. Tada izlike nema.
METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje senzibiliteta za ljudske i estetske vrednote. Razvijanje sposobnosti doživljavanja (tuÿeg) intimnog pisma i estetske procjene. Razvijanje literarnih interesa. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti zapažanja, prepoznavanja, usporeÿivanja i zakljuþivanja. Osposobljavanje uþenika za rašþlambeni pristup promatranoj pojavi. Razvijanje sposobnosti za samostalnu interpretaciju pisma. b) obrazovni zadaci
Epistolarna književnost. Karakterizacija lika. Usporedba. Metafora. Deminutiv. Za one koji žele više: Pleonazam (malu ciklamicu). c) odgojni zadaci Njegovanje osjeüaja ljubavi i pažnje prema onima koje volimo. Izgraÿivanje pozitivnih moralnih stajališta i optimistiþnih pogleda na život. Poticanje humanih i plemenitih osjeüaja u þovjeku. Poštovanje druge osobe. Pismo, razglednica, þestitka - oblik komunikacije koji nije dobro zapostavljati. Onima do kojih ti je stalo, pokaži da ih voliš.
121
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Je li osjeüaje uopüe, a posebno ljubavne, lakše izreüi ili napisati? Zašto? b) Kako zaljubljeni mladiü može komunicirati s voljenom osobom uz pretpostavku da se nalazi na jednogodišnjem odsluženju vojnog roka, i to na otoku, u vrijeme kad se o mobitelu i internetu još nije ni sanjalo. 2. a) interpretacija u užem smislu: Zadacima u rubrici Razgovarajmo možete dodati: Usporedite pisma: a) s obzirom na naþin iznošenja osjeüaja b) s obzirom na autorovo emocionalno-psihološko stanje c) s obzirom na opisani prostor d) s obzirom na osobu kojoj su upuüena (Ivana je mlada žena, život je tek pred njom, þeka muža vojnika - Bela je u bolniþkoj i bolesniþkoj postelji, na kraju je životnog puta, tko zna hoüe li doþekati povratak u dom na Gvozdu…). Iznesite zakljuþke do kojih ste došli. 2. b) uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Nakon najave teme, uspostave pojmovno-informacijskih veza i interpretacijskog þitanja pisama, uþenici samostalno þitaju, istražuju i usporeÿuju pisma, a podatke unose u tablicu.
ELEMENTI USPOREDBE Doživljaj pisma Mjesto pisanja Primatelj Autor (vidi i bilješku o piscu) Autorovo psihiþko stanje, osjeüaji Opis prostora Stilska izražajna sredstva Rijeþi obraüanja voljenoj osobi ZAKLJUýAK: a) sliþnosti b) razlike
PISMO IVANI 22.
DRAGA MOJA B.
122
3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši Krležino pismo oznaþujuüi: a) kraüe stanke (jednom crtom) b) duže stanke (dvjema okomitim crtama) c) najdužu stanku (trima okomitim crtama). 2. Objasni pojmove: piši propalo -(nema nade, propalo je) upisati zlatnim slovima - (upamtiti što je vrlo važno, što üe se dugo spominjati) Pismo: a) sa sedam peþata - (pismo þiji se sadržaj þuva u najveüoj tajnosti) b) sveto- (ono što je sveto i nepromjenjivo, ono u što se ne smije sumnjati) c) otvoreno - (javno upuüeno i u javnosti objavljeno pismo). 3. Protumaþi misli Veselka Tenžere (uzete iz Pisama Ivani): ,,... þovjek je otporan na samoüu, koliko i vosak na vatru. U samoüi brzo nestane þovjeka, osobito ako je od voska." „Sada shvaüam da je jedan život toliko kratak, i s toliko malo snage, koje dostaju samo za jednu ljubav i jednu smrt. Moramo imati snage za to dvoje, inaþe üemo se rasuti kao kapljice vode u žednim njedrima pustinje. Da bismo izdržali svoje Sahare, moramo voljeti, da bismo voljeli moramo biti u Sahari." 4. aktualizacija: Pisanje pisama odavno se veü, gotovo posve, povuklo iz života. Živimo u vremenu u kojem su „otkucaji srca postali tiši od otkucaja strojeva". Telefon je gurnuo pismo u drugi plan. I ovu je sferu þovjekove intime i privatnosti zapljusnuo val poslovnog rjeþnika i stereotipnih reþenica. Mora li baš uvijek biti tako? Jesmo li i sami, i u kojoj mjeri, krivi za to?
integracija Govorne vrednote Umanjenice. Pisanje znakova u naslovu pisma. Pisanje brojeva i nadnevaka. Neoglagoljena reþenica (Ali, ironije li! Ali, hladno, kao i nebo. Od muke…). Pisanje pisma, razglednice, þestitke.
korelacija Sat razrednika: Moj odnos prema drugima. Zemljopis.
123
zanimljivosti Pismo Ivana Gorana Kovaþiüa Tei Lovrenþeviü: Vrbovsko, 5. IX. 1935. Dragi anÿele! Opet prolazim stazama na kojima sam Tebe sretao. Opet nalazim ona mjesta gdje je zvonio Tvoj dragi smijeh. A Tebe nema. Moje misli traže Tvoje stope u stazama, a moji snovi oživljuju Te gdje njima prolaziš. Radosno uza me i Tvoje usne sipaju latice koje berem zaljubljeniþki. Mirišem Tvoju kosu i dragam Tvoju ruku. Tvoje je ime moja molitva svakodnevna. Tvoj Ivica
Iz pisma Drage Ivaniševiüa Ampari: Karlovac, 23. IX. 1937. „…Prekjuþe me je mama iznenadila: dobio sam paket. Otkud i zašto ta dobrota, ne znam. Neüu da ispitujem, ne tiþe me se. Ali, moram priznati, ganula me je gesta. Cijeli sam dan mislio na mamu, iako sam se tome otimao. Jer nije dobro misliti suviše na mamu. Naroþito nije za mene i u mojim godinama. Pred veþe sam te silno želio, tvoju blizinu sam želio i tvoj glas, rijeþ. Mama mije poslala dvije boce ulja, dvije boce prošeka, þetiri dunje (žute dunje, velike!) i þetiri ogromna crvena šipka. Ulje sam dao, bocu (prijateljima) Raþiüevima, a bocu üu dati Kuncu. Prošek (što üu ja s njim kad ga ne pijem?) poklonit üu tvojoj majci... Voüe üu tebi dati. Sebi üu ostaviti šipak. Kao uvijek, meni šipak. Mama ima pravo, ona me dobro pozna. „Tebi šipak, sinko!" Dobit üeš tri dunje i tri šipka. Gledam na ormaru dunje. Žute se jedna do druge. Ostavit üu sebi jednu dunju. Mogu? ýini mi se da üu u sobi imati þokote, hladovinu, maestral, toplu zemlju (kako ja seljaþki volim zemlju!), cvrþke i more! Imat üu snagu: žuta dunja bit üe moj stijeg u ovoj žabokreþini." Iz pisma Antuna Gustava Matoša upuüenog povjesniþaru i publicistu Viktoru Novaku u veljaþi 1914. godine (a smrt ga je zatekla veü u ožujku): „ Tko bi rekao da üe se obiþna promuklost izvrüi u tako infamnu bolest. Veü sam u Rimu patio kao niko moj, ali ovo me slomilo, žigosalo za uvijek, umorivši mi þak i dušu i mozak u tolikoj mjeri, da ne mogu najzabavnijih i najzanimljivijih stvari þitati. Ne tješe me ni izrazi simpatije cijele naše javnosti. Kao Job, ja sam tek komad bola i komad nemoüne kletve!"
124
MOJ DOM Silvije Strahimir Kranjþeviü Napomena: Domoljublje je osjeüaj koji oplemenjuje þovjeka, njeguje svijest o pripadnosti svojemu narodu, budi zanimanje za njegovu prošlost i sadašnjost, jaþa ponos, snaži ideal slobode i neovisnosti domovine te potiþe spremnost na žrtvu u obrani tih ideala. Osjeüaj nacionalne pripadnosti svojstven je svakom þovjeku i pripadnicima svih naroda, a osobito je to naglašeno kod onih koji su mali, a dali su velike žrtve za slobodu. Potiþuüi istinsko domoljublje, uvijek treba poticati pozitivan odnos i razumijevanje prema drugim narodima, konkretno: prema drugom þovjeku, bez obzira na njegovo podrijetlo, spol, rasu, vjeru ili drugo. Ova je pjesma prigoda i za to.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. b) obrazovni zadaci Lirska (rodoljubna) pjesma. Katren. Arhaizam. Usporedba. Metafora. Epitet. Personifikacija. Kontrast (suprotnost). Ritam. Rima. Retoriþko pitanje. c) odgojni zadaci i ciljevi Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika, ljudi, prošlosti, sadašnjosti, buduünosti. ýovjek bez domovine, kao zemlja bez sjemena. (etiopska) ýovjek u domovini isto je što lav u šumi i krokodil u rijeci. (etiopska) Kamo god ptica letjela, ona zna gdje je njeno gnijezdo. (ruska) Obiþaji od starine štit su jaki domovine. Pravda drži zemlju i gradove, a nepravda ruši obadvoje.
125
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prikazati fotografije hrvatskih krajolika (slajdove brzo smjenjivati). Slijedi razgovor: Što fotografije prikazuju? Opišite ih. Uþenici üe s puno pojedinosti opisivati morski, nizinski, planinski krajolik. „Osvješüivanje" da to nisu mogli doista upamtiti (zbog brzine prikazivanja), nego slike nose u srcu, u sjeüanju, one su dio domovine, dio nas samih. b) Nabrojte rodoljubne pjesme koje ste dosad uþili ili prozna djela u kojima je naglašena ta tematika. 2. interpretacija u užem smislu: O þemu govore stihovi? Što sve pjesnik podrazumijeva pod pojmom „moj dom"? Povežite svoj doživljaj domovine na poþetku sata s Kranjþeviüevim. Objasnite pjesnikove rijeþi „Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim"… Može li to biti odgovor na pitanje o doživljaju doma i domovine? Objasnite ga. Pjesnik je ove stihove pisao izvan domovine prije više od stotinjak godina. Navedite ljude za koje mislite da danas tako doživljavaju svoju domovinu. Što ih na to navodi? Tko su oni? Zašto su izloženi patnji za domovinom u progonstvu? Kojim je pjesniþkim slikama Kranjþeviü predoþio: a) ljepote hrvatskih krajolika b) hrvatsku povijest i zahvalnost za hrvatske velikane c) bol hrvatskog naroda zbog progona u domovini i izvan nje? S pitanjem na koje ne oþekujemo odgovor veü smo se susreli. Kako se zove? Pronaÿite retoriþko pitanje u ovoj pjesmi. Protumaþite znaþenje tog stiha. Prepišite stihove u kojima je epitet, usporedba, personifikacija, metafora. Pjesnik u nekoliko stihova ponavlja rijeþi i skupove rijeþi. Pronaÿite figure ponavljanja i prepišite te stihove. Koja je svrha tog ponavljanja? Odredite rimu i ritam pjesme. Koje snažne osjeüaje pjesnik izražava posljednjim stihom? Što je osnovna misao pjesme? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Odaberi jednu pjesniþku sliku iz pjesme „Moj dom" i na osnovi nje napiši pjesmu ili sastavak o domovini. 2. Domovina je u tebi, ti si u njoj. Napiši što svakodnevno þiniš za dobrobit domovine.
126
4. aktualizacija Hrvati u domovini i Hrvati izvan nje. Usporedba života i doživljavanja domovine. Povratnici i snalaženje u domovini nakon godina izbivanja.
integracija Krasnoslov. Opis krajolika. Pravopisni i interpunkcijski znakovi (trotoþje, toþka zarez, upitnik, uskliþnik, zarez). Arhaizmi.
korelacija Povijest- hrvatski vladari, stalna borba hrvatskog naroda za samostalnost i neovisnost, politiþke i ekonomske emigracije. Zemljopis- bogatstvo i raznolikost hrvatskih krajeva. Migracije stanovništva. Sat razrednika - rodoljublje, domoljublje, þovjekoljublje. Biologija - oþuvanje prirodnih ljepota domovine, ekološka svijest.
zanimljivosti Iako je bio oduševljeni sljedbenik politiþke stranke prava i ideologije Ante Starþeviüa, uz stipendiju je biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera postigao zvanje uþitelja. Buduüi da je bio pravaš, bio mu je onemoguüen pristup u državnu službu, zato radi u školama u Bosni i Hercegovini (poþinje u Mostaru) koja je od 1878. pod upravom Austrije, no i tamo ga redom šalju u mjesta koja klimatski pogoduju narušavanju njegova ionako krhka zdravlja (Livno, Bijeljina, Sarajevo). U Sarajevu je ureÿivao književni þasopis Nada (1895. - 1903.). Ivo Frangešo Kranjþeviüevu pjesništvu: - „njegove pjesme vrve slikama iz biblijske i rimske prošlosti" - „Kranjþeviüje u sebi nosio nemir senjskoga uskoka i blagost modernog intelektualca." - „ I koliko god zvijezde, vrlo þesto, u njegovoj poeziji bile naslijeÿeno treperavo biserje kojim je urešeno djetinjsko nebo, u najveüim pjesmama njegovim zvijezde su ukljuþene u veliki ritam prirode kojim dišu i þovjek i kozmos." Evo što Kranjþeviü govori o svome školovanju: „Sjeüam se dobro poþetka svoga ÿakovanja. Uprlo mi se ono dobro u pamet. Ja sam dapaþe polazio u Senju pred prvom normalkom i neki njemaþki pripravni razred. Bijah živ i nemiran i zato sam þesto dobio modrim rupcem moga pokojnoga uþitelja po glavi. Volio me on osobito, dapaþe me je smjestio i uz prozor da mogu katkada pogledati na vrapce koji su obletavali po brzojavnih žicah obližnjega ureda.. Ali i to proÿe… upisali su i mene u gimnaziju… Oprtiše me sijasetom knjiga iz kojih se je polovicu ispuštalo, a polovicu uþilo jednostavno napamet; ostalo se je tumaþilo! I tako se je vuklo to moje ÿakovanje, mogu reüi od I. do IV. gimnazijskog razreda… Ali drugaþije zagudiše gusle kad sam zapao u višu gimnaziju… Potilo se, uþilo se,
127
muþilo se… Tada sam tek poþeo shvaüati: þemu nauka. Toga mi doduše ne kazaše direktno, al ja sam onda motreü svijet, poþeo uviÿati, da ne bi smjela biti nauka da odgoji þinovnika ili odvjetnika, nego-þovjeka… U isto doba, kad sam ja poþeo nauku ovako razmatrat, dadoh se na pisanje stihova koje su moji prijatelji trebali za praktiþne svrhe!... Tada mi se priljubila psihologija. Ja sam ju i prije službenog obuþavanja rado listao. Drugi svijet puþe meni pred oþima, ali mlade oþi gledaju rado kroz šarenu prizmu. Meni je bio svijet - cvjetna poljana, ljudi - anÿeli što sa krilašaca Andersenovih priþa lete od cvijetka do cvijetka. Nisam znao što je jad, nevolju poznavah samo iz - romana. Dakako, da ovakvi nazori ne mogaše dugo potrajati, jedan udarac i dosta je da padneš iz skrajnosti - u skrajnost. I ja u redu zateturah. Cijeli moj razred bijaše pun nekakvih Jakobinaca, trebala im samo kakova glava. Ja bijah odliþan ÿak, za mene ne bijaše straha, ali bilo je mojih prijatelja kojima je prijetio pad. Bijahu mi usko srcu prirasli, meni je bilo nemoguüe i pomislit se bez njih. I tako odstupih i ja od mature kad su njim zabranili pristup. Nije mi sada preostajalo druge, nego da se sklonim u sjemenište na promišljanje svega što uþinih… * NEKUD me spregnuše sveti sjemenišni zidi. Postao sam vrlo elegiþan, melanholiþan, što li? Tad me zateþe vijest da mogu, ako hoüu, u Rim. U onom spleenu, nekoj magli duševnoj, rvajuü se sa nekim neizvjesnim ideali buduünosti, ja sam na to pristao. Daleki bio je to put, ujedno i moj prvi korak na željeznicu! Plakao sam ja, plakao je i moj pokojni otac; a bura je hitala slane valove mora preko parobroda! Tako sam se nekog lijepog dana našao usred „vjeþnoga grada". Nosilo me srce drugamo, drugamo negoli su samostanske rešetke; ja sam htio sam tumarat na Forum, na Pincij, u Kolosej…Ali moj fijaker zaustavio se pred nekom starinskom zgradom. To je bio - Collegio Germanico - Hungarico, moj novi sedmogodišnji stan. Naÿoh i tamo prijatelja u ýeha, Poljaka i Švicara - Francuza, ali domovine ne bijaše…Ona je bila daleko, al ja sam ju viÿevao i sa kupole Sv. Petra i iz podzemnih katakombah. Meni se je þinilo da me zove, ja htjedoh u nju. Ali kao? Razum je govorio: Ostaj, ali srce je vapilo: Bježi, bježi! Ti üeš zaboraviti ovdje i majþin jezik, odrodit üeš se narodu. Bježi, bježi… I svukoh sa sebe crveno odijelo, raspasah svoj crveni pas i odoh…"
U Zagrebu 22. veljaþe 1886.
128
MOJ DUBROVNIK Dragutin Tadijanoviü
ýIOPE, LET, CRTA Luko Paljetak Napomena: Koliko autentiþnog ugoÿaja, rafinirane ljepote, živopisnih slika i asocijacija bude ove pjesme svaka za sebe, a tek obje zajedno! U njima jednako snažno, osim izraženog, osjeüamo i þujemo i ono prešuüeno, i ono nedoreþeno; umjetnine su to koje istovremeno svjedoþe o raskošnoj snazi talenta svojih autora te osvajaju sugestivnošüu i poetskim fluidom. Željeli smo da komparativna analiza ovih dviju pjesama pripremi uþenike za prvi razred srednje škole, i da ih uvede u „ozbiljniju" tematiku pjesnika þije ih pjesme prate od djetinjstva: Tadijanoviüa i Paljetka.
METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Kompariranje dviju lirskih pjesama sa sliþnim motivima. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje maštovitosti uþenika. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. b) obrazovni zadaci Motivi - pjesniþke slike. Epitet. Olfaktivne, vizualne, taktilne i akustiþne slike. Retrospekcija. Opkoraþenje. Perifraza. Sinonimi. Kontrast. Metafora. Slobodni i vezani stih. Ukršteni srok (rima). Trostih i þetverostih. Monostrofa. Za one koji žele više: Prebacivanje. Elipsa. c) odgojni zadaci Izoštravanje sposobnosti za uoþavanje lijepog. Ljubav prema krajoliku. Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Obogaüivanje jeziþnog i stilskog izraza. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Povezivanje prirodnih pojava i ljudskog raspoloženja. Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela. Razvijanje osjeüaja pripadnosti svomu narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj baštini. Razvijanje i poticanje želje za lijepim kazivanjem stihova.
129
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Sjeüaš li se svog posjeta, izleta ili ekskurzije u Dubrovnik? Koje su ti slike ostale u sjeüanju? Navedi ih. 2. ýuvaš li ti kakav predmet koji te podsjeüa na voljenu osobu, na sretni trenutak, na uspomene s nekog putovanja? Kako se odnosiš prema tom predmetu? 2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Najava teme Uspostaviti korelative meÿu pjesmama dvojice pjesnika (Tadijanoviüa i Paljetka) u sljedeüim elementima: a) u temi b) u atmosferi (tonu) c) u motivima d) u poetskim slikama e) u ukljuþenosti pojedinih osjetila kojima pjesnik percipira svijet oko sebe f) u ritmu g) u jeziku (uporabi glagolskih oblika) h) u izboru stilskih izražajnih sredstava (epiteti, prebacivanje, opkoraþenje i dr.) i) uvrsti stiha i strofe j) u reþenici koju koriste k) u temeljnim porukama pjesama l) u vrsti pjesniþkog iskaza. Iznošenje rezultata rada u formi izlaganja Sinteza 3. aktualizacija: 4. listopada - Dan ptica; Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški) 3. veljaþe-Sv. Vlaho 4. izražavanje i stvaranje: 1. U dnevniku þitanja navedi: vlastiti doživljaj ovih dviju lirskih pjesama, odnos pjesnika i svijeta kako ga vidi pjesnik, znaþenje završnih stihova u objema pjesmama. 2. Jesu li ove dvije pjesme ispunile tvoja oþekivanja? Zašto jesu ili zašto nisu? 3. Iz svega što si doznala/doznao odredi temu jedne i druge pjesme. 4. Ritam naglašavaju i þesta opkoraþenja i prebacivanja u Tadijanoviüevoj pjesmi, na primjer: No imao sam srce/ Zaljubljeno i prepuno pjesama. Pronaÿi i ostala opkoraþenja s naglašenom ritmiþkom ulogom.
integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov pjesme. Eliptiþna reþenica: Mrtvo zvono. Tišina. Glagolski oblici. Zarez uz vokativ: dragi/gospoÿice þiope.
130
korelacija Zemljopis i povijest- Dubrovnik. Biologija-þiope, naranþe.
zanimljivosti Dugo se mislilo da selice prepoznaju krajolik prenoseüi to znanje s naraštaja u naraštaj. No, mladunci mnogih ptica odlete prije starijih ili naÿu put i bez vodstva, k tome mnoge se ptice sele samo obnoü. ýini se da se selice upravljaju prema suncu nad obzorom i prema zvijezdama na noünom nebu. Dokazano je da se ptiüima u gnijezdu veü utisne slika nebeskog svoda! Zaþuÿuje koliko se poklapaju smjerovi zraþnih struja i selidbeni smjerovi. Tako se morske ptice uglavnom i sele niz vjetar prepuštajuüi mu se da ih nosi nad oceanom. ýesto ih vjetar skrene sa selidbenog smjera pa se one doseljuju na odredište naknadno, po kraüim stazama. Rode oblete selo prije negoli polaze na selidbu. Uzvojito se penju na toplim strujama u nebesku visinu i nestanu na jugu. Nekoü bi u selu pjesmom slavili rodu kad bi se opet vratila i donijela sreüu onima koji žive pod krovom na kojem se ugnijezdila. Otkad je danski profesor Mortensen prstenovao prvu pticu 1899. godine, poþeli smo saznavati tek mali dio velike tajne ptiþjih selidaba.
131
PROLJETNI SONET (iz ciklusa Soneti godišnjih doba)
Milan Begoviü Napomena: Iako je pripovjedaþ i dramatiþar Milan Begoviü mnogo poznatiji po toj vrsti svojih ostvarenja (primjerice, po tom je stvaralaštvu jedan od naših najbolje prihvaüenih književnika u inozemstvu), odluþili smo posegnuti za izborom iz njegova lirskog opusa. Podatna pjesma osvijestit üe uþenicima spoznaju da proljeüe nije samo grmlje ruža, mendula u cvatu, krik lastavice, pjev slavuja, þistoüa proljetnog dana; ono je puno više od toga — i glazba boja, i paleta poetsko-likovnih asocijacija, i treptaj ushita nad ljepotama prirode, i pjesnikova raspjevana melodija, i njegov krasopis stiha odreÿen profinjenim ritmom srca i ljupkim likom, tko zna koje, samo njemu znane djevojþice, i poruka da je u viÿenim slikama doživio neponovljivu radost života!
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima). Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje zanimanja za samostalno þitanje poezije. Razvijanje pjesniþkog sluha - doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. b) obrazovni zadaci Sonet. Pjesniþka slika. Motiv. Rima. Arhaizam. Personifikacija. Metafora. Za one koji žele više: Simbol. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema prirodi. Razvijanje osjeüaja osjetljivosti za ugrožena biüa u prirodi; þuvanje prirode i njezinih ljepota. ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojemu se kreüemo i živimo. ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može. Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaj mira, spokoja, zadovoljstva i užitka. Potrebno je þešüe „druženje" s prirodom.
132
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije a) asocijativni niz uz tematsku rijeþ proljeüe b) fotografija rascvjetale voüke (po moguünosti stabla badema, mandule), razgovor i opisivanje (vizualne, taktilne, olfaktivne pojedinosti u opisu) 2. interpretacija u užem smislu: Kojim vas je osjeüajima ispunio ovaj sonet? Jeste li se prisjetili kakva proljetnog dogaÿaja i doživljaja? Kakvo je proljeüe godišnje doba? Kako ga vi doživljavate? Što prvo pomislite kad þujete rijeþ proljeüe? Je li pjesnik ispunio vaša oþekivanja? U kojim ste mu se trenucima osjetili najbližima? Kakav je Begoviüev odnos prema prirodi u proljeüe? Kako je doživljava? Kojim simbolima pjesnik doþarava buÿenje prirode, raÿanje novoga života? Zašto je za doživljaj svog neposrednog, putenog odnosa prema prirodnosti i neiskvarenosti uzeo sliku plave, gole djevojþice? Što povezuje djevojþicu i proljeüe osim þistoüe, nevinosti? Razgovarajte o tom. Pjesnik se, pišuüi sonet, koristio stilskim izražajnim sredstvima. Pronaÿite u stihovima: a) pjesniþke slike, b) motive od kojih su slike tkane, c) personificiranu metaforu, d) simbole, e) arhaiþne rijeþi (zastarjelice). Što je karakteristiþno za formu soneta? Objasnite to na ovoj lirskoj pjesmi. Usporedite godišnja doba s razliþitim razdobljima þovjekova života. Koje je razdoblje þovjekova života najsliþnije proljeüu? Što bi, prema ovim razmišljanjima i usporedbi s þovjekom, bila osnovna misao ovoga soneta? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Koristeüi što više vizualnih, auditivnih, olfaktivnih i taktilnih pojedinosti, opiši proljetno stablo u cvatu. 2. Prisjeti se soneta koji si veü proþitao/proþitala i usporedi ga s „Proljetnim". 4. aktualizacija: Usporedba soneta s haiku poezijom koja govori o godišnjim dobima - prema sadržaju i formi.
integracija Pojedinosti u opisivanju. Arhaizmi. Pisanje imperativa. Krasnoslov. Medijska kultura Kazalište - drame Milana Begoviüa
korelacija Glazbena kultura: Vivaldi (ýetiri godišnja doba); Jakov Gotovac (Begoviüev libreto za operu Ero s onoga svijeta); Lira - glazbeni instrument. Priroda/Biologija - ekološko djelovanje u oþuvanju prirode zadatak je suvremenog þovjeka. Vjeronauk - badem (mandula) - simbol Blažene Djevice Marije.
133
zanimljivosti Latinski izraz Ver Sacrum (þit. sakrum) u doslovnom prijevodu znaþi „sveto proljeüe", a tim se pojmom oznaþavala žrtva prvenaca koju su stari Rimljani prinosili bogovima u znak zahvalnosti za ljetinu zvanu još i prvine (prvi plodovi).
134
BLAŽENO JUTRO Tin Ujevi ü Napomena: Kolajna je Ujeviüeva zbirka u kojoj su objavljene pjesme nastale za vrijeme njegova boravka u Parizu. Tema trpljenja i osamljenosti lirskog subjekta, koji sam sebe naziva Jobom, došla je do izražaja i u ovoj pjesmi. I baš kao što to i dolikuje pravom Jobu — trpljenje je mirno, bez osude i pobune; štoviše — u njemu tinja pepelom iskra zapretana da üe doþekati dragi osmijeh i željenu ljubav. Smatramo da bi bilo šteta propustiti (ne zapoþeti) razgovor o „sukladnosti" sadržaja pjesme i akvarela Antuna Motike. Uþenici üe, govoreüi o pojavnom (stol, snop svjetla, soba...), govoriti o doživljajnom, iznosit üe svoj doživljaj i pjesme i slike.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja osnovnog raspoloženja u lirskoj pjesmi. Sposobnost asocijativnog mišljenja. Razvijanje pjesniþkog sluha i literarnih sposobnosti. Razvijanje senzibiliteta za ljudske i estetske vrednote. Sposobnost zamišljanja i tumaþenja pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti doživljavanja ritma. b) obrazovni zadaci Lirska (intimna) pjesma. Pjesniþka slika. Vezani stih. Motiv. Rima (abab - ukrštena). ýetverostih/katren. Epitet. Deveterac. Metafora. Ponavljanje (…u tu sobu; blaženo jutro koje padaš, da mi zadaš) Opkoraþenje (…trome grudi širiš/þeznuüem suncu). Inverzija (osmijeh mali). Za one koji žele više: Apostrofa (stilska figura u kojoj se pjesnik obraüa nenazoþnoj osobi kao da je nazoþna, ili stvari kao da je živa i razumna): blaženo jutro. Sinestezija (spojeno opažanje; sposobnost jednog osjetila da registrira podražaje drugog): Dijeliš mi neke tihe slasti kad o tvom zaru vidim knjige na polici. (Osjetilom vida prima okusne podražaje). c) odgojni zadaci Razvijanje estetske komponente uþenikove liþnosti. Razvijanje interesa za þitanje poezije te upoznavanje pjesnikova života i djela. Osloboÿenost uþenika u vlastitom stvaralaþkom izražavanju. Poticanje na doživljavanje prirode. Buÿenje stvaralaþkog odnosa prema pjesmi i stvarnosti.
135
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Motivacija autobiografskim zapisom Uþiteljica/uþitelj kaže uþenicima da üe im proþitati autobiografski zapis jednog velikog hrvatskog pjesnika. Na temelju zapisa koji pozorno slušaju, uþenici bi, nakon þitanja, trebali otkriti o kojem je pjesniku rijeþ. „Rodio sam se… 1891. u Vrgorcu, selu Dalmatinske zagore… kamo je moj otac prvih dana svojeg uþiteljevanja dospio ne mogavši inaþe naüi stana u mjestu… ja sam se stvarno rodio u turskoj kuli napukloj od groma… Ta je kula trebala biti 1912. razorena, ali sam þuo da je saþuvana u željeznim okovima kao historijski spomenik…" b) Motivacija likovna - pokazivanjem Ujeviüevih fotografija. 2. interpretacija u užem smislu: Samostalno odredite: a) vrstu strofe b) vrstu rime c) vrstu stiha. Izvorni pjesnikov oblik da potpiriš (uporaba veznika da + prezent) zamijenite infinitivom. Pronaÿite i objasnite i ostale takve primjere. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši dvije strofe pa u njima oznaþi manje stanke (jednom okomitom crtom) i veüe stanke (dvjema okomitim crtama). 2. Potraži podatke o Ujeviüu i napiši bilješku o piscu. 4. aktualizacija: Raÿaju li se iz patnje i boli umjetniþka ostvarenja više i þešüe nego iz radosnih emocija?
integracija Pisanje rijeþi u kojima dolazi IJE /JE. Prezent. Pridjevi. Odvajanje suprotnosti zarezom. Opis prostora. ýitanje. Krasnoslov.
korelacija Sat razrednika - Komu se mogu povjeriti; obilježavanje Valentinova. Likovna kultura -akvarel. Interijer.
zanimljivosti Sjedio Tin Ujeviü jednoga dana u zagrebaþkom „Kavkazu". Popio veü treüu ljutu, a džepovi mu po obiþaju, zjape prazni. Na sreüu opazi gdje za
136
susjednim stolom sjedi poznati dirigent i enigmat Nikola Faler i pošalje mu po konobaru ceduljicu: „Maestro, pomozi mi, muþi me JAD PERA." Tatek Mikula kao vrsni enigmat, odmah je pogodio Tinovu poruku i postupio po njoj. Kako? (Rješenje: DAJ PARE.) Iz Ujeviüeva zapisa Vrgorac i Makarska: „Moje buÿenje, moj unutrašnji život poþinje u Makarskoj. Makarska me uþi da život i prirodu osjeüam pjesniþki, da o sebi mislim lirski i introspektivno psihološki. (…) U Splitu sam, sa trinaest punih godina, po prvi put propjevao, i stvorio sam svojom prvom mutnom i neodoljivom inspiracijom novi žanr- rimovanu prozu." Nikola Miliüeviü: „Za cijenu svog duhovnog biüa Ujeviü je žrtvovao sve životne lagodnosti te je živio samotniþki i oskudno, bez obitelji i pravog doma, bez položaja i zaposlenja pa je þak i ljubav pretvorio u misterij i nedokuþiv san." Karmen Milaþiü: „Napisao je dvije þudesne zbirke visokog simbolizma, o ljubavi, patnji i smrti, kakve su Lelek sebra i Kolajna, a onda se neobjašnjivo odrekao tih svojih stihova. Žena je za njega zvijezda bijelih naraštaja, svetinja pred kojom se klanja svitim koljenima, a þitav život bježi od tog ideala žene i sklanja se u okrilje poezije. Volio je sunþane predjele prirode, oduševljavao se morskom panoramom, mekoüom i slobodom neba, bojama i mirisima cvijeüa, sa zanosom gledao 'prve bademe u kruni bijelog cvijeta', a velik dio dana provodio u dimu i polutami kavane." ANEGDOTA Najveüi njemaþki pjesnik Goethe, prema zapisima suvremenika, imao je vrlo tvrdo srce. Sva previranja u svijetu, štoviše i Francuska revolucija, ostavila su ga potpuno indiferentnim. Pjesnik Boerne, ne mogavši podnijeti takvo Goetheovo stajalište, reþe mu: - Jesi li ikada pustio i jednu suzu? Znaš li ti uopüe što je to bol?
137
UZBURKANO SRCE Eugen Kumiþiü Napomena :U ovoj epizodi došlo je do izražaja Kumiþiüevo romantiþno slikanje i idealiziranje mladih zaljubljenika, istarskih junaka koji ne govore þakavštinom, nego standardnim jezikom zaþinjenim pokojom zastarjelicom ili rijeþima iz razgovornog jezika. Inaþe, ovaj tekst u rukama vješta „moderatora", tj. uþiteljice/uþitelja koji pozna svoj odjel, može biti izvrstan poticaj za raspravu o (ne)omiljenosti sapunica, ljubavnih romana i ljubavnih „dijelova" filmova. Sve neka vodi pitanjima: što je ljubav? Kako se ljubav iskazuje? Je li ljubav danas komercijalizirana?
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti govornog i pismenog izražavanja, povezivanja þinjenica, tumaþenja, zapažanja, dokazivanja tvrdnji, zakljuþivanja, samostalnosti u radu, literarnih i drugih asocijacija te sposobnosti za samostalnu interpretaciju teksta. b) obrazovni zadaci Roman. Tema. Opis unutarnjeg prostora. Dijalog. Karakterizacija lika. Arhaizmi i rijeþi iz razgovornog jezika (ljaga, jošte). Usporedba. Metafora. c) odgojni zadaci Njegovanje plemenitih i humanih odnosa meÿu spolovima. Isticanje važnosti i uloge ljubavi u životu svakog þovjeka. Odgovornost i osjeüajna privrženost voljenoj osobi. Maštanje o zajedniþkoj sreüi. Nježna ustreptalost prvih mladenaþkih ljubavi.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Pismeno dovršite zapoþetu reþenicu: LJUBAV JE…ili LJUBAV JE KAO… b) Pisanje ASOCIOGRAMA uz rijeþ LJUBAV ili razgovor o izrekama na temu ljubav (rubrika Zanimljivosti).
138
2. interpretacija u užem smislu: Ispišite iz teksta zastarjelice (arhaizme) i rijeþi koje su se rabile u razgovornom jeziku. Što pisac postiže njihovom uporabom u tekstu? Zamijenite ih rijeþima koje su danas u uporabi. 3. izražavanje i stvaranje 1. Napiši pismo u kojem üeš iskazati svoje najnježnije osjeüaje. 2. Objasni pojmove biti izabranica (þijeg) srca, otvoriti i pokloniti komu (svoje) srce. 3. Dovrši zapoþete poslovice: Daleko od oþiju,….. Tko se voli, ….. Gdje ima ljubavi, tu… Da nije ljubavi, ….. Nastavi niz poslovicama o ljubavi koje su ti poznate.
4. aktualizacija Televizijske sapunice. Prikazivanje u crno-bijelom svjetlu i polarizacija likova na dobre i loše. Pred vidljivost postupaka i naziranje moguüih rješenja.
integracija Reþeniþni i pravopisni znakovi. Govorne vrednote. Pisanje pisma. Prepriþavanje. Pisanje rijeþi iz poštovanja. Medijska kultura - ljubav na filmu, u stripu i sl.
korelacija Glazbena kultura - pjesme o ljubavi. Sat razrednika - obilježavanje Valentinova.
zanimljivosti Eugen Kumiþiü pisao je pod pseudonimom Jenio Sisolski. O ljubavi Tomislav Ožaniü: Pravi romantiþari iza mjeseþine vide dugu. Vesna Parun: Našla sam dragi kamen u školjci tvog osmijeha. Talijanska pjevaþica Milva: S ljubavi može proüi vrijeme, ali s vremenom prolazi sigurno ljubav. Anna Magnani: S ljubavi je kao s juhom: prve žlice su prevruüe, posljednje prehladne. Chevalier de Mere: Tko poþinje ljubiti, mora biti spreman trpjeti.
139
Emil Petroviü: Ljubav nije ništa drugo do lijepa molitva duše, koja se diže do zvijezda u nesvjesnoj þežnji k savršenstvu. Alfred Adler: Velike ljubavi su rijetke kao što su rijetka velika djela. Sreüko Lazari: Duboka üe ljubav uvijek isplivati, a plitka potonuti. Taj Mahal grobnica je jedne velike ljubavi koju povjesniþari umjetnosti zovu „san u mramoru" i „apoteoza indijske ženstvenosti". Dao ju je sagraditi šah Džahan svojoj ženi miljenici poþasno zvanoj Muntaz - i - Mahal. Šahova miljenica podarila je vladaru Indije sedmero djece i umrla u Indiji 1629. poslije poroÿaja osmoga djeteta. Tijelo je pokopano u Agru, u vrtovima na rijeci Džamna, u grobnici kakve svijet do tada nije vidio, a koju je punih 20-ak godina gradilo 20 000 radnika. Sagraÿena iz snježnobijelog mramora, u bujno zelenim vrtnim nasadima i vodenim plohama s lotosovim cvjetovima, grobnica predstavlja þudesno djelo umjetnosti. ANEGDOTA (Aristip, starogrþki filozof) Mladiü, koji se htio oženiti, doÿe filozofu i upita ga za savjet koju üe ženu izabrati. -Lijepa üe te izdati - reþe Aristip - ružna ti se neüe sviÿati; siromašna üe te upropastiti, a bogata üe tobom vladati. Eto, izaberi što üeš najlakše podnositi.
140
ASANAGINICA Narodna Napomena: I ova üe balada pokazati koliko su u þovjekovu životu važni (i snažni) osjeüaji: koliko god ga þine lijepim i sretnim, još više ga þine teškim i tragiþnim. Ovo posljednje tim je žalosnije što je u pitanju Asanaginica, tragiþna junakinja narodne pjesme, ideal uzorne majke i vjerne
žene.
Uþenike treba
uputiti da je za ovu vrstu pjesama
karakteristiþno: a) ispuštanje (izostavljanje) svega onog što nije nužno za razumijevanje radnje b) opis je sveden na minimum, ima ga tek onoliko koliko je potrebno da se naglasi osnovni ugoÿaj c) izlaganje radnje odvija se gotovo dramskom napetošüu d) nepredvidivi zaokreti u radnji i skretanje k elegiþnom tonu e) dominacija impulsivnih karaktera, velike strasti f) tragiþna poenta i tragiþan završetak. Baladu donosimo u obliku najsliþnijem izvorniku kako bismo pokazali, izmeÿu ostaloga, štokavsko narjeþje, jezik njenog vremena te put od vremena zapisivanja do današnjeg poimanja jezika. Takoÿer, bit üe vrlo zanimljivo usporediti jezik Asanaginice narodnog pjesnika i jezik Ogrizoviüeve Hasanaginice (takoÿer u þitanci).
METODIýKI SUSTAV problemsko - stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Poticanje djeþje imaginacije. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. Stvaralaþka primjena steþenih znanja. b) obrazovni zadaci Stilska obilježja narodne balade. Dramski sukob. Inverzija. Perifraza. Gradacija. Za one koji žele više: Slavenska antiteza. c) odgojni zadaci Položaj žene u društvu nekad i danas - zauzimanje pravilnog stajališta. Položaj žene u patrijarhalnoj sredini. Duboka snaga materinskih osjeüaja. ýovjek mora poštovati osjeüajni svijet drugog þovjeka. Ki þa dela, sebi dela.
141
Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav majke prema djeci. Ljudske mane (sebiþnost, oholost) zagorþavaju život. Osposobiti uþenika da štuje osnovne vrijednosti. Moralne osobine kao uvjet meÿusobnih odnosa. Njegovanje osjetljivosti za pravdu i nepravdu. U usmenoj narodnoj književnosti dijelimo osjeüaje, misli i znanje naših davnih prethodnika.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Razgovor o položaju i važnosti majke u obitelji. 2. Iznošenje primjera nepravde prema majci (koje su joj nanošene našom ili tuÿom nesmotrenošüu, odnosno nepažnjom). 3. Uþenici recitiraju stihove pjesama koji govore o majci. 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: U ovakvu metodiþkom sustavu možemo uþenicima ponuditi sljedeüe probleme: 1. Je li narodni pjevaþ samo objektivan, hladni promatraþ zbivanja u pjesmi? (Narodni pjevaþ, u trenutku kad Asanaginica saznaje da mora otiüi bez svoje djece iz muževa doma Kad kaduna rijeþi razumjela,/još je jadna u toj misli stála, nije neutralni promatraþ, nego osoba koja suosjeüa s nesretnom Asanaginicom.) 2. Koji nam epitet to otkriva? (jadna) 3. Je li Asanaginica htjela izvršiti samoubojstvo: a) zbog poruke koja joj je upuüena ili b) zbog straha od konjanika koji je ujahao u dvorište dvora? 4. Što nam o tome otkriva dozivanje njezinih küeri? 5. Odvijaju li se dogaÿaji u djelu brzo ili sporo? Kakvo razrješenje sukoba oþekujemo na kraju ove balade? (Sve se brzo odvija, a ta brzina vodi nesretnu Asanaginicu tragiþnoj sudbini. Sve je predodreÿeno za tragiþan ishod zbivanja u pjesmi jer u toj brzini nitko trijezno ne razmišlja. Sve su odluke ishitrene, nepromišljene i rezultat su snažnih negativnih osjeüaja - osvete, a razum je negdje u drugom planu.) 6. Jesu li se sve Asanaginiþine boli i patnja proistekle iz ljubavi prema mužu ili im je uzrok u ljubavi koja je veže uz vlastitu djecu? Navedi sve primjere (6) koji potvrÿuju tvoje stajalište. (Sve njezine boli i tragiþan kraj vezani su, prije svega, uz nasrtaj na najsnažnije osjeüaje - one majþinske, jer se silom mora rastati od svoje roÿene djece: a) gdi me šalje od petero dice! b) dva je sina u þelo ljubila, a dvije üere u rumena lica,
142
a s malahnim u bešici sinkom, odijelit se nikako ne mogla, c) nemoj mene davat za nikoga, da ne puca jadno srce moje gledajuüi sirotice svoje! d)kada bude agi mimo dvora, nek ne vidi sirotice svoje. e) ustavi mi konje uza dvora, da darujem sirotice moje. f) uput se je s dušom rastavila od žalosti gledajuü sirotâ.) 7. Tko je najveüi krivac za Asanaginiþinu smrt: a) patrijarhalni odnosi u muslimanskoj sredini b) nesmiljenost i okrutnost bega Pintoroviüa c) samoljubivost i povrijeÿenost Asan-agina d) Asanaginica (jer nije obišla muža dokje ležao bolestan)? Obrazložite svoje stajalište! 8. Djelo sadrži u sebi niz „sivih" dionica-dijelova koji su preskoþeni, o kojima nemamo obavijesti, podataka. Otkrij ih i odredi im funkciju (ulogu) u dramskoj radnji. (Evo samo nekih: a) Ne znamo odakle toliki bijes Asanage, dok leži ranjen u šatoru, prema ženi s kojom ima petero djece? b)Je li Asanaginica saznala da mora napustiti mužev dom usmenim ili pismenim putem? c) Tko je obavijestio bega o odluci Asanage da otjera ženu iz kuüe? d) Zašto je beg veü nabavio potvrdu o rastavi braka izmeÿu Asanaginice i age? e) Zašto je daje baš za kadiju, ne znamo. Možda zbog njegova društvenoga položaja, upornosti da mu Asanaginica bude ženom? f) Zašto Asanaginica moli brata da piše pismo, a ne piše ga ona sama? g) Ostaje nejasno zašto je Asanaginica tražila od kadije da joj nabavi pokrivalo za glavu kako ne bi vidjela svoju djecu, a spremila im je darove za darivanje (noževe, þohu, haljine). h) Tko je brinuo o tek roÿenu djetetu? Tko ga je hranio? Kako? i) Ne znamo kada se vratio Asan-aga u dvor iz þadora. I tako dalje.) Preskoþeni dijelovi takoÿer su u funkciji dramske radnje koja neumitno hita tragiþnom razrješenju.) 9. Ima li dijaloga u tekstu? Kojim primjerima možete dokazati svoje mišljenje? Navedite ih! (Dijaloga meÿu likovima nema. a) Asanaginica ništa ne odgovara svojim küerima kada joj one jave da je u dvor stigao njezin brat beg Pintoroviü. b) Beg ništa ne odgovara na Asanaginiþine rijeþi kad mu ona veli da je muž tjera iz doma i od djece. c) Asanaginica se ne želi udavati, ali njezin je brat neumoljiv, šuti i kuje osvetu
143
bez dogovora sa svojom sestrom. d) Asanaginica ništa ne odgovara sinovima kad je oni pozovu da svrati k njima u dvor. Nakon pitanja nema odgovora. Taj nedostatak dijaloga takoÿer je u funkciji finala dramske radnje. Život u kojem nema razgovora, dogovora, sporazumijevanja mora takoÿer srljati u propast. Ovoga puta to je tragedija namijenjena najslabijoj, najnježnijoj osobi -ženi i majci petero djece.) 10. Odredi Asanaginiþine i Asanagine osobine (karakteristike): agresivan dobrodušan
bezobziran dobronamjeran
þastan u ljubavi dosljedan
þestit dostojanstven
þovjekoljubiv nepokoran
drzak malodušan
hrabar moralan
human naprasit
iskren neodluþan
istrajan nježan
nesebiþan odluþan pažljiv poduzetan zloban snalažljiv
nesretan okrutan plahovit požrtvovan profinjen strpljiv
netrpeljiv osjetljiv plemenit pravedan radoznao tašt
osjeüajan osvetoljubiv podao pribran savjestan trezven
odgovoran patrijarhalan podmukao pristojan sebiþan umišljen
3. aktualizacija: 10. prosinca – Dan prava þovjeka 8. ožujka – Meÿunarodni dan žena druga nedjelja u svibnju – Majþin dan 4. izražavanje i stvaranje: 1. Opiši jedan plemeniti postupak svojih roditelja ili staratelja prema nekomu tko nije þlan tvoje obitelji. 2. Odredi kompozicijske dijelove (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet) ove balade.
integracija Jeziþno izražavanje - þitanje i krasnoslov pjesme
korelacija Povijest - položaj žene u društvu nekad i danas.
zanimljivosti Jeste li znali da je u Somaliji (država na sjeveroistoku Afrike) prosjeþan broj roÿene djece po ženi þak viši od sedmero (2000.). Brojne se obitelji suoþavaju s velikim problemima jer je rast stanovništva mnogo brži od gospodarskoga razvoja. Uz glad, tu vlada i velika nezaposlenost.
144
SINIŠA I NERA Marija Juriü Zagorka Napomena: Jesu li vremena, kad se Zagorka þitala potajice i kad je priznanje da þitaš Griþku vješticu bilo ravno skandalu, ostala zauvijek za nama? Teško je reüi. Ipak, za djelo Marije Juriü Zagorke, najþitanije autorice u cjelokupnoj povijesti hrvatske pisane i tiskane rijeþi, ponovno raste þitalaþki interes. Je li razlog tomu autoriþin osjeüaj za fabulativnost i þvrstinu priþe ili tema — progon vještica s Griþa, ostaje tek vidjeti i prosuditi svakom þitatelju, i to na najbolji i jedini naþin — u susretu s djelom. Uþiteljici/uþitelju daje se mnoštvo moguünosti i naþina susretanja s Griþkom vješticom: rock-opera, strip, kazališne predstave, itd. Nešto od toga ponuÿeno je u þitanci.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. b) obrazovni zadaci Roman. Tema. Osnovna misao. Portret (psihološka karakterizacija). Atmosfera (ugoÿaj) u književnom djelu. Arhaizmi. Za one koji žele više: Trivijalna književnost. c) odgojni zadaci i ciljevi Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim. Hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Optimizam - recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose. Obitelj je svakom þovjeku najvažnija. Ljubav u obitelji treba stalno njegovati.
145
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Život i rad Marije J ur i ü Zagorke (neprihvaüanje i šikaniranje, prva hrvatska novinarka, najþitanija književnica - izlazakZagorkinih romana u svescima dnevnih i tjednih novina). 2. Razgovor o životu i utjecaju hrvatskog plemstva u vrijeme kad je Hrvatska bila dio Austro-ugarske Monarhije. 3. Odnosi u Hrvatskoj u doba inkvizicije i progona „vještica". 2. interpretacija u užem smislu: S kojim se likovima (osobama) upoznajemo u ulomku? O þemu razgovaraju? Je li ovo uobiþajeni razgovor sliþan današnjem razgovoru supružnika? Po þemu se razlikuje? (Uglaÿeni govor, život na austrijskom dvoru, prijateljski odnos s carem, otmica sina, nesvakidašnje izjave ljubavi.) Koje pojedinosti iz dijaloga otkrivamo: a) o njihovu životu b)o njihovim odnosima c) o njihovoj ljubavi? Pronaÿite u tekstu dio u kojem dolazi do obrata. Koji osjeüaji prevladavaju? Objasnite odgovor i potkrijepite ga navodima. Što prema ovom ulomku iz „Griþke vještice" saznajemo o Zagorkinom jeziku i izražavanju? Pronaÿite arhaizme (zastarjelice) u tekstu i objasnite im znaþenje. Okarakterizirajte Neru i Sinišu. Kakvim su životom živjeli? Siniša je bio þasnik austrijske vojske. Što znate o tom? Jeste li þuli za Trenkove pandure? Koja je bila njihova uloga u Monarhiji? Zagorka je pisala povijesne romane. Vjerujete li da su: a) njezini likovi doista postojali i živjeli kako ih je prikazala u romanima b) povijesne þinjenice samo podloga za gradnju radnje i likova koje je Zagorka izmislila? Razgovarajte o tome. Odredite vrijeme, mjesto, temu i osnovnu misao ulomka. 3. izražavanje i stvaranje: Proþitaj koji od romana Marije Juriü Zagorke i otkrij mjesta, dogaÿaje i osobe koje su dio naše povijesti. 4. aktualizacija: Obiteljski odnosi. 23. rujna - dani europske baštine 15. svibnja - Meÿunarodni dan obitelji
integracija Pisanje dvojnih, muških i ženskih, prezimena. Pisanje upravnog govora.
146
korelacija Povijest. Sat razrednika.
zanimljivosti Prava „griþka vještica", to jest kontesa Nera, bila je Barica Cindak. Kad je Zagorka dobila u ruke sudski predmet sa suÿenja toj pekarici i piljarici s Markova trga, odmah je izgradila lik „lijepe, koketne i zavodljive, a uza sve, dobro situirane gornjogradske udovice" za kojom luduju muški stanovnici, ne samo Griþa, nego i susjednog Kaptola. Ljepota i zavodljivost bile su glavni krivci što je optužena kao coprnica i odvedena u tamnicu gradske kule Dverce. U „Reviji Zagreb" iz 1941. Viktor Kovaþiü je zabilježio da „gdjekoji slijepo zaljubljeni ili odbijeni udvaraþ ranjena srca i osramoüena lica širi iz osvete o njoj lažne glasine: da je coprnica, da noüu leti na Klek, da je kapetanica coprnaþkoga ceha i ljubavnica samog vraga…". Bez obzira na to što je Barica na te optužba odgovarala „naj ljudi pripovedaju kaj ih volja", takve su objede i glasine u to mraþno doba (sudski predmet je iz 1742. godine) mogle biti vrlo opasne, o þemu svjedoþi i Zagorkina kontesa Nera. Svi Zagorkini romani (napisala ih je više od 30) pisani su po narudžbi. Iako je bila najþitanija, najpopularnija i najgledanija (pisala je i kazališne komade), istovremeno je bila i najnapadanija jer su njena djela nosila naljepnicu „šund" literature. Ipak, bilo je i drukþijih mišljenja, poput ovog Ive Hergešiüa: „… ne bih autoricu ,Griþke vještice' htio idealizirati, niti onako jeftino osuditi kao što je þesto bila osuÿivana… Fenomenu Marija Juriü - Zagorka pristupimo ozbiljno, s dužnim poštovanjem, ne bojeüi se aure smiješnosti koja za života pa i nakon smrti prati ovu tragiþnu pojavu." Marija Juriü Zagorka roÿena je 1873. godine u Negovcu kraj Vrbovca. Iz ljubavi prema Zagorju, u kojem je provela djetinjstvo, uzima pseudonim Zagorka. Više od 50 godina bavila se novinarskim radom i borila za ravnopravnost žena. Svoje je romane pisala bez visokih umjetniþkih pretenzija, ali s mnogo uživljenosti u prohujalo doba i virtuoznom umješnošüu razvoja fabule. Barun Franjo Trenk, austrijski pukovnik (Hrvat, Slavonac), bio je na þelu regimente pandura u vrijeme austrijske vladavine. Osuÿen je na doživotnu tamnicu u tvrÿavi Spielberck (Špilberk) kraj Brna (ýeška), u kojoj je i umro. Svoje je pandure regrutirao uglavnom iz Slavonije. Prema Zagorki, Siniša Vojkoviü bio je jedan od oficira Trenkovih pandura.
147
VASJA I JEGORUŠKA Anton Pavloviþ ýehov Napomena: U poþetku stvaralaštva ýehov je vjerovao da üe mu dužina pripovijetke ili novele omoguüiti da dade više „soli i sadržaja". U tom je smislu Stepu (jednu od najduljih pripovjedaka) smatrao „prelomnom" jer je u njoj obuhvatio širok prostor i ljudske odnose u njemu. U toj metafori ruske stepe izrazio je rusku dušu (svaki pisac izražava i dušu svoga naroda). Ujedno, u ovom ulomku (sastavljenom od dvaju ulomaka, koje dijele tek dvije-tri stranice, ali se þine slivenima) oþituje se glasovita ýehovljeva lirska digresija u opisima prirode te njegovi slojeviti likovi i životan dijalog. Kasnije se ýehov, s malobrojnim izuzecima, vratio kratkim formama uspješno slikajuüi na malom prostoru svu složenost ljudskih odnosa.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja, rašþlambenog pristupa promatranoj pojavi, obrazloženja i dokazivanja tvrdnji, zakljuþivanja, estetske procjene, samostalne interpretacije, uoþavanja nijansiranosti izraza (primjerice deminutiva), kritiþkog mišljenja, uopüavanja, vrednovanja, govornog i pismenog izražavanja. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Pripovijedanje u treüem licu. Portret lika. Karakterizacija lika. Dijalog. Ugoÿaj. Deminutiv. Onomatopeja. Usporedba.
Za one koji žele više: Lirska digresija - pišþev komentar u kojem objašnjava i dopunjuje svoje pripovijedanje iznoseüi vlastite misli u svezi s pojedinim postupcima svojih likova. 1. Opis Vasjina motrenja života u stepi. 2. „Ljudi, koji pjevaju u koru tenor ili bas, osobito oni, koji su bar jedanput u životu imali priliku da dirigiraju, privikavaju se da djeþake promatraju strogo neprijazno. Tu naviku ne gube ni poslije, kad prestanu biti pojci." c) odgojni zadaci Poticanje uþenika na zapažanje i doživljavanje vrednota koje nas okružuju. Priroda je životinjama dom u kojem se ponašaju „po domaüi". Treba imati i onaj drugi, svoj vlastiti svijet, koji nije… nikome pristupaþan. Njegovanje obzirnosti prema drugima. Dobre namjere mogu katkad biti nespretno izražene i ne nailaze uvijek na gostoprimstvo onih kojima su upuüene.
148
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Likovna/filmska - pokazivanjem stepskih prostranstava na izrescima iz kalendara ili videozapisima (a u nedostatku navedenog - pisanje asocijativnog niza uz rijeþ STEPA). b) Motivacija biografskim zapisima o ýehovu (izbor iz þitanke, priruþnika ili koji drugi). 2. interpretacija u užem smislu: Na koliko biste dijelova mogli podijeliti tekst? ýime se odlikuje prvi, a þime drugi dio? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Prouþi životopis Antuna Pavloviþa ýehova i napiši bilješku o njemu. 2. Odabrani dio teksta prepiši u bilježnicu uz obrazloženje zašto si izdvojila/izdvojio baš taj dio. 3. Da snimaš film o proþitanom tekstu, u kojem bi to filmskom rodu bilo? 4. aktualizacija: Odnos prema prirodi i životinjama.
integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Pisanje upravnoga govora. Umanjenice. Zarez u reþenici.
korelacija Zemljopis.
zanimljivosti Iz ýehovljeva života: Pero u ledu Antoša u kuhinji piše zadaüu uz lojanicu. Svjetlo je slabo. Djeþak svaki þas skida þaÿu zbog koje plamen „miga". Odjedanput, ulazi otac u bundi i kaljaþama: „Brzo u radnju! Sjedi za blagajnu!" - „Tamo je hladno!" djeþak üe ocu Pavelu, koji ljutito uzvraüa: „Brzo... I pazi na svaku kopjejku!" Što üe, Antoša suznih oþiju uzima bilježnicu i gramatiku, navlaþi podstavljeni kaput i obuva kaljaþe, te ode u hladnu trgovinu. Doþekaju ga ondje dvojica šegrta, Andrjuška i Gavrjuška. Tuku nogom o nogu, tako se utopljavaju. Ježe se od studeni i vlage, a nos im je crven kao u pijanaca. Antoša se šutke popne na sanduk sa sapunima. Na njemu je blagajna. Ubrzo i Antoša lupka nogama. Tako tri djeþaka samo cupkaju jer kupaca nema. Antoši je žao da üe otac biti žalostan - obitelj je velika a zarada mala - no drago mu je da ga ne ometaju. Moüi üe dovršiti zadaüu iz latinskoga. Uzima pero i zabode ga u tintarnicu. Ali, ne, vrh mu pera udara u led - mrzlo mu je oko srca - tinta se smrznula. Sutra je jedinica sigurna. Neüe je dobiti zbog neznanja - a otac üe ga ukoriti zbog
149
„nerada". Antoša ostavlja pero u „crnome ledu", zavlaþi ruke u rukave i skupi se kao Andrjuška i Gavrjuška. Oþito, za veliku misao ne treba velika prostorija, jer je ovaj promrzli uþenik postao veliki lijeþnik i još veüi književnik-djeþak Antoša svjetski je klasik Anton Pavloviþ ýehov. Zeþevi gledaju kako pisac piše ýehov je volio prirodu. I biljke su voljele njega.„Prolistat üe i štap ako ga ýehov zabode u zemlju", govori o njemu jedna prijateljica. Svoja je književna djela najradije pisao na malome zabaþenom imanju, Melihovu: „Zimi bi snijeg zameo prozore dopola. Katkad su kroz prozor virili zeþevi iz smeta, propinjuüi se na stražnjim šapicama. ýehov se onda šalio s Likom, koja mu se sviÿala, da oni dolaze gledati kako je ona lijepa. U proljeüe su ga kroz iste prozore gledale rascvale jabuke, koje je sam gajio. ýehovu je najdraže kad cvatu jabuke i višnje, pa je i u svojoj drami Višnjik posebno volio naslov.„ Svaki slobodni trenutak provodio je u vrtu. Sadio je i sijao, mazao jabuke vapnom i obrezivao ruže. U ožujku on upozorava sestru u pismu: „Zabodi kolþiüe kraj ljiljana, inaþe üe ih zgaziti dok hodaju. Imamo dva ljiljana: jedan je prema tvojim prozorima, a drugi pokraj bijele ruže na putu k narcisima... Ne orezujte ruže dok ja ne doÿem. Orežite samo one grane koje su zimi prozeble ili su bolesne, ali oprezno: znate da bolesnici katkad ozdravljuju!" A Anton Pavloviþ nije ozdravio od sušice od koje je bolovao od mladih dana. Umro je u stvaralaþkome naponu, u 44. godini života.
150
SINJSKA ALKA Dinko Šimunoviü Napomena: Tekst je pogodan za ostvarivanje odgojnih ciljeva bilo da je rijeþ o razvijanju ljubavi prema domovini, kraju, povijesnim postignuüima, narodu i narodnoj tradiciji ili razvijanju i poticanju spremnosti na odricanje, ulaganju napora u postizanje stanovitih rezultata. Zanimljivo je ponuditi im sadržaj ovoga teksta kao „izvještaj" s „cetinske olimpijade" ili kakvog „starinskog športskog mitinga". Uþenici tada s lakoüom uviÿaju sliþnosti (mentalitet koji voli mladost, pobjednike, ljepotu...) i razlike (razliþito shvaüanje pobjednika, ljepote i sl.).
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja i estetske procjene, samostalne interpretacije i otkrivanja traženih pojedinosti u tekstu, dokazivanja tvrdnji, usporeÿivanja, mišljenja, asocijacija, povezivanja, prepoznavanja, uopüavanja, zakljuþivanja i izražavanja. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Pripovijedanje u treüem licu. Portret lika. Karakterizacija lika. Dramski nabijeno slikanje masovnih prizora. Objektivan prikaz viteške igre.
Metafora: dugaþke lijehe procvjetale þudnim cvijeüem. Usporedba: bijele perjanice alkarske treptale kao kovilje na vjetru i dr. Udružena hiperbola i personifikacija: zemlja tutnji. Za one koji žele više: Orijentalizmi (þoha, fišek, kundak, harambaša, jeþerma i dr.). c) odgojni zadaci Buÿenje zanimanja za upoznavanjem povijesti, narodnih obiþaja i tradicije. Buÿenje osjeüaja ponosa zbog doprinosa našeg naroda u obrani slobode. Njegovanje pobjedniþkoga duha, ulaganje truda u postizanje rezultata. Ostvarenje životnih ideala.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Koji je grad središte Cetinske krajine? Po þemu je Sinj poznat? Što znate o Sinjskoj alci? Koji je književnik pisao o njoj? b) Kako se osjeüaš kao pobjednik, a kako kad si poražen/poražena u aktivnosti kojom se baviš?
151
2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima u þitanci dodati još i ova: Promotrite pišþev stil i jezik. Što zakljuþujete? Kako se u tekst uklapaju turcizmi i drugi orijentalizmi? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Promjenom jednog slova u rijeþ iALKA, napiši niz rijeþi koje imaju smisao. (ALKAALFA - ALGA - OLGA; ALKA - ILKA - IVKA - IVNA) 2. Pronaÿi malu rijeþ u velikoj. (Svaku rijeþ uzmi iz teksta Sinjska alka.) Radi ovako: MARAMA, CRVENA, ODIJELO, IZVEZENU, VRANAC… 3. Tekst je zasiüen rijeþima iz turskog i drugih istoþnjaþkih jezika. Prisjeti se i ti nekih rijeþi iz drugih jezika koje se upotrebljavaju u tvojoj obitelji ili kraju pa sastavi mali rjeþnik stranih rijeþi. 4. aktualizacija: Hrvatski športski idoli: zlatni rukometaši, Janica i Ivica Kosteliü, Goran Ivaniševiü i dr. Poistovjeüujemo se s njima kad se penju na pobjedniþka postolja i primaju medalje. Je li tako i kad se treba odricati i teško raditi? Tradicijske igre i turistiþke atrakcije: Utrka laÿa na Neretvi. Rapske viteške igre. Moreška u Korþuli.
integracija Lektira. Opisivanje. Pripovijedanje. Izvješüivanje. Rijeþi iz drugih jezika. Glagolski oblici.
korelacija Zemljopis: Posebnosti industrijske djelatnosti primorskog prostora (Sinj).
zanimljivosti Alkarsku povorku þini vojvoda, þeta alkara, i þeta momaka i pratnje. U alkarskoj su þeti alkari natjecatelji sa zapovjednikom (alaj-þaušem); u þeti momaka - alkarski momci, na þelu s harambašom; u pratnji alkara koji ne sudjeluju u natjecanju - barjaktar, njegova dva do šest pratitelja, vojvodin aÿutant (poboþnik), dva momka koji vode Edeka, jedan momak štitonoša, dva momka buzdovandžije, tri bubnjara (talambasaþa), tri trubaþa. Svi alkari jašu na konjima, a momci i ostali dio pratnje idu pješice. Namještaþ alke, njegov pomoünik, trubaþ i pucaþ maþkula sastavni su dio ekipe, ali ne sudjeluju u povorci. Alkari se pojavljuju u starinskoj nošnji koja se sastoji od þohane dolame i hlaþa, svilenoga pasa, izvezene jaþerme i košulje s majitama (filigranskim kopþama). Na glavu se stavlja kalpak (visoka šubara) od kunovine ukrašen bijelom perjanicom (þelenkom) od ždralova ili þapljina perja, o bedrima visi sablja, u ruci koplje, a na nogama crne kožne þizme s mamuzama, pri vrhu optoþene srebrnom srmom.
152
Alkarski su konji opremljeni srebrnim ili zlatnim pusatima, oglaviüem s ploþom i kitama te ukrašenim uzdama. Sedlo je prekriveno abajom od þohe urešene vezivom, gajtanima, kiüankama i srebrnim ukrasima. Momci su odjeveni u sveþanu starinsku narodnu nošnju. Kumparan je crvenim gajtanom optoþen, jaþerma je ukrašena srebrnim tokama; nose modre suknene hlaþe, bijeli krožet (prsluk) i bijelu košulju. Na glavi je zapeškirena crvena kapa urešena kitama. U peškir je zadjevena kitica cvijeüa. Oko pasa je crveni pojas i pripašnjaþa s ukrašenim fišeklijama. U pripašnjaþu su zadjeveni dugi handžar, ili jatagan, i dvije kubure. U ruci je puška kremenjaþa, naslonjena na lijevo rame. Na nogama su lagani opanci, a u njima vezeni terluci. Bubnjari, trubaþi, namještaþ alke i njegov pomoünik odjeveni su u jednostavniju narodnu nošnju. ýlanovi ýasnoga suda nose sveþana crna graÿanska odijela s plavom vrpcom na prsima.
153
HRVATSKA, LJUBAVI MOJA Zlatko Tomiþiü Napomena: Kad bismo udružili sve naslove u ovoj þitanci s predznakom hrvatski, vidjeli bismo da je u njima ispleten pleter hrvatskom kraju, narodu, prošlosti, jeziku i slobodi. No, isto je tako ostalo u toj zbirci pletiva i za sve druge koji üe znati potražiti i pronaüi ljubav ili rijeþi koje vole.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti zamišljanja i stvaranja pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti verbalnog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti fantazijskog mišljenja. Sposobnost percipiranja lirske pjesme. Osposobljavanje za pismeno izražavanje i racionalno stvaralaþko mišljenje. b) obrazovni zadaci Domoljubna pjesma. ýetverostih (katren). Pjesniþka slika. Motiv. Metafora. Ponavljanje. Inverzija. Za one koji žele više: Anafora. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema domovini. Razvijanje estetske komponente uþenikove liþnosti. Razvijanje interesa za þitanje domoljubne poezije. Razvijanje sposobnosti za identifikaciju (s pjesnikovim ja). Razvijanje spoznaje o pripadnosti svom narodu, njegovoj prošlosti, sadašnjosti i kulturi. Poticanje na oslobaÿanje u izražavanju osjeüaja.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije:
a) U dosadašnjem ste školovanju upoznali više domoljubnih pjesama. Navedite obilježja domoljubnih pjesama. Nabrojte sve domoljubne pjesme koje su vam poznate kao i njihove autore. Umjesto toga, može se organizirati mali literarni kviz koji ukljuþuje i pjesme u kojim se isprepliüu domoljubni i pejsažni motivi (npr.: D. Gervais, Moja zemja i dr.). Uþiteljica/uþitelj može navesti naslove pjesama, a
154
uþenici imenuju autora pjesme, dovršavaju zapoþete stihove, odgonetaju o kojem je dijelu domovine rijeþ i tako dalje. (Napomena: Uþenici su u petom razredu upoznali pjesme Horvatska domovina A. Mihanoviüa i Sloboda P. Kanižaja, u šestom Domovina iz srca raste D. Naþinoviüa i Hrvatska domovina P. Kanižaja. Mogu se ukljuþiti i pjesme koje su upoznali prigodom obilježavanja Dana hrvatskog jezika, npr. Hrvatski jezik i Zvonimirova laÿa V. Nazora, Moj dom S. S. Kranjþeviüa, Svijetliš u tmini J. Kaštelana i dr.). b) LITERARNA MOTIVACIJA: ýitanje ili krasnoslov jedne domoljubne pjesme ili kolaža (u dogovoru s unaprijed pripremljenim uþenikom). To može biti Hrvatska Drage Ivaniševiüa, ulomci pjesama Petra Preradoviüa i sliþno. 2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima dodati: Oznaþite mjesto za odmor meÿu rijeþima i naglasnim cjelinama u pjesmi. Otkrijte na þemu se temelji ritam pjesme. Za svaku odrednicu navedite odgovarajuüi primjer. Samostalno odredite: a) vrstu strofe b) vrstu stiha c) vrstu pjesme. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Usporedi stihove Ivana Mažuraniüa i Alekse Šantiüa te zabilježi zakljuþke do kojih si došla/došao: „Djeco moja, hrabri zatoþnici, vas je ova zemlja porodila. Kršovita, ali vami zlatna. Djedi vaši rodiše se tudijer, oci vaši rodiše se tudijer, i vi isti rodiste se tudijer: za vas ljepše u svijetu ne ima." (Iz Smrti Smail-age ýengiüa) „Ostajte ovdje!… Sunce tuÿeg neba Neüe vas grijat ko što ovo grije; Gorki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema igdje brata nije." (Iz pjesme Ostajte ovdje) 2. Potraži i proþitaj Preradoviüevu pjesmu Putnik te nauþi krasnosloviti odabranu strofu/strofe. 3. Uredite KUTIû POEZIJE u svojoj uþionici. Odaberite domoljubne pjesme (ili pojedine strofe) koje vam se najviše sviÿaju. Napišite ih na ukrasne plakate ili papire veliþine A4. Koristite se ukrasnim slovima, raznobojnim flomasterima, ilustracijama, razglednicama i sl., pa uredite razredni pano/flanelograf. Za tematski naslov uzmite odabrani stih/stihove. Možete dodati i aforizme o domovini.
155
4. aktualizacija: Napuštanje zemlje, odlazak u svijet. Koji su razlozi navodili ljude na odlazak ranije, a koji ih navode danas? Prisjetiti se moliških i gradišüanskih Hrvata, rasutosti Hrvata po svim kontinentima, pjesnika koji su živjeli i djelovali u izgnanstvu i þežnji za domovinom i sl.
integracija Pisanje zareza uz vokativ (Hrvatska, ljubavi moja; djevojko moja; gujo pod kamenom; zvijezdo na nebu.). Zamjenice - posvojne: moja, tvoj; neodreÿene: svaki, svakoj; osobne: te; odnosna: tko. Izražavanje - perifraze.
korelacija Povijest - Preporodno doba - htijenja i rezultati. Sat razrednika - Obilježavanje Dana neovisnosti.
zanimljivosti Vjekoslav Klaiü: Jedna kap krvi prolivene za domovinu vrijedi više nego þitavo more ili najgušüa kiša rodoljubnih govora, od kojih još nikada nikoga glava zaboljela nije. Ivan Mažuraniü: U ovoj zemlji, ako je prodamo, neüe kosti naše mirno poþivati. Blok: Neüe domovina napustiti þovjeka, nego þovjek domovinu. Domovina je nalik na svoga sina - þovjeka.
156
VAS JE OVA ZEMLJA PORODILA Ulomak iz III. pjevanja, ýeta
Ivan Mažuraniü Napomena: Poetsko viÿenje povijesnog dogaÿaja koji se zbio 1840. Mažuraniü slika u pet pjevanja: Agovanje, Noünik, ýeta, Haraþ, Kob. Nakon straviþnih prizora koji se odvijaju u Haraþu, gdje pisac prikazuje nasilništvo i lakoumnost Smail-age i njegovih podanika, u ýeti se budi nada da želja za promjenom neüe ostati samo pusta želja. Uþenicima valja osvijestiti spoznaju da povijesni dogaÿaj u umjetniþkom djelu može doživjeti preinake jer se umjetnik ne vodi znanstvenim, nego umjetniþkim kriterijima. Naglasci u tekstu mame i pozivaju na govorenje ovog lijepog ulomka.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadnoeuropske - kršüanske civilizacije. Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje knjigom. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Ep. Pjevanje. Deseterac. Osmerac. Metafora. Kontrast. Personifikacija. Epitet. Aforizam. Arhaizam. Turcizam. Portret lika. Etiþka, psihološka, sociološka i povijesna karakterizacija lika. Za one koji žele više: Epifora -stilska figura u kojoj se ponavljaju rijeþi na kraju stihova. Djedi vaši rodiše se tudijer, Oci vaši rodiše se tudijer, I vi isti rod iste se tudijer. Anadiploza -iduüi stih poþinje rijeþima kojima je prethodni završio: Dok je doba, djeco, kajite se; Kajite se, dok nije pozvana
157
c) odgojni zadaci Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajki domovine. Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene" uma, duha. Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku. Altruizam - nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih. Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa. Slobodu domovine treba braniti i za nju položiti i najveüe žrtve. Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Epski spjev Smrt Smail-age ýengiüa slavi pobjedu domaüih junaka nad stoljetnom turskom silom. Što znate o borbi protiv Turaka u našim krajevima? b) JEZIýNA MOTIVACIJA: Nabrojte neke rijeþi i izraze za koje pouzdano znate da ne pripadaju hrvatskom jeziku. Što danas najviše pridonosi preuzimanju rijeþi iz drugih jezika. Što je ranije, u povijesti, bio glavni razlog ulaska tuÿica u naš jezik? Iz kojih smo jezika preuzeli najviše takvih rijeþi? Kako se zovu rijeþi preuzete samo iz turskog jezika, a kako sve rijeþi preuzete od istoþnjaþkih naroda, iz zemalja Bliskog istoka? 2. interpretacija u užem smislu: S kojim se likovima susreüemo u ulomku III. pjevanja ýete? Koji lik dominira? Napravite etiþku, sociološku, psihološku i povijesnu karakterizaciju sveüenika služeüi se stihovima i ispisujuüi navode iz ulomka. Kako þeta prihvaüa pastirove rijeþi? Pronaÿite stihove u kojima se izriþe njihov preobražaj od hrabrih vitezova spremnih na osvetu (gorski lavovi) do, blagom rijeþju starca, umirenih ljudi (jaganjci tihi). Pronaÿite u stihovima stilsko izražajna sredstva: figure ponavljanja (anaforu, anadiplozu), metafore, personifikacije, epitete, usporedbe. Odredite vrstu stiha. Izražajno þitajte vodeüi raþuna o govornim vrednotama, posebice o stanci, o naglašavanju rijeþi i o reþeniþnoj intonaciji. Odredite kompoziciju fabule ovoga ulomka. 3. izražavanje i stvaranje: a) Izražajno þitajte ovaj ulomak vodeüi raþuna o naglascima. (Napomena: „U ovom odlomku naglasci donekle odstupaju od onih koje uþenici mogu naüi u današnjim rjeþnicima hrvatskoga jezika. To je zato što potrebe stiha (osmerac, deseterac) traže striktan broj slogova, pa onda i dvosložni izgovor refleksa jata (ije). Ostala odstupanja (npr. kajite se mjesto kaj te se) nastala su iz istoga razloga." Primjedba Nives Opaþiü) b) Proþitajte cijeli epski spjev Smrt Smail-age ýengiüa. c) Pronaÿite u knjižnici podatke o ostalim književnicima, þlanovima obitelji Mažuraniü: Ivani Brliü-Mažuraniü, Franu Mažuraniüu, Matiji Mažuraniüu i Antunu Mažuraniüu.
158
d) Saznajte što više podataka o višestoljetnoj borbi našeg naroda protiv turskih osvajaþa. 4. aktualizacija: a) Napiši asocijacije uz rijeþi mir i vjera (osim svih vrsta rijeþi, možeš pisati i potpune reþenice, te mudre misli i izreke). b) Opüa deklaracija o ljudskim pravima ýlanak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. ýlanak 17. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.
integracija Portret. Opis vanjskog prostora. Upotreba aforizama u svakodnevnog govoru. Gradacija. Govorenje epskog teksta. Naglasci. Prepriþavanje. Dramatizacija.
korelacija Vjeronauk: Biblijski motiv. Uloga duhovnog pastira. Povijest: Borba protiv Turaka u našim krajevima. Sat razrednika: Živjeti etiþno. Njegovanje ljubavi prema domovini.
zanimljivosti Ivanov brat Antun Mažuraniü, jezikoslovac i pjesnik, blisko je suraÿivao s Ljudevitom Gajem (Temelji ilirskog i latinskog jezika, Slovnica hrvatska). Ivanov neüak, Fran Mažuraniü autor je crtica Lišüe, Novo Lišüe, Od zore do mraka i dr. Ivana Brliü-Mažuraniü u svojoj autobiografiji napisala je o djedu Ivanu Mažuraniüu: „Svaka njegova rijeþ, svaka rasprava (u rasprave se rado upuštao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bila je uzvišena umom, a još uzvišenija u onoj þistoüi i strogosti etiþkih nazora kojom kano da je taj silni starac prožimao svu okolinu svoju, sav dom svoj, sve koljeno svoje."
159
SKITNJE Matko Peiü Napomena: Antun Gustav Matoš zabilježio je: „Putopis je od ponajljepših i najmodernijih oblika, mada bijaše moderan veü kod klasika. To je literarna forma, pristupaþna svakom duhu…." I profesor Ante Franiü dodaje: „Odvajkada je þovjek živio kao putnik, kao nomad… Hodao je iz dokolice', iz þista mira', da napase' oþi i dušu, iz znatiželje. Ne samo po prisilama vlastita tijela nego, možda još više, po nalozima svoga duha. Taj njegov nagon (!) za putovanjem i otkrivanjem nepoznatoga, ustrajno i neprestano do dana današnjega i buduüega, stvorio je gotovo jednovremeno u njemu ,nagonsku potrebu da drugima priopüi, ne samo ono što je otkrio, nego i svoje dojmove i doživljaje o otkrivenome". O istinitosti tih rijeþi neka posvjedoþi i ovaj Peiüev tekst.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti promatranja. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja pojava po sliþnosti. Razvijanje sposobnosti verbalnog izražavanja pjesniþkog teksta. Razvijanje sposobnosti priþanja. b) obrazovni zadaci Obilježja putopisa. Opisi. Tema i motivi. Epitet. Usporedba. Personifikacija. c) odgojni zadaci Njegovanje i razvijanje ljubavi prema zaviþajnim krajolicima. ýovjek je sastavni dio prirode i dužan je þuvati njezine ljepote i vrijednosti. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Krajolik kao izvorište ljepote i nadahnuüa. Ljepota življenja u miru dragoga domaüeg krajolika.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prisjetite se najljepšeg krajolika kojim ste putovali i obavijestite nas o svom doživljaju u nekoliko reþenica. b) Promatranje reprodukcija naših i stranih pejsažista.
160
2. meditacijski pristup tekstu: U meditacijskom poniranju u slojeve i dubinu ovoga putopisa usredotoþiti se na rad po skupinama koje þine petero uþenika i od kojih svatko ima i svoju specifiþnu ulogu: 1. izbornik- koji üe odabrati onaj dio putopisa koji njegova skupina smatra najljepšim, najslikovitijim, najsnažnijim i sl. 2. koordinator - koji vodi raþuna o zadanim vremenskim granicama rada, o podjednakom angažmanu svih þlanova skupine u radu 3. ilustrator - koji üe tekstualni zapis pretoþiti u likovni izraz 4. zapisniþar- koji üe zapisati sva pitanja i odgovore koji su uþenici dobili radeüi na odabranome dijelu teksta iz þitanke, 5. izvjestitelj - koji üe izvijestiti cijeli razred i uþitelja o rezultatima rada svoje skupine). Uþenicima se mogu ponuditi i zadaci sljedeüeg sadržaja: a) izdvojiti dionice putopisa koje registriraju osjeüaj pripovjedaþeva zadovoljstva koji je izazvan ljepotom ovoga hrvatskoga kraja (na svim primjerima ulomka) b) zapažanje i izdvajanje najprivlaþnijih i najneobiþnijih slika Podravine (i njezinih motiva), koje opisuje i o kojima pripovijeda M. Peiü; i njihova rašþlamba c) uoþavanje, prepoznavanje i tumaþenje pripovjedaþevih povijesnih, likovnih, književnih, geografskih i kulinarskih asocijacija koje veže uz motive Podravine d) odreÿivanje teme teksta i obilježja putopisa kao vrste književne proze. 3. aktualizacija: Najistaknutiji predstavnici naivnoga slikarstva koji i danas žive i stvaraju svoja likovna djela u Podravini. 4. izražavanje i stvaranje: a) Možete li napisati reþenicu, dvije slijedeüi pišþev stil? b) Navedi redoslijed slika ovoga putopisa pomoüu kratkih natuknica. c) Zapiši najmanje tri pitanja koja bi željela/želio postaviti autoru ovoga putopisca. d) Ako želiš proþitati još koji putopis, potraži Putositnice Antuna Nemþiüa Gostovinskog ili Pogled u Bosnu Matije Mažuraniüa.
integracija Jeziþno izražavanje-opisivanje.
korelacija Povijest/zemljopis - Podravina. Likovna kultura - pejsaž kao motiv. Biologija - biljni i životinjski svijet.
161
zanimljivosti Križevci su grad stariji od 750 godina. Prvi se put spominju u jednoj ispravi kralja Bele III. iz 1193. godine. Povlasticu slobodnog kraljevskog grada dodjeljuje Gornjem gradu Križevcu slavonski ban Stjepan 24. travnja 1252. godine, a ovu povlasticu potvrÿuje godinu dana poslije i kralj Bela IV.
162
NA BADNJAK Ksaver Šandor Gjalski Napomena: Prosinac je mjesec radosnog išþekivanja, pun simbola blagdanskog ozraþja koji upuüuju na vjersku, kulturnu (civilizacijsku) pripadnost. Ovim üemo tekstom osvijetliti i pojmove siromaštva i bogatstva (ni jedno ni drugo nije konaþno i vjeþno), davanja i primanja (lakše je davati, nego primati; radost se umnožava, a bol umanjuje kad se dijeli), obnovit üemo sjeüanje na razne obiþaje vezane uz Božiü i Badnji dan te istaknuti potrebu njihova þuvanja i ljepotu obiteljskog
zajedništva.
Tekst
se
ujedno,
na
osobit
naþin,
naslanja
na
Taritaševu Božiünicu (Dveri rijeþi 5) i Truhelkinu Božiünu priþu (Dveri rijeþi 6).
METODIýKI SUSTAV a) meditacijsko-stvaralaþki b) interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti reagiranja na poziv književnog teksta. Samostalno interpretiranje traženih elemenata. Razvijanje sposobnosti izražavanja dojmova. Razvijanje literarnih i likovnih asocijacija. Uoþavanje dijalektizama, latinizama i rijeþi razgovornog govora u okružju standardnoga jezika. Razvijanje sposobnosti kritiþkog promatranja, dokazivanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti fantazijskoga mišljenja: zamišljanje vizualnih, auditivnih, taktilnih, olfaktivnih i gustativnih elemenata. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Opis vanjskoga prostora. Karakterizacija likova. Zaustavljanje radnje. Dijalektizam. Rijeþi razgovornoga govora u okružju standardnoga jezika. Latinizam. Pripovjedne tehnike: opis, pripovijedanje, dijalog. c) odgojni zadaci Za svetkovinu Božiüa pripremamo se prolazeüi put poniznosti, vjere, ljubavi i dobrote. Neka naše ponašanje bude u suglasju s porukama simbola u vrijeme Došašüa. Upoznajmo i þuvajmo božiüne obiþaje. Njegujmo obiteljsko zajedništvo. Siromaštvo i bogatstvo duhovne su i materijalne kategorije: svatko može istovremeno biti i bogat i siromašan. Budimo tolerantni prema drugima.
163
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prosinac je mjesec posveüen išþekivanju i slavljenju Isusova roÿenja. Nabrojte neke poznate obiþaje koji obilježavaju to vrijeme. Koji su obiþaji vezani samo za Badnji dan? b) Slušanje božiünih pjesama i pisanje asociograna uz Badnji dan. 2. a) meditacijski pristup tekstu: Stvaranje duševno-tjelesne priprave s ciljem postizanja povoljnog ozraþja za kasniji susret s tekstom; najava teksta; prvi meditacijski susret s tekstom ostvaren þitanjem u sebi; meditacijsko poniranje u slojeve teksta i stvaralaþko istraživanje. U usmjerenom þitanju uþenici istražuju kojim se pripovjednim tehnikama pisac služi, uoþavaju funkcije opisa vanjskoga prostora i lika, otkrivaju Batoriüeve, etiþke, sociološke i psihološke osobine, prouþavaju jezik i stil i dr.; meÿusobna komunikacija (objavljivanje, tumaþenje i moguüa korekcija zakljuþaka do kojih se došlo u istraživanju); sinteza i aktualizacija. 2. b) interpretacija u užem smislu - prema pitanjima u þitanci 3. izražavanje i stvaranje: a) Na komadiüu papira dovrši reþenice: Božiü je… Bogatstvo je kad…; Siromaštvo je kad… (Odgovore izložiti na razrednom panou.) b) Vjenþiü prijateljstva: Iako je ovaj zadatak primjereniji uþenicima niže dobi, možete ga, ako oni to žele, realizirati i u ovom razredu. Neka svaki uþenik izreže malo crveno kartonsko srce na koje üe s jedne strane zalijepiti svoju fotografiju (ili nacrtati neki „svoj simbol"), a s druge strane ispisati najljepšu božiünu þestitku, želju i sliþno. Srca treba objesiti o vjenþiü/obruþ na stropu u uþionici. Zadatak možete preinaþiti i tako da uþenici iz pojedinih djela (npr.: A. de Saint-Exupÿry: Mali kraljeviü i dr.) kroz usta pojedinih likova izgovaraju/ispisuju aforistiþne misli o ljubavi, prijateljstvu i sliþno. 4. aktualizacija: Kako slavimo blagdane? Komercijalizacija Božiüa, razvijanje potrošaþkog mentaliteta (skromni i jednostavni darovi ili potrošaþka megalomanija). Upravljamo li se u životu prema krilatici: Koliko imaš, toliko vrijediš? Može li siromašan istovremeno biti i bogat (svoj je, pun ponosa, ne pada pod utjecaj)? Što smo odnijeli u Caritas, kad smo uþinili dobro djelo, priskoþili kome u pomoü? Pisanje božiüne i novogodišnje þestitke.
164
integracija Kajkavsko narjeþje. Rijeþi iz drugih jezika. Opisivanje.
korelacija Glazbena kultura - Božiüne pjesme. Sat razrednika - Božiü u mom domu. Božiüni obiþaji u mom kraju.
zanimljivosti Došašüe zapoþinje þetvrtu nedjelju prije Božiüa, to je ona koja je najbliža blagdanu Svetog Andrije (30. studenoga). Dakle, Došašüe traje þetiri tjedna. Prosinac je mjesec posveüen išþekivanju i slavljenju Isusova roÿenja. To vrijeme obilježavaju razni obiþaji, koji nemaju izravne veze s roÿenjem Isusa, nego su naslijeÿeni iz pretkršüanskih vremena: sijanje žita u male posudice na stolu ili prozoru, paljenje svijeüa na adventskom vijencu, stavljanje borove granþice ili vjenþiüa na vrata, darivanje na dan Svetog Nikole i Božiü, ukrašavanje bora na Badnju veþer, unošenje badnjaka, pripremanje tradicionalnih jela i tako dalje. Stari je obiþaj da se za Svetog Nikolu pred djecom pojavljuju dvije osobe - jedna odjevena u biskupa (ima plašt, biskupsku kapu, biskupski štap), a druga odjevena u vraga, krampusa (nosi crnu odjeüu, ima crno lice, lanac oko tijela, na glavi su mu rogovi). Likovi simboliþno predstavljaju suprotnosti u životu i þovjeku. Antun Gustav Matoš umro je s knjigom Ksavera Šandora Gjalskog Pod starim krovovima koja je pronaÿena pod jastukom njegova bolniþkog kreveta. Litnjak je kruh koji se u nekim hrvatskim krajevima (Slavonija, Žumberak, Hrvatska Kostajnica) pravi poþetkom prosinca i drži na stolu do Božiüa. Nakon toga sprema se i þuva punu godinu dana - sve do iduüeg Božiüa. Okruglog je oblika i ukrašen simboliþnim crtežima: sunce (simbol ljeta), baþva za vino i grozd (jesen), prase i zvijezda repatica (zima) i piliüi u gnijezdu (proljeüe).
165
PRAVDA Vladan Desnica Napomena: Osmaši imaju veü priliþno bogato iskustvo praüenja TV serija i filmova s temom suÿenja i pravnih zavrzlama. Scenaristi i redatelji þesto takvim temama pristupaju senzacionalistiþki pa je upitno koliko su uþenici svjesni osjetljivosti zadatka „dijeljenja" pravde. Kako smo svakodnevno svjedoci banalnog, þak i brutalnog relativiziranja i krojenja pravde diljem svijeta, cilj je ovom nastavnom jedinicom potaknuti u uþenika svijest da je jeziþac na vagi pravde iznimno osjetljiv te da je stoga svaki pojedinac pozvan izgraÿivati i njegovati pravdoljubivost i osjetljivost za ljudska prava u svim njihovim aspektima, npr.: prava djece, prava manjina itd. Pritom ne smijemo smetnuti s uma da su prava i dužnosti nedjeljiva cjelina: boreüi se i ostvarujuüi vlastita prava, dužnost nam je ne kršiti prava drugih. Ova je nastavna jedinica, kao i veüina uporabljenih nastavnih metoda, nastala na temelju pohaÿanja radionica pod nazivom „
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih prosudbi. Razvijanje sposobnosti asociranja i predviÿanja na temelju pitanja otvorenoga kraja. Razvijanje sposobnosti stvaranja, iznošenja i argumentirane obrane vlastitih stajališta. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja, spoznavanja i vrednovanja umjetniþkog djela. Pokretanje uþeniþkih asocijacija i misli stvaranjem doživljajnog konteksta u kojem üe se sat odvijati. Analiza ljudskih slabosti i poroka. b) obrazovni zadaci i ciljevi Etiþko-psihološka karakterizacija likova. Novela. Ironija. c) odgojni zadaci Kritiþko promatranje društva u kojem živimo. Odgoj za pravdoljubivost, protiv ravnodušnosti.
166
Razvijanje senzibiliteta za pravednost i pravedno prosuÿivanje. Razvijanje osjeüaja odgovornosti za vlastite postupke. ýitati se može na mnogo naþina, i zato þovjek treba imati mnogo pameti da bi mogao dobro þitati. (Gustave Flaubert)
ARTIKULACIJA SATA UVODNE NAPOMENE Tjedan dana prije izvedbe ove nastavne jedinice može se uþenicima zadati da prate novine i þasopise, te izrezuju þlanke vezane za sudske procese u Hrvatskoj i inozemstvu (npr. þlanci o Haaškom sudu, o Centru Simon Wiesenthal, o procesima þiji su protagonisti estradne zvijezde, politiþari, sportaši...), þlanke vezane za bilo koji oblik kršenja ljudskih prava ili o nasilju u školama i sl. Zainteresiraniji uþenici mogu proþitati odabrane þlanke Konvencije o pravima djeteta predstavljene u brošurama udruženja Djeca prva (npr. Moja prava i Bez straha u školu). Takoÿer je dobro uþenike prethodno podijeliti u þetiri skupine. 1. Podjela uþenika u skupine a) Skupine uþenika mogu se formirati na temelju sluþajnog odabira u „igri izvlaþenja" i takav üe naþin biti uþenicima zanimljiviji. Sliku personificirane Pravde možete umnožiti u þetiri primjerka (za þetiri skupine) na papire formata A4 u þetiri razliþite boje. Preslike zatim treba izrezati na nekoliko nejednakih (nepravilnih) dijelova (onoliko koliko je uþenika u skupini), pomiješati sve dijelove u svim bojama i ponuditi ih uþenicima na izvlaþenje. ýlanovi jedne skupine bit üe oni uþenici koji od svojih dijelova sastave sliku Pravde u istoj boji. (Možete, dakako, uþenicima ponuditi i preslike þetiriju razliþitih slika, novinskih þlanaka i sl. koji su na bilo koji naþin bliski temi pravde.) b) Ako je razred suviše neujednaþen i bojite se da bi sluþajnim odabirom neka skupina mogla biti „prejaka" ili „preslaba" u odnosu na ostale skupine, možete sami na nekom od prethodnih sati odrediti skupine uþenika na temelju njihovih ocjena, tako da u svakoj skupini imate uþenike s ocjenama od odliþnih do (ne)dovoljnih. Iako üe ovakva podjela kod uþenika biti manje popularna, ona ima svoje pedagoško opravdanje jer je cilj suradniþkoga uþenja da uþenici u svojoj skupini meÿusobno suraÿuju te da slabiji, nesigurniji i šutljiviji uþe i dobiju pomoü od uspješnijih uþenika. Nakon rasprave o nekoj temi, takvi üe uþenici lakše pred cijelim razredom iznijeti stajališta svoje skupine jer znaju da njihova skupina „stoji iza njih".
2. Nastavne metode a) Dvostruki dnevnik najþešüe se organizira prema antonimskom pojmovnom paru (ovdje: pravda/nepravda) na lijevu i desnu „polovicu" dnevnika (tj. stranice papira). Uþenici ispod zadanih pojmova upisuju svoje asocijacije, razmišljanja, stajališta, iskustva. Idealan je za rad u paru.
167
b) Metoda voÿenog þitanja (tj. þitanja s predviÿanjem) organizira se tako da prvo þitanje novoga teksta pred uþenicima ne teþe u cijelosti, nego se tekst prekida na nekoliko mjesta (ne valja pretjerivati, dovoljne su dvije do tri takve stanke) kako bi se uþenici potaknuli na predviÿanje što bi se moglo dalje dogoditi. Dakako, s uþenicima treba razgovarati o dojmovima i mišljenjima o onome dijelu teksta koji su þuli, a potom ih potaknuti da razmisle što bi se dalje moglo dogoditi. Pritom do izražaja dolaze tzv. pitanja otvorenoga kraja kod kojih je razliþitost odgovora, osim što je prihvatljiva, i poželjna. Takvim se pitanjima ne traži toþnost odgovora (dapaþe, toþan odgovor „izdaje" onoga tko je, suprotno dogovoru, potajice zavirio u nastavak priþe), nego razmišljanje kakve mogu biti posljedice poznatih nam postupaka, unutarnjih previranja ili stajališta pojedinih likova djela. Ovakva su pitanja uvijek visoko motivirajuüa jer, u pravilu, nema netoþnih odgovora i uþenici se ne moraju bojati neuspjeha. Tekst novele Pravda treba podijeliti na tri nejednaka dijela. Najbolje je to uþiniti na onim mjestima koja su neizvjesna i, prema tome, najzanimljivija za uþeniþko predviÿanje daljih dogaÿaja. Prva stanka dolazi nakon reþenice: „Da, dobro je što nisam intervenirao.", a druga prije zadnjeg ulomka koji poþinje reþenicom: „U dnu drvoreda...". c) Odgovor na pitanje što je þinkvina, kako izgleda i kako se do nje dolazi naüi üete u prilogu pod nazivom ýinkvina - što je to?
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Nakon ulaska u razred i pozdravljanja, uþenike možemo zapitati koliko þesto i u kojim situacijama þuju ili rabe izraze: „To nije fer!", „Nije pošteno!", „ýista nepravda!" i sliþno. Potom ih obavijestimo da üe se u þetirima skupinama baviti temom pravde i nepravde u suvremenom društvu. 2. stvaranje problemske situacije pomoüu zadataka za skupni rad: Iako unutar problemsko-stvaralaþkog metodiþkog sustava, u klasiþnoj podjeli na etape, stvaranje problemske situacije slijedi nakon susreta s književnim djelom, smatram da se pomoüu sljedeüih þetiriju motivacija (za svaku skupinu uþenika) veü u ovom trenutku stvara vrlo slojevita problemska situacija koja treba uþenike pripremiti za nadolazeüi tekst. Dakle, svaka od þetiriju skupina uþenika dobiva svoj zaseban motivacijsko-problemski zadatak: 1. razgovarati i u dvostruki dnevnik pribilježiti primjere pravednih i nepravednih situacija iz svakodnevnog života 2. razgovarati o ratu u Iraku i navesti uþenike na zakljuþak kako je teško jednoznaþno „presuditi" tko je mirotvorac, a tko agresor 3. prokomentirati plakate pod nazivom Zlostavljanje djece - šutnja je sudioništvo i UNICEF-ove plakate, razgovarati o vrstama zlostavljanja i o našoj odgovornosti zbog nezainteresiranosti, šutnje ili neugodnosti u takvim situacijama
168
4. promotriti sliku personificirane Pravde, prouþiti i prenijeti cijelom razredu sadržaj natuknice „pravda" iz Rjeþnika tema i simbola u umjetnosti Jamesa Halla. (Dok þetvrta skupina izlaže pred razredom znaþenja i simbole personificirane Pravde, pomoüu grafoskopa prikazujemo cijelom razredu sliku Pravde.) U svakoj su skupini uþenici najprije u parovima raspravljali o zadanoj temi, potom su na razini cijele skupine iznijeli opažanja i zakljuþke, „zapisniþar" je pribilježio najbitnije na dobiveni papir, a„glasnogovornik" skupine upoznao je ostatak razreda s temom i zakljuþcima do kojih su došli. Nije, dakako, nužno da svi u skupini jednako razmišljaju i doÿu do istih zakljuþaka, ali je bitno istaknuti sva razliþita mišljenja. Glasnogovornika su tijekom izlaganja nadopunjavali þlanovi njegove skupine, a svoja su mišljenja o „njihovoj" temi iznosili i þlanovi ostalih skupina.
ZADACI ZA SKUPNI RAD 1. SKUPINA Zadatak je vaše skupine tzv. metodom dvostrukog dnevnika pribilježiti u natuknicama primjere pravednog ili nepravednog postupka kojemu ste bili izloženi ili ste mu bili svjedokom: u obitelji (npr. kazne), u školi (npr. ocjene), na ulici (npr. tuþnjava ili vrijeÿanje), u medijima (npr. osuda javnih osoba zbog nošenja krzna, vrijeÿanja javnog morala), u politici (npr. stranaþka prepucavanja treba li hrvatske þasnike poslati u Haag na suÿenje za ratne zloþine) itd. Najprije razgovarajte u parovima, a potom u cijeloj skupini. Odaberite zapisniþara koji üe u natuknicama pribilježiti tijek vaše rasprave. DVOSTRUKI DNEVNIK PRAVDA
NEPRAVDA
2. SKUPINA Zadatak je vaše skupine razgovarati o ratu u Iraku. Najprije razgovarajte u parovima, a potom u cijeloj skupini. Promotrite sljedeüe parove po suprotnosti: pravda/ nepravda žrtva/ nasilnik pobjednik/gubitnik mirotvorac /terorist. Možemo li nedvojbeno (bez sumnje) pridružiti lijevu ili desnu stranu parova SAD-u ili Iraku, Saddamu Huseinu ili Georgeu W. Bushu? Zašto? Obrazložite odgovor(e). Tko su žrtve rata? Hoüe li ovaj rat imati pravog pobjednika? Je li G. W. Bush mirotvorac? Je li strah od terorizma pravi i dovoljan razlog za pokretanje rata? Je li rat uopüe naþin za postizanje mira? Odaberite zapisniþara i u natuknicama pribilježite tijek rasprave.
169
3. SKUPINA Zadatak je vaše skupine razgovarati o smislu i znaþenju plakata „Zlostavljanje djece šutnja je sudioništvo", o plavim UNICEF-ovim plakatima (npr. Zadnji u vrsti, prvi u modricama; Rane od ogovaranja sporo za rastaju i dr.), o bullyingu (vršnjaþkom nasilju) u školi, o donesenim þlancima iz novina i sl. Najprije razgovarajte u parovima, a potom u cijeloj skupini. Na što se odnose plakati? Koje vrste zlostavljanja postoje? Tko može biti žrtva zlostavljanja? Tko su najþešüe žrtve zlostavljanja? Na koji naþin ti plakati proširuju „krivicu" za zlostavljanje na sve nas? Jesmo li, kao pasivni promatraþi, krivi za tuÿa nedjela? Koliko? Zašto? Obrazložite! Odaberite zapisniþara koji üe u natuknicama pribilježiti o þemu ste razgovarali. Pribilježite razliþita ili suprotna mišljenja.
4. SKUPINA Zadatak je vaše skupine pažljivo promotriti sliku personificirane Pravde, pronaüi u Rjeþniku tema i simbola u umjetnosti Jamesa Halla natuknicu o pravdi te je proþitati i usporediti sa slikom. Koje su, po mišljenju starih Grka, bile þetiri glavne ljudske vrline (kreposti)? Gdje se þesto nalazio, a i danas se nalazi, lik personificirane Pravde? Jeste li þuli za zgradu u Zagrebu koja se naziva Palaþa pravde? Što mislite, kakva je to zgrada? Koja su tri najvažnija obilježja lika Pravde (pogledajte sliku) i što svaki od njih simbolizira? Što se u životu može, a što se ne može izvagati? Odaberite zapisniþara koji üe u kratkim natuknicama pribilježiti o þemu ste razgovarali.
b) interpretacija u užem smislu: Susret s tekstom, uoþavanje i analiziranje novih problemskih situacija koje proizlaze iz teksta. a) Nakon ovakve pripremne rasprave o mnogim aspektima pravde ili nepravde koja nas okružuje, uþenici su zaista pripremljeni za dublju recepciju književnoga teksta. Uþitelj/ica þita tekst, a uþenici ga prate slušajuüi (obvezno je zatvoriti þitanke). Tekst se može analizirati metodom voÿenog þitanja s dvjema stankama koje otvaraju prostor za analizu netom proþitanog i slobodno predviÿanje onoga što bi moglo uslijediti. Treba proþitati prvi dio novele - do prve stanke (nakon reþenice: Da, dobro je što nisam intervenirao...). Slijede pitanja pomoüu kojih teþe heuristiþki razgovor tijekom prve stanke. Pitanja za analizu proþitanog: Pobuÿuje li opisani dogaÿaj na razmišljanje, osudu ili sažaljenje? Zašto? Kakav je dogaÿaj zapravo opisan? U kojem licu teþe pripovijedanje? Što mislite, što je moglo izazvati muškarca da tuþe ženu? Može li postojati opravdan razlog za fiziþki obraþun? Zašto se pripovjedaþ ne upliüe u tuþnjavu? Zašto se stalno dvoumi? Kakav treba biti dobar sudac?
170
Pitanja za predviÿanje: Što bi se moglo dogoditi u nastavku novele? Mislite li da üe se pripovjedaþ ipak uplesti u tuþnjavu? Može li se uplesti tko drugi, novi lik? Što bi mogao poduzeti promatrajuüi opisanu situaciju? Je li žena mogla ili trebala poduzeti nešto u svoju obranu? Nakon ovog razgovora zapisujemo na ploþu likove i zajedno odreÿujemo nazive njihovih osobina u prvoj situaciji. (Vidjeti plan ploþe na CD-u!) b) Potom treba þitati drugi dio novele gotovo do kraja. Išþekivanje je veliko jer uþenike zanima koliko üe se obistiniti njihova predviÿanja. Druga stanka slijedi prije završnog ulomka. Pitanja za analizu proþitanog: Koji se novi likovi pojavljuju? Kako oni postupaju? Što biste vi uþinili na njihovu mjestu? Kako se mijenjaju uloge napadaþa i žrtve? Citirajte autorove misli o životu i ljudskim postupcima. Pitanja za predviÿanje: Kakav rasplet oþekujete? Kako bi pravda mogla i kako bi trebala biti zadovoljena? Potom zapisujemo na ploþu drugu i treüu situaciju (s mladiüem i vremešnim þovjekom). Uþenici i vizualno uoþavaju izmjenu uloga napadaþa i žrtve. c) ýita se zadnji ulomak. Uþenici usporeÿuju svoja oþekivanja sa završetkom novele. Neki su tako i predvidjeli, neki su razoþarani jer nema „pravog" rješenja. Razgovaramo o „iznevjerenom" þitateljskom oþekivanju i o tome je li piscu bio cilj ponuditi jednoznaþno „rješenje" cijele zavrzlame ili mu je bio cilj potaknuti þitatelja na razmišljanje o relativnosti pravde. Pitanja za analizu proþitanog: Tko je novi lik? Što on simbolizira? (Službenu pravdu - pravnu državu.) Što se dogodilo? Što mislite o posljednjoj reþenici: je li pravdi zaista udovoljeno ili je pripovjedaþ ironiþan? Što je ironija? Je li piscu bilo važno ponuditi þitatelju konkretno rješenje problema - zadovoljenje pravde ili nas je htio potaknuti na razmišljanje? Je li u noveli težište na fabuli (pripovijedanju)? (Nije.) U þemu je bit novele? (U psihološkom i moralnom poniranju u odreÿeni problem.) Na ploþu se zapisuje þetvrta situacija s policajcem. Ispisuju se i pojmovi: novela - pripovjedni tekst u kojemu pisac sažeto prikazuje jednu, i to glavnu radnju, odnosno isjeþak (epizodu) iz života, u kojem oblikuje jedan ili dva lika, pri þemu se koristi kratkim opisima, sažetim pripovijedanjem i zbijenim (dramskim) dijalogom. U noveli je težište na emocionalnom i psihološkom prikazu likova. ironija - podrugljivo ismijavanje slabosti i mana pojedinca ili društva moralno-psihološka karakterizacija likova
171
3. sinteza: Samostalno sažimanje dojmova u poetskom obliku - þinkvina. Pomoüu grafoskopa prikazujemo uþenicima na prozirnici što je þinkvina, þemu služi, kako se sastavlja i kako izgleda jedan primjer þinkvine. Uþenici dobivaju zadatak da samostalno, u paru ili u skupini napišu jednu ili nekoliko þinkvina na temu pravde ili nepravde. S obzirom na to da je tema bila sagledana iz nekoliko razliþitih kutova, taj im zadatak neüe predstavljati problem. Potom þitaju þinkvine pred razredom. 4. domaüa zadaüa: Svaka skupina uþenika dobiva jedan zajedniþki zadatak: 1. Pogledajte jedanaestominutni film Pravda što gaje redatelj Ante Babaja snimio prema noveli Vladana Desnice. Usporedite film i novelu te uoþite meÿusobne razlike. Što je Babaja naglasio u svome filmu? Prikažite film u razredu i prenesite drugim uþenicima zakljuþke do kojih ste došli. 2. Prikupite sve pisane materijale svih grupa, sliku Pravde, þinkvine, dodajte novinske þlanke s tematikom pravde ili nepravde, sami nešto nacrtajte te od svega toga naþinite plakat. 3. Za sat razrednog odjela pripremite i dramatizirajte scene iz sudnice s temom pravde i nepravde u svakodnevnom životu. Odaberite suca, tužitelja, dva odvjetnika i sudionike spora (npr. muškarca i ženu). Možete se unaprijed dogovoriti tko je od njih dvoje krivac, a tko žrtva. Odreÿeni uþenici neka budu svjedoci, promatraþi, pomagaþi, a svi ostali porota. Hoüe li sudac na kraju moüi izreüi pravednu presudu? 4. Sastavite anketna pitanja i provedite anketu meÿu uþenicima svoje škole. Koliko su informirani o vrstama i žrtvama zlostavljanja, što misle o ratu izmeÿu SAD-a i Iraka, je li sustav ocjenjivanja u školi pravedan ili nepravedan (koliko i za koga) itd.?
NEKE IDEJE ZA VODITELJE IZVANNASTAVNIH DRUŽINA: 1.Ako želite s uþenicima produbiti razumijevanje novele kao književnog žanra (polazeüi od novele Pravda i relativnosti pravde kao moralne kategorije), možete ih upitati jesu li þuli za pojam rašomon. Prema Rjeþniku stranih rijeþi Bratoljuba Klaiüa izraz rašomon nastao je prema filmu Rashomon japanskoga redatelja Akire Kurosawe, koji je pak film snimio prema noveli U šumi japanskoga pisca Akutagawe Rjunosukea. Rašomon je izraz za relativnost i subjektivnost istine što je izvrsno problematizirano i u noveli i na filmu. (Muškarac prati kroz šumu svoju ženu koju napada razbojnik. Potom žrtva, napadaþ i svjedok priþaju svatko svoju verziju dogaÿaja iz vlastitog kuta gledanja. Svaka verzija zvuþi uvjerljivo, a uvijek su krivi oni drugi.) Tekst novele možete naüi u knjizi 100 odabranih novela svjetske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1968. Ovu antologiju uredili su Nada i Antun Šoljan. Nakon toga možete s uþenicima pogledati Kurosawin film. U analizi i usporedbi filma i novele uþenici uoþavaju razlike i redateljeva odstupanja ili proširenja novelistiþke priþe te to usporeÿuju s razlikama u Babajinoj ekranizaciji Desniþine novele. Možete postaviti problemsko pitanje je li moguüe i u kojoj mjeri književno djelo transponirati u novi
172
umjetniþki izriþaj - film. Uþenici se pritom mogu prisjetiti i svih drugih adaptacija književnih djela u film te iznijeti svoja zapažanja o uspješnosti takvih pothvata. 2. Ako su uþenici pokazali zainteresiranost za pojam „iznevjerenog þitateljskog oþekivanja", bilo da im se takav postupak svidio ili ih je razoþarao, možete im proþitati izvrsnu priþu Alphonsea Allaisea Templari iz knjige Vladimira Bitija Suvremena teorija pripovijedanja (str. 211 - 213). U priþi autor do krajnosti iznevjeruje þitateljevo oþekivanje razrješenja vrlo napete priþe koja zapoþinje sjeüanjem na jednog prijatelja iz rata. Priþajuüi nam (onako usput) vrlo dinamiþne i napete dogodovštine i nevolje u koje su zapadali, pisac se zapravo uporno pokušava sjetiti prijateljeva pravog imena. U najnapetijem trenutku priþe autor se konaþno prisjeti njegova pravog imena, napušta daljnje pripovijedanje, a nas þitatelje ostavlja da „visimo u zraku" potpuno razoþarani i ljuti na pisca. Shvaüamo da pisac uopüe ne priþa priþu da bi zabavio svoje þitatelje, nego mu priþa služi samo kao nit za odmotavanje klupka prisjeüanja. U trenutku kad je zadovoljio svoju potrebu da se prisjeti prijateljevog imena, on više uopüe ne misli na svoje þitatelje. Uþenicima, dakako, treba objasniti da je autor itekako svjestan svoga postupka koji je þest u suvremenoj književnosti. 3. Dramatiziranu raspravu u sudnici (koja je bila zadatak jedne skupine uþenika) moguüe je snimiti kamerom u okviru rada školske video-družine. 4. Rezultate ankete (takoÿer jedne od domaüih zadaüa) uþenici mogu objaviti u školskom listu (ako ga imate). Novinarska družina može ovu temu obraditi i na mnogo drukþijih naþina: kao razgovor (intervju) s roditeljem kojeg uþenika koji je odvjetnik ili sudac, u razgovoru s ravnateljem ili pedagogom škole koji þesto moraju „presuÿivati" u uþeniþkim razmiricama, u razgovoru sa samim uþenicima itd. 5. Ova tema može poslužiti kao dobra priprema za pisanje školske zadaüe ili sastavaka u literarnoj družini. 6. Možete organizirati i parlaonicu (debatu) na satu razrednog odjela s temom pravde u suvremenom društvu.
ýINKVINA-ŠTO JE TO? ýinkvina je izraz koji potjeþe od talijanske rijeþi cinque i znaþi pet. ýinkvina je vrsta pjesme u slobodnom stihu koja zahtijeva sažimanje informacija i dojmova u sažete izriþaje koji opisuju ili asociraju na zadanu temu. Sastoji se od pet redaka - stihova. Prvi redak-tema izreþena jednom rijeþi (najþešüe imenicom). Drugi redak- opis teme dvjema rijeþima (najþešüe pridjevima). Treüi redak- sadrži tri rijeþi koje opisuju radnju (najþešüe glagolske imenice, rjeÿe glagoli). ýetvrti redak- izraz (fraza) od þetiriju rijeþi koje izražavaju osjeüaje (stav) vezane uz temu. Peti redak-jedna rijeþ koja ponovno iznosi srž teme, podvlaþi i objedinjuje sve što je prethodno izreþeno u vezi s temom, sažima bit teme. Izriþe se imenicom koja može, ali ne mora biti istoznaþnica ili bliskoznaþnica prve imenice.
173
PRIMJER:
Svemir bezgraniþan, nedokuþiv traganje, propitivanje, lutanje svemir u mojoj duši (potraga za izvorom života) beskraj. (nemir/ja/þežnja) Vaš je zadatak napisati þinkvinu na temu Pravda. Ova je imenica ujedno i prvi redak vaših þinkvina. ýinkvine možete pisati s ili bez interpunkcijskih znakova, svaki redak malim ili velikim poþetnim slovom.
SURADNIýKO UýENJE Suradniþko se uþenje javlja kad uþenici rade zajedno, u parovima ili malim grupama kako bi se pozabavili nekim zajedniþkim problemom, istražili zajedniþku temu ili se nadogradili na uzajamne spoznaje i tako stvorili nove ideje, nove kombinacije ili jedinstvene inovacije. (Iz Vodiþa br. 5 za projekt ýitanje i pisanje za kritiþko mišljenje, str. 11 i 12.) Projekt ýitanje i pisanje za kritiþko mišljenje osmislili su prosvjetni djelatnici iz cijeloga svijeta, a cilj mu je promicati kod uþenika kritiþko mišljenje. Za one koji kritiþki razmišljaju temeljno razumijevanje informacija je start, a ne cilj uþenja. Kritiþko mišljenje znaþi krenuti od neke postavke (tvrdnje), razmotriti njezine implikacije, preispitati je, usporediti sa suprotnim stajalištima, izgraditi potporni sustav uvjerenja i naposljetku na temelju svega toga zauzeti stajalište. Dakle, kritiþko mišljenje ukljuþuje složene procese mišljenja koji poþinju informacijom, a završavaju odlukom. Iako predstavlja viši oblik mišljenja, kritiþko je mišljenje moguüe u svim uzrastima. Okvirni sustav za razvijanje i poticanje kritiþkog mišljenja je tzv. ERR SUSTAV koji se sastoji od 3 dijela: 1. EVOKACIJA 2. RAZUMIJEVANJE ZNAýENJA 3. REFLEKSIJA. 1. EVOKACIJA Cilj je ove faze izvuüi na površinu uþeniþko predznanje na koje se može nadograditi novo znanje. Buduüi da je proces uþenja proces povezivanja novog s poznatim, trajno se razumijevanje može postiüi samo procesom povezivanja novih informacija s prethodnim znanjima. Evokacija se najbolje ostvaruje razliþitim postupcima tzv. brainstorminga (oluje mozgova) ili metodama suradniþkog uþenja. 2. RAZUMIJEVANJE ZNAýENJA U ovoj fazi uþenik dolazi u dodir s novim informacijama putem teksta, filma, eksperimenta ili slušanja neþijega govora (predavanja). Bitno je da i u ovoj fazi uþenik samostalno održi aktivnu ukljuþenost, a da uþitelj/uþiteljica ima najmanje utjecaja na uþenika. Zadaüa je ove faze održavati aktivnost, zanimanje i zamah postignut u fazi evokacije te pružiti podršku pokušajima uþenika da prate svoje razumijevanje.
174
3. REFLEKSIJA U ovoj fazi uþenici utvrÿuju novo nauþeno gradivo, aktivno preoblikuju sheme svoga postojeüeg znanja kako bi u njih uklopili nove informacije i time postigli trajno uþenje. Uþenje treba biti þin promjene: bez obzira usvajamo li nove spoznaje, novo ponašanje ili nova uvjerenja, aktivno uþenje je uvijek obilježeno dubinskom i trajnom promjenom. Cilj je ove faze da uþenici poþnu vlastitim rijeþima izražavati nove postavke i informacije, što je nužno da bi se konstruirale nove sheme. Uþenici najbolje pamte ono što razumiju u vlastitom kontekstu, izraženo vlastitim rijeþima. (Prema Vodiþu br. 1.)
175
UZNIýKE USPOMENE Stjepan Radiü Napomena: „Svi progoni, svi zatvori i sve tamnice nisu bile kadre da slome ovaj veliki duh, iz svakoga zatvora i tamnice izlazio je Stjepan Radiü kao preporoÿen i na novo oboružan za novu politiþku borbu. Borio se þitav život svom svojom neobiþnom jakošüu svoga duha, dok nije zloþinaþka ruka uþinila kraj Njegovu životu." Tako je, oslikavajuüi portret Stjepana Radiüa, zapisala njegova supruga Marija, a kritiþari su dodali, apostrofirajuüi Horacijev stih ... Vox exemplaria Graeca /Nocturna versate manu, versate diurna: „Listajte dan i noü djela Grka. Listajte dan i noü Uzniþke uspomene. U njima je život bez maske, u njima je slika Hrvatske iz onoga vremena, u njima je intimni Stjepan Radiü." I ulomak u þitanci potvrdit üe bogatstvo misli, dobrotu srca, plemenitost duše i snagu Radiüeva umjetniþkog talenta.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja, zapažanja i prepoznavanja. Razvijanje sposobnosti izlaganja u usmenom obliku. Razvijanje sposobnosti mišljenja i zakljuþivanja. Osposobljavanje za rašþlambeni pristup promatranoj pojavi. Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja i argumentiranja. Razvijanje stvaralaþkih sposobnosti. b) obrazovni zadaci Memoari. Lik (etiþka, govorna, psihološka karakterizacija; fiziþki portret). Arhaizam. Dijalektizam. Usporedba. Hiperbola. Metafora. Deminutiv. c) odgojni zadaci Buÿenje interesa za poznavanjem hrvatske povijesti i života i djela Stjepana Radiüa. Izgraÿivanje pozitivnih moralnih stajališta. Njegovanje humanih meÿuljudskih odnosa. Razvijanje osjeüaja za ravnopravan odnos meÿu spolovima. Osuda bezosjeüajnosti i iskvarenosti.
176
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Kako tumaþite misao Stjepana Radiüa: Slobodan þovjek može postati uznik, ali ne može postati rob? b) Što znate o životu u zarobljeništvu? Kako ga zamišljate? Nabrojte najpoznatije zatvore za koje ste þuli. 2. interpretacija u užem smislu: Slijediti pitanja iz þitanke Objasnite ulogu dijalektizama, arhaizama i umanjenica u tekstu. Obilježite u tekstu primjer za navedene pripovjedne tehnike: a) opis, b) dijalog, c) pripovijedanje. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Pismeno objasni misli koje su izrekli: a) Nathaniel Hawthorne: Zatvor - taj crni cvijet civiliziranog društva. b) Jose Marti: Ljudsko je robovanje velika patnja ovoga svijeta.
2. Opiši situaciju u kojoj si uþinila/uþinio dobro djelo i pomogao kome. U razradi teme zastupi ove pripovjedne tehnike - opis, pripovijedanje i dijalog. „Zaþini" pojedine dijelove teksta rijeþima zaviþajnoga govora svojih „junaka". 4. aktualizacija: Maloljetniþka delinkvencija. Zatvori u Domovinskom ratu. Životni uzori i ideali.
integracija Zavisno složene reþenice. Sinonimi. Umanjenice. Arhaizmi, dijalektizmi. Kajkavsko narjeþje. Jeziþno izražavanje - Opisivanje. Govorne vrednote u þitanju. Medijska kultura - Zaninoviü: Zid (film).
korelacija Povijest- Stjepan Radiü i Hrvatska seljaþka stranka. Sat razrednika - razgovor o hodu svojim putem kroz život, o hrabrosti, odvažnosti i pomoüi slabijima.
zanimljivosti U jednom od svojih govora Stjepan Radiü upozoravao je hrvatske predstavnike koji su išli u Beograd na sklapanje ugovora o ulasku Hrvatske u zajedniþku državu da ne treba žuriti s ujedinjenjem i da ne srljaju „kao guske u maglu".
177
Za Uzniþke uspomene može se reüi da su „kao lijepa narodna rezbarija", da nude „svježinu stila, bogatstvo ideja i ogromnu zalihu novih misli", da su „nadživjele svoje vrijeme i da üe živjeti trajno kao sastavni dio tragiþne liþnosti jednoga velikana". I poljska kritiþarka Kristina Zaleska osvrnula se na Uzniþke uspomene: „Kad þitaš Radiüeve uspomene þesto ti dolazi na misao Dostojevski i njegovi Zapisi iz mrtvoga doma. Razlogom tomu nije samo ista tema, nego takoÿer zajedniþko dobro þuvstvo, kojim se oba pisca znadu uživiti u opisivani svijet, te imaš dojam, da autor ne stvara, nego snagom svoga talenta samo dozvoljava i omoguüuje, da se taj svijet otvori i pred našim oþima. No, dok Dostojevski voli stajati po strani, motriti, osjeüati i opisivati, Radiü reagira ne samo srcem, nego i savješüu, slijedeüi s ljubavlju bijednu svoju braüu, po stazama po kojima hodaju, ne gubi ni na þas s oþiju puta, kojim im je iüi k ljepšoj buduünosti, i nastojati im pokazati taj put, ne kao uþitelj excathedra, nego kao brat, dijeleüi s bratom ono što je veü sam stekao…„
178
ODA TELETU Ante Neimareviü Napomena: Smijati se od uha do uha, smijati se na sav glas, pucati od smijeha, smijati se do suza, gušiti se od smijeha, debelo se smijati, slatko se smijati, smijati se kao lud, smijati se iza þijih leÿa ili komu u brk, smijati se u sebi, prasnuti u smijeh, umirati od smijeha, smijati se od sveg srca….. Koliko je puno smijeha u uzreþicama, toliko ga je, možda, malo u književnosti! A tek u životu! Ili se samo tako þini?
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja osnovnog raspoloženja, izražavanja dojmova izazvanih proþitanim tekstom, asocijativnog mišljenja, vizualne i auditivne imaginacije, interpretacije i interpretacijskog þitanja, mišljenja, usporeÿivanja i zakljuþivanja, usmenog i pismenog stvaralaþkog izražavanja. b) obrazovni zadaci Humoreska, humor. Tuÿice. Deminutiv. Dijalog. Usporedba.
Za one koji žele više: Pleonazam (suvišno gomilanje istoznaþnih rijeþi): malu glavicu, malu nožicu. c) odgojni zadaci Razvijanje interesa za þitanje (i pisanje) humoristiþno i satiriþno intoniranih tekstova. Smijeh je lijek. Njegovanje duha iskriþavosti i duhovitosti. Smijanje na vlastiti raþun. Optimistiþno i humoristiþno gledanje na život. Humor je pojas za plivanje rijekom života.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prisjetite se svih pjesama ili tekstova, koje ste do sada proþitali, þiji su junaci bili neke životinje (slavuj, zec, maþka, konj, mišiü, kokot, pas, þešljugari, magarac…). Što vas više privlaþi u humoristiþnim tekstovima: tema, situacije u kojima se likovi nalaze, postupci, rjeþnik ili što drugo? b) Prisjetite se raznih duhovitosti, humoristiþnih situacija i postupaka iz obiteljskog ili školskog života (tzv. školskih bisera). Ispriþajte ih.
179
2. interpretacija u užem smislu: Prepiši sve izraze koji tekstu daju humoristiþan ton. Oblike rijeþi koji nisu standardni, zamijeni odgovarajuüim standardnim oblicima. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Opiši jednu humoristiþnu dogodovštinu u kojoj si sudjelovala/sudjelovao. 2. Proþitaj još koji humoristiþni tekst pa ga usporedi s ovim u þitanci. 4. aktualizacija: Razredni humoristiþni biseri. Televizijske humoristiþne serije.
integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Nepravilno pisanje prijedloga (sa teletom). Glasovne promjene (tobdžija). Zbirne imenice. Zarez uz nabrajanje i vokativ. Neologizmi (zavokativiš).
korelacija Sat razrednika - Iz riznice humora.
zanimljivosti Da pisac bude smiješan - mora biti ozbiljan. (George Orwel) Humor je skidanje svetaþke aureole - nije bacanje torte u glavu. (Fadil Hadžiü) Gotovo da ne postoji autor kod kojeg se ne naÿe poneka stranica ironije (a ona sjedi u predsoblju humora) ili satire, odnosno britke gorþine, iza koje se prikriva humor. (A. P. ýehov) Skeptik se nikada „ne buni protiv zakona, ne vjerujuüi da se mogu stvoriti valjani." (A. France) Zato je humor posljednji stepen duha i sam sebi svrhom kao što je þista nauka i þista poezija, a humorist duh kojem je cilj ona najviša emocija, onaj najviši smijeh što izmiruje, harmonizira kontraste, što prašta þovjeku jer je nemoüan, ne buneüi se ni protiv gluposti, jer bez glupana ne bi bilo ni pametnih, onaj vedri smijeh što þisti dušu kao tragedija, gledajuüi tragiku ovoga guravog svijeta kroz harmoniju suze. (A. G. Matoš)
180
ZAGRLJAJ Ranko Marinkoviü Napomena: Kad bi naše videoteke bili primjereno opremljene, ne bi bilo ništa prikladnije uz ovaj tekst od Vrdoljakova izvanrednog filmskog preoblikovanja mnogih Marinkoviüevih tekstova, izmeÿu ostalih — i ovog. Tako bismo dobili moguünost bavljenja ovim tekstom na više razina, primjerice razinama adaptacije književnog djela u filmsko: oblikovanjem karaktera književnog lika u iznimnim glumaþkim ostvarenjima, atmosfera malog mediteranskog mjesta, autorske rukopise književnika i redatelja itd. Kako je jedan od obrazovnih zadataka karakterizacija lika/likova, nameüe nam se druga usporedba — književnog i likovnog prikaza lika, karaktera, tj. književnog i likovnog portreta.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti scenskoga izražavanja i izražavanja pokretom. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u tekstu. Osposobiti uþenike za govornu komunikaciju. Osposobiti uþenike za vrijednosnu rašþlambu, prosudbu, vrednovanje. Osposobljavanje uþenika za dijaloško komuniciranje. Osposobljavanje uþenika za umijeüe glume. Osposobljavanje za slušanje, govorenje, þitanje i pisanje. Osposobljavati uþenike za scensko percipiranje djela. b) obrazovni zadaci Novela. Psihološki portret. Dijalog. Unutarnji monolog. Humor. Ironija. c) odgojni ciljevi Afirmacija humanih životnih ideja. Analiza ljudskih slabosti i poroka. Borba þovjeka za ugled u svojoj okolini. ýovjekova iskonska povezanost s narodom kojemu pripada, s njegovom tradicijom, obiþajima i vjerovanjima. Isticanje želje za boljim životom þovjeka. Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i za plemenitost u þovjeku.
181
Izmjenjivanje tuge i radosti u ljudskom životu. Izrugivanje negativne društvene pojave. Jednakost i sloboda kao odrednice puta prema napretku i boljitku. Jednakost meÿu ljudima.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Heuristiþki razgovor o uzgoju duhana u našim krajevima i odnosu države monopolista prema seljaku - uzgajivaþu. b) Prisjetite se nekih reklama duhanske industrije. S obzirom na to da je zabranjeno reklamiranje duhanskih proizvoda, što je za njih karakteristiþno? (Prepoznatljivo reklamiranje bez imena tvornice, npr.: Pozdrav iz Rovinja! i sl.) 2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije: a) Susret s tekstom b) Stvaranje problemske situacije - osnova treba biti karakterizacija likova i njihov odnos prema drugima (npr. lik financa karakterizirati preko njegova unutrašnjeg monologa: sumnje, strah od neugode, želja za isticanjem i dokazivanjem svoje nadmoüi…). Uþenici mogu scenu dramatizirati tako da odredimo samo likove koji sudjeluju u dijalogu na trgu. Ostali su u ulozi promatraþa koji se ukljuþuju kad za to osjete potrebu. Npr. financ tlaþi seljaka i želi ga po svaku cijenu „uhvatiti na djelu". Da bi se razradili karakteri, primjenjujemo tehniku „vruüi stolac". Na „vruüi stolac" sjedaju likovi i uþenici ih unakrsno ispituju kako bi o njima saznali što više podataka. Podatke koje nemamo u tekstu, uþenici sami kreiraju tako da budu u skladu s onim što nam je iz teksta poznato. Npr. seljak na „vruüem stolcu" objasnit üe zašto šverca duhan (neimaština, prehrana obitelji, inat, to je jaþe od njega, uživa u prijevari vlasti, voli se narugati, a zapravo u kolima nema ništa zabranjenoga …). Uþenik koji želi intervenirati, zaustavlja (unaprijed dogovorenim znakom) prizor i savjetuje npr. seljaku na koji üe se naþin izvuüi iz opasne situacije jer on ima rješenje. Isto može reüi i financu kako da razgovara sa seljakom. Dijalog se ponovno pokreüe, a prizor se ponavlja. Sudjeluju svi uþenici i svi mogu davati savjete i primjedbe kad osjete da se koga ugrožava, tlaþi… Tehnika Forum - kazališta: nije primarna estetska vrijednost izvedbe, nego je u prvom planu sadržaj i pronalaženje rješenja. Poželjno je s uþenicima doüi do što više razliþitih rješenja pa se prizor (ili odreÿeni dijelovi) igraju više puta. c) Rezultati, korekcije i aktualizacija: uþitelj s uþenicima aktualizira prikazani problem. Najvažnije je pronalaženje rješenja te osvješüivanje i rješavanje problema. 3. Izražavanje i stvaranje: Iznesi svoje stajalište o ljudskoj „potrebi" ili želji za nadmoünošüu, vlašüu…
integracija Pripovijedanje. Opisivanje. Dijalog. Medijska kultura (dramske improvizacije). Karakterizacija lika (psihološka, socijalna, govorna).
182
korelacija Zemljopis (uzgoj duhana - monopol). Sat razrednika. Vjeronauk. Likovna kultura. Medijska kultura (kazalište).
zanimljivosti Ranko Marinkoviü otputovao je 1941. godine u Split, zatim u Vis, Komižu, pa opet u Split i Vis gdje je suraÿivao u tisku NOB-a sve do uhiüenja i odlaska u talijanski logor, u Ferremonti. Boravio je u našem zbjegu u El Shattu (1944.), a nakon rata vratio se u Zagreb, gdje je radio najprije u Ministarstvu prosvjete pa na mjestu urednika Nakladnog zavoda Hrvatske, a 1946. imenovan za direktora Drame HNK u Zagrebu. Od 1950. radio je kao profesor dramaturgije na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Marinkoviü se podsmjehuje ljudskim slabostima jednako kao što ismijava i priglupu, u sebe zaljubljenu oružanu moü. Njegovo je najubitaþnije oružje ironija koja ne preže ni pred þime i koja sve dovodi u pitanje, ukljuþujuüi samu sebe. Marinkoviü je strastveni istraživalac života koji zapravo ne vjeruje da se nešto uistinu vrijedno i novo može otkriti, osim istine da je þovjek sam svoj najopasniji neprijatelj. (Vlatko Pavletiü)
183
ISUS U POSJETU KOD NAS Nikola Šop Napomena: Zavirimo na trenutak u djeliü osebujnog pjesniþkog svijeta Nikole Šopa u kojem „obiþne i skromne stvari postaju znamen božanskoga reda" i budimo zajedno s njim ponizni, skromni, jednostavni; budimo na tragu uþenja Franje Asiškoga i njegove religioznosti koja poþiva na „pokornosti, blagosti, djetinjastoj vjeri, skrušenom prihvaüanju pojava u zbilji i zajedništvu svih živih biüa na zemlji". Sadržaj pjesme korespondira s mnogim tekstovima prethodnih þitanaka (teme: obitelj, siromaštvo, dom, odnos prema drugoj osobi, zaviþaj, þovještvo i sl.).
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Aktualnost pjesme u današnjem vremenu. Motiviranje uþenika za samostalno þitanje poezije. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. b) obrazovni zadaci Epitet. Metafora. Inverzija. Rima. Hiperbola. Religijski motivi. Usporedba. Humor. Duhovna (religiozna) pjesma. Za one koji žele više: Apostrofa. Imaginarni (zamišljen, nestvaran) dijalog u pjesmi. Narativni
karakter pjesme. c) odgojni zadaci Veliþina i snaga Božje ljubavi prema þovjeku. Osvijestiti i utvrditi da je od svih naših moüi ljubav najviša i najdivnija. Usmjeravanje i formiranje uþenikove osobnosti. Upornost u traganju za smislom življenja usprkos životnim nedaüama. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Teški dani života postaju lakši ako ih obogaüuje ljubav prema bližnjemu i Bogu. Vjera u bolji, smisleniji þovjekov život - optimizam.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Kad smo u nevolji, kome se prvome obraüamo za pomoü? Zašto? b) Vapaj siromaha diže se do Boga, ali ne stiže u ljudske uši. (F. Lamennais)
Slažete li se s navedenom mišlju? Izrecite svoj sud.
184
2. meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave pjesme, komunikacija s pjesmom može se ovako ostvariti: 1. Prvi meditacijski susret s pjesmom: uþenici þitaju pjesmu i iznose (zapisuju) svoje dojmove 2. Meditacijsko poniranje u složeno tkivo pjesme kojim üe: a) uoþiti da pjesnik vodi zamišljeni dijalog s Isusom b) otkriti njegovu emotivnost, suosjeüajnost, gostoljubivost, domoljublje i religioznost iskazanu u pjesniþkim slikama. (Uz odabrane pjesniþke slike navode svoja zapažanja, asocijacije, spoznaje, iskustva i sl.) c) odrediti motive i sredstva kojima su te slike uobliþene uz tumaþenje uoþenih odlika poetskog izraza ovoga autora d) prepoznati osobitosti kompozicije - 1. dio je vezan uz boravak Isusa u interijeru, a u 2. dijelu uz eksterijer - dvije pjesniþke cjeline e) odrediti vrstu pjesme (uz uþiteljevu pomoü)-duhovna (religijska) pjesma 3. Nakon tzv. poniranja u slojeve pjesme i stvaralaþkoga izražavanja uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate rada na ovom poetskom tekstu. 4. Slijedi sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: 17. listopada - Svjetski dan borbe protiv siromaštva 4. izražavanje i stvaranje: 1. Kakve su ti nove misli pale na um nakon þitanja ove duhovne pjesme? 2. U svom obraüanju Bogu vjerojatno nešto moliš za svoje bližnje ili za sebe. Priþaj nam o tome. 3. Pronaÿi u pjesmi vremensku reþenicu koja je u obiþnom i obratnom slijedu.
integracija Pravopis - upravni govor. Jezik - gramatiþki red rijeþi, inverzija, zavisno složene reþenice: vremenska reþenica, namjerna, pogodbena…
korelacija Povijest i zemljopis- Bosna; Jajce, HrvojeVukþiü Hrvatiniü…
zanimljivosti Siromaštva se ne treba stidjeti. Ima mnogo više ljudi koji bi se morali stidjeti svoga bogatstva. (J. Nestroy) Siromaštvo ulazi na vrata, a ljubav izlazi kroz prozor. (rumunjska narodna poslovica)
185
USKRS POD ZIDOM Kazimir Klariü Napomena: Mogu li prognanike razumjeti samo prognanici koji su napuštali svoje domove i svoja dvorišta odlazeüi bez iþega, kao što reþe pisac, ili ih mogu razumjeti i oni koji nisu proživjeli sve strahote Domovinskog rata (i rata uopüe)? O tragiþnim sudbinama ljudi zahvaüenih vihorom rata, ali i o njihovoj moralnoj snazi, vezanosti za zaviþaj i njihovoj vjeri u þovjeka, na osebujan i autentiþan naþin progovorit üe i ovaj tekst, ali i fotografija u þitanci koja prikazuje ruke jednog od mnogih ljudi koji su, protiv svoje volje, izgubili dom i zaviþaj.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u djelu. Razvijanje ljubavi i zanimanja za jednostavne oblike pripovijedanja (kratke epske vrste). Razvijanje mišljenja: rašþlanjivanje, razlikovanje, prosuÿivanje i zakljuþivanje. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. b) obrazovni zadaci Društvena zbilja u književnim djelima. Ironija. Kompozicija. Kontrast. Kronološki slijed pripovijedanja. Retrospekcija. Slang. Lokalizmi i provincijalizmi. Socijalna pripovijetka. Realistiþnost u opisu i pripovijedanju. Za one koji žele više: Ispreplitanje epskog i lirskog u priþi. Ispreplitanje pjesniþkog i pripovjednog izraza. c) odgojni zadaci: Isticanje moralne snage našega þovjeka i u najtežim trenucima izbjeglištva i progonstva. Razvijanje ljubavi za zaviþaj, svoj kraj roÿenja i govor. Život kao izmjena radosti i sreüe, tuge i bola, dobra i zla u nevidljivoj ravnoteži. Vjera u ljude. Vjera u þovjeka: þovjek se ipak neüe dati zauvijek sputati. Velike karakterne osobine malih ljudi. Životu treba pristupiti s povjerenjem, i onda kada je teško. Optimistiþan odnos prema životu.
186
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prisjeüanje na Domovinski rat i tragiþne sudbine naših ljudi koji su morali napustiti svoja stoljetna ognjišta. b) Prisjeüanje na film ili televizijsku emisiju ili seriju s prognaniþkom tematikom (Vukovar se vraüa kuüi i dr.). 2. meditacijski pristup tekstu: Angažirajuüi svoje osjeüaje i misli otkrivamo, kao þitatelji, da je snaga umjetniþke rijeþi izazvala u nama emotivne potrese i promišljanja o životu. Uþenicima ponudimo listiü1 uz pomoü kojega üe prepoznati u djelu one strukturne elemente priþe koji u svom kontrapunktiranju, u sudaranju, izazivaju snažne efekte (ispisuju te navode), a zatim navode svoj komentar. R. br.
Sastavnice priþe
1.
Ispreplitanje epskog i lirskog u priþi
2.
Ispreplitanje sudbina ljudi iz naših krajeva
3. 4.
Ispreplitanje dobra i zla Ispreplitanje fiziþke i duševne snage i nemoüi
5.
Ispreplitanje optimistiþnog i pesimistiþnog pogleda na život Ispreplitanje osjeüaja i misli Ispreplitanje racionalnog i iracionalnog
6. 7. 8.
Ispreplitanje bogatstva i siromaštva
9. 10. 11.
Ispreplitanje istine i laži Ispreplitanje radosti i tuge Ispreplitanje zdravlja i bolesti
12.
Ispreplitanje skromnosti i neskromnosti Ispreplitanje slobode i neslobode Ispreplitanje sna i jave Ispreplitanje subjektivnog i objektivnog
13. 14. 15. 16.
Ispreplitanje suosjeüanja i ljudske hladnoüe
17.
Ispreplitanje retrospektivnog i kronološkog pripovijedanja
Citat
Komentar2
187
18.
Ispreplitanje pjesniþkog i pripovjednog izraza
19.
Ispreplitanje standardnog i neknjiževnog izraza (slanga, lokalizama i provincijalizama) Ispreplitanje štokavštine i kajkavštine Kontrast izmeÿu sadašnjosti i prošlosti Kontrasti meÿu ljudima istih sudbina Kontrasti sadašnjosti Spoj tuÿeg podsmijeha i samoironije
20. 21. 22. 23. 24.
*Napomena: Tablica je sliþna onoj u Radnoj bilježnici, razlika može poslužiti za koji zadatak u interpretaciji teksta. 1 Uþitelj üe prema sastavu odjela (razreda) i predviÿenom vremenu za interpretaciju ovoga teksta odrediti broj pitanja koja üe sadržavati ovaj radni listiü. (Odabir i broj pitanja može proizaüi i iz nekih drugih kriterija.) 2 Iznose svoj sud o navedenome tekstu (citatu), svoje mišljenje, tumaþenje, navode vlastite asocijacije, primjedbe, stavove, prosudbe, zakljuþke, svoje slaganje ili neslaganje, svoje iskustvo oprimjereno nekim primjerom iz života ili iz literature i sl.
3. aktualizacija: 15. sijeþnja - obljetnica meÿunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991. god.) 20. lipnja - Svjetski dan izbjeglica 18. studenoga - pad Vukovara 10. prosinca - Dan prava þovjeka 4. izražavanje i stvaranje: 1. Jednoj misli, prema vlastitom izboru, posveti veüu pozornost, temeljito je prouþi i objasni njezinu poruku. 2. Koji detalji u tekstu oslikavaju socijalni položaj lika i njezino materijalno stanje, a koji otkrivaju njezinu sudbinu? 3. Koje je mjesto u priþi najsmješnije, a koje najtužnije? Objasni svoj izbor.
integracija Jezik-Slang. Lokalizmi i provincijalizmi.
korelacija Povijest - Domovinski rat. Zemljopis-Dubrovnik, Konavle, Srijem, Slavonija, Banovina. Sat razrednika - problemi izbjeglica i prognanika danas.
188
zanimljivosti Milka Podrug-Kokotoviü, istaknuta hrvatska kazališna umjetnica i prvakinja Kazališta Marina Držiüa u Dubrovniku, zapisala je u svoj dnevnik za vrijeme srpskog bombardiranja Dubrovnika i ove rijeþi: „Ovo su biblijski dani za Hrvatsku, za Vukovar. Postoji opraštanje, vjeþiti apel-treba oprostiti, ali dalje se ne može, ne možeš, jer je zlo okvir ove nemani koja je krenula na nas da nam ugasi hrvatska ognjišta, hrvatsko ime, zatre sve znakovlje - ali….. doüi üe kraj ovim mukama - dignut üe se oni srušeni bijeli kampaneli i opet üe se s tih zvonika zvoniti zvona i raÿat üe se opet pravednici."
189
NA CVJETNICU Stijepo Mijoviü Koþan Napomena: U pjesnikov doživljaj suvremene zagrebaþke zbilje, tamo gdje milozvuþno odjekuju ljupki glasovi „Kupite, gospon, cvijeüe kupite!", u gužvama na popularnom „Jelaþiü-placu", zakucali su na vrata pjesnikovih sjeüanja, prizori iz prošlosti. I zaista, Koþanova je Cvjetnica puna þudesno sugestivnih slika, nataloženih uspomena i nostalgiþne þežnje za djetinjstvom i rodnim krajem. Tek bore pod prstima otkrivaju zabrinutost, upuüuju na prolaznost života, nukaju na promišljanje stvarnosti i ponovno vraüanje idiliþnim slikama djetinjstva.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti vizualne i auditivne percepcije. Razvijanje literarnoga sluha. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje prosudbenih i stvaralaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti slušanja i izražavanja doživljaja. Osposobljavanje za komunikaciju s pjesniþkim tekstom na emocionalnoj razini. Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Senzibiliziranje uþenika za ljudske i estetske vrednote. Razvijanje sposobnosti argumentiranja i dokazivanja tvrdnji. b) obrazovni zadaci Lirska (intimna) pjesma. Slobodni stih. Pjesniþka slika, motiv. Epitet. Onomatopeja. Usporedba. Metafora. Inverzija. Opkoraþenje. Za one koji žele više: Prebacivanje. c) odgojni zadaci Uskrsu dušu puka udahnjuje radost. Uskrs je obiteljski blagdan, blagdan duhovnog oþišüenja. ýuvajmo duhovno i folklorno blago. Otrgnimo zaboravu ono što je potisnuto u narodnim obiþajima. Buÿenje duhovne radoznalosti. Pripadnost hrvatskoga puka kulturnoj i civilizacijskoj tradiciji europskih naroda.
190
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o uþeniþkim iskustvima povezanim s Cvjetnicom i Uskrsom (igre, pjesme, ukrašavanje jaja, tradicionalna blagdanska jela i sliþno). b) Izbor iz rubrike Jeste li znali u þitanci. 2. interpretacija u užem smislu: Slijediti pitanja u þitanci. 3. izražavanje i stvaranje: a) pisanje izbornog diktata ýitanje teksta zasiüenog rijeþima koje sadrže IJE/JE pri þemu uþenici ne pišu cijeli tekst, veü samo te rijeþi. b) Uþenici samostalno popunjavaju tablicu od šest-sedam reþenica zasiüenih rijeþima u kojima se nalazi IJE i JE. Subjektna sintagma Predikatna sintagma Bijeli cvijet na Cvjetnicu cvjeta. 4. aktualizacija: Pasionska baština. Vjerski blagdani i obiþaji koji ih prate. Obiþajno-folklorni obredi uskrsnoga vremena (šaranje uskrsnih jaja, uskrsno þestitanje, obredne vatre, procesije, molitve, pjesme u slavu Uskrsa). Tradicijska blagdanska jela i kolaþi.
integracija Pisanje upravnog govora. Pisanje brojeva. Tvorba i pisanje rijeþi u kojima dolazi ije/je (cvijet-cvjetovi, cvijeüe, cvjetiü, cvjetina, cvijetak, Cvijeta, Cvjetko, cvjetni, cvjetati, procvjetati, cvijetnjak i cvjetnjak, cvjeüar, cvjeüarnica, cvjeüarstvo…). Rijeþi iz drugih jezika. Zarez uz vokativ.
korelacija Vjeronauk. Sat razrednika -zaviþajno kulturno (pasionsko) naslijeÿe.
zanimljivosti Postupak ispuhivanja jaja Na tupom dijelu jajeta iglom naþinimo rupu koju postupno proširujemo laganim bockanjem i lomljenjem djeliüa ljuske. Nakon toga, napravimo manju rupu i na drugom dijelu jajeta. Palcem i kažiprstom zatvorimo rupe i dobro protresemo jaje. Lagano pušemo u manju rupu koju držimo nad posudom u koju üemo isprazniti sadržaj pa operemo jaje i osušimo ga. Nakon toga spremno je za ukrašavanje.
191
Iz pjesnikova pera: „Podsjetimo se ovdje jedne istinite anegdote. U dubrovaþku sam gimnaziju došao iz osnovne škole na Grudi (Konavle) gdje o književnosti nisam nauþio doslovce ništa… Na jednom od prvih satova u gimnaziji legendarna Žuta (profesorica Marija Zlošilo) pitala je zna li tko koju epsku ili lirsku narodnu. Ja sam izrecitirao ponešto þega sam se sjeüao, a ona me pozvala u literarnu sekciju. Pjesmica Drvarice jedna je od prvih koje sam, tada petnaestogodišnjak, uopüe napisao… No Žuta je njome bila vrlo zadovoljna, þitana je i analizirana meÿu mladim literatima, a kada je objavljena u srednjoškolskom Poletu - dobio sam nadimak „pjesnik" i „oþi u opancima" jer to tamo tako piše u jednoj metafori. Meÿutim pokazao sam objavljenu pjesmu Vladanu Švacovu, našemu mladom profesoru filozofije, kojega sam neobiþno cijenio i držao do njegova mišljenja, a on üe, þim je proþitao: „Pa, to je Lorca!" Bilo mi je neugodno pitati tko je Lorca, ali isto poslijepodne pohitah u gradsku knjižnicu (onu u kojoj nema ni jedne moje knjige!) i staroga knjižniþara zamolih da mi naÿe pjesme „one Lorce". Mladiüu, Lorca nije ona ženska - poduþio me knjižniþar- nego muški, španjolski pjesnik Federico Garcia Lorca". Pocrvenio sam od stida, a dobri starþiü odšljapkao je i odnekuda otraga donio mi Lorcinu knjigu stihova… Na dušak sam je proþitao. Eto, bio sam lorkijanac, a da nisam ni znao tko je Lorca." Stijepo Mijoviü Koþan
192
SLAP, VOûKA POSLIJE KIŠE Dobriša Cesariü
SLAP I KAP Marija Barbariü-Fanuko Napomena :Malo je uþenika koji završe osnovnu školu u Hrvatskoj, a da ne znaju jednu od ove dvije Cesariüeve pjesme napamet. Iako obje osvajaju ritmom koji se neopazice uvlaþi u uho i ostaje u sjeüanju, možemo biti sigurni da duboko u uþenicima ostaje i poruka pjesama: oni se prepoznaju u kapljicama slapa, radosnim i þistim; odrastajuüi spoznaju trenutke u kojima blistaju, ali i one u kojima se osjeüaju kao obiþno, malo, jadno drvo. Svojim sadržajem i rjeþnikom, snažnom rimom i ritmom, temom i porukom, na osobit se naþin na te pjesme nadovezuje i pjesma Marije Barbariü-Fanuko. Ona je, upravo zbog toga vrlo pogodna za vježbe stvaralaþkog pisanja.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja i estetske procjene djela. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Izoštravanje moüi zapažanja. Osposobiti uþenika za rašþlambu i prosudbu poruka. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Poticati djeþju imaginaciju. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja. Razvijanje sposobnosti poetskog recitiranja. Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika, stihova, kompozicijskih dijelova, ritmiþkoga dojma. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i usporeÿivanja po sliþnosti ili razliþitosti. Razvijanje svijesti o ulozi lirskoga pjesništva u oblikovanju (izgraÿivanju) osobnosti. Samostalno i razraÿeno tumaþenje/objašnjavanje lirske pjesme.
193
b) obrazovni zadaci Lirska misaona pjesma. Pjesniþka slika. Simbol. Kontrast. Metafora. Personifikacija. Alegorija. Asonanca. Aliteracija. Katren. Distih. Rima. Vezani stih. Motiv. Tema pjesme. Ritam. Poenta.
Za one koji žele više: Povezanost prirodnih pojava i ljudskog raspoloženja. Melodijski efekti. Vizualni i osjeüajni kontrast. Denotativno i konotativno znaþenje. c) odgojni zadaci Optimistiþan stav prema životu. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Traženje smisla ljudskog postojanja. Odnos prema smislu ljudskog života. Promatranje pojave kontrasta u životu i svijetu. Razvijati i poticati literarno stvaralaštvo. Razvijati estetski ukus uþenika. Razvijati ljubav prema poeziji. Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: Uþenici mogu slušati zvuþni zapis na kojem je snimljena buka slapa ili šum vode ili padanje kiše te klasiþnu glazbu (Debussy, Schumann, Mendelssohn). Pogodna motivacija za ovaj meditacijski pristup jest i pisanje tematskog asociograma uz rijeþi kap i slap. 2. duševna i tjelesna priprema s najavom teksta 3. prvi meditacijski susret s tekstom (uþitelj þita tekst) 4. meditacijsko poniranje u slojeve teksta (uþenici mogu samostalno odabrati jedan od navoda u þijem üe svjetlu promatrati svoj doživljaj pjesme): a) ton triju pjesama b) melodioznost stiha i stilska izražajna sredstva kojima pjesnik gradi ritam i melodiju pjesme (aliteracija i asonanca, duljina stihova u strofi, oblik strofa, opkoraþenja, ponavljanja, onomatopeja, srok...) c) angažiranost naših osjetila pri recepciji pjesniþkih slika (vizualne i akustiþne slike) d) odnos pjesniþkih slika u trima pjesmama - kompozicija triju pjesama e) motivi i funkcionalna uloga stilskih izražajnih sredstava kojima su graÿene pjesniþke slike (epiteti, metafora, simbol, kontrast...) f) uoþiti i protumaþiti osnovna i prenesena znaþenja u trima pjesmama g) poruke istaknute u pjesama (povezanost cjeline i dijela u njemu, važnost male „kapi"/detalja, pojedinca…/u veüoj strukturi i dr.) h) odrediti vrstu pjesme. Iznošenje dojmova, tj. stvaralaþko izražavanje. Uþitelj traži sliþnosti u doživljajima i upuüuje na razlike meÿu doživljajima i iznošenjima. Pažljivo potiþe uþenike na meÿusobnu komunikaciju. Sažetak i aktualizacija. 5. zadavanje domaüe zadaüe- Nauþiti najljepšu pjesmu napamet.
194
6. aktualizacija: Pripremite se za raspravu o temi: Moje mjesto u svijetu odraslih ili I ja sam samo malena kap u slapu života. 7. izražavanje i stvaranje: Pronaÿi sva stilska izražajna sredstava u pjesmi koja su ti poznata. Priredite u razredu mali recital lirskih pjesama o temi kojom se bave i ovih dvoje pjesnika. Na satu likovne kulture likovnim jezikom (sredstvima) izrazi svoj doživljaj pjesme. Pogledaj videokasetu Dugo putovanje Dobriše Cesariüa i elemet-film o istom autoru.
integracija Jeziþno izražavanje- krasnoslov.
korelacija Glazbena kultura - Bach, Debussy. Zemljopis, biologija - voda uvjetuje život na zemlji.
zanimljivosti Aforizmi o životu: Život - to je umjetnost da se u svemu naÿe ljepota i radost. (Gorki) Život teþe - tko ga ne stigne, ostaje sam. (Gorki) Život bez ijedne gozbe duga je cesta na kojoj krþme nema. (Demokrit) Život nam vraüa samo ono što mi drugima dajemo. (I. Andriü) Ako je život bio dobro, zašto su nam ga oduzeli? Ako je bio zlo, zašto nam je uopüe darovan? (Guerrazzi) Uzmi život kao što uzimaš þašu s vinom - sa smiješkom na usnama, þak i ako ti srce krvari! Ne plaþi kao lutnja, i sakrij svoje suze. (Hafiz) Život uþi samo one koji ga prouþavaju. (Kljuþevski) Sasvim je suvišno pitati ima li život ili nema nekakav smisao. On ima onakav smisao kakav mu mi dajemo. (Kessel) Treba živjeti tako da bi svaki proživljen dan izgledao nov. (Konjenkov) Ljudi ništa toliko ne žele saþuvati i ništa tako slabo ne þuvaju kao vlastiti život. (Bruyere) Život se mjeri djelima, a ne prema danima. (Metastasio) Usprkos Ratu, i Kugi, i Gladi-pa þak i usprkos Starosti-život je ipak lijep. (Nazor) Život - to nisu oni dani koji su prošli, veü oni koje smo zapamtili. (Rig- Veda) Život je kratak, ali trag od života može dugo trajati. (Sekuliü)
195
GOST Vjekoslav Kaleb
Napomena: Vodeüi raþuna o literarnim (poetskim) interesima uþenika i temama koje oni rado prihvaüaju i za koje se lako opredjeljuju, u svim Dverima ponudili smo dosta junaka iz svijeta životinja. Tu su: slavuj, þešljugari, konj, maþka, mišiü, zec, magarac, vukovi….. Ovaj put napravit üemo vertikalnu poveznicu samo s tekstovima u kojima se pojavljuju psi. U Dverima rijeþi 5 upoznali su pjesmu Mladena Bjažiüa Tata nema vremena, u Dverima rijeþi 7 tekst Bore Pavloviüa Psi u spektru, a motivu psa, vraüamo se opet, ali na drugaþiji naþin, i u Kalebovu tekstu Gost.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, estetske procjene, usporeÿivanja, prosuÿivanja, objašnjavanja, usmenog izlaganja, obrazlaganja, dokazivanja tvrdnji navodima iz teksta, kritiþkog promatranja, rašþlambenog pristupa promatranoj pojavi, asocijacija, fantazijskog mišljenja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Novela. Opis unutarnjeg prostora. Vanjski portret lika. Karakterizacija lika. Pripovijedanje u treüem licu. Ugoÿaj. Tema, osnovna misao. Usporedba. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema životinjama. Poticanje na human odnos prema svim živim biüima. Njegovanje humanih odnosa meÿu þlanovima obitelji. Buÿenje plemenitosti u þovjeku. Razvijanje osjetljivosti i željeza pružanjem pomoüi socijalno ugroženima.
196
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Nabrojte asocijacije koje povezujete uz pojam gost. Kako se sami ponašate u gostima? Kako doþekujete goste? Što se dogodi kad gosti doÿu iznenada, nenajavljeni? Protumaþite poslovicu: Svakog gosta, tri dana je dosta i pojam nepozvani gost. b) Nabrojte sve vrste pasa kojih se možete sjetiti. Prisjetite se i svih uzreþica u kojima se pojavljuje pas (npr. vjeran kao pas, umoran kao pas, laže kao pas) i protumaþite ih. 2. interpretacija u užem smislu: Pronaÿite i ispišite: a) najimpresivnije vidne (vizualne) opažaje b) mirisne (olfaktivne) opažaje c) taktilne (dodirne) opažaje. Obrazložite þime je pisac na vas najsnažnije djelovao. Usporedite seoski ambijent i život Kalebovih likova s današnjim životom u selu koje poznajete. Iznesite zakljuþke do kojih ste došli. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Opiši dogaÿaj uz koji možeš povezati atribute neobiþan, nesvakidašnji, neoþekivan. 2. Opiši psa kojeg bi rado izabrala/izabrao za kuünog ljubimca. 3. Prikupite fotografije razliþitih vrsta pasa pa uredite razredni pano ili napravite plakat. 4. aktualizacija: Naš odnos: a) prema onima koji nemaju (puþke kuhinje, Crveni križ, dobrotvorne akcije) b) prema umno nerazvijenim osobama (smještaj u domovima, izdvajanje iz obitelji) c) prema životinjama (npr. psi ljubimci, psi lutalice i dr.). Seoski turizam.
integracija Opisivanje. Pripovijedanje. ýitanje.
korelacija Engleski jezik- Pets (o kuünim ljubimcima). Sat razrednika.
197
zanimljivosti Vjekoslav Kaleb: „I kad sam spremio sve i usput smislio kompoziciju, dajem se na pisanje, zatim nadopunjavam i preraÿujem. Ali, kao što sam i prije rekao, ono što je glavno, to dirigira iz podsvijesti, to je, ono nešto', a na temelju þega ja osnivam, kompoziciju'; ne osnivam je na kompleksima fabule ni izmjeni zbivanja i opisa, nego više na neþemu unutra. Nakon svih priprema mogao bih i ja reüi kao E. A. Poe (Po) da bih novelu mogao poþeti pisati i od svršetka." Novela: -
prikazuje jedan dogaÿaj oblikuje jedan ili dva karaktera ima prostorno i vremenski ograniþeno zbivanje naglo privlaþi þitatelja tekstu ima znaþajan završetak (nastao autorovom intervencijom, komentarom, jednom reþenicom i sl.).
Najþešüe su joj teme : - neþuveni dogaÿaji - þudni ljudi - neobiþne pojave.
198
BITKA KOD BISTRICE LESNE Miroslav Krleža Napomena: Hotimice smo izabrali upravo ove ulomke antologijske Krležine novele da bismo naglasili snažan kontrast izmeÿu jednoliþnog neuzbudljivog, svakodnevnog seoskog života i napetog, uzbudljivog, avanturistiþkog ratnoga života. I ne samo zato da bismo uþenicima približili vrsno djelo velikog književnika, nego i zato da možda uvide kako ono o þemu sanjaju i maštaju u svojoj tobože dosadnoj svakodnevici nije uvijek najbolje, þak ni onda kad ga podupire snažna „reklamna mašinerija" koja poziva na nedoživljeno, novo, uzbudljivo itd. Imena hrvatskih domobrana u ovom štivu na osobit se naþin nastavljaju na našu intenciju osvješüivanja pripadnosti kulturnom krugu, narodu ili obitelji. Tako se ova „lekcija" nastavlja, na stanovit naþin, na tekst Danijela Dragojeviüa u Dverima rijeþi 5, na tekst Darka Macana u Dverima rijeþi 6 i na tekst Ivana Aralice u Dverima rijeþi 7.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Samostalnost u izricanju teza i zakljuþaka. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje sposobnosti logiþkog i kritiþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Razvijanje sposobnosti priþanja. b) obrazovni zadaci Novela. Tema. Ideja. Proturatna proza. Ironija. Usporedba. Kontrast. Retrospekcija. Metafora. Alegorija. Turcizam. Germanizam. Vulgarizam. Sveznajuüi pripovjedaþ. Odnosi meÿu likovima. Kompozicija proznog teksta. Za one koji žele više: Komentar. Prošlost i povijest u književnim djelima. c) odgojni zadaci Osuda rata i stanja u Austro-Ugarskoj. Opüa osuda rata. Osuda rata kao dehumanizacije þovjeka. Stradanje zagorskog þovjeka u 1. svjetskom ratu. Njegovanje osjetljivosti za pravdu i nepravdu. Osuda socijalnih odnosa u društvu. Razvijanje domoljubnih osjeüaja. Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga ponosa i dostojanstva. Suosjeüanje s onima koji pate. Pravo naroda na samoodreÿenje; pravo naroda na stalni suverenitet; pravo da se svakoj osobi svugdje prizna pravo na osobnost; pravo na život; pravo na zaštitu ugleda i þasti; zaštita ljudskih prava u oružanim sukobima. Odgoj slobodne liþnosti.
199
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Uþenici prikupljaju i sreÿuju podatke (u tablice i radne mape) o Prvom svjetskom ratu. Na satu analiziramo te podatke i na taj naþin motiviramo uþenike za recepciju teksta. b) Uþenici pišu i þitaju vlastiti tekst o temi Rat. Nakon toga prelazi se na interpretacijsko þitanje. 2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije: Stvaranje problemske situacije: Gradi li Krleža svoju priþu na kontrastima? Izdvajanje i preciziranje problema: U þemu su vidljive suprotnosti (kontrasti) u djelu? Uþenici pronalaze primjere za uoþene kontraste: a) izmeÿu Monarhije i Zagorja b) izmeÿu seljaka (malog þovjeka) sa svojim priprostim i konotativnim prezimenom (Trdak, Križ...) i ‚‚hoch von oben" zapovjednika (gospodina Rikarda Weisersheimba i baruna von Frederiksa) c) izmeÿu „dosadnog i teškog" životarenja na selu i nade koju pruža Jaka" ratna avantura d) izmeÿu svakodnevice i dva sveþanija dana u godini e) izmeÿu uloženoga rada i uroda koji od jalove zemlje dobiva f) izmeÿu proizvoda koje dobiva baveüi se poljodjelstvom i industrijskih proizvoda g) izmeÿu seljaka i vlasti (obveze, stari dugovi, hipoteke, advokati) h) izmeÿu odlaska u rat i sudjelovanja u njemu i) izmeÿu zagorske þete koja je poginula na bojištu i jedva primjetljiva poteza povuþenog crvenom olovkom j) izmeÿu gospodina Rikarda Weisersheimba i baruna von Frederiksa, njegova dvojnika na ruskoj strani k) izmeÿu dviju nedjelja. Naznake uputa za rješavanje problema Pojedinaþno i skupno rješavanje problema: Uþenici iznose svoje promišljanje o navedenome tekstu (citatu) u kojem je istaknut kontrast, svoje tumaþenje, navode vlastite asocijacije, primjedbe, stajališta, prosudbe, zakljuþke, svoje slaganje ili neslaganje, svoje iskustvo iz života ili iz literature i sl. Rezultati - priopüavanje i korekcije; sinteza; aktualizacija 3. aktualizacija: Gledanje TV emisija, ratnih filmova i likovnih predložaka kojima je rat tema ili motiv. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Je li ovaj tekst ispunio tvoja oþekivanja? Zašto jest ili zašto nije? 2. Koji detalji u ulomku ove proturatne proze oslikavaju socijalni položaj likova i njihovo materijalno stanje, a koji otkrivaju njihovu sudbinu? 3. Napravi plakat kojim üeš izraziti svoje protu ratno stajalište.
200
integracija Jezik - vulgarizmi u noveli. Pravopis - vlastita imena država, pripadnika država i pokrajina, društvenih jasno odreÿenih povijesnih dogaÿaja, povijesnih država. Jeziþno izražavanje - rasprava; samostalni pismeni ostvaraji uþenika motivirani tekstom novele.
korelacija Povijest - Austrijsko-ugarska nagodba 1867., položaj Hrvata u Austro-Ugarskoj, hrvatsko domobranstvo, Prvi svjetski rat. Likovna kultura - likovno oblikovati portrete glavnih likova djela; Ivan Generaliü: ýordaševa hiža, Žetva, Pogreb Štefa Halaþeka. Fotografija: Iz streljaþkog rova u Galiciji. Glazbena kultura -Ĉuro Prejac: Vu plavem trnaci.
zanimljivosti Mnogi su hrvatski domobrani poginuli u Galiciji koja je u Prvom svjetskom ratu bila poprište teških borba izmeÿu austrougarske i ruske vojske. Austro-Ugarska je izgubila 400 000, a Rusija 230 000 ljudi. Bitka je završila pobjedom Rusa.
201
KORAK PO KORAK Joža Prudeus Napomena :Tko zna (ah, nitko ništa ne zna) kad üe tko okajati kakvu pogrešku prema drugoj osobi, popiti gorku þašu ili se oprostiti sa životom? ! Mnogo je važnije od toga znati živjeti kao þovjek, biti zlato ili duša od þovjeka, biti þovjek od obraza, biti þovjek i po, biti i ostati þovjek. I tako sve do onog neumitnog i konaþnog kojemu vodi svakodnevni korak po korak. Vrlo je važno osvijestiti ljepotu „koracanja" u prijateljskom okružju, smisao prijateljstva i neprolaznost svakog istinskog odnosa. Osmi je razred svojevrsna prekretnica u kojoj se dugo(osmo)godišnji prijatelji plaše rastanka, iako on nije konaþan kao u ovoj pjesmi. Uz Džubranov tekst o prijateljstvu, Prudeusova pjesma može umnogome doprinijeti „rastereüenju" od tereta rastanka u osmom razredu.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Osposobiti uþenika za rašþlambu i prosudbu poruka. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava u pjesmi. Razvijanje maštovitosti uþenika. Razvijanje pjesniþkog sluha -doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja. Stvaralaþka primjena steþenih znanja. b) obrazovni zadaci Tema. Lirska misaona pjesma. Pjesniþka slika. Motivi. Aliteracija. Metafora. Alegorija. Ritam pjesme.
Za one koji žele više: Simbol. Anafora. c) odgojni zadaci Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Prijateljstvo je najveüa i najljepša ljudska vrijednost. Osposobiti uþenika da postavlja pitanja smisla, zadataka i odgovornosti prema ljudskoj egzistenciji. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Vjernik vjeruje da þineüi dobro drugima, pokazuje svoju ljubav prema Bogu.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) pjesmom: Kad je bog u sivom prapoþetku stvarao stvari, on stvori sunce; ono izlazi, zalazi i ponovno se vraüa.
202
On stvori mjesec; on izlazi, zalazi i ponovno se vraüa. On stvori þovjeka; on doÿe, proÿe - ali se ne vraüa. Afriþka narodna pjesma (pleme Dinka) b) aforizmom: U smrti ima takoÿer ovo: ona otvara dveri slavi, a ugušuje zavist. (Bacon, Of Death) c) Ezopovom basnom o starcu i smrti. 2. meditacijski pristup tekstu: Nakon þitanja pjesme, uþenici iskazuju svoj doživljaj izazvan ovom pjesmom. Potom im ponudimo poruke, napisane na listiüu na slijedeüoj stranici, koje su nam upuüene ovom pjesmom. Za svaku od njih pronalaze navod (stihove) u pjesmi koji je izvor tako oblikovane misli. Zatim iznose svoja razmišljanja, doživljaj, tumaþenje, sud, procjenu, slaganje ili protivljenje koje je vezano uz taj pjesnikov doživljaj i promišljanje o smrti. Nakon toga uþenici þitaju svoje radove uz svaku poruku, i to samo oni þija je interpretacija razliþita od one koju su þuli. Slijedi prosudba radova koju iznose uþitelj i uþenici obrazlažuüi je svojim dojmovima i snagom, uvjerljivošüu argumenata svakog sudionika prezentacije. 3. aktualizacija: 1. studenoga: Svi sveti - Dan spomena na mrtve 4. izražavanje i stvaranje: 1. Sastavak: S ovu stranu ostaju pitanja, s onu se sluti odgovor. 2. Odaberi jednu od navedenih poruka s listiüa i napiši o njoj svoj osvrt. 3. Od uþitelja glazbene kulture potraži podatke o skladateljima kojima je motiv smrti bio tema kompozicija.
integracija Jezik-eliptiþne reþenice. Vokativ. Izražavanje i stvaranje- krasnoslov pjesme.
korelacija Biologija - roÿenje i smrt þovjeka. Dijalog izmeÿu religije i znanosti.
zanimljivosti Zanimljivi biografski podaci o Joži Prudeusu. Autor je imena „Vatreni" za naše nogometaše na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Jedan je od organizatora i sudionika Novigradskog proljeüa (škole stvaralaštva).
203
Listiü (koji üe ti poslužiti da o pjesnikovim porukama izneseš svoj sud, komentar.… ) PJESNIKOVA PORUKA
1. Svi üemo prije ili kasnije umrijeti. 2. Nije bitno kako üemo napustiti ovozemaljski život. 3. Nitko neüe zakasniti umrijeti. 4. Neki umiru u starosti, a neki dok su još mladi 5. Odmah po roÿenju odreÿen ti je þas kada üeš napustiti ovaj svijet. 6. ýovjek ne može odrediti þas odlaska na onaj svijet. 7. Spol ne odreÿuje vrijeme umiranja. 8. Oni koji ostaju ispraüaju svoje mrtve na najrazliþitije naþine. 9. Pokojnik koji je izgubio prijatelja na ovome svijetu, naüi üe novoga na onome. 10. Pjesnik vjeruje u Boga i ima veliko povjerenje u Nj. Od Njega oþekuje da üemo za dobro, koje smo þinili na zemlji, biti nagraÿeni mnogostruko veüim dobrom. 11. Smrt treba prihvatiti kao neizbježnost kojoj se ne možemo ukloniti.
STIHOVI KOJI SU JOJ POLAZIŠTE
MOJE RAZMIŠLJANJE, DOŽIVLJAJ, SUD, TUMAýENJE, PROCJENA, ASOCIJACIJE, SLAGANJE, PROTIVLJENJE, PRIJEDLOG…
204
LUCIDAR Napomena: „Vaspet je jedna last, jaže zovet se Istrija. I v tej zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olinfos, ježe je Uþka. I te gori visokost ide daže pod oblaki." Citirane reþenice razlog su koji opravdava izbor teksta Lucidar za þitanku. Naime, zadatak je uþiteljice/ uþitelj a približiti i osvijestiti uþeniku ono što je nepoznatom sastavljaþu bilo jasno još u davnim vremenima, a to je spoznaja: Naš je Olimp u našem dvorištu (domovini). Tuÿe poštujmo, svoje volimo. Može se povuüi paralela i sa Zoraniüevim Planinama radi usporedbe naglašenog domoljublja jednog i drugog tekstopisca, može se progovoriti o odnosu prema hrvatskom jeziku i svemu što je naše, ali svoje cijenimo (þesto) onoliko koliko zaslužuje.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti komunikacije s neknjiževnim djelom. Razvijanje logiþkog mišljenja. Proširivanje uþenikovih sposobnosti uþenja. Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda. Razvijanje uþenikovih sposobnosti za samostalno uþenje. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti samoobrazovanja. Razvijanje sposobnosti razlikovanja bitnog od nebitnog. b) obrazovni zadaci Lucidar. Tema. Stil. Arhaizmi. Za one koji žele više: Neumjetniþki tekst. Dijaloški oblik teksta lucidara. Crkvenoslavizmi. c) odgojni zadaci Ljubav prema hrvatskom jeziku i narodu koji se njime izražava i na njemu stvara svoja kulturna dobra. Hrvatski jezik kao najveüe nacionalno blago svakoga Hrvata. Iskazivanje ljubavi prema svom kraju i domovini. Povezanost hrvatske kulture s europskom. Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika, ljudi… prošlosti, sadašnjosti, buduünosti.
205
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Naši su glagoljaši i prepisivaþi oduševljeno prihvatili Gutenbergov izum umnožavanja knjiga tiskanjem jer su do tada popularne srednjovjekovne leksikone („enciklopedije") - lucidare - prepisivali rukom. 2. Hrvatski su glagoljaški redovnici za crkvu, kao i za svjetovne potrebe, prevodili strane knjige u koje su þesto unosili i podatke iz svoga užeg ili šireg zaviþaja. Tako je bilo i s prevoÿenjem tzv. srednjovjekovnih enciklopedija - lucidara. Lucidar iz 15. stoljeüa nalazi se u knjižnici samostana sv. Magdalene u Dubaþnici na otoku Krku. 2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije: - PRIPREMA - uvoÿenje u razumijevanje teksta, isticanje i zapisivanje cilja: Teme koje dominiraju u ovom izvatku iz Lucidara -ýITANJE PO CJELINAMA, OBJAŠNJAVANJE NEPOZNATIH RIJEýI - PRAVLJENJE PLANA ULOMKA (i bilježenje na ploþi): Plan ulomka: 1. podaci o lucidarima 2. podjela Zemlje na kontinente 3. podaci o azijskom kontinentu 4. podaci o europskom kontinentu 5. tumaþenje kako dolazi do zime kao godišnjega doba. -ýITANJE TEKSTA U CJELI NI -SAMOSTALNI, STVARALAýKI RAD U VEZI S TEKSTOM: Uþenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina uz upute dobiva i jedan od dvaju zadatka za samostalan rad: Prvi zadatak: a) podaci o lucidarima, b) podjela Zemlje na kontinente, prema ondašnjim spoznajama, c) podaci o azijskom kontinentu. Drugi zadatak: a) podaci o europskom kontinentu, b) tumaþenje kako dolazi do zime kao godišnjega doba. - IZNOŠENJE REZULTATA RADA - IZVOĈENJE ZAKLJUýAKA I POUKA - ZADAVANJE ZADATAKA ZA SAMOSTALAN RAD 3. aktualizacija: Povijesno-dokumentarna vrijednost lucidara danas. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Zašto je veoma dobra zamisao da se ulomak iz hrvatskoga Lucidara stavi na zastor Istarskog narodnoga kazališta? Iznesi svoje mišljenje u najmanje pet reþenica. 2. Prikupi zanimljive podatke o Aziji i proþitaj ih na sljedeüem satu hrvatskoga jezika. Potraži pomoü uþitelja zemljopisa, ako je smatraš nužnom.
206
3. Prikupi zanimljive podatke o plimi i oseci, uraganima ili potresima i proþitaj ih na sljedeüem satu hrvatskoga jezika. Posluži se atlasom, leksikonima ili enciklopedijama. 4. Smisli pitanja na koja želiš da ti odgovori: a) uþitelj /uþiteljica hrvatskog jezika b) uþitelj /uþiteljica zemljopisa a) uþitelj /uþiteljica povijesti a) uþitelj /uþiteljica biologije.
integracija Jezik-arhaizmi, crkvenoslavizmi.
korelacija Povijest i zemljopis - kontinenti i njihove karakteristike; srednji vijek.
zanimljivosti I u drugim glagoljskim djelima iz toga davnoga doba ima zanimljivih zapisa. U spisu „Pitanja i odgovori" takoÿer se daju pouke i savjeti, veüinom o vjerskim stvarima, ali i iz drugih podruþja, a u duhu srednjovjekovnog shvaüanja života, npr. o vinovoj lozi i vinu. U staro su se vrijeme knjige umnožavale prepisivanjem. To je bio dug i mukotrpan posao, ali i stvaralaþki, pa i umjetniþki, jer je prepisivaþ neka poþetna slova likovno oblikovao, a þesto i ilustrirao tekst. Samo 28 godina poslije Gutenbergova prvotiska Biblije u Istri je za tisak prireÿen Misal, koji je tiskan glagoljicom 1483. godine, þini se u Mlecima. To je prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku! O pripremama za tiskanje nešto je znao i žakan Juraj iz Roþa pa je, oduševljen tim pothvatom, zapisao 26. lipnja 1482. godine: „Vita, vita, štampa naša gori gre, tako ja oüu da naša gori gre!"
207
MUKA SVETE MARGARITE Napomena: U uvodnom ulomku Margaritu susreüemo u idiliþnom, gotovo arkadijskom ambijentu: ona þuva ovce i pjeva pjesme iz kojih zraþe þistoüa, nevinost i bezazlenost njene duše. Ali, sve što je lijepo, kratko traje! Tako c ubrzo slike ljepote zamijeniti kontrastno intonirani prizori muþenja koji üe pravom smislu rijeþi opravdati težinu naslova. Stoga je uþenicima, z upoznavanje ove vrste starije književnosti, i namijenjen prvi, ležerniji dio, a muke neka priþekaju — ostavimo ih za kasnije!
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti estetske procjene. Razvijanje sposobnosti zapažanja i prepoznavanja traženih elemenata u ulomku. Razvijanje sposobnosti objašnjavanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti uopüavanja i usustavljivanja. Osposobljavanje za samostalnu interpretaciju pjesniþkih slika. b) obrazovni zadaci Pjesniþka slika. Parna rima. Stalni epitet. Deminutiv. Ponavljanje. Osmerac. Didaskalije (ovdje je to reþenica: Bude sveta Margarita ovce pasti i pasuüi bude pisam peti ovako.). Za one koji žele više: Prikazanje. Puþka dramska naracija (po stilskim obilježjima). c) odgojni zadaci Razvijanje osjeüaja odgovornosti u obavljanju zadataka. Razvijanje senzibiliteta i zanimanja za þitanje djela iz ranijih razdoblja književnog stvaralaštva. Uoþavanje i doživljavanje ljepota koje nas okružuju. ýuvanje prirode. Njegovanje obzirnosti i pažnje u odnosu prema drugima. Sklad i povezanost þovjeka i prirode.
208
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) LIKOVNA- kolaž fotografija/izreza ka s motivima stada, pastira, cvijeüa, trave, livade. b) Napiši ASOCIJATIVNI NIZ uz rijeþi pastirica i stado (ovaca). 2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima u rubrici Razgovarajmo može se dodati i zadatak: Ispiši iz pjesme: a) dvosložne rime: cvitak - žitak; zdrave - trave; ljuta - pruta itd. b) trosložne rime: zeleni - rumeni; opravila - postavila c) stalne epitete: rosna trava, bistre vode, zelene trave, cvit rumeni
3. izražavanje i stvaranje: Masnije otisnutim niže navedenim frazemima pismeno pridruži odgovarajuüe znaþenje: biti u velikoj nevolji, naüi se u neizvjesnosti; mukotrpan put; bez napora, s lakoüom. a) bez po muke _________________________________________________ b) biti na sto muka______________________________________________ c) hod po mukama ______________________________________________ 4. aktualizacija: Život na selu pruža þovjeku toliko potreban smiraj. Ekologija. Život u suglasju s prirodom. ýovjek ne može bez prirode - ona bez njega može. Seoski turizam - bijeg iz gradske vreve u oaze toliko potrebnog mira.
integracija Zarez uz vokativ: Pasite se, ovce zdrave; Pasite se, ovce mile; … vam, ovþice, dobar žitak. Zarez u nabrajanju: Trava reste, cvate cvitak, reste zdravje, dobar žitak; ….. sve ste lipe, sve ste bile. Jeziþno izražavanje: opisivanje, pripovijedanje.
korelacija Vjeronauk. Sat razrednika: Moj odnos prema poslu koji radim; prema prirodi; prema drugim ljudima.
209
zanimljivosti Prikazanja - srednjovjekovne drame s religioznim sadržajem. Razvila su se iz crkvenih uskrsnih obreda i puþke pobožne pjesme. U poþetku su obraÿivani motivi vezani uz legendu o životu, muci i uskrsnuüu Isusovu, a kasnije i drugi biblijski motivi i svetaþke legende. Pretpostavlja se da je prvo središte pobožne drame bio Zadar i njegova okolica, odakle se ta vrsta stvaralaštva širila na sjever (Kvarner) i jug (Dubrovnik, Budva). S vremenom je u tekstove ulazilo sve više svjetovnih elemenata. Prikazanje Muka svete Margarite nastalo je oko 1500. godine. Pripada zadarskom krugu prikazanja. Pisano je rimovanim osmercem, karakteristiþnim stihom hrvatske srednjovjekovne poezije i drame. Saþuvano je u tri latiniþna rukopisa (Firentinski zbornik, Šibenski rukopis, Zadarski rukopis). Autorstvo se pripisivalo Marku Maruliüu, ali ta teza nije potvrÿena. U djelu su izvor dramskog sukoba Olibri i Margarita, nema podjele na þinove, radnja se odvija kontinuirano, a promjena prizora odreÿuje se na temelju didaskalija (koje se ne nalaze u zagradama). U stilskom pogledu to je puþka dramska naracija u kojoj se nepoznati autor nadahnjivao folklornim usporedbama i metaforama. Buduüi da je rijeþ o dramatizaciji svetaþke legende oslonjene na þudo, Muka svete Margarite po žanrovskom je odreÿenju mirakul.
Margarita je i ime venezuelskog otoka u Karipskom moru. Otkrio ga je Kristofor Kolumbo (1498.).
210
PLANINE Petar Zoraniü Napomena: Zoraniüeve su Planine uistinu jedinstveno djelo hrvatske dopreporodne književnosti. Dok veüina renesansnih pisaca piše u stihovima, ovo je djelo napisano najveüim dijelom u prozi; dok je veüina hrvatskih pjesnika pod snažnim utjecajem talijanskog petrarkizma, Zoraniüu je i narodna pjesma uzor; dok su drugi renesansni pjesnici zaokupljeni sobom, Zoraniü osobnu sudbinu povezuje sa sudbinom naroda, odnosno domovine, „bašüine". Planine nisu samo prvi hrvatski roman, one su, kako reþe Branimir Donat, „Bašüanska ploþa hrvatske imaginativne proze". U djelu su, za ono vrijeme, neuobiþajeno snažno izraženi nacionalni i domoljubni osjeüaji. U njemu je i prepjev Maruliüeve Molitve suprotiva Turkom (koju su uþenici imali prigodu upoznati u þitanci Dveri rijeþi 7). Poput drugih „starih hrvatskih tekstova" i ovaj je u þitanci ponajprije zato da uþenicima osvijestimo umjetniþku i duhovnu snagu književne i likovne baštine.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti zapažanja, povezivanja i zakljuþivanja. Samostalno otkrivanje i rašþlamba pojedinih dijelova teksta. Razvijanje kritiþkoga mišljenja. Razvijanje asocijacija. Uoþavanje istanþanosti pjesnikovog izraza. Razvijanje sposobnosti dokazivanja tvrdnji. Razvijanje sposobnosti govornog i pismenoga izražavanja te samostalnosti u radu. Razvijanje sposobnosti fantazijskoga mišljenja u komunikaciji s proþitanim tekstom. b) obrazovni zadaci Prvi hrvatski roman. Opis vanjskoga prostora. Zaustavljanje radnje. Alegorija. Glava. Izvornik (originalni tekst). Prijevod.
Za one koji žele više: Bukoliþka književnost- književna djela u kojima se idealizira život pastira. c) odgojni zadaci Razvijanje interesa za þitanje djela starije književnosti. Razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku i njegovim narjeþjima. Njegovanje jeziþne kulture. Poticanje ljubavi prema materinskom jeziku. Pružanje otpora zaodijevanju hrvatskoga jezika novim ruhom, tj. pretjeranom utjecaju stranih rijeþi.
211
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Motivacijski razgovor o snovima. Pamtite li snove? Prepriþavate li ih drugima ili ih þuvate za sebe? Zrcale li se u njima osobne, intimne preokupacije ili katkad sanjate i što drugo? Kakvi vas snovi razgaljuju, þine sretnima? b) Posveüujete li dovoljno pozornosti jeziþnoj kulturi? Njegujete li svoj jeziþni izraz? Posežete li olako i bez potrebe za rijeþima iz stranih jezika? Napišite neke rijeþi iz stranih jezika koje svakodnevno upotrebljavate vi osobno ili oni s kojima se družite. Zašto se služite tim rijeþima? Tko je kriv što se tako odnosimo prema jeziku? Kako biste protumaþili Preradoviüev stih:„Po jeziku dok te bude, i glavom üe tebe biti. 2. interpretacija u užem smislu: Slijediti pitanja u þitanci. 3. izražavanje i stvaranje: a) Sastavi popis rijeþi što ih þuješ u televizijskim emisijama, a znaš da nisu hrvatske i da nisu u duhu hrvatskoga jezika. Zamijeni ih hrvatskim rijeþima. b) Poigraj se! Prisjeti se nekih snova, potraži njihova tumaþenja u knjizi Gustavusa Hindmana Millera 10 000 snova (tumaþenje) i razmijeni svoja iskustva s drugim uþenicima u razredu. Na satu usmenog izražavanja (ili na satu razrednika) organizirajte raspravu na istu temu. 4. aktualizacija: Odnos prema hrvatskom jeziku. Olaka uporaba rijeþi iz drugih jezika, posebice anglizama; prodor rijeþi koje nagrizaju tvorbu rijeþi i sintaksu hrvatskoga jezika; moramo li govoriti j i n g l e (džingl) umjesto najavnica; rejting umjesto doseg/ ugled/slava/þast; cruiser (kruzer) umjesto krstarica,…; imamo li sretnijih rješenja od naziva kao što su Pula Film Festival; imamo li boljih konstrukcija od vaše male oglase možete dati… i sliþno? (Napomena: Dobro bi bilo da uþiteljica/uþitelj, ako to veü nisu uþinili, proþitaju Prijedlog za ukidanje hrvatskoga jezika autora Stjepana Babiüa u izdanju Ogranka Matice hrvatske, Slavonski Brod, 2003.)
integracija Slovnica: Glagolski oblici (imperfekt, aorist). ýakavsko narjeþje. Povijest hrvatskoga jezika. Jeziþno izražavanje: opisivanje, pripovijedanje.
korelacija Sat razrednika (uz obilježavanje Dana hrvatskoga jezika). Povijest: Hrvatsko proljeüe.
212
zanimljivosti Poznato je da su Platon, Goethe, Shakespeare i Napoleon vjerovali u proroþansku ulogu snova i smatrali ih sredstvom za proricanje sudbine. Aristotel je takoÿer zabilježio da „pretkazanja koja se u snovima odnose na neke stvari nisu nevjerojatna". Zanimljivo je da je i Petrarca u snu ugledao svoju Lauru, i to na dan njene smrti, þemu je posvetio poemu Trijumf smrti. Planine su putopisni, ljubavni, pastirski, autobiografski i povijesno-društveni roman s alegorijskim porukama. U njima su i pismo ninskom kanoniku Mateju Matijeviüu (epistolarna književnost), ljubavne pjesme (petrarkistiþka lirika), pastirske pjesme (bukoliþka lirika), ali i politiþke pjesme - Marulova tužbalica, vješto i umno dotjeran prepjev Maruliüeve Molitve suprotiva Turkom. U Zoraniüevo vrijeme smatralo se da je pisac bolji što se više približi uzorima. Nezasitni þitaþ Zoraniü smatrao je „da svi pisci slave svoju zemlju, da je uza svaku grþku goru ili rijeku vezana poneka priþa te da samo hrvatske ,deželje' kudikamo ljepše od drugih ostaju neopjevane". Njegovo domoljublje i, za ono doba, neobiþno snažni nacionalni osjeüaji, bili su plodan poticaj Jurju Barakoviüu u Vili Slovinki, spjevu koji se oslanja na Planine. Petar Zoraniü sam je svom imenu i prezimenu u Planinama dodao još i Ninjanin. Bukoliþka književnost - pjesniþka i prozna djela u kojima se idealizira život pastira.
213
HIMNA SLOBODI Ivan Gunduliü Napomena: „Sloboda se ne može spustiti do ljudi; ljudi se moraju uzdignuti do nje; to je blagoslov koji najprije treba zaslužiti, a onda u njemu uživati" kaže Charles C. Colton. Pojam slobode i preþesto se svodi na osloboÿenje društva, domovine ili koje zemlje od kakve nametnute sile. Dakako da pojam slobode oznaþava i to, no govoreüi osmašima o slobodi (a oni veü imaju iskustva s književnim tekstovima o slobodi domovine), potrebno je naglasiti da samo njegovanje i razvijanje svijesti o osobnoj slobodi vodi k svakoj drugoj slobodi. U posvemašnjoj konfuziji kojekakvih „sloboda" treba naglasiti da osobna sloboda ima granicu — ta je granica sloboda druge osobe. Naravno da se slobodi može pristupiti višestruko: filozofski, etiþki, pravno, politiþki, no ovdje bismo željeli naglasiti upravo Gunduliüevu misao da je sloboda dar u kom sva blaga višnji nam Bog je dao, tj. slobodom se razlikujemo od svih živih biüa, ona je bit þovjekova, þovjek je na slobodu pozvan. Iako je ljudska sloboda na jedan naþin ograniþena prirodnim okruženjem i nužnošüu u kojoj se nalazi, s druge strane þovjek sam može oblikovati svoj opstanak i dati mu smisao. Tako može ostvariti mnoge (ili sve) svoje moguünosti. Držimo da je osobito važno naglasiti svakoj mladoj osobi, a to osmašice i osmaši jesu i postaju, upravo slobodu kao poziv da svijet i sebe þinimo boljima jer imamo dar u kojem su sva blaga — slobodu.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Himna. Pjesniþke slike. Motivi. Tema. Ideja. Šesterac osmerac. Rima (ukrštena: abab). c) odgojni zadaci Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika, ljudi… prošlosti, sadašnjosti, buduünosti.
214
Razvijanje poštovanja i uvažavanja svih naroda i etniþkih zajednica. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa. Slobodu domovine treba uvijek braniti, za nju položiti i najveüe žrtve. Sloboda se brani i þuva marljivim radom: u školi i tvornici, u uredu i na njivi. Sloboda je vrelo umjetniþkog nadahnuüa. ýovjek bez slobode je kao riba bez vode. Kad ne možeš biti svoj, ne budi tuÿ!
ARTIKULACIJA SATA 1. Najava i þitanje Himne slobodi. 2. Kratak razgovor o pjesmi posveüenoj slobodi. 3. Stvaranje problemske situacije: Što je sloboda? Što nam ona znaþi? Ima li više vrsta slobode? Jesmo li bezrezervno slobodni? Postoje li slobode koje moramo ograniþavati? Je li dovoljno da država bude slobodna? Što je sa slobodom pojedinca? Je li sloboda „dar Božji"? Možemo li utjecati na neke prilike i dogaÿaje kad je sloboda ugrožena? Što znate o slobodi rijeþi i tiska, o slobodi oþitovanja osobnog mišljenja i pogleda na svijet? Objasnite pojmove samostalnost - nesamostalnost, neovisnost - ovisnost, samoodreÿenje - prisila. Razgovor o poštivanju državne samostalnosti i neovisnosti te poštivanju ljudskih prava. Eksploatatorski odnos velikih sila prema malim narodima i državama. (Hrvatska u Domovinskom ratu / Hrvatska danas - ulaz u EU - uvjeti velikih) 4. pojedinaþno rješavanje problema - zadaci na listiüu: Svaku od ovih tvrdnji objasni i napiši tri, po tvom mišljenju najjaþa, argumenta za tvrdnju: Prava je sloboda kad...
Ja sam slobodan þovjek jer...
Slobodna je obitelj koja...
Slobodno je društvo u kojem...
215
Država je slobodna samo ako...
5. Priopüavanje i korekcija rezultata Izražavanje i stvaranje: 1. Nauþite napamet stihove raznih autora o slobodi pa u razredu priredite recital pjesama na tu temu. 2. Napiši porodicu rijeþi izvedenu od rijeþi sloboda. 3. Prikupi podatke o Ivanu Gunduliüu i napiši bilješku o piscu. Aktualizacija: Obilježavanje Dana neovisnosti. Domovinski rat. UN - Konvencija o pravima djeteta ýlanak 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom ili tiskom, umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira. (alineja 2 - Ovo se pravo u provedbi može podvrüi odreÿenim ograniþenjima, ali samo onima koje propisuje zakon i koja su nužna: a) radi zaštite prava i ugleda drugih, b) radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja ili üudoreÿa.)
integracija Usmeno i pismeno izražavanje (rasprava). Krasnoslov. Pisanje zareza uz vokativ. Pisanje uskliþnih reþenica. Vrste rijeþi.
korelacija Zemljopis - Turizam primorske Hrvatske. Sat razrednika - Obilježavanje Dana neovisnosti.
zanimljivosti Slika Vlahe Bukovca Gunduliüev san jedan je od sveþanih zastora Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Na njoj je, u središtu kompozicije, Ivan Gunduliü okružen hrvatskim ilircima. Gunduliüevu Himnu slobodi uglazbio je skladatelj Jakov Gotovac.
Rekli su o slobodi: Dostojevski: Za þovjeka nema ništa primamljivije od slobode njegove savjesti, ali ni ništa teže.
216
Charles C. Colton:
Sloboda se ne može spustiti do ljudi; ljudi se moraju uzdignuti do nje; to je blagoslov koji najprije treba zaslužiti, a onda u njemu uživati. Antun Gustav Matoš: Priroda je najbolji uþitelj slobode jer je sve slobodno što u njoj diše i ide, sve osim þovjeka. Montesquieu: Sloboda je dobro koje nam omoguüuje da uživamo u drugim dobrima.
217
JEZIK RODA MOGA Petar Preradoviü Napomena: Iz svakog stiha ove pjesme zraþi snažna povezanost pjesnika i jezika kojim je oþaran, koji ljubi. A danas? Danas je hrvatski jezik sve više preplavljen anglizmima (i ne samo njima). Nije ta pojava izražena samo kod jeziþno neosviještenih pojedinaca, uzela je maha osobito u „masmedijima, kako mnogi Hrvati zovu javna glasila!" Stoga bi bilo poželjno da svaki uþitelj (ako to veü nije uþinio) proþita Prijedlog za ukidanje hrvatskog jezika Stjepana Babiüa, u izdanju Matice hrvatske iz Slavonskog Broda. Uþenike treba upozoriti na ovaj problem i potaknuti ih na razmišljanje o svom jeziku. Zadatke za takvo promišljanje, ujedno i tragikomiþni „jezik roda našega", naüi üe se u Balogovoj pjesmi Meine liebe domovina, u ovoj þitanci.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Aktualnost pjesme u današnjem vremenu. Osposobiti uþenika za rašþlambu i prosudbu poruka. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilskih elemenata i idejnih slojeva pjesme. Razvijanje pjesniþkog sluha -doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti doživljaja lirske pjesme u cijelosti i doživljavanje pojedinaþnih pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti izražajnog þitanja, poetskog govorenja i recitiranja. b) obrazovni zadaci Temeljni osjeüaj. Rodoljubna lirska pjesma (davorija). Usporedba. Hiperbola. Oktava. Strofa. Arhaizam. Personifikacija. Vezani stih. Vizualne slike. Auditivni doživljaj jezika -onomatopejske rijeþi. Asonanca. Aliteracija. Ritam. Obgrljena rima.
Za one koji žele više: Asindeton. c) odgojni zadaci ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku. (arapska) Domovina kakva bila, roÿenom je sinu mila. Hrvatski jezik kao najveüe nacionalno blago svakoga Hrvata. Isticanje ljepote i snage našeg jezika. Isticanje vjere u velike moguünosti hrvatskoga jezika za umjetniþko stvaralaštvo. Jezik je kljuþ srcu. (azerbejdžanska) Kakvo srce, takav jezik. (þeška) Ljubav prema hrvatskom jeziku i narodu koji se na njem izražava i stvara svoja kulturna dobra. Njegovanje ljubavi prema jeziku svoga naroda. Poštivanje jezika drugih naroda.
218
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Obavijestiti uþenike o životnom i književnom putu P. Preradoviüa. 2. Motivirati uþenike za recepciju pjesme þitanjem odabranih rodoljubnih stihova istoga autora. (U Danici 1860. P. Preradoviü objavljuje pjesmu Rodu o jeziku iz koje þitamo odabrane strofe. Npr.: O jeziku, rode, da ti pojem,/ O jeziku milom tvom i mojem!/ O preslatkom glasu onom/ U kome te mile majke/ Usnivahu slatke bajke,/ Koga šaptom i romonom/ Duši ti se svijest probudi,/ Te ti spozna i uvid je/ Da ti bolje nije nigdje/ Do na tvoje majke grudih!) 2. interpretacija u užem smislu: a) Iznošenje temeljnog osjeüaja koji prožima pjesmu - prepoznati taj osjeüaj u nizu kitica i stihova. b) Uoþavanje vizualnih i akustiþnih pjesniþkih slika - posebnost, ljepota i snaga pjesnikova izraza. c) Otkrivanje stilskih izražajnih sredstava kojima su te slike (uþeniku najljepše, najakustiþnije, najsnažnije, najritmiþnije, najmudrije i dr.) ostvarene. d) Strofa i stih - osmerostih i osmerac. Cezura iza þetvrtoga sloga. e) Rima (obgrljena, dvosložna) -funkcionalna uporaba (snažna povezanost pjesnika i jezika kojim je oþaran, koji ljubi). f) Prepoznati i izražajno proþitati stihove u kojima se istiþe taj emotivan odnos pjesnika prema jeziku (svom i drugih naroda). g) Zauzimanje ispravnoga stajališta prema stranim jezicima. h) Prepoznati ton pjesme koji je usko vezan uz vrstu pjesniþkog izraza - rodoljubnu pjesmu, i) Ponovljeno izražajno þitanje pjesme. 3. aktualizacija: 1. Upozoriti na prodiranje engleskoga jezika u naš jezik. Naglasiti potrebu njegovanja i þuvanja vlastitoga jezika. 2. Jeziþna snošljivost i kulturan odnos prema drugim jezicima. 3. Jeziþni bonton. 4. izražavanje i stvaranje: 1. U sastavku, a na temelju vlastita doživljaja pjesme i razgovora o njoj, razradi misao završnih stihova: Grozno kao s božje trube/ Uvjeri ih tvrdom vjerom/ Da tu vrijede samo mjerom/ Kom po tebi dom svoj ljube! 2. Priredite u razredu mali recital lirskih pjesama s rodoljubnom temom. 3. Usporedi rodoljublje u ovoj pjesmi s rodoljubljem nekog drugog književnika. 4. Iznesi svoje stajalište o sljedeüim tvrdnjama: Jezik je kljuþ srcu. /Jezik posijeþe gore od maþa./ Kakvo srce, takav jezik. 5. Naþinite zidni plakat koji üe sadržavati lijepe misli ili stihove naših književnika.
219
integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov, sastavak o zadanoj temi. Jezik-duga i kratka množina imenica.
integracija Povijest-Austro-Ugarska Monarhija i položaj Hrvata u njoj. Glazbena kultura - ritam, melodija, intonacija.
zanimljivosti Petar Preradoviü, koji je u vojniþkoj službi postigao þin generala, službovao je kao poruþniku Milanu gdje je, u kontaktu s Ivanom Kukuljeviüem Sakcinskim, obnovio svoj gotovo zaboravljeni materinski jezik. Kasnije je, službujuüi u Zadru, napisao za prvi broj Zore dalmatinske (1844. - 1849.) poznatu pjesmu Zora puca, bit üe dana u kojoj je prvi put propjevao na hrvatskom jeziku.
220
NI MED CVETJEM NI PRAVICE Miroslav Krleža Napomena: O umjetniþkim dometima Balada Petrice Kerempuha književna kritika rekla je gotovo sve. Profinjen Krležin osjeüaj za melodioznost, ritmiþnost, ljupkost, ekspresivnost, izvornost i bogatstvo kajkavske rijeþi i ovdje je došao do punog izražaja. Doživjeli smo ugodna iznenaÿenja kad smo uþenicima ponudili da alegorijski odnos meÿu cvijeüem išþitaju i na likovnom prilogu koji je uz pjesmu, na daleko poznatoj Dürerovoj slici. Prikazujuüi iz žablje perspektive sasvim obiþan busen trave (u kojemu se dade prepoznati trputac, maslaþak, ljulj i vlati trave), veliki je renesansni slikar pred nama doþarao prašumski ugoÿaj ili ugoÿaj neprohodnog zelenila. Taj busen trave koji svakodnevno gaze ljudi i životinje ili prolaze mimo njega ne primjeüujuüi ga, krije u sebi bujan život i složene odnose, poput kakve prašume.
N o,
to tek pokazuje izmijenjena
slikareva perspektiva, a to je i ono što naglašava Krležin terputec ili ono þemu se nada: izmijenjeni odnos koji üe donijeti „veter, sivi severnjak… Ŷ severec, kozoderec….. "
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Razvijanje sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Samostalno i razraÿeno tumaþenje te razrješavanje problema. Integriranje uþenikovih znanja o pjesmi i njegovih stvaralaþkih napora b) obrazovni zadaci Balada. Alegorija. Ironija. Dijalektno pjesništvo. Za one koji žele više: Simbol. Arhaiþni nastavci u kajkavskom narjeþju. c) odgojni zadaci ýuvajmo blago naših narjeþja za buduüe naraštaje. Afirmacija humanih životnih ideja. Analiza ljudskih slabosti i poroka. ýovjekova borba za ugled u svojoj okolini - afirmacija.
221
Budi osjetljiv/osjetljiva na onu djecu koja nemaju sve što ti imaš: roditelje, dom, vlastite igraþke i vlastiti prostor, slobodno vrijeme, ureÿenu školu, vršnjake s kojima se možeš igrati, džeparac koji možeš štedjeti ili potrošiti… Lijenu je svaki dan svetac. Ništa nije bolje od dobre volje. Rijeþ nutka, a primjer povlaþi. Serditost ne vidi kaj je pravo. Sve se može kad se hoüe. Tko þeka, i doþeka. Tko ne trpi dima, ne vidi vatre. Tvrda volja planine probija. V zlu se ne ponizi, v dobru se ne zoholi. Uoþavanje važnosti uljuÿenih meÿuljudskih odnosa. Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama. Svaki je dan prilika za doprinos pravima þovjeka -tvoga bližnjega. Budi pošten i dostojanstven þovjek koji uvažava druge ljude i nastoji im pomoüi i razumjeti njihove potrebe, ideje, sklonosti.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Susret s tekstom. Heuristiþki razgovor. 2. stvaranje problemske situacije, preciziranje problema i upute za rješavanje zadataka: Zakljuþili smo da je pjesma alegorija. Slikajuüi cvjetove, pjesnik nam je, zapravo, oslikao ljudske karaktere i ponašanje u odreÿenom vremenu te njihovo stajalište prema životu i odnosima u društvu. Vaš se zadatak sastoji od tri dijela: a) Meÿu ponuÿenim osobinama potražite svoje i zapišite ih. 1. osobine koje govore o þijoj snazi - PUSTOLOVAN (onaj koji üe poduzeti nove i odvažne pothvate s odluþnošüu da ih svlada) - USTRAJAN (brine se za projekt - zadatak i dok ga ne završi, ne poþinje drugi) -NAGOVORLJIV (druge uvjerava þinjenicama i pravim objašnjenjima, a ne šarmom) - SMIREN (djeluje smireno i povlaþi se iz svakog sukoba) -POKORAN (lako prihvaüa svaþije mišljenje i ne osjeüa potrebu da brani svoje mišljenje) - SAMO POŽRTVOVAN (spremno se odriþe svog boljitka u korist drugih) - ENERGIýAN (uvijek odluþuje da sve mora biti po njegovu) - OBAZRIV (obziran je prema potrebama i osjeüajima drugih) - SUZDRŽLJIV (samosvladavanje u izražavanju osjeüaja ili oduševljenja) - DOMIŠLJAT (može reagirati brzo i uþinkovito u svim situacijama) - OSJETLJIV (intenzivno brine za druge i sve što se dogaÿa) - SAMOUVJEREN (zna da üe sve ispasti dobro ako je pod njegovim nadzorom) - OTVOREN (govori iskreno i bez ustezanja o svemu) - POUZDAN (dosljedno pouzdan, postojan, odan i katkada nerazumljivo privržen) - SILOVIT (zapovjedniþka osoba kojoj se malo tko usudi suprotstaviti)
222
-SMION (spreman preuzeti rizike; neustrašiv, ponekad drzak) - IDEALIST (zamišlja stvari u njihovu savršenom obliku i ima potrebu da i sam bude dorastao tom kriteriju) - INSPIRATIVAN (ohrabruje druge da djeluju, pridruže se ili ukljuþe) - ODLUýAN (osoba sa sposobnošüu brzog, uvjerljivog, prosudbenog zakljuþivanja) - POSREDNIK (stalno se nalazi u ulozi pomiritelja da bi se izbjegao sukob) - UPORAN (drži se þvrsto, tvrdoglavo i ne pušta dok cilj nije postignut) -TRPELJIV (lako prihvaüa razmišljanja i ponašanja drugih bez potrebe da se s njima ne slaže ili da ih mijenja) - ZADOVOLJAN (lako se zadovoljava s onim što ima, malokad je zavidan) 2. osobine koje govore o slabostima - IZAZOVAN (razmetljiv, upadljiv, prebuþan, pravi se važan) - BEZOSJEûAJAN (teško se dovodi u vezu s problemima ili bolima drugih) -ZLOPAMTILO (teško zaboravlja ili oprašta nanesenu mu bol ili nepravdu, sklon zamjeranju) - NEPOPUSTLJIV (bori se, opire se ili oklijeva prihvatiti bilo koji naþin razmišljanja ili postupanja osim vlastitog) - NEODLUýAN (osoba kojoj je teško donijeti bilo kakvu odluku. To nije ona osoba koja se dugo muþi nad svakom odlukom kako bi donijela savršenu.) -NEPREDVIDLJIV (u jednom trenutku može biti oduševljen, u drugom potišten, jednom je spreman pomoüi, a onda nestane, ili obeüa doüi, ali se zaboravi pojaviti) -TVRDOGLAV (ustraje da bude po njegovu) - PONOSAN (osoba s velikim samopoštovanjem, koja smatra da je uvijek u pravu i da sve najbolje zna) -NEGATIVIST (osoba þije je stajalište malokad pozitivno, a najþešüe vidi samo poraznu ili mraþnu stranu svake situacije) - PREOSJETLJIV (vrlo se lako uvrijedi ako je pogrešno shvaüen) -OSVETOLJUBIV (svjesno ili nesvjesno neraspoložen, „krivca" kažnjava þesto nekorektnim uskraüivanjem prijateljstva ili ljubavi) - SKLON NAGODBAMA (þesto üe odstupiti od svog stajališta, þak i kad je u pravu, s ciljem da izbjegne sukob) b) Jeste li zbog koje od osobina ili slabosti (ili stajališta prema kojem problemu) prihvaüeni ili neprihvaüeni meÿu prijateljima u svom društvu, razrednom kolektivu, meÿu odraslima? Odgovor potkrijepite primjerom (dogaÿaj, doživljaj, situacija u kojoj ste se našli). c) Što biste kod sebe mijenjali? Zašto? Koje svoje osobine i vrijednosti ne biste nikad promijenili? Zašto? 3. pojedinaþno rješavanje problema (za rješavanje svaki uþenik dobije svoj listiü s popisom osobina i slabosti) 4. priopüavanje i eventualna korekcija rezultata 5. sinteza - U svojoj razliþitosti uvijek možemo biti pozitivniji, voditi raþuna o drugima, pokušati razumjeti i uvažavati tuÿa mišljenja i ideje, u svom - za sada „malom" svijetu mijenjati se nabolje uklanjajuüi svoje slabosti i nedostatke koliko god možemo.
223
6. izražavanje i stvaranje 1. Napravi plan u nekoliko toþaka u kojem üeš iznijeti kako se poboljšati, kako imati više razumijevanja za druge, kako prevladati neke svoje negativne misli, kako najbolje shvatiti svoju okolinu, kako biti koristan i dobar þlan društva u cjelini. 2. Piši o kojem svom prijatelju ili kolegi iz razreda ili þlanu svoje obitelji. Navedi iskljuþivo njegove/njezine pozitivne osobine, osobine kojima se diviš, osobine koje bi i ti voljela/volio imati i pokušaj objasniti na koji naþin to možeš postiüi. 7. aktualizacija - Odnosi u svijetu. Patnje i stradanja potlaþenih. Nedostatak tolerancije i razumijevanja za probleme drugih. Otuÿenje. Razvijanje þovjeþnosti.
integracija Kajkavsko narjeþje (rijeþi, oblici, naglasci). Arhaizmi. Pismeno izražavanje.
korelacija Glazbena kultura - uglazbljene balade. Sat razrednika - Osobine i mane dio su nas. (Kako možemo postati bolji ljudi.) Vjeronauk- briga i skrb o svima kojima je to potrebno. Medijska kultura - animirani film Zlatka Boureka I videl sem daljine meglene i kalne nastao prema Krležinim Baladama Petrice Kerempuha. Biologija - zaviþajni i standardni nazivi za biljke spomenute u pjesmi.
zanimljivosti Satiriþno kazalište u Zagrebu zove se Kerempuh, a to je naziv i humoristiþno-satiriþkog tjednika u Zagrebu (1945. - 1958.) Miroslav Krleža bio je doživotni direktor Jugoslavenskog leksikografskog zavoda koji od 1991. godine nosi njegovo ime. U þemu je Krleža našao poticaj za pisanje na kajkavštini? Prema vlastitom priznanju, izvori su bili: puþki, neiskvareni govor njegove bakeTerezije Goriþanþeve („Varaždinke iz Petavske ulice"), govor koji je upijao na poþetku svoga školovanja, razgovorni jezik ulice, tisak, zapisi koje je „hvatao" slušajuüi prepriþavanja, tzv. „urbane fraze" i leksik s poþetka stoljeüa.
224
VA NAŠEN ZAJIKE Zvane ýrnja Napomena: Gotovo je nemoguüe sjetiti se Miroslava Krleže, Drage Gervaisa, Mate Balote, Nikole Paviüa, Frana Galoviüa, Marina Franiþeviüa, Pere Ljubiüa, Ivana Gorana Kovaþiüa, Dragutina Domjaniüa ili Vladimira Nazora i ne upitati se koliko bi hrvatska književnost bila siromašnija bez vrhunskih pjesniþkih ostvarenja nastalih na kajkavskom i þakavskom narjeþju. Usprkos zaprekama izazvanim katkad nepoznavanjem pojedinih rijeþi, izvornost, melodioznost, ljupkost i ekspresivnost dijalektne rijeþi, bez obzira na temu, osvaja þitatelja sugestivnošüu i skladom. I þitanka Dveri rijeþi 8 nastavlja tako onime þim je poþela u petom razredu: izborom hrvatske dijalektalne rijeþi. Uživajmo, ovoga puta u þakavskoj rijeþi! I þuvajmo blago svojih narjeþja za buduüe naraštaje!
METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti uoþavanja ekspresivne vrijednosti þakavskoga narjeþja. Zamišljanje i doživljavanje pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti doživljavanja i tumaþenja pjesme. Razvijanje literarnih stvaralaþkih sposobnosti. Razvijanje kritiþkog mišljenja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti reagiranja na poziv lirske pjesme. b) obrazovni zadaci Dijalektno pjesništvo. Domoljubna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Ponavljanje. Slobodni stih. Osmerostih (oktava), šesterostih (sestina), dvostih (distih). Opkoraþenje. Aliteracija. Asonanca. Za one koji žele više: Polisindeton (nabrajanje, gomilanje veznika i u treüoj strofi). Anafora (ponavljanje poþetnih dijelova uzastopnih stihova): zazovuo þloveka, / zazovuo ga ... Prebacivanje. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku i njegovim narjeþjima. Razvijanje interesa za þitanje poezije na dijalektu.
225
ýuvajmo blago naših narjeþja i za buduüe naraštaje. Buÿenje interesa za pisanje na zaviþajnom govoru. Jezik-sredstvo u borbi protiv odnaroÿivanja. Zatreš li narodu jezik, zatro si narod.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Napišite u bilježnicu naslove i autore poznatih vam pjesama napisanih na dijalektu. (5. razred: Vinko Kos: Ljubav; M. Dolenec Dravski: Starinske šege; P. Ljubiü: Naši škoji; 6. razred: D. Gervais: Moj did; Dinko Kalac: Jutro; M. D Dolenec Dravski: Moja Podravina; N. Paviü: Kipec; D. Gervais: Moja zemja; I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš; 7. razred: F. Galoviü: Pozdravlenje; D. Ivaniševiü: Jubav; J. F. Ploþar: Lipe naše murve i dr.) b) Objašnjenje (usmeno ili pismeno) odabranih izreka o jeziku navedenih u rubrici zanimljivosti. 2. a) interpretacija u užem smislu: Pitanjima u þitanci možete dodati još i ovo: Prebrojte stihove u strofama pa imenujte svaku strofu. Je li govor kojim je pisana pjesma ikavski, ekavski ili miješani ikavsko-ekavski? Odgovor potkrijepite primjerima/rijeþima iz pjesme. 2. b) meditacijski pristup tekstu: Odabiranjem najpogodnije motivacije obaviti duševno-tjelesnu pripravu i najaviti pjesmu. U prvi meditacijski susret s pjesmom neka uþenici uÿu samostalnim þitanjem u sebi ili slušanjem CD-a. Slijedi meditacijsko poniranje u tkivo pjesme te samostalno istraživanje i stvaralaþko izražavanje usmjereno prema pojmovima u obrazovnim zadacima. Nakon obavljenih zadataka uþenici üe u meÿusobnoj usmenoj komunikaciji objaviti do kojih su spoznaja došli. U završnoj fazi sata uslijedit üe sinteza i aktualizacija. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Pomoüu zemljovida imenuj þakavska govorna podruþja. 2. Nabroj pjesnike za koje znaš da su pisali na þakavskom narjeþju. 3. Odaberi strofu koja ti se najviše sviÿa. Ilustriraj je i prevedi na standardni jezik. 4. aktualizacija: O hrvatskom jeziku u medijima - posebno na televiziji. Kritiþki osvrt na nazive/imena pojedinih trgovina, ugostiteljskih objekata i sl. ýakavski saboru Žminju - održava se svake godine (prva nedjelja u lipnju). Izdaje se i prigodni zbornik uþeniþkih radova pristiglih na natjeþaj „Di þa slaje zvoni".
226
integracija Slovnica: Narjeþja hrvatskoga jezika - ýakavsko narjeþje. Imenski predikat u reþenici: I blagar je blagar; Ma iþlovekje va našen zajike tovar.
korelacija Zemljopis - Primorska Hrvatska. Sat razrednika - obilježavanje Dana hrvatskoga jezika.
zanimljivosti Zvane ýrnja radio je kao filmski dramaturg, novinar, urednik izdavaþkih kuüa, animator kulturnih dogaÿanja u Istri i osnivaþ ýakavskog sabora (1969.). Najveüi broj svojih pjesama ispjevao je nažminjskom govoru. U trokutu Žminj - Kanfanar - Saviþenta saþuvan je najstariji govor ne samo Žminjštine, nego i cijele Istre. Žminjski naglasni sustav ima kratkosilazni i dugosilazni naglasak, a þakavski se akut dobro þuva na podruþju Dunjice. Ojeziku: Fran Kurelac: Zatreš li narodu jezik, zatro si narod. Shaw: Rijetko kad osjeüamo milinu materinskog jezika kao kad nam dopre do ušiju pod tuÿim nebom. Stanislav Šimiü: Tuÿice upotrebljava komu je jezik - tuÿinac. Bugarska narodna: Jezik kosti nema - ali kosti lomi. Goethe: Stari su jezici korice u kojima se krije nož duha. Nikolaj Šelgunov: Jezik je mudraca u srcu, srce je glupana na -jeziku.
227
CIKLAME, KRVAVE CIKLAME Dragutin Domjaniü Napomena: Pjesma je podatan predložak na temelju kojeg možemo progovoriti o afirmaciji dijalektnog stvaralaštva (u ovom sluþaju na kajkavskom narjeþju), pogodna je za razvijanje ljubavi prema zaviþaju, za isticanje proturatnih poruka, za usporedbu s ulomkom iz novele Bitka kod Bistrice Lesne, za aktualizaciju (Dan spomena na mrtve), za korelaciju s glazbenom kulturom (kajkavske popevke) i sliþno. Osobito je zanimljivo povezati sadržaj pjesme sa sadržajem slike Pred izlogom cvjeüarnice Ljube Babiüa. Potaknete li uþenike da uoþe hladne i tople boje, živo i „neživo" na slici, lice þovjeka pred izlogom i þovjeka na fotografiji u izlogu, detalj njihove odjeüe, ono što je „ispred" cvijeüa u izlogu i ono što je „iza" þovjeka pred izlogom, zacijelo üete biti zadovoljni njihovim opažanjima i tumaþenjima. Potaknuti njihovim opažanjima, sliþan smo zadatak postavili u Radnoj bilježnici.
METODIýKI SUSTAV korelacijsko-i nteg racijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Izoštravanje moüi zapažanja. Motiviranje uþenika za samostalno þitanje poezije. Osposobljavanje uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje pjesniþkog sluha -doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja. b) obrazovni zadaci Tema. Motiv. Stvarno i preneseno znaþenje epiteta u pjesmi. Ritam. Melodioznost Domjaniüeva stiha. Personifikacija. Hiperbola. Onomatopeja. Proturatna poruka pjesme. Asonanca. Aliteracija. Gradacija. c) odgojni zadaci Potresna stradanja hrvatskog þovjeka i stradanje ljudi u ratu. Osuda rata. Ljubav prema domaüem krajoliku i þovjeku.
228
Ljubav prema jeziku i narjeþjima. Osuda nepravde nanesene malim ljudima. Razvijanje ljubavi prema zaviþajnom govoru.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Slušanje popijevke Vlaha Paljetka (Kaj ili neke druge) na stihove D. Domjaniüa 2. Gledanje dokumentarnoga filma M. Arhaniüa o Dragutinu Domjaniüu. 2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Uspostaviti korelative izmeÿu novele Bitka kod Bistrice Lesne i pjesme Ciklame, krvave ciklame u sljedeüim elementima: a) u temi - stradavanje našeg zagorskog þovjeka u Prvom svjetskom ratu b) u naglašeno subjektivnom odnosu pisca prema temi koju obraÿuje c) u motivima koji povezuju poetski tekst Ciklama s novelom M. Krleže d) u jeziku - uporaba kajkavskog idioma e) u izboru stilskih izražajnih sredstava (kontrast, metaforika i simbolika… komentar…) f) u atmosferi (tonu) g) u fatalistiþkom svršetku obaju djela h) u proturatnom (antimilitaristiþkom) stajalištu obojice književnika i) u idejama. 3. aktualizacija: 1. studenoga - Svi sveti - Dan spomena na mrtve (Razgovor o obilasku i održavanju grobova nama dragih osoba koje više nisu meÿu živima.) 4. izražavanje i stvaranje: 1. U filmu o Dragutinu Domjaniüu odredi i navedi prizore koji su: a) izrazito pjesniþki obraÿeni b) izrazito dokumentaristiþki. 2. Pismeno obradi temu Moj najdraži cvijet. Opis neka sadrži: a) mjesto na kojem se nalazi cvijet b) izgled cvijeta (veliþina, oblik) c) njegovu boju i miris d) usporedbu s nekim drugim cvijetom e) osobno intimno (subjektivno) znaþenje f) osjeüaje (ili misli) koje pobuÿuje odabrani cvijet. 3. Odaberi jednu strofu i prevedi je s kajkavskog narjeþja na književni jezik. Usporedi ih. Koje razlike zapažaš? Objasni ih!
integracija Jeziþno izražavanje - pisanje i þitanje lirskih zapisa uþenika ostvarenih zaviþajnim govorom. Jezik- kajkavsko narjeþje.
229
korelacija Glazbena kultura - pjevanje Domjaniüevih pjesama -Fala i Kaj. Biologija -ciklame.
zanimljivosti D. Domjaniü prevodio je J. W. Goethea, H. Heinea, C. Baudelairea, S. Mallarmÿa, L. N. Tolstoja, Gogolja i dr. Prvu pjesmu Ljubav k domovini objavio je, pod pseudonimom Milivoj Seljan, u Bršljanu 1892. godine, dok je prvu pjesmu potpisanu vlastitim imenom objavio 1895. godine u Viencu (Ridi Pagliaccio).
230
JUTRO U VELOJ LUCI Izvor Oreb
BLAGOSLOV BARKE Daniel Naþinoviü Napomena: U þitanci su ponuÿene dvije pjesme kojima je more tema u širem smislu rijeþi. Pristupili smo im komparativnim naþinom tek toliko da bismo buduüe srednjoškolce pripravili i za takav naþin rada. No ima i drugih naþina kojima se može doploviti k ovim pjesmama ili samo jednoj od njih: glazba. Budete li se koristili interpretacijsko-analitiþkim sustavom, ponuÿenim u þitanci, i
zapoþnite sat pjesmom Galeb i ja Jakše Fiamenga (instrumentalno), Galeb , More …. ili kojom drugom pjesmom o moru. Treba li napominjati da se može progovoriti o Izvoru Orebu kao slikaru i kiparu (njegov bronþani fra Grga Martiü nalazi se u Posušju, BiH), ili o D. Naþinoviüu kao o muziþaru? !
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja na predmetno-sadržajnom sloju pjesme. b) obrazovni zadaci Jutro u Veloj Luci: Lirska pjesma. Katren. Rima. Tema. Motiv. Personifikacija. Dijalektno pjesništvo. Blagoslov barke: Sonet. Tema. Motiv. Dijalektno pjesništvo. Personifikacija. Metafora.
231
c) odgojni zadaci i ciljevi Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Ljubav prema zaviþaju i domovini treba poticati, stvarati i njegovati. Svugdje je poüi, maje kuüi doüi.
Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život. Ljubav prema zaviþaju nadahnjuje umjetnike. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara, ono je njegov odraz. Razvijanje ljubavi prema prirodi. Razvijanje osjeüaja osjetljivosti za ugrožena biüa u prirodi; þuvanje prirode i njezinih ljepota. ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojem se kreüemo i živimo. ýovjek je nedjeljiv dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može. Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaj mira, spokoja, zadovoljstva i užitka. ýovjeku je potrebno þešüe „druženje" s prirodom.
ARTIKULACIJA SATA 1. duševna i tjelesna priprava s najavom teksta: Dramska igra „voÿena mašta": Udobno se smjestite i opustite, zatvorite oþi. Zamislite da ste na nekom, vama posebno ugodnom, mjestu uz more (ili rijeku, jezero…). Dobro „pogledajte" i osluškujte oko sebe. Što vidite, što þujete, koje mirise osjeüate? Na dodir uþitelja/uþiteljice uþenici odgovaraju opisujuüi vizualne, akustiþne, olfaktivne, taktilne, gustativne pojedinosti. 2. meditacijski susret s tekstom… (te objašnjenje zaviþajnih rijeþi i izraza) 3. heuristiþki razgovor: Što je tema ovih pjesama? Kojim je motivima graÿena prva, a kojim druga pjesma posveüena moru? Kojim se izražajnim sredstvima autori ovih pjesama služe da bi nam doþarali zaviþajni ugoÿaj? Što im je zajedniþko? O kojem osjeüaju možemo govoriti slušajuüi pjesmu? Kakve su osjeüaje izazvale pjesme u vama? Koja vas se više dojmila, a koja vam je bliskija? Objasnite svoje odgovore. I vi koji živite uz more, i vi koji živite u unutrašnjosti Hrvatske, zasigurno more doživljavate na poseban naþin. Što vam ono znaþi? Je li more svakodnevno prisutno u vašem životu ili su to samo ljetni doživljaji (u vrijeme praznika)? Oþitujte se pojedinaþno o svojem doživljaju mora, uvala, stijena, galebova, kala u gradiüima uz more i sl. 4. stvaralaþko izražavanje: Piši o jednom doživljaju mora koji je na tebe ostavio posebno snažan dojam. Neka opis bude subjektivan: tvoja proživljavanja, misli, osjeüaji, strahovi, nadanja, strahopoštovanje pred beskrajem puþine, divljenje nedirnutoj prirodi, tvoja oþekivanja i razmišljanja doku samoüi promatraš puþinu. Ako nikad nisi bila/bio na moru, piši na isti naþin o doživljaju vode u prirodi u svom užem zaviþaju: rijeci, jezeru, izvoru, moþvari, bari. Svoje misli i osjeüaje napiši na zaviþajnom govoru. Primjer uþenicima može biti pjesma Senke Paleka-Martinoviü, Boduli.
232
Boduli natežu konope da im bura otok ne odnese da ne išþezne da ne potone otok onaj preko mora preko kiše i boga gdje ljudi žubore kao voda koju bi htjeli a zagrljeni u cvrþkovo grlo služe toploj, napukloj zemlji To je sreüa od koje se zazire To je pjesma bez rijeþi što gospodare sigurne i raspuštene Tu nebo od plastike ne otkida kiše i mjeseþine Boduli su bez obale tijelom uronjeni u oseke i plime kao galebovi što krilima svoj dio mora od bure brane i treba im snage i boli ih ta snaga kojom vole uzaludne svoje stope u tišini, meÿu maslinicima.
5. meÿusobna komunikacija: izdvajanje i zapisivanje najljepših rijeþi i izraza koje uþenici sami odaberu. 6. aktualizacija: Ekologija - Svjetski dan voda (22. III.) Svjetski dan zaštite okoliša (5. VI.) Svjetski dan zaštite vlažnih podruþja/moþvarnog zemljišta (2. II.) Sv. Nikola - zaštitnik mornara i pomoraca (6. XII.)
integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Imenice: vlastite, opüe, mislene. Pojedinosti u opisu. Zaviþajni govori. ýakavsko narjeþje, ikavski govor: rijeþi, oblici, nastavci. Krasnoslov.
korelacija Likovna kultura. Glazbena kultura. Povijest. Zemljopis. Vjeronauk.
233
zanimljivosti Blagoslov Sunca (hebr., Birkat ha - Šemeš) jest kratka židovska molitva i blagoslov Sunca. Izgovara se svake 28. godine prve srijede u mjesecu nisanu, kad Sunce prema židovskoj predaji dostiže isti položaj na obzoru kao i u dan kad gaje Bog stvorio. (Nisan -sedmi mjesec vjerske i prvi mjesec graÿanske godine; odgovara dijelu ožujka i travnja u gregorijanskom kalendaru.) Prigodom kršüanskoga blagoslova domova, u vrijeme Bogojavljenja, ispisuju se na dovratke tri slova: G + M + B. To su poþetna slova imena mudraca ili kraljeva: Gašpar, Baltazar, Melkior. Bogojavljenje se slavilo na Istoku (u 4. st.) 6. sijeþnja da bi se potisnule poganske sveþanosti djeviþanskoga roÿenja boga Aiona te Dionizije koje su se slavile istoga dana. Na Zapadu su kršüani slavljenjem Božiüa na dan 25. prosinca takoÿer potisnuli poganski blagdan raÿanja boga sunca (Natalis Solis incvicti). Blagoslov je u svim religijama obredna rijeþ ili niz rijeþi kojima se izriþu spas, zaštita i pomoü božanstva. Blagoslov podjeljuju sveüenici, plemenske poglavice ili glave obitelji u ime Boga ili bogova. U kršüanstvu je blagoslov obredna molitva nad osobama, životinjama ili predmetima. Poznat je Papin blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu) na Božiü i Uskrs.
234
MILOVO SAM Ivan Kozarac Napomena: Koliko je ljubav važna u životu svakog þovjeka, vjerno üe posvjedoþiti i ova pjesma Ivana Kozarca. Jer ljubav je, kao što reþe M. Lukiü, „svojevrsna religija srca" i malo koji zaljubljenik ne vjeruje da baš on voli jaþe i više od svih drugih. I u ovim stihovima otkrit üe nam se pjesnikova þeznuüa, njegova plima radosti, sanjarenja, ljubomora, potajna bol i kovitlac drugih osjeüaja. I ovom se pjesmom, u jednoj njenoj dimenziji, naslanjamo na prethodne þitanke : pjesma je uglazbljena i rado se pjeva, a mnogi joj ne znaju za autora smatrajuüi je — zbog popularnosti — narodnom.
METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Samostalno i razraÿeno tumaþenje/objašnjavanje lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja (ostvaraja) pjesniþkog teksta. Razvijanje sposobnosti rašþlambe i razradbe. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja. b) obrazovni zadaci Tema. Stih. Ritam. Arhaizam. Turcizam. Lokalizam i provincijalizam. Hipokoristik. Lirska ljubavna pjesma. Pjesniþka slika. Epitet.
Za one koji žele znati više: Elegija (prema osnovnom raspoloženju). Rastavljanje pridjeva od imenice- kao obilježje narodne pjesme. Anafora. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema zaviþajnom govoru. Teški dani života postaju lakši ako ih obogaüuje ljubav. Izoštravati sposobnost za uoþavanje lijepog. Ljubav kao ljepota i pokretaþka snaga u životu pojedinca. Iskazivanje ljubavi prema osobi suprotnog spola. Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Pravilna uporaba književnoga, odnosno standardnoga hrvatskoga jezika u govorenju i pisanju. Utvrditi da je od svih naših moüi ljubav najviša i najdivnija.
235
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Glavni lik istoimenog romana Ĉuka Begoviü sjeüa se svog momkovanja u trenucima kad želi mirno i povuþeno živjeti: - Nek ide život kako oüe! - domišljao. Rad mu omrznuo. Sam je sebi omrznuo. I blijedio je i mrknuo opet i mršavio. Žalovati je zapoþeo za danima davnim, za momaštvom, za besnenim noüima, za potucanjima šokaþkim. Onda ga je svako spominjao - mislio on. - Onda je svako o njemu vodio raþuna. I birtaši i opüina i cure i snaše i sve lole i beüari. Ona silovitost njegova, kerenje, nehaj, to je gospodovalo nad svima. Svi se njega onda bojali. A sad? - Mrtva vuka ne plaše se janjci. - Sada üemo þuti kako o tom vremenu mladosti i ljubavi pjeva Ivan Kozarac u pjesmi Milovo sam. b) - Može li se ikada zaboraviti ono što se jednom ljubilo? (Rousseau) c) -Zapreke su ono što þini ljubav zanimljivom. (J. Nestroy)
2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Jedan od moguüih naþina razgovora o Kozarþevoj pjesmi jest upoznavanje uþenika sa starogradskom pjesmom kao književno-glazbenom vrstom. Kakvu glazbu slušate? Je li vam važnija glazba ili tekst u vokalno-instrumentalnim izvedbama? Zašto? Znate li da je pjesma Ivana Kozarca Milovo sam uglazbljena? Jeste li þuli za starogradske pjesme? (Navesti neke: Fijaker stari, Sjedi Mara na kamen-studencu itd.) (Za ovakav sat trebalo bi nabaviti snimku sa starogradskim pjesmama (ljubavna pjesma baladiþnog tona, gradska romanca - jedan od naziva; kavane kao mjesta na kojima se izvodila) i naüi zajedniþka svojstva te književno-glazbene vrste (karakteristiþne za prvu polovicu 20. stoljeüa, preteþu popularne glazbe, tzv. šlagera) s današnjom tamburaškom glazbom (koja bilježi uspon od devedesetih, þak i hiperprodukciju). Takoÿer možemo analizirati tekstove današnjih popularnih skladbi, upozoriti na njihovu „šupljinu" jer su naruþene kod tekstopisaca za razliku od Kozarþeve pjesme koja je napisana iz vlastitoga iskustva. Uputiti ih i na dobre primjere -Gibonni, Arsen Dediü i dr. Uþenici mogu i sami predložiti autore i kantautore þije im se pjesme sviÿaju.) Može se krenuti i drugim putem: Navedite istoznaþnice za glagol milovati. (ljubiti, voljeti, dragati, paziti...)
236
0 kakvoj je, dakle, pjesmi rijeþ? (O ljubavnoj.) U kojem su vremenu glagoli u prve tri kitice? (Perfekt, aorist.) A u þetvrtoj? (Prezent.) Što na osnovi toga možete zakljuþiti? (Rijeþ je o sjeüanju - pogled unazad retrospekcija.) Postoji li u vašem životu neki dogaÿaj koji ne možete zaboraviti (uspomena, trajna vrijednost...)? U koji biste kraj Lijepe Naše smjestili ovu pjesmu? Zašto? Izdvojite rijeþi koje to mogu potvrditi. (sokak, kuti, mire, pitati, poljubljaji, vazda, taraba, maja) Kako biste danas rekli „garave i plave"? (Crnke i plavuše) - sinegdoha 1 tako dalje…
3. aktualizacija: 14. veljaþe- Sv. Valentin - Dan zaljubljenih Dani hrvatskog jezika (þuvanje zaviþajnoga govora)
4. izražavanje i stvaranje: 1. Nauþite na satu glazbene kulture pjevati ovu Kozarþevu pjesmu koju je uglazbio I. Tijardoviü. 2. Potražite na internetu ili u biblioteci Kozarþeve pjesme. Njima i pjesnikovim slikama oblikujte poetski pano u knjižnici, multimedijalnom prostoru ili u razredu. 3. Snimite najboljeg recitatora ove pjesme i sinkronizirajte taj zvuþni zapis s odabranim vizualnim prilozima (slavonskim motivima) na raþunalu. Taj svoj rad demonstrirajte prigodno - za Dan škole, uz obljetnicu roÿenja I. Kozarca, uz Mjesec knjige, objavite ga na internetskoj stranici svoje škole i sl. Na satu hrvatskoga jezika napišite svoj komentar ili porazgovarajte o ostvarenom projektu. 4. Posjetite vinkovaþki muzej i razgledajte zaviþajnu etnografsku zbirku vinkovaþkoga kraja (stalni postav). Meÿu mnogim eksponatima izložena je i fotografija Kozarþeve velike ljubavi Marije Kozarac te tekst pjesme Milovo sam.
integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov pjesme. Jezik- lokalizmi, arhaizmi.
korelacija Glazbena kultura-skladba Ive Tijardoviüa na stihove pjesme Milovo sam. Starogradske pjesme, tamburaška glazba, šlageri.
237
zanimljivosti Dr. sc. Katica ýorkalo, znanstvena savjetnica, hrvatska književnica te od 1986. upraviteljica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima zapisala je 1981. o Ivi Kozarcu: Pojavio se Iva Kozarac u vremenu rafiniranih modernistiþkih traženja u sasvim neobiþnom kostimu mladog Šokca, bez svega nauþenog, usvojenog, samo s bolno iskrenim doživljajima, propovijedajuüi jednu specifiþnu þulnost - zdravu, seosku, šokaþku, iskrenu….. u erotiþkoj pjesmi koja je donosila dah svježine i miris zelenih livada, sijena i šljivika u mlaku, beskrvnu, sumornu i pomodnu poeziju… Sugestivno je pogodio… duh šokaþke narodne pjesme, njene ritmove, þas brze, poskoþne, þas razvuþene kao zelene, trome, bosutske vode, slijedeüi naizmjeniþno vedra, raspojasana ili sumorna… raspoloženja. Imao je najviše sluha za poeziju onoga što propada i nepovratno išþezava. Pjesma Da se povezemo jedna je od njegovih najboljih pjesama: Do dva konja, a oba dva vrana Eno stoje þvrsto zauzdana, A u koli sve miriši sieno, Ajde željo, da se povezemo. Poljem ravnim pustit üemo vrance Neka biesno lete neprestance. Neka lete ma nikad ne stali, Od umora makar pocrkali. Za sviet, ljude ni briga nas nije Komu volja nek' nam se i smije Sreüa naša - to su konji vrani….. Ajdmo, željo, dok su razigrani…..
238
HRVATSKI JEZIK Vladimir Nazor Napomena: „U tebi sam vijek svoj proživio, drevni i lijepi jeziþe Hrvata; roÿen na morskom pragu tvojih vrata, polako sam te uz trud osvojio." Tako Nazor pjeva 0 važnosti jezika i maru pjesnika. Jer, jezik nije samo sredstvo komunikacije, jezik nas odreÿuje i obilježava, jezik je dio nas samih, u njemu se krije i uzdah za rodnim krajem, i za materinskom rijeþi, i za domovinom….. a pjesnici su toga najbolje svjesni. „Kameni stol" Ignjata Joba ovdje je odraz kamenog stola ûirila i Metoda (Dveri rijeþi 5), stola rijeþi i zajedništva jednog jezika.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda. Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik. Preoblikovanje uþenikova spontanoga poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja na predmetno-sadržajnom sloju pjesme. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Lirska domoljubna pjesma. Sonet. Pjesniþke slike. Motiv. Aliteracija. Jedanaesterac. Rima. Ritam. Stanka.
Za one koji žele više: Kompozicija soneta.
c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku, njegovanje poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima. U usmenoj narodnoj književnosti dijelimo osjeüaje, misli i znanje naših davnih prethodnika. Sudionici smo i baštinici narodne mudrosti i plemenitosti, dijelimo zajedniþka duhovna iskustva. Usmena književnost pokazuje nam da prošla stoljeüa mogu oživjeti jezikom i biti nam bliska i razumljiva.
239
Konvencija o pravima djeteta UN-a ýlanak 8. Dijete ima pravo na oþuvanje vlastite osobnosti, u što su ukljuþeni narodnost, ime i obiteljski odnosi kakvi su priznati zakonom. Voli svoj zaviþaj, svoj govor i svoj jezik, svoj narod: upoznaj njegovu prošlost, njegove ljepote, njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim, posebnim, drugaþijim. ýlanak 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom ili tiskom, umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Razgovor o jeziku kao trajnom bogatstvu svakog naroda. Pojedinci se raÿaju i umiru, jezik ostaje. Uvijek je bogatiji za iskustva. 2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije (znaþenje jezika za narod i jeziþna pripadnost): Izdvajanje i preciziranje problema (navesti toþke-tvrd nje o kojima se raspravlja i dati upute za rješavanje problema). Uþenike u razredu podijeliti u pet skupina. Svaka skupina argumentima i citatima rješava svoj zadatak. DREVNI I LIJEPI JEZIýE HRVATA (poþeci hrvatske pismenosti / Bašüanska ploþa /najstariji zapisi na hrvatskom jeziku, hrvatsko pismo - glagoljica) POVEDE TI ME I GDJE NISAM BIO (hrvatska i književnost ostalih naroda - zahvaljujuüi jeziku putujemo na krilima mašte, bogatstvo pjesniþke rijeþi, uþenje dobra i zla preko priþa i bajki…) ZVUýE KOŽICE. MIRIŠU KO CV'JEûE/ROJEVI R'JEýI (jezik je glazba ugodna uhu - stilsko izražajna sredstva: aliteracija, usporedba, metafora…) PA, UZDIGNUT NAD ZIPKOM I NAD GROBOM DA U TEBI DIŠEM I DA ŽIVIM S TOBOM (jezik je þitav naš život - od prvih nježnih majþinih rijeþi preko naše spoznaje života i vlastitih iskustava do smrti) I ONDA, KAD ME VIŠE BITI NE ûE (Jezik ne prestaje neþijom smrüu, i ne poþinje þijim roÿenjem. On je trajna vrijednost i bogatstvo naroda koje zahvaljujuüi ljudima i njihovu iskustvu ne odumire, nego postaje bogatiji.) Pojedinaþno i skupno rješavanje problema (na osnovi individualnih zapažanja, argumenata i komentara pojedinaca skupina oblikuje misli argumentirajuüi svoje tvrdnje) Priopüavanje podataka i zapisivanje na ploþu (svaka skupina svoj dio zadatka) Sinteza (Jezik je trajna vrijednost naroda. Jezik nije samo sredstvo komunikacije. Jezik nas odreÿuje, obilježava, jezik je dio nas samih.)
240
3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši Nazorovu Hrvatsku pjesmu (u þitanci dana u faksimilu) i usporedi je s pjesmom Hrvatski jezik. Koje književnike spominje u pjesmi? Zašto? 2. Ispiši iz Nazorove pjesme: usporedbu, metaforu i aliteraciju. Objasni njihovo znaþenje svojim rijeþima. 3. Po uzoru na pjesmu Hrvatski jezik napiši šaljivu pjesmu zasiüenu tuÿicama, posuÿenicama, frazama i frazeologizmima te žargonskim rijeþima. 4. aktualizacija: Suvremeni hrvatski jezik (književni jezik, jezik književnosti, arhaizmi, dijalektizmi, tuÿice, posuÿenice, žargonizmi…). Uz faksimil pjesme: Rukopis - þitljivost, urednost... Odnos prema onome što piše i onome koji þita.
integracija Tvorba rijeþi. Razvoj hrvatskog jezika. Spomenici hrvatske pismenosti. Hrvatska pisma. Narjeþja i govori hrvatskog jezika. Rijeþi iz stranih jezika. Žargon. Razgovorni jezik nasuprot standardnom, književnom.
korelacija Svi predmeti (hrvatski standardni jezik). Povijest - Razvoj hrvatskog jezika tijekom stoljeüa, povijesni dokumenti i dokazi o jeziku, pismenosti. Vjeronauk-misionari i prosvjetitelji braüa -ûiril i Metod.
zanimljivosti O nastanku svoje zbirke pjesama Rijeþi u oluji (1941.) Vladimir Nazor kaže: Meÿutim, krupni se dogaÿaji spremahu; nebo se naoblaþi, vjetrina se dignu. Nije bilo više mjesta ni ditirambu, ni elegiji, ni razmišljanju. Pjevanje se prometnu u izbacivanje krikova, sad tužnih, sad ljutitih. I javiše se Rijeþi u oluji (1941.), glasovi, što ih vjetar nosi i kida, no stvaraju neko olakšanje bar onome, koji ih je iz sebe izbacio. Prva hrvatska tiskana knjiga bila je Misal po zakonu rimskoga dvora. Složili su je i tiskali naši glagoljaši 1483. godine. Knjige tiskane do 1500. godine zovemo inkunabula ili prvotisak. Prvu hrvatsku gramatiku Osnove ilirskoga jezika sastavio je i izdao 1604. godine Bartol Kašiü.
241
PSALAM 104. Napomena: S biblijskim tekstom uþenici su se susreli u þitanci Dveri rijeþi za šesti razred (Salomonova presuda), no u ovom psalmu osmaši imaju priliku bolje i osvještenije uoþiti biblijski stil. S ovim se prastarim tekstom, na neki naþin, može zaokružiti tematska cjelina o nužnom skladu prirode i þovjeka koja je danas kljuþno pitanje planetarnih razmjera. Ta se tematska cjelina može uoþiti u svim našim þitankama (5. razred: S. Košutiü — Seljak, ptica i zlatni drijen, M. S. Maÿer — Djedovo slovo, Z. Balog — Kome dati odlikovanja; 6. razred: cjeline Sliþice iz prirode i cijeli niz tekstova, primjerice Hvalospjev stvorova te tekstovi iz cjeline Domovina iz srca raste; 7. razred: F. Galoviü — Pozdravlenje, V. Majiü — Proljetna šetnja, S. Mihaliü — Hihot proljeüa).
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Buÿenje interesa za nove pjesniþke oblike. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela kršüanske civilizacije. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. b) obrazovni zadaci i ciljevi Psalam. Usporedba. Personifikacija. Metafora. Epitet. Inverzija.
Za one koji žele više: SINTAKTIýKI PARALELIZAM - u psalamskim stihovima drugi stih parafrazira prvi, primjerice u 33. i 34. stihu ovoga psalma: Pjevat üu Jahvi dokle god živim,/ svirat üu Bogu svome dokle god me bude./Bilo mu milo pjevanje moje! c) odgojni zadaci i ciljevi Razvijanje ljubavi prema prirodi. Razvijanje osjeüaja osjetljivosti za ugrožena biüa u prirodi; þuvanje prirode i njezinih ljepota. ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojemu se kreüemo i živimo. ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može. Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaj mira, spokoja, zadovoljstva i užitka. Potrebno je þešüe „druženje" s prirodom.
242
U književnosti dijelimo osjeüaje, misli i znanje naših davnih prethodnika. Sudionici smo i baštinici mudrosti i plemenitosti predaka. Književnost nam pokazuje da prošla stoljeüa mogu oživjeti jezikom i biti nam bliska i razumljiva.
ARTIKULACIJA SATA 1. meditacijska priprema s najavom teksta:
Uþenicima možemo ponuditi listiü na kojemu je zapoþeta misao, vezana uz ljepotu prirode, koju oni trebaju dovršiti. Npr.: Nebo se nada mnom smiješi poput… Vjetar mi donosi glas… U šumi šumi šum… Biserne kapi napojiše žednu zemlju kao… 2. susret s tekstom i meditacijsko poniranje u njegove slojeve: Dramska igra Voÿena mašta: Udobno se smjestite, opustite, sklopite oþi i zamislite se na þarobnom mjestu na Zemlji, u nedirnutom skladu prirode, za koju ne treba ekološki skrbiti niti djelovati jer þovjek je nije zagadio, oskrnavio, iskorištavao, ista je od postanka Svijeta… Ležite u dolini, na travi mekoj poput svile, ponad vas þisto, vedro nebo, u blizini potok i šuma, u daljini se naziru obrisi brda… Na moj dodir opisivat üete prirodu koristeüi auditivne, vizualne, olfaktivne, taktilne i gustativne pojedinosti. Na primjer: trava -zelena, mlada, visoka, uspravna, pruža se prema nebu… (vizualne pojedinosti) vlažna od rose, hladna, podatna, nježna ali oštrih rubova… (taktilne pojedinosti) mirisna, odiše svježinom, miriši zeleno i oporo… (olfaktivne pojedinosti) zemlja - teška, vlažna (ili rahla, laka), ljepljiva, hladna… (taktilne pojedinosti). 3. stvaralaþko izražavanje: U mašti otiÿite u vama najljepši dio zaviþaja ili bilo kojeg dijela svijeta koji vam je u sjeüanju, koji vas ispunjava sreüom, mirom, zadovoljstvom, koji vas oþarava svojom ljepotom i skladom. Opišite sve što vidite, þujete, dodirnete, osjetite, kušate… Meÿu ponuÿenim stihovima odaberite onaj koji se, po vašem mišljenju, odnosi upravo na dio kojim se ponosite, u kojem ste zadovoljni, sretni… Stihu iz psalma dodajte svoje misli… Nebo si razapeo kao šator Od oblaka praviš kola svoja, na krilima vjetrova putuješ. Vjetrove uzimaš za glasnike Izvore svraüaš u potoke što žubore meÿu brdima. zemlja se nasiüuje plodom tvojih ruku Eno mora, velika i široka Ondje se ptice gnijezde U þempresu dom je rodin 4. meÿusobna komunikacija, priopüavanje, korekcija i zapisivanje najljepših misli…
243
5. aktualizacija - ekologija - sklad þovjeka i prirode egzistencijalno je pitanje þovjeþanstva.
integracija Opis krajolika. Vizualne, auditivne, olfaktivne, taktilne i gustativne pojedinosti u opisu. Vokativ. Nezavisno i zavisno složena reþenica. Inverzija.
korelacija Biologija. Zemljopis. Povijest. Vjeronauk. Sat razrednika. Ekologija - GLOBE program.
zanimljivosti „Psalam 104: Veliki Stvoritelj Psalmist se divi veliþini i pojedinostima, razliþitosti i savršenstvu i potpunosti svega Božjeg stvorenja (1-24; 24 - redak je sažetak prethodnih). Zemlja i more (25-26) sa svime u njima, njegovo su djelo i u potpunosti ovise o njemu (37-30). Te misli prelaze u pjesmu slave (31-35). Kozorog (18): vjerojatno je sirijski kuniü, plašljiva mala životinja veliþine zeca, koja živi po stijenama. Levijatan (26) - obiþno krokodil (vidi Job 41), ali ovdje se rabi u širem smislu za morske grdosije" (preuzeto iz Biblijskog priruþnika). Osim temeljne sadržajne podjele na himne/hvalospjeve, prozbene psalme/tužbalice i zahvalnice, psalmi mogu biti i pokorniþki, hodoþasniþki, kraljevski, zaklinjalaþki. Naslove pojedinim psalmima dao je sakupljaþ. Sakupljanje je poþelo vjerojatno za kralja Davida. Najveüa europska internetska tražilica Google pronalazi pod engleskom rijeþju „Bible" više od 11 milijuna web stranica, a pod njemaþkom verzijom „Bibel" nešto više od pola milijuna. Za Stari zavjet pronalazi oko 16 tisuüa engleskih i njemaþkih stranica te 794 hrvatske stranice. Novi zavjet se spominje ili mu je posveüeno na 17 tisuüa stranica na internetu, od kojih je 1130 na hrvatskome jeziku. Cjelovit tekst hrvatskoga prijevoda Biblije u izdanju „Kršüanske sadašnjosti" može se pronaüi na internetskoj stranici Hrvatske biskupske konferencije (www.hbk.hr/biblija), a na stranicama Kršüanske sadašnjosti (www.ks.hr) mogu se pronaüi podaci o Bibliji i biblijskim izdanjima te izdavaþke kuüe. KS je takoÿer objavio i Bibliju na CD-u, namijenjenu svim korisnicima raþunala. Biblija je i u izdavaþkom smislu zaista „knjiga nad knjigama". Prema podacima objavljenima u povodu Svjetske godine Biblije, ona je knjiga s višemilijunskom nakladom, koja je u povijesti najviše puta citirana i tiskana. Danas se biblijski tekst može pronaüi u cjelovitom prijevodu na 392 jezika, dok je djelomiþno preveden na 2287 jezika. U svijetu se govori oko 6500 jezika i narjeþja, pa, ako se uzme i podatak da, na primjer, engleski jezik govore i razumiju stanovnici nekadašnjih britanskih kolonija - od Indije do afriþkih zemalja, tada 90 % svjetskog stanovništva može þitati ili razumjeti svetopisamski tekst. U tijeku je prijevod Biblije na još 672 jezika.
244
KAKO SE PIŠE PJESMA DOMOVINI Zvonimir Golob Napomena: Pjesma kojom se domovini iskazuje ljubav kliþuüi istovremeno þinjenici da domovina postoji poþinje spominjanjem „rijeþi koje voliš…. onome koga voliš". Nema ni imena ni atributa svojstvena nekoj odreÿenoj domovini, nema heroja, povijesti, zemljopisa, a opet sve sjaji domoljubljem, osjeüajem þiste i jednostavne ljubavi prema svemu što je domovina: trgu, žitu, jezeru, nebu… Zato je ova pjesma i uvod u poglavlje u kojemu su tekstovi na jezicima mnogih nacionalnih manjina koji žive u našoj lijepoj domovini. Željeli smo da te uþenice i uþenici potraže rijeþi materinjeg jezika i da naÿu rijeþi koje vole upravo u Dverima Rijeþi. Ito u poglavlju Kako se piše pjesma domovini.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Osposobljavanje uþenika za asocijativno mišljenje, diferenciranje i zakljuþivanje. Osposobljavanje uþenike za vrijednosnu rašþlambu, prosudbu i vrednovanje umjetniþkih poruka. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitog mišljenja. Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti doživljaja lirske pjesme u cijelosti i doživljaja pojedinaþnih pjesniþkih slika. b) obrazovni zadaci Epitet. Kontrast. Monostrofa. Slobodni stih. Motiv. Pjesniþka slika. Rodoljubna ili domoljubna pjesma. Uporaba imperativa i prezenta u drugom licu jednine. Za one koji žele više: Epifora. c) odgojni zadaci
ýovjek bez domovine, kao zemlja bez sjemena. (etiopska) Domovina je majka svih majka. (ruska) Domovina kakva bila, roÿenom je sinu mila. Ljubav prema domovini kao najuzvišeniji ljudski osjeüaj. Ljubav prema Hrvatskoj kao domovini svih Hrvata. Nitko ne voli domovinu zato što je velika veü zato što je njegova. (slovenska)
245
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) ýitanje vlastitog teksta (sastavka) koji je, prema ranijem dogovoru, nastao na temu Moja zemlja Hrvatska. b) Moja domovina - glazbeni TV-spot. c) Pomoüu digitalnog projektora prikazati dijapozitive s fotografijama koje Hrvatsku predstavljaju u najljepšem svjetlu. 2. meditacijski pristup tekstu: 1. Poslije duševno-tjelesne priprave (slušanje skladbe s naglašenom domoljubnom tematikom) i najave poetskog teksta, uþenici üe ostvariti komunikaciju s pjesmom. 2. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju pjesmu i iznose svoje poþetne impresije. 3. Meditacijsko poniranje u slojeve teksta (pomoüu nastavnoga listiüa): a) osnovni motiv (tema pjesme) b) pjesniþke slike (najljepše, najneobiþnije, najsloženije u svom znaþenju, kontrastne i sl.) c) motivi kojima autor gradi pjesniþke slike ove domoljubne pjesme (pejsažni, intimni, konkretni, apstraktni) d) naþin na koji ih oblikuje - stilska izražajna sredstva (epiteti, opkoraþenja, kontrast, epifora; funkcionalna uporaba imperativa i prezenta u 2. licu jednine i dr.) e) poruke pjesme (one koje su izravno navedene, kao i one koje proizlaze iz samog poetskog teksta). 4. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþitelj/uþiteljica ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predoþuju rezultate rada na ovoj pjesmi. 5. Slijedi sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: 8. listopada - Dan državnosti - Dan neovisnosti Republike Hrvatske 15. sijeþnja - obljetnica meÿunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991. god.) 4. izražavanje i stvaranje: 1. U kratku sastavku, a na temelju vlastita doživljaja pjesme i razgovora o njoj, razradi misao završnih stihova: Pjesma o domovini pjeva se stojeüi,/ ustima koja plaþu/ i rukama koje grle. 2. Napiši putopisnu crticu o temi: Pustolovina u Hrvatskoj (ili u užem zaviþaju Zagorju, Moslavini, Meÿimurju, Dalmaciji, Slavoniji, Prigorju i dr.). 3. Svoja umjetniþka ostvarenja, kojima je domovina nadahnuüe, realizirali su mnogi filmski redatelji i scenaristi, slikari i skladatelji. Navedi nekoliko takvih umjetniþkih djela i imena njihovih tvoraca. 4. Komentirajte misli Ante Kovaþiüa: „Rodoljublje je danas sebeljublje" i Ante Dukiüa:„ýuvaj se onih kojima je rodoljublje zanat".
246
integracija Jeziþno izražavanje- krasnoslovi pjesme poštujuüi govorne vrednote. Jezik-imperativ; naþinska reþenica.
korelacija Povijest - važni povijesni dogaÿaji i znaþajni pojedinci koji su svoje umne i fiziþke potencijale usmjerili prema ostvarenju hrvatske samostalnosti i neovisnosti.
zanimljivosti Kaspijsko jezero, koje je najveüe na svijetu, ima površinu od 371 000 þetvornih kilometara. Države Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbajdžan i Rusija imaju obalu na Kaspijskom jezeru, u koje utjeþu i velike rijeke Volga i Ural. Od životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju brojne su jesetre, kornjaþe, pliskavice i tuljani. Iznimno veliko znaþenje ima eksploatacija nafte iz jezera. Najdublje jezero na svijetu jest Bajkalsko jezero - 1 741 metar; to je i najveüi spremnik slatke vode na Zemlji. Ono se nalazi u azijskom dijelu Rusije, a poznato je po slatkovodnoj vrsti tuljana koji živi samo u njemu. Mrtvo more najslanije je jezero svijeta -slanoüa mu iznosi 400 promila. Zbog tolikog saliniteta jezero se naziva morem, a buduüi da se u njemu zbog soli ne može razvijati život, prozvano je Mrtvim. Tu je, zasigurno, najlakše proplivati jer velika gustoüa vode olakšava plutanje na površini. Smješteno je izmeÿu Izraela i Jordana.
247
OTVORENO PISMO JEDNOG GASTARBAJTERA DOMOVINI Zvonimir Balog Napomena: Ova pjesma uvijek je dobar povod za smijeh: gorkast onima kojima je poznat pojam „gastarbajter" ili oslobaÿajuüi smijeh nad smiješnim hrvatsko-njemaþkim i njemaþko-hrvatskim „rjeþotvorjem." No, uoþavamo da sliþnog smijeha nad hrvatsko-engleskim ili englesko-hrvatskim „rjeþotvorjem" nema, iako ono vrlo agresivno „upada" u rjeþnik osnovnoškolaca i onih puno starijih. Svakodnevno slušamo o „mejlanju, daunlodiranju, surfanju, konektiranju, resetiranju….. ", i to malokad izaziva pozornost nekmoli smijeh. Ova je Balogova pjesma dobrodošla i za osvješüivanje te pojave. U mnogim hrvatskim krajevima ima još gastarbajtera, iako njihovo odredište više nije samo Njemaþka. Dobar povod za obradu ove pjesme može biti i problem tzv. „odljeva mozgova" te san ili þežnja svojstvena mladim ljudima —o postizanju uspjeha u inozemstvu (športske, manekenske, znanstvene karijere….).
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti literarnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja domoljubnih osjeüaja. Razvijanje sposobnosti doživljaja lirske pjesme u cijelosti i doživljavanje pojedinaþnih pjesniþkih slika. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih stajališta. Razvijanje logiþkog mišljenja. Razvijanje jeziþnih i književnih sposobnosti. b) Obrazovni zadaci Razlikovanje književnojeziþnih od neknjiževnojeziþnih pojava u jeziku. Ostvarivanje ritma ovisno o redu rijeþi u reþenici. Opkoraþenje. Parna rima (srok). Metafora. Žargonizmi. Usporedba. Alegorija. Arhaizam. Humor. Ironija. Za one koji žele više: Anafora.
248
c) odgojni zadaci Usmjeravanje volje i osjeüaja uþenika prema kulturi pisanja i pismenosti. Poticanje željeza što toþnijim i pravilnijim pisanim izriþajem. Usmjeravanje i formiranje uþenikove liþnosti. Upozoriti na ljubav pjesnika prema domovini. U umjetniþkome djelu nalaziti, uoþavati i shvaüati lijepo i razlikovati ga od onoga što je ružno. Tuÿe poštuj, a svojim se diþi. Sudbina hrvatskih ljudi koji su zbog svog socijalnog položaja morali odlaziti na rad u tuÿinu.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Ima li u tvojoj bližoj ili daljoj okolici ljudi koji svoj kruh zaraÿuju u inozemstvu? Je li ti poznat pojam „gastarbajter"? Navedi na što pomišljaš kad þuješ tu rijeþ. 2. ýitanje uþeniþkih literarnih radova þija je tema vezana uz sudbinu naših ljudi na privremenomu radu u Njemaþkoj (inozemstvu): Slavonija je odlazila u paketima1
Opet pismo: pozdrav za troje i želje. Na stolu nešto voünjaka: rakije litra, šljiva suha. Med. Malo dimljenoga. Tvrdo kanþilo. Jedna olovka. Suza puna toplih pozdrava. Dvije knjige. Pri dnu izresci o povratnicima. Peti put na adresu: I. Š. Ohnsong str. 12, 89 Augsburg, Deutschland stiüi üe Slavonija u paketu. Marina Babiü, 8. r.
249 Ovakav život ne bih upoznao2 Za mene je bilo strašno vratiti se iz Njemaþke u Hrvatsku. Tamo me okruživao mir i nezainteresiranost jednih prema drugima, a ovdje, þim sam stupio na ulicu, okupirala me arogancija, sloboda i nesputanost u postupcima djece koju sam susretao. Djeca iz susjedstva smatrala su me umišljenim gospodskim djetetom, a ja sam mislio 0 njima da su podrugljivi, primitivni i da ne znaju ništa. U poþetku sam se protivio njihovim mišljenjima i postupcima, ali sam šutio jer se ludog konja pameti ne može nauþiti. Nekako sam se uklopio u njihovo društvo i polako ih prestajao mrziti. I avanture su tako poþele, a još ni danas nisu posve završile. Sve mije draže bilo družiti se s njima. Zimi bismo jedni druge valjali po snijegu, s proljeüa bismo igrali nogomet i košarku, ljeti se kupali na Bosutu, a ujesen bismo se skrivali u garažama od kiša, priþali i planirali svoj buduüi život. Ipak, najviše üu pamtiti naše nepodopštine: izazivanje Mladenovog dobermana, sakrivanje u kantu za smeüe, propadanje s tavana u svinjac, utrkivanje za konzervu mesnog doruþka, hvatanje tuÿih maþaka i lov na sove u crkvenom tornju. Da sam ostao u Njemaþkoj, ovakav život ne bih upoznao. Tamo bih sigurno i dalje pretraživao televizijske kanale i bio dijete koje se ponaša kao i svi odrasli. Moja se ekipa sada veü polako raspada jer Mladen je postao ozbiljniji, Adam se preselio u Osijek, Dražen je maturirao, Crni više nije prognanik, a Rešiü….. Svima njima mogu zahvaliti na burno proživljenom djetinjstvu, a i oni su mi, vjerojatno, pomogli da postanem zreliji, iskusniji, pametniji i vrjedniji. Ono najljepše što sam dobio od njih, to je da sam se nauþio srdaþno smijati. Ivan Kolik, 8. r. 1
Republiþki susret
2
Lidrano2000.
2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije: Izazvati uþeniþki angažman u iznošenju vlastitih promišljanja (pisanjem ili razgovorom i raspravom) o izdvojenim problemima u pjesmi: 1. Zašto forma otvorenog pisma - pismo kojim se nekom adresatu javno objavljuju i javno obznanjuju svoje misli i osjeüaji, ali je upuüeno svima svojom javnošüu, najþešüe u tisku, i obiþno se na otvoreno pismo ne oþekuje odgovor. 2. Tematizirati sudbinu naših ljudi koji su otišli na privremeni rad i poslove koje su tada morali obavljati. Sudbina naših, tzv. gastarbajtera (gost-radnik). 3. Iseljena Hrvatska - veüina je ljudi, koji su planirali samo privremeni boravak na radu u stranoj zemlji, ostala u tim zemljama, podigla djecu koja su išla tamo u škole. (Smatra se da Hrvata ima u svijetu jednako koliko i u domovini. Primjer Irske: Iraca u zemlji ima koliko i nas, a u svijetu oko 20 milijuna (pet puta više). Oni su se vraüali i ulagali u Irsku, koja je sada jedna od najrazvijenijih i najureÿenijih zemalja u Europi.)
250
4. Jezik se materinski (hrvatski) zaboravlja. (Primjer iz povijesti: Za vrijeme mletaþke premoüi na našim obalama, pisali su se takozvani makaronski stihovi: hrvatsko-talijanski. Ova je pjesma hrvatsko-njemaþka.) 5. Odnos prema hrvatskim obilježjima (znamenju) - ýak se i himna, pjesma koju svi znaju, zaboravlja i u nju se miješaju njemaþke rijeþi, ali se ipak od domovine oþekuje nekakav spas. 3. aktualizacija: Tvorba rijeþi - u rubrici Jeste li znali? iz þitanke - smjestište, prapostojbina, stanište i zaviþajnik. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Preoblikuj tekst pjesme u skladu s pravopisnim pravilima. Usporedi ga s izvornim oblikom pjesme. Iznesi zakljuþke do kojih si došla/došao. 2. Objasni koja ti je pjesniþka slika u ovoj pjesmi najbogatija. 3. Koju opüeljudsku misao i osjeüaj izražava pjesnik i gdje se to u pjesmi najviše oþituje? 4. Na koji su naþin osjeüaji i misli, pjesniþke slike, zvukovi i ritam pjesme meÿusobno povezani? Navedi i objasni jedan primjer te povezanosti i objasni ga.
integracija Pravopis - podcrtati sve rijeþi koje nisu pisane po pravopisnim pravilima.
korelacija Povijest - hrvatska emigracija; hrvatska manjina u Europi (Molise - Italija, Gradišüe Austrija).
Tumaþenje njemaþkih rijeþi i izraza Prof. Branka Drageljeviü radi u Hrvatskoj dopunskoj školi u Hamburgu pouþavajuüi hrvatskomu jeziku djecu naših ljudi koji tamo rade. Donosimo njeno tumaþenje „gastarbajterizama" u ovoj Balogovoj pjesmi. majne libe domovina alte slave djedovina šrajben ti ovo pismo jer se lange vidli nismo halbe pišem
meine liebe (moja draga) alte = stare schreiben = infinitiv, pisati, ovdje fonetski napisano lange = dugo, prilog halbe = pola, zapravo - Halbe, die = imenica, pisana velikim slovom koristi se za oznaku pola litre piva ili nekog alkohola, halb (malim slovom) može biti prilog (halb sieben = pola osam), ili pridjev (das halbe Land kennt ihn schon = zna ga veü pola zemlje), ovdje se na to misli, -e je dodano jer se pridjevu može dodati
251
nastavak (das halbe Land), Nijemac se tim halb baš i neüe koristiti uz glagol. (...) neüu libe da te brižnu ljutim otvoreno da ti libe velim takav arbajt ipak ne veselim ne veselim takav život sebe kad se vidim herc me etvas zebe ruke su mi od žulja nabubrile nade su se znatno oÿubrile i oprosti mi zbog ovaj stih
sve me više žuljaju ichich
(...) kako alzo da se þovjek onda (...) majne libe domovina (...) kad se sjetim da nas mulci puše þitav paklo a za jednu marku
halbe pijem pola geben marku dosta u tuÿini ja se krich
ich liebe nurdich
libe = liebe, opet fonetski liebe Arbeit, die = imenica, rad, posao Hertz, das = srce etwas = nešto
Inaþe zbog (wegen) ide uz genitiv ili dativ pa je ovaj nominativ „pogrešno stavljen" - pjesniþka sloboda. Ipak glagol verzeihen (oprostiti) ne ide uz prijedlog zbog, nego uz akuzativ. ichich - pretpostavljamo da misli na ich, ich (njem. ja - ono ja koje oko sebe þuje) also = dakle meine = moja
Ovdje se rijeþ paklo može išþitati kao „paket, paketiü, jedno pakiranje cigareta" ili pakao (G pakla) pa je gastarbajter to mogao „spojiti" u paklo, tj. þitav taj pakao, a za jednu marku (za malo novaca -jednu marku). halbe = pola, geben = infinitiv = dati (...) krich - þesta pogreška u „gastarbajterskom" pisanju; da bi se h u njemaþkom þitalo kao h na kraju rijeþi mora ispred imati c ispred sebe (ch = h), samo se h ne þita osim na poþetku (Haus). Ja samo tebe volim, jedina njemaþkim pravopisom toþno napisana reþenica u pjesmi.
252
zanimljivosti Uþeniþki „doslovni" prijevodi nekih pojmova, poslovica, rijeþi ili imena koje ovdje donosimo vjerojatno su poznati mnogima. Ovdje su radi dvaju razloga: prvi je što uþenici lako uoþe da su frazemi neprevodivi jer se ne mogu doslovno prevesti nego samo drugim frazemom; drugi razlog - ovakvi „prijevodi" lako razvesele i nasmiju uþenike, potaknu ih na jeziþne igre koje nisu nužno povezane sa stranim jezikom nego prevode s hrvatskog „na hrvatski" (npr. prošla baba s kolaþima - pošla nona s mandulatima itd.). Dva loša ubiše Miloša. -Two bad, Miloš dead. dapaþe - Yes, little duck. Novi Sad - New Now Tko umije njemu dvije. - Who washes him two. Ne lezi, vraže. - Don't lay, devil. Gdje si, bolan? - Where are you, sick? Momci iz kraja. - Boys from the end. Molim vas, biste li me preveli na drugu stranu ulice? - Would you please translate me to the second page of the street? Na licu mjesta. - On the face of the place. Raþunaj na mene. - Calculate on me. Bog te pita. - God you pie. Prebio ga na mrtvo ime. - He beat him on dead name. Ima petlju. - He has a loop. Hej, žica, žica, žica, drma mi se kabanica. - Hey wire, wire, wire, my raincoat is shaking. Sav sam napet. - I am all on five. Od pamtivijeka. - Since remember century. samoubojica - only killer Ma nemoj. - Oh not mine. Tekuüa pitanja. - Liquid questions. Pada snijeg. - Es regnet, aber anderes Material. Za one koji mogu više (uþenicima koji uþe njemaþki jezik) donosimo pjesmu Ivana Slamniga koja na drugi naþin pristupa, ako tako hoüemo tumaþiti, generaciji gastarbajterskih sinova ili o mjestu „našijenca" u „tudeškoj" zemlji. Osobito je uspjela poenta u zadnjoj strofi gdje lirski subjekt opovrgava svoje dalmatinsko podrijetlo þineüi to uobiþajenom dalmatinskom poštapalicom/psovkom (´enti üaüine roge) napisanom njemaþki. Ivan Slamnig Ich weiss nicht was soli es bedeuten Ich weiss nicht was soll es bedeuten dass ich so deutschfreundlich bin. Die Sünde aus alten Zeiten is no Original Sin.
253
Ja se rodih uz napor gdje se lako rodio Heine. Sivi vinorodni lapor moji su bregi kraj Rajne. U Spessartu stisla me mora, od staklenog kepeca strepih. Na prudima tudeških mora sa zelenom se haringom srepih. Mein Schiff ist keine Sag i na Mein Schiff iste eine Kogge, Und ich bin keine Dalmatiner Ehnti tschatschine Rogge.
254
JEDNOSTAVNE RIJEýI Tone Pavþek
Napomena: Pjesma se, na osobit naþin, nastavlja na Rijeþi, pjesmu Zlate Kolariü-Kišur u Dverima 5 i na pjesmu Marinka Kovaþeviüa Kad moja majka govori,
takoÿer u Dverima 5.
Za aktualizaciju, razgovor nakon interpretacije pa i za motivaciju možemo iskoristiti poslovice ili zapise u rubrici Zanimljivosti (u priruþniku) i u rubrici Jeste li znali? u þitanci. Ovdje još donosimo Krležin zapis o rijeþima: „Kao u školjkama, u kojima djeca prisluškuju šum vjetrova i talasa morskih, tako i u ljudskim rijeþima šumi sve što se s þovjekom dogodilo od poþetka. Rijeþ nas spaja sa zvijezdama i s majmunima… ”."
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture drugih naroda. Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. b) obrazovni zadaci Lirska pjesma. Tema. Ideja. Motiv. Metafora. Slobodni stih. Opkoraþenje. Za one koji žele više: Simbol. Prebacivanje. c) odgojni ciljevi i zadaci Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku. Njegovanje poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima. Jezik je kljuþ srcu. (azerbejdžanska) Kakvo srce, takav jezik. (þeška) Jednakost i sloboda kao odrednice puta prema napretku i boljitku. Jeziþna snošljivost i kulturan odnos prema drugim jezicima. Jeziþni bonton. Jezik posijeþe gore od maþa.
255
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Heuristiþki razgovor o aforistiþnom izrazu „samo se srcem dobro vidi" (Mali kraljeviü). b) Prisjetite se pjesme Rijeþi Zlate Kolariü-Kišur (Dveri 5) i pjesme Kad moja majka govori Marinka Kovaþeviüa (Dveri 5). Po þemu ste zapamtili te pjesme? (Prema ranijem dogovoru s uþenicima, umjesto razgovora, može se upriliþiti krasnoslov jedne ili obiju pjesama.) 2. interpretacija u užem smislu: O þemu pjesma govori? Objasnite njezin naslov. Koji je smisao pridjeva jednostavne? Objasnite snagu rijeþi. Uz svaku odrednicu recite ili napišite nekoliko odgovarajuüih rijeþi: a) tople rijeþi b) hladne rijeþi c) drage rijeþi d) grube rijeþi e) razorne rijeþi f) teške rijeþi g) jednostavne rijeþi h) nježne rijeþi. Po kojem ste kriteriju odabrali rijeþi: a) prema njihovu obliku b) prema osjeüajima koje njima iskazujemo c) prema situacijama u kojima ih rabimo? Zašto nam pjesnik savjetuje da osluškujemo tišinu? Na što nas time navodi? Kako možemo stišati svjetsku buku? Objasnite što se dogaÿa u buci, strci, galami. Zašto je kruh jednostavna rijeþ? Koje mu metaforiþno znaþenje pridaje pjesnik? Koje asocijacije u vama izaziva imenica kruh? Pronaÿite u pjesmi rijeþi (motive) za koje mislite da imaju simboliþno znaþenje i u razgovoru zajedniþki „otkrijte" simboliku pojedine rijeþi. Kakva je poruka ove pjesme? Slažete li se s pjesnikom? Možemo li ga poslušati? Ovisi li to o nama samima ili o drugome? Obrazložite svoje odgovore. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Rijeþi i izraze koje þuješ u svojoj obitelji razvrstaj u dvije skupine: a) tople, blage, ugodne, jednostavne rijeþi b) grube, teške, neugodne rijeþi. Izdvoji one rijeþi bez kojih bi ti bilo teško i one koje više nikad ne bi voljela/volio þuti, te objasni svoj odabir.
256
2. Ponuÿena ti je indoevropska i praslavenska imenica majka na razliþitim jezicima: mother - engleski, Mutter - njemaþki, mat' - ruski, matar - sanskrtski, mater grþki, mathir - irski, majka, mama, mati, mater - hrvatski. Što primjeüuješ? Kako to objašnjavaš? Po uzoru na ponuÿeno, pronaÿi u rjeþniku podrijetlo imenica kruh i mir.
integracija Podrijetlo rijeþi, vrste rijeþi, znaþenje rijeþi, tvorba rijeþi, služba rijeþi u reþenici. Rijeþ kao osnovno i najþešüe sredstvo komunikacije meÿu ljudima. Arhaizmi, tuÿice, posuÿenice, žargonizmi, pravo i preneseno znaþenje rijeþi. Književne i neknjiževne rijeþi. Jezik književnosti.
korelacija Svi predmeti -vezano uz sadržaj pjesme. Povijest (nacionalne manjine).
zanimljivosti U knjizi Rijeþi prof. Tomislava Ladana stoji: „Rijeþ nije samo poþetak svega, nego je sve. Naime, za nas, ljude, bez nje i nema niþega, jer je ona i najpouzdanije i jedino spoznavalo svijeta koji imamo. Zapravo, i kad ne govorimo - kad šutimo ili spavamo - natopljeni smo u neprekidni fluid rijeþi, dokle god smo živi." Rekli su o rijeþima: Karel ýapek: Zabluda, glupost, laž ne poþinju od misli, nego od rijeþi. Korejska narodna: Prosutu rižu pokupiš, ali izgovorene rijeþi ne možeš vratiti. Stanislav Jerzy Lec: Cijeni rijeþi! Svaka od njih može postati tvoja posljednja. Ivo Kozarþanin: Rijeþi su kao kukci koji pletu oko þovjeka neprozirnu, gustu mrežu, u kojoj se þovjek guši. Marin Držiü: Slatkijem rijeþima nije vjerovat; i sirene u moru sladak glas imaju, ali tko ih þuje, varan se naÿe. Drago Gervais: Ke lepe besedi,/ i sve su na meste,/ a mi smo na ceste.
257
LENKA Koþo Racin Napomena: Moderna je duhanska industrija razvijenija i lukavija od stare: strojevi su u mnogoþemu zamijenili ljude, duhan se preparira na najraznovrsnije naþine, proizvode se cigarete s filterom kako bi se smanjila koliþina štetnih tvari u dimu koji se udiše, doskaþe se zabrani reklamiranja upuüivanjem prepoznatljivih poruka bez rijeþi, reguliraju se pravila bontona (nuÿenje cigarete, pripaljivanje)… itd. Jedino su ljudi, þini se, ostali isti, ili se, možda, ipak mijenjaju kad je duhan u pitanju?
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja pjesniþkih slika, lirske pjesme u cjelini i osnovnog raspoloženja u njoj, izražavanje doživljaja, asocijativnog mišljenja, vizualne imaginacije, usmenog i pismenog stvaralaþkog izražavanja, pjesniþkog sluha i literarnih sposobnosti; doživljavanje ritma i memoriranja lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti samostalnog karakteriziranja poetskog iskaza i poetskog izražavanja. Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i interpretacijskog þitanja. b) obrazovni zadaci Socijalna balada. Pjesniþka slika. Motiv. Osmerac. Epitet. Inverzija. Strofa: osmerostih (oktava), þetverostih (katren), šesterostih (sekstina). Opkoraþenje. Retoriþko pitanje. Metafora. Za one koji žele više: Sedmerostih (septima). Polisindeton (ponavljanje veznika i više puta u prvoj strofi). Gradacija. c) odgojni zadaci Briga o zdravlju. Pretjerani danonoüni rad ostavlja štetne posljedice. ýovjek treba vrijeme za rad i vrijeme za odmor. Razvijanje osjetljivosti za probleme malih, siromašnih ljudi. Odgovoran odnos prema dužnostima. Roditelji (i društvo) trebali bi osigurati povoljne uvjete za razvoj mlade osobe. Razvijanje interesa za þitanje poezije stranih pisaca. Buÿenje interesa za upoznavanjem makedonske kulture, tradicije i zemlje.
258
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prisjetite se koja ste obilježja pjesama zvanih balade uþili dosad. Nabrojte balade kojih se sjeüate. b) Što znate o štetnom utjecaju duhana na þovjekovo zdravlje? Pridržavaju li se svi zabrane pušenja? Kako je u vašoj školi i okolini, a kako u obitelji? 2. interpretacija u užem smislu: Pronaÿi primjere i ispiši u bilježnicu: a) epiteti u inverziji b) metafore c) opkoraþenje d) retoriþko pitanje. Samostalno prouþi oblik strofe pa imenuj svaku strofu. 3. izražavanje i stvaranje 1. Proþitaj makedonsku narodnu pjesmu (iz okolice Ohrida) Biljana platno bijeljaše (u prepjevu Jure Kaštelana) koja se svrstava u ljubavne pjesme, i to u romance. Usporedi raspoloženje i ritam u pjesmi Koþe Racina i u narodnoj pjesmi. Zapiši zakljuþke do kojih si došla/došao. Biljana platno bijeljaše na izvorima ohridskim. Odozdo idu vinari, vinari belograÿani. -Vinari belograÿani, krotko tjerajte ka ravan, platno mi ne izgazite, jer mi je platno svatovno. - Biljano, djevo ubava, ako ti platno zgazimo, mi ti ga vinom platimo. - J a neüu vina vašega, veü želim ludo i mlado, što ide pred karavanom, fes je na oko namako, a mene gleda pod oko. 2. Duhan je turcizam (rijeþ koju smo preuzeli iz turskog jezika). Potraži u Rjeþniku stranih rijeþi znaþenje ovih izraza: duhandžinica, duhanište, duhankesa. 3. Istaknutim frazemima pridruži odgovarajuüe znaþenje (dosaÿivati komu, zadavati mu velike teškoüe; ne vrijedi baš ništa; miriti se, zakljuþiti mir): a) pušiti lulu mira _______________________________________________ b) ne vrijedi ni po lule duhana _____________________________________ c) sjeüi (komu) duhan na glavi ______________________________________
259
4. aktualizacija: Utjecaj pušenja na zdravlje. Zabrana pušenja u javnim ustanovama i na javnim mjestima. Zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda i provoÿenje te zabrane u praksi.
integracija Rijeþi iz drugih jezika. Govorne vrednote. Reþeniþni i pravopisni znakovi.
korelacija Biologija - ovisnost o alkoholu, nikotinu, drogama. Glazbena kultura - Biljana platno...
zanimljivosti Domovinom duhana smatra se Amerika. Iz nje je duhan prenesen najprije u Portugal, a potom i u Španjolsku, i to pod imenom tabacco. Taj su naziv upotrebljavali Indijanci s Haitija koji su od listova pravili smotuljke za pušenje. U amazonskim podruþjima pravljene su goleme cigare koje je trebalo pridržavati drvenim vilama. Na samom poþetku duhan su nazivali svetom biljkom i pripisivali mu þudotvorne moüi. Uzgaja se u velikim koliþinama u Kubi, Javi, Sumatri, Brazilu, SAD-u, Turskoj i u Makedoniji (oko Prilepa, Skoplja, Velesa i Ĉevÿelije) gdje su klima i tlo izuzetno povoljni za tu kulturu. Usprkos zabranama i þinjenici da pretjerano pušenje može dovesti do razliþitih poremeüaja u organizmu, uživanje duhana nije se iskorijenilo. Cigara dolazi od španjolske rijeþi cigarro kojom se imenuje vrsta duhana u Kubi. Tim se pojmom oznaþuje svitak duhanskog lista koji sadrži veliku koliþinu nikotina i puši se bez uvijanja u papir. Prouþavanjem veze raka pluüa i pušenja zapoþela je u Velikoj Britaniji jedna od najveüih kampanja u povijesti zdravstva koja se kasnije proširila i u ostale zemlje što je rezultiralo zabranom pušenja na javnim mjestima gotovo posvuda u svijetu. ANEGDOTA Ameriþki pisac MarkTwain poþeo je pušiti kad mu je bilo osam godina i toga se nije odricao sve do kraja života. To je njegovu suprugu Oliviju dovodilo „do ludila" - þesto je gasila požare u njihovoj spavaüoj sobi jer je pisac i na poþinak odlazio s cigaretom u ustima. Kada bi mu žena i prijatelji prigovorili što puši 40 cigareta na dan, Twain bi obiþno rekao: - Kad biste samo znali što mi cigareta znaþi, ne biste tako govorili. Cigarete su mi jedino nadahnuüe.
260
U ZASJEDI IZA PETNAESTE Ljubivoje Ršumoviü
0 SAMOûI Pero Zubac
Napomena: Evo pjesme u kojoj privlaþnu igru rijeþima, ritmiþku fleksibilnost i animalistiþke teme (toliko bliske mlaÿoj dobi), zamjenjuje tema ljubavi koja trajno zaokuplja i mlade i stare. Žurba u svijet odraslih (toliko svojstvena mladima), autobiografiþnost doživljaja, ljubavni nemiri, izazovi, impulsi i prognoze, pa i stanovita mjera duhovitosti — sve to zraþi iz ovih stihova ocrtavajuüi psihu adolescenta: neskrivenu nabujalu emotivnost, nespretnost, zaþudnost i zbunjenost pred otkriüem prve ljubavi. Doživljavaju li mladi ljudi na razmeÿi izmeÿu kasnog djetinjstva i mladalaštva jaþe i više od odraslih? Jesu li njihova prva ljubavna treperenja i sanjarenja þistija i iskrenija? Moraju li oni svoja prva snažnija þuvstva podijeliti sa svima ili mogu „iznutra rasti" neþujno u tišini? Uz pjesmu Ljubivoja Ršumoviüa, uþenicima za usporedbu možemo ponuditi i pjesmu
Pere
Zupca
O
samoüi
koja
se
nalazi
u
rubrici
Jeste
li
znali.
Opredijelite li se za interpretacijsko-analitiþki metodiþki sustav, slijedite pitanja iz þitanke. Nudimo vam i integracijsko-terapijski metodiþki sustav, prvenstveno za pjesmu Pere Zupca.
METODIýKI SUSTAV integracijsko - terapijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Lirska pjesma (intimna). Vezani stih. Deseterac. Stanka. Katren. Rima. Usporedba. Metafora.
261
c) odgojni zadaci Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama. Najmuþnije je samog sebe upoznati. Prijateljstvo je najljepši akord u simfoniji života. Prijateljstvo je ljubav bez krila. Znatiželja, hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Buÿenje interesa za upoznavanjem srpske kulture, tradicije i zemlje.
ARTIKULACIJA SATA 1. Razgovor o pubertetskim problemima, doživljavanju sebe, okoline, (ne)razumijevanju, (ne)prihvatljivom ponašanju i sliþno. 2. Najava i þitanje pjesme O samoüi Pere Zupca (prvi meditacijski susret s pjesmom). 3. Izražavanje dojmova i doživljaja - Kakav je dojam pjesma na vas ostavila? Jeste li se prepoznali u pojedinim stihovima? Koji su to stihovi? Objasnite. 4. Dublje poniranje u književni tekst: Je li samoüa o kojoj se govori u pjesmi nametnuta, prisilna ili je to vlastiti izbor? Razgovarajte o tomu. 5. Izražavanje vlastitog iskustva (pismeno): Odaberi neke od zapoþetih misli, dovrši ih i objasni. Knjiga mi je najbolji prijatelj jer….. Sretna/sretan sam u osami svoje sobe i ne treba mi … Ponekad se, razmišljajuüi o sebi, zapitam… Slušajuüi glazbu ja… Kad nikoga nema u blizini… Ako duže vrijeme ne zazvoni telefon, pomislim da….. Samoüa mi je potrebna kad….. Ako nisam s prijateljima, ja… 6. Razmjena iskustava uz þitanje radova i meÿusobnu komunikaciju. 7. Sinteza - svatko se na svoj naþin nosi s problemima odrastanja, nerazumijevanja okoline, prvim ljubavima. Ipak, u svojoj intimi pronalazimo snagu, utjehu, rješenje problema. Knjiga i glazba þesto su nam utoþište, naþin da bolje upoznamo sebe. 8. Aktualizacija: a) Život mladih u suvremenom (þesto otuÿenom) svijetu. b) Uspješni mladi glazbenici, pjesnici, sportaši i sl. c) Druženje u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. 9. Izražavanje i stvaranje: 1. Usporedi pjesmu O samoüi s ljubavnom pjesmom U zasjedi iza petnaeste. Što þitateljima savjetuje Ršumoviü, a što Zubac? 2. Napiši ljubavno pismo svojoj simpatiji. Znajuüi da ga neüeš poslati, piši o svojim najskrivenijim osjeüajima, mislima, nadanjima, željama. 3. Uoþi sliþnosti i razlike izmeÿu hrvatskog i srpskoga jezika.
262
integracija Jezik-zavisno i nezavisno složene reþenice. Izražavanje- pisanje pisma. Govorenje poezije.
korelacija Sat razrednika (problemi odrastanja, prvih ljubavi, odnosi meÿu spolovima u razredu). Valentinovo - Dan zaljubljenih. Biologija (pubertet, adolescencija).
zanimljivosti O ljubavi na humoristiþan i drukþiji naþin: Vjerovali ili ne vjerovali, muškarci jednog indonezijskog plemena prije ženidbe moraju najprije uloviti stotinu štakora koji uništavaju voüe i rižu, glavne sastojke prehrane stanovnika toga kraja. NARCIS je mladiü iznimne ljepote koji se, prema grþkoj mitologiji, zaljubio gledajuüi svoju sliku u vodi potoka, a od posljedica te ljubavi umro je na obali potoka. Iz lica mu je izrastao cvijet prozvan njegovim imenom. U prenesenom smislu rijeþi narcis je þovjek zaljubljen u samog sebe, onaj koji uživa gledajuüi se. NARCISOV KOMPLEKS - pojam kojim se oznaþava da se neka osoba stalno gleda u zrcalo provjeravajuüi tako svoju ljepotu.
263
POZIV U POSJET Karel Bláha Napomena: þeške ciljeva
Tekst
je
književnosti, —
i
tradicije, za
ljude
Meÿu treba
za
buÿenje
obiþaja, odnosa
isticanje
pomaganja;
izoliranosti…
povjerenja;
poticaj
pozitivnog
vrednotama;
prijateljstva,
nesnošljivosti, uzajamnog
kulture,
izgraÿivanje
postignuüima suradnje,
pogodan
za
ali
prema
i
cijeniti
i
isticanje
odgojnih njihovim
solidarnosti, treba
pomagati
im
upoznavanju
narodima,
nacionalnih
narodima i
prema
za
drugim
tolerancije, osudu
ljudima voljeti,
itd.,
interesa
razumijevanja,
ispada, graditi jer,
kao
mržnje, mostove što
Ante Starþeviü, „neprijateljstvom naroda koriste se samo krvnici njihovi" .
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje stvaralaþkog i fantazijskog mišljenja. Ostvarivanje razliþitih oblika stvaralaþkog prepriþavanja. Razvoj govornog i pismenog izraza. Razvoj misaonih sposobnosti. Spontano i planirano bogaüenje rjeþnika. Otkrivanje prenesenog znaþenja rijeþi. Izražavanje dojmova. Razvijanje sposobnosti zapažanja, prepoznavanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti objašnjavanja i obrazloženja. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Lik (glavni i sporedni, karakterizacija lika). Pripovijedanje u treüem licu. Osnovno i preneseno znaþenje rijeþi. Tema. Jednostavna radnja. Ideja. c) odgojni zadaci Pronaÿimo ono što je zajedniþko, što nas povezuje, a ne razdvaja. Tuÿe poštuj, a svojim se diþi. Poštujmo težnju svakog naroda (a posebno malog) za oþuvanjem vlastitoga identiteta. Pokažimo toleranciju i solidarnost na djelu, a ne samo na rijeþima. Osjeüaj ljubavi prema svojem ne iskljuþuje ljubav prema drugim narodima. Razliþitosti se ne iskljuþuju, one se meÿusobno nadopunjuju. Buÿenje interesa za upoznavanjem þeške kulture, književnosti, tradicije, obiþaja, zemlje, jezika i sl.
reþe
264
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Što ste uþili o nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj? b) LIKOVNA MOTIVACIJA - kolaž fotografija/novinskih isjeþaka, isjeþaka iz turistiþkih vodiþa i sl. koje se odnose na ýešku, Prag, Karlove Vary ili bilo koje drugo þeško mjesto. Mogu se koristiti i prilozi koji se odnose na þešku manjinu u RH (odjeüa, obiþaji i sl.). c) GLAZBENA MOTIVACIJA - Slušanje þeškog napjeva, glazbe. d) Nastavnikovo priþanje o osobnom iskustvu (možda o tematici sliþnoj u štivu ili o susretu s uþenicima ili uþiteljima þeških osnovnih škola u Hrvatskoj). 2. meditacijski pristup tekstu: U meditacijskom poniranju u tkivo teksta, uþenici u skupinama (od pet þlanova) istražuju tekst i rješavaju sljedeüe zadatke: prva skupina - prati i prouþava lik uþitelja Hrudke druga skupina - prati i prouþava oþev lik treüa skupina - prati i prouþava lik djevojke Andulke Brožekove þetvrta skupina - istražuje jeziþno-stilska obilježja teksta, otkriva preneseno znaþenje rijeþi, usporeÿuje ga s osnovnim znaþenjem i tumaþi višeznaþne rijeþi peta skupina - produžuje tekst dodavanjem nastavka po vlastitoj ideji i mašti. Nakon završetka zadataka, slijedi meÿusobna komunikacija i sinteza te aktualizacija.
3. izražavanje i stvaranje: 1. Napiši porodicu rijeþi izvedenu od zadane rijeþi ýEH. Imenuj tvorbeni postupak za neke rijeþi i odredi glasovnu promjenu koja je utjecala. 2. Popuni tablicu upisujuüi u prazan prostor pravo i preneseno znaþenje podcrtanih rijeþi. (Tablica se nalazi na sljedeüoj stranici.) 4. aktualizacija: Odnos prema manjinama s poštovanjem i uvažavanjem razliþitosti. Tolerancija i solidarnost, suradnja, prijateljstvo, uzajamno pomaganje, upoznavanje obiþaja, kulture i dr. Turistiþka putovanja - Prag. Meÿunarodni filmski festival u Karlovyim Varyima.
265
PRIMJER
PRAVO ZNAýENJE
PRENESENO ZNAýENJE
Andulka mu je postala desnom rukom… vitezom na bijelom konju I kao da je posebno pazio na to kako bi veü u korijenu potisnuo svaku moguünost.. …da se zagrije za domaüe… Dani su, meÿutim, prolazili i nisu donijeli zaljubljenoj Andulki Božek ništa od onoga o þemu je sanjala… Želio je otiüi preko Sirije na Zapad, ali zbog loših veza nije uspio.
intergracija Pisanje velikog i malog slova: a) pridjevi na -ski, -ški; pridjevi izvedeni od vlastitih imena (Brožekovih) b) nazivi ulica (Crkvena ulica) i dr. Tvorba rijeþi. Etnici. Mjesne imenice (Požeština). Glasovne promjene (sibilarizacija). Pravo i preneseno znaþenje rijeþi. Opisivanje lika. Stvaralaþko prepriþavanje. Izvješüivanje. Problemski þlanak o položaju manjina.
korelacija Zemljopis: Nacionalna, vjerska i dobno-spolna struktura stanovništva. Sat razrednika: Naš odnos prema drugima.
zanimljivosti U Karlovyim Varyima, koje privlaþe brojne turiste, svojevremeno je boravio i J. W. Goethe, i to þak 13 puta. Zapisao je: „U Karlove Vary iüi üu u svakom sluþaju ponovno. Zahvalan sam tim izvorima za sasvim novu egzistenciju". Grad je poznat i po proizvodnji vrlo kvalitetnog stakla (Tvornica Moser) koje se nalazi na dvorima mnogih kraljevskih i predsjedniþkih uglednika diljem svijeta. Oblatne su, veü stoljeüima, poznat karlovarski kulinarski proizvod. Prve su ih poþele praviti domaüice koje su željele dodatno zaraditi prodajuüi ih turistima. Poznata rakija Beherovka pravi se od vinskog destilata, vode iz karlovarskih izvora i dodatka ljekovitog bilja. Punionica je ranije pripadala þuvenoj lijeþniþkoj obitelji Becher koja je i zapoþela proizvodnju, a danas je u stopostotnom francuskom vlasništvu. ýeški grad Plzen svjetski je poznato središte pivarstva.
266
VOLIO BIH DA ME VOLE Endre Ady Napomena: Ljubav je þovjekova potreba, plemenit osjeüaj privrženosti, odanosti, povezanosti, pripadnosti. Ona je izvor dobrote, topline, nježnosti, humanosti, altruizma. „Ljubav je strpljiva, dobrostiva, ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se; nije nepristojna, ne traži svoje, ne razdražuje se, zaboravlja i prašta zlo, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve ispriþava, sve vjeruje; svemu se nada, sve podnosi — ljubav nigda ne prestaje“ davno je rekao Pavao iz Tarta. Voljeti ili biti voljen u konaþnici znaþi ono što pjesnik i sebi želi: biti neþiji.
METODIýKI SUSTAV integracijsko-terapijski
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja b) obrazovni zadaci Lirska misaona pjesma. Lirski subjekt. Tema/motivi. Ponavljanje, nabrajanje. Metafora. Suprotnost. ýetverostih. Trostih. Rima.
c) odgojni zadaci Afirmacija humanih životnih ideja i analiza ljudskih slabosti i poroka. Odvažnost - vrlina je kojom se brže dolazi do cilja. Blago onome tko ima prijatelje, jao onome tko ih treba. (hrvatska) Borba þovjeka za ugled u svojoj okolini. Ljubav i prijateljstvo ispunjavaju þovjeka osjeüajima sreüe, ljepote i punoüe življenja. Ljubav kao ljepota i pokretaþka snaga u životu pojedinca i društva. Buÿenje interesa za upoznavanjem maÿarske kulture, tradicije i zemlje.
267
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Razgovor o tome koliko nam je potrebna ljubav i blagonaklonost obitelji te užeg i šireg društva za sretan i ispunjen život. Osvješüivanje „doživljaja sebe".
2. dublje poniranje u književni tekst i izražavanje vlastitog iskustva: Nakon interpretacijskog þitanja pjesme uþenicima na prozirnici ponuditi deset tvrdnji: a) Ne treba mi ljubav po svaku cijenu, to je ionako samo površno iskazivanje osjeüaja. b) Bez ljubavi i poštovanja okoline ne mogu živjeti, bio/bila bih usamljen/usamljena. c) Važna mi je samo ljubav moje obitelji. d) Želim da me svi vole jer se tako bolje osjeüam. e) Prava ljubav traži odricanje i žrtvu, a ja nisam spremna/spreman na to. f) Moji osjeüaji prema prijateljima u razredu, uþiteljima i okolini nisu pravi, iskreni. g) Pokazujem drugima ljubav kako bi se oni bolje osjeüali. h) Nije mi stalo do osjeüaja drugih. i) Vjerujem da jedino ljubav otvara sva vrata. Zadatak je svakog uþenika da odabere jednu tvrdnju u kojoj pronalazi sebe, svoja razmišljanja i osjeüaje, te jednu koja mu je potpuno neprihvatljiva, strana. Argumentima ZA i PROTIV pismeno obrazlažu svoj odabir. Slijedi þitanje i rasprava. Razmjena iskustava i njihovo vrednovanje. 3. sinteza: Pisanje odgovora koji se ponavljaju i uoþavanje ljudske potrebe za prihvaüenošüu i ljubavi jer je þovjek kao jedinka vrlo važan dio društva koje bez ljubavi prema bližnjima ne bi funkcioniralo. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Napiši popis osoba za koje znaš i osjeüaš da te vole i uz svako ime napiši po jednu do dvije reþenice o tomu na koji ti naþin iskazuju ljubav. 2. Zamisli osobu koju drugi ne vole i osobu koja je voljena. Okarakteriziraj zamišljene osobe po zadanim odrednicama. a) vanjski opis b) govorna karakterizacija c) psihološka karakterizacija d) etiþka karakterizacija
integracija Etiþka i psihološka karakterizacija lika. Usmeno i pismeno izražavanje. Krasnoslov. J. Kaštelan - Volio bih da me voliš.
268
korelacija Sat razrednika (odnosi u razredu, prijateljstvo, odnosi s uþiteljima). Vjeronauk (obitelj, ljubav i tolerancija).
zanimljivosti Endre Ady studirao je pravo i radio kao novinaru Debrecenu i Velikom Varadinu (1899. - 1904.). U to vrijeme objavio je svoje prve knjige pjesama. Živio je povremeno u Budimpešti, Parizu i Italiji, a kasnije sve þešüe na lijeþenjima po sanatorijima. Bio je pjesnik slobode i revolta, antiaustrijanac, revolucionar. Pjevao je o ljubavi i smrti, o tragiþnoj sudbini maÿarskog naroda. Borio se protiv malograÿanske zaostalosti, napadao društveno-politiþku stvarnost, maštao o osloboÿenju, pravdi i demokraciji, a u posljednjim je svojim pjesmama - veü teško bolestan - pao u pesimizam i oþajanje. Istaknuo se slobodom svoga naglaska, vrijednošüu neobiþnih, þesto dragocjenih rijeþi, muzikom rima i asonanca, smionošüu fraze, svježinom i sugestivnošüu svojih slika, temperamentom i ekstravagantnom izazovnošüu svojega govora.
269
IZNAD TATRA SIJEVA Janko Matuška Napomena: Slovaþka i Hrvatska imaju duge i zanimljive povijesne i kulturne odnose. ýini se, sudeüi prema himni, da Hrvati i Slovaci imaju sliþan odnos prema domovini: istiþu njene prirodne ljepote. Vjerujemo da üe neki uþitelji u okolici Daruvara obradovati svoje uþenike ovom nastavnom jedinicom ili pak da üe prepustiti njima da o slovaþkoj himni ili kojoj drugoj slovaþkoj pjesmi progovore slikom, glazbom ili fotografijama slovaþkih planinskih i drugih krajolika.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi: Razvijanje sposobnosti kompariranja. Preoblikovanje uþenikovog spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja (pojam slobode). Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Osposobljavanje uþenika za stvaralaþki rad. Integriranje uþenikovih doživljaja i spoznaja. b) obrazovni zadaci: Himna. Katren. Metafora. Obgrljena rima. c) odgojni zadaci: Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika, ljudi… prošlosti, sadašnjosti, buduünosti. Razvijanje poštovanja i uvažavanja svih naroda i etniþkih zajednica. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa. Slobodu domovine treba se uvijek braniti, i za nju položiti i najveüe žrtve. Sloboda se brani i þuva marljivim radom: u školi i tvornici, u uredu i na njivi. Sloboda je vrelo umjetniþkog nadahnuüa. Kad ne možeš biti svoj, ne budi tuÿ! Buÿenje interesa za upoznavanjem slovaþke kulture, tradicije i zemlje.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Usmjereni razgovor o Slavenima i slavenskim zemljama. Asociogram vezan u rijeþ ili izraz: Slovaþka, himna, jednakost naroda.
270
2. interpretacija u užem smislu: Uþenici se mogu okušati u samostalnoj interpretaciji prema zadacima u þitanci. Želi li se ovom himnom aktualizirati pojam slobode i želje za njom, tada je dobro pogledati prijedloge uz Gunduliüevu Himnu slobodi. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Pokušaj napisati „recept" ili „sastojke" (napiši samo natuknice) za himnu þovjeku. Promisli koje üeš vrijednosti, vrline ili osobine veliþati i hvaliti, objasni svoj izbor. 2. Usporedi sadržaje himna koje su ti poznate. Odredi što im je zajedniþko. 3. Napiši sastavak kojemu üeš parafrazirati naslov slovaþke himne, ali za razliku od njezinog sadržaja - neka u tvome sastavku bude doživljaj veliþanstvenosti i sklada nekog planinskog krajolika ili neke prirodne pojave. 4. aktualizacija: Razgovor o meÿusobnom poštivanju i toleranciji meÿu narodima i etniþkim zajednicama. 23. rujna - Meÿunarodni dan kulturne baštine 26. rujna - Meÿunarodni dan þistih planina 9. listopada - Meÿunarodni dan zborskog pjevanja 24. listopada - Dan ujedinjenih naroda 10. prosinca - Meÿunarodni dan prava þovjeka
integracija Usmeno i pismeno izražavanje. Pravopis - pisanje velikog poþetnog slova - oronimi.
korelacija Zemljopis - Slovaþka. Povijest - zajedniþka dio povijesnog hoda slovaþkog i hrvatskog naroda. Glazbena kultura - himna.
zanimljivosti Tatra je planinski masiv u zapadnom dijelu Karpata, ujedno i najviši dio Karpata koji se dijeli na Visoku i Nisku Tatru izmeÿu kojih protjeþe rijeka Vah. Slovaþka je postala samostalna država 1993. godine. Najveüi slovaþki grad Bratislava ujedno je i glavni grad. Smješten je na Dunavu, uz tromeÿu Slovaþke, Austrije i Maÿarske, a od Beþa je udaljen svega pedesetak kilometara. Slovaþki jezik pripada skupini zapadnoslavenskih jezika (uz þeški, poljski, kašupski, gornjolužiþki, donjolužiþki i polapski). Slovaþka je izrazito gorovita država (gorje Karpati). Po mnogim je obilježjima dosta sliþna Hrvatskoj bilo da je rijeþ o veliþini, povijesnim okolnostima (zajednica s Maÿarima tijekom više stoljeüa;) ili jeziku (od svih zapadnoslavenskih jezika hrvatskom su najbliži slovaþki i þeški). U Slovaþkoj (posebno uz granicu s Maÿarskom) živi veliki broj pripadnika maÿarske manjine.
271
KUKURUZ Roda Roda (Iz zbirke Pripovijesti iz Slavonije) Napomena: Kao što se paradajz neizbrisivo utkao u dane djetinjstva Pavla Pavliþiüa (Dveri rijeþi 6), istom se snagom i kukuruz utkao u Rodino sjeüanje. I književnik Roda jedan je dio svog života proveo na hrvatskoj ravnici, u Slavoniji. Oživljavajuüi prohujale dane djetinjstva, pripovjedaþ razastire pred þitatelja svoja sjeüanja, zapažanja, razmišljanja, igre, ljubavi, odrastanje, tople ljudske likove i sve što mu je u to vrijeme bilo izvor spoznaja o svijetu i životu. Dogodilo se tako da su obiþne male stvari odjenule poetsko ruho, dobile pjesniþku draž. Baš kao da im se pripovjedaþ želio zahvaliti za sve naslade doživljene u þarobnom dvorcu ljepote što djetinjstvom se zove.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Provjeravanje uþenikovih þitateljskih i literarno-komunikacijskih navika. Samostalno i razraÿeno objašnjavanje teksta. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Pripovjedaþ u prvom licu. Opisivanje. Fabula. Tema. Ideja. c) odgojni zadaci Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajka domovine. Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Razvijanje osjeüaja pripadnosti svom narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj baštini. Rad oplemenjuje ljude, društvo i zemlju. Što možeš uþiniti danas, ne ostavljaj za sutra. Bolje je uzalud raditi, nego uzalud besposlen stajati. Oþuvanje i njegovanje narodnih obiþaja. Razvijanje osjeüaja socijalne osjetljivosti prema velikim problemima malih ljudi. Buÿenje uspomena na djetinjstvo kao dio života iz kojeg crpimo nadahnuüa za kasnije korake. Poticanje i razvijanje ljubavi prema rodnom ognjištu, zaviþaju, njegovim ljudima i obiþajima. Buÿenje interesa za upoznavanjem njemaþke i austrijske kulture, tradicije i zemlje.
272
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: a) Fotografije ili ilustracije - stari kalendari, razglednice (berba kukuruza, vršidba žita, berba grožÿa ili koji drugi skupni radovi u polju, voünjaku, vinogradu). Razgovor. b) Opišite što detaljnije izgled kukuruza iznoseüi, ne samo vizualne, veü i auditivne, olfaktivne, taktilne i gustativne opažaje koje povezujete s njim. 2. interpretacija u užem smislu: Što znate o životu na selu? Opišite radni dan seljaka od svitanja do sumraka. Što se sve mora obaviti u kuüi i u polju? Jeste li kad razmišljali koje sve radove tijekom godine treba obaviti kako bismo došli do gotovog, zrelog ploda? Koji su vam narodni obiþaji poznati, a vežemo ih uz dovršenje poslova, npr. u polju? Jeste li kad prisustvovali žetvenim sveþanostima, sijelu (kad se „kruni" kukuruz ili „þiha" perje), „krštenju" mladoga vina nakon berbe? Ako jeste, priþajte drugima o tome: Kako vam se svidjelo? Što ste doživjeli? Kako ste se osjeüali? Je li taj trenutak bio razliþit od vašeg uobiþajenog naþina života? Tko vam je omoguüio to novo iskustvo? Shvaüate li koji su sve poslovi i obveze prethodili slavlju? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Ako živiš u gradu, piši o svom doživljaju sela, ili barem kako zamišljaš život na selu. 2. Ako živiš na selu, piši o svojem iskustvu u poljskim radovima pri kojima ti pomažeš. Opiši koji su tvoji zadaci i kako ih obavljaš. 4. aktualizacija: 1.-7. listopada - Dani kruha Ekologija - GMS (genetski modificirano sjeme), opasnost ili napredak?!
integracija Usmeno i pismeno izražavanje (pripovjedaþ u prvom i treüem licu): pripovijedanje, opisivanje, dijalog.
korelacija Zemljopis - Slavonija, hrvatska žitnica. Glazbena kultura - glazbeni instrumenti u razliþitim dijelovima Hrvatske (slavonska tamburica). Povijest - Vojna krajina u Slavoniji. Sat razrednika - hrvatski obiþaji vezani uz dovršetak poljodjeljskih radova (npr. u polju i vinogradu).
273
zanimljivosti Kukuruzenland, njem. (þit. kukurucnland) - zemlja kukuruza. U staroj Austriji tim se imenom podrugljivo nazivao Srijem (Feldman). Kukuružnjak je kruh od kukuruznog brašna, a kukuruzana je ime za þardak u kojem se suši i þuva kukuruz za potrošnju u seoskom gospodarstvu. Djetinjstvo i mladost pisac je proveo na prostoru Istoþne Slavonije. Tih se dana, po odlasku iz Hrvatske, prisjeüao s ljubavlju i nostalgijom. U zbirci Pripovijesti iz Slavonije, osim svojih sjeüanja, opisao je i niz dogaÿaja i likova (od slavonskog seljaka do vlastelina, šumara, lovaca, krivolovaca, laÿara s Dunava, trgovaca, graditelja) s puno simpatije za malog, ali uvijek prkosnog slavonskog seljaka.
274
ŽALO Ligio Zanini Napomena: Evo pjesme u kojoj je pjesnik uronio u svijet djeþjih preokupacija, dokoliþarskog snatrenja, igre i neutažive želje za otkrivanjem tajne života. Opijenost
ljepotom
prijateljevanje
s
prirode, morem,
urezanost zadivljenost
mora
u
morskim
djeþakovu
dušu,
stanovnicima,
njegovo nemir
i
neobuzdanost zaþinjeni slikama autentiþnog domaüeg kolorita (škropljenje), ljepota obiþnih postupaka uzdignutih na razinu þarobnosti, maštovita aluzija na djedovu duhovitost, sugestivnost pjesniþkih slika — sve su to odlike Zaninijeva poetskog
iskaza
zaþinjenog
snažnom
poantom
—
metaforom
kraljevstvo moje kojom je dodatno pojaþana emotivna obojenost i poruka da je djetinjstvo bilo i ostaje kutak raja kojem se stalno vraüamo.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme i pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti doživljavanja osnovnog raspoloženja pjesme. Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja izazvanih pjesmom. Razvijanje pjesniþkog sluha i literarnih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti fantazijskoga i stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti analitiþkog i sintetiþkog mišljenja. Osposobljavanje uþenika za usmeno i pismeno stvaralaþko izražavanje. Razvijanje senzibiliteta prema ljudskim i estetskim vrednotama. Razvijanje sposobnosti osvješüivanja. Razvijanje sposobnosti samostalnog pronalaženja i imenovanja uoþenih pojmova iz teorije književnosti. Otkrivanje poetske funkcije elemenata u strukturi pjesniþkog jezika. Razvijanje sposobnosti istraživanja ritma pjesme. b) obrazovni zadaci Lirska (intimna) pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Epitet. Inverzija. Opkoraþenje. Stih nejednake duljine. Personifikacija. Vrsta strofe. Poenta. Za one koji žele znati više: Grafizam. Prebacivanje. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema svom kraju i zaviþaju. ýuvajmo prirodu - ona bez þovjeka može, þovjek bez nje- ne može.
275
Poticanje na zapažanje i doživljavanje estetskih vrednota koje nas okružuju (…obluci bijeli glatki…). Poticanje na skromnost. Zadovoljstvo þine male stvari (…vali za vaporom usreüivali su me.). Da bi kaznio one koji ti þine zlo, postidi ih dobrim djelom zauzvrat. Djetinjstvo je nepresušno vrelo najnježnijih uspomena. Obiteljska harmonija, odnosi izmeÿu djeda i unuka, mlaÿih i starijih. Razvijanje ljubavi i brige prema životinjama (…maþak je bio veliki prijatelj moj). Buÿenje radoznalosti i željeza upoznavanjem raznolikosti životinjskog svijeta.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Po þemu pamtite svoje rano djetinjstvo? Koje su vam igre ostale u sjeüanju? S kojim ih osobama i dogaÿanjima povezujete? Kakva su vaša sjeüanja na te dane? Kojim vas osjeüajima ispunjavaju? Prisjetite se i prvih iskustava povezanih s morem, plivanjem, ribarenjem. Ispriþajte ih. b) LIKOVNA - pokazivanjem fotografija s motivima Rovinja, mora i morskog krajolika. 2. interpretacija u užem smislu: Pjesma, uvjetno reþeno, ima narativnu strukturu retrospektivno ispriþane autobiografske priþice s temom djetinjstvo. Dokažite navedenu tvrdnju. Imenujte dijelove te priþice dajuüi pojedinim strofama odgovarajuüe podnaslove. Samostalno prouþite ritmiþku organizaciju stihova. Napišite na þemu se temelji ritam i oprimjerite svoje tvrdnje navodima iz pjesme. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Rijeþ MORE pretvori u ozvuþenu priþu: zapiši sve zvukove koje povezuješ s njim (šumorenje valova, klokotanje vode, zvuk brodskog motora, udaranje valova i njihovo rasprskavajuüe razbijanje u tisuüe najsitnijih kapljica, pjesma vjetra, škripa i cviljenje jarbola, lepršavi lepet krila, kliktaj galebova, šum jedara) i tako dalje. 2. Potaknuta/potaknut pjesmom i vidnim (vizualnim) opažajima i bojama koje voliš, napiši i sama/sam obojenu priþu ili pjesmu (npr. plavu, ljubiþastu, naranþastu ili kakvu drugu u kojoj üe sve biti u znaku te boje). Ako se pak ne možeš odluþiti kojoj üeš boji dati prednost, napiši šarenu priþu ili pjesmu. 3. Neka ti pjesma bude poticaj za likovno osmišljavanje stihova pa naslikaj svoj doživljaj proþitane pjesme. 4. aktualizacija: Naš odnos prema moru/prirodi. Jesmo li dovoljno ekološki osviješteni? Poznajemo li svijet mora? Znate li nabrojiti petnaestak vrsta riba? Kako se sve lovi riba? Zaštiüene životinjske vrste i odnos prema njima. Možete li imenovati nekoliko vrsta morskih plovila, znate li što je gajeta (ribarski brod s latinskim jedrom), bracera (jedrenjak s jedrom širokog korita), kaiü (brodiü), batela (þamac) i dr.? Znate li nabrojiti vrste morskih vjetrova, što je bonaca, korenat, zmorac, meštrol ili maestral i dr.? Materijalne i duhovne vrijednosti. Vrijednosna kriza, promjena duhovnog ozraþja þista svijest i savjest, ukazivanje na þovjekova pozitivna duhovna svojstva, promicanje
276
skromnosti, zadovoljstva malim stvarima. Turizam (istaknuti podatak da Istra, naša glavna turistiþka regija, sama ostvaruje otprilike jednu treüinu prihoda ukupnog hrvatskog turizma.) Dvojeziþnost. Grafizam u poeziji - zanimljiv literarni predložak za samostalne uþeniþke ostvaraje može biti i ova „slikopjesma" Jakše Fiamenga. ta DOK JEDRA þu MIRUJU des na svjetlost što nas obasipljetako radosnim darovima udružila je svoju snagu sa vjetrom koji izvan predjela što ga jedra vide þeka znak za plovidbu, za novo iskušavanje mora - mnogo dalje od nas, u škrinji nad kojom i samo gorostasno vrijeme bdije, priprema se naš put, puni mjera našeg odlaska i još uvijek lista brodski dnevnik, upisuje more, upisuje beskraj srca što osvijetljene puþine uvijek iznova pomlaÿuje i þini da nam budu bliže - zar nisu i u tvom osmijehu saþuvani svi oni veseli prizori þiji sjaj novim te slikama zaodijeva zar samo iz navike bacaš pogleda da polete s prozora tvojih oþiju niz to usamljeno jarbolje što usifdreno u snu novih putovanja pohaÿa tvoje usne kako bi i one prozborile o trenucima kad jedra nabreknu od daljina, kad se rastvori more i ukaže nam se svijet što prema nama svjetlosti svoje usmjerenje - prisjeti se svih onih šutnji što se sabiraše u oluji, pateüi za onim prozraþnim leptirom þije nas tiho srce vodi tamo gdje su jutra poput sve mirisnijih vina kojima nas daljina opija - u vrtu što je nalik glasu mora ostati nam valja do onda kad jedra odjedre u vedrinu kad se sve sredi a onda üe se opet uputiti vrijeme i bit üe lakše od želje napraviti rijeþi, teže brod a ti üeš reüi da ovakav zrak još nitko nije disao to üeš reüi i uteüi odjedriti
277
integracija Imenski predikat u reþenici. Glasovne promjene (sibilarizacija, nepostojano „A" obluci). Umanjenice. Duga i kratka množina. Pisanje velikog i malog slova. Reþeniþni znakovi. Pisanje prijedloga S/SA (sa zelenim…). Preneseno znaþenje rijeþi (krštenje). Opisivanje.
korelacija Zemljopis - Turizam primorske Hrvatske- Istra je najvažnija turistiþka regija Hrvatske. Sat razrednika - Moj odnos prema prirodi.
zanimljivosti Rovinj je smješten na zapadnoj obali Istre, obala mu je veoma razvedena, more je bogato ribom, a romantiþni otoþiüi Sveta Katarina i Crveni otok te þuveni Limski kanal (dug usjek mora u kopno poznat po marikulturi, uzgoju školjaka kamenica i daganja) i blizina Nacionalnog parka Brijuni meta su velikog broja znatiželjnih turista. Milton: Po djetinjstvu se þovjek poznaje kao po jutru dan. Albanske narodne izreke: Bez djece ne raste kuüa. Dijete je slavuj u kuüi. Gorki: Djeca - to su naši sutrašnji suci. Tadijanoviü: Dijete je najbolji kalendar. Kad poÿe u školu, sedam si godina stariji; kad ono postane þovjek, mlad þovjek, ti to više nisi; kad stvori nov život, tvoj je gotovo na izmaku.
278
IŠAO SAM, IŠAO SAM… Romska narodna pjesma Napomena: Kako pristupiti ovoj pjesmi? Srcem, uhom i sluhom! Da bi se saznalo više o Romima, da bi ih se upoznalo, potrebno je preskoþiti, zaobiüi, najbolje bi bilo - srušiti mnoge predrasude, ali i iluzije. Najlakši je naþin za to romska glazba, a kako je ovo þitanka - to znaþi tekstovi koji su - u ovom sluþaju - neodvojivi od glazbe.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a)
funkcionalni zadaci i ciljevi Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva pjesme. Razvijanje maštanja i zamišljanja. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti interpretativnoga þitanja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Kompariranje lirske pjesme i glazbenog djela.
b) obrazovni zadaci Himna. Refren. Ponavljanje. Usporedba. Epitet. Lirska pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Dvostih (distih). c) odgojni zadaci Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima. Navikavanje na snošljivost i meÿusobno poštovanje. ýovjekovo pravo na sretan život i ljudsko dostojanstvo. Svi smo mi djeca istoga oca. (indijanska poslovica) Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na imovinu, roÿenje, hendikepiranost ili kakvu drugu okolnost. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniþko ili društveno podrijetlo. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na rasu, boju kože ili spol. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na vjeru, politiþko ili drugo uvjerenje. Svi su ljudi meÿusobno jednaki - po pravu i dostojanstvu. Usmjeravanje i formiranje uþenikove liþnosti. ýitanje kao oblik duhovnog obogaüivanja i oplemenjivanja, spoznavanja života i svijeta te kao poticaj na stvaralaštvo. Buÿenje interesa za upoznavanje romske kulture.
279
ýovjek bez domovine, kao zemlja bez sjemena. (etiopska) ýovjekova iskonska povezanost s narodom kojemu pripada, s njegovom tradicijom, obiþajima i vjerovanjima. Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Razvijanje pozitivnih emocija: zadovoljstva i radosti.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Nema veüeg bogatstva od pjesama. Mi smo Cigani-þergari; mi smo vjeþni patnici i skitnice. Osim kola i onih nekoliko prnja u njima - ništa drugo nemamo. Ali naše bogatstvo je u našoj slobodi i zdravlju. Imamo jake ruke. Imamo srca. I ta srca moraju biti þista i þovjeþna… takva po kojima se možeš nazvati þovjekom - ne izlaži ih preziru tuÿih oþiju. Ne dopusti da ti pogaze dostojanstvo zbog jednog zalogaja kruha koji možeš i sam zaraditi. Pa tako i mi, njegovi potomci… lutamo svijetom i tražimo nešto: sedmo nebo, dvorac našeg Penge… Ostala je samo pjesma: Putujuüi tako je Penga rekao - tražimo raj - a nalazimo pakao./Niþiji i svaþiji – proklet nam je rod./ Zemlja je naša, drugih je plod./ Od proljeüa do proljeüa slavimo boga / Kojem u naš šator nije stupila noga.
2. meditacijski pristup tekstu: 1. Nakon duševno-tjelesne priprave (uz zapaljene svijeüe u poluzamraþenoj uþionici - slušanje ove romske skladbe) i najave poetskog djela, uþenici üe komunikaciju s pjesmom ostvariti na ovaj naþin: 2. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju pjesmu i iznose svoje poþetne impresije. 3. Meditacijsko poniranje u slojeve teksta (podteme) uz pomoü nastavnoga listiüa. 4. (Ova pjesma nudi najmanje tri podteme (sloja pjesme) o kojima uþenici navode svoja promišljanja, pitanja, prosudbe, doživljaj, sud, tumaþenje, procjenu, asocijacije, slaganje, protivljenje, prijedlog…). To su: a) Putovanja, lutanja i susretanja b) Romi -djeca c) Odnos Roma prema ženama (djevojkama). 5. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predoþuju rezultate rada na ovoj pjesmi. 6. Slijedi sinteza i aktualizacija
280
3. aktualizacija: 8. travnja - Svjetski dan Roma 16. studenoga - Meÿunarodni dan tolerancije 10. prosinca - Dan prava þovjeka 21. ožujka - Dan borbe protiv rasne diskriminacije 9. svibnja - Dan Europe, Dan pobjede nad fašizmom 4. izražavanje i stvaranje: 1. Ljudi ne mogu bez ljubavi, zato žive tražeüi je. Jedni je nalaze i ona im ispunjava srca dobrotom, drugi cijelog života ostaju zli, prazna srca jer nisu pronašli ljubav. Odgovori u komu/þemu si ti pronašla/pronašao ljubav. 2. Hladnoüa se podmuklo uvlaþila u otvorene kolibe i šatore i podsjeüala na nova putovanja, podsjeüala na zimu koje se Cigani najviše boje. Topli „ciganski raj" zamjenjivao se „hladnim paklom". Ovo još uvijek nije zima, sinko. Osjetit üemo je kad bude zubata kao bijesna kuja. Ako snježiü potraje duže - obrali smo bostan. Tri je dana netko izjedao snijeg odozdo, a netko lizao odozgo, i snježni se pokrivaþ raspadao dok nije sasvim nestao. Zašto se Romi boje najviše zime? Navedi nekoliko razloga tomu. Kojim se stilskim izražajnim sredstvima poslužio pripovjedaþ? 3. Nauþi pjevati ovu pjesmu na romskom jeziku.
integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov pjesme
korelacija Povijest - prikupiti povijesne podatke o Romima u našoj zemlji i u Europi.
zanimljivosti Povijesnim seobama Roma u hrvatskim su se prostorima razvile, održale i razdvojile dvije velike, autentiþne skupine Roma. Svaka od njih, uz hrvatski, ima i vlastiti jezik, obiþaje, folklor, tradiciju, vjersko opredjeljenje, shvaüanja i svoje organizacije. Velika skupina Roma koja za sebe kaže da je autohtona i domicilna, tj. udomaüena na prostorima Hrvatske (prvi pisani tragovi o Romima u Meÿimurju datiraju iz 1688. g.) jest zajednica Roma Bajaša. Potjeþu iz Rumunjske i Maÿarske i pretežito govore bajaškim dijalektom starorumunjskog jezika ili ljimba d' bajaš romskim jezikom. Rimokatoliþke su i pravoslavne vjeroispovijesti. Druga velika skupina Roma koja se smatra autohtonom i autentiþnom skupina je koja govori indoeuropskim jezikom romani chib s razliþitim njegovim dijalektima. Ova skupina okuplja i druge romske podskupine (plemena): Kanjari, Kaloperi, Haškalije, Arlije, Gurbeti, Kaldaraši, Džambazi i dr. Plemenske razlike meÿu njima veüinom se zasnivaju na nacionalnom podrijetlu i specifiþnim obrtima kojima su se bavili.
281
MAJýIN LIK Shahin Hasani-Shkoza Napomena: Postoji li išta milije i draže ljudskim oþima od majþina lika? Vjerojatno postoji — lik djetetov! Upravo taj suodnos majke i djeteta, protegljiv na zemlju i þovjeka, umjetnika i njegovo djelo, nas i one koji su živjeli prije nas, nas i onih koji üe doüi poslije nas ili nas i naših uþenika… Doista, majka je neiscrpna tema umjetnicima. Albanski pjesnik Hasani predlagao nam je jednu svoju pjesmu o majci, o ženi koja — na osobit naþin predstavlja majþinstvo u njegovom najplemenitijem i najširem smislu, iako sama nije rodila. Pjesma je to o Majci Tereziji, velikoj njegovoj sunarodnjakinji — ponosu svih Albanaca. Donosimo stoga u priruþniku tu pjesmu, ali i jedan tekst Roberta Fulghama o istoj osobi. Želite li govoriti o majci, þovjekoljublju, uzorima, þovještvu ili —jednostavno — o ljubavi prema ljudima, tada vam tekstovi o Majci Tereziji mogu izvrsno poslužiti. Smatrajuüi da je sadržajna interpretacija pjesme Majþin lik, navedena u þitanci, posve dostatna ili da nas može uvesti u temu þovjekoljublja, tolerancije,
zauzimanja
za
druge,
posebice
bolesne,
nemoüne
i
odbaþene, ovdje nudimo dva prije spomenuta teksta. Takoÿer jedan tekst u rubrici zanimljivosti vezan uz ovu nastavnu cjelinu izvrsno se nadovezuje na Fulghumov tekst Sve što trebam znati, nauþio sam u vrtiüu
iz
þitanke
Dveri
rijeþi
za
5.
razred.
Naime,
taj
je
tekst
služio za socijalizaciju djece u 5. razredu i stvaranje zajedniþkog sustava vrijednosti prema drugima i sebi. Tekst u rubrici Zanimljivosti upuüuje na odnos osobe prema samoj sebi, a time i prema svijetu u kojem osoba živi. Izrazito je pogodan za raspravu na satu razredne zajednice. Recepciju pjesme u þitanci te obaju tekstova iz priruþnika, sa svojim je uþenicima provjerila uþiteljica Radojka Matiü iz Županje, koja je i napisala ovu pri ruþni þku jedinicu.
METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi: Razvijanje sposobnosti kompariranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti vrijednosne rašþlambe. Razvijanje etiþkih naþela, otkrivanje etiþkih stajališta. Razvijanje sposobnosti argumentiranja. Razvijanje sposobnosti usmjerenog þitanja. Osposobljavanje uþenika za stvaralaþki rad. Integriranje uþenikovih doživljaja i spoznaja. Senzibiliziranje uþenika za odgovorno preuzimanje obveza.
282
b) obrazovni zadaci: Lirska pjesma. Katren. Usporedba. Metafora. Stih nejednake duljine. c) odgojni zadaci: Poštovanje svake osobe. Majþinska ljubav prema potrebitima: starima, nemoünima, bolesnima. Dobroþinstva oplemenjuju. Možda þovjek sam ne može napraviti veliko djelo, ali može uþiniti mnogo malih. Milosrÿe i tolerancija najveüa je ljudska moü. Pravilan moralni odgoj može mijenjati svijet na bolje. Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Osobe uzori: snaga pojedinca za þijim se primjerom mogu povesti mnogi. ýini dobro ne kaj se, þini zlo, nadaj se. Buÿenje interesa za upoznavanjem albanske kulture, tradicije i zemlje. d) motivacije: 1. Što podrazumijevate pod pojmom: majþinski odnos prema ljudima? Navedite majþinske vrline koje se mogu istovremeno odnositi na djecu i na sve ljude (razumijevanje, ljubav, uvažavanje, dobronamjernost, prihvaüanje, opraštanje, pomoü…). 2. Što je najvažnije u meÿuljudskim odnosima: poštovanje, dobronamjernost, obzirnost, ugaÿanje? Što najviše vrijeÿa u meÿuljudskim odnosima: neprihvaüanje, neozbiljnost, nezahvalnost, ravnodušnost, nepriznavanje osobnosti, identiteta? 3. ýitanje „Dekaloga smirenosti" (iz rubrike Zanimljivosti). Kakva je osoba mogla sastaviti taj dekalog, tj. tih deset zapovijedi?
ARTIKULACIJA SATA 1. tekst Majci Tereziji Gonxhe Bojaxhiu (80. roÿendan) Sretala si tuge neizrecive. Milovala obale bezimene Dlanovima toplim od davanja, Pružala ruke nadanja. Vjerom hrabrila ranjene. Pogledom rušila himbene… O majko Terezo! Hrabro kao što strpljivi znaju. Poput vala što ljubi oþi stijenja Ljubila si život u svetom zvanju - za bolje sutra - srca puna htijenja. Razlijevala se duša plemenita Kao rijeka, kao pjesma kao zora Duboko poput mora! Nisi strepila od pomisli na noü, Niti se plašila za nesiguran dan… Znala si da üe svaka patnja proü'. S Tobom je satkan jedan novi san Tiši i tanji od svilenog konca. Blijede pred njima: Olimpijsko zlato, srebro i bronca!
283
Najava pjesme Majci Tereziji Postoje ljudi koji su cijeli svoj život ispunili ljubavlju i skrbi za druge, osobito za nemoüne i obespravljene, bolesne… Jedna od takvih je Majka Terezija. Interpretativno þitanje pjesme Emocionalna stanka i izricanje doživljaja Koji su stihovi (rijeþi, izrazi) na vas ostavili najsnažniji dojam? Obrazložite. Interpretacija u užem smislu Kome se pjesnik obraüa? Na kojim motivima pjesnik gradi pjesniþke slike i svoje dojmove (impresije) o Majci Tereziji? Kakve su to ruke nadanja? Na što, na koju (kakvu) osobu upuüuju motivi: ruke, oþi, strpljenje, duša, hrabrost? Koji su postupci ili osobine Majke Terezije pobudile divljenje pjesnikovo? Kojim stihovima izražava njezinu plemenitost? A hrabrost? O kojim patnjama govori? Kakav je odnos Majke Terezije prema životu, prema þovjeku? S þime pjesnik usporeÿuje san, od þega je satkan? U kakvu svezu dovodi Majku Tereziju s Olimpijadom? Zašto? Koji stihovi, po tvome mišljenju, izriþu temeljnu poruku, ideju? Kakav je ton pjesme? Je li on samo prigodniþarski, þestitarski? Kako su stihovi rasporeÿeni? Ruke - simbol davanja i pomaganja; metafore: obale bezimene, život posveüen duboko ljudskom, humanom zvanju. Usporedbe - duša plemenita kao rijeka, kao pjesma, kao zora - gomilanje (nabrajanje). Inverzija - obale bezimene, tuge neizrecive. Kontrast: hrabrila - rušila (patnja - ljubav, vjera). Je li istinska i nesebiþna ljubav prema þovjeku zadaüa samo osoba koje imaju snažan poziv za pomaganje ljudima: sveüenicima, þasnim sestrama, lijeþnicima i medicinskim sestrama i sliþno? Obrazloži.
2. tekst Najava teksta: Majka Terezija primila je Nobelovu nagradu za mir 10. prosinca 1980. Što mislite koje osobe zaslužuju takvu nagradu? Evo što je o tom prigodom o Majci Tereziji napisao R. Fulgham (uþenicima se podijeli tekst, fotokopiran iz priruþnika). Zadatak: Izdvojte (podcrtajte) onu misao koja vas privlaþi, koja vam se þini plemenitom, mudrom, velikom i sliþno. Robert Fulghum: Ima jedna osoba Ima jedna osoba koja svojim postojanjem veü dugo remeti moj duhovni mir. Ona me uopüe na poznaje, ali marljivo ide po svijetu i þini ono što bih ja trebao þiniti. Nema meÿu nama mnogo sliþnosti. Ona je veü starica, Albanka odrasla u Jugoslaviji, rimokatolik i opatica, a živi u Indiji okružena krajnjim siromaštvom. ýak se ne slažem s njom u nekim temeljnim pitanjima: o kontroli raÿanja, o tome gdje je ženino mjesto u svijetu i u crkvi, a ne prihvaüam baš olako ni njezine bezazlene tvrdnje o tome „što Bog želi".
284
Ona stoji na sjecištu velikih proturjeþnih ideja i moünih sila koje oblikuju ljudsku sudbinu. Ona me izluÿuje. Iznerviram se svaki put kad þujem njezino ime, proþitam što je rekla ili joj vidim lice. Neüu ni razgovarati o njoj. U sobi gdje ja inaþe radim postoji stalak s umivaonikom. Iznad umivaonika je ogledalo. Nekoliko puta na dan stanem ispred ogledala da provjerim kako izgledam i dotjeram se. Odmah uz ogledalo je fotografija te žene koja me toliko uznemiruje. Svaki put kad vidim svoje lice, vidim i njezino. A na njezinu sam licu vidio mnogo više no što bih vam umio reüi, i iz toga što sam vidio, shvatio sam mnogo više no što bih vam umio ispriþati. Fotografija je snimljena u Oslu, u Norveškoj, 10. prosinca 1980. A snimljena je za sljedeüega dogaÿaja: Sitna pogrbljena žena u izblijedjelom modrom sariju i u iznošenim sandalama, primila je ondje nagradu. Iz ruku kralja. Nagradu koja se dodjeljuje kako je to u oporuci poželio izumitelj dinamita. U veliþanstvenoj blistavoj dvorani u kojoj je sve od baršuna zlata i kristala. Okružena slavnim i plemenitim gostima u sveþanim odijelima i elegantnim haljinama. Svi bogati, moüni, sjajni i daroviti ovog svijeta okupili su se te veþeri. A usred svih njih - siüušna starica u sariju i sandalama, Majka Tereza, iz Indije. Uvijek na pomoüi siromašnima, bolesnima i umiruüima. Veþeras joj se ovdje dodjeljuje Nobelova nagrada za mir. Nema toga šaha, predsjednika, kralja, generala, znanstvenika ili pape, nema bankara, trgovca, kartela ili naftne kompanije, ili ajatolaha, koji bi u rukama imali takvu moü. Ni takvo bogatstvo. Jer ona posjeduje nepobjedivo oružje, oružje što nesalomljivo ruši sva zla ovoga svijeta: brižno srce. Posjeduje sva bogatstva ovoga života: blago milosrdne duše. Probiti se kroz taman oblak beznadna cinizma, probiti samo ljubavlju bez uzmaka; pridati stvarno znaþenje ideji o lijeþenju ljudskih rana; priþu o dobrom Samariüaninu uþiniti svakodnevnom stvarnošüu; živjeti život tako stvaran i istinit da je njegov sjaj i do nas dopro iz mraka zabitih uliþica Calcutte - za takav život treba smjelosti i vjere koju mi u sebi ne možemo naüi, a bez koje ne smijemo biti. Ne znam jezik kojim ona govori. A ipak mi rjeþit njezin život govori mnogo. Opominje me i oprašta. Ne mogu vjerovati da samo jedan þovjek može toliko naþiniti za naš svijet. A ipak, evo je u Oslu, i cijeli joj svijet vjeruje. Ne mogu vjerovati u ono što ona kaže o Bogu. Ali silina njezine vjere postidjela me. I ja vjerujem u Majku Terezu. Prosinac u Oslu. Odavde u božiüno vrijeme kreüe poruka o miru. Ne o miru onog djeteta usnulog u jaslama prije toliko stoljeüa. I ne o miru obilne veþere i ugodnog drijemeža pred kaminom naveþer 25. prosinca. Ne o toj vrst mira, nego o živom, toplom, nepokolebljivom miru govori nam izvanredna životna gesta ove jednostavne žene u izblijedjelom sariju i iznošenim sandalama. O duhovnom miru nakon obavljena posla. Nekoliko godina kasnije, na velikom seminaru kvantnih fiziþara i religijskih mistika, u hotelu Oberoi Towers u Bombayu, ponovo sam ugledao to lice. Stajao sam uz vrata u dnu dvorane, i osjetio iza sebe neku prisutnost. Okrenuo sam se. Bila je to ona. Sama. Došla je ovdje govoriti kao gošüa. Pogledala me i nasmiješila se. I danas vidim pred sobom to lice. Stala je za govornicu i time odmah izmijenila temu skupa; umjesto intelektualne rasprave sada je na redu bio moralni aktivizam. ývrstim glasom obratila se publici koja
285
ju je slušala s poštovanjem: „Ništa veliko ne možemo uþiniti, ali možemo mnogo malo ga s velikom ljubavlju." Proturjeþnosti njezina života i djela ništavne su u usporedbi s mojima. I dok se ja borim s vlastitim frustracijama uvjeren u nemoü pojedinca, ona hodi po svijetu i mijenja ga. Dok ja snatrim o tome kako bi bilo da imam više moüi i sredstava za ostvarenje svojih želja, ona onoliko moüi i sredstava koliko ima, koristi da bi uþinila što više. Ona me dira, uznemiruje, postiÿuje. Što to ona ima, a ja nemam? Ako ikad bude mira na zemlji i dobre volje meÿu svim ljudima, bit üe to zbog žena kakva je Majka Tereza. Mir nije nešto za þim þezneš; mir je nešto što ti þiniš, ti stvaraš, nešto što ti jesi i što üeš darovati drugima. (Iz knjige Sve što treba da znam, nauþio sam još u vrtiüu (neobiþne misli o obiþnim stvarima), Zagreb - Ljubljana, Mladinska knjiga 1990.)
Problemska situacija: „Svojim postojanjem remeti moj duhovni mir … iznerviram se svaki put kad þujem njezino ime …neüu ni razgovarati o njoj …./divim joj se …ona posjeduje sva bogatstva ovoga života …. vjerujem joj" Pisac ne krije svoje mišljenje o Majci Tereziji. U þemu se ne slaže s njom? Što tako o njoj doznajemo? Koje to moüne sile oblikuju ljudsku sudbinu? U kakvom su suodnosu vanjski opis lika i karakternih osobina? Koji dijelovi teksta to potvrÿuju? Pronaÿite dijelove teksta kojima pripovjedaþ istiþe veliþinu Majke Terezije? U þemu se pripovjedaþ postidio? Što ljudi postižu kada se preispituju u odnosu na druge? Uþenici þitaju tekst u kraüim dionicama, ulomcima, zaustavljaju se na bitnim odrednicama, obrazlažu svoje mišljenje, traže potvrde za svoj odabir u primjerima iz svakodnevnog života. Sinteza - proizašla iz tumaþenja oznaþenih misli: ýovjeka ne odreÿuje þovjekom ni društveno podrijetlo, ni stupanj obrazovanja, ni vjeroispovijest, ni nacionalnost… ýovjeka þovjekom þini njegov odnos prema drugom þovjeku, osobito onome koji je slabiji, nemoüniji, u podreÿenom položaju. ýovjek bi se prema drugom þovjeku trebao odnositi s dobrotom, milosrÿem, povjerenjem, nadom, odgovornošüu, pažnjom, brigom… „Brižno srce nepobjedivo je oružje." NAPOMENA: Oba teksta mogu se interpretirati paralelno ili jedan za drugim. U interpretaciji se može staviti naglasak: a) na motivacijskom segmentu sata b) na „odjeku" pjesme u uþenika c) na mislima izreþenim u proznom tekstu d) na karakterizaciji glavnoga lika i njegova djela - odnosno kako pojedinac može popraviti svoj dio svijeta, kako þovjek najviše ovisi upravo o drugom þovjeku.
286
Aktualizacija: 21. veljaþe - Meÿunarodni dan materinskoga jezika 8. ožujka - Meÿunarodni dan žena 1. sijeþnja - Meÿunarodni dan mira 11. veljaþe - Meÿunarodni dan bolesnih Meÿunarodni dan starijih osoba druga nedjelja svibnja - Majþin dan Izražavanje i stvaranje: a) Danas mnogi ljudi teško žive. Bez posla su, nemoüni, bolesni. Možda i u tvome susjedstvu ima takvih. Ispriþaj priþu o njima (okvirni naslov- Tu, pokraj nas). b) Dobro se dobrim vraüa, posvjedoþi ovu misao priþom iz svojeg iskustva. c) Sastavi svoju osobnu ljestvicu uzora, (5 ili 10) osoba kojima se diviš, koje su to zavrijedile svojim odnosom prema drugima. Svoj izbor kratko obrazloži. d) Prepoznaj dobro i u svome prijatelju iz razreda. Za svaku osobu iz svoga odjela napiši po jednu reþenicu koja üe o njoj izricati nešto dobro, osobito kakvu dobru osobinu, npr.: Maja ima uredne bilježnice i knjige. Ivan lijepo piše. Hrvoje je najbolji matematiþar. Sanja rado posuÿuje svoje bilježnice. Petar þesto dodaje loptu drugima. e) Prikupi tekstne i slikovne materijale o Majci Tereziji ili kojoj drugoj javnoj (ili povijesnoj) osobi koja je može biti etiþki, moralni uzor. Od prikupljenih materijala naþini poster. f) Odredite koje su misli Ante Dukiüa sliþne mislima iz Fulghumovog teksta: „Idi malenima da se osjetiš veüim." „Teži da porasteš, da budeš za glavu viši od drugih. Ali ne zato da te vide, nego da ti vidiš njih." g) Prepoznajemo li se po idejama ili po djelima? Jesu li ideje važnije od svojih plodova/uþinaka?
integracija Jezik-zavisno-složene reþenice. Izražavanje - usporedba tekstova, raspravljanje. Medijska kultura: utjecaj medija na stvaranje uzora (koliko þine mediji da netko postane poznat, slavan po ekscesima, a koliko po humanim djelima; koncerti medijskih glazbenih zvijezda /Live Aid/ za pomoü potrebnima - naþin humanog djelovanja.
korelacija Povijest i zemljopis (Makedonija, Albanija, Indija, stanovništvo). Biologija (bolesti - guba, lepra). Vjeronauk.
287
zanimljivosti Pjesnik Joja Ricov o pjesniku je Hasaniju rekao: „Shahin Hasani-Shkoza otrgnuta je živa þestica albanskoga biüa Kosova, što svojim duhom lebdi u neželjenu odsustvu iz Domaje. Dotiþe je þuvstvima i maštom, vlastitom iseljeniþkom prtljagom, dijeleüi njen svakidanji povijesni usud, ali s razdaljine, iz Zagreba u Hrvatskoj. (…) Tkalac pjevna versa s folklornim prizvukom raspjevane ljubavi… Ljubav je, þini se, njegov stožerni punkt, razlog njegova poja. " Majci Tereziji pripisuje se i ovaj "Dekalog smirenosti:" 1. Samo üu se danas potruditi da proživim dan, a ne da pokušavam odjednom riješiti sve svoje probleme. 2. Samo üu se danas veoma brinuti o svome nastupu: bit üu ugodan u svome ponašanju, neüu nikoga kritizirati, neüu druge ispravljati ili pokušati uþiniti boljima…osim sebe. 3. Samo üu danas biti sretan u sigurnosti da postojim da budem sretan. 4. Samo üu se danas prilagoditi prilikama, neüu tražiti da se prilike prilagode mojim željama. 5. Samo üu danas deset minuta posvetiti dobrom štivu. Kao što je hrana potrebna za život tijela, tako je dobro štivo potrebno za život duha. 6. Samo üu danas uþiniti neko dobro djelo i neüu to nikome kazati. 7. Samo üu danas uþiniti nešto za što nemam nikakve volje. Ako se budem osjeüao uvrijeÿenim, pobrinut üu se da to nitko ne primijeti. 8. Samo üu danas sastaviti toþan program. Možda ga se neüu sasvim pridržavati, ali üu ga ipak sastaviti. I þuvat üu se da me ne savladaju dva zla: užurbanost i neodluþnost. 9. Samo üu danas þvrsto vjerovati - makar okolnosti pokazivale suprotno - da se dobra Božja providnost brine o meni kao da inaþe nema nikog drugog na svijetu. 10. Samo se danas neüu bojati. Osobito se neüu bojati da se radujem svemu što je lijepo i da vjerujem u dobrotu. Dano mi je dvanaest sati da þinim dobra djela. Obeshrabrila bi me pomisao da to moram þiniti cijeli život.
288
HAIKU Napomena: R. R. Blyth reþe: ,,haiku traže od nas da ih najþišüe i najdublje cijenimo jer oni predstavljaju þitav jedan svijet religioznog i poetskog doživljaja. Haiku je posljednji cvijet þitave istoþne kulture; on je takoÿer i jedan put života." Iz sliþnih smo razloga i odluþili dati haiku u Dverima 8, kako bismo zatvorili krug otvoren u Dverima 5. Poput Zoraniüa, i Bilosniü je u svojim odisejevskim lutanjima velebitskim prostranstvima zastajao pred þudima raskošne prirode. Iz tih su se lutanja raÿali brojni antologijski haiku doživljaji bilo da je rijeþ o cvijetu iz kojeg izrasta osobno i intimno (cvjetovi tvojih oþiju), motivu bure (uz koji su vezane razne legende pa tako primjerice i ona koja kaže da su Buru, lijepu djevojku, razljuüene božice bacile u Paklenicu zbog njezine pretjerane oholosti) i sl. I ostali su autori, iako manje skloni ovoj formi (Luko Paljetak, Vesna Parun, Dragutin Tadijanoviü), pokazali svu raskoš svoga talenta. Kad je o Marinku Kovaþeviüu rijeþ, treba istaknuti motive koje on prvi uvodi u ovu vrstu književnosti (rudar, rudarsko okno, rudarska jama, rudarski hodnik, rudarska svjetiljka, rudnik).
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje senzibiliteta, govornog sluha, jezgrovitog i sažetog iznošenja doživljaja, sposobnosti racionalnoga mišljenja, memoriranja, razvijanja reproduktivnih sposobnosti, sposobnosti samostalnog ocjenjivanja elemenata pjesniþkoga jezika te samostalnog oblikovanja literarnih tema i motiva na temelju vlastitoga doživljaja. Razvijanje sposobnosti estetskog spoznavanja. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva. Samostalno karakteriziranje poetskog iskaza. b) obrazovni zadaci Haiku. Pjesniþka slika, motiv. Trostih. Sedmerac, peterac. Sažetost izraza.
Za one koji žele više: Odstupanje od slogovne sheme trostiha 5 + 7 + 5 slogova (ali ukupno ne manje od 12 i ne više od 20 slogova). c) odgojni zadaci Razvijanje interesa za upoznavanjem planinskog, ravniþarskog, primorskog i otoþnog krajolika i njihovih þarobnih ljepota. Brižan odnos prema prirodi i svemu u njoj, posebice prema zaštiüenim vrstama.
289
Njegovanje osjeüaja sažetosti jeziþnog izraza. Buÿenje interesa za þitanjem i pisanjem haiku poezije. Razvijanje interesa za upoznavanjem kulture drugih (istoþnjaþkih) naroda.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Koja hrvatska planina izaziva neskrivene simpatije i oduševljenje brojnih posjetitelja? Po þemu je poznata? Koji se nacionalni parkovi nalaze na njoj? Nabroj pisce koji su u svojim djelima opisivali, ili još i danas opisuju, najopjevaniju hrvatsku planinu? Navedi i naslove djela tih pisaca. b) Što znate o haiku poeziji? Koji su vam haiku pjesnici poznati? 2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima u þitanci mogu se dodati i ova: Prepiši odabrani haiku uz obrazloženje zašto si ga odabrala/odabrao. Imenuj motive na kojima se gradi pjesniþka slika. Zabilježi i sve asocijacije na koje te potiþu odabrani stihovi. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Izdvoj i protumaþi pojedine pjesniþke slike uz obrazloženje svog izbora (zašto si odabrala/odabrao upravo te slike). 2. Nauþi napamet odabrani haiku. Potraži podatke o njegovom autoru/njegovoj autorici i zabilježi ih. 3. Prisjeti se 10 pravila o haiku pjesništvu nauþenih u petom razredu pa ih zabilježi u bilježnicu (Npr.: 1. Haiku pjesnik ne istiþe svoje JA., itd.). 4. aktualizacija: HINA MATSURI - Festival djeþje haiku poezije u Zagrebu „Hodoþašüenje" u prirodu i odnos prema njoj. Nacionalni park „Sjeverni Velebit" i Nacionalni park „Paklenica". Velebitski botaniþki vrt. Raznolikost i zaštita bogatstva i ljepote velebitske flore i faune. Zaštiüene vrste, primjerice velebitska degenija, jedna od najpoznatijih biljaka cjelokupne hrvatske flore i sl. Rudarski život. Nesreüe u rudnicima.
integracija Opisivanje. Glasovne vrednote u þitanju. Veliko slovo u pisanju vlastitih imena i zemljopisnih naziva. Eliptiþna reþenica (Munje na nebu/krijesnice na zemlji/Ivanjdan).
korelacija Likovna kultura. Zemljopis- Primorska Hrvatska (reljefna obilježja). Sat razrednika - Kako provodimo slobodno vrijeme?
290
zanimljivosti Kad je haiku u pitanju, vrijedi upamtiti slikovito R. H. Blythovo upozorenje da je„haiku prst što pokazuje na Mjesec, i ako je ruka ukrašena draguljima, više ne vidimo ono što pokazuje". Za tri velika haiku pjesnika moglo bi se kratko reüi: Basho je religiozan, Buson je slikar, Issa je humanist. Issina mati umrla je kad je bio dvogodišnjak. S maüehom se nikad nije slagao. Sam piše: „Kad mi je bilo 10 godina, moja je druga mati rodila sina… Poþevši od toga dana morao sam se brinuti za to dijete. U proljeüe, za dugih veþeri, odjeüa mi je stalno bila natopljena njegovim urinom. ýak ni za kratkotrajna jesenjeg sutona košulje mi se nisu stigle osušiti. Ako je Senroku (brat) plakao, ja sam bio kriv. Tukli su me sto puta dnevno, tisuüu puta mjeseþno. Suze su mi tekle tristo i pedeset dana u godini." Issa znaþi „(jedna) šalica þaja". Zbog siromašna i nemarna odijevanja dobio je nadimak „Sivi ývorak". *** Donosimo dijelove razgovora, objavljene u knjizi Tomislava Marijana Bilosniüa Velebit (haiku), koji je s autorom vodila Ĉurÿa Vukeliü-Rožiü: P: ýitatelju biografije Tomislava Marijana Bilosniüa, zastaje dah. Pedesetak objavljenih knjiga: od proze, poezije, kritika, feljtona, putopisa, romana do fotografije i tridesetak samostalnih izložaba slika, bavljenje ekologijom… do haiku poezije. Oprostite, ali kada se upoznajem s djelom þovjeka poput Vas, volim pomisliti da je mrvica, koje nam sipa blaga ruka Stvoritelja, u Vašem sluþaju, istresla mnogo na jednom mjestu. Brojni talenti i traženja, mnoge obveze… Kako Vam uspijeva organizirati se i djelovati u razliþitim sferama društva? O: Ovo je sve þešüe pitanje koje mi se postavlja u razgovorima, i doista, koliko mi je lako sve nabrojeno raditi, toliko mi je teško cjelovito odgovoriti na ovo pitanje. Kada se šalim kažem da zbog svega što þinim i imam dva imena, Tomislav i Marijan, meÿutim ozbiljno pokušavajuüi odgovoriti na pitanje kako mi uspijeva organizirati se i „djelovati u razliþitim sferama društva", ima istine u tom da pripadam renesansnom tipu þovjeka, kako su to o meni drugi kazali. Opet se šalim kada kažem da drugaþije i ne može biti kada živimo u vrijeme terorizma i renesanse. (….) P: Hrvatski ste književnik, pjesnik, novinar, fotograf… koji djeluje u/iz Zadra. Uspjeh hrvatske kulture ovisi zapravo o razvoju kulture izvan Zagreba. Na taj se naþin þuva, njeguje i razvija cjelokupna kultura zemlje. Slažete li se sa mnom? O: Ne da se samo slažem, nego je to moj svjetonazor, i životni i umjetniþki put. Razlog zbog kojega sam i ostao u Zadru je upravo to što sam neskromno mislio da se cjelokupna nacionalna kultura može samo na taj naþin poticati (…). Maruliü nije pisao u Zagrebu, ali se þitao na dvoru Henrika VIII., Držiü, Zoraniü, Barakoviü, Gunduliü, Luciü ili Hektoroviü stvarali su prva i kljuþna nacionalna djela daleko od moünih središta (…). Konaþno kultura je planetarna, otuda i moja potreba za haiku.
291
Kultura nema granica, iako ima nacionalna obilježja. P: Meÿu prvim ste autorima u Hrvatskoj koji su pisali haiku poeziju. Nedavno ste izdali zbirku haiku pjesama Planina, sa šest stotina i sedamdeset novih haiku, i izbor iz veü objavljenih zbiraka. Recite nam na svoj naþin, što je to haiku? Kako vi doživljavate zapise haiku doživljaja? O: Doista, pisao sam haiku meÿu prvima u Hrvatskoj i lijepo je da se konaþno to ipak ovih dana spominje i kaže. Pisao sam haiku u doba kada mnogi nisu ni znali što je to, a neznanje raÿa najveüi strah i najveüi otpor. Drago mi je da je uz akademika Vladimira Devidea i u poþetku bilo ljudi poput Josipa Paviþiüa, koji su prihvatili moje pisanje….. Nikada haiku nisam pisao u gradu, u urbanoj sredini, za haiku mi je uvijek trebala posebna atmosfera, priroda, povratak u djetinjstvo. Haiku, ta tri þarobna stiha, doživljavao sam kao prve djetinje rijeþi, kao prvo viÿenje, prvu senzaciju, prvo oduševljenje s onim što þovjek vidi, kao što se dijete oduševljava u prvim godinama svoga života (…). P: Koji Vam je stari japanski majstor haiku najbliži? Koji njegov haiku? Što je to posebno u tom haiku, po Vašem doživljaju te pjesme? O: Iz prve üu reüi: Basho! Ovo je možda i prilika da spomenem i biblioteku koju sam pod njegovim imenom pokrenuo i vodio, kojom sam zapravo i širio utjecaj haiku i zainteresirao za haiku neke hrvatske pisce, poput Paje Kanižaja, pokojnog Tomislava Durbešiüa (…). Za sveto bio bi primjeren Bashoov haiku: Blistavi Mjesec! /Cijele sam noüi šetao / oko jezera. Jer istina je što je Devide napisao za ovaj haiku, kako su se stotine svetaca svih religija i epoha, kultura i nacija, lišile sna, bogatstva, jela, zdravlja, pa i života radi dobrote, istine, vjere i ljepote, i da pri tome nisu zapravo bili ošteüeni. Privoliti nekoga da ide tvojom mjeseþevom stazom, pomoüi mu da iziÿe iz svoje noüi, pa makar od toga trpio nesanicu. P: Možete li pomoüi razjasniti haiku trenutak haiku pjesnika? U posebnom raspoloženju (yugen), u možda onom trenutku koji je Dostojevski zvao razmatranjem (mislima, negdje smo bili, a kada se vratimo, ne znamo gdje i zašto), u dalekim dubinama, bez razmišljanja, bez traženja…što se to dogodi haiku pjesniku? O: Možda üu danas izgledati romantiþarskom, možda sentimentalnom budalom ili nešto sliþno, to što üu reüi doista je tako u zbilji. Što se dogodi haiku pjesniku?! Haiku pjesniku dogodi se to da postane oblak, oblaþak, plamen oblaþka, pjesniku se dogodi da postane leptir, haiku pjesniku nije teško ni gadljivo biti gusjenica, on zna biti crv i muha, s istom radošüu kao što zna biti ptica, cvijet trešnje ili ljiljana, dogaÿa mu se da živi u ritmu prirode, ritmu vjetra, ritmu bure, juga, kiše, sunca, mjeseca, zvijezda, trava, svega onoga što ga okružuje. Haiku pjesnik, ako duboko ne razumije suštinu prirode, njenu povezanost, ne može nikad napisati dobar haiku. To je religija koja poþiva na suživotu neba i zemlje, na njihovu jedinstvu.
292
PISMA OD RADOVANA I MILOVANA, PRIPOLJUBLJENOM ŠTIOCU Andrija Kaþiü Miošiü Napomena: Iako su davno prošla vremena velike popularnosti Libra, kako je narod jednostavno i lapidarno nazivao Razgovor ugodni naroda slovinskoga, a u meÿuvremenu nadošla popularnost mnogih djela koja jedva traju duže od razdoblja svoga reklamiranja, ipak smo našli razlog da se Kaþiü naÿe u þitankama za osnovne škole. Razlog je isti, možete ga pronaüi u objašnjenju uz Marka Maruliüa (u þitanci i priruþniku Dveri rijeþi 7): svijest o znaþaju nekog književnika
i
njegova
djela
za
naš
narod,
uklopljenost našijenca u svjetske (europske) suvremene procese te naše nasljedovanje tih našijenaca. U razgovoru staraca Radovana i Milovana
možemo
aktualizirati
današnje
junake,
prolaznost
slave,
smisao junaštva, pojam junaštva i sl. Predgovor nam pak nudi izazov razumijevanja onodobnog jezika, nakana književnika, našeg slaganja i neslaganja s tim nakanama, odnos prema djelima za pouku i djelima za zabavu, i tako redom. Utjecaj Kaþiüeva djela i njegov znaþaj tijekom stoljeüa, potaknuo nas je da njegovim tekstom otvorimo poglavlje o medijima, o naþinima prenošenja informacija. Dosjetljivu üe uþitelju poticaj za to biti i Karasova slika Djed, unuk i vila.
METODIýKI SUSTAV med itacijsko-stva ra laþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Aktualnost tekstova u današnjem vremenu. Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti literarnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja pojava po sliþnosti. b) obrazovni zadaci Epika. Tema. Ideja. Motiv. Lik (osjeüaji i misli). Kronološki slijed dogaÿaja. Deseterac. Stalni epiteti. Usporedba. Arhaizam. Metafora. Alegorija. Hiperbola.
293
c) odgojni zadaci Upoznavanje, þuvanje, štovanje i razvijanje vlastitoga nacionalnog i kulturnog identiteta na djelima hrvatske književnosti. Afirmacija humanih životnih ideja. ýovjekova iskonska povezanost s narodom kojemu pripada, s njegovom tradicijom, obiþajima i vjerovanjima. Hrvatski jezik kao najveüe nacionalno blago svakoga Hrvata. Iskazivanje ljubavi prema svom domu i precima. Isticanje ljepote i snage našeg jezika. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Narodna mudrost, iskustvo i zdrav razum kao pokretaþi napretka. Poštovanje naših povijesnih liþnosti. Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga ponosa i dostojanstva. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: „Kaþiü kao þovjek pripada meÿu najidealnije - a kao pisac meÿu najznamenitije likove, što ih naša književna povijest poznaje" (Vienac, 22/1890, 543). Taj rijetki superlativ, koji je hrvatska književna povijest koncem devetnaestoga stoljeüa dala franjevcu i piscu fra Andriji Kaþiüu Miošiüu, ništa nije izgubio na vrijednosti ni danas, nakon skoro stotinu godina. Fra Andrija Kaþiü Miošiü rodio se u malome primorskom selu Bristu kod Makarske i bio kršten - kako se danas opüenito drži - na ime Antun 17. travnja 1704. Nakon što je objavio ‘Elementa peripathetica' Kaþiü je napustio izdavanje ostalih grana filozofije, pa se dao na narodnu pjesmu i prozu, u kojoj svome narodu pruža pouþno i zabavno štivo. Plod toga rada objavio je þetiri godine poslije pod naslovom: „Razgovor ugodni naroda slovinskoga u komu se ukazuje poþetak i svrha kralja slovinski, koji puno godišta vladaše svim slovinskim državam, s razliþitim pismam od kralja, bana i slovinski vitezova, izvaÿen iz razliþiti knjiga talijanski i složen u jezik slovinski... U Mleci na 1756". Kad je vidio, da je njegovo djelo, namijenjeno „težacima i þobanima naroda slovinskoga" uspjelo, tj. da s jedne strane nije uznemirilo mletaþku vlast, a s druge strane da ga je narod doþekao kao ozebao sunce, Kaþiü se dao na još veüi posao, pa je kroz tri godine stvorio novo djelo pod istim naslovom i u istome duhu, ali skoro tri puta veüe, kome naslovna stranica glasi: „Razgovor ugodni naroda slovinskoga ... izvaÿen iz razliþiti knjiga i složen u jezik slovinski... Sada iznova prištampan... U Mleci na 1759". To je drugo izdanje obujmnije i formatom (22x16 cm) i sadržajem (XII + 338) te uz 30% proze sadrži 70% poezije, brojem toþno 137 pjesama.
2. meditacijski pristup tekstu: Duševno-tjelesna priprava s najavom teksta - Nakon dosega psihofiziþke ugode ostvarene glazbom i pokretom uþenici se susreüu s tekstom. Meditacijsko poniranje u slojeve teksta i stvaralaþko izražavanje realiziramo uz pomoü pripremljenih zadataka. ZADACI ZA SAMOSTALAN RAD UýENIKA U predgovoru i u pjesmi nalazimo sljedeüe poruke koje govore o piscu i þitateljima njegova djela:
294
1. Otkrivamo kakavje cilj onoga koji stvara, koji piše umjetniþko djelo. 2. Pjesma (književno djelo) piše se iz ljubavi slaveüi Boga, ljudsko poštenje i uzvišene ciljeve kojima su težili naši junaci. 3. Svrha pisanja mora proizaüi iz plemenitih pobuda. 4. Pisac ima pravo izbora teme i odabira motiva (nemoguüe je skupit po nebu oblake,/ ko l' ispjevat po svijetu junake!…). 5. Književno djelo bilježi i þuva povijest našeg naroda. 6. Umjetnik nastoji svojim djelom saþuvati one vrijednosti koje üe poslužiti njegovim suvremenicima i generacijama koje ga nasljeÿuju. 7. Pisac bi trebao, dakle, biti i domoljub i rodoljub. 8. Knjiga je dokument koji ima trajniju vrijednost. 9. Književno djelo ne trpi kiüenost i laž. 10. Samo onaj þitatelj koji iskreno i s ljubavlju pristupa knjizi, doživjet üe umjetniþko djelo u svim njegovim sastavnicama. Uputa za rad: Svaku od navedenih poruka prepoznaj u predgovoru ili pjesmi, zatim iznesi svoj sud o njoj, svoje mišljenje, tumaþenje. Navedi vlastite asocijacije, primjedbe, stavove, prosudbe, zakljuþke, svoje slaganje ili neslaganje, svoje iskustvo oprimjereno nekim primjerom iz života ili iz literature i sl. U meÿusobnoj komunikaciji uþenici iznose rezultate svoga rada, koje svi ostali uþenici, a i uþitelj, analiziraju i vrednuju. Sat završavamo sintezom i aktualizacijom. 3. aktualizacija: - Koje mjesto zauzima knjiga meÿu „agresivnim" masovnim medijima današnjice? - Potraži podatke o hrvatskim velikanima, kao što su: Franjo Petris-Franciscus Patricius, Herman Dalmatin, Ruÿer Boškoviü, Nikola Tesla, Dragutin Kramberger Gorjanoviü, Andrija Mohoroviþiü i dr. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Organizirajte s prijateljima iz razrednoga odjela „književni kružok". Pravila za organizaciju i provoÿenje književnoga kružoka: 1. uþenici sjede u krugu kako bi vidjeli jedni druge 2. govore jedan po jedan - svi smiju reüi svoje komentare i pitanja 3. slušaju jedni druge 4. drže se teme 5. nastavnik ne smije docirati, nego pomaže uþenicima na taj naþin da pokreüe razgovor i potiþe uþenje književnosti (prema knjizi Kritiþko þitanje ili kako nauþiti dubinski þitati autori Kurtis S. Meredith, Jeanenie L. Steele i Charles Temple) o temi - Položaj knjige meÿu „agresivnim" masovnim medijima današnjice. 2. Predstavi nam svog najomiljenijega pisca i njegovo djelo (pjesmu, pripovijetku, roman…) 3. Napiši pet pitanja koja bi rado uputila/uputio svom najdražem književniku. 4. Je li Kaþiüeva poruka Pripoljubljenom štiocu i danas aktualna: Što poruþuje pisac þitatelju? Kakve üe tekstove naüi u knjizi? Poruþuje li autor da üe samo pravi ljubitelj književnosti, a ne površni þitatelj uživati u njegovoj knjizi? Na koji naþin? Hoüe li takav þitatelj biti nagraÿen? ýime?
295
integracija Jezik - zastarjelice (arhaizmi) Jeziþno izražavanje- izražajno þitanje predgovora ili pjesme
korelacija Povijest - hrvatske zemlje u 18. stoljeüu.
zanimljivosti U narodnim pjesmama (ili u onima koji se služe njima kao uzorkom): - þesti su deminutivi, osobito od rijeþi ženskoga roda kako bi stih imao potreban broj slogova (to izusti pa dušicu pusti); - þesto se od dvije imenice, što stoje jedna do druge sklanja samo druga (on govori barjaktar Ivanu…); - þesto se rastavlja pridjev od imenice (bijelu mu poljubila ruku); - þesto se udvaja prijedlog (od lijepe od vjere rišüanske); - þesto se upotrebljava zamjenica taj, onaj (a kad došla ona noüca tamna); - da ne bi stih bio prekratak, þesto se u desetercima uzima G umjesto A (ili mi idi u Budima grada); - þesto se, zbog istog razloga, uzima vokativ mjesto nominativa (izlazi vrli zatoþniþe vrli zatoþnik); - þesto ime stoji iza prezimena (zarobili Jakšiüa Stjepana); - þesto je ponavljanje stihova; - þesti su turcizmi i arhaizmi.
296
KAZALIŠTE, PROPADALIŠTE I(LI) DASKE KOJE ŽIVOT ZNAýE Lidija Dujiü Napomena: Osmi je razred jedna vrsta „žetvene sveþanosti" za uþenike i uþitelje: pred njima su plodovi njihova rada, uspješan završetak dugog, poþesto napornog, ali uvijek lijepog posla. Da bismo mogli odrediti što smo, koliko smo i kako smo zajedniþki napravili, potrebno je „razvrstati, prebrojiti, složiti i vrednovati" ono što imamo. Struþni metodiþki naziv za to „žetveno slavlje" jest usustavljivanje znanja. Ponuÿeni naþin realizacije sata može biti iskorišten kao usustavljivanje znanja o drami kao književnom rodu. U ovom priruþniku nalaze se i upute za usustavljivanje znanja o epici i lirici. Ujedno, esej Lidije Dujiü, može biti uvod i u to književno podruþje (o kojemu üe se naši osmaši saznati više u srednjoj školi). Ova je nastavna jedinica predviÿena za dva školska sata, provjerena je u školama s uþenicima, u radionicama s uþiteljima. Osmislila ju je, prema svom iskustvu sudjelovanja u projektu „ýitanje i pisanje za kritiþko mišljenje" prof. Sanja Ilþiü iz OŠ Dragutina Kušlana u Zagrebu.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i kazališnu umjetnost. Razvijati ljubav prema kazalištu i osposobljavati uþenike za samostalnu prosudbu kazališnog djela.. Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (scensko) percipiranje djela. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje sposobnosti analitiþkog i sintetiþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Kazalište. Kratka povijest kazališta. Drama. Tragedija. Komedija. Esej.
297
Za one koji žele više: Repertoar. Premijera. Inscenacija. Katarza. c) odgojni zadaci Razvijanje svijesti o jedinstvenosti jezika, ljudi… prošlosti, sadašnjosti, buduünosti. Razvijanje osjeüaja poštovanja i brige za svekoliku narodnu baštinu: materijalnu i duhovnu. Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Hrvatska ima bogato kazališnu baštinu.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: (u ERR sustavu: EVOKACIJA) - 15 minuta a) Prikazati uþenicima na grafoskopu þetiri prozirnice: - spiljski crtež s prikazom lova na bizone iz spilje Lascaux - starogrþko kazalište u Epidauru - Shakespeareov portret -zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (ili Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Splitu). Prozirnice u ovom koraku uþitelj ne treba komentirati, nego dopustiti uþenicima da slobodno izražavaju svoje asocijacije. Potom pitati uþenike kojom üemo se temom baviti. (Vjerojatno üe ih donekle zbunjivati prva prozirnica, ali üe svakako vrlo brzo izdvojiti kljuþni pojam: kazalište.) Detaljnije podatke o onome što je prikazano na prozirnicama dat üe sami uþenici (vidjeti daljnji tijek sata). b) ASOCIOGRAM Na hamer papiru najveüeg formata (obješenom ili magnetima uþvršüenom na ploþi) u središtu ispisati pojam KAZALIŠTE i potom zamoliti uþenike da iznose svoje asocijacije vezane uz ovaj pojam. Asocijacije može zapisivati uþenik/uþenica flomasterom ili markerom. (Dobro bi bilo da sve asocijacije ispiše istom, npr. plavom bojom, a da na kraju nastavne jedinice dopiše nove asocijacije drugom, npr. crvenom bojom. Tako üe se moüi vizualno predoþiti razlika izmeÿu „starog" i „novosteþenog" znanja.) c) Objasniti uþenicima da, nakon što su u prethodnim razredima usvojili opüe pojmove o dramskoj umjetnosti (tu se može ponoviti znanje o drami kao jednom od triju književnih rodova, o drami u užem smislu, tragediji, komediji, monologu, dijalogu, didaskalijama...), sada trebaju nešto saznati i o povijesnom razvitku kazališta i dramske umjetnosti. 2. interpretacija u užem smislu: (u ERR sustavu: RAZUMIJEVANJE ZNAýENJA) - 50 minuta a) najava teksta i podaci o autorici O povijesti kazališta i dramske umjetnosti vi üete puno više uþiti u srednjoj školi, no današnji üe nam tekst „Kazalište, propadalište i(li) daske koje život
298
znaþe" pomoüi da barem malo „zavirimo" u taj bogati svijet. Autorica je Lidija Dujiü, profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj školi, predavaþica na kolegiju lutkarstva na Uþiteljskoj akademiji u Zagrebu, scenaristica dokumentarnih emisija o hrvatskim književnicima u Obrazovnom programu HTV-a, pjesnikinja i književna kritiþarka. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu priprema disertaciju na temu ženskog pisma u hrvatskoj književnosti. b) þitanje teksta i kratka stanka c) razgovor o tekstu i tumaþenje pojedinih izraza: Ovdje je potrebno, nakon þitanja, žanrovski odrediti tekst kao ESEJ i objasniti njegovo znaþenje. Esej je književnoznanstveni tekst jer je po tematici blizak znanstvenom tekstu, a po stilskim sredstvima srodan je književnoumjetniþkom tekstu. PROPADALIŠTE - otvor ili vrata u podu, ili dio pozornice koji se može dizati i spuštati, a služi za izvoÿenje scenskih efekata. DASKE KOJE ŽIVOT ZNAýE - frazem; preneseno znaþenje za pozornicu. (Vidjeti plan ploþe.) d) najava rada u þetiri skupine i formiranje skupina: Skupine možete sastaviti prema istim þetirima slikama s poþetka sata. Osim na prozirnice, trebate ih kopirati i na papir A4 formata, razrezati na onoliko dijelova koliko želite imati uþenika u pojedinoj skupini, pomiješati ih, staviti u kutiju i dati uþenicima da izvlaþe dijelove. Uþenici koji od izvuþenih dijelova sastave sliku tvorit üe jednu skupinu. (Možete, dakako, upotrijebiti i þetiri nove slike, npr. portrete hrvatskih dramatiþara.) Uþenici üe potom sjesti po skupinama (npr. oko dvaju spojenih stolova). Skupine se mogu sastojati od 4 do 8 uþenika, ovisno o brojnosti razreda. Rad na zadacima trebao bi trajati desetak minuta, a toliko bi vremena trebala imati i svaka skupina za prikaz rezultata svoga rada ostatku odjela. e) podjela zadataka 1. Skupina - Izrada tumaþa nepoznatih rijeþi Prvoj skupini dat üete zadatak da potraže nepoznate rijeþi i izraze u tekstu, da ih ispišu na papire (koje üete im podijeliti), potraže njihova tumaþenja u rjeþnicima (koje üete im takoÿer dati) i ispišu ih (u sažetom obliku) na papir. Uþenici trebaju raditi u parovima unutar svoje skupine: jedan traži rijeþ u rjeþniku, a drugi zapisuje njezino objašnjenje na papir. Ako su u skupini dva para, svaki üe obraditi svoju „polovicu" od ukupnog broja nepoznatih rijeþi. (Ako želite uštedjeti vrijeme ili mislite da üe uþenici previdjeti neki pojam, ili želite da oni u rjeþnicima potraže tumaþenje i onih pojmova koji su im donekle poznati, npr. drama, srednji vijek i sl., možete im dati gotov popis pojmova, a svaki par uþenika obradit üe otprilike isti broj izraza. Potaknite uþenike da sažmu tumaþenje nekog izraza ako je ono preopširno.) Neka uþenici pronaÿu tumaþenje sljedeüih 20 pojmova (redom kako se pojavljuju u eseju): kazalište, repertoar, institucija, drama, scena, katarza, inscenirati, protagonist, antagonist, publika, tragedija, komedija, improvizacija, antika, srednji vijek, renesansa, romantizam, avangarda, redatelj, iluzija.
299
Uþenicima je dovoljno ponuditi dva opüa rjeþnika s kojima su se veü vjerojatno upoznali, ali im se mogu dati i drugi rjeþnici: 1. Klaiü, Bratoljub: Rjeþnik stranih rijeþi 2. Aniü, Vladimir: Rjeþnik hrvatskoga jezika. 3. Uþenici mogu zaviriti i u tumaþ manje poznatih rijeþi i izraza na kraju þitanke, no bolje ih je poticati i usmjeravati na kompetentno služenje rjeþnicima. 4. Škaviü, Ĉurÿa: Hrvatsko kazališno nazivlje, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 1999. 5. ýubeliü, Tvrtko: Književno-teorijski pojmovi i književni leksikon, Zagreb, 1994. Nakon desetminutnog rada s rjeþnicima (najbolje da rade dva para uþenika svaki üe obraditi deset izraza), uþenici predstavljaju rezultate ostatku odjela. (U Klaiüevu rjeþniku mogu potražiti sljedeüe izraze: institucija, drama, scena, inscenirati, protagonist, antagonist, publika, improvizacija, renesansa, iluzija. U Aniüevu rjeþniku: repertoar, tragedija, antika, srednji vijek, romantizam, avangarda, redatelj, kazalište, katarza, komedija.) 2. SKUPINA - RAD NA TEKSTU 2.1. INSERT METODA (Metoda je preuzeta, ovdje u modificiranom obliku, iz projekta „ýitanje i pisanje za kritiþko mišljenje" i kratica je engleskog izraza Interactive Noting System for Effective Reading and Thinking.) a) Uþenici ove skupine ponovno üe, svaki za sebe, þitati tekst i pritom üe na desnoj margini stavljati sljedeüe oznake: + podatak mi je poznat otprije - nov, do sada nepoznat podatak ? o ovome bih htjela/htio znati nešto više. (Dovoljne su dvije do þetiri oznake uz pojedini ulomak (naglasite da oznake ne stavljaju iza svakog retka), a uþenici mogu staviti i dva znaka jedan uz drugi, npr. + i ? uz Shakespearea, uz obrazloženje zašto su se odluþili za odreÿenu oznaku. (Ono što uþenici oznaþe upitnikom može poslije poslužiti kao poticaj za referat ili prikaz neke teme na plakatu.) Insert metoda je zanimljiva i jednostavna, a potiþe uþenike na aktivno þitanje teksta: promišljeno razdvajanje informacija na poznate i nepoznate produbljuje recepciju teksta, ali i promišljanje o vlastitoj razini znanja. b) Nakon pojedinaþnog þitanja i oznaþivanja teksta, uþenici üe u parovima komentirati svoje oznake, a potom ukratko i na razini cijele skupine. c) Jedan uþenik predstavit üe ostatku razreda rad svoje skupine, obrazložiti zašto su pojedine oznake stavljali uz tekst te komentirati podudarnost ili razliþitost oznaka uz pojedini podatak. ILI
300
2.2. METODA POSTAVLJANJA PITANJA Umjesto prethodne, uþenicima možete pokazati sljedeüu metodu (takoÿer preuzetu iz spomenutog projekta): uz svaki ulomak uþenici trebaju formulirati (na papirima koje üete im podijeliti) jedno do dva pitanja vezana za (po njihovoj procjeni!) najvažnije podatke/odgovore koje nudi taj ulomak. Primjer pitanja za 1. ulomak: 1. Zašto je grþkom rijeþju theatron kazalište dvojako oznaþeno? 2. Što sve može biti predmet istraživanja povijesti kazališta? (Puno je bolje pitanja oblikovati tako da traže sintetiþki odgovor, odgovor izreþen punom reþenicom; odgovor koji, po moguünosti, nudi što više informacija. Stoga bi trebalo izbjegavati, barem onda kad uþenici dobro upoznaju i usvoje ovu metodu, pitanja oblikovana ovako: 1. Kojom je grþkom rijeþju oznaþeno kazalište? Odgovor na to pitanje ne traži analiziranje teksta, nego puko prepisivanje jednog pojma: theatron. Naravno, za poþetak možemo prihvatiti i ovako oblikovana pitanja, ali svakako svojim prijedlozima trebamo upuüivati uþenike na složenije formulacije.) I ovu metodu uþenici provode u paru. Za prvi ulomak npr. uþenik A oblikuje i zapisuje pitanja, a uþenik B oblikuje i zapisuje odgovore. U drugom ulomku zamijenit üe zadatke. Potom üe svoja pitanja i odgovore pokazati ostatku odjela. (Ovaj tekst sastoji se od 8 ulomaka: ako se skupina sastoji od dva para, prvi par može obraditi prva þetiri ulomka, a drugi par preostala þetiri. Uþenicima koji se prvi put susreüu s ovakvim naþinom rada neüe odmah biti lako oblikovati pitanja jer dobro sroþeno pitanje pretpostavlja dobro razumijevanje proþitanog teksta i sposobnost razlikovanja važnijih podataka od onih manje važnih. Takoÿer, misaoni proces teþe putem obrnutim od onog na koji su uþenici navikli: najþešüe im mi postavljamo pitanja, a oni na njih trebaju odgovoriti. Obrtanjem procesa uþenici razvijaju sposobnost analitiþkog i sintetiþkog mišljenja.) 3. SKUPINA- IZRAĈIVANJE „VREMENSKE CRTE" Autorica teksta omoguüila nam je sažet uvid u veoma dug vremenski period, od spiljskog prikaza scene lova do konca 20. stoljeüa. Vizualno prenošenje podataka O razdobljima i autorima znaþajnima za povijest kazališta uvelike üe pripomoüi organiziranijoj i dugotrajnijoj percepciji tako brojnih, a novih podataka. Ako prepolovite hamer papir najveüeg formata (100x70 cm) po širini, dobit üete dvije trake ukupne duljine 2 metra. Uþenici üe na njih upisivati povijesna razdoblja i najznaþajnije autore. Da bi traka bila informativnija i vizualno privlaþnija, razliþita razdoblja mogu biti predoþena razliþitom bojom papira ili osjenþavanjem bijele podloge drvenim bojama. Na traci se mogu naüi samo tekstualni podaci izvuþeni iz teksta, ali üe traka (opet!) biti puno informativnija i oku zanimljivija ako je popraüena i slikovnim materijalom. Npr. ispod podataka o nekom autoru bit üe zalijepljena preslika njegova portreta ili fotografije, ili üe se ispod podataka o odreÿenom povijesnom razdoblju naüi slika kazališta ili pozornice iz toga razdoblja. Slike možete potražiti vi ili vaši uþenici na mreži, u razliþitim udžbenicima književnosti ili povijesti, a shematske prikaze kazališta razliþitih povijesnih razdoblja naüi üete u Uvodu u književnost (urednici Škreb i Stamaü) uz poglavlje Drama, dramaturgija, kazalište (autori Batušiü i Švacov).
301
(Ako želite da traka bude završena tijekom ove nastavne jedinice tada trebate sami pripremiti uþenicima sve slikovne materijale. Zbog visine trake (oko 35 cm) trebate uskladiti veliþinu sliþica te odnos teksta i slike. Naravno, pronalaženje slika može biti i domaüa zadaüa uþenicima koji se ionako hvale višesatnim „surfanjem" na mreži ili moguünost korelacije s nastavom informatike.) 4. SKUPINA - RAD S PRESLIKAMA IZ UVODNOG DIJELA U ovoj skupini trebali biste imati osam uþenika koje üete podijeliti na þetiri para (ili biste trebali imati þetiri pojedinca), a svaki üe dobiti po jednu od þetiriju slika s kojima su se veü susreli u motivacijskom (evokacijskom) dijelu sata. 1. par uþenika dobiva presliku 25 000 godina starog spiljskog crteža iz Lascauxa, spilje iz ledenog doba, te knjigu, npr. Velika ilustrirana povijest svijeta (br. 1: Pradoba do 2500. g.pr.Kr.; Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.). Na stranicama 214. i 215. nalazi se tekst o scenskom prikazu þovjekova lova na bizone. Uþenici mogu proþitati tekst, prepriþati ga ili sažeto zapisati pa pokazati podatke ostatku razreda te to usporediti s autoriþinim mislima o inscenaciji životnog kazališta prvobitne zajednice. 2. par uþenika dobiva sliku i shematski prikaz starogrþkog kazališta u Epidauru. Sliku možete pronaüi na mreži ili u turistiþkim vodiþima Grþke, a shematski prikaz istog kazališta naüi üete u spomenutom Uvodu u književnost, na str. 475. Tekst koji opisuje dijelove tog teatra te položaj glumaca i kora nalazi se u istoj knjizi na str. 444, 2. i 3. ulomak. Dok uþenici þitaju tekst iz knjige, vi biste trebali imati shematski prikaz i na grafoprozirnici i pokazivati redom one dijelove koji se spominju u tekstu, a koji su jasno vidljivi na shemi: orhestra, timela, skena i dr. 3. par uþenika dobiva presliku Shakespeareova portreta (u þitanci uz tekst o Romeu i Giulietti ili na mreži, a možete ga naüi u Povijesti svjetske književnosti, br.6, str. 65) i tekst o ovom dramatiþaru, npr. iz ýitanke iz stranih književnosti 1, str. 312. (Možete im ponuditi i tekst o Marinu Držiüu iz þitanke. Tekst o Držiüu možete ponuditi i prethodnom paru uþenika, ako procijenite da su im shematski prikaz Epidaura i prateüi tekst suviše složeni.) 4. par uþenika dobiva presliku fotografije Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. (Ovdje bi trebalo poštovati naþelo zaviþajnosti te, s obzirom na regionalnu pripadnost škole u kojoj radite, predstaviti kazališta u ostalim hrvatskim gradovima: Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Splitu. Možete, dakako, prokazati i koje drugo kazalište.) Uþenicima trebate dati i presliku teksta o kazalištu koji možete naüi na njihovim web adresama, ali i u Povijesti hrvatskoga kazališta N. Batušiüa (prikladan tekst o zagrebaþkom HNK nalazi se na str. 226-228). Uþenici üe podatke predstaviti ostatku odjela. (Ako mislite da vam sve što je ponuÿeno u II. dijelu neüe stati u 50 minuta, uvijek nešto možete izostaviti. Cjelina nastavne jedinice time neüe biti narušena.)
302
3. sinteza: (U ERR SUSTAVU: REFLEKSIJA) - 25 minuta Za zaokruživanje dojmova i sintetiziranje znanja možete upotrijebiti jednu ili više sljedeüih metoda. a) ASOCIOGRAM s poþetka nastavne jedinice sada možete nadopuniti novonauþenim podacima koje üete istaknuti flomasterom u drugoj boji. b) Uþenici mogu ODGOVARATI NA PITANJE koje autorica postavlja u naslovu i na kraju teksta: je li kazalište propadalište života ili daske koje život znaþe? Takoÿer mogu komentirati šekspirijanski citat: Sav svijet je pozornica;/A ljudi, žene u njoj glumci samo,/ Što dolaze i odlaze sa scene. Svoje odgovore - komentare mogu izraziti usmeno (kratkim izlaganjem) ili pismeno (npr. petominutnim pisanjem, a potom þitanjem i komentiranjem napisanoga). c) DVOSTRUKI DNEVNIK metoda je preuzeta iz spomenutog projekta. Provodi se tako da postavimo odreÿenu tvrdnju, a uþenici iznose argumente kojima je potvrÿuju ili negiraju. Iz ovakvog naþina rada može proiziüi rasprava ili debata. Primjer:VOLIM IûI U KAZALIŠTE DA / NE Može se ostvarivati individualno, kad svaki pojedinac iznosi argumente za obje strane dnevnika; u paru - tada se svaki þlan para opredijeli za jednu stranu i potkrepljuje svoj odabir argumentima; na razini cijelog odjela koji se podijeli u dvije skupine, afirmacijsku i negacijsku, te svaka iznosi svoje argumente. Ako je rijeþ o raspravi na razini cijelog odjela, najbolje je argumente bilježiti na veliki hamer papir. d) ýINKVINA (metoda je takoÿer iz spomenutog projekta) Što je þinkvina i upute za njezino provoÿenje naüi üete u nastavnoj jedinici „Pravda". Teme za pisanje þinkvine, ujedno i njezin prvi redak, mogu biti: kazalište, gluma, glumac, drama, tragedija, komedija, i sl. Primjeri: Kazalište Kazalište polumraþno, tajanstveno staro, pretrpano plakanje, smijanje, suosjeüanje išþekivanje, proživljavanje, pljeskanje daske koje život znaþe u drugima prepoznati sebe þarolija. otkriüe /samospoznaja. D O M Aû A ZADA ûA 1. Posjetiti web adresu kojeg hrvatskog kazališta ili kazališne manifestacije (Festival djeteta u Šibeniku, Eurokaz i dr.). 2. Izraditi plakat o kojem znaþajnom dramatiþaru. 3. Pronaüi podatke o dramatizaciji odreÿenih proznih ili poetskih djela (npr. 2005. godine se obilježava obljetnica roÿenja H.C. Andersena pa uþenici mogu istražiti koje su sve Andersenove bajke doživjele kazališnu, npr. lutkarsku adaptaciju.
303
NOVELA OD STANCA Marin Držiü Napomena: Evo teksta u kojem se Marin Držiü bavi temom mladosti i starosti. Mladi - na život gledaju kao na razbibrigu, veselu igru i zabavu. Stari - zaneseni željom za pomlaÿivanjem i moguünošüu povratka u bezbrižne dane, katkad naivno povjeruju u nemoguüe. S obzirom na to da živimo u vrijeme kad se mladost i ljepota ljudskoga tijela, posebno u medijima, þesto stavljaju u prvi plan - tekst je pogodan i za aktualizaciju u kojoj se možemo kritiþki osvrnuti na potrošaþku groznicu govori
o
i
industriju tome
kako
ljepote. i
od
Novinski
zloga
ima
prilog gore:
na
kraju
snimanje
priruþnika estetskih
operacija i prenošenje uživo na televizijskom programu!
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti zapažanja traženih elemenata u tekstu. Razvijanje sposobnosti objašnjavanja i obrazloženja. Razvijanje kritiþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Osposobljavanje za samostalno pismeno i govorno izražavanje potaknuto tekstom. Razvijanje sposobnosti dokazivanja tvrdnji uz pomoü navoda iz teksta. b) obrazovni zadaci Prizor. Didaskalije. Dramska atmosfera. Rima. Dvostruko rimovani dvanaesterac. Deminutiv. Ideja. Uvjerljivost i komika zbivanja. Obavijest o piscu.
Za one koji žele više: farsa, renesansna književnost. c) odgojni zadaci Osuda naivnosti i praznovjernosti. Nesklad izmeÿu stvarnosti i želja. Buÿenje interesa za þitanje djela iz starije književnosti. Buÿenje radoznalosti prema životu i djelu Marina Držiüa. Humor je potreban u životu. Njegovanje odnosa izmeÿu mladih i starijih.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije:
a) Što mislite o porukama i sugestijama koje nameüu mediji: budite lijepi; brza dijeta; za samo tri tjedna bez bora; pobijedite celulit; vrijedan si samo ako si lijep i mlad; posebna ponuda; okrenite broj i naruþite odmah; novo, novo, novo; samo za vas jer vi to zaslužujete itd. Što mislite o onima koji se olako ukljuþuju u medijski
304
nametnutu potrošaþku groznicu i nasjedaju na nemoguüe? Vjerujete li u þarobnu formulu vjeþne ljepote i mladosti? (Prema ranijem dogovoru, uþenici mogu donijeti i proþitati novinske izreske ili zapise iz reklamnih i TV oglasa na istu temu.) b) Kad ste zadnji put bili u kazalištu? Što ste gledali? Navedite bitna obilježja dramskog djela? Od kojih se dijelova sastoji dramsko djelo? Po þemu se prepoznaje þin, prizor i slika? 2. interpretacija u užem smislu: Okarakterizirajte likove Novele od Stanca potkrepljujuüi navedene odrednice navodima iz teksta. Odredite ulogu didaskalija u ovom dramskom tekstu. Izrecite ideju teksta. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Objasni pojmove: a) nije šala - (nije sitnica, ozbiljna je stvar) b) ne biti u prvoj mladosti - (ne biti mlad, biti u poodmaklim godinama) c) druga mladost- (životna snaga u zrelim godinama) 2. U dijaloškom obliku razradi smiješnu zgodu iz svakodnevnog života. 3. Literarno oblikuj jednu temu iz svakodnevnog života, i to na humoristiþan naþin. 4. aktualizacija: Današnje metode pomlaÿivanja: estetske operacije. Umjetni dijelovi tijela. Centri ljepote. Anoreksija. (Novinski prilog)
integracija Štokavsko narjeþje. Govorne vrednote. Prepriþavanje. Opisivanje. Medijska kultura.
korelacija Sat razrednika - pokladne sveþanosti, ples pod maskama.
zanimljivosti Novela od Stanca smatra se umjetniþki najboljim djelom Marina Držiüa. Pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercem. Prikazuje uvjerljivu sliþicu iz realnog života vragoljaste dubrovaþke mladeži koja ismijava þovjekovu težnju za dugovjeþnošüu i ruga se priprostom seljaku i ne razmišljajuüi o tom da üe i njihovoj mladosti jednoga dana doüi kraj. Marin Držiü (nadimkom Vidra) napisao je jedanaest dramskih tekstova. U djelima je ukazivao na aktualne probleme svoje sredine. Pred kraj života upustio se u pokušaj rušenja dubrovaþke vlade. Iz Firenze je pisao pisma toskanskom vojvodi Mediciju u kojima ga moli da mu pomogne „da se dvanaestorici nenaoružanih, ludih i bezvrijednih nakaza oduzme vlast i da Vaša Preuzvišenost sastavi novu vladu u Dubrovniku". Umro je u Veneciji 1 567.
305
Držiü je bio vrstan glazbenik, znao je svirati mnoga glazbala, stoga ne þudi što je i u Novelu od Stanca uveo glazbu i ples. Na taj je naþin doveo do vrhunca veselje mladosti i hedonistiþku sliku života. Marko Fotez: „Nema gotovo glumca i vrlo je malo režisera i scenografa koji nisu kreirali Držiüeve predstave - stotine tisuüa þitalaca i milijuni gledalaca upoznalo se s Držiüevim djelima. Držiü otvara danas nove teatre i kazališne sezone, on je sveþanost naših festivala, izdanja njegovih komedija, bibliografija njegovih spisa o životu i radu dostiže za naše realizacije impozantne brojke - na meÿunarodnom planu on postaje faktor s kojim se raþuna. Marin Držiü postao je u ovom našem stoljeüu naš ponos i naša ljubav, živo blago koje ne þuvamo u muzeju, nego ga uživamo kao ukras i radost našeg svakodnevnog života." Renesansa - sama rijeþ znaþi obnova, ponovni procvat, preporod. Pod tim se pojmom podrazumijeva društveno-politiþki i kulturni pokret u Europi od 14.do16. stoljeüa. Obilježio ga je, nakon mraþnog srednjeg vijeka, procvat znanosti, književnosti i umjetnosti kao i veliki interes za književnost i umjetnost stare Grþke i Rima.
306
ROMEO I GIULIETTA (ULOMAK IZ II. ýINA, II. PRIZORA) William Shakespeare Napomena: Prastara legenda o dvoje mladih koji se vole, a zavaÿeni im roditelji brane da se uzmu — nije tek obiþan siže za koji je slavni Shakespeare našao poticaj u poemi Arthura Brookea. Prototipovima Romea i Giuliette mogu se smatrati
Piram
i
Tizba
u
Ovidijevim
Metamorfozama ili manje poznati Habrokom i Anteja u Ksenofontovu djelu Efesiak, pa i na hrvatskom jugu postoji priþa o Miljenku i Dobrili. Tema je to kojoj su se rado i þesto vraüali, brojni „imitatori i adaptatori", a koja üe ovaj put bit dobar mamac za ulazak u svijet likova þija su imena, zahvaljujuüi popularnosti Shakespeareova djela postala simboli, ne samo nesretne ljubavi mladih zaljubljenika, nego simboli idealne ljubavi uopüe. Ne trebamo isticati kako se ova ljubavna tema nadovezuje na idejnu i tematsku nit zapoþetu još na poþetnim stranicama Dveri rijeþi 5 (Ljubav V. Kosa), Dveri rijeþi 6 govore nam što se dogaÿa Kad se voli u školi, a u þitanci za 7. razred o ljubavi se govori na razliþitim razinama: od Luciüeve zatravljenosti vilom do slamnigovskog „prisjeüanja" kako se zaljubio u svoju dragu.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje knjigom. Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (scensko) percipiranje djela. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja.
307
b) obrazovni zadaci Tragedija. ýin. Prizor. Ulomak. Dijalog. Monolog. Didaskalije. Protagonist. Antagonist. Dramska situacija. Dramska atmosfera. c) odgojni zadaci Gdje se sije ljubav, žanje se radost. (njemaþka) Ljubav pobjeÿuje i savladava sve prepreke. Ljubav nije þudo, ali þini þudesa. Razvijanje pravilnog odnosa poštovanja i ljubavi prema suprotnom spolu. Uoþavanje važnosti uljuÿenih meÿuljudskih odnosa. Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Ljudske mane zagorþavaju život (smrtno neprijateljstvo dviju obitelji). Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Optimizam - recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) ýetrnaestogodišnja Giulietta i nešto stariji Romeo likovi su Shakespearove najpoznatije tragedije. Koje misli u vama pobuÿuju njihova imena? b) Odlazite li u kazalište? Koju ste predstavu zadnju gledali? Jeste li gledali koju tragediju? Ispriþajte što vas se u predstavi najviše dojmilo. 2. interpretacija u užem smislu Tko su protagonisti ovoga prizora? Kakav je odnos izmeÿu Romea i Giulietta: a) tek su se upoznali i ništa ne znaju jedno o drugom b) svjesni su da pripadaju zavaÿenim obiteljima, no sad ne žele razmišljati o tom problemu c) odgovorni su i osjeüaju obvezu prema svojim obiteljima, ali njihova je ljubav jaþa od svih prepreka Odaberite jedan od ponuÿenih odgovora te raspravljajte o vašem viÿenju njihovih problema. Izmeÿu Capuletijevih i Montecchijevih vlada mržnja. Obitelji su u smrtnoj zavadi. Vjerujete li da ljubav njihove djece može pomiriti zavaÿene obitelji? Objasnite svoje odgovore i argumentirajte ih. Znamo li što o vanjskom izgledu Giuliette i Romea? Kako zamišljate Giuliettu þitajuüi Romeove rijeþi? Gleda li je Romeo oþima ili srcem? Objasnite što i kako srce „vidi". Romeo i Giulietta protagonisti su u ovom prizoru. Nasluüujuüi sadržaj ostalog dijela tragedije koga biste odredili kao antagoniste? Objasnite zašto. Radnja se zbiva u Veroni. Giulietta je na balkonu kuüe svojih roditelja. Romeo je ispod balkona. Noü je. Pokušajte opisati prizor i scenu te dramsku atmosferu koristeüi što više vizualnih, akustiþnih, taktilnih i olfaktivnih pojedinosti te tako stvoriti detaljnije i preciznije didaskalije.
308
3. izražavanje i stvaranje a) Razgovaraj sa starijima ili se sama/sam posluži odgovarajuüom literaturom i upoznaj još koji ljubavni par u našoj i stranoj književnosti. b) Na satu likovne kulture nacrtaj kostime Romea i Giuliette te scenu kakvom je ti zamišljaš (kuüa Capuletijevih, Giuliettin balkon, cvijeüe u vrtu). 4. aktualizacija Koje su vrednote u odnosima meÿu spolovima „na cijeni" : odanost, vjernost, pouzdanost, privrženost, tjelesna privlaþnost, samostalnost, samouvjerenost, hrabrost, drskost, poštovanje… 14. veljaþe - Dan zaljubljenih / Valentinovo
integracija Usmeno i pismeno izražavanje. Upravni govor. Karakteri za cija lika. Jezik kazališne umjetnosti. Medijska kultura - kazališne predstave i filmovi o Romeu i Giulietti.
korelacija Sat razrednika - rješavanje sukoba, svaÿa; ljubav u školi. Likovna kultura - scenografija, kostimografija. Povijest - renesansa.
zanimljivosti Shakespeareova komedija NA TRI KRALJA, ili KAKO HOûETE po mnogima je najbolja, a prema podacima i najigranija Shakespeareova komedija. Njezin znaþaj za hrvatsko glumište potkrepljuju neosporne þinjenice - na Svjetskoj izložbi kazališne scenografije 1925. u Parizu scenografsko rješenje Ljube Babiüa (u redateljskom ostvarenju Branka Gavelle) dobilo je visoko priznanje. Shakespeare je radnju komedije smjestio u - Iliriju! - Nekoliko je njemaþkih preradbi Shakespearea prikazano u Zagrebu veü krajem 18. i poþetkom 19. stoljeüa, ali nama je najzanimljivija 1792. godina jer se na poklade izvodio 'Pravdenich i Poshtenich' koji bi navodno bio prva Shakespeareova adaptacija na hrvatski jezik, ako naslov njemaþkog predloška ne laže (...Ein Schauspiel in drei Aufzugen nach Shakespeare), premda mnogi dvoje o kojem je zapravo njegovom komadu rijeþ. ýast najstarijeg hrvatskog prevoditelja pripada 'podjašprištu' vlþ. Ivanu Krizmaniüu (1766.-1852.) koji je preveo dijelove iz 'Romea i Julije' pod naslovom - 'Flundra, senje zrokujuþa polag Šakspeara, najglasovitijeg dramatickoga pismenika od 1564. do 1616. živuþeg anglijanskoga... v horvatsko prenešeno'.
309
HASANAGINICA (ulomak drame) Milan Ogrizoviü Napomena: Nije Hasanaginica ganula samo putopisca Fortisa i njegove suvremenike, njena sudbina ni danas ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Da nikoga ne ostavlja ravnodušnim jasno je veü i zato što se tako dugo saþuvala u narodnom pamüenju, a i danas üemo rado poslušati ovaj sadržaj bilo u baladi ili radiodrami. Ovaj ulomak drame vrlo je pogodan za razgovor o naþinima i moguünostima transponiranja ideja i sadržaja iz jednog književnog oblika u drugi, iz jednog medija u drugi. Takoÿer, ovisno o vremenu tijekom školske godine u kojemu ga kanimo obraditi, ovaj tekst nam može poslužiti kao predložak na kojemu možemo usustaviti ili provjeriti cjelokupno osnovnoškolsko znanje o drami.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti dramskoga djela. Stvaralaþka primjena steþenih znanja. Kompariranje dvaju (po vrstama razliþitih) književnoumjetniþkih djela s istom tematikom. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u drami.
b) obrazovni zadaci Drama. Dramatizacija. Protagonist. Antagonist. Didaskalije. Dijalog i monolog. Dramski prizor. Scenografija. c) odgojni zadaci Duboka snaga materinskih osjeüaja. Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav majke prema djeci. Njegovanje osjetljivosti za pravdu i nepravdu. Osposobiti uþenika da štuje osnovne vrijednosti. Majka je vrijedna najveüe ljubavi, njenu ljubav možemo vratiti samo svojom ljubavlju prema njoj i svemu što nas okružuje. Položaj žene u društvu nekad i danas - zauzimanje pravilnog stajališta. Položaj i stradanje žene (majke) u patrijarharnoj sredini.
310
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Navoÿenje primjera iz literature koji govore o podreÿenom položaju žene i majke (Cankareva Šalica kave, Perkoviüeva Škrinja, Kolarova Breza i dr.) b) Novinski þlanci ili reportaže, radijske ili televizijske emisije istoga karaktera. c) Usmjereni (poticajni) razgovor o moguüim dramskim sukobima koji proizlaze iz balade. d) Razgovor o emancipaciji žene, o ženskim udrugama koje se bore za dostojanstvo i ravnopravnost žene u suvremenom društvu. 2. interpretacija u užem smislu: Nakon iznošenje poþetnih dojmova uþenici: a) odreÿuju temu ovoga ulomka b) utvrÿuju mjesto i vrijeme zbivanja c) sažeto prepriþavaju „sadržaj" sedmog prizora Ogrizoviüeve drame d) vrše socijalnu, etiþku, govornu i psihološku karakterizaciju likova u dramskoj radnji uz pomoü karakterološke tablice e) otkrivaju obilježja drame f) þitaju ovaj dramski tekst po ulogama. Sat završavamo sintezom, aktualizacijom i zadavanjem zadataka za samostalan rad. 3. aktualizacija: 8. ožujka - Meÿunarodni dan žena 12. svibnja - Majþin dan 10. prosinca - Dan prava þovjeka 4. izražavanje i stvaranje: 1. Pogledaj filmsku adaptaciju ove balade i u kritiþkom osvrtu iznesi svoja zapažanja. 2. Jesu li likovi govorno okarakterizirani? Odgovor objasni i potkrijepi podatcima iz teksta. 3. Navedi (u obliku cjelovitih reþenica) slijed zbivanja u ovom dramskom prizoru.
integracija Jezik- turcizmi. Jeziþno izražavanje - prepriþavanje. Pravopis - upravni govor.
integracija Povijest - položaj žene u patrijarhalnim društvima svijeta
311
zanimljivosti U oba djela, baladi (Djevojka te lijepo pozdravljaše,/ a u knjizi lijepo te moljaše,/ kad pokupiš gospodu svatove/ dug pokrivaþ nosi na djevojku,/ kada bude agi mimo dvora,/ nek ne vidi sirotice svoje.) i drami (Hasanaga:… Ljubo moja, taku sam te htio! Strgne joj duvak s lica.) spominje se svadbena koprena nevjeste (duvak, potkljuvac). Nju nose samo djevojke (u muslimanskoj sredini). Buduüi da ga nosi rastavljena žena Hasanaginica (jer pod njim neüe vidjeti svoje sirotice kada bude agi mimo dvora), njime se posebno podcrtava neobiþnost ovog tragiþnoga dogaÿaja.
312
ZAGREBULJE ZAGROBNE Boris Senker Napomena: Kad književnik govori o književnicima, i to duhovito — jasno je da se radi o zanimljivom i — sudeüi po reakcijama osmaša — vrlo duhovitom tekstu. Zagrebulje su dramski tekst istodobno suvremen, duhovit i aktualan, razumljiv þetrnaestogodišnjacima jer se odnosi na njihovo iskustvo o književnicima koji se spominju u tekstu buduüi da su ti književnici (Šenoa, Zagorka i Matoš) veü dugo na popisu lektire. K tomu, Zagrebulje se uklapaju u „dramsku" ponudu Dveri rijeþi 8 kojom smo nastojali pokazati osnovne vrste dramskih tekstova i tako uþenike pripremiti za temeljitije bavljenjem ovim književnim rodom koje ih þeka veü u prvom razredu srednje škole.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Ostvarivanje dramskog teksta u susretu s þitateljem. Osposobljavati uþenike za scensko percipiranje djela. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje sposobnosti scenskog izražavanja i izražavanja pokretom. b) obrazovni zadaci Dramski tekst. Farsa. Dijalog. Didaskalije. Ironija. Humor. Arhaizam. Kajkavsko narjeþje. Žargonizam. c) odgojni zadaci i ciljevi Razvijanje svijesti o jedinstvenosti jezika, ljudi… prošlosti, sadašnjosti, buduünosti. Razvijanje osjeüaja poštovanja i brige za svekoliku narodnu baštinu: materijalnu i duhovnu. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život. Ljubav prema zaviþaju nadahnjuje umjetnike. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Hrvatski su književnici dio hrvatske kulture, povijesti, dio nas samih.
313
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Prisjetite se što ste do sada proþitali od hrvatskih književnika Antuna Gustava Matoša, Augusta Šenoe, Marije Juriü Zagorke… Je li vam poznata koja pojedinost o njihovu životu i radu? 2. interpretacija u užem smislu: Što je tema ove, kako je autor naziva, skice nenapisane historiþke tragedije (pardon, farse)? Jeste li, þuvši naslov, pretpostavili da su likovi davno pokojni hrvatski književnici? Kako ste to doživjeli? Koje je osjeüaje dramski tekst izazvao u vama? Možete li pretpostaviti zašto je Senker odabrao baš ove književnike? Zamolite uþitelja/uþiteljicu da vam proþita nastavak ove farse. U nastavku se, naime, pojavljuje i Miroslav Krleža. Pokušajte razjasniti zašto baš on. O kojem velikanu hrvatske književnosti naši pokojni književnici razgovaraju? Zašto? Znate li gdje se u Zagrebu nalazi spomenik Marku Maruliüu? Što svakoga od tih književnika þini posebnim, osigurava mu posebno mjesto u hrvatskoj književnosti? Što o današnjim ženama „misli" Zagorka? Razumijete li njenu reþenicu „da je to meni bilo (misli na TV i sapunice), deþki, kakve bi im ja marisole i samante v boji delala, a ne one sirote gordane i nevine v ludnici na novinskom papiru..."? Što znate o njenim romanima koji su davno izlazili kao dodatak tjednim novinama? Shvaüate li zašto je Šenoa „oduševljen" slastiþarnicama - „sve sladopek do sladopeka, i sve stare, domaüe, zagrebaþke familije, i domaüi, zagrebaþki recepti…" Je li to, uistinu, tako? Možete li radost zbog slastiþarnica povezati s podatkom iz Šenoine mladosti, života njegove obitelji? Matoš je neko vrijeme živio u Parizu, metropoli Francuske. Kako taj podatak utjeþe na njegovo viÿenje Zagreba? Je li sluþajno što spominje frakl (boþicu od pola decilitra u kojoj se poslužuje rakija) i pipniþara (osobu koja za šankom toþi piüe) te glasnu glazbu u kafiüima? Kojim narjeþjem govore? Jesu li svi troje kajkavci? Tko nije roÿeni kajkavac, a ipak govori tim narjeþjem? Koje žargonizme prepoznajete u njihovom dijalogu? Koga je autor Boris Senker htio ismijati, narugati mu se: a) današnje potrošaþko društvo, b) novi izgled Zagreba, c) pokojne književnike, d) sve graÿane Zagreba? Obrazložite argumentima svoje odgovore. 3. izražavanje i stvaranje: U zamišljenom intervjuu s pokojnim književnicima postavi svakom od njih po tri pitanja. Neka se pitanja odnose na kulturni i društveni život njihovog doba te njihovo stvaralaštvo. Zamijeni pitanja s tvojim parom u klupi pa ti odgovori na njegova pitanja, a on na tvoja (u 1 .licu). Razmijenite i zapišite podatke i zanimljivosti do kojih ste došli tražeüi odgovore.
integracija Dramski odgoj (komedija, parodija, farsa). Izravni i neizravni govor. Narjeþja. Žargon. Tuÿice (germanizmi). Životopisi Matoša, Zagorke, Šenoe.
314
korelacija Medijska kultura. Likovna kultura. Povijest. Sat razrednika.
zanimljivosti Uvodni tekst farse: ZAGREBULJE ZAGROBNE Skica nenapisane historiþke tragedije (pardon, farse) Marici, Gustlu i Fricu u spomen Dva brežuljka - zapravo dva prevrnuta badnja - podno jedne vel'ke gore. Izmeÿu njih potok, mimo njih rijeka. Još se nikako ne zovu - ni brežuljci, ni vel'ka gora, ni potok, ni rijeka. Naime, nema još ni ljudi da ih imenuju i preimenuju, krste, pokrštavaju i prekrštavaju. Samo sunce, zemlja, voda i vjetriü te drveüe i vjeverice s repovima u duginim bojama i šestinskim škrlacima, kojih - Šestina i njihovih škrlaka - takoÿer još nema. Idiliþnu sliku ipak nešto kvari. To su tri crna lijesa sa zlatnim, srebrnim i bronþanim uresima - lijevo, desno i u pozadini. Štovano gledateljstvo još ne zna da se u njihovim crnim trbusima za nastup priprema troje pokojnih pjesnika Zagreba - August Šenoa (Gustl, lijevo, zlatni ures), Marija Juriü Zagorka (Marica, sredina, srebrni ures) i Miroslav Krleža (zna se što mu je ostalo od imena, mjesta i uresa) - koji üe, prateüi se na gitari (Fric), harmonici (Gustl) i klarinetu (zna se komu je ostao), ispriþati ovu historiþku farsu. Nego, štovano üe gledateljstvo to na vrijeme spoznati jer trojka samo za ovu prigodu i samo za štovano gledateljstvo upravo izlazi iz ljesova. Tragovi horvatske zemlje i višegodišnjeg boravka u njoj vide joj se na licima i ruhu. Smrt oþevidno škodi, rekao bi Slamnig, ali što on zna o tom kad je živ, zdrav i u dobroj snazi! Naklonivši se, kako je i red, trojka se predstavlja, recimo ovako: Ja August sam Šenoa, sladopeka sin, Reš peþen sam Hrvat, a to je sad in! Hrvatica ja sam i Zagorka k tom, U Zagrebu svoja na svojoj i svom! Ja Krleža Mirek sam, zovu me Fric, I sve kaj sam rekel nigdar ni bil vic! Predstavivši se tim, ili drugim rijeþima, Gustl, Marica i Fric üe, akoprem mrtvi, podosta živahno i vedro, u duhu cabareta, kupletima provesti štovano gledateljstvo kroz niz kratkih prizora iz devetsto ljetne povijesti Kaptola i Gradeca. *** Spomenik Mariji Juriü Zagorki nalazi se u Tkalþiüevoj ulici u Zagrebu. Zagorka, prva hrvatska novinarka, u ruci drži suncobran, kako i doliþi gospoÿi toga vremena. Na Strossmayerovu šetalištu, na klupi, udobno zavaljen sjedi bronþani Antun Gustav Matoš. Nerijetko mu turisti sjednu u krilo i slikaju se s pjesnikom. Antun Gustav Matoš roÿeni je Srijemac, a Zagorka i Šenoa su Zagrepþani. U Zagreb je
315
Matoš došao kao dvogodišnji djeþak jer mu je otac bio uþitelj koji je 1875. službom premješten izTovarnika u Zagreb. U blizini Trga bana Jelaþiüa, na poþetku Vlaške ulice oslonjenog na stup, možemo vidjeti Augusta Šenou koji je u toj ulici (jednoj od najstarijih zagrebaþkih) i odrastao.
316
MÜNCHHAUSEN Vili Matula, Boris Kovaþeviü, Roman Šuškoviü Stipanoviü Napomena: Na tragu želje da uþenike upoznamo i s monodramom kao vrstom dramskog teksta, opredijelili smo se za izvanrednu kazališnu predstavu koja je — na osobit naþin — obilježila glumca koji je izvodi. Da je tomu tako, dovoljno je samo
proþitati
tekst
u
rubrici
Zanimljivosti
i
proþitati
što
je
kritika
rekla
o
monodrami i glumcu. Svjesni smo nedostatka — svi uþenici ne mogu pogledati predstavu, no kako su svi njeni tvorci živi i žive u Zagrebu, do njih nije teško doüi i pozvati ih u goste. I ovdje smo uspjeli slijediti nakanu da se pojmovi, teme, ideja i bitni sadržaji pojavljuju u vertikalnom slijedu u þitankama od 5. do 8. razreda. Naime, Münchausen je l i k
kojeg su naši uþenici upoznali u šestom
razredu (skupa s Tillom Eulenspiegelom), o kojemu su voljeli slušati, a sad bismo im od srca poželjeli da ga uspiju i gledati u maestralnoj izvedbi Vilija Matule.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Buÿenje interesa za monodramu. Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje knjigom. Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (scensko) percipiranje djela. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje mašte i njegovanje fantazijskog mišljenja. b) obrazovni zadaci Adaptacija (prilagodba) književnog djela. Monodrama. Monolog. Didaskalije. Karakterizacija lika. Hiperbola. Onomatopeja. c) odgojni zadaci i ciljevi Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora. Ljudske mane (laž) mogu drugima zagorþavati život, no kod Münchhausenovih laži i izmišljotina stvara se dobro raspoloženje, izaziva se zdravi smijeh. Njegove laži nisu naudile drugima.
317
Ljudske vrline život þine plemenitijim. Znatiželja, hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Optimizam je recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Razgovor o lažima i izmišljotinama koje nas katkad mogu dovesti u veüe nevolje nego da smo odmah rekli istinu… Razgovor o Petrici Kerempuhu, simpatiþnom poput Münchhausena, hrvatskom „huncutu", obješenjaku, varalici… 2. interpretacija u užem smislu: Tko pripovijeda „svoju pustolovinu"? Kako ste se osjeüali slušajuüi Münchhausenovu priþu? Jeste li mu u kojem trenutku povjerovali? Kada? Što mu se, doista, dogodilo Ili mu se ništa nije dogodilo? Ima li njegova priþa i neke pojedinosti koje bi mogle biti istinite. Gdje se „strašni dogaÿaj" odigrao? Tko je sudjelovao? Kako se nadaleko poznati svjetski lažac našao u tajgi i „strašnoj" ruskoj šumi? Tko ga je napao? Pokušajte njegovu priþu ispriþati prema elementima fabule. Odredite podnaslove za uvod, zaplet, vrhunac i rasplet. Što mislite o barunu Münchhausenu? Koje su njegove karakterne osobine? Nanosi li svojim lažima i izmišljotinama drugim ljudima štetu, nepravdu? Objasnite odgovore. Znate li koju sliþnu osobu iz svoje okoline? Jeste li kad razgovarali s nekim tko ima tako bujnu maštu kao barun Münchhausen? Što mislite o takvim osobama? Koje su njihove karakterne osobine? Zašto izmišljaju nevjerojatne priþe? S kojom svrhom? Je li vam se svidjela adaptacija (prilagodba) književnog djela u dramski tekst? Biste li mogli u prilagodbu unijeti neke svoje zamisli? Objasnite što bi to bilo i kako biste nove pojedinosti mogli prilagoditi monodrami. Monodrama je najprikladniji dramski oblik za Münchhausena. Obrazložite ovu tvrdnju argumentirajuüi pojedinostima iz monodrame. 3. izražavanje i stvaranje: a) Napiši nevjerojatnu priþu sa što više izmišljenih pojedinosti. Vodi raþuna da tvoja priþa nikoga ne povrijedi. b) Objasni znaþenje rijeþi i sintagmi „neškodljiva þarolija laži", „lažitorba", „lagarija", „ustrajati u laži". c) Nastavi niz dodajuüi svoje epitete uz imenicu laž: debela laž, masna laž, glupa laž i objasni njihovo znaþenje. 4. sinteza - prilagodba književnog djela 5. aktualizacija: Laž „u službi" suvremenog društva, osvješüivanje za istinu (laž je laž, kako god se ponekad þinila bezazlenom, i uvijek trebamo govoriti istinu jer üemo time olakšati život sebi i drugima). Odnos reklame i laži: reklamirani proizvod u odnosu na svoje okružje (npr. automobil i zelenilo; þisto rublje i þisti potok; i automobil i deterdženti zagaÿuju þisti okoliš).
318
integracija Onomatopejske rijeþi. Pripovijedanje. Opisivanje. Funkcionalni stilovi. Medijska kultura.
korelacija Kazalište-medijska kultura. Vjeronauk. Zemljopis (stepa, tajga, Rusija). Sat razrednika.
zanimljivosti Predstava Münchhausen nastala je tijekom polugodišnjih proba-improvizacija prema Burgerovim priþama o barunu Münchhausenu. U poþetku predstava je bila zamišljena kao „spoj" pet razliþitih priþa. Iz probe u probu tri su priþe opstale ponajprije zahvaljujuüi tome što su se pokazale najzahvalnijim predlošcima za scensko uprizorenje, a još više zbog moguüeg predugog trajanja predstave. Na kraju su ostale samo dvije priþe (priþa o letu na topovskoj kugli i priþa o Münchhausenovom posjetu Sulejmanu Veliþanstvenom). Priþa o vuku upregnutom u saonice igra se kao dodatak, što je kazališni raritet. Donald Hutera napisao je u þasopisu „The Scotsman": Terry Gilliam potrošio je mnogo novaca na film o Münchhausenu. Ali ako imate Matulu, ne treba vam veliki budžet. Za stvoriti sliku, akciju, zvuk on koristi jedino vrhunsku glasovnu i tjelesnu glumaþku vještinu." Boris Kovaþeviü, jedan od autora ove monodrame o Münchhausenu napisao je: „Ma, bilo je super", rekao mi je devetogodišnji djeþak nakon jedne od prvih generalnih proba. „Vidio sam kako leti na topovskoj kugli, juri kroz oblake, kosa mu vijori….. Ispod njega su gorile, kule, vojnici su pucali….. Ma, sve sam to vidio, baš kao na filmu." Toga trena znao sam da smo uspjeli u nekoj djetinjastoj želji da stvorimo raskošan, bogat spektakl holivudskih nesputanosti.
319
BREZA Ante Babaja - Slavko Kolar Napomena: Kad govorimo o Kolarovoj Brezi, uvijek treba istaknuti daje rijeþ o antologijskoj pripovijetci, a iz nje se iznjedrio i izvrstan film i izvrsna kazališna predstava. nastavni
U
listiü
priruþniku, za
osim
samostalnu
prijedloga
za
interpretaciju
nastavni književnog
sat, djela.
donosimo I
listiü
kviz i
i
kviz
provjereni su s uþenicima osmog razreda mnogo puta i pokazali su se korisnima i valjanima, a kviz je objavljen i u struþnom þasopisu. Možete se svega držati vjerno, ali ovo vam može poslužiti kao putokaz i l i model za vaš kviz i l i nastavni listiü o Brezi (medijska kultura: film, kazalište….).
METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Osposobljavati uþenike za filmsko percipiranje djela. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Otkrivanje povezanosti razliþitih medija. Integriranje uþenikovih znanja o filmu. Samostalno stvaralaþko izražavanje. Kompariranje književnog teksta i filmskog djela. b) obrazovni zadaci Filmska adaptacija. Scenarij. Knjiga snimanja. Montaža. Plan. c) odgojni zadaci Altruizam - nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih. Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora. Ljudske mane (sebiþnost, škrtost, samoživost, nebriga za druge) zagorþavaju život. Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim.
320
ARTIKULACIJA SATA Interpretacijsko-analitiþki sustav 1. motivacija: a) Ponovno pogledati poþetak filma Breza (onaj dio iz Knjige snimanja koji je u þitanci). b) Prisjetiti se sadržaja novele, filma, kazališne predstave. 2. interpretacija u užem smislu: Filmska adaptacija (prilagodba) je prenošenje književnog ili kojeg drugog djela na film. Prisjetite se kojeg filma napravljenog prema književnom djelu. Je li film vjerna kopija književnog djela? Postoje li razlike? Koje? Uživate li više u þitanju knjige ili gledanju filma? Objasnite zašto knjizi ili filmu dajete prednost. Usporedite ulomak iz novele i poþetak Knjige snimanja. Navedite pojedinosti u kojima se književno djelo razlikuje od Knjige snimanja po formi i sadržaju. Objasnite pojam retrospektivne i kontrastne montaže. Razgovarajte o tome koliko je montaža bitna za svaki film. Otkrijte znaþenje kratica za planove: TOT, BL, CO, PB, AP. Osvješüivanje uþenika kako se na filmu može zornije prikazati sve vidljivo oþima: eksterijeri, interijeri, izgled likova, kostimi… No, misli, osjeüaje i psihiþka stanja likova lakše je i bolje prikazati u književnom djelu, nego filmu i þitatelj ih može bolje razumjeti.
Problemsko - stvaralaþki sustav 1. provjera dosadašnje recepcije: Pogledali smo film i proþitali novelu Breza. 2. stvaranje problemske situacije: Poigraj se scenarista, redatelja i napravi adaptaciju književnog djela za igrani film! Po uzoru na Knjigu snimanja Breze, iz þitanke odaberi jednu pjesmu ili prozni tekst. Prema odabranom tekstu napiši kratki scenarij i napravi knjigu snimanja koja üe sadržavati: a) vrijeme i mjesto radnje b) likove koji sudjeluju u tom ulomku c) sam dogaÿaj d) planove (total, ameriþki, blizu…) e) montažu. Adaptiraj književno djelo za film! Vodi raþuna da filmska adaptacija nije doslovno prenošenje književnog teksta na film. Dopušteno ti je u knjigu snimanja unijeti nove pojedinosti, nove likove. Važno je da je osnovna tema nepromijenjena. Sama/sam odaberi kakvu üeš montažu upotrijebiti: retrospektivnu, kronološkim slijedom, kontrastnu… (ovisno što želiš redateljskim postupkom istaknuti)
321
3. pojedinaþno rješavanje zadataka 4. priopüavanje i korekcija rezultata 5. sinteza: Bitne razlike i sliþnosti dvaju medija. Novi pojmovi: scenarij, sinopsis, knjiga snimanja, montaža (vrste), planovi (vrste). 6. aktualizacija: Hrvatski i svjetski filmovi nastali prema književnom predlošku (Tko pjeva zlo ne misli, Breza, Svoga tela gospodar, Romeo iJulija, E. T., Jurskipark … )
integracija Opisivanje: eksterijer, interijer. Karakterizacija lika. Izravni i neizravni govor. Kontrast. Kronološki i retrospektivni slijed. Medijska kultura (film, kazalište strip).
korelacija Likovna kultura. Glazbena kultura.
zanimljivosti U ameriþkoj kinematografiji ista se scena snima s više kamera iz razliþitih kutova. Na taj se naþin smanjuju repeticije (ponavljanja) jer se snimi više razliþitog materijala za kasniji odabir i korištenje. U Hrvatskoj se mora snimiti i šest puta više materijala jer se snima jednom kamerom i mnogo se puta ponavlja snimanje iste scene.
322
Slavko Kolar: Breza í kviz 1. Koliko je dana Janica bila vezana uz krevet? a) tjedan dana b) dva tjedna c) tri do þetiri tjedna d) þetiri-pet tjedana Odgovor: d 2. Janica je, prije nego što se razboljela, rodila „curicu malešnu kao žemiþka, a glasnu kao jare" prije: a) mjesec dana b) dva mjeseca c) tri mjeseca d) prije pola godine. Odgovor: b 3. Tko je Janicu potjerao na pašu? a) suprug Marko b) Markova majka, Janiþina svekrva c) Janiþina jetrva d) Mika Labudan Odgovor: b 4. Da bi Janica ozdravila, babe su joj: a) stavljale svakakve obloge, mazale je svinjskom i pasjom mašüu b) davale piti sve od kravljeg mlijeka do konjske mokraüe c) puštale krv, prelijevale uroke d) kuhale þaj od mišjeg repa i šišmiševih krila Jedan je navod netoþan. Koji? Odgovor: d 5. Tko je bio šef kuüe broj 27 na Labudan brdu? a) Marko Labudan b) Rok ûuk c) Jakob Dugijan d) Mika Labudan Odgovor: d 6. Poþela je buncati i „fantazirati" o nekakvim anÿelima, o cvijeüu, o muzici, o tamburašima, pa opet o svom mužu Marku. Tepa ona njemu kao malom djetetu, pa onda spominje: a) njegove oþi sokolove b) njegov gizdav brk c) perjanicu sa šeširom d) njegov široki osmijeh. Jedan je navod netoþan. Koji? Odgovor: d
323
7. S gospodom se Labudani dobro paze - recimo gosp. bilježnik, uþitelj, a naroþito gosp. nadšumar, koji bi im znao reüi da su „zalupanci i zamazanci", i da su: a) ljudi koji ne vide napredak oko sebe b) najzaostaliji europski narod c) sto godina iza drugog svijeta d) najmanje pedeset godina iza drugih naroda. Jedan je navod netoþan. Koji? Odgovor: c 8. Studeno je u sobi, mada su sinoü dobro naložili onu veliku peü na kojoj se suše bezbrojni, komplicirano musavi obojci i teški opanci. Marko, Janiþin muž, ostaje u krevetu i gospodski hrþe dalje: a) jer je tu noü pomagao nekoj udovici iz sela, kojoj je muž poginuo u Prvom svjetskom ratu, oko telenja b) jer je takav red -obiþaj u seoskim kuüama Hrvatskoga zagorja c) jer se previše umori na svom poslu d) jer je on lugar pa ga se kuüni poslovi ne tiþu. Koji je odgovor toþan? Odgovor: d 9. Tanka je ona i slabašna. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snaše teško koraþaju kao medvjedi, u njenu hodu ima nešto ritma, možda þak i elegancije. Oþi su joj plave, plavije od jasnoga neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna ili pozlaüena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom lišcu i onim nasmijanim, malim usnicama. U ovom navodu najuþestalija su stilska izražajna sredstva: a) usporedba i metafora b) epitet i personifikacija c) epiteti usporedba d) usporedba i personifikacija. Odgovor: c 10. „Sad slušaj: što je breza meÿu bukvama i grabima, to ti je ta djevojka meÿu tim vašim glomaznim curetinama!… Razumiješ li sad?" Tko kazuje navedene rijeþi o Janici? a) stari Mika Labudan b) Jaga c) gospodin nadšumar d) lijeþnik Odgovor: c 11. Marko je izabrao Janicu za ženu: a) da ugodi g. nadšumaru b) da se pogizda pred drugom gospodom c) jer se svidjela svim momcima u selu d) jer se Janica isticala ljepotom koja je plijenila Markovo srce. Odgovor: a i b
324
12. Koji navod o Marku nije toþan? a) bio je svjetski þovjek, a pomalo i stariji momak koji je živio neko vrijeme u gradu b) bio je u Americi, pa prošetao po þitavu svijetu za svjetskog rata c) bio je godinu dana pokusni žandar, pa šumski radnik, pa „cimerman" d) smirio se kao lugar Zemljišne zajednice. Odgovor: Svi su toþni. 13. Pa kad je njegov (Markov) izbor prošle jeseni iznenada pao na Janicu Turkoviüevu, ona se: a) od þuda snebivala, b) od silne sreüe i ponosa zadrhtala i zanijemila, c) hvalisala sa svojom izvanrednom sreüom d) uklanjala Marku kad bi ovaj prolazio ispred njene kuüe. Koji navod nije toþan? Odgovor: d 14. O lepi moji gizdavi mustaþi! Mile moje oþi sokolove!….. Ove je rijeþi Janica izgovarala: a) dokje þuvala kravu na ispaši b) dokje razgovarala s drugim curama iz sela c) dokje ležala bolesna u krevetu d) dokju je Marko ljubio u obraze i kosu. Odgovor: c
15. Marko stajao je u suši, duboko zamišljen, muþeüi se sastavljanjem nove klopke za hvatanje tvoraca. Bio je to „patent", kojim je mislio iznenaditi gospodina nadšumara, a možda steüi i mnogo para. Marko se nije paþao u domaüe poslove, pa se tako nije izjavio niti da dovezu daske za lijes niti protiv toga. Njemu je bilo sve svejedno. Druge su njega brige trle. Svatovsko je bilo vrijeme i za nekih desetak dana trebalo je biti svadba kod Žugeþiüa, u bogatoj kuüi na Žugeþiü-brdu. Njega, Marka Labudana, lugara Zemljišne zajednice, pozvali su: a) za zastavnika b) za kuma c) za staroga svata d) svjedoka na vjenþanju. Koji je odgovor toþan? Odgovor: a 16. Najbolje bi mu išlo na raþun, kad bi priþekala bardvije-tri nedjelje, pa onda umrla, ako veü umrijeti mora. Ili da umre odmah! Samo da mu ne bi pokvarila svatove: a) jer zbogom onda barjaktarija b) zbogom ono veselje c) propade gospodsko društvo (jer bit üe tamo, sigurno, g. bilježnik, blagajnik, uþitelj, a i možda sam veleþasni),
325
d) zbogom onda dobra veþerica i ono fino Žugeþiüevo vino!… Koji navod Kolar ne spominje? Odgovor: svi su navodi u djelu navedeni. 17. Izraz omašni opanci znaþi: a) da su opanci bili dobro namazani mašüu (vazelinom) b) da su opanci bili namazani domaüom mašüu c) da su mu opanci bili veliki d) da su opanci imali ukrasnu mašnu na sebi. Odgovor: c 18. ýija je majka bila slijepa, gluha i bez zubi? a) Jagina b) Markova c) Mikina d) Katina Odgovor: c 19. Kojim bi prijevoznim sredstvom došao lijeþnik ako bi ga Mika pozvao? a) vlakom b) konjskom zapregom c) volovskom zapregom d) osobnim automobilom Odgovor: b 20. Lijeþnik üe, ako doÿe u Labudanovu kuüu, govoriti o higijeni navodeüi niz negativnosti u formi pitanja: a) Zašto pijete svi iz jedne þaše? b) Zašto jedete iz jedne zdjele? c) Zašto toliki spavate u istoj sobi? d) Zašto obojke sušite na peüi? Koji navod ne spominje Slavko Kolar? Odgovor: sve je naveo 21. Kad mrtvoga þuvaju, moraju piti: a) da ih ne bude strah i da im noü brže proÿe b) da se pokojnik ne naljuti na njih pa ih ne povede na onaj svijet prije nego što je odreÿeno kod dragoga Boga c) Kad ga pokopaju, moraju piti da žalosnu dušu razgale, a umorno tijelo okrijepe, d) da o mrtvom koju dobru rijeþ reknu, a za spas njegove duše iskape koju kupicu vina ili rakije. Koji navod ne spominje Slavko Kolar? Odgovor: b
326
22. Bez daha i bez rijeþi grešni financi kresnuše vratima, pa pojuriše u noü koliko su ih noge nosile. Jedva ostadoše živi od straha. Financi su pobjegli: a) jer su se uplašili mrtvaca a i prizora gdje oko pokojnika, u blijedom svijetlu dviju lojanica koje dršüuüi dogorijevaju, ljudi izobliþeni, žene rašþupane, deru se, viþu kao podivljali, grle se i pjevaju b) jer su se uplašili mrtvaca a i prizora gdje oko pokojnika, u blijedom svijetlu dviju lojanica koje dršüuüi dogorijevaju, ljudi izobliþeni, deru se, viþu kao podivljali, grle se i pjevaju. Koji navod spominje Slavko Kolar? Odgovor: a 23. Sutradan se þitavo selo smijalo (a pomalo i zgražalo), samo se tužna Jakobova udovica, kad se rastrijeznila, nije smijala: a) jer su joj popili sve vino b) jer se sjetila da joj je muž za života bio dobar c) jer se zabrinula za svoju sudbinu d) jer joj je ostalo troje nejake djece koju mora prehraniti, odijevati i školovati, a nema nikakvih primanja. Koji je navod toþan? Odgovor: a 24. Ona je sitna, gurava i vjeþno nekud þaÿava kao da u dimnjaku spava. Od posla, razumije se, i nema kad dase uredi, a nije joj više do cifranja. Muva se ona po svojoj kuüi. Sve pregleda. Skokne na dvorište, svaÿa se s kokošima, doziva piliüe, zagleda u štalu, pa vikne koju susjedu preko plota, pa se opet zaleti u sobu. Ovaj se opis odnosi: a) na Baru Pavunþecovu b) na majku Mike Labudana c) na Janiþinu jetrvu Jagu d) na Katu Labudanku. Koji je navod toþan? Odgovor: d 25. Po zemljanom neravnom podu koprca se dvoje musave djece Janiþine jetrve Jage. Oni se natežu, dreþe i natjeravaju po sobi. S njima zajedno provodi danejedna pura, jadni invalid, kojoj je neki ljubazni susjed prebio nogu, a Marko joj napravio nekakvi majstorski patentni zavoj, neku protezu, pa ta üurka sveþano šepa i tužno pijuþe. U ovom navodu najviše se istiþe: a) humor b) ironija c) komparacija (usporedba) d) alegorija. Koji je navod toþan? Odgovor: b
327
26. …jedra udovica, kojoj je predlani grom ubio muža (a koja je rado na Marka pogledavala), uzdahnu i reþe: -Žene drage, ako üemo pravo, ona nigdar nij' ni bila prejaka. Neüu ja nju ogovarjati, ali vi i same znaste da je navek bila tenka i slabašna. Pak je i nadšumar rekel da izgleda kakti breza… Ovo uzJaniþinu bolesniþku postelju govori: a) Bara Pavunþecova b) Marena Brezovka c) Jela Hrastoveþka d) Kata Lopatinec. Koji je odgovor toþan? Odgovor: b 27. Onda opet …………. nadovezuje kakva je Janica bila kao „sneha". Otvoreno govoreüi, nije bila baš „prenajbolja". Raditi je htjela, tek je previše bila gizdava, svoje glave, a koji put i oštra jezika. Puno nije pripovijedala, niti se puno svaÿala, ali je znala dobro odbrusiti. Ipak, šteta ju je, jer je mlada, pak bi se popravila. O Janici govori: a) stara Mara b) tetka Bara c) stara Kata d) strina Eva. Koji je navod toþan? Odgovor: c 28. O, koliko je tuge, koliko beskrajne žalosti i najnježnije þežnje bilo u onim plavim, djetinjasti, a tako umornim oþima! Na koji se trenutak odnosi ovaj Janiþin opis? a) Kad je Marko obeüao Janici da üe se brzo vratiti kuüi s viješüu o djetetu koje im bolesno leži u bolnici. b) Kad je Janica izgubila svoje dijete. c) Kad je Janica ispraüala Marka na posao. d) Kad se Janica (pred samu smrt) zagledala u vrata neüe li Marko doüi (i obiüi je da vidi je li joj bolje). Koji je navod toþan? Odgovor: d 29. Marko je upravo dovršio svoju patentnu klopku i digao glavu kad je ugledao gdje se s njegove kuüne strehe podigla bijela golubica. Podigla se i otprhnula naglo i nestala u mutnom jesenskom nebu. Kako u þitavu selu nitko nije imao bijelih golubova, Marko se odmah dosjetio što se dogodilo. Znao je: a) da je to vjetar nosio pramen dima iz bratova dimnjaka b) da je to golubica iz susjednoga sela c) da je to bila dušica njegove Janice d) da mu se to samo priþinilo. Koji je navod toþan? Odgovor: d
328
30. On se smrknuo i bez rijeþi unišao u kuüu. Tu je stao kod vrata, pognuo glavu, prekrižio se i bacio skriveüki plahi pogled na mrtvu ženu, štono je bijedna, još mnogo sitnija i tanja ležala na tvrdom krevetu, opružena i nepomiþna. Zaþudio se i prenerazio koliko je u bolesti propala, jer je dosad pravo nije ni vidio. Oko njenih malih usana opazio je neki þudni podsmijeh. Neki smiješak pun žalosti i prijekora. Spustio je glavu niže, a oþi upro u pod, dok su mu usne automatski šaptale: a) Janice, Janice, jabuko moja! b) Oþenaš c) Zdravo Marijo d) Ej, Marko, Marko! Koji je navod toþan? Odgovor: b 31. Tko je kuhao veþeru za karmine? a) Kata b) Marko c) Jaga d) Marena Brezovka Odgovor: a 32. Tko je upao u Janiþin grob? a) Marko b) Jaga c) Kata d) Mika Odgovor: d 33. Kola su vukli….., dva voliüka Labudanova, a vukli su ih lako, kao da i nije onoliko blato. (To je najbolji znak za Janiþinu dušu, jer kad je npr. umro stari Rok Matušin, premda je cesta bila suha, nisu ga þetiri vola mogla izvuüi, sve dok nije veleþasni došao i blagoslovio - ali Rokje bio poznati grešnik.) Kako su se zvali volovi koji su vukli kola s Janiþinim lijesom? a) Rumen i Rogec b) Plavec i Žutec c) Crljen i Crnec d) Rumen i Žutec Odgovor: a 34. - Hajd Rumen, hajd Rogec! - oglasio bi se od þasa do þasa stari Mika, pa bi onda kradom gucnuo rakijice. Bijaše duboko tronut. Jer ipak je Janica bila dobra, a i mlada je bila. Šta, svega ako je imala………godina! Tako mlada, pa pod ledinu! Koliko je Janica imala godina kad je umrla? a) sedamnaest b) osamnaest c) devetnaest d)dvadeset Odgovor: b
329
35. Kiša, hladna jesenska kiša stala curiti sve jaþe i svetužnije. Kisnu je Bikovski Vrh i one sure drvenjare se zgurile kao pokisle kokoši. Žene su capkale po blatu, a stari Mika sjeo na kola i potjerao volove. U izrazu capkale (su) krije se: a) personifikacija b) epitet c) onomatopejski glagol d) kontrast. Odgovor: c 36. …jer tko na Bikovskim Goricama samo od zemlje živi, taj je sretan ima li kukuruznog tvrdog kruha, ima li graha i krumpira, a za meso se i ne pita. Na svadbama pak na stolu se izreda sedam-osam jela, a to sve neke þorbe u kojima, tek izvježbano oko može da uhvati kakav komadiü mesa ili slanine. No kod Žugeþiüa bilo je mesine u izobilju, bilo je i rakije. Zato su bili sretni i blaženi oni koji su imali priliku da tamo omaste brk i okvase grlo. Odakle Žugeþiüima to bogatstvo? a) Dolari su to donijeli! Dolari i tvrdi žuljevi na rukama Tome Žugeþiüa koji ih je zaradio u blaženoj i slavnoj zemlji Australiji. b) Dolari su to donijeli! Dolari i tvrdi žuljevi na rukama Marka Žugeþiüa koji ih je zaradio u blaženoj i slavnoj zemlji Australiji. c) Dolari su to donijeli! Dolari i tvrdi žuljevi na rukama Tome Žugeþiüa koji ih je zaradio u blaženoj i slavnoj zemlji Americi. d) Dolari su to donijeli! Dolari i tvrdi žuljevi na rukama Marka Žugeþiüa koji ih je zaradio u blaženoj i slavnoj zemlji Americi. Odgovor: c 37. Vodio je Marko svatove gizdavo i pregizdavo. Na dugaþkoj motki privezane silne marame, šarene i svilene, pantljikama i trobojkama ni broja se ne zna, a na vrhu: a) živ grahorasti pijetao komu su noge dobro zavezane b) pozlaüena jabuka s ružmarinom c) trobojnica s ružmarinom d) boca rumenoga vina. Koji je odgovor toþan? Odgovor: b 38. Marko Labudan odalamio jednog Žugeþiüa, i ovaj se svali kao klada. - Kaj buš ti mene? Znaš li ti gdo sem ja, da ti boga lopovskoga!….. Stenjuüi i blijedi, izbuljenih oþiju dizao se mladi Žugeþiü (iz druge kuüe na Žugeþiü-brdu). Bacio bi se on na Marka, ali se ne usuÿuje. - Zakaj si ti mene? A?… - Buš li ti mene v rebra, kaj? Dijalog izmeÿu ove dvojice voÿen je: a) þakavskim narjeþjem b) kajkavskim narjeþjem c) štokavskim narjeþjem d) zaviþajnim žargonom. Odgovor: b
330
39. Najednom, kad je bio veü pri izlazu iz šume, pa da udari na svoje Labudan-brdo, on zastade. Zaustavio se, ne od svoje volje, veü preneražen, zgranut razrogaþio oþi, zaustavio dah. Na pedeset koraka, prema samom kraju šume, stajala je sva u neko zlatno, prozirno, drhtavo tkanje odjevena njegova žena. Njegova pokojna Janica. Ona ista koju je pokopao (sahranio): a) prije sedam dana b) prije osam dana c) prije devet dana d) prije deset dana. Odgovor: b 40. Suho lišüe na zemlji šuškalo þudesno, neobiþno, drveüe se ustremilo strašno, dublje u šumi zahuktala sova, a Janica, pokojnica, stoji prozirna i bijela, pa kao da se njiše u bokovima, kao da joj se vjetriü poigrava onom zlatnom, crvenkastom kosom. Kao nekoü kad je ko cura navrh brijega, pored….…, doþekivala svog Marka, nasmijana i sretna. Pored þega je stajala: a) pored vrbika b) pored višnjika c) pored šljivika d) pored vinograda. Odgovor: c 41. Zaustavio se Marko pred brezom i pljunuo u dlanove. Posjeüi üu je da ga više ne sjeüa sramote, da ga više ne plaši… Omjeri je krvavim okom, a ona stoji visoka, vitka i prava. Bezazleno mu se uþini to fino, nježno drvo s bijelom, tankom, skoro svilenom korom. Tako je bila mala ta breza, tako fina i lijepa! Kao neka svetica… Nije li to možda ipak njegova pokojnica, Janica? Zadrhtala mu ruka i nemoüno se spusti. Okrene se naglo Marko, ispane iz šume, pa udari kuüi. a) Sve je bilo tako nejasno, tako mutno i muþno u njegovoj glavi, b) Još mu se veüma zamutiše one njegove nekoü slavne, jasne sokolove oþi. c) Objesio se, tužno i nemarno, onaj još juþer gizdavi brk. d) A ledeni žmarci krenuše mu niz kiþmu prema glavi. Koju pojedinost ne navodi pisac? Odgovor: d
331
PETJA ULAZI U RESTORAN… Daniil Harms Napomena: Za ovaj dramski tekst karakteristiþno je napuštanje radnje i dramskog zapleta. Umjesto toga, imamo sliku nelogiþne i apsurdne situacije u kojoj se dogaÿa nedogaÿanje (to da se ništa ne dogaÿa). Smisao je u besmislenom ponavljanju (s malim varijantama) istog dijaloga u kojem govor prestaje biti sredstvom meÿusobnog sporazumijevanja.
Sve
upuüuje
na
otuÿenost modernog þovjeka,
nedostatak emocija, gubljenje ljudskih kvaliteta i ispraznost suvremenog života koji se svodi na ponavljanje ustaljenih navika i radnja.
METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskog ukusa uþenika. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u drami. Uoþavanje razlika izmeÿu klasiþne drame i antidrame, odnosno kazališta apsurda. b) obrazovni zadaci Drama. Dijalog. Karakterizacija likova. Protagonist. Didaskalije.
Za one koji žele više: Kazalište apsurda. c) odgojni ciljevi i zadaci Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene" uma i duha. Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku, njegovanje poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima. Razvijanje potreba za hrvatskom rijeþi. Borba protiv nepotrebnih tuÿica, uobiþajenih u svakodnevnom govoru. Odgoj za shvaüanje i neprihvaüanje snobizma i malograÿanštine. ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku. (arapska) Razvijanje osjeüaja pripadnosti svomu narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj baštini.
332
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Razgovor o anglizmima i germanizmima koji su nam se „uvukli" u svakodnevni govor pa ih rabimo i ne trudeüi se zamijeniti ih lijepim, odgovarajuüim hrvatskim rijeþima ili izrazima za iste pojmove. 2. interpretacija u užem smislu: Razgovor o apsurdnosti situacije u kojoj su se našli Petja i konobar. Posebnu pozornost obratiti jelu koje traži Petja. Zajedniþki pokušati otkriti postoji li takvo jelo uopüe na jelovniku ili je Petja u neznanju, a želeüi se prikazati "boljim"' nego što jest, izmislio novotvorenicu bez smisla. Navesti uþenike da sami uoþe apsurdnost i paradoksalnost situacije. Razjasniti pojmove snobizma i malograÿanštine, te pronaüi primjere u svakodnevnom životu, u nama samima. 3. sinteza: Razvijanje svijesti da trebamo rabiti samo one rijeþi iz drugih jezika za koje u hrvatskom jeziku nemamo odgovarajuüu rijeþ (þaj, þokolada, gulaš…), tj. uvijek davati prednost hrvatskom izrazu tamo gdje se njime (jer je, primjerice, sugovorniku nepoznat) ne narušava sporazumijevanje (komunikacija). 4. aktualizacija: U suvremenom potrošaþkom društvu u modi je sve što je strano i sve što nosi marku poznatog proizvoÿaþa. Razgovor o piüima koja pijemo, obuüi i odjeüi koju nosimo, o predmetima koje svakodnevno rabimo, a sve s ciljem da bismo bili "kao drugi" ili bolji. Osvijestiti prave vrednote i besmislenost kupovanja svega stranoga, onoga što je u modi, bez obzira na kakvoüu tog proizvoda. 5. izražavanje i stvaranje: a) Prošeüi se svojom ulicom i zabilježi sve strane rijeþi i izraze koje uoþiš u izlozima, na reklamama, natpisima. Kad doÿeš kuüi, "prevedi" ih na hrvatski standardni jezik. Izdvoj rijeþi za koje nisi znala/znao hrvatski naziv pa o tomu razgovarajte u razredu. b) Upriliþite u odjelu Forum (mjesto gdje svatko iznosi svoje mišljenje). Podijelite se u dvije skupine: jedna neka iznosi argumente za, a druga protiv odjeüe i obuüe s markom poznatih stranih proizvoÿaþa. Argumente zapisujte na ploþu. Svakako üete ponešto saznati i o sebi.
integracija Tuÿice. Posuÿenice. Žargonizmi. Vulgarizmi. Tvorba rijeþi: novotvorbe. Pisanje upravnog i neupravnoga govora.
333
korelacija Tuÿice. Sat razrednika. Medijska kultura (kazalište: Ionesco, Beckett).
zanimljivosti Drama Petja ulazi u restoran… tiskana je u knjizi priþa, drama, pjesama, traktata, pisama, dnevnika, bilježaka i crteža Sasvim obiþne besmislice Daniila Harmsa. Na ovitku knjige sovjetski su posteri iz 20-ih godina prošlog stoljeüa: „Ne pljuj na pod", „Smeüe bacaj u kantu" i „Briši obuüu prije ulaska u kuüu". Pravo je ime autora knjige Sasvim obiþne besmislice Daniil Ivanoviþ Juvaþov-Harms. U nas postoje rijeþi iz drugih jezika za neke nazive jela, a neprevodive su jednom rijeþi: ÿuveþ (tur.), pizza (tal.), gulaš (maÿ.), paella (španj.), boršþ (rus.), hotdog (engl.) i dr.
334
JEDAN PRILIýNO DOBRONAMJERAN BOG Jozefina Dautbegoviü Napomena: Pokušate li se poigrati pismenim izražavanjem i stvaranjem na onaj naþin kako smo to pokazali uz tekst psalma, uvjereni smo da üete dobiti zanimljive i duhovite sastavke. Spominjanje papilarnih linija, DNA i ostalih „nepoetskih" rijeþi sjajan je povod da se znanje pojmova iz biologije (u 8. razredu
gradivo
biologije
upravo
je
biologija
þovjeka)
pokuša
literarno
parafrazirati.
METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stiliskih elemenata i emotivnih slojeva pjesme. Poticati imaginaciju. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje mišljenja: rašþlanjivanje, razlikovanje, prosuÿivanje i zakljuþivanje. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje smisla za humor. Razvijanje sposobnosti parafraziranja. Komparacija književnih tekstova na stilskoj, sadržajnoj i formalnoj razini. b) obrazovni zadaci Lirska pjesma. Slobodan stih. Tema. Motiv. Metafora. Kompozicija. Alegorija. Religiozni motivi. Tuÿice. Humor. Ironija.
Za one koji žele više: Izostavljanje interpunkcije. c) odgojni zadaci Za vjernike je ljubav prema Bogu, vjera u Boga i štovanje Boga najuzvišeniji osjeüaj koji se oþituje u odnosu prema sebi i drugima, stoga se trebaju poštivati vlastiti i tuÿi vjerski obiþaji, bez obzira na njihovo podrijetlo i obrede. Odgoj za snošljivost i vjersku toleranciju. Osposobiti uþenika da pronalazi i potvrÿuje svoju osobnost u drugaþijim, katkad neuobiþajenim diskursom (ovdje: obraüanje Bogu „raþunalnim" rjeþnikom). Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela. Razvijati i poticati literarno stvaralaštvo.
335
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Pokušajmo se izražavati (o sebi i svojim odnosima) rjeþnikom koji pripada nekoj znanosti, primjerice matematici, kemiji, fizici, jezikoslovlju. Npr.: ako sam ja reþenica, moj subjekt je… Ako sam kisik, onda üu stvarati „veze" s…, a izbjegavati veze s… (Ovo može biti poticajna vježba za pismeno izražavanje jer uþenici poþnu govoriti o sebi „u drugom mediju", poþinju se stvarati duhoviti obrati i aforistiþni izrazi.) 2. Razgovor o razliþitim odnosima prema vjeri i Bogu: priznavanje, nepriznavanje, „obožavanje", vjerovanje, fanatizam, fundamentalizam…. 2. meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave teme, komunikacija s tekstom može se ostvariti na ovaj naþin: 1. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju tekst i zapisuju svoje dojmove 2. Meditaticijsko poniranje u sljedeüe dionice teksta - prepoznati u djelu ona mjesta: - na kojima spisateljica previše naglašava (eksponira) sebe - na kojima izravno navodi osobine Boga (dobronamjeran, vrlo zaboravan, priliþno tvrdoglav, nagluh…) - na kojima dobivamo informaciju kakav je Bog prema spisateljici (provjerava njezine sklonosti, drži je u nedoumici…) - na kojima saznajemo kakav je književniþin stav prema Bogu (Kad ozbiljnije razmislim bude mi Ga žao) 3. Na osnovi prepoznatih navoda uþenici pismeno oblikuju svoja promišljanja ( doživljaje, tumaþenja, slaganja i neslaganja, stajališta i dr.). 4. Nakon tzv. poniranja u naznaþene slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate svoga rada na ovom umjetniþkome tekstu. 5. Slijedi sinteza i aktualizacija 3. aktualizacija: Kada se molim Bogu, s kojom namjerom to þinim? 4. izražavanje i stvaranje: 1. Usporedi ovaj tekst s Balogovom pjesmom Genetski programer. Objasni što ih povezuje? 2. Spisateljica veli: „Kako bi mi ispunio želju otvori mi poneka vrata". Buduüi da svoj odnos s Bogom veže uz raþunalo, ne bi li umjesto vrata bio bolji izraz prozor (window)? Iznesi svoj sud o autoriþinoj konzekventnosti (dosljednosti). 3.Terminima iz biologije (pubertet, promjene u tijelu, žlijezde…) progovorite o emocijama, i to tako da znanstvene termine možete imenovati (navesti), ali ne smijete ih objašnjavati definicijama iz udžbenika biologije. Sastavak üe najvjerojatnije biti duhovit (npr. Žlijezde i emocije, Emocionalne žlijezde, Žljezdane emocije…)
336
integracija Jeziþno izražavanje - interpunkcija.
korelacija Vjeronauk. Informatika. Biologija.
zanimljivosti Danas Jozefina Dautbegoviüživi u Hrvatskoj. Objavila je: ýemerike (1979.); Uznesenje (1985.); Od Rima do Kapue (1990.); Ruþak s Poncijem (1994.); Prizori s podnog mozaika (1997.); Božja televizija (2001.) Jozefina Dautbegoviü roÿena je 1948. u Šušnjarima kraj Dervente. Do poþetka rata za nezavisnost Bosne i Hercegovine živjela je i radila u Doboju kao urednica biblioteke Druga svjetlost i þasopisa Znaþenja. U pjesmi Zadnja bosanska zima napisala je i ovo: „Iako u pravilu ne jedem sladoled svaki put na dnu zdjelice s voünom salatom žliþicom dotaknem sleÿeno voüe Moja me bosanska zima pronaÿe usred ljeta na uskim ulicama primorskih gradova izvuþe se iz nekog podrumskog otvora ili iza tamnih oltara u romaniþkim crkvama Zbog nje jedino ja nosim vunene veste na ljetovanju a kad ulazim u more svaki put poželim navuüi þarape Zbog nje mi ti kažeš kako si ledena daj da ti ugrijem ruke"
337
MLADO DOBA STRIPA (PRVI DIO FELJTONA O STRIPU) Rudi Aljinoviü Napomena: Ovaj dio feljtona o stripu može poslužiti kao polazište za upoznavanje uþenika s drugim novinskim vrstama, kao što su intervju i reportaža.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Osposobiti uþenike za govornu i pisanu komunikaciju. Osposobiti uþenike za javnu, govorenu i pisanu rijeþ. Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje mišljenja: rašþlanjivanje, razlikovanje, prosuÿivanje i zakljuþivanje. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti razlikovanja bitnog od nebitnog. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i usporeÿivanja po sliþnosti ili razliþitosti. b) obrazovni zadaci: Tisak. Novinska vijest. Novinske vrste - reportaža, intervju. Strip. Novinarski/ publicistiþki stil. Za one koji žele više: Voÿenje intervjua. Feljton. Andrija Mauroviü- najveüi hrvatski autor stripova. c) odgojni zadaci: Upoznavanje života i djela poznatijih osoba iz razliþitih podruþja ljudskoga djelovanja. Upoznavanje snage i osobitosti novinskoga, radijskoga i televizijskoga intervjua. Razumijevanje potrebe za razliþitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji. Njegovanje kulture slušanja, razumijevanja. Razlikovanje radijskoga intervjua od televizijskog intervjua. Razumijevanje potrebe za razliþitim stilovima izražavanja u društvenoj zbilji. Razumijevanje važnosti novina i vijesti u društvu. Razvijanje interesa za novinstvo i novinske vrste. Utjecaj radijskih i TV-emisija na javno mišljenje. Stjecanje navike þitanja. Razvijanje kritiþkog mišljenja (þitanja) razliþitih tiskovina (moguünosti razliþitih izvora informacija, problematiziranje istine, poluistine i laži u tisku).
338
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: • Razgovor o tiskovinama koje þitaju uþenici i njihovi roditelji. • Stranice i rubrike koje su uþenicima najatraktivnije u dnevnom tisku. 2. Stvaranje i rješavanje problemske situacije: Buduüi da se u ovom feljtonu nameüu, prije svih, dvije novinske (medijske) senzacije: 1) prvi broj novoga ilustriranog lista Horizont s Mauroviüem stripom Meksikanac; 2) Veliki miting, prvi domaüi crtiü, autora Neugebauera - u razgovoru s uþenicima dolazimo do spoznaje da su ti dogaÿaji u novinama mogli biti prikazani kao vijest, izvještaj, osvrt, kritika, komentar, reportaža, intervju (s autorima) i dr. Deduktivnim putem uþenici se upoznaju s odreÿenim novinskim vrstama (reportaža i intervju) i to na primjerima iz najnovijeg dnevnog tiska. U intervjuu i reportaži traže (otkrivaju) njihove odrednice, prema navodima koje su dobili na listiüima za svaku od ovih novinskih vrsta. Uþenicima pažljivo objasnimo zadatak, odredimo skupine i voditelje. Podijelimo im zadatke i odredimo vrijeme potrebno za izvršenje ovoga zadatka. Slijedi rješavanje problema, zatim iznošenje rezultata rada i, prema potrebi, korekcija iznesenoga. Sinteza - sliþnosti i razlike ovih dviju novinskih vrsta
3. aktualizacija: Otkrij koja je novinska senzacija u tisku, kao i u drugim medijima (radio, televizija) ovih dana bila naglašeno objelodanjena. Iznesi svoj sud o njenoj atraktivnosti (zanimljivosti) i važnosti. 4. izražavanje i stvaranje: • Provedi anketu u svojoj ulici, zatim prikaži u razredu dobivene odgovore na sljedeüe pitanje: Koji feljton pratite u novinama koje þitate? • Poštujuüi njenu kompoziciju, napiši reportažu o najvažnijem športskom dogaÿaju u svojem mjestu, kvartu ili gradu. • Zamoli razrednika ili nekog drugog uþitelja u školi pa zajedno s ostalim uþenicima iz odjela naþinite intervju s njim, vodeüi raþuna da veüina uþenika postavi neko pitanje. • Naþinite ljestvicu najvažnijih dogaÿaja s kraja 20. i poþetka 21. stoljeüa. Potražite pomoü uþitelja povijesti i zemljopisa.
integracija Književnost - obilježja književnoumjetniþkoga stila. Jezik - žargonizmi u standardnom jeziku.
339
korelacija Likovna kultura - fotografija. Zemljopis i povijest - dogaÿaji koji su obilježili kraj XX. i poþetak XXI. st.: stvaranje samostalne hrvatske države; Al'Qaida i rušenje Blizanaca u New Yorku; odlazak Concorda u povijest; proširenje EU; rat u Iraku; uspjeh Janice Kosteliü na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju i dr.
zanimljivosti • Želite li tiskati školski list, dobro je proþitati ove savjete: 1. List je zrcalo škole. Iz lista se mora vidjeti kako škola diše. 2. U listu dominiraju novinarski radovi (literati - do 2 stranice). 3. Likovni radovi - samo kao ilustracija ili uz posebno obrazloženje. 4. Važno je rubriciranje - uvesti stalne rubrike. 5. Uz tekst su obvezne - fotografije. 6. Impresum - svi važni podaci o listu. 7. Poželjan je strip. 8. Izbor slova - ne miješati vrste i veliþine. 9. Koliþina teksta - 1 kartica - 30 redaka / na stranicu stanu 2 - 3 kartice s veüim naslovom i fotografijom. 10. Izbor slova - podnaslova - meÿunaslova - imati na umu da naslov prodaje novine / u podnaslovu se ne smije ponavljati rijeþ iz naslova / naslov i podnaslov moraju biti povezani / meÿunaslovi : samo ako je veüi intervju ili reportaža / naslovi ne smiju iüi stupnjevito / u naslovu ne smije biti ime osobe imenom / ako tekst ide na dvije stranice - dobro je da se naslov protegne na obje stranice. 11. Raspored teksta na stranicu: tekst pišemo u stupce/ paziti na razmak, poravnanja. 12. Naslovnica: logotip ne smije zauzimati previše mjesta / poželjna je zanimljiva fotografija ili ilustracija koja predstavlja neku ideju. 13. U listu je dobro njegovati svoj stil i originalnost. 14. Lektura, korektura: djeþji tekst smijemo, a þesto i moramo kratiti/to radimo uklanjanjem suvišnih rijeþi, ublažavanjem izraza, uklanjanjem stilskih nezgrapnosti / izbacimo što je nezanimljivo / oprema naslovima je redakcijska /u tekstu poštujemo djeþju misao. 1 5. Teme u listu rubriciramo po važnosti - najvažniji tekst obiþno dolazi na treüu stranicu. 16. Fotografije moraju biti potpisane/ mogu biti djeþje ili profesionalne, ali to treba navesti / biramo ih i po kvaliteti za tiskanje/fotografija mora „gledati unutra" / dobro je da stranicu nešto drži. Nije poželjno koristiti gotove ilustracije iz raþunala. 17. Važno je uvodno slovo. Pišu ga uþenici - uþenik urednik. 18. Dobro je da svaki uþenik ili bar troje ili þetvero napravi zrcalo lista. • Ako ste dio novinarskog tima u školi, imajte na umu i ovo: Cilj družine nije da iz nje izaÿe novinar. Osnovno je da zapažate, da se osposobite i oslobodite i da znate zapisati svoj život, svoje razmišljanje, da vidite svijet oko sebe, da idete kroz život otvorenih oþiju.
340
• Osobine kvalitetnog novinara: znatiželjan, ne þeka sastanak pa da piše za vrijeme sastanka, uvijek je dežuran. Novinar nije pisar (zadana je tema, „sjedi i piši". U pravi þas je na pravom mjestu. Novinari su „oko i uho škole". Novinari su „lutalice, tražilice, snalažljiva njuškala". Kod pravog novinara „ja" se ne vidi. • Pravila rada družine: Rad u družini je dobrovoljan. Sve što me zanima i što ne razumijem, pitat üu. Nema zabranjenih tema. Poštovat üu tuÿa mišljenja i stajališta. Radit üu na svojoj pismenosti i govorništvu. Radit üu na sebi - za sebe. Ako ne mogu pisati, ja üu slušati, listati, slagati, spajati, nabavljati, voditi brigu o prostoru, papiru, spajalicama. • Sastanak: jednom tjedno u dogovoreno vrijeme; kad god zatreba; u hodu; stalna veza s voditeljem - mentorom. 8. razr.
Reportaža i intervju
Radni listiü
Zadatak: U novinama koje þitate pronaÿite naznaþene karakteristike ovih novinskih vrsta. Obilježja reportaže • Najzahtjevnija novinarska vrsta; „kraljica" svih novinarskih vrsta. • Novinarska vrsta koja dogaÿaj ili pojavu donosi u priþi. • Zahtijeva vrlo temeljite pripreme, budno sudjelovanje u dogaÿanju te zapažanje svih detalja. • Istinitost je najvažniji element svake novinarske vrste pa tako i reportaže. • Poželjno je priþu (reportažu)upotpuniti fotografijama. • Priþa mora biti slikovita i zanimljiva, dinamiþna. • Izbjegavati pretjeranu opisnost, kiüenost, tobožnju literarnost, patetiþnost. • Tematski reportaža može biti iz najrazliþitijih podruþja života - ratna, socijalna, iz ÿaþkog i studentskog života, kao i u povodu najrazliþitijih dogaÿaja - neke nesreüe, športski dogaÿaji, obilježavanje obljetnica i dr. ýesta je putopisna reportaža. • Obilježja pravog reportera: iznimna spretnost u umijeüu prenošenja dogaÿaja ili pojave u obliku dinamiþne priþe, originalnost i osobnost kao stilska vještina (npr. humor). Kompozicija reportaže • Uvod - u kojemu najavljujemo i odreÿujemo temu o kojoj pišemo. • Zaplet - kroz koji ulazimo u sam problem. • Kulminacija -u kojoj stvaramo napetost u išþekivanju najbitnijeg u dogaÿaju. • Rasplet-(ili obrat) u kojem razrješujemo zaplet. • Poruka - njome završavamo priþu. Obilježja intervjua • Intervju je zapravo razgovor. • Kao novinarska vrsta sastoji se od kraüeg uvoda te novinarovih pitanja i sugovornikovih odgovora. • Pisan je kao upravni govor, bez komentara i prepriþavanja. • Intervjuirati možemo svakoga tko se bavi neþim važnim, zanimljivim, neobiþnim. • Ovisno o popularnosti našega sugovornika, kao i o važnosti ili aktualnosti teme, intervju üe biti dulji ili kraüi. • Poznajemo novinski, radijski i televizijski intervju. • Svakom intervjuu prethodi neki povod - aktualni dogaÿaj ili popularnost intervjuirane osobe. Meÿutim, i bez nekog povoda možemo napraviti veliki biografski intervju s poznatim književnikom ili slikarom… • Prilikom intervjuiranja ne smijemo se slijepo držati samo onih pitanja koje smo prethodno pripremili. Sugovornik üe nam otvoriti i nove teme, a mi trebamo znati u pravom trenutku reagirati potpitanjima. Zato novinar mora znati dobro slušati. Uspjeh je kada iz sugovornika uspijemo „izvuüi" odgovore þak i na ona pitanja þije je odgovore na poþetku želio izbjeüi. Pri tom ipak ne smijemo biti nasrtljivi i nikada, baš nikada ne smijemo vrijeÿati sugovornika. • Pitanja moraju biti jednostavna, odreÿena i takva da omoguüuju i potiþu zanimljive odgovore. Intervjuist je autor intervjua i on je odgovoran i za odgovore; na opüenito se pitanje dobiva opüenit odgovor, na otrcano otrcan, na nemoguüe ne dobiva se odgovor uopüe. • Intervju s velikim liþnostima ima pretežno karakteristike izjava i komentara, a samo po tome što se sastoji od niza (strogo neimproviziranih) pitanja naziva se intervjuom. • Radimo li intervju za novine, nakon što ga oblikujemo i predamo uredniku, a prije nego bude otisnut, naš ga sugovornik ima pravo proþitati i provjeriti je li novi nar toþno prenio razgovor ili je možda nešto izvukao iz konteksta i time oštetio sugovornika. To pravo nazivamo autorizacijom.
341
BIBLIOTEKA Željka ýorak Napomena: U svojoj memoarskoj prozi Krhotine (s podnaslovom Prilog poznavanju hrvatske provincije u XIX. stoljeüu) Željka ýorak vodi nas u Gorski kotar, u porušenu obiteljsku kuüu pri þemu ispovjednim tonom oživljava sjeüanja tražeüi i potvrÿujuüi obiteljski i svoj identitet u obiþnim i malim predmetima svakodnevice. Dio tkiva Krhotina koji govori o obiteljskoj biblioteci u jednom „provincijskom"mjestu, u literarnom se smislu doima snagom crtice, a ono što se njime poruþuje najradije bismo utisnuli svakom uþeniku: poštovanje i ljubav prema materijalnoj i duhovnoj obiteljskoj ostavštini, fino tkanje koje na osnovici sjeüanja stvara potku duha… Svijest da provincija nije geografski pojam nego stanje duha, odnosa prema sebi i drugima. Donosimo i predgovor Krhotinama; on može poslužiti onima koji žele i mogu više, a u meditacijsko-stvaralaþkom pristupu može pomoüi mnogima þije kuüe i danas nose ratne ožiljke, þijim obiteljima nedostaju obiteljski albumi i uspomene. Skreüemo pozornost da Dveri rijeþi za osmi razred poþinju tekstom o utjecaju obitelji i knjige na mladu osobu te o suodnosu knjige i obitelji, a tekstom takvoga sadržaja i završavaju. Naravno, u oba je teksta rijeþ o svim znaþenjima pojma obitelj i pojma knjiga: doslovnim i prenesenim.
METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadne civilizacije. Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje knjigom. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Poticanje uþenika na samostalno primjenjivanje usvojenih naþela literarne komunikacije. b) obrazovni zadaci Autobiografski tekst. Usporedba. Metafora. Za one koji žele više: Elipsa.
342
c) odgojni zadaci i ciljevi Razvijanje osjeüaja pripadnosti obitelji, materijalnoj i duhovnoj baštini. Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Razvijanje poštovanja prema obiteljskom naslijeÿu i njegovo þuvanje za buduüe naraštaje. Razlikovanje pravih, trajnih vrijednosti od onoga što nam nameüe potrošaþko društvo.
ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Dramska igra voÿena mašta: uþenici zamišljaju da se nalaze na starom, napuštenom tavanu, na kojem pronalaze razliþite predmete. Predmet, koji odaberu, potanko opisuju i pokušaju ponešto zajedniþki otkriti o osobi u þijem se vlasništvu predmet nalazio, a uz malo mašte, saznati i što je pojedini predmet znaþio njegovu vlasniku. 2. stvaranje problemske situacije: U svakoj obitelji postoje predmeti - uspomene koji više nemaju prvobitnu uporabnu vrijednost, ali su obitelji ili nekom njenom þlanu mnogo vredniji jer ga sjeüaju na drage osobe, znaþajne dogaÿaje, lijepe trenutke iz prošlosti, djetinjstvo….. Sigurno i u vašoj obitelji postoji kakva posebna slika, dio pribora za kolaþe, bakin molitvenik, stara knjiga, posuda za cvijeüe, ukrasni tanjur, stari kazališni program, porculanska figurica, plišana igraþka, svijeünjak, þasopis, kutijica za nakit ili koji drugi predmet od posebne važnosti za ukuüane….. Samostalno rješavanje: Opiši s nekoliko reþenica odabrani predmet i ispriþaj priþu koju si od ukuüana o njemu þuo. Svakako piši o odnosu ukuüana prema tom predmetu. Ako je predmet tvoja uspomena, napiši zašto ti je posebno važan i koja sjeüanja budi u tebi. 3. rezultati - priopüavanje i analiza napisanoga 4. izražavanje i stvaranje: a) Razmisli, pa odaberi predmet iz svog doma koji bi željela/želio zauvijek imati za sebe. Objasni što je to što te posebno veže za njega. b) Nabroj tri stvari koji su u obitelji generacijama i tri kupljene u novije vrijeme. Kad bi mogla/mogao zadržati samo neke, od kojih bi ti se stvari bilo teže rastati? Zašto? c) U Domovinskom ratu mnoge su obitelji odlazile iz svojih kuüa samo sa zavežljajem u kojem su bile najnužnije stvari poput odjeüe, obuüe. Njihovi su albumi s obiteljskim fotografijama, knjige i ostale drage uspomene ostale na zgarištima… Zamoli svoje roditelje ili roÿake da ti priþaju o tomu. (Ovdje se može proþitati i predgovor knjizi Krhotine.) 5. aktualizacija: Usporedba - nekadašnje tradicijsko društvo i predmeti trajne vrijednosti nasuprot
343
današnjem potrošaþkom društvu. 15. ožujka - Meÿunarodni dan prava potrošaþa
integracija Imenice. Pridjevi. Opisivanje. Prepriþavanje. Biografija i autobiografija. Eliptiþna reþenica. Medijska kultura (film Krhotine).
korelacija Povijest. Zemljopis. Sat razrednika. Likovna kultura. Vjeronauk. Predgovor Krhotinama Ova je knjiga nastala iz višestrukih poticaja. Neposredan povod bio joj je simpozij o Izidoru Kršnjavom, na kojemu je jedan naš uvaženi povjesniþar iznio statistiþki podatak da je Hrvatska u devetnaestom stoljeüu imala otprilike 98% poljoprivrednog stanovništva - i na temelju toga podatka izveo zakljuþak kako se ona ni po þemu nije razlikovala od ostalih svojih balkanskih susjeda (istini za volju, ne pamtim više da li je rekao „od ostalih svojih" ili samo „od svojih"). Taj je zakljuþak izazvao u meni neposrednu pobunu. Ne zato što bi mi bilo stalo do razlike prema balkanskim susjedima, nego zato što mi se þinilo da se na temelju takvog podatka ne može spoznati niti identitet, a kamoli razlika. Bila sam uvjerena da se statistiþki podatak o broju poljoprivrednog stanovništva mora dopuniti prije svega spoznajom o kvaliteti urbanog života - kojoj pokazatelji mogu biti broj i rasprostranjenost biblioteka, broj i profil pretplatnika knjiga i þasopisa, mreža rješavaþa križaljki i šahovskih problema, karta pjevaþkih i drugih sliþnih društava... I napokon, sve dalje i dalje, pojedinosti opreme kuüe, bezbojnih kuüa po malim mjestima hrvatske provincije. Ta me generalna misao dovela do moje vlastite kuüe. Specifiþnost je moje kuüe (onoga što smatram „svojom kuüom": kuüa moje majke) da je za moga života nikada nije bilo. Kad sam, kao sasvim malena djevojþica, došla poslije rata s mamom u njezin rodni Prezid u Gorskom kotaru, pokazala mi je žute ploþice u travi i rekla: „Ovdje je bila moja kuüa." Neposredno do nje stajala je impozantna ruševina bez krova, s balkonom i željeznom balkonskom ogradom; takoÿer spaljena. Ona je pripadala majþinoj teti i tetku - djedovoj sestri, lijepoj Toti i njezinom mužu Nenetu. I kako oni nisu imali svoje djece, neüaci su, a posebno moja mama, živjeli i kod njih; moja je mama imala sobu u obje kuüe, a život je bio spojen i isti. Dvije su, dakle, praznine bile moj dom. Obje su kuüe 7. VII.1942. bile spaljene od partizana domaüih ljudi, da ih Talijani ne bi iskoristili kao zaklonište. Tom je zgodom gotovo izgorjela i moja starica baka, koja je domaüe ljude inaþe zdušno pomagala. Izvuþena je iz kuüe u samoj nagorjeloj košulji, bez i jednog jedinog predmeta koji je tvorio okružje njenog života. Svi drugi stari þlanovi obitelji umrli su još prije rata, a mladi se odselili-osim bake i Neneta. Nene je živio nakon toga požara još godinu dana pod tuÿim krovom i zatim umro od neprilagoÿenosti. Talijani su se, meÿutim, bili domogli treüe naše kuüe, u kojoj nikada nitko nije stanovao. U njoj su držali svoj zatvor, osiguran do zuba, pa tako i od požara. Tu je kuüu osamdesetih godina prošlog stoljeüa gradila moja prabaka, djedova mati, za jednu od küeri, za Nanu. Kako se Nana udala u ýabar, kuüa je stajala neiskorištena i namještena.
344
U nju je na kraju dospjelo i sve što su pošteni susjedi i kuüne pomoünice skupili i vratili s dvaju zgarišta. Povlaþeüi se, Talijani su napravili svoj izbor. Sve što im se þinilo vrijednim pažnje natovarili su na kamione i odvezli u Italiju. U kojem li se gradu nalaze naši otisci i tragovi? Ono što je ostatak domaüeg požara i talijanske pljaþke jest zbirka argumenata kojima raspolažem. Moje stvari: one koje su me pratile cijeli život, koje sam poštovala i koje su me podupirale. Postoje ratni i poratni zloþini, i ta je tema moj treüi poticaj. Uvijek se mogu naüi sve veüe i veüe strahote za usporedbu. Ali pred znanjem o milijunima žrtvovanih djetinjstava u ratu, ne može mi ishlapiti sjeüanje na vlastito frustrirano djetinjstvo u miru. Fantom zaslužne samohrane majke kružio je našim blokom i organi narodne vlasti pokušavali su je useliti na razne adrese. To sam poslije saznala od djece s kojom sam krenula u školu. Dogodilo se da je zapalo baš nas. Jednoga dana mama i ja vratile smo se s tržnice. Našle smo pola svoga namještaja na stubištu, a u pola stana ženu s djevojþicom. U našu preostalu polovicu moglo se otada samo kroz kupaonicu. Tako je poþelo. Buduüi da se živi posao nove stanarke odvijao noüu, moji su roditelji dali sve od sebe da izvedu neku zamjenu. Tako je zaslužna osoba odselila, a na njezino mjesto doselio naš vrlo daleki roÿak, veterinar, samac. No samac se oženio. Pa je doveo ženu. Pa punicu, bespomoünu, golemu staricu iz Krivog Kuta, punu poslovica, koja je zapremala pola kuhinje i nikada iz nje nije izlazila. Zatim je dobio sina. Unatoþ meÿuljudskoj uljudnosti, taj je život jedva moguüe opisati. Sin moga sustanara, šest godina mlaÿi od mene, kasnije student klasiþne filologije, postao je jedan od najglasovitijih ubojica u Zagrebu. Smrskao je glavu svoje djevojke s dvadeset i nešto udaraca sjekirom. Na to mu se majka ubila. Sve je to izravno vezano uz osamnaestogodišnju torturu nedostatkom prostora, samoüe i privatnosti. Ja nisam postala ubojica, ali sigurno nosim posljedice. Svakako sam imala i svoj kompenzacijski prostor. On se sastojao od pletenog selidbenog sanduka na dvorišnom balkonu sobe moje tete, koja je takoÿer s nama živjela. U sanduku su na dnu bile knjige, mnoge od onih kojih slike ovdje donosim. Na knjigama pak bili su slojevi odjeüe. Podizala bih poklopac, uvlaþila se u sanduk, sjedala na meku odjeüu i nasumce vadila knjige s dna. Ako bi poþela padati kiša, spuštala bih poklopac i slušala je. U tom istom kišnom polumraku rekonstruirala sam onu svoju pravu, voljenu, nikad viÿenu kuüu. To što od nje imam i o njoj znam danas je tu. Pripada meni i svima onima koji su odrasli lišeni svoga kontinuiteta i identiteta, upuüeni na prostor izmeÿu dubine i visine. (Srpanj 1989.)
zanimljivosti U nekim se inaþicama traganja za Gralom knjiga poistovjeüuje s kaležom ili kupom. Traganje za Gralom simbolizira traganje za izgubljenom Rijeþi, vrhunskom mudrošüu koja je postala nedostupnom ljudima. Biblioterapija - lijeþenje knjiga, popravljanje ošteüenih dijelova, dezinfekcija i sl. Bibliotekonomija -znanost o bibliotekama i njihovu ureÿenju i voÿenju. Bibliologija - znanost o knjigama i knjižnicama koja prouþava njihov oblik, povijest, odnos prema drugim znanostima. Bibliokleptomanija - bolesni nagon za kraÿom knjiga. Biblioman - strastveni sakupljaþ knjiga.
345
NEKE ZNAýAJKE UýENIKA 7. I 8. RAZREDA Kao što smo u prethodnim priruþnicima naveli neke znaþajke uþenika predadolescentske dobi, tako üemo i ovdje navesti ponešto o adolescentima, tj. o nekim uobiþajenim znaþajkama uþenika 7. i 8. razreda osnovne škole. Naravno, ni u jednom trenutku neüemo zaboraviti da je svaki uþenik jedinstven, svoj i poseban, no to ne iskljuþuje þinjenicu da su neki vidovi ponašanja i mišljenja svojstveni skoro svima. O ovoj problematici postoji mnoštvo struþne i popularne literature, a mi ovdje navodimo samo one podatke koji nam mogu pomoüi da nastava književnosti, medijske kulture i jeziþnog izražavanja bude što bolja kako bi doprinijela duhovnom, etiþkom i estetskom oblikovanju svake mlade osobe. I ovdje naglašavamo da je naš cilj ODGOJ OSOBE ZA LJEPOTU, ISTINU I DOBROTU, a nastava je književnosti i materinjeg jezika doista najbolji put za takav odgoj. Iz iskustva znamo kako uþenicama i uþenicima ove dobi nije drago kad ih se nazove djecom, a nije im pravo ni da su odrasli, pogotovo kad se oþekuje kakva snažnija odgovornost od njih. To, naravno, upuüuje na poteškoüe koje nastaju kad se jasno odjeljuju životna razdoblja djetinjstva i mladenaštva ili odraslosti. Najznaþajnije i najuoþljivije znaþajke ove dobi jesu tjelesne promjene i njihove posljedice. Znatno jaþe negoli za vrijeme djetinjstva, mlade se osobe suoþavaju s þinjenicom da su spolna biüa; istodobno im se otvara svijet osjeüaja kojeg ranije nisu poznavali u takvom intenzitetu i mnogovrsnosti. ýini se da nanovo trebaju odrediti svoj odnos prema sebi, drugima i svijetu. Poþinju se zanimati za svoju novu ulogu u društvu. Ne smijemo, pri tom, smetnuti s uma da su naši uþenici u ovoj dobi (a mnogi još i ranije) putem medija (osobito televizije i internetskih stranica svih vrsta) upoznati sa svim pojavnim oblicima ljudskog života, pa tako i s onim negativnima: agresivnošüu, kriminalom, ovisnostima, vulgarnostima i negativnostima svake vrste. O svemu tome trebamo voditi raþuna, sve to imati na umu kad se nalazimo pred trinaestogodišnjacima i þetrnaestogodišnjacima, onima koji su istodobno i odrasla djeca i mladi ljudi. OPAŽANJE Koliko smo se puta zaþudili nekoj britkoj misli naših uþenika, koliko su nas puta iznenadila njihova toþna opažanja o nekoj pojavnosti za koju smo mislili da je još podaleko od njihova shvaüanja i razumijevanja?! U doba adolescencije opažanje se razvija pojaþano, uþenici imaju veüu sposobnost mišljenja, znanje im je veüe, a time je i opažanje bolje. U samom procesu mišljenja služe se spoznajama do kojih su došli opažanjem. Uþenicima ove dobi nije dovoljno samo zapažati þinjenice o promatranome, oni ih nastoje dovesti u uzroþno-posljediþne odnose. Nije þudno što oni zaista vole pokuse u nastavi kemije, biologije ili fizike ili posjete muzejima i galerijama koje vodi osoba koja zna prenijeti svoje znanje upravo mladima ove dobi. U nastavi književnosti osobito vole pronalaziti ili stvarati kljuþ alegorijskih znaþenja, živo ih zanima simbolika, skrivena znaþenja i sliþno.
346
PAMûENJE Pamüenje i opažanje, kako rekosmo, postaje sve povezanije i bolje. Uþenici ove dobi mogu puno više pamtiti negoli ranije, to se osobito odnosi na pamüenje apstraktnoga. Ako su uþenici, k tomu, pouþeni kako organizirano i dobro uþiti, njihovo je pamüenje još bolje. Psiholozi kažu da je pamüenje djece ove dobi pretežito logiþno, dok postoje i oni koji kažu da se još uvijek, u znatnoj mjeri, zadržava i mehaniþko pamüenje. Pouzdano se zna da se obujam pamüenja poveüava upravo u adolescenciji, a neki psiholozi kažu da u doba adolescencije postoje odreÿene razlike u pamüenju, s obzirom na spol. No, to je vjerojatno zbog razliþitih interesa djevojaka i mladiüa. Naglašavamo da se u ovom životnom razdoblju posebno razvija emocionalno pamüenje, a i sami adolescenti imaju bogat emocionalni život. Njihovo je pamüenje osobito dobro u onim podruþjima za koje su osobno zainteresirani, primjerice pamte i znaju sve do þega se može doüi u vezi s njihovim omiljenim športom, klubom, pjevaþem ili hobijem i buduüim zanimanjem (ako veü znaju kamo ih um i srce vode). To znaþi da adolescenti pamte gradivo za koje su zainteresirani ili emotivno vezani. Nastava književnosti ovdje može imati široko polje djelovanja: od opisa i prikaza emocija likova u romanima i drugim proznim vrstama do izricanja emocija u lirici ili dramskih sukoba nastalih zbog snažnih osjeüaja. Izmeÿu ostalih bitnih aspekata književnog odgoja i obrazovanja, i o tome smo aspektu vodili raþuna pri izboru tekstova za ove þitanke. PAŽNJA Pažnja u ovom životnom razdoblju ne razlikuje se od pažnje odraslih. MAŠTA Mašta nastavlja svoj razvoj, no u adolescenata je mašta bolje kontrolirana i drugaþije emocionalno obojena negoli u prethodnim godinama. Mašta im je stvaralaþka, djeluje usporedno sa stvaralaþkim mišljenjem. Šaljivo govoreüi, malo tko pozna maštu sedmaša i osmaša kao uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika: bajke, priþe, pripovijetke, pjesme… Mnogi su poznati umjetnici upravo u ovoj dobi nedvojbeno pokazali svoj talent. Mašta je vrlo važan þimbenik u procesu uþenja: oni se, zahvaljujuüi svojoj mašti, mogu poistovjetiti s mnogoþime, za putovanje maštom podjednako im može biti poticajan zemljopis ili povijest kao hrvatski jezik ili glazbena kultura. MIŠLJENJE U adolescenciji mišljenje postaje kritiþko, apstraktno, naþin mišljenja adolescenata približava se naþinu mišljenja odraslih. Znaþajnu ulogu u razvoju mišljenja ima školsko uþenje jer se uþenjem širi krug znanja uþenika, a uþenici su - na neki naþin prinuÿeni misliti: rašþlanjivati, usustavljivati, usporeÿivati, uopüavati… Zapravo, od uþenika se traži stvaralaþko i kritiþko mišljenje, uþenici trebaju usporeÿivati þinjenice, u korelacijski postavljenim predmetima trebaju povezivati þinjenice s više znanstvenih podruþja (primjerice, fizika i kemija, kemija i biologija, likovna, glazbena i
347
književna umjetnost…) u jednu cjelinu. Uþenici ove dobi lako shvaüaju sheme i nacrte, lako ih stvaraju i objašnjavaju, mogu klasificirati (npr. književne vrste u književne rodove, prema sadržaju i obliku književnog djela odreÿivati vrstovne odrednice sl.). Adolescent se može kritiþki odnositi i prema sebi i prema drugima. Ta samostalnost u mišljenju može se oþitovati i u svakodnevnom životu - oni mogu vrlo strogo ocjenjivati svoje roditelje i uþitelje, skloni su osporavati tuÿe mišljenje i isticati svoje, štoviše radije üe braniti „originalna" mišljenja iako mogu biti oþigledno apsurdna negoli uobiþajene, „ustajale" predodžbe. Zbog njihovog „živahnog" mišljenja, zbog potrebe za „originalnim" mišljenjem, uþenicima ove dobi osobito su dragi uþitelji koji im mogu pružiti odgovore na ona pitanja koja njima izgledaju teška ili nerješiva. Pouþavajuüi sedmaše i osmaše, uoþili smo njihovu sklonost prema neobiþnim ili manje poznatim þinjenicama iz kulture ili znanosti te smo imali u vidu taj aspekt pri oblikovanju rubrike Jeste li znali. Jean Piaget smatra da adolescenti baš zbog vrlo razvijenog mišljenja imaju svoje poglede (katkad i teorije) o društvenim, politiþkim, umjetniþkim zbivanjima u društvu. On smatra da zbog velikog intelektualnog razvoja dolazi do emocionalnih promjena: javljaju se osjeüaji za socijalnu pravdu, humanosti i sl. Po Piagetu, presudnu ulogu na razvoj adolescenta ima društvena sredina. Adolescent polako prihvaüa društvene vrijednosti i ideale društva u kojem živi, iako nisu uvijek iste njegovim vrijednostima i idealima. On snažno razmišlja o svemu, osobito o sudbini þovjeka i þovjeþanstva, a to je podruþje na kojem nužno dolazi do sukoba ideala i onoga što je u stvarnosti. Stoga mnogi adolescenti na razliþite naþine (odijevanjem, izražavanjem, ponašanjem...) negoduju protiv obitelji ili društvene sredine i tako nastaju neke njihove krize. Sve se ove krize svladavaju i blijede u povoljnoj obiteljskoj i društvenoj sredini, ali bez dovoljno roditeljske ljubavi i pažnje te odreÿenoga stupnja društvene brige i odgovornosti mnogi mladi zapravo produbljuju ove konflikte i tada dolazi do asocijalnoga ponašanja. RAZVOJ GOVORA S razvojem mišljenja povezan je i razvoj govora koji se naglo razvija u ovome životnom razdoblju: rjeþnik postaje bogatiji zbog uþenja o novim znanstvenim podruþjima (fizika, kemija, biologija…), a apstraktni se pojmovi lakše oblikuju i toþnije izražavaju. U govoru postaju mnogo slobodniji, štoviše skloni su usvajanju i stvaranju svoga vlastitoga govora -žargona ili slenga. Mnogi smatraju da je mala razlika izmeÿu rjeþnika adolescenta i prosjeþno obrazovane odrasle osobe. Usporedo s govorom, razvija se i pismeno izražavanje, osobito ako ga uþitelj umije potaknuti i pravilno vrednovati. Uþenici ove dobi rado posuÿuju stihove od pjesnika i fraze iz proznih djela. U stanju su pravilno upotrebljavati struþne termine, i to u raznovrsnim sluþajevima. To se osobito dade vidjeti u pismenim vježbama zasiüenima struþnom terminologijom razliþitih znanstvenih podruþja. Mnogi uþenici imaju prepoznatljiv stil u izražavanju, pismenom i usmenom. Meÿutim, znaþajno je spomenuti upravo za uþitelje hrvatskoga jezika: frazeme starijega datuma poznaju priliþno loše, naroþito uþenici iz urbanih sredina. Stoga þitanke Dveri rijeþi obiluju zadacima u kojima se trebaju upoznati ili protumaþiti frazemi i poslovice, ali i zadacima u kojima se trebaju domisliti ili stvaralaþki preoblikovati neki nazivi ili pojmovi.
348
Ne smijemo zanemariti ni þinjenicu da svjesna težnja za boljim i ljepšim izražavanjem u ovoj dobi može dovesti uþenike do frazerstva, isprazne retorike i nepotrebno kiüenih reþenica. U svakom sluþaju, posveti li se dostatna pozornost pismenom izražavanju, tj. prati li se kontinuirano (bilješkama, usmenim i pismenim savjetima) pismeno i usmeno izražavanje svakog uþenika, može se uvidjeti njihov napredak u govoru i pisanju jer se nalaze u životnom razdoblju kad su vrlo svjesni da se „izriþu" ili predstavljaju onim što govore i onim što pišu. EMOCIONALNI RAZVOJ Uþenice i uþenici ove dobi lako definiraju ili razluþuju pojmove milosrÿe, dobrota, suüut, patnja, þežnja, ljubav… Kako znamo, adolescenti su veü svojom dobi i tjelesnim promjenama na sebi upuüeni na tjelesnost, no medijskim se putem (osobito filmovima, reklamama i glazbenim spotovima) pojam ljubavi vrlo snažno upuüuje i referira na izrazitu spolnost, a duhovna i duševna strana poþesto se gurne u drugi plan. U svakom sluþaju, emocionalni razvoj mladih ove dobi vrlo je bogat, a izvor osjeüaja nije više samo obitelj nego i izvanobiteljski svijet, posebice školski vršnjaci. Svoje emocije mogu kontrolirati puno bolje negoli ranije, a izrazito su radosni kad se osjeüaju prihvaüeni i priznati od drugih. Strah kao emocija nije zanemariv, poþesto se odnosi na školu, a obiþno dolazi zbog moguüeg neuspjeha u školi ili od gubljenja poštovanja i prihvaüanja od sudrugova. SOCIJALNI RAZVOJ Ovo je životno razdoblje u kojem se oblikuju i stvaraju odnosi koji se temeljito razlikuju od tih istih odnosa u djetinjstvu: žele biti samostalniji u odnosu prema roditeljima, prijateljstvo postaje potreba i težnja svake mlade osobe. Potrebno im je da bi mogli voditi provjerljive razgovore, raspravljati o pitanjima koja ih muþe od najosobnijih do univerzalnih, opüenitih. Prijatelji pomažu u stjecanju veüe samostalnost s obzirom na roditeljski dom. Neuklapanje mladih u uobiþajenu društvenu sredinu, njihov odmak od nje poznat je veü tisuüama godina, od drevnog natpisa u babilonskome Uru (o naraštaju starih koji üe nužno propasti ako se nastavi neþuveno djelovanje mlaÿih…) do Isokratesa, grþkog govornika (izmeÿu 5. i 4. st. prije Krista), koji kao da govori rjeþnikom današnje starije generacije kad o mladeži kaže da je površna, umjesto da se trudi da nešto postigne, prepušta se uživanjima i sl. Istiþe da mladi „ne poznaju suzdržanost u javnosti, ne priznaju autoritet odraslih, a svojom duhovitošüu žele biti zanimljivi". Ipak, znamo da se mladi u velikoj mjeri mogu osloniti na svoje roditelje, iako su u ovom osjetljivom dobu vrlo þesti sukobi s roditeljima. Adolescenti su sve manje spremni priznati nadležnost roditelja u odabiru odjeüe, glazbe ili prijatelja ili provoÿenju slobodnog vremena. MORALNI RAZVOJ Za moralni razvoj mladih osoba ove dobi vrlo je znaþajna þinjenica da oni mogu razmišljati o vlastitom mišljenju, da vide i razlikuju ono što je stvarno od onoga što je moguüe. Oni mogu razmišljajuüi o sebi dolaziti i do
349
spoznaja o sebi, o svojemu „ja". Njihovo „ja" može biti predmet njihove refleksije. Naravno, i ovdje može biti odreÿena mjera egocentrizma koja, pod odreÿenim okolnostima, može i rasti. Sjetimo se misli J. W. Goethea koji je (pre)daleke 1829. godine zapisao:„Svatko u svojoj mladosti misli da je svijet zapoþeo tek s njim i da je sve zapravo zbog njega samoga." U kontekstu moralnog razvoja nije zanemarivo usmenoknjiževno narodno blago. Ono, naime, u sebi þuva „moralni otisak" jednog naroda koji ga, u isto vrijeme svrstava u zajedniþku baštinu naroda jednog civilizacijskog kruga, a s druge strane þini ga posebnim i svojim. U tom smislu, u svim þitankama Dveri rijeþi postoji znakovit i opravdan izbor djela usmene književnosti. KNJIŽEVNI INTERESI Ljubav, prijateljstvo, þežnja za nepoznatim, radost u životu, svemir… U svakom sluþaju mladima (posebice osmašima) treba ponuditi tekstove koji üe zahtijevati njihov angažman, moguünost da kritiþki progovore, da problematiziraju. Oni upravo ulaze u dob kad se najviše þita (15 -19 godine), kad imaju vrlo širok spektar interesa: od trivijalne književnosti do djela za odrasle, dok se mnogi rado vrate bajkama koje im sad govore na drugaþiji naþin (primjerice I. B. Mažuraniü, O. Wilde i sl.). Buduüi da književni interesi katkad ovise o reklamama koje mogu stvoriti svjetske uspješnice, pametno je barem jednom godišnje upitati uþenike što þitaju i pustiti ih da oni organizirano predstave ono što þitaju i što ih þitateljski privlaþi. Vrlo je važno ne osuÿivati njihov izbor, bolje je o tome razgovarati i tako saznati razloge upravo takvom književnom interesu. ZNAýAJKE LITERARNE KOMUNIKACIJE Osobitosti literarne komunikacije proizlaze ponajprije izmeÿu odnosa uþenika (subjekta) i predmeta, stoga je osobito važno pridobiti uþenika da zavoli umjetniþku rijeþ, da se pronaÿe u njoj. Vjeruje li uþitelj(ica) hrvatskoga jezika da je bit njegova posla upravo odnos izmeÿu uþenika i rijeþi, a ne poznavanje þinjenica i prepoznavanje stilskih epoha i sredstava (iako pravoga znanja bez toga nema, ali to nisu jedine vrijednosti), literarna üe komunikacija biti olakšana, jasnija i bolja. Literarna komunikacija obuhvaüa sve aspekte koji se dogaÿaju u tome procesu: slušanje, govorenje, zamišljanje, asociranje, usporeÿivanje, zakljuþivanje, razvrstavanje i uopüavanje. TIPOVI IZRAŽAVANJA O mnogoþemu vole þitati (samo da nije dosadno) i problemski pisati. U ovoj dobi nije im više nepoznat ni stran meditacijski naþin izražavanja, znadu se prepustiti lirskom doživljaju svijeta oko sebe, no to ih neüe sprijeþiti da budu „grubi, otresiti" u problemskom naþinu izražavanja. Taj je grubi naþin izražavanja simboliþan, on je znak njihove želje da budu posebni, na „drugoj strani", izvan uobiþajenih (juþerašnjih) tokova. Naþinu njihove komunikacije protestiranje nije strano, kao ni katkad pregrube šale i vicevi. Treba im pružiti moguünost da se izraze i grafiþki, i to ozbiljno vrednovati. Karakteristiþno za ovu dob jest da uþenici vole pisati, a uþitelji zacijelo imaju iskustvo o sklonosti uþenika ove dobi za stranim i žargonskim rijeþima. U ovoj dobi uþenicima
350
su bliski svi naþini izražavanja, a još uvijek su u velikoj mjeri vrlo iskreni u iznošenju svojih misli i osjeüaja. EKOLOŠKI ODGOJ (ODGOJ ZA EKOLOGIJU) Predadolescente i adolescenta zanima svijet koji ih okružuje i poþesto su ekološki vrlo osjetljivi. Ekološki nemar starijih poþesto doživljavaju kao licemjerje, to im poþesto umanji vlastiti ekološki mar. Drugi predmeti još više govore o ekologiji (biologija, zemljopis, kemija) i potiþu ih na odgovorniji odnos prema prirodi.
351
ODABRANI ýLANCI DEKLARACIJE O ZNANJU HAZU Znanje je postalo temeljna proizvodna snaga u ljudskom društvu i glavni uvjet uspješnosti. Globalizacijski trendovi povezuju svijet informacijski, gospodarski, tehnološki, prometno i medijski u cjeline, u kojima se primjenjuju jednaka mjerila i vrijednosni sustavi. Razlike u znanju i njegovoj tehnološkoj primjeni postaju glavni þimbenici koji dijele razvijene zemlje od nerazvijenih, bogate od siromašnih, visoki životni standard od niskog. Hrvatska se treba znanjem izvuüi iz kruga slabije razvijenih zemalja i sprijeþiti da se produbi njezina sadašnja tehnološka zaostalost. Ta se zaostalost, i uopüe nedostatak znanja, odražava u poteškoüama u koje su zapala nekad uspješna poduzeüa, s dramatiþnim padom proizvodnje i izvoza, zatim, u ozbiljnim nedostatcima pravosudnog sustava, u slabosti državnog aparata sa zastarjelim oblicima organizacije i funkcioniranja, te sumnjom u korumpiranost. Restrukturiranje privrede i revitalizacija društva na višoj razini kvalitete i s veüim udjelom znanja postaje egzistencijalno pitanje. Preusmjeravanje iz zaostajanja u napredovanje pretpostavlja pozitivnu razvojnu klimu, jaku motiviranost i poduzetnost velikog broja graÿana, uvjerenje da možemo i moramo uspjeti. Glavna poluga u ostvarivanju takva preokreta je znanje, a najvažniji prirodni resurs u tome su daroviti i radišni mladi ljudi. Preusmjeravanje treba pokrenuti djelovanjem svih institucija društva, odnosno najboljih znanstvenika, tehniþara, poduzetnika, menadžera i organizatora u njima. Prvi korak na putu prema društvu znanja je razvitak obrazovanja i znanosti prema svjetskim kriterijima kvalitete. U razvoju obrazovanja težište treba prvenstveno biti na poboljšanju kvalitete nastave i na adekvatnijim sadržajima. Nastavnik je najvažniji þimbenik kvalitetnoga obrazovanja i zato je prioritetno intenzivno struþno usavršavanje nastavnika tijekom cijelog radnog vijeka te poboljšanje njihovoga društvenog i materijalnog položaja. Glavni trend obrazovanja u 21. stoljeüu je orijentacija na transferni potencijal uþenja: orijentacija na kvalitetno stjecanje manjeg opsega trajnih znanja koja se aktivno usvajaju i prikladna su kao trajna podloga za daljnje permanentno uþenje tijekom þitavog života. Na taj se naþin razvijaju sposobnosti rješavanja problema, a ne gomilaju se obrazovni sadržaji iz društva prošlosti koje se mijenja. Meÿu važnim faktorima obrazovanja istiþu se: razvojna orijentacija i treüa znanstveno-tehnološka revolucija, interdisciplinarnost u nastavi, razvoj kreativnosti, razvoj i poticanje radnih navika i poduzetniþkog duha, razvoj ekološke svijesti, te odgoj slobodnih ljudi, cjelovite i humane liþnosti.
352
RUJAN: 8. Svjetski dan borbe protiv nepismenosti 10. Svjetski poštanski dan 14. - 21. Tjedan borbe protiv TBC-a 16. Svjetski dan ozona 18. Dan Hrvatske ratne mornarice; Meÿunarodni dan zaštite ozonskog omotaþa 21. Meÿunarodna noü zaštite šišmiša 22. Europski dan bez automobila (obilježava se u Francuskoj od 1998., do 2001. preko 900 gradova toga dana zabranjuje promet automobilima u središtu grada) 23. Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine 24. Dan roda; Svjetski dan zdravog srca 26. Svjetski dan þistih planina; zadnji tjedan u rujnu: Tjedan hrvatskih manjina
LISTOPAD: Prvi tjedan - prvi ponedjeljak- Meÿunarodni djeþji tjedan prvi ponedjeljak- Meÿunarodni dan stanovanja (Veþernji list, 7.10. 2002.) 1.-7. Dani kruha 1. Svjetski dan ljudskih naselja; Meÿunarodni dan glazbe Meÿunarodni dan vegetarijanstva (radio Sljeme) Meÿunarodni dan starijih osoba (radio Sljeme) 3. Meÿunarodni dan mira; Meÿunarodni dan djeteta / Djeþji dan 4. Dan ptica 4. Meÿunarodni dan zaštite životinja (sv. Franjo Asiški) 5. Svjetski dan uþitelja 8. Dan neovisnosti Republike Hrvatske 9. Meÿunarodni dan zborskog pjevanja 10. Svjetski dan pješaþenja I1. Svjetski dan mentalnog zdravlja (druga nedjelja listopada) Dan zahvalnosti za plodove zemlje 12. Svjetski dan pronalazaþa 15. Meÿunarodni dan bijeloga štapa / Dan slijepih Svjetski dan seoske žene poþetak Mjeseca knjige 16. Svjetski dan hrane - Dan kruha 17. Svjetski dan borbe protiv siromaštva; Meÿunarodni dan šetaþa 18. Dan jabuka 24. Dan Ujedinjenih naroda 25. Dan dobrovoljnih davatelja krvi 31. Meÿunarodni dan štednje
353
STUDENI: 1. Svi sveti 2. Dan spomena na mrtve (Dušni dan) 3. Dan lovaca (Sveti Hubert) Dan muškaraca 10. Svjetski dan mladeži 11. Sveti Martin 14. Svjetski dan šeüerne bolesti 15. završetak Mjeseca knjige 16. Meÿunarodni dan tolerancije 17. Svjetski dan nepušenja (nepušaþa) 18. pad Vukovara 20. Svjetski dan djeteta 24. Dan hrvatskoga glumišta 25. Meÿunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (sv. Katarina Aleksandrijska)
PROSINAC: 1. Dan borbe protiv AIDS-a 4. Meÿunarodni dan invalida 5. Meÿunarodni dan volontera (dragovoljaca) 6. Sveti Nikola 10. Dan prava þovjeka 11.DanUNICEF-a 25. Božiü 28. Dan iseljenika 29. Dan biološke raznolikosti
SIJEýANJ: 15. obljetnica meÿunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991. god.) 24. Franjo Saleški - zaštitnik novinara, novina kao medija 31. Dan carinika
VELJAýA: 2. Svjetski dan zaštite vlažnih podruþja /moþvarnog zemljišta 6. Svjetski dan zelenila Dan života (prva nedjelja u veljaþi) 11. Svjetski dan bolesnika 14. Sv. Valentin - Dan zaljubljenih 22. Katedra sv. Petra - dan tiskanja Misala po zakonu Rimskoga dvora - prve hrv. tiskane knjige Dan Nacionalne i sveuþilišne knjižnice u Zagrebu
354
OŽUJAK: 1. Svjetski dan civilne zaštite 8. Meÿunarodni dan žena 13.-17. Dani hrvatskoga jezika 15. Meÿunarodni dan prava potrošaþa 21. Dan borbe protiv rasne diskriminacije 22. Svjetski dan voda 23. Meÿunarodni dan meteorologije 27. Meÿunarodni dan kazališta 30. pogubljenje Zrinskoga i Frankopana u Beþkom Novom Mjestu
TRAVANJ: 1. Dan centra svijeta u Ludbregu 2. Svjetski dan djeþje knjige 7. Svjetski dan zdravlja 8. Svjetski dan Roma 22. Dan planeta Zemlje Dan hrvatske knjige; Dan Društva hrvatskih književnika 23. Svjetski dan knjige i autorskih prava 25. Sveti Marko - najstariji patron zagrebaþki 26.4. 1986. ýernobil (otkazao þetvrti reaktor NE ýernobil: umrlo 4000 sudionika pri sanaciji, 70 000 Ukrajinaca potpuni invalidi, 7 mil. ljudi pati od fiziþkih i psihiþkih posljedica, i dalje se raÿaju bolesna djeca - PODACI HRT)
SVIBANJ: mjesec boljeg govorenja i slušanja 21 .-27. V. Dani otvorenih vrata u medicinskim ustanovama za one s poteškoüama (podatak iz Dnevnika HTV, 11.5.2001.) 1. Meÿunarodni dan rada 3. Dan Sunca; Meÿunarodni dan (novinara) slobode medija 8. Meÿunarodni dan Crvenoga križa 9. Dan Europe; Meÿunarodni dan pobjede nad fašizmom 11. roÿendan Hrvatskoga radija ( 1 1 . 5 . 1 926.) druga nedjelja u svibnju - Majþin dan 15. Meÿunarodni dan obitelji 18. Meÿunarodni dan muzeja 21. Svjetski dan kulturnoga razvoja 25. Svjetski dan Afrike 28. Dan oružanih snaga Republike Hrvatske 31. Svjetski dan športa; Svjetski dan nepušaþa Dan ljubaznosti sudionika u prometu (u Zagrebu od 1997.) prva nedjelja nakon Duhova - Dan obavijesnih sredstava (papa I. Pavao II.)
355
LIPANJ: 4. Svjetski dan slobode medija 4. Meÿunarodni dan nevine djece - žrtava agresije 5. Svjetski dan zaštite okoliša 8. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj 20. Svjetski dan izbjeglica 22. Dan antifašistiþke borbe u Hrvatskoj 25. Dan državnosti - Dan Hrvatskoga sabora 26. Dan meÿunarodne borbe protiv zloupotrebe droge (svjetski = meÿunarodni) U bilješke unesite i blagdane zaštitnika gradova po županijama /npr. 3. veljaþe - Sv. Vlaho (Dubrovnik), 7. svibnja - Sveti Duje (Split), 25. 4. Sv. Marko (Zagreb)…/ • Tablica pomiþnih blagdana • (proljetni su praznici obiþno oko Uskrsa, neradni dani u Republici Hrvatskoj jesu i uskrsni ponedjeljak te blagdan Tijelova) godina
Pepelnica
Uskrs
Tijelovo
2004.*
25. veljaþe
11. travnja
10. lipnja
2005.
9. veljaþe
27. ožujka
26. svibnja
2006.
1. ožujka
16. travnja
15. lipnja
2007.
21. veljaþe
8. travnja
7. lipnja
2008.*
6. veljaþe
23. ožujka
22. svibnja
2009.
25. veljaþe
12. travnja
11. lipnja
2010.
17. veljaþe
4. travnja
3. lipnja
2011.
9. ožujka
24. travnja
23. lipnja
2012.*
21. veljaþe
8. travnja
7. lipnja
2013.
13. veljaþe
31. travnja
30. svibnja
2014.
5. ožujka
20. travnja
19. lipnja
2015.
18. veljaþe
5. travnja
4. lipnja
2016.*
9. veljaþe
27. ožujka
24. svibnja
2017.
1. ožujka
16. travnja
15. lipnja
2018.
14. veljaþe
1. travnja
31. svibnja
2019.
6. ožujka
21. travnja
20. lipnja
* prijestupna godina Pokladni utorak jest dan uoþi Pepelnice (tzv. þiste srijede), tada pokladni obiþaji dosežu vrhunac.
356
___________________ HRVATSKI
JEZIK _____________________
UýITELJICA/UýITELJ
RAZRED
PRIPRAVA ZA NASTAVU NASLOV NASTAVNE JEDINICE
Redni broj sata_________
TIP SATA uvodni interpretacija obrada vježba ponavljanje provjeravanje kombinirani
OBLICI RADA þelni/ frontalni samostalni/ individualni u skupinama u parovima
Nadnevak ____________
NASTAVNE METODE usmeno izlaganje heuristiþki razgovor demonstracije þitanje i rad
NASTAVNA SREDSTVA þitanka udžbenik radna bilježnica radni listiüi živa rijeþ plakat videokaseta, audiokaseta, prozirnica, CD, fotografija, monografija
na tekst METODIýKI SUSTAV: Zadaci obrazovni fukcionalni odgojni
Domaüa zadaüa
Literatura:
Primjedbe i zapažanja
357
Artikulacija sata
358
PRILOZI Svi novinski isjeþci mogu poslužiti, osim za problemski pristup tekstovima na koje se odnose, i za razgovor o mediju tiska. (preuzeto iz Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Veþernjeg lista, Vijenca i Vjesnika)
359
360
361
362
363
364
365
366
367
368
369
370
371
372
373
0 LIKOVNIM UMJETNICIMA I NJIHOVIM DJELIMA Inicijali iz ýasoslova opatice ýike ili ýiki na brevijara, 11 .st. (Elias Canetti: Spašeni jezik) ýasoslov ili brevijar liturgijska je knjiga u kojoj su sabrani svi tekstovi (psalmi, himne, þitanja, antifone i stihovi) koje redovito mole klerici, redovnici i redovnice tijekom svakog dana u godini i odreÿenih sati u svakome danu. Poþeci brevijara sežu u 6. st., a do 10. st. svaka je pokrajina imala svoje brevijare. Brevijari su poþesto bogato iluminirani, a mnogi se naši vrijedni brevijari poþesto nalaze i þuvaju u stranim knjižnicama. Inicijali iz ýikinog brevijara kao da korespondiraju s porukom o neodvojivosti pojmova jezik i majka, rijeka i izvor, narod i tradicija/povijest. Artukoviü, Lovro: Romantizmu u þast, 2003./2004. (A. B. Šimiü: Opomena) U ovoj slici suvremeni hrvatski slikar Lovro Artukoviü poigrava se odnosom izmeÿu slike i privida, te nadalje izmeÿu stvarnog i nestvarnog. Slika prikazuje dva siüušna muška lika odjevena u odjeüu svojstvenu kraju 18. stoljeüa koje neka ruka postavlja pred žarulju - izvor svjetla. Kao prepreka putu svjetlosti siüušne figurice bacaju divovske sjene na zidu. Ovom slikom slikar postavlja i važno pitanje o našem poimanju reda veliþina stvari koje nas okružuju. Što je za nas „veliko", a što „malo" te je li sve doista onako kako nam se þini. Babiü, Ljubo: Pred izlogom cvjeüarnice, 1929. (D. Domjaniü: Ciklame, krvave ciklame) Ova slika ima duboko simboliþko znaþenje: u istom trenutku prikazuje sadržaj izloga cvjeüarnice i odraz u staklu figure muškarca koji promatra ono što je u izlogu. Naslikan u svojstvu odraza, muškarac postaje sjenom. Sjena ili carstvo sjena þesta je metafora smrti, a neposredno na smrt upuüuju i osmrtnice meÿu cvijeüem u izlogu cvjeüarnice. Kromatski gledano, jedino je živo (oslikano toplim bojama) cvijeüe (koje je rezano, tj. odvojeno od života), a sve izvanjsko je u mrtvim sivim tonovima. Tako živ þovjek postaje sjenom, a slova okrenuta „naopako" u odrazu stakla cvjeüarnice kao da upuüuju da je izvana sve naopako, u neredu. Bernini, Gian Lorenzo /Ĉan Lorenco/: Apolon i Dafne (1622.-1625.) (J. Kaštelan: Volio bih da me voliš) Gian Lorenzo Bernini (1598.-1680.) talijanski kipar i arhitekt, projektirao je mnoge graÿevine u Rimu, meÿu ostalima i trg ispred bazilike Sv. Petra u Rimu. U skulpturi u mramoru dosegao je iznimnu tankoüutnost u oblikovanju: ovdje se kora lovorova drveta veü poþela zatvarati oko lika divne Dafne, nježni joj se prsti pretvaraju u lovorove granþice, kosa joj se rasplela u tjeskobnom trku i upravo postaje lišüe što niþe. Kompozicijske se linije penju od osnovice koja ide u vis, a bijeli je mramor obraÿen s krajnjom finoüom do granica izdržljivosti materijala. Poznato je da su barokni umjetnici birali dramatiþne prizore, a mogli su i na brojne naþine i sami stvoriti dramatiþne uþinke: ovdje zaljubljeni Apolon progoni nimfu Dafne koja moli bogove da je pretvore u lovorovo drvo kako bi izbjegla Apolonu.
374
Buüan, Boris: Dani Omladinskog teatra 1975. (plakat) (W. Shakespeare: Romeo i Giulietta) Boris Buüan je slikar i grafiþki oblikovatelj (roÿen 1947.), bavi se istraživanjima u razliþitim likovnim disciplinama. Autor je mnogih plakata koje u poþetku radi za Teatar ITD, potom za Dramsko kazalište Gavella te za HNK u Zagrebu. Sredinom 80ih godina Buüan u svoje plakate sve þešüe ugraÿuje vlastiti crtaþki dodatak u informacijsko tkivo kulturne propagande (tj. u osnovnu poruku ili obavijest koja se plakatom posreduje). Tako na ovome plakatu koji oglašava Dane Omladinskog teatra vrlo poznatom Shakespeareovu portretu Buüan dodaje plavo-ružiþasti ovratnik koji podsjeüa na djeþji „podbradnik" i ružiþastu dudu ostavljajuüi gledateljima plakata da povežu Shakespearov lik s pojmovima teatar i omladinski (ili „mladi" kako piše na plakatu). Bukovac, Vlaho: Pogled na Dubrovnik, oko 1909. (D. Tadijanoviü, L. Paljetak) Uz djelovanje slikara Vlaha Bukovca vezuju se poþeci modernizma u hrvatskom slikarstvu. Na ovoj slici slikar doslovce opisuje znaþenje pojma „pogleda" u slikarstvu, i to þini razlikom u proporcijama pojedinog motiva. Slika se zove Pogled na Dubrovnik. Grad vidimo u stražnjem planu slike, vrlo je malen, a najveüi je na slici motiv agave u prvom planu. Agava se, dakako, nalazi najbliže mjestu na kojemu umjetnik stoji i promatra grad. Ova nam slika tako govori da se ono što je našem oku najbliže, priþinja najveüim, a ono što je u slici najudaljenije izgleda siüušno. U stvarnosti nije tako, i ova nas slika navodi upravo na razmišljanje o varkama kojima nas izlaže naš vlastiti pogled. Bukovac, Vlaho: Gunduliüev san Poznata slika kao da nas mami da ponovimo gradivo na razini same simbolike: pjesnik Gunduliü u purpurnom plaštu (purpur ili grimiz boja je bogova) promatra prizor u kojem pojava konjanika izaziva snažnu uznemirenost kupaþica jer se radi o otmici djevojaka. Zamislimo li dijagonalno „presjeþenu" sliku s lijeva na desno, uoþit üemo mirnoüa lijeve strane slike u kontrastu s uznemirenošüu desne strane, to nam sugerira da je „desni" prizor plod mašte, pjesniþke vizije - Gunduliüev san. Pjesnik opušteno leži u „dubravi", na stjenovitoj obali pored debla snažna hrasta, a povrh njega lebde muze s lirom (simbolom lirskog pjesništva), dvojnicama (simbolom epskog pjesništva) i lovor-vijencem (simbolom vrhunskog pjesništva). Burljuk, Vladimir: Plesaþica, oko 1910. (I. Andriü: Aska i vuk) Više nego li figuru pojedine plesaþice, slikara je u ovoj slici zanimalo prikazati pokret, odnosno brzinu pokreta svojstvenu odreÿenoj plesnoj figuri. Uþinio je to stilizacijom same figure koju je izgradio plohama boje þije su granice odreÿene krivuljama i smjerom njihovog kretanja koje kod promatraþa bude pomisao na pokret vrtnje. Carpaccio, Vittore: Vizija sv. Augustina, 1502. (Lucidar) Vittore Carpaccio jedan je od najpoznatijih renesansnih slikara. Na ovoj slici prikazuje kršüanskog filozofa i književnika, sv. Augustina, u njegovoj radnoj sobi, a na pojam vizije koji je kao sadržaj slike istaknut u samom naslovu, upuüuje nas motiv prozora naslikan uz desni rub slike. Prema tom prozoru usmjeren je i pogled sveca, a pred-
375
meti osvijetljeni tom svjetlošüu bacaju velike sjene prikazane na prostranoj površini poda radne sobe. Casorati, Felice /Feliüe Kasorati/: Ĉaci (1927.-28.) (D. Pennac: Navesti na þitanje) Talijanski slikari na poþetku 20. st., nakon razliþitih smjerova u slikarstvu, osjeüaju pripadnost dugoj i velikoj figurativnoj tradiciji svoga podneblja i okreüu se prema njoj da bi odatle izvukli nove vrijednosti. Slikarstvo torinskog slikara Felicea Casoratija (1886.— 1964.) zasniva se na posebnom odnosu izmeÿu oblika i prostora, a kompozicija je najvažnija. Oblikovanje tijela i predmeta u prostoru podvrgnuto je krutom crtežu koji tako likove odreÿuje u prostoru. Chagall, Marc /Mark Šagal/: Autoportret sa sedam prsta (1911.) (Ž. ýorak: Krhotine) Marc Chagall (1887.-1985.), prebjeg iz revolucionarne Rusije u kojoj je igrao jednu od glavnih uloga u promjenama na kulturnom planu, prikazuje fantastiþnu stvarnost u kojoj oživljava mjesta iz daleke domovine. U svojem autoportretu predoþava sadržajnu stranu svojega stvaranja: kroz prozor svog ateljea u Parizu vidi Eifellov toranj kao pariško obilježje, a u „oblaþiüu" iznad platna vidi se detalj ruskog sela (kao u stripu - oblaþiü otkriva misli), a na platnu seljanka, krava te kuüe i crkvica tipiþna za njegovu domovinu. Inaþe, krava je Chagallov þest motiv, a nestvarne boje i nepovezane slike kao da nadiru iz bujice pamüenja i sjeüanja na daleko djetinjstvo i mladost. Cosinidas, Marie: Portret, 1967. (R. Marinkoviü: Zagrljaj) Karakterizaciju lika portretiranog muškarca fotografkinja je postigla snimajuüi ga ispred reklamnog plakata za cigarete. Iskaz o njegovom karakteru nastaje u meÿuprostoru njegove samouvjerene poze i poze muškarca na reklamnom plakatu na kojemu je vidljiv natpis koji govori kako pušenje reklamiranih cigareta ne uzrokuje kašalj. To je, dakako, laž. Laž koja se prodaje za istinu. Csikos Sessia, Bela: Trijumf nevinosti, 1899. (M. Begoviü: Proljetni sonet) Bela Csikos Sessia (1864.-1931.) majstor je psihološkog portreta, pleneristiþkih pejsaža, povijesnih tema i prikaza tema iz književnosti (Judita i Holoferno, temama iz Ilijade i Odiseje, Dantea, Shakespearea, Goethea). Ciklusom Innocentia u koji ubrajamo i Trijumf nevinosti oznaþava usvajanje secesijske stilistike u kojoj prevladava stilizirana linija, tako oþita u naborima haljina i ljiljanima koje drže djevojke. Posebno je važna njegova uloga u izobrazbi novih slikarskih naraštaja koje je podizao kao profesor na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt. Deškoviü, Branislav: Pas koji se þeše (V. Kaleb: Gost) Ovu lijepu skulpturu psa možete vidjeti i mnoge druge u Galeriji umjetnina „Branko Deškoviü" u Bolu na rodnom kiparevu Braþu. Upravo je Deškoviü (1883.-1939.) najizrazitiji animalist (to znaþi da mu je umjetniþka tema prikaz životinja) u novijoj hrvatskoj skulpturi. O tome govore i naslovi njegovih skulptura: Naglo zaustavljeni pas, Prepeliþar, Pas na tragu, Pas u lovu, Irski seter, Bosanac na konju itd.
376
Dürer, Albrecht /Albreht Direr/: Veliki travnjak (oko 1500.) (M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice) Najveüi njemaþki slikar, i jedan od najznaþajnijih ljudi renesanse jest Albrecht Dürer (1471.-1528.). Ova je njegova slika zacijelo jedna od najpoznatijih i najslavnijih umjetniþkih slika prirode svih vremena. Busenþiü trave i poljskog cvijeüa, promatran skoro iz žablje perspektive, nalikuje bujnoj šumi punoj života. Pažljivi üe promatraþ uoþiti pupoljke maslaþka i njegove listove prepoznatljiva oblika, a u prvom se planu istiþu listovi koji svojim minuciozno prikazanim žilicama doista nalikuju listu trputca. Dürer je osobito pomno i strastveno promatrao prirodu, to je došlo do izražaja tijekom njegova puta preko Alpa: u tada nastalim akvarelima slikar je ovjekovjeþio stijene, šume, vode i livade ili pak samotna stabla. Ĉorÿeviü, Nevenka: Bracera Dona Darinka, 1954. (A. Dediü: Brod s mojim imenom) Slikarstvu Nevenke Ĉorÿeviü svojstveno je prikazivanje zaþudnosti predmeta koji nas svakodnevno okružuju. Razigranost mnoštva linija kojim gradi figuru prove barke, suprotstavljena mirnoüi plave plohe koja u stražnjem planu predstavlja ujedno i nebo i more, pridonosi dojmu da se pred našim oþima umjesto neživog predmeta nalazi živo biüe. Evans, Walker: Iz podzemne željeznice, 1938.-41. (H. Lee: Ubiti pticu rugalicu) Amerikanac Walker Evans nedvojbeno je jedan od najznaþajnijih fotografa u povijesti fotografije. Njegovi radovi osjetljivi su i na takozvanu socijalnu problematiku. Ova fotografija nastaje krajem tridesetih godina 20. stoljeüa, u Americi, gdje u to vrijeme, za sveprisutni rasizam, nisu postojale zakonske sankcije, a zakonska prava afroamerikanaca nisu bila ni približno jednaka pravimambijelaca. Ova je fotografija portret muškarca afroamerikanca u podzemnoj željeznici s Evansovim iznimnim osjeüajem za njegovo ljudsko dostojanstvo. Foster, Michael: Slapovi Niagare, 1966. (R. Bach, Galeb Jonathan Livingstone) Fotograf Michael Foster ovom je snimkom postigao dramatiku prizora isticanjem odreÿene brzine dviju razliþitih vrsta pokreta u razliþitim smjerovima. Jedan je smjer vodene mase koja pada, a drugi je smjer leta galebova koji se u jednom trenutku uzdižu suprotno smjeru tijeka rijeke, a u drugom poniru u dubinu prateüi smjer vodopada. Friedrich, Caspar David: Morski pejzaž s mjeseþinom, 1835. (F. Mažuraniü: Svemir) Ovu sliku naslikao je njemaþki slikar Caspar David Friedrich, jedan od najznaþajnijih predstavnika pravca koji europskom umjetnošüu dominira krajem 18. i poþetkom 19. stoljeüa, a naziva se romantizam. Romantizmu je svojstveno isticanje svojevrsne atmosfere tajnovitog, nedokuþivog i nespoznatljivog, što je i temeljno obilježje ove slike. Gecan, Vilko: Glava žene, 1921. (V. Tenžera: Pismo Ivani) Vilko Gecan jedan je od najznaþajnijih hrvatskih slikara dvadesetog stoljeüa. Ovaj portret sagradio je krajnjim kontrastom svijetlih i tamnih površina slike. Dovodeüi
377
prikaz lica i ruku portretirane žene do stupnja maksimalne svjetline bez suvišnih detalja. Time ujedno slikarski iskazuje odnosno karakterizira odreÿenu osobu. To ovdje nije izraz lica, ili neka gesta, nego položaj glave i položaj ruku, odnosno njihov suodnos. Gecan, Vilko: Na cesti, 1921. (V. Desnica: Pravda) Ovo djelo Vilka Gecana nastaje 1921., dakle tri godine po završetku Prvoga svjetskog rata, razdoblja koje je za stanovnike Europe bilo kolektivno traumatiþno iskustvo. Tijekom toga rata u europskoj se umjetnosti pojavljuju tendencije, poput njemaþkog pokreta Nova stvarnost, koje na društveno-kritiþki naþin prikazuju stvarnost. ýine to bez imalo uljepšavanja i prokazuju razliþite oblike nasilja u društvu, što ranija umjetnost nije þinila smatrajuüi socijalni angažman „nedostojnim" umjetnosti. U okviru takvih tendencija može se promatrati i ovo Gecanovo djelo koje prikazuje jedan oblik uliþnog nasilja. Graþan, Stjepan: Marija Juriü Zagorka, 1991. Kipar Stjepan Graþan (Prugovec, 1941.) bio je suosnivaþem i þlanom grupe „Biafra". Graþan u skulpturi naglašava izražajnost oblika, a to se dade uoþiti i na Zagorkinu liku u Tkalþiüevoj ulici u Zagrebu. Nedaleko od Krvavog mosta - poprišta tajanstvenih i napetih zbivanja - naiüi üemo na bronþanu Zagorku u šetnji svojim gradom, u „kvartu" u kojem je živjela. Zaljubljeniku u njene priþe, uþinit üe se da je baš šeüuüi se tuda, ulicom koja dijeli kaptolski od griþkog brijega, nastajala fabula njenog romana Griþka vještica. Grþka: Heroj, 4. st. pr. Kr. (Ĉ. Sudeta: Mor) U klasiþnom grþkom kiparstvu prevladava atletski ideal, zato veüina likova predstavlja muškarce. Olimpijskim je prvacima pripadalo pravo da u gradu podignu kip pod vlastitim imenom kako bi potomstvu prenijeli uspomene na svoje pobjede. Kako je za tehniku odljeva u bronci nužan voštani model, ta je tehnika dopuštala kiparima da u mekoj tvari pokažu i najsitnije pojedinosti koje üe kasnije prenijeti i trajno þuvati plemenita bronca. Cilj je grþkih umjetnika toga doba - izraz univerzalnih vrijednosti savršenstva i ljepote. Ovome kipu ne znamo ni ime ni tvorca, visok je 190 cm, nastao u 4. st. prije Krista, a tri stoljeüa kasnije - zajedno s laÿom koja ga je prevozila potonuo na putu prema Italiji. Hegedušiü, Krsto: Dvorište u Hrvatskom zagorju / Dvorište u zimi Roÿenjem Petrinjac, slikar Krsto Hegedušiü (1901.-1975.) þesto se vraüao rodnom selu svoga oca - Hlebinama, pouþavajuüi tamošnje seljake slikarstvu, pa se ondje tijekom vremena razvila tzv. Hlebinska slikarska škola. Veü u njegovim ranim crtežima uoþljiva je socijalna nota, a temeljna mu je tematika pojedinac u zlom svijetu, pa mnoga njegova djela zraþe tjeskobom i prosvjedom. Odjek te tjeskobe osjetit üemo i na ovoj slici, u prikazu seljanke i njene krave u selu koje izgleda kao poharano, napušteno. Herman, Oskar: Ljubav (A. Endre: Volio bih da me vole) ýeste teme Oskara Hermana (1886.-1974.) jesu figure i krajolici dramatiþnog i snažnog naboja, a cjelokupno njegovo slikarstvo karakterizira bogatstvo boja i nemi-
378
ran potez kista. U ovoj se slici vidi kako oblik jasno ovisi o boji, u postignutom skladu koloristiþkih suzvuþja. Nije li tako i u ljubavi, ne ovisi li i ona o skladu suzvuþja meÿu osobama, nije li i ona potraga za koloristiþkim skladom duha? Hiroshige, Ichiryusai /Hirošige/: Snježna þaplja u šašu (Haiku) Ovaj je japanski crtaþ i slikar osobito poznat po svojim drvorezima kojima prikazuje pejsaže i ljepotu japanskih krajeva. Njegova serija višebojnih drvoreza „53 stanice na cesti Tokaido" najljepši je likovni putopis o Japanu. Hiroshige (1797.-1858.) uspijeva u slikovitim motivima ravnica, morske obale ili kišu i svakodnevne ljudske djelatnosti pretvoriti u intimne lirske scene. Tako i mi, þini nam se iz neposredne blizine, sudjelujemo u miru i zgrþenosti snježne þaplje skrivene u okolnom šašu. Pomanjkanje tonova boje i detalja izvrsno korespondira s haiku pjesmama, za koje baš kao i za ovaj drvorez - vrijedi pravilo manje je više. Horn, Rebecca: Mali pernati kotaþ (M. Selimoviü: Zlatna ptica) Skulpture jedne od znaþajnijih umjetnica današnjice, Rebecce Horn, na simboliþki naþin govore o temeljnim i nedokuþivim pitanjima ljudskog postojanja. Njezine skulpture redovito problematiziraju mehaniku pokreta, postavljajuüi pri tom pitanje o granicama izmeÿu stvarnosti i imaginacije. To þini i ova pokretna skulptura nazvana Mali pernati kotaþ. Ivekoviü, Oton: ýovjek u šumi, 1896. (R. Zvrko: Tvoja staza) Slika nastaje na prijelazu 19. u 20. stoljeüe. Vrijeme je to kada umjetnost þesto na simboliþki naþin propituje zagonetku ljudskog postojanja. U tom je kontekstu moguüe promatrati i ovu sliku Otona Ivekoviüa u kojoj se siüušna figura muškarca prikazanog s leÿa gotovo stapa sa „svemoünom" i tajnovitom prirodom. Job, Ignjat: Kameni stol, 1935. (V. Nazor: Hrvatski jezik) Ignjat Job (1895.-1936.) slikar je zanimljivog životopisa, þesto je mijenjao mjesta boravka, no veüina njegovih slika nastala je u Dalmaciji. Premda nije stekao potpunu školsku izobrazbu, Job se razvio u umjetnika osebujna izraza i snage. Jarko sunce Dalmacije oþituje se u svjetlosti, žarkim bojama, uzbudljivim motivima iz prirode, u sukobu izmeÿu lirskog i epskog. Za Joba kažu da je naš jedini pravi ekspresionistiþki slikar jer je u pejsažu gledao simbol, a u boji psihološki izraz, zapravo to je Jobov naþin doživljavanja života, zaviþajne sredine i ljudi. Jurkiü, Gabrijel: ýempresi, 1916. (S. S. Kranjþeviü: Moj dom) Jedan dio života pjesnik Kranjþeviü proveo je u Livnu, a uz njegovu pjesmu evo i slike jednog Livnjaka - Gabrijela Jurkiüa (1886.-1974.). U Jurkiüevim slikama pretežu zaviþajni motivi, primjerice bosanska planina Malovan, livanjski pašnjaci i stada na njima, planinske visoravni prekrivene žutim cvjetovima i makovima. Za Gabrijela Jurkiüa se kaže da slika „simboliku realnog pejsaža", tj. daje slikar produhovljena realizma. Osim slikanjem, bavio se i ilustriranjem knjiga i pisanjem tekstova o umjetnosti i svojim suvremenicima.
379
Kandinski, Vasilij: Par koji jaše, 1907. (M. J. Zagorka: Griþka vještica) Djelo ruskog avangardnog slikara Vasilija Kandinskog od jedinstvenog je znaþenja u svjetskoj povijesti umjetnosti, po tome što je on autor prve apstraktne slike u povijesti slikarstva. I u ovoj slici iz 1907. koja prikazuje zaljubljeni par koji jaše na konju, vidljiva je sklonost rasapu þvrstih i opisnih prepoznatljivih oblika, odnosno tendencija apstraktnom. Tako nositelj znaþenja u slici nije prepoznatljiv oblik nego sam intenzitet boja i njihovih suodnosa. Karas, Vjekoslav (1821 .-1858.): Djed, unuk i vila, oko 1864. (A. K. Miošiü: Pripoljubljenom štiocu) Ovu sliku neki povjesniþari umjetnosti, prema analogijama s nekim drugim njegovim djelima, pripisuju najpoznatijem devetnaestostoljetnom hrvatskom slikaru Vjekoslavu Karasu (1821.-1858.). Slika posjeduje osebujnu naraciju u kojoj se elementi realizma prožimaju s elementima romantizma i fantastike. U prvom planu slike koja prikazuje neki idealizirani krajolik vidljive su figure djeda i unuka koje nose folklorna obilježja te bajkoviti lik vile. U djedovim su rukama gusle - simbol prenošenja poruke o slavnoj prošlosti, djeþaþiü je onaj koji üe to upamtiti, a vila simboliþki štiti i nadahnjuje obojicu. Karl Sirovy: Etude, 1923. (K. Blaha: Poziv u posjet) Slikar i fotograf - amater Karl Sirovy (1896. - 1948.) javnosti je bio nepoznat do prve samostalne izložbe u zagrebaþkom Muzeju suvremene umjetnosti održane 1993. godine. Izložba je otkrila umjetnika zaþudne imaginacije, s istanþanim osjeüajem za prikazivanje bajkovitog. Njegovi radovi uglavnom su malog formata, slikani na papiru, krhki i nježni. Kljakoviü, Joza: Smrt Smail-age ýengiüa (I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila…) Joza Kljakoviü (1889.-1969.) poznat je po svojim freskama u crkvi Svetog Marka u Zagrebu. U poþetku slika pod utjecajem beþke secesije i Meštroviüeva nacionalnog romantizma. To se osobito dobro vidi u ovim njegovim ilustracijama epa Smrt Smail-age ýengiüa, u potezu linije i tematici. Na crtežima prepoznajemo temu svakog pjevanja, tj. kljuþnu scenu pojedinoga pjevanja. Ilustrirao je i pripovijetku Alkar Dinka Šimunoviüa. Kokolja, Tripo: Sibile, 17. st. (P. Zoraniü: Planine) Nemamo puno podataka o ovom hrvatskom slikaru, Bokelju iz Perasta (1661.-1713.), pretpostavlja se da se školovao u Veneciji. On zauzima važno mjesto u našoj baroknoj umjetnosti, a može se smatrati pionirom novih rodova u našem baroknom primorskom slikarstvu: prvi je slikao mrtve prirode i pejsaže. Glavno mu je djelo veliki slikarski ciklus u crkvi Gospe od Škrpjela na otoþiüu pred Perastom. Sibile su, prema grþkoj predaji, proroþice boga Apolona, no þini se da su veüu ulogu imale u rimskoj negoli u grþkoj mitologiji, toþno su proricale buduünost. Sve slavne sibile nalaze se na stropu Sikstinske kapele, naslikao ih je Micheleangello. Prisutnost poganskih božanstava meÿu kršüanskim svecima i u crkvama može iznenaditi, no Crkva je od
380
davnina upotrebljavala pogodna sibilska proroþanstva kako bi u njima nalazila podudarnost izmeÿu biblijskih i poganskih proroþanstava o dolasku Spasitelja. I ove Kokoljine sibile drže svitke pergamene u rukama i upuüuju na zapisani tekst. Uspjela koloristiþka, svjetlosna i kompozicijska rješenja pokazuju da je Kokolja bio darovit umjetnik u provincijalnoj sredini. Kos, Ivan: Djevojka s naranþom (T. Pavþek: Jednostavne rijeþi) Slika slovenskog slikara Ivan Kos (1895.-1981.) korespondira s naslovom i sadržajem pjesme svojom koloristiþkom jednostavnošüu i þistoüom oblika. Topla naranþasta boja ploda u ruci kao da ižarava smisao jednostavnih rijeþi, kao da osvjetljava sobom pomalo nujno, zapitano i u daljinu zagledano lice djevojke. Kožariü, Ivan: Antun Gustav Matoš, 1978. Kipar Kožariü (Petrinja 1921.) u stalnom je otklonu od tradicijskih tokova. Njegov je Matoš na Strossmayerovu šetalištu na zagrebaþkom Gornjem gradu upravo na svome mjestu, s kojega je - kako kažu - za života volio promatrati prekosavsku turopoljsku ravnicu. I danas üe gornjogradske šetaþe privuüi klupa i mjesto pored Matoša. Kraljeviü, Miroslav: Mrtva priroda s pecivom, 1909. (Barkoviü, Josip: Jabuka) Djelo Miroslava Kraljeviüa (1885.-1913.) kljuþno je mjesto u razdoblju nastanka modernizma u hrvatskom slikarstvu. Kraljeviüevu je slikarstvu, bilo da se radi o portretima, autoportretima, krajolicima ili mrtvim prirodama svojstvena redukcija kolorita i oblikovnih detalja. Svoju naraciju on redovito sažima na bitno, a to je vidljivo i u ovoj slici. Kraljeviü, Miroslav: Požeška kotlina (Roda Roda: Kukuruz) Iako je kao mlad slikar podlijegao razliþitim formalnim utjecajima, snagom iznimne darovitosti davao je vlastiti peþat svojim djelima, a u mnogim je djelima isticao znaþajke našeg podneblja. Tako je seosko ozraþje hrvatskoga sjevera prisutno u nizu slika, a može se primijetiti i na ovoj slici. Krizmaniü, Anka: Most na Elbi u Dresdenu, 1914. (M. Dizdar: Modra rijeka) Dramatiþnost prizora u ovom djelu hrvatske slikarice Anke Krizmaniü (1896.-1987.) svojstvena je umjetniþkom pravcu koji se naziva ekspresionizam. Nastaje prije svega kontrastom veliþina motiva skele u prvom i mosta u stražnjem planu slike, te upotrebom intenzivne plave boje, koja, naznaþujuüi tok prikazane rijeke, objedinjuje ono što je u slici najbliže i najudaljenije od oka promatraþa. Krizmaniü, Anka: Masline s crvenom zemljom, 1905. (Z. ýrnja: Va našem zajike) Slikarica Anka Krizmaniü ubraja se u najznaþajnije predstavnike modernizma u hrvatskom slikarstvu. U slici Masline s crvenom zemljom oþituju se utjecaji þuvenog francuskog slikara Paula Cezannea þija je uloga u povijesti modernog slikarstva revolucionarna, te blagi odjeci ekspresionizma koji se kao jedan od prevladavajuüih pravaca u europskom slikarstvu pojavljuje upravo u vrijeme nastanka ove slike.
381
Krypa, Fatmir: Brÿanka (S. Hazani-Shkoza: Majþin lik) Ova grafika (kombinirana tehnika) pokazuje lik žene u tradicionalnoj kosovskoj nošnji, zamišljenu i udubljenu u prostor ispred sebe, u put koji je pred njom. Na ovom listu figura žene dominira u prvom planu, detalji njene nošnje i košare u njenim rukama pomno su oblikovani, za razliku od raspršenosti prostora oko nje i pred njom. Fatmir Krypa (Ĉakovica, 1942.) oblikuje plakate i ilustrira knjige za djecu. Lahovsky, Stjepan: Dvije skice s maturalnog putovanja, 1921.
(H. Džubran: O prijateljstvu) Ovaj dvostruki crtež jedan je od najranijih saþuvanih radova slikara Stjepana Lahovskog (1902.-1989.). Nastao je za vrijeme njegovog maturalnog putovanja, a zabilježeni prizori imaju gotovo dnevniþko svojstvo. U gornjem dijelu papira, za vrijeme vožnje vlakom, portretira svog prijatelja iz razreda, dok u donjem dijelu bilježi svoj doživljaj Jadrana predstavljen figurom jedrenjaka. Zapisano je i mjesto nastanka - Šibenik! Lahovsky, Stjepan: Sumrak u Jurandvoru, 1932.
(Pisan pastirice Margarite) U prvom planu slike oštrim i sažetim crtežem istaknut je nježni prizor žene koja držeüi posudu u ruci poji janje. Ovaj prizor pojaþan suspregnutim plavo sivim koloritom, nesvodiv je na jednoznaþnu pastoralu, veü upravo napetošüu koja nastaje iz suprotnosti karaktera crteža i boje i znaþenja smisla prikaza, otvara moguünost brojnih metaforiþkih znaþenja. Magritte, Rene /R. Magrit/: Terapeut, 1937. (J. Gaarder: Zub vremena) Godine 1924. godine Pjesnik Andrÿ Breton piše Manifest nadrealizma u kojemu osporava tradiciju, kritizira graÿanski sustav i postojeüe shvaüanje ljepote i umjetnosti. Za nadrealiste je prava stvarnost najdublji nesvjesni temelj psihiþkog (duševnog) života. Oni nastoje vjerno bilježiti ono što se „probije u svijest" iz zamišljene dubine podsvijesti, iz snova. Oni se u slikarstvu služe vrlo preciznom tehnikom þineüi skoro opipljivima vizije koje pripadaju mašti, umu, sanjarenju, a nikako stvarnosti. Rene Magritte (1898.-1967.) ubraja se u najznaþajnije nadrealistiþke umjetnike. Tako u kombinaciji elemenata koji djeluju posve nepovezano, poput krletke i ljudskoga tijela, svatko od nas može išþitati svoje shvaüanje, ovisno što mu predstavljaju pojmovi: golubica, otvorena krletka, crveni plašt i naslov slike - terapeut (lijeþnik, vidar) itd. Malus, Zvonimir: U prolazu, 1950. (A. P. ýehov: Jegoruška) Zvonimir Malus predstavnik je modernizma u hrvatskoj fotografiji. Modernizam fotografiju ne poima kao puko sredstvo dokumentiranja postojeüeg i bilježenja dogaÿaja iz stvarnosti, veü u svojstvima samog medija prepoznaje moguünosti za drugaþiji naþin viÿenja svijeta koji nas okružuju, odnosno za otkrivanje znaþenja stvari na koja svakodnevno ne obraüamo pozornost. Izborom neobiþnih kuteva snimanja i primjenom drugaþijih rezova fotografskog kadra, modernistiþka fotografija otkriva nove dimenzije stvarnosti.
382
Marc, Franz: Krava, žuta, crvena, zelena, 1912. (J. Neimareviü: Oda teletu) Njemaþki slikar Franz Marc (1880.-1916.) jedan je od najznaþajnijih umjetnika prve polovine dvadesetog stoljeüa. S nekoliko suvremenika koji su poput njega samoga, iskaz sadržan u slici gradili intenzitetima boja, osniva 1912. umjetniþku grupu „Plavi jahaþ". Temeljna postavka Marcovog slikarstva bila je svojevrsna mistiþno-unutrašnja konstrukcija jedne nove slike svijeta. U svom opusu Marc je najþešüe slikao životinje, a možda najpoznatija njegova slika zove se „Veliki plavi konji". Martinoski, Nikola: Nevjesta (K. Racin: Lenka) Nevjesta Nikole Martinoskog (1903.-1973.) osvaja svojom profinjenošüu i nježnošüu, svojom idiliþnom simboliþnošüu. Ovu sliku kritiþari svrstavaju u tzv. lirski realizam, djevojka sjetno zagledana u neodreÿenu toþku, odjevena u tradicionalnu odjeüu u ruci drži klas - simbol plodnosti. Uloga N. Martinoskoga i makedonskoj likovnoj umjetnosti vrlo je znaþajna za njezino ukljuþivanje u moderne umjetniþke tokove. Mašiü, Nikola: Portret mlade djevojke (S. Radiü: Uzniþke uspomene) Roÿeni Liþanin Nikola Mašiü (1852.-1902.) slikar je portreta, pejzažnih idila i mrtve prirode, svoja je slikarska znanja stjecao u Beþu, Münchenu i Parizu. Povremenim boravcima u Lici i Posavini davali su mu bogatu tematiku s prizorima iz prirode i seoskog života. Portret mlade djevojke nastao je u njegovom ranom razdoblju kad se bavi tonskim izrazom, za razliku od kasnijeg razdoblja u kojemu preteže kolorizam. Medoviü, Celestin Mato: Uz more Slikarski talent Pelješþanina Medoviüa (1857.-1920.) zamijetili su u samostanu Male braüe u Dubrovniku gdje se školovao za sveüeniþki poziv. Medoviü je autor mnogobrojnih oltarnih slika u Dubrovniku i Sjevernoj Hrvatskoj. Zadnjih petnaest godina života provodi u osami na Pelješcu gdje neumorno radi, slika marine, pelješke krajolike i mrtve prirode. Njegova se paleta obogaüuje rumenilom vrijesa, žutilom brnistre i bogatom skalom modrine mora. Prvi je meÿu našim slikarima uoþio vrijednost primorskog krajolika te ga njegovao kao samostalnu slikarsku vrstu i njime otvorio put modernom hrvatskom pejsažnom slikarstvu. Mijiü, Karlo: U našim planinama, 1919. (N. Šop: Isus u posjetu kod nas) Velik dio opusa slikara Karla Mijiüa (1887.-1964.) þine slike u kojima prikazuje bosanski krajolik. U ovoj slici krajolik nije samo puka pozadina prikazu žene þiji lik ispunja þitav prvi plan slike, veü pripadnost tome krajoliku postoji u funkciji karakterizacije lika prikazane žene. Naime žena i krajolik koloristiþki su objedinjeni. Iste boje kojima slikar gradi nebo i planine nalaze se na haljini, licu, vratu i rukama žene. Slika je graÿena pretežito hladnim plavim i zelenim tonovima, što stvara odreÿeni dojam mukotrpnosti i težine. Mikulin, Mladen: Sokol, 1999. (Narodne: Oj, sokole, moj sokole) Metalne ptice velikogoriþkog kipara Mladena Mikulina (roÿ. 1958.) izraz su þistih i maštovitih skulptorskih rješenja u željeznom limu. ýini se da je Mikulinu najbliskija ptica upravo sokol: ovdje je sokol raširio svoja moüna krila na vrhu metalnog obeliska
383
koji skuplja sunþevu svjetlost, u trenutku koji može biti slijetanje i polijetanje. Drugi je kiparev sokol od željeznog lima priljubljenih krila, a treüi radosno širi bronþana krila na maksimirskom humku „Hrvatska gruda". Miše, Jerolim: Djevojþica, 1929. Spliüanin, Jerolim Miše (1890.-1970.) morao je napustiti školu zbog svoje oštre kritike o slikarstvu M. Cl. Crnþiüa. Veü je od svojih prvih izložba priznati portretist, slikao je T. Ujeviüa, E. Vidoviüa, J. Kosora, M. Krležu, ali se osobito istiþe u djeþjim portretima. Njegovim je portretima svojstvena osebujna impostacija likova (primjerice pokret djevojþice na ovoj slici) i smjeli odnosi boja. Motika, Antun: Pisaüi stol, 1935. (T. Ujeviü: Blaženo jutro) Krhkost, nepostojanost i odsutnost, neki su od sadržaja su koje je moguüe proþitati u teksturi ovog prozraþnog akvarela koji postoji na samom rubu vidljivosti. Premda prikazuje interijer, zatvoren prostor, prozraþnost kompozicije u kojoj su svi predmeti prikazani kao jedva blago uþvršüeni za slikarsku podlogu, ova nas slika svojim prenesenim znaþenjem navodi na promišljanje o postojanju ili nepostojanju granice izmeÿu unutrašnjeg i vanjskog prostora - nas samih i onoga što nas okružuje. Motika, Antun: Koþija u kiši, 1935. (M. Peiü: Skitnje) Izborom tehnike akvarela za prikaz koþije u kiši, slikar Antun Motika(1902.-1992.) na izuzetno profinjen naþin koristi svojstvo medija za iskazivanje smisla sadržanog u kiši. Jer, posrijedi je voda: voda kao osnovna gradivna tvar akvarela, voda kao tvar kiše, i voda kao metafora, kao tekuüica, kao nešto što putuje poput koþije prikazane u slici. Naletiliü, Sofija - Penavuša: Bratstvo i jedinstvo (P. Miloš: Živina u zraku) Nakon tragiþne smrti sina, Sofija Naletiliü - Penavuša (1913.-1994.) tada veü u poodmakloj životnoj dobi poþinje izraÿivati igraþke - skulpture za svoje unuke. Te se igraþke danas nedvojbeno ubrajaju meÿu najizvornija i najvažnija ostvarenja hrvatske naivne umjetnosti. Mahom su to figure životinja (živina - rekla bi Penavuša) koje se odlikuju þudnovatošüu i iznimnom vedrinom, te prikazi pojedinih biblijskih epizoda, ali i društvene stvarnosti u Penavušinoj osebujnoj interpretaciji. Neshat, Shirin: Bezglasna, 1995. (Asanaginica) Shirin Neshat danas je jedna od svjetski najpoznatijih umjetnica s brojnim izložbama. Podrijetlom je iz Irana, a domovinu je napustila zbog represivnosti iranskog politiþkog režima temeljnog na islamskom fundamentalizmu u kojemu su žene lišene osnovnih ljudskih prava. U svim svojim djelima, izvedenim u medijima fotografije i videa, umjetnica redovito problematizira položaj žena u islamskoj civilizaciji. Oreb, Izvor: Lipo jutro u Veloj Luci Kipar i slikar Izvor Oreb roÿen je u Veloj Luci 1946. Njegova plastika izrazito je profinjeno oblikovana, baš kao i njegovi primorski krajolici i marine (slikarski prikazi mora i morskih pejsaža) smirena ugoÿaja i prigušena kolorita. Ovdje je zanimljiv suodnos slike i pjesme: teško je odrediti ilustrira li slika pjesmu ili pjesma pjeva o slici.
384
Paraü, Vjekoslav: Ribari spavaju (Z. Balog: Meine liebe domovina) U ovoj slici slikar Paraü (1904.-1986.) u prvi plan postavlja likove ribara usnulih na gatu pokraj usidrene barke. Svjetlina u slici navodi nas na pomisao da promatramo prizor koji se dogaÿa usred dana, te upravo time istiþe mukotrpnost ribarskog posla koji su ovdje vjerojatno prikazani nakon cjelonoünog ribolova. Paviü, Milan: Trenutak igre, 1955. (J. Pupaþiü: Tri moja brata) Fotograf Milan Paviü (1914.-1986.) postigao je osobitu liriþnu atmosferu u ovoj fotografiji snimajuüi prizor igre trojice djeþaka iz izrazito niskog oþišta. Na taj naþin uspio je u fotografskom kadru zabilježiti i djecu i oblake koji putuju nebom, prebacivši tako prizor s razine dokumentiranja jednog zbivanja na razinu simboliþkog. Planþiü, Juraj: Igraþi za stolom, (studija za sliku Ribari u krþmi), 1927. Hvarsko dijete, zbog boležljivosti, nesposobno za ribarenje odlazi u Split izuþiti brijaþki zanat, a potom tamo polazi Graditeljsku i umjetniþku školu. Nakon Akademije u Zagrebu, Planþiü (1899.-1930.) dobiva francusku stipendiju i odlazi u Pariz. Tamo ubrzo stjeþe umjetniþko ime, no iscrpljen i bolestan - umire ne napunivši 30 godina. Boju nanosi naoko nemarno, a da se oblici ne bi rasplinuli, lagani namazi boje omeÿeni su tankim linijama koje odaju vješta crtaþa. Tako su slikane i njegove þuvene mrtve prirode (Srdjele, Cvijeüe s mornarevom slikom). Prudeusova pjesma zvuþi kao odjek Planþiüeve slike i biografije. Prica, Zlatko: Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta Slikar Prica (Peþuh 1916.) radi u razliþitim tehnikama (crtež, grafika, akvarel, gvaš, ulje, vitraj, mozaik). Poznat je i kao ilustrator (skupa s Murtiüem) Goranove Jame (1944.). Na tonski suzdržanom, realistiþnom prikazu Kazališnog trga u Zagrebu možemo uoþiti snažnu ulogu svjetla koja cijeli prizor daje pomalo nestvaran, kristaliþan odsjaj. Pulitika, Ĉuro: Islužene barke, 1953. Ovu Pulitikinu (roÿ. 1922.) sliku moglo bi se nazvati žanr scenom -marinom, prikazom luþice primorskog mjesta. Prisutnost usidrenih barka i odsutnost ljudskog lika stvara pomalo nostalgiþni ugoÿaj. Osim krajolika, þesti su njegovi slikarski motivi nepomiþni plošni aktovi intenzivnih boja inkarnata. Raškaj, Slava: Autoportret, 1898. (S. Lice: S dobrim vjetrom) Slikarica Slava Raškaj (1877.-1906.) bila je gluhonijema. Poþinje crtati još kao dijete, a za razvoj njena talenta i stupanje na u javnost najzaslužniji je Bela Csikos Sesija, izlagala je u zagrebu, Petrogradu i Svjetskoj izložbi u Parizu gdje su njeni akvareli izloženi u odjelu hrv. školstva (danas u Školskom muzeju u Zagrebu). Slava Raškaj pripada razdoblju moderne i to njezinim impresionistiþkim strujama. Osebujan je njezin prinos u povijesti hrvatskog akvarela. Ovo je njezin mladenaþki autoportret. Režek, Ivo: Lepoglavski pejzaž, 1931. (G. Krklec: Srebrna cesta) Režek (1898.-1979.) u svojim ranim radovima naglašava volumen i preglednu
385
kompoziciju, njegove su slike ostvarene tonskim izrazom, lazurnim namazom i hladnim bojama. Snaga ove slike oþituje se u prikazu dvaju, naoko, suprotnih stanja: stanja mirovanja naznaþenog prikazom noünog prizora jednog sela u Hrvatskom zagorju, i stanja nezaustavljivog kretanja izraženog prikazom vijugave ceste koja potpuno dominira kompozicijom slike. Rojc, Nasta: Impresija, 1920. (Z. Tomiþiü: Hrvatska, ljubavi moja) U ovoj slici Nasta Rojc (1883.-1964.) naslikala je otmjeno odjevenu ženu koja stoji na stjenovitoj obali mora, gotovo leÿima okrenuta prema nama koji promatramo sliku, i nešto promatra. Što to ona promatra? Je li to isto ono što i mi vidimo, dakle stjenovita morska obala, ili nešto drugo. Ovdje je znakovit i naslov slike - Impresija, tj. dojam. Znamo da su dojmovi osobni, a to znaþi da jedan te isti objekt na svakoga može ostaviti posve razliþit dojam, þak meÿusobno suprotan. I upravo tu þinjenicu slikarica naglašava prikazom usamljene figure u zadivljujuüem krajoliku. Romako, Anton: Admiral Tegetthof u pomorskoj bitki kod Visa, 1878. (J. Mansfield: Morska groznica) Nijemac Anton Romako (1832.-1889.), poput svojih suvremenika, slikara realista iz druge polovice 19. stoljeüa, želi sasvim poseban i osebujan dogaÿaj prikazati što je moguüe realnije. Slikarska pokrenutost izmjenjuje se s psihološkim prikazom likova (lica mladiüa s jasnim osjeüajem kako straha tako neustrašivosti i odluþnosti te pozorni pogledi i þvrstoüa zapovjednika na palubi) i prikaz anegdotskog detalja bitke: na što izravniji naþin nastoji se prikazati trenutak najveüe opasnosti bitke, tako ovi izražajni portreti mornara i þasnika dobivaju još više na izražajnosti. Seawright, Paul: Nestali, 1996. (K. Klariü: Uskrs pod zidom) Jednu od svojih serija fotografija sjevernoirski fotograf Paul Seawright naziva Nestali i njome postavlja pitanja o sudbini ljudi koje nitko ne traži i nitko za njih ne brine. Fotografije iz te serije bilježe prizore snimljene u skloništima za beskuünike. Jedna od njih je i ova koja prikazuje ruke muškarca, detalj njegovog tijela koji o njegovoj sudbini govori daleko više od standardnog portreta. Sikirica, Stipe: Mladenci Tko bi s više ljubavi prikazao konje i alkare od Sinjanina Stipe Sikirice (Jabuka kod Sinja, 1949.)?! Od svojih je prvih radova opredijeljen za figurativan izraz, s primjesom folklornih elemenata zaviþajne Cetinske krajine. U portretima i aktovima traži sklad izmeÿu fiziþkih i psihiþkih osobina likova. U ovoj kompoziciji oþit je simboliþki ritam idealiziranih oblika mladiü, djevojke i konja. Stanþiü, Miljenko: Djevojka i sviraþi, 1960. (S. Škrinjariü: U gajbi) Djelo slikara i grafiþara Miljenka Stanþiüa (1926.-1977.) moguüe je promatrati u okviru slikarskog pravca nadrealizma þije manifestacije u europskom i svjetskom slikarstvu bilježimo od dvadesetih godina dvadesetog stoljeüa pa do danas. Stanþiüeve slike postoje u meÿuprostoru sna i jave, stvarnosti i mašte, a redovito odišu sumornim, ponekad i zastrašujuüim ugoÿajem. Za njegovo djelo kaže se da pripada magiþnom realizmu, fantazmogoriþnom ili metafiziþkom slikarstvu. Služio
386
se tehnikom starih majstora, slikajuüi zaþuÿujuüom perfekcijom i profinjenim tonskim nijansiranjem krajolika i figura u irealnim krajolicima. Njegovi su interijeri i žanr prizori ispunjeni tišinom i melankoliþnom sjetom. Šandor, Reska: Lonþanica amarilisa, 1923.
(Z. Golob: Kako se piše pjesma domovini) Hrvatska slikarica Reska (Terezija) Šandor (1879.-1944.) donedavna je bila gotovo nepoznata javnosti. Za upisivanje njezinog djela u povijest hrvatske, pa tako i opüe povijesti umjetnosti zaslužan je zagrebaþki kolekcionar dr. Josip Kovaþiü, u þijoj se fascinantnoj zbirci umjetnina nalaze tisuüe djela hrvatskih slikarica roÿenih u 19. stoljeüu. Na ovoj slici ekspresionistiþkih stilskih obilježja, ne primjeüujemo samo slikariþin izuzetni talent, veü i nedvojbenu pripadnost njezinog djela aktualnim slikarskim tendencijama vremena u kojemu nastaju. Šejka, Leonid: Kvadratna soba, 1964.
(J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog) Djela slikara i filozofa Leonida Šejke mogu se promatrati unutar odrednica pravca koji se naziva nadrealizam. Nadrealizmu je svojstven pokušaj prikazivanja duhovnog (mentalnog) prostora prije negoli stvarnog (fiziþkog). Najþešüe to þini prikazujuüi prepoznatljive predmete kakve svakodnevno susreüemo. Meÿutim, nadrealizam te predmete rasporeÿuje u posve drugaþije meÿusobne odnose, na naþin sliþan onome koji poznajemo iz sanjanja i snova. Nadrealistiþki prostori stoga odišu þudnom atmosferom, a prepoznajemo je i u ovoj Šejkinoj slici. Šimunoviü, Frano: Baštine uz more, 1974. (P. Preradoviü: Jezik roda moga) Za ovu bi se Šimunoviüevu sliku, na kojoj je prepoznatljiv motiv suhozida koji odvaja jedno zemljište od drugoga, a svojstven je njegovu rodnom dalmatinskom krajoliku, moglo reüi da opažaj promatraþa vodi od sfere vidljivog do sfere pojmovnog. Prevladavajuüi plavi ton kompozicije slike postoji ovdje u simboliþkoj funkciji upuüujuüi na þinjenicu da slika predstavlja krajolik uz more. Šimunoviü, Frano: Kameni brijeg, 1956.
(P. Gudelj: Krš je glazbalo) Jedan od najznaþajnijih hrvatskih slikara druge polovice dvadesetog stoljeüa, Frano Šimunoviü (1908.-1995.), u svojim je slikama þetrdesetak godina prikazivao prizore dalmatinskog krša. Postupkom stilizacije, tijekom nekoliko desetljeüa Šimunoviü motiv suhozida, od prepoznatljivog predmeta dovodi do gotovo apstraktnog uzorka što je vidljivo na slici Baštine uz more. Škunca, Andrijana: Ovce, Otok Pag, 1995. (A. Škunca: Ovca) Otok Pag nedvojbeno je jedan od temeljnih motiva u poeziji Andrijane Škunca. Meÿutim, posljednjih petnaestak godina, za vrijeme svojih dugotrajnih boravaka na otoku, pjesnikinja fotografskim aparatom bilježi prizore svojstvene otoku koji je fasciniraju i inspiriraju. Ovce su, dakako, jedan od tih neizostavnih prizora.
387
Tiljak, Ĉuro: Cipeliši, 1931. (A. Baricco: Cipele) Prikazom iznošenih cipela - gležnjarica odloženih pokraj hrpice krumpira, Ĉuro Tiljak (1895.-1965.) prikazuje puno više od jednih cipela i nekoliko krumpira. Cipele i krumpir ovdje su znakovi koji oznaþuju svu težinu težaþkog života, a ljestvica boja kojima je to ostvareno izrazito je škrta i zatvorena. Slika nastaje poþetkom tridesetih godina kada se na hrvatskoj umjetniþkoj sceni pojavljuje umjetniþka grupa „Zemlja", a slikari koji su joj pripadali, poput Tiljka, pokazuju iznimnu osjetljivost za socijalnu problematiku. Tizian: Autoportret, 1567. (M. Držiü: Novela od Stanca) O velikom talijanskom slikaru Tizianu (1489.-1576.) veü su za njegova života pisali da „živi i živjet üe ne samo tijekom 16. stoljeüa, nego u svim stoljeüima". Ovaj njegov autoportret prikazuje stara i onemoüala, oþito samotnog þovjeka. Ipak, u desnoj njegovoj ruci možemo primijetiti kist, a živ, bistar i oštar pogled kao da istražuje buduünost. U Tizianovim slikama zadnjih deset godina njegovog života prevladavaju teme boli, tjeskobe i straha. Trepše, Marijan: Odmor (J. Kozarac: Milovo sam garave i plave) Slika Marijana Trepšea (1897.-1964.) nastaje dvadesetih godina dvadesetog stoljeüa kada se u europskom slikarstvu, istodobno s apstrakcijom i razliþitim avangardnim pokretima, pojavljuju i takozvane klasicizirajuüe tendencije. Sklonost klasicizmu u ovoj je slici vidljiva po naþinu konstrukcije figura gdje se postupkom slikanja na ravnoj dvodimenzionalnoj površini slike insistira na prividu trodimenzionalnih volumena. Primjeüujemo kako se linija povezuje, volumeni postaju naglašeniji, a boja je stišana do zemljanih tonova. Ujeviü-Galetoviü, Marija: August Šenoa Profesorica na kiparskom odjelu, M. Ujeviü-Galetoviü (Zagreb, 1933.) na poseban naþin nastavlja tradiciju hrvatskog figurativnog kiparstva povezujuüi ga s avangardnim shvaüanjima. Radi u razliþitim materijalima (alabaster, porculan, aluminij, bronca, poliester) otkrivajuüi njihove izražajne osobitosti. Njezini su portreti proþišüene kiparske metafore s osloncem na prirodne oblike (Kafka). Autorica je spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku, Vlahi Paljetku i Augustu Šenoi u Zagrebu. Zagrebaþki spomenik Šenoi pokazuje domišljatu povezanost plastike i prostora, þistoüu volumena i promišljeno ambijentalno rješenje. Naime, oslonjen na oglasni stup svoga vremena, leÿima okrenut rodnoj kuüi Šenoa još uvijek s istom ljubavlju promatra svoj Zagreb i njegove ljude. Veža, Mladen: Omiš (D. Ivaniševiü: Hrvatska) Slikar i ilustrator Mladen Veža roÿen je u Bristu kraj Makarske 1916. Snažan koloristiþki izraz znaþajka je Vežinog rada, a njegovi su motivi maštovito komponirani bilo da je rijeþ o mrtvim prirodama ili snažno doživljenim dalmatinskim krajolicima. Na ovoj se slici þini da se Omiš modri od plavetnila neba, klisura uz Cetinu i mora koje se na slici ne vidi, ali se jasno sluti. Oþit je snažan grafiþki element i stilizacija.
388
Vidoviü, Emanuel: Interieur (Božiüno drvo), 1942. (K. Š. Gjalski: Na Badnjak) Prigušenim koloritom i usitnjavanjem slikanih površina gotovo toþkastim potezima kista slikar Vidoviü (1870.-1953.) stvara jasan intimistiþki ugoÿaj. Na mnogim njegovim slikama osjeüa se „tišina intimne poezije primorskih interijera i stvari koje su dolutale iz vremena i ostale s nama". Za ovaj se prostor blagovaonice kaže da je jedan od „najlirskije naslikanih prostora u nas… kao da je sveþanost unijela þaroliju u taj prostor".
389
POPIS STRUýNE LITERATURE Aniü, V.: Rjeþnik hrvatskoga jezika, treüe, prošireno izdanje, Novi Liber, Zagreb, 1998. Antologija hrvatskog humora, obradio i priredio F. Hadžiü, V. B. Z., Zagreb, 1999. Antoš, A.: Osnove lingvistiþke stilistike, Školska knjiga, Zagreb, 1974. Autobiografije hrvatskih pisaca, priredio V. Brešiü, AGM, Zagreb, 1997. Babiü, S.: Hrvatski juþer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995. Berger, R.: Mali liturgijski leksikon, Zagreb, Kršüanska sadašnjost, 1993. Biblijski priruþnik (mala enciklopedija), Kršüanska sadašnjost, Grafiþki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989. Bilopavloviü, T.; ýudina-Obradoviü, M.; Ladika, Z.; Šuškoviü Stipanoviü, R.: Dosadno mi je što da radim, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Biti, V.: Pojmovnik suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Bratuliü, J.; Damjanoviü, S.; Brešiü, V.; Petraþ, B.: Mila si nam ti jedina (hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašþanske ploþe do danas), Alfa, Zagreb, 1998. Bredekamp, S.: Kako djecu odgajati, Educa, Zagreb, 1996. Brodnjak, V.: Razlikovni rjeþnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb, 1998. ýimbur, P.: Balada o mucanju, Prosvjeta, Zagreb, 2003. ýubeliü, T.: Lirske narodne pjesme, Školska knjiga, Zagreb, 1963. Desforges, C.: Uspješno uþenje i pouþavanje, Educa, Zagreb, 2001. Dikliü Z.; Težak D.; Zalar, I.: Primjeri iz djeþje književnosti, DiViþ, Zagreb, 1996. Dikliü Z.; Zalar, I.: ýitanka iz djeþje književnosti (s prikazom najznaþajnijih vrsta), Školska knjiga, Zagreb, 1980. Dikliü, Z.: Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1989. Dikliü, Z.; Rosandiü, D.; Šabiü, G. i dr.: Dozivi i odzivi lirske pjesme, PKZ, Zagreb, 1990. Dikliü, Z.: Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1986. Ĉuriü, T.: Sto najljepših legendi iz hrvatske prošlosti, Nakladna kuüa Dr. Feletar, Zagreb, 1966. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996. Enciklopedija LZ-a br. 2., Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1967. Filmska enciklopedija I., II, JLZ M. Krleža, Zagreb, 1986./1990. Filozofijski rjeþnik (redakcija V. Filipoviüa), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1989. Frangeš, I.: Povijest hrvatske književnosti; Zagreb - Ljubljana: Matica hrvatska - Cankarjeva založba, 1987. Franiü, A.: Hrvatski putopisi romantizma, Narodni list, Zadar, 1983. Gabelica-Šupljika, M. i Milanoviü, M.: Blagdani djetinjstva, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Gamulin, G.: Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeüa, Naprijed, Zagreb, 1997. Gamulin, G.: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeüa, Naprijed, Zagreb, 1997. Gamulin, G.: Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeüa, Naprijed, Zagreb, 1997. Goock, R.: Sva þuda svijeta, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1975. Gudelj-Velaga, Z.: Nastava stvaralaþke pismenosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Gudjons, H. i drugi: Didaktiþke teorije, Educa, Zagreb, 1994. Hrvatska književnost srednjega vijeka, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1969. Hrvatska laÿa I, II (Izbor pjesniþkih i proznih tekstova te dokumenata o stvaranju neovisne suverene države Hrvatske i o Domovinskom ratu 1990.-1992.), Alfa, Zagreb, 1996. Hrvatski Odisej, Antologija hrvatske poezije o iseljeništvu od 15. stoljeüa do danas, Matica iseljenika Hrvatske, Zagreb, 1980. Ilustrirana povijest Hrvata, Stvarnost, Zagreb, 1990. Isenberg, J. P.: Kurikulum usmjeren na dijete, Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb, 1998. Izabrane pripovijetke, priredio I. Zalar, Školska knjiga, Zagreb, 1977. Jelþiü, D.: Povijest hrvatske književnosti, Naklada Paviþiü, Zagreb, 1997. John Farman, J.: Sumnjivo jednostavna povijest znanosti i izuma, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000. Kajiü, R.: Roman u sustavu problemske nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Katiþiü, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
390
Kazališni vrtuljak (zbornik hrvatskih igrokaza za djecu), ABC naklada, Zagreb, 1997. Keþkemet, D.: Braþ, Braþki zbornik, d.o.o., Tisak Trebotiü, Supetar, 1998. Kiš, M.: Školski informatiþki rjeþnik (englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Klaiü, B.: Rjeþnik stranih rijeþi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. Kocijan-Hercigonja, D.: Moje se dijete mijenja - u þemu je problem, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Koþan Mijoviü, S.: Skupljena baština, Školske novine, Zagreb, 1993. Konvencija o pravima djeteta (usvojena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989.) Korej, Z.: Integrirano uþenje, Eduka, Zagreb, 2000. Košir, M.; Zgrabljiü, N.; Ranfl, R.: Život s medijima (Priruþnik o medijskom odgoju za roditelje, nastavnike i uþitelje): Doron, Zagreb, 1999. Kovaþeviü, M.: Metodiþko književna motrišta, Školske novine, Zagreb, 1967. Kriviü, M.: Anegdote o slavnim ljudima, M.Si.Si. - Studio, Zagreb, 1997. Kulaš, M. i Škramiü, S.: 150 geografskih najnaj…, Meridijani, Samobor, 2003. Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeüa: metodiþki priruþnik za uspješno pouþavanje i uþenje, Educa-Zagreb, 1995. Ladan, T.: Rijeþi, Zagreb: ABC naklada, 2000. Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Lirske narodne pjesme (antologija), priredio dr. T. ýubeliü, Školska knjiga, Zagreb, 1963. Macan, T.: Povijest hrvatskoga naroda, Nakladni zavod MH i Školska knjiga, Zagreb, 1992. Maliü, J., Mužiü, V.: Pedagogija; Školska knjiga, Zagreb, 1983. Mamiü, M.: Jeziþni savjeti, vlastita naklada, Zadarska tiskara, Zadar, 1997. Marsh, C. J.: Kurikulum: Temeljni pojmovi, Educa -Zagreb 1994. Maruliü, M.: Molitva suprotiva Turkom Matešiü, J.: Frazeološki rjeþnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1982. Matoš, A. G.: Oko Lobora (priredio D. Rosandiü), Sysprint, Zagreb, 1998. Menac, A.; Fink-Arsovski, Ž.; Venturin, R.: Hrvatski frazeološki rjeþnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Mihaldinec, M.; Taritaš, M.: Djeþji atlas prirode, ABC naklada, Zagreb, 1998. Mikiü, K.: Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001. Milan, C.: Djeþja književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1969. Mlaþ, K.: Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972. Najljepše misli o ljubavi (priredio M. Vukmaniü), Genesis, Zagreb, 2004. Nazor, V. (uredio V. Pavletiü): Sveti lug, Nakladni zavod Matice hrvatske, biblioteka ARION, Zagreb, 1975. Nemec, K. (autor koncepcije): Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Novakoviü, N.: Govorna interpretacija umjetniþkoga teksta, Školska knjiga Opüi religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. Oraiü-Toliü, D.: Dvadeseto stoljeüe u retrovizoru, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Pandžiü, V.: Hrvatski roman u školi, Profil, Zagreb, 2001. Parkinson, D.: Film, Sysprint, Zagreb, 1995. Parun, V.: Izbor iz djela, Školska knjiga, Zagreb,1995. Pavletiü, V.: Kako þitati poeziju, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Peiü, M.: Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Peko, A. i Pintariü, A.: Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški fakultet, Osijek, 1999. Pieniazek, K.: Pjesniþko stvaralaštvo Antuna Branka Šimiüa, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Pilaš, B.: Domovina u srcu, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Pisanica (hrvatski uskrsni obiþaji), uredio Ž. Obad (autori priloga: Bauer, Lj.; ýerneliü, M.; Dolenec Dravski, M. i dr.), Otvoreno sveuþilište, Zagreb, 1991. Priruþni leksikon, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967. Radoviü, S.: Prevencija i zaštita od droge (savjetnik), Žagar, Rijeka, 2004.
391
Religije svijeta (enciklopedijski priruþnik), Grafiþki zavod Hrvatske i Kršüanska sadašnjost, Zagreb, 1991. Rime i ritmovi, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. Rjeþnik simbola (Chevalier, Gheerbrant) / Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983. Rogošiü, M.: Ljubavna pisma hrvatskih književnika (antologija), Stvarnost, Zagreb, 1984. Rosandiü, D.: Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978. Rosandiü, D.: Metodika književnoga odgoja i obrazovanja, Zagreb, Školska knjiga, 1986. Rosandiü, D.: Pismene vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1990. Salzer, O.; Matkoviü, H.: Školski leksikon, Povijest, Panorama, Zagreb, 1967. Samardžija, M.; Selak, A.: Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, Zagreb, Pergamena, 2001. Simon, J.: Velika knjiga o vinu, Profil, Zagreb, 2004. Skok, J.: Prozori djetinjstva I. (antologija hrvatskog djeþjeg romana), Naša djeca, Zagreb, 1991. Skok, J.: Sunþeva livada (antologijska þitanka hrvatskoga djeþjeg pjesništva), Naša djeca, Zagreb, 1990. Skupljena baština: Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.-1990. (antologija, priredio S. Mijoviü Koþan), Školske novine, Zagreb,1993. Solar, M.: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Stara hrvatska drama (priredio M. Tatarin), Znanje, Zagreb, 2003. Staton, T. F.: Uspješno pouþavanje, Panorama, Zagreb, 1995. Sto lica priþe (antologija djeþje priþe s interpretacijama), Školska knjiga, Zagreb, 1987. Strojny, V.: Zagrebe, ljubavi moja, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 100 djela književnosti jugoslavenskih naroda, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1980. Strižiü, I.: Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1996. Svjetska deklaracija o opstanku, zaštiti i razvoju djece (usvojena 30. 9.1990. na Svjetskom sastanku na vrhu posveüenom djeci) Šabiü, A. G.: Uþenik i lirika, Školske novine, Zagreb, 1991. Šabiü, A. G.: Lirska poezija u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb, 1983. Šimundža, D.: Bog u djelima hrvatskih pisaca, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. Škrabalo, I.: 101 godina filma u Hrvatskoj (pregled povijesti hrvatske kinematografije), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. Škreb, Z.; Stamaü, A.: Uvod u književnost, Grafiþki zavod Hrvatske, 1983. Šoljan, A. (sastavio): 100 najveüih djela svjetske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980. Terhert, E. V.: Metode pouþavanja i uþenja (147-182), Educa, Zagreb, 2001. Težak, S.: Govorne vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Težak, S.: Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Velika enciklopedija aforizama, Prosvjeta, Zagreb, 1977. Velika knjiga znanja, Znanje, Zagreb, 2001. VOX POPULI (zlatna knjiga poslovica svijeta) - odabrao i priredio T. Radiü, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995. Vukasoviü, A.: Obitelj - vrelo i nositeljica života, Vigo commerce, Zagreb, 1994. Zalar, I.: Suvremena hrvatska djeþja poezija, Školska knjiga, Zagreb, 1979. Zlatna knjiga svjetske ljubavne poezije, sastavio N. Miliüeviü, NZMH, Zagreb, 1975. Zlatna knjiga svjetske poezije za djecu, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975. Zoraniü, Petar: Planine (izvornik i prijevod), Grafiþki zavod Hrvatske, Zagreb, 1988.
392
ABECEDNO KAZALO AUTORA Ady, Endre: VOLIO BIH DA ME VOLE 263
Masefield, John: MORSKA GROZNICA 105
Aljinoviü, Rudi: MLADO DOBA STRIPA 334
Matoš, Antun Gustav: DJEVOJýICI MJESTO
Andriü, Ivo: ASKA I VUK 63 Babaja, Ante: BREZA 316
IGRAýKE 32 Matula, Vili; Kovaþeviü, Boris; Šuškoviü
Bach, Richard: GALEB J. LIVINGSTONE 80 Balog, Zvonimir: OTVORENO PISMO JEDNOG GASTARBAJTERA DOMOVINI 244
Stipanoviü, Roman: MÜNCHAUSEN 313 Matuška, Janko: IZNAD TATRA SIJEVA 266 Mažuraniü, Fran: SVEMIR 71
Barbariü-Fanuko, Marija: SLAP I KAP 189
Mažuraniü, Ivan: VAS JE OVA ZEMLJA PORODILA
Baricco, Alessandro: CIPELE 99
153
Barkoviü, Josip: JABUKA 109
Mijoviü Koþan, Stijepo: NA CVJETNICU 186
Begoviü, Milan: PROLJETNI SONET 128
Miloš, Petar: ŽIVINA U ZRAKU 96
Bláha, Karel: POZIV U POSJET 260
Naþinoviü, Daniel: BLAGOSLOV BARKE 227
Canetti, Elias: SPAŠENI JEZIK 19
Narodna: ASANAGINICA 137
Cesariü, Dobriša: SLAP, VOûKA POSLIJE KIŠE
Narodne lirske pjesme: OJ, SOKOLE, MOJ
189
SOKOLE 112
ýehov, Anton Pavloviþ: VASJA IJEGORUŠKA
Nazor, Vladimir: HRVATSKI JEZIK 235
144
Neimareviü, Ante: ODA TELETU 175
ýorak, Željka: BIBLIOTEKA 338
Ogrizoviü, Milan: HASANAGINICA 306
ýrnja, Zvane: VA NAŠEN ZAJIKE 221
Oreb, Izvor: JUTRO U VELOJ LUCI 227
Dautbegoviü, Jozefina: JEDAN PRILIýNO
Paljetak, Luko: ýIOPE, LET, CRTA 125
DOBRONAMJERAN BOG 331
Pavþek, Tone: JEDNOSTAVNE RIJEýI 251
Dediü, Arsen: BROD S MOJIM IMENOM 29
Peiü, Matko: SKITNJE 156
Desnica, Vladan: PRAVDA 162
Pennac, Daniel: NAVESTI NA ýITANJE 49
Dizdar, Mak: MODRA RIJEKA 45
Preradoviü, Petar: JEZIK RODA MOGA 214
Domjaniü, Dragutin: CIKLAME, KRVAVE CIKLAME 224
Prudeus, Joža: KORAK PO KORAK 198
Držiü, Marin: NOVELA OD STANCA 300
Pupaþiü, Josip: TRI MOJA BRATA 90
Dujiü, Lidija: KAZALIŠTE, PROPADALIŠTE I(LI)
Racin, Koþo: LENKA 254
DASKE KOJE ŽIVOT ZNAýE 293
Radiü, Stjepan: UZNIýKE USPOMENE 172
Džubran, Halil: O PRIJATELJSTVU 77
Roda, Roda: KUKURUZ 268
Gjalski, Ksaver Šandor: NA BADNJAK 159
Romska narodna: IŠAO SAM, IŠAO... 275
Golob, Zvonimir: KAKO SE PIŠE PJESMA
Ršumoviü, Ljubivoje: U ZASJEDI IZA PETNAESTE
DOMOVINI 241
257
Gudelj, Petar: KRŠ JE GLAZBALO 67
Selimoviü, Meša: ZLATNA PTICA 58
Gunduliü, Ivan: HIMNA SLOBODI 210
Senker, Boris: ZAGREBULJE ZAGROBNE 309
Harms, Daniil: PETJA ULAZI U RESTORAN 328
Shakespeare, William: ROMEO I GIULIETTA 303
Hasani-Shkoza, Shahin: MAJýIN LIK 278
Sudeta, Ĉuro: MOR 86
Ivaniševiü, Drago: HRVATSKA 25
Šimiü, Antun Branko: OPOMENA 74
Kaþiü Miošiü, Andrija: PISMA OD RADOVANA I
Šimunoviü, Dinko: SINJSKA ALKA 147
MILOVANA PRIPOLJUBLJENOM ŠTIOCU 289
Škrinjariü, Sunþana: U GAJBI 54
Kaleb, Vjekoslav: GOST 192
Škunca, Andriana: OVCA 102
Kaštelan, Jure: VOLIO BIH DA ME VOLIŠ 35
Šop, Nikola: ISUS U POSJETU KOD NAS 180
Klariü, Kazimir: USKRS POD ZIDOM 182
Tadijanoviü, Dragutin: MOJ DUBROVNIK 125
Kozarac, Ivan: MILOVO SAM 231
Tenžera, Veselko: PISMO IVANI 117
Kranjþeviü, Silvije Strahimir: MOJ DOM 121
Tomiþiü, Zlatko: HRVATSKA, LJUBAVI MOJA 150
Krklec, Gustav: SREBRNA CESTA 38
Ujeviü, Tin: BLAŽENO JUTRO 131
Krleža, Miroslav: BITKA KOD BISTRICE LESNE 195
Zagorka, Marija Juriü: SINIŠA I NERA 141
Krleža, Miroslav: NI MED CVETJEM NI PRAVICE 217
Zanini, Ligio: ŽALO 271
Kumiþiü, Eugen: UZBURKANO SRCE 134
Zoraniü, Petar: PLANINE 207
Lee, Harper: UBITI PTICU RUGALICU 93
Zubac, Pero: O SAMOûI 257
Lice, Stjepan: LUCIJA 83
Zvrko, Ratko: TVOJA STAZA 42
Marinkoviü, Ranko: ZAGRLJAJ 177
393
ABECEDNO KAZALO NASLOVA ASANAGINICA 137
NAVESTI NA ýITANJE 49
ASKA I VUK 63
NI MED CVETJEM NI PRAVICE 217
BIBLIOTEKA 338
NOVELA OD STANCA 300
BITKA KOD BISTRICE LESNE 195
0 PRIJATELJSTVU 77
BLAGOSLOV BARKE 227
0 SAMOûI 257
BLAŽENO JUTRO 131
ODA TELETU 175
BREZA 316
OJ, SOKOLE, MOJ SOKOLE 112
BROD S MOJIM IMENOM 29
OPOMENA 74
CIKLAME, KRVAVE CIKLAME 224
OTVORENO PISMO JEDNOG GASTARBAJTERA
CIPELE 99
DOMOVINI 244
ýIOPE, LET, CRTA 125
OVCA 102
DJEVOJýICI MJESTO IGRAýKE 32
PETJA ULAZI U RESTORAN 328
GALEB JONATHAN LIVINGSTONE 80
PISMA OD RADOVANA I MILOVANA
GOST 192
PRIPOLJUBLJENOM ŠTIOCU 289
HASANAGINICA 306
PISMO IVANI 117
HIMNA SLOBODI 210
PLANINE 207
HRVATSKA 25
POZIV U POSJET 260
HRVATSKA, LJUBAVI MOJA 150
PRAVDA 162
HRVATSKI JEZIK 235
PROLJETNI SONET 128
ISUSU POSJETU KOD NAS 180
ROMEO I GIULIETTA 303
IŠAO SAM, IŠAO... 275 IZNAD TATRA SIJEVA 266 JABUKA 109 JEDAN PRILIýNO DOBRONAMJERAN BOG 331 JEDNOSTAVNE RIJEýI 251 JEZIK RODA MOGA 214 JUTRO U VELOJ LUCI 227 KAKO SE PIŠE PJESMA DOMOVINI 241 KAZALIŠTE, PROPADALIŠTE I(LI) DASKE KOJE ŽIVOT ZNAýE 293 KORAK PO KORAK 198 KRŠ JE GLAZBALO 67 KUKURUZ 268 LENKA 254 LUCIJA 83 MAJýIN LIK 278 MILOVO SAM 231 MLADO DOBA STRIPA 334 MODRA RIJEKA 45 MOJ DOM 121 MOJ DUBROVNIK 125 MOR 86 MORSKA GROZNICA 105
SINIŠAI NERA 141 SINJSKA ALKA 147 SKITNJE 156 SLAP 189 SLAP I KAP 189 SPAŠENI JEZIK 19 SREBRNA CESTA 38 SVEMIR 71 TRI MOJA BRATA 90 TVOJA STAZA 42 U GAJBI 54 U ZASJEDI IZA PETNAESTE 257 UBITI PTICU RUGALICU 93 USKRS POD ZIDOM 182 UZBURKANO SRCE 134 UZNIýKE USPOMENE 172 VANAŠEN ZAJIKE 221 VAS JE OVA ZEMLJA PORODILA 153 VASJA IJEGORUŠKA 144 VOûKA POSLIJE KIŠE 189 VOLIO BIH DA ME VOLE 263 VOLIO BIH DA ME VOLIŠ 35 ZAGREBULJE ZAGROBNE 309 ZAGRLJAJ 177
MÜNCHAUSEN 313
ZLATNA PTICA 58
NA BADNJAK 159
ŽALO 271
NA CVJETNICU 186
ŽIVINA U ZRAKU 96
394
SADRŽAJ: UVODNE NAPOMENE: 1 TEMATSKA POVEZANOST TEKSTOVA U ýITANKAMA DVERI RIJEýI (5. - 8. RAZREDA) 6 Elias Canetti: SPAŠENI JEZIK 19 Drago Ivaniševiü: Arsen Dediü: Antun Gustav Matoš: Jure Kaštelan: Gustav Krklec: Ratko Zvrko: Mak Dizdar: Daniel Pennac: Sunþana Škrinjariü: Meša Selimoviü: Ivo Andriü: Petar Gudelj: Fran Mažuraniü:
HRVATSKA 25 BROD S MOJIM IMENOM 29 DJEVOJýICI MJESTO IGRAýKE 32 VOLIO BIH DA ME VOLIŠ 35 SREBRNA CESTA 38 TVOJA STAZA 42 MODRA RIJEKA 45 NAVESTI NA ýITANJE 49 U GAJBI 54 ZLATNA PTICA 58 ASKA I VUK 63 KRŠ JE GLAZBALO 67 SVEMIR 71
Antun Branko Šimiü: Halil Džubran: Richard Bach: Stjepan Lice: Ĉuro Sudeta: Josip Pupaþiü: Harper Lee: Petar Miloš: Alessandro Baricco: Andriana Škunca: John Masefield: Josip Barkoviü:
OPOMENA 74 O PRIJATE U STVU 77 GALEB JONATHAN LIVINGSTONE 80 LUCIJA 83 MOR 86 TRI MOJA BRATA 90 UBITI PTICU RUGALICU 93 ŽIVINA U ZRAKU 96 CIPELE 99 OVCA 102 MORSKA GROZNICA 105 JABUKA 109
Narodne lirske pjesme: Veselko Tenžera: Silvije Strahimir Kranjþeviü: Dragutin Tadijanoviü: Luko Paljetak: Milan Begoviü: Tin Ujeviü: Eugen Kumiþiü:
OJ, SOKOLE, MOJ SOKOLE 112 PISMO IVANI 117 MOJ DOM 121 MOJ DUBROVNIK 125 ýIOPE, LET, CRTA 125 PROLJETNI SONET 128 BLAŽENO JUTRO 131 UZBURKANO SRCE 134
395
Narodna: Marija Juriü Zagorka: Anton Pavloviþ ýehov: Dinko Šimunoviü: Zlatko Tomiþiü: Ivan Mažuraniü:
ASANAGINICA 137 SINIŠAI NERA 141 VASJA I JEGORUŠKA 144 SINJSKAALKA 147 HRVATSKA, LJUBAVI MOJA 150 VAS JE OVA ZEMLJA PORODILA 153
Matko Peiü: SKITNJE 156 Ksaver Šandor Gjalski: NA BADNJAK 159 Vladan Desnica: PRAVDA 162 Stjepan Radiü: UZNIýKE USPOMENE 172 Ante Neimareviü: ODA TELETU 175 Ranko Marinkoviü: ZAGRLJAJ 177 Nikola Šop: ISUS U POSJETU KOD NAS 180 Kazimir Klariü: USKRS POD ZIDOM 182 Stijepo Mijoviü Koþan: NA CVJETNICU 186 Dobriša Cesariü: SLAP, VOûKA POSLIJE KIŠE 189 Marije BarbariüFanuko: SLAP I KAP 189 Vjekoslav Kaleb: GOST 192 Miroslav Krleža: BITKA KOD BISTRICE LESNE 195 Joža Prudeus: KORAK PO KORAK 198
Petar Zoraniü: Ivan Gunduliü: Petar Preradoviü: Miroslav Krleža: Zvane ýrnja: Dragutin Domjaniü: Izvor Oreb: Daniel Naþinoviü: Ivan Kozarac: Vladimir Nazor:
Zvonimir Golob: Zvonimir Balog: Tone Pavþek: Koþo Racin: Ljubivoje Ršumoviü: Pero Zubac: Karel Bláha:
LUCIDAR 201 MUKA SVETE MARGARITE 204 PLANINE 207 HIMNA SLOBODI 210 JEZIK RODA MOGA 214 NI MED CVETJEM NI PRAVICE 217 VA NAŠEN ZAJIKE 221 CIKLAME, KRVAVE CIKLAME 224 JUTRO U VELOJ LUCI 227 BLAGOSLOV BARKE 227 MI LOVO SAM 231 HRVATSKI JEZIK 235 PSALAM 104. 238 KAKO SE PIŠE PJESMA DOMOVINI OTVORENO PISMO JEDNOG GASTARBAJTERA DOMOVINI 244 JEDNOSTAVNE RIJEýI 251 LENKA 254 U ZASJEDI IZA PETNAESTE 257 O SAMOûI 257 POZIV U POSJET 260
396
Endre Ady: Janko Matuška: Roda Roda: Ligio Zanini: Romska narodna: Shahin Hasani-Shkoza:
A. Kaþiü Miošiü: Lidija Dujiü: Marin Držiü: William Shakespeare: Milan Ogrizoviü: Boris Senker: Vili Matula, Boris Kovaþeviü,
VOLIO BIH DAME VOLE 263 IZNAD TATRA SIJEVA 266 KUKURUZ 268 ŽALO 271 IŠAO SAM, IŠAO... 275 MAJýIN LIK 278 HAIKU 285 PISMA OD RADOVANA I MILOVANA PRIPOLJUBLJENOM ŠTIOCU 289 KAZALIŠTE, PROPADALIŠTE I(LI) DASKE KOJE ŽIVOT ZNAýE 293 NOVELA OD STANCA 300 ROMEO I GIULIETTA 303 HASANAGINICA 306 ZAGREBULJE ZAGROBNE 309 MÜNCHAUSEN 313
Roman Šuškoviü Stipanoviü: Ante Babaja: Daniil Harms: Jozefina Dautbegoviü: Rudi Aljinoviü: Željka ýorak:
BREZA 316 PETJA ULAZI U RESTORAN 328 JEDAN PRILIýNO DOBRONAMJERAN BOG 331 MLADO DOBA STRIPA 334 BIBLIOTEKA 338 IZVEDBENI PLAN HRVATSKOGA JEZIKA U 8. RAZREDU 343 Neke znaþajke uþenika 7. i 8. razreda 362 Likovni prilozi 375 O likovnim umjetnicima i njihovim djelima 390 Popis struþne literature 406 Abecedno kazalo autora 409 Abecedno kazalo naslova 410
