FWj
4, Uvob t. ?ovtSgSr
,?_,.'lr.RsrF l:tsr{ov.Nl }+. T*tturK* ,$=l
'5u,R*'b/t' _.' ,
. , "" lri t'r* -''Rfizvor H^TtrR r?AL r ?rs rrg tr :t F/. Qla+rEr
"
,
.:,
".:
-f
:\
+*' :,
I
t.:J.','4,trPl.ogut{,ctiA u borl, -,
;;.;-i
i l
t*
-,.:,
*-
..
I
E. F.',. ld: A.l:
tt.
:
.
::i:::
--{_
\ ,., ,r{ -rJ ..
..::
:tq .:':3 '':
.. .:*l
'r{. :.::,f;. :tl l
'
;*.'::l
' '':'
r'-
-1UVOD
podetni rad imade svrhu da se upoznate sa specifidnosti-maxpoziva grafidkog radnlka i grafidke struke. Pred,oddba o vaEem buduiem pozirru kod vas je dosta neodredena. Svaki od vas zna da je osnovni zadatak grafidkih radnika d.a Stampaju knjige, novine, Tazrre tiskanice, al-i i cla izraduju danas toliku potrebnu ambalaZu oo paplra, kartona i ljepenke. Grafidka struka sastoji se Lz cijelog niza zvanJa, koja se u svojoj djelainosti dopunjuju u izradi i oblikovanju grafidkih proizvoda. Prije nego li predemo na objaEnjavanje d"jelokruga pojedinih zvanJa, potrebno je cla se kratko upoznaflor kako je nastala grafidka struka, kako se je razvrJe proizvodnja podloge za pisanje, koja nije odmah bila, d-anas nama toliko poznati papir, kako se je razvilo pismo kao elemenat za biljeZenje misli, te da razmotrimo u kojima djelatnostima danas dovjeku sluZi'Stamparstvo.
NaE
Srmrpansrvo u sLUZBT dov.rpra Kada se govori o ulozi Stamparstva u sluZbi dovjeka onda si u prvi das ne moZemo stvori-tj- pravu sliku o oblmnosti- te sluibe ili bolje redeno u1oge. Da bi- taj pregled udinili jasnijlm, podljeliti ierno tu ulogu na vi5e podru6ja i to: a/ Stm,rpnnsrvo u oDGOJU r oBRAZoMANJU
u/ c/
Srai'npARSTVo
d/
SIAT,IPANSTVO
u KULTURNo:uMJETITIdKoJ DJELATNoSTT Stamransrvo u pRopAGAITDNoJ DJELATNoSTT U
INFORI{ATI-'rI\TOJ DJELATNOSTI
e/
Stllripansrvo u pRorzvoDNJr AMBALAZE Da sada kratko razmotrimo svako podrudje ove sluZbe onako kako smo ih gore rasporedili, pa iemo vidjeti gdje i kako se odituje uloga Stamparstva na svakom od tih podrudja, Sr.$np4nsrvo u *oDso-J{ L gP8!,zovA_t{jiil dovJpica ima vj-dnu ulogu od njegove najranije dobi, dietinjstva,
starosti i gotovo smrti. Sjetimo se
samo
pa sve
do
slikormica za najmlade,
. -l
i:i
.*
2koje imaju zad,a6,u da pravilnc usinjere prve utiske malog djeteta rra raztle str..ari, koje Cijete moLe ili ne moZe vidjeti. Zatim su tu podetnice za male daker pa u.dbenici i r.azrtt prirudnici, a koji imaju zaista vidnu ulogu- u obrazovanju 6c.'jeka od- najranije mlaoosti pa dalje kroz cijeli Zivot" Bez Stamparstva bi zada6.u odgoja bilo teiko ispuniti, a narodito ne u torn obliktl kakav je danas. glAuPl,E$i-'lo*u-!il!ru_F$-o_iiu_.IElty:!rro_+-pJ_Elj4gllrqlgl se odrtuje lcroz Stampanje i u.mnoiava.nje u potreban
broj pri-mjeraka svih d.jela kulturno-umjetni6ke vrijednosti, a tu su Stampani romarii, pjesrre e t?.zrra druga icnjiZevna djela, a svakako i- naudna ,3je1a sa podmd;a raznih 1;udskile d jelatnosti nauke i umjetnosti. Ovakcva djela slr desto ilustrirana sa umjetnidki-m reprodukcijama u boji poznatih d-jela slilcara, ki-para ili druqih pod,ru6ja umjetnosti uz notreban opis tiir djela i njihovih stvaralaca, te u kakovim p.r:i1i-i.-ama su ta djela nastal-a. Na ovaj riadin mogu.6e je upoznati se sa umjetni.nama i drugimu 5to nikai;o ac bi biri u- rnoguincsti vi-djeti, jer se djela takovih umjetnilea rijetkc na\eze ne jed,noni mjestu, a sticii svud,a je gotovo nemogurie Lz vi-Ee razloga. Osim ovih djel-a, nesrnijemo zaboravlti djela sa podrudja drugih djelatnosl,i, liao lto je glazba, kazaliSna umjetnost i druga podrudja lcill Lurnog raia. 5tu'np;,RSTVo
ii
piiopAGAifDNoJ DJEtATxiosrr
zado.roljava potrebe na propagand.i koja moZe biti raznolika. Propagancra moZe biri disto .trgova6kau te se ogl-er1a u E'hampanl:u ra.znih cjen].ira, kataloga za robu, a Ttalze biti i turistidka, te $o ,,*=# leda rr 5l;arnpa,nju prospekata, plakata i drugog materljala za una- =%l p:redenje iurizina u zernlji- kraz sva godi.Hnja. doba. Jedan vid takove propagand-e xiogu biti i kalendar:i u kojina se nrogu na/.i svi pod-aci za nerlr- ::obuu strojeve ili slike krajeva odnosno njihovih 1jepota sa pozivom da se Posiete. :--==:'
5?sfii:4.p''E!.,'c,u__Jillngl!!{iql_yl[0::]*_!-q,8!$,TLo_FIr.
vidnu, gotovo nezamjenjivu ulogu i pored velikog napretka rad.j-a i televrzije u sluZbi informiranja, te moZemo re4.t, da, d.anas ima
2
-3 se to svs u,pravo dopunjuje, a nikariro rla j:c1an cru-gom 5teii. U1oga Etampars-;va u Etanpanjtj- ,-iovina, datopisa. oglasa i biltena je neprocjenjiva i nezamJenjiva" l{ovine rnogu. biii dnerrne, 'ujedne a po svom sadrZaju mcgu takoder bjti i ra: to'i,i;e, kao i Easopisl, koji obidnc tzlaz,e mjesedno, d..ornje se dno ili povrern,?no.. x Casop-Ls-L su- obldno orjentirani na obrazovanje yaztr-h podrudja ljudske C.jelatnos-bi k:o Eto su- -behnik:r, lcnjiZerrnos-L i drugo. 9€]g€f sL1 n.op:rodn:;- kc.o sr'cCstvc ,-a objavlji-vanle nel
j!1.!
Pi[{]--,r'J{,1-ii--:rii*
clairas z:-u'1',:'na j e.:'lo : ri :ia -lj .L;=c iit;i es-r,; - i-: 'b:-. I - c-t a,'.;::]r;st .{ l:a sve ved j- d-;e loirriig r"acLit a JYe vacL 3sc)-':,.i i,a.n 1r:t:i-zvurCa.. 1:-o j e r:,cLe bi-' ti po s'rrci,i c.i:i: ict i lraf idl:o-*1i.
Ambaiaia u g:afi5}:c; Cjclatncs';i l,tc.Xc i ,i i;i od prp !r:..", lcaric,ra j, ljepeniie 1:aic a oii :,r;-lo1j-i: i.ie;: JT\'t=. Z.r-i:n rni;ic ::i-ij od- pi-a"st"i 5,'-i, u rr- l.a-r--,-:jir ci peii:a mase (ic1i.e ) Kao i ocL lletrl:-z:-tanin firiJr.. -re:, i.; o1,. ubraji:o :-iiz",.2 "r:ie '.tt'ci;::. ^:i, -;: ll,.o,:, i -! lzbo-:: papi,:a mcZ: bii;i- t:izno-l i; " ci olli J",rc I Co .:e-;cg -;pe c r j :, i.'ro,: ili narod--';,r i r-; ::i.r-znclg, i.i,gi:9;:-!-41 r.-rr:a.f 3.2..1. 1, rec ' r}}- 1--'':ds bar'1ia Tazr\e v::ste :;-i ..;)r'.'i-i. 1iu ti; : lcc.1 e l(, si-orr ':b--l ik; ! ve 1i6:ni- i.io5 bj-ti r,::l-c -.r-'-,,?',' . |tie, ,t 1Jrscb,:c J., -:af iJi;ci,, obl i kc v a.r j r i ri,6cl.c norr tisl,,Lr- v-r':o g-:w)a(ne,'i(, a-'i'-i. v-iCnii u-io,3u u sarcj n-'oic,;:i- t'l.u-' o
L-
a" ( lj:let-i nc Fje colceza'rr.i. .ij''Lrnj ;:::-rka ) A$:l:li.''*i,-=..-:--.-4':'ij:l--:ii:5::I:': i - -'''i'': j ::a r1l:r-'':"-;r .;cd' lcog
a::-;-j-lcL
r
el',:k ncta" ir-o i,';c;:irr redio &i-,3-irLi, 'j(;-r.l,ri-1o:L, i::-z',itl-:i, Etednj iiC'-t-, i)i :l: - :.1. ilro-i;ci'ra llot;.'i: j :lutc,rlobiie " Ova allr--,ir-leLa .;--'lo Je e;llonom-'dna, boljc 5+;i-li *r::'c.'zvoc;- ci o-cvlnr. sandulrr. 1c1r5iL j,: i; 1;::irns'ror' ";; ii i::ra j os 3i j rll-: r,-z rJ--r'.ig'ih pt:ei
4nosti. Prednost je i ta -Xto se ovaka ambalaZa nakon upotrebe moi,e kao stari papir ponovo preraditi-, a time za5tedjeti drvo, se lzraduje na baz:- ka6iranih aluminijskih folija na pqir i1i plastidnu masu, ved prema svrsi. Ova ambal.ala dobro gtiti Taz,ne prehrambene proi-zvode (juhe) od kvarenja i utjecaja stranih mirlsa, da ne izgube vlastitu aromu (kakao, kava i dr. ) Plastidna masa je nova sirovina u grafidkoj d.jelatnosti z,a izradu ambai-ake, te se desto upotrebljava u kombinaciji sa paplrom, kartonom ili- ljepenkom. Danas kad.a se sve viEe uvodi u trgovinu samoposluZivanje, nadalje pakovanje proizvod.a u prodajne jedinice kao i i-z zdravstvenih razloga, ambalaZa kao proizvod 1ma sve veii znalaj, te se tehnika izrade ambalaie ima kod nas tek yazv:-tL.
Metalizirana
L
amba)-aZa
POCETAK STAMPARSTVA
Kada govorimo
I
RAZVOJ TISI{OVNIH TEH}IIKA
o Stamparstvu prvenstveno
nioramo spomenuti
icttjigo-
tisak, jer je to osnovna vrsta Etamparstva, koja je dala pobude za daljnji ru,voj svih grafidkj-h djelatnosti, Stamparstvo ima posebnu kulturnu misijuo 6ak i vod,eiu ulogu, jer se pomoiu razn|n tehni-ka j-zvodi Etampa - tiskana rijed. Knjlgotiskom se razmno?avaju razrr& djela na poseban nadin t.j. sa slo-: ,
l-l;,:1,
i:: il"
"
::: 3:ii:
l"=i*ll] ;"::l :T": =::n;.TH:" jl i-z;imLo je
€
l:{jemac Johannes Gutenberp: Stamparstvo u dana5njem oblilar u i\,lalnzu godlne 1440. Godina njegova godenja nije tadno poznata. Prema nekim podacima to bi imalo biti oko 14OO godine. Roden je u
"ilil
#
:;:.::'::ll"'llu l: : :":r-*: IiT 3r;" ". :" :.T: :i postupaka ne mode smatrati pretedon izuma Johana Gutenberga. "W Poznato je iz povi-jesti, da su mnogi narodi na razne na6ine vr5ili umnoZavanje, te je poznato, da je jo5 prije l(rj-stovog rodenja Etampana tkani-na za odjeiu i zavjese pomoiu Sara izrezaytLh u dr* vene plo6e. Na cvaj nadi-n su Etampane i razne slike, obidno svetaca i bogova, a i cijele knjige. Poznato je takoder, da su vei Kitajci poku5avali Stampati sa poje;::
"
h
4
5
dina6nim slovima oko godine 1041-1048, a1i nije do51o do masovnije primjene toga nadina, a zrra, se da to nije bilo u ono vrijeme poznato u Evropi. Du.hovitost i novost u Gutenbergovom izumu jeste, da je on lzumio takav t1p siova i nadin ljevanja lstih, da je slovo uz slovo pristajalo, a narodito je bj-lo vaZno, da se jedanput upotrebljen slog moZe rastaviti - yazl.oil:-t:- - i opet nanovo sloZiti za Etampu, tJz to je bilo vaZno poznavati izrad.u dobre boje, a i presu je morao prei-nad1ti, kako bi d-obi-o bolji i di-gii
otisak.
bi mogao iskoristiti svoj pronalazak trebao je sredstva, te se je ud.ruZio sa Fustom i Scheferom, od kojih je j edan d-ao sredstva, a drugi je pbmagao raditi, to mu je 6ak po smrti Gutenberga (f+64) poku5ao preoteti slavu pronalazada. Gutenberg, da
Do konca XV stoljeia Etampano je dosta lmjiga, to su danas paznate pod nazi-vom t'i-lilillNABulEtt, a mnoge su od njih saduvane, a l kod
nas ih ima, Svakako da je Etamparstvo podelo da se naglc Eiri i u druge zemlje, kao na pr. u ltaliju, Svicarsku, Francusku, Holand.iju, Sptni-ju, Rusiju; a i u naEe krajeve. Pr:.ri 5t:n1iir'::ija iia Balkanu bila.ie na Obodu-Cetinju, gd.je je monali. ir,,takarije .Stampao pr1"e crkvene knjlge. Stlri^r,puri-ju j* lt:ro [rr:-
,plti zeteki narcdnl gospod.ar Eurad Crnojevii r:- i/eirccijir te ju je dao prenijeti u na5e krajeve. To je bilo l+93 do L495 god. ,:.v je go13.'ine r-r f;cnjLi bil-a poel;avljerna pi:\ia i'irvaislra i-;s-ffi l,lei.rako is'te kera, ldabavio ju je senjski bi.skup, a prvi liampar je bio Silvestar Bodridii, lliio je dosta na3ih ljudio koji su radili kao tiska.r'i u druglm zemljama, a narodj-to u Veneciji. Sto dalje to je kod nas bilo sve viEe tiskara, a najviEe po samostani-ma, ali i drugih, ;leograd je clobio ,{tarnpariju oko god. 1552, Zagreb 1694, a osnovadm$ irr ip P:rrrno Rjier ilitezovi6, 3tamparstvo .le otLi-gral-o veliku ulogu r.i:'.1" ri. budenj.:- naclonalne svljesti nnoglh naroda,/Turci i dt./ pa nije nilo rijetko, da su knjige oduzimane, paliene, tlskare uniStava-
lre, a sami Stampari progonjenl. I.,i tom vremenu je svakl Etampar morao sam lijevati slova, praviti bojuo izraditi presu za otisklvanje, a to sve je bio d.ugotrajan posao, koji je iziskivao naroditu sposobnost. U to vrljerne Stampane knjige su joB posebno ru6no ukraHavali er5
L
=--
5teZirna, inicijalima i slldno.
Daljnji- napredak Etamparstva uvjetuje izrad.u boljih, ljep5ih, dltljivijih i vi*e vrsta slova, kao i drugih sredstva za Stampu. U XWfI. stoljeiu Francuz Didot -izumio je tipografsku mjeru- aa osnovnon iadkom - punkt. U XVII stoljeiu pojavilo su se prve novi-
XVIII. stoljeilr i-zurnijena je stereotipija. U daljnjem tehnidlcon napretku, podetkcm ,{IX sto}jeia l{jernac Kenig F" prona5ao je brzctisni stroj, a to je bio podetak brZeg Btarnpanja i usavrBavanja sredstava za tisalc, tako da danas raspola:Y,emo, s& strojevima na kojina se noZe vrlo brzo Stampati. Postanak takozverre ravne Etampe ili kamenotiska u XVIII stoljeiu zahvaljujerno ltloja Sene.feld-err-r roc.enom r,r l-ragu L77L. godine. Sam pronalazak je zabtljeXen 1796, goiLine ali je svakako trebalo dosta vrenena dok je bio usavrEen za praktidnu pri-mjenu; Interesantno je da je nmoga od ovih usavrEenja pronaHao ba5 sam Alojz Senefelder. Studlrao je pravo, a1i je pogoden smriu oca napustio studije, Sa majkom i sestrom se preselio i X,finhen. Zi.rlo je u vr1o slabj-m materijalnini priJ-ikarna. Kao i otac po6eo se baviti glumom i pisanjem pozoriEnin komada. Svoja djela je Stampao u tada poznatoj tehnici visoke Etampe, Zbog skupih usluga Starnparija, slabo je zaradivao. Da bi poveiao svoje prihode, bavi se mi5lju da sam osnuje Etampariju, Kako je bio dobar poznavalac Etampanja, ubrzo uvida, da nije u moguinosti stvoriti sred"stva za kupnju slova i drugih uredaja za Stamparlju. Tako je svoje teZnje pokuBao ostvariti d.rugim putovima. Podeo se baviti pronalascima. Nakon mnogo brojnih pokusa sa b:karni-tn, cinltanj-m i kr.meni.rn plodama, doEao je na ideju da nekom rnasnon eu.pstanconi piHe n& kanieni.l. ili-;ko ispisani kamen nagr:iz-no je kiseiinarnar pa sL1 masnom supstancom ispisana rnjesta ostala reljcfr,a. Kiselin* nije na tim mjestima naparlala kamen. S.rojim postupkom je dobi.o osnovu za Stampu, sliEnu onoj u visokoj Stanrpi, Ovim nadi-nonr je Senefelder u podetlcu uspio Etampatl note i time dokazati praktidnu vrijednost svog izuma. Y'Toz' praksu je do5ao d-o saznanja d,a se sa kamena moZe Stampati i tako da kanren nije nagrlza:njem produbljen" UodivEi vrijednost svog Lzurna, radlo je dalje na njegovom usavrHavanju, Napravi-o je priklad.ni masni tu5. I(onstruisao je prikladnu r1e" U
-6
7
L
presu za j-zradv. otisaka, svoj pronalazak je objavio u Etampi l-797. gcCine, a 1818.g. ,"ie izder: knjigi-r ncc1 nazivom trPotpuni udZbenik karaenotiska i svih njegovih grana i nlsnirai!. Za svogi], Eivo* ta je otkrio, prinjenio ili Cao osnove svim kasnijirn nadinima ra/crtei' i)eron, lltografskom kredom, graviranjem .da u liiografiji na lianenu, prenos Etampajuiih elemenata sa jednog kamena na dru81, tzrada otisaka u kroji. itd-,f Umro je 1834,g. Za nSegova Zivota se litografija naglo ,dirila. Medu prv1ru zemljama u kojima je prihvaiena ova tehnlka Btampe nal-azi se Njemadkal Austrija, Francuska l Engleska, a kasnije se proBirila i u druge evropske zemlje. Kao na6in umnoZavanja litografija je bila brzo prihvaiera u Stamparstvu, a isto tako i od tada duvenih slikara Evrope. Ona im je zgodno posluZila za umno?avanje radova, koje su direktno crtal-i na litografskom kamenu, a vremenom je lltografija postala jedan od umjetnidkih izyaza. Kamenotisak je pr"etede" dana5njoj offset Starnpi, koja je znatno usavr5ena, a nazivano je i prenosnini tiskom, jer se otisak postile indirektnim putem, CrteZ sa ci-ndane plode se prenosi na gumeni plaHt, a sa ovoga na papir, a ne kao u knjigotisku direktno od" sloga sa slovirna i kl15ejima na papirr Pcstoji joE i takozvana cli-r,boka Etanpa i:li bakroiisak, koji je prona5ao, preaa nekini tvrdnjana, l,{aso tr'iniguera, florentinski zlatar negdje izrnedu 1450-1460, godine . i(ako u Osijeku.."o.,/a tehnika Etampe nijc zastupana, to istu neiemo detaljnije ni opisivati vei samo spomenuti, kao i sitotisak i1i tz.r'. propusni tisak koji se iakoder za sada joB posebno ne udi. Danas postojl nekoliko tehnika tiska, a koje su rasporedene u: POVISEN:I TiSAi{ - u ko;em su knjigotisak, rototisak i elastidni
il-i anil.inski tisak. RAVi\N Il:I Pi,OSiiI TISAK - u liojem su ofset i DUBOKI TISAK bakrotisak. SITOTI SAK
- f
t e t$ t'
'r
i'*?
{, { r} +i,r;rdi
kamenotisak.
8Osnovne karakt eristi-lce pojed.inih ovako:
vrsta tiska
Ru,vni
Boja se nanosi samo na poviEgl?_dijelove sloua i kliSejc. Sa ovih dijelova se prenosi na papir.
Povr6ine-nos j-oci
t/
I5cl,f!/
bo
j
e
leEii ,na istom nivou kao i ostale po-.rr5ine koje nj-su nosioci, Usli j eC kemii slre obrade nosebne 'off set plode'i1i kamene bgjc,prijanja na izv"iesnr_m /masnr-m/ povrsanArna, a na drugim /ilakn::rr.i ne prijanjac .
Veh-61na obojene raster-tadkice varira u oclnosu na svjetloiu preclloEka, U tantrim
poclrudjima tadkice su veie, najmanje u svijetlimra" ljestvica tonova od svijetlih do tamnih,je optidka.varka, koja .nastaje. usliveceg r_]--i manJeg zaprenanJa povrsr-ne Jecl
raster-tadkic
se objasniti
ili plo5ni t.sak Duboko-tisak /offset tisak i kameno /bakrot:-sak/
Povi3eni tisak /larrjigotisak, anilinj-td
ski tisak,kliEei
mogu
om.
Da bi se uopie moglo pristupiti
Boja se zadr?ava u udubljenim dije1ovina bakrene ploce i1i valjka, S ovih dijelova se prenosi- na papir.
Obojena tadkica je uvrjek lste vel-idine. Ljestvica tonova se postiZe na p1o6i pomoiu pliij_h i dubljih udubina, koje prlmaju ili .veiu koT?gl" Iac]-nu DoJe.
Etanrpi u lioviSenom tisku, potreb-
no je da se sloZi slog Lz vidljivog materijala /slova, linije., Sare i kli5eji/ i nevidljivog ,/prored.i, reglete, stegovi i dr./ Ovako pripremljeiri slog se Etarnpa u zaklopnin ili cllindridnim strojevima. Ako je slog narnjenjem rotacionom tj-sku, onda se od sloga izradi matrica /Ical:up/ oC icoje s€: lijevaju p1ode, a zat:.m $tam1:a u strojevima koji se zovu rotaci-ja. Na zaklopnim-cilindridnim strojevirna, Stamitaju se razne tj-skanice i knjige sa ilustraci-jama, a na rotacionim uglarmom novine. Elastidni ili anilinski tisak vr5i se putem kliEea od gume, a koji mogu biti tvrdi ili mekEi-, e j-tnadu- primjenu u Stampanju papirne 1 kartonske ambalaZe. Tehnika pripreme offset ploda za tisak u offsetu oclnosno u rarrnoj Btampi vr5i se foto-mehanidkim postupkom uz primjenu kemijskih preparata, Sam princip ravne Etampe zasnl.va se na odbijanju vode
-B-
9taj nadin crtei, na plodi nane5en fissilofi bojom ne prima vodu, vei samo boju, a onaj dio gdje nema na plodi cyte\a prima vodu, te kyoz to ne prima boju. Sam tisak se vr5i u posebnj-m i brzi.m strojevima i tc prenosnim nadinom. Sa ploda gdje se nal-azi crteL, otisak se prenosi- najprije na valjak presvuden gumenom previakom, a sa te se otisak prenosi na papir, Ovaj postupak tiska narodlto je pogod.an za tisak plakata, eti-keta i raznlh vrsta sloEj-vih kuti-ja, a sve u vj-,{e boja. Duboko-tisak je postupak koji se kod nas rijede primjenjuje, a i to samo kod specijalnih poslova, kao 5to su Etampanje umjetnidkih priloga za raz,yta djela L Etampanje ilustriranih listova /'Xrena i clrugo,/. Nosllac tiska je bakrena plods ili valjak na koje se prenese predlolak za tisak, a sam ti-sak se moZe vr3iti sa cilindridnim il.i rotacionim strojevima za ba.]
zultata. Boje koje se rabe u knjigotisku i offsetu su uljene ne bazi- lanenoE firnisa i finih pignienata. Za anilinski tisak su boje u prahu ili otopini, a razreduju se obldno sa iestom /Ep:,r:-tl ili vodom' Boje za duboko-tisak su rijetke, a razveduju se sa specijalnim razredivadima koji su takoder tekuii.
ODJELJE}.{ J
A ZL DORADU I
Od5tampane
knjige, tlskanice i
izgled u odjeljenjima
%a
arnbalaZa mogu
doradu, a to sui 9
dobiti svoj konadni
10a/ b/ c/
-
Kn1lgoveiln,.ca KartonaLa Pyeyal.a ili konfekcija papir.a
je radionica u kojoj se oblikuju Etarnparskl prolzvocli onako kakve ih mi vidi-mo u prometu i primjeni. Knjigoveiln:-ce ilo svojoj namjeni mogu biti: U_S_ l_.u _Lg e sa gotovo nilcakovom mehanizacij om z,a male usluge l;.vez,a pojedinih knjiga ili obrazaca, a od strojeva 6e imati stroj za rezanje papira - rudni i koji poinoini stroj. Knji-govel,ntca noZe. biti q:j Sj--_o_a,1 u g, a te,kove su obidno vezane za rranJa grafidka poduzeda, te im se posao sastoji u vez'anJu blokova, hjiga, obrazaca, eventualno nekih albuma i slj-dno" 0d opreme 6e inrati porecl koro-rezrde, strcja za rez€rnJe paplra na elektribni ilogon, joE i strojeve ze Eivanje sa Ltcom i-1i koncem, stroj za perfori-ranje, nel
Treia vrsta knjlgovehntce je i n c'l u s t T i j s k a, koja se ob16no naLazi uz veiu naklacinu Stanperiju, a glavni joj je posao uvez veiih naklacla Etampanih kn.iiga, u neki ili tvrdi povez, a koji noXe biti jeclnostavan ili luicsuzan" Tskova knjigoveZnica bit 6,e opremljena sa modernim strojevinta ze pcjedine faze na uvezu knj lga. j e pogon ko j i ncie sanostalno c1j elovati, al-i Kartona/,a ie u torn sludaju d-jelokrug svogs, rada orijentirati na izradu presvudene i1i nepresvudene ambalaZe, a rijede na sloZive kutije koje se obidno prethodno moraju Etan'rpatl. Kartonaila, koja je u sklopu neke Etamparije inra moguinosti da rad"i sve moguie poslove, jer moke dobiti usluge Cruglh ocljeljenja u pocluzedu. Tako na pr. Etampane sfoZive kuti-je rnogu se u kartonaii ,Stancati na posebnim strojevima, kidati, a zattm lijepiti, dine je sloZiva kutija gotova. KartonaZa n:oZe biti vi5e ili na.nje mehanizLTana, Eto i,e svakako zavisiti od vrste poslova koji se kane raditi. Danas klrtonaila ima vainu ulogu u izradl ambalaZe, koje sve viEe i viEe treho
1o
.-
11
pqpi{e su pogoni u kojima se izra@_4onfellqUiq duju razni artikli Siroke potro5nje i ambalaZe, Sto ubrajamo u
f;
r_e
Eiroku poiro5nju? Ubrajamo napr.
od.
proizvoda konfekcije papira:
toaletni Papir, salvete, koje nogu biti jednostar,'ne bijele ili ukra5ene, ovalne bugadice, koverte, biljeilnice, te razn! papiri za oblaganje zidova i s1i6no. 0d ambalaZe se u preradama lzraduju razne vrste vredlca u odredenlm veliSinama od I/4 do 10 kg sadriltne, nadalje vyedice za pakcvanje bonbona, mlrodija, pudinga i drugog, Takove vreiice mogu biti sa tiskom ili bez n1€gor nadalje mogu bj-ti od" jednostavnih papira pa do najfinijih, a dak i od v-rlo luksuznih. Takoder se izraduje Etampanl papir u rolama za pakovanje u trgovlni. U preradi se 6esto izraduju razne v-rste vudenih kutija /za sir i sli6no/ kao i mctanih kutija za razne svrhe. U preradu papira spadaju i poduze6a za oplemenjivanje papira za Tazr'e svrhe kao na pr. paplr Z_q_oblqgq4iq z_LqeIa:!_apele, onda papir qa nanosom plqst-id4e mase_,!-}i alumi_niiqke_-![eljje za razna
pakovanja, te cijeli
ntz proizvoda za potrebe inclustrije.
RAZVOJ PISMA
primitivnih naroda prije 5OO0 godina postojala je ielTa c1a slj-kovno LZTaz@ svoje misli, a tzrakavanje m1sl1 pismom u kojemu jedan i1i vi-Ee znakova. oznaduje Eitavu re6enicu zovemo plktg: graflja,. Dalji napredak u razvltku pisma je idqpgrg{ii-e, gdje znak ili slika oznaduju pojam, dok je savr5eno rije5enje u pronalasku pisma nadeno tek onda, kaCa je svaki znak mogao da ozna|i po jedan g1as. Egipatski hUigregllIi su naro6ito poznati kao slikovno pismo, clok ima neklh starih nadj-na pisanja, koji i danas nisu protumadeni. Poznato je d"a na5 alfabet potjede od fenidkogo od naroda Sirije, zemlje koju su lO0O godina prije naEe ere nastanjivali Semitl. Isto tako je poznato, da se ni jeclan alfabet nije razvtjao nezavisni od semltskog. Tacit /rimski l:istorik/ rnisli, d-a 1atinski alfabet potjede od egipatskog, a Ptlnlje spominje da mu je Ye6 kod
-11
-L2 porijeklo u klinovitom babilonsko-asirskom pismu. Neki kronidari misle, da su Fenidani bili oni, koji su pisno prenijeli svojim vezafiia, ka.d su bili na vrhuncu svoje trgovadke moii, Asir"ci su oblike svojih slova preuzell od. Fenj-6&rto., Fa su ih redali u stilu, koji je bio njihova osobina. S gr6kom kul.turom prerr-zeli su Rimljani i pismo, kcje je tako preElo na Apeninski poluctok. Odatle sva na5a pi-sma potjedu od rinskog tzv, kapi-talnog pisma, Rimsko kapitalno pismo odlikuje se mirnoion poteza i plemeniioBiu oblika, a jedan oc1 najljep3ih oblika od,-rrosnc pr.-njera nalazi se na slavoluku caTa Trajane u Rinu. IJ knjigama su sl-ova pisana Sirokim percm. To pismo se zcve QUg!84!4 iiz koje se javlja manje lijepa lggllkg, te se tada ui:oirebljavao za clnevni saobrariaj i Claff-.fiUg.bl-kuf: E,iT.
Uncijalno .pismc pokazu,ie naro6itu ljepotu iinija, ali sa neEto zaobljenim linijama. Iz toga se pisma razvilo pqlgUgg.tjalqg pismo, u kone se javljaju prve tzv. qlnUqkulg. Tek u VII stoljeiu pcdeli su se ostavljati razmacL izneciu rijedi. Do IX stoijeia 1mali smo sarno ElgiUqlglg ,/vellka sLova/ u a inicijah- su uzi-manl ocl unci jala, clok su na.slovi pisani kai:italnim pismom. i/finuskule se Calje razrrljaju u -hzv, karol1n5lco pisnro, a ova opet u goiska pisma taznllt oblika. F.imsko kapitalno pisrno oznadr-rje napred,ak u razvoju pisma, a koje se od. onila do clanas nije rnnogo tzmjenilo, a pismo antikva i danas sluZi za tisak lorjiga. Antikva kao pismo ostala je do clanas u upotrebl, a postoje poieclini oblici sa 6isto nacionalnj-m obiljekjrma, a imena su dobila po svojin tvorcj-ma t, j, po onima koji su je usavrBili. Bodoni usavr5zrva talijansku, Didot francusku, a Walbaum njemadku. Qsim navedenih svakako c1a ima n'rnogo drugih pi-sama sa naclonalnlm obilj elzjtma, ko ja ipak vuku svoj osnov iz nekih clrugih poznatth pisama. U na5im krajevima poznata je staro-hrvatska gi-agoljica kao i staro-slavensko pi-smo, koja su bila preteZno crkvena pisma, a 6ak su i danas u upotrebi. Danas se irod nas upotrebljavaju dva alfabeta i to: latinica i 6irilica. Osim uobidajenog nadina pisanja ima i skraieni oblik plsanja tj. STENOGRAFIJA, a koja siuZi za brzo pisanje govora. Stenografija ima neko1iko vrsta, a jedan nadln toga brzog pisanja bio L2
1?
je poznat Grcima, pa i drugim narodima. Ovo bi bio kratak pr:-kaz razvitka pisma, a1i nesmijemo zaboravttt na razne znakove koji su zajednidki za razne Tez]-dne skupine. MAT.ERIJAL
24 PTSANJE
Kao materijal za pisanje sluZlo je kameno drvo, a tako lsto i drugi materljal, Kada se je pi-smenost razv:-I'a upotreblja.rale su se drvene i voEtane p1o6e za pisanje, Poznate su ditave biblioteke glinenih plo6a na kojima su pronadeni znadaSnt radovi Lz astronomije, medicine i reli-gije, a narodito je toga rnnogo nadeno u
Eglptu. Papir ima svoje porijeklo aa d,oba Egipdana. Egipdani su proizva-
dali IIPAPIRUStt iz tanklh listiia voclene biljke irapirus. Svltcl papirusa su preteie C.anaEnjih knjiga, a koje su se podele u dana5njem obliku raditi IV stoljeia na6e ere. U gradu Pergamu u Malcj Az:_Si- izradivao se. je pergament za pisanje lz koila sitnih Comaiih klotr.nSa, koza, ovaca L magaraca. Na pergamentu su lzvedena prva Etan'rparska d.jela, koja su bila umjetnidki izradena" Papi-r su izunili Kr.nez:- lO5.god,naBe ere, a radilti- su ga od bambusovine. Ktnezi su 5OO god. duvali tajnu i.n're.de, ali je ipak prene5ena u Japan preko Koreje i druge zemlje. Ratovisu pogodovali preno5enju nadina tzrad.e p:ipirar pa su tako i Arapi podeli izrad;-at; papir i sa njim su nnogo trgovali. Oni su nadj-n tzrade prenijeli i u Evropu, ali tek u XIII. stoljeiu. llarodito poznati kvalitetni papir imali su Teli j axrL, a :-zradla1'i su ga od tekstilnih odpadaka" Razvojem pismenosti, prepi-sivanjem knjISa, a kasnlje i Lz:umoTn Etampe po Gutenbergu potrebe za paparusom su sve veier 1la se niegova proizvodnja unapreduje izumima ka,o napr. HOT,ENDEROI/i, ti. napravom za usitnjavanje vlakana, Godine L799. F,Robert rzumao je stroj za pral-zvodnju papira. velika oskudica lanenih, pamudnih i kudeljnih krpa primorava da se tta?i novi materijal za tzradu papira. Godine 184C GOTtrRIED I(ELT,ER primjenjuje upotrebu drveta za protzvoC.nju papira i to mehanidkoro preradom d.rveta. Kasnije dolazi d-o J-zuma kuhanja drveta racli do_13
\1, _
bivanja celuloze po natronskom postuplcu za jake naplre, a zatlm i po sulfitnom postupku za papire za pisanje i iisak. To su irostupci koji se i clanas znatno usavr5eni pr:mjenjujr-r. Svakako, da su se papiri sve do izuma stroja proizvcitili rudno i sve je "o i5lo polagano i u rnalim kolidlnama" Danas se papir za dnermu upotrebu prolzvodi u modernim tvornicama na brzim strojevimao a za primjey makeno navesti-, da tvornj-ca ro-. to papira u Vldemu moZe za 2[- sata ca lroizvecle i50-2O0 icna n.c-vinskog papira. Danas srr poznate razne .riste pait-ra za yaznalii.lu namjenu, kao 5to su: tisak, inclustr-i jslca prerada, te razne spe:i--
jalne
svrhe^
Mi ienro imati prilike, da se o papi-ru kao o naterijalu sa,lojln se o.nevno susre6emo u na5era zva:rjrr, u;)oZT,afffi cleialjno i to cd. njegovog postanka, ira d,o najnovijih vrsta za posebne prinjene.
QSOBTNE GTAVUH
GR4grcj![H sJBgKA
Sada kada snlo u kra.tki-rn potezinta upczni-,1-i:i ircvljesr; pisna i podJ-o--. ge za pisanj e, nad.alj e najkrtr|c, Eto j c i,lofiL1i€ , ,;,-,..':- j cs1, a sgr,rl3-'i-*tost pojedinih tehnika tiska, ireba da irecfer:o tjc :pis:va.nje i !'i)jedinih zvanJa unuiai' grafrdke j-;idll;t:.r:,:., Sv,.' F j;o ;;; .ir j;hodr-o redeno, bilo j e neophodno , ,J,a se rn,-rZs pr-ibliEi-,o :h.rst_' t:i- r cta. j ,
posao 4a oblikovanju i izrad,i jednog g:'a;'idkcg prorz.,'caa i--:ro obi--' man, i da na istom sudjeluju razli6i-bi st,-.'udnjr:ci lrc,jj- svoj-r.t"it i:a-doru jedan drugog C.opunjavaju" lla.'l p'-r-,'r"ebno d,a s.laili csirit svog rada, barem nadelno poz:nalc :i ra,ci c1i-l.r31in nje,iu s.:o:lntTt s-b:,.u,l.:::. Poku5ati 6u sada da u kratko ocrran oscbi-lcs-l;' nc;ec.rnih s.1,;.'ur
po oblilcuo nadalje slijepi rnaterrjal, kcji slul: za svih pyazntna u s1ogu, tj. svj-h onih. mjes'fa kojr s,l je1a. Za ukraEavanje i oblikovanje imad.e joE linije^ 1A
L' menata i kliEeje" Svoj racl obavlja preteEr:o stojeii pa je potrebno da" imacle zdrave noge, a z'adi- preclznosii sltova i njihovog obrnutog rzgleda kod slaganja t::cba da imade zdrave odi, U ovom pozjtnt treba imati smisl-a za h-ko-v-no tzrttlt:.,ranje kako bi se mogao yazv:-ti u 1,2v" akcid.enidnog slagara za izradu najk'ralitetnijih i hiksuznlh tiskanica" 0d ru-dnog sle.gara moie se prekvalifj-cirati dopunskom i-zobrazbom ze g!r,$i+gg-gl.=*g3,Ig, koji circla ::ukr-rje sa slagaiira stz'ojem te na njernu sl-aZe od,:ede;ie teks'i;..'e, bilo u lievanim redovj-rna, bi.,'-o u pojedi-nadrrim slovj-ma E-bo zavisi od tipa stroj a.
Kniigotrqkg-ig}.,.:p.;[fo-i_3{, inraCe zao.ai;ak ia odEtampa na rarznim tipovima strojeve, e. koji rirogu bi-Lj- zal:-Loirni" cilin.",.-ri6ni ili rotacioni, sve ono E-bo je slagar oblij;o-,'ao kao slog i to u jednoj j.li vige boja: e u,e \.=:1o yezLj-(ljLj-rn pap-;:rlna" P:',piz'rtoYze biti obidan kao na llr. novi.nski c'ic onog najf inijei.; za v:.5ebojne umjett:i61
te je uslcv za. uspjeh n raiu" Strojevi- na kojrma raCj- nogu biti sa ruJn-in tilaganjelt" a1i mogu biti potpunc autoilatj.z:,i-re.n,-. Zr: izvr'5eri;, svcjrh ractnih zad.ataka strojaru- se uv,l-jek doci-ajs ponodno osobl-jc, t.j" ulagadi-ce i izlagadice te pomci;li radn-icj-. PcreCL st:'udnilt zlta.nja noia savladati i umijeie posiu.plii, sa d::uglm, 'r-e orgarrizacijom rada ii djelokrugu svog raCncg r,:jesi;a.
CinEqgI€: poC cvi-n imenom se kl:je u stvsl'j- nekoi:-ko pozivarkao: reproduircicni fctogr.af , rettr-3er i cinitlE::af jetlcad, Njihov osnovni zadatalc je c1a fctografiju i1i neki i,::ugi predr-oZak prenesrr nR T ink ili drugi tnafer-i-jal uz pomci fotog:rr"i':jo j- jetkai'i;la, .i;al
-16 Mora imati osjeiaj za boje, neEto dara za crtanje i biti
potpuno
zdrav.
tzv. revne Stampe: Foto-reprodukci_qgi-Fo_tpgra:L u ravnoj Btampi se ne razlikuje mnogo ocl onog u clnkografiji, samo su uredaji ne5to drugi, mogli bi reii savrerneni-ji i dragocjeniji-. U ovom zvanju moraju se savladati sve tajne fotografije, reprodukcionog karaktera, a ta se razlikuje od one obi6ne fotografije. P,ored. pred.loZaica crno-bijel1h sluZe i kolor clijapozitivir sB kojih se naroditim postupkom mogu izraditi tzv, litografije u viEe bojar & u posljednje vrijeme u detiri boje se postiZu vrlo vjerne reprodukcije fotograflja u boji. Mora imati osjeiaj za boje, dara za oblikovanje i proporcije, a radi rada sa kemikalijama mora biti potpuno zdrav, te imati doPrelazimo na zvanje
bar vid,
je zvanje koje iziskuje u prvom redu prirodni talenat za crtanje ili bolje redeno za li-kovno tzrai,avanje. Tek na tom prlrodenom d.aru se moZe postiii daljnja tzobrazba clobrog lltografa. Mora imati j-standan smisao za boje u pojed-inostima, a" to 6e redi da mora razl-ikovati sve nijanse pojeclinih boja u svim tonovlma. MoZe se izobraziti kao litografski crtad i kao fotolito retuEer, danas se ta zvanja prili6no upotpunjuju radi toga 5to imade sve viEe takovih pomoini-h sredstari'a cia se slova rijede crtaju jer je fotografija i tu pomogla. Sred"stva rada-su mu crtaii pribor) Tazne kidice, tu5evi, boje, fil-movi i drugo. Prethodna zvanJa ravne Etampe izraduju takozvane litografije za tisak, a koje se moraju. sada prenijeti na cindanu plodu koja pred.stavlja tiskorrnu formu, a nju prireddje Foto-lilo montel kcpistg ili pretiskivad na taj nadin, da pomoiu dobivenih kontakt pozitiv filmova na oslojenoj plodi pomoiu posllupka slidnog fotografiji dobije kopiju na ofsetnoj plodi koja moZe biti od cinka ili aluminija. Za tisak svake boje potrebna je posebna plodar p8 je potrebno cla je ovaj rad vrlo precizan jer oc1 toga zavisj- d.ali ie se neka naklada dobro od5tampati u offsetu. Kao pomoina sredstva sl-uZe stroj za oslojavanje p1oda, ludna svjetiljka sa jakim svijetlom, stroj za kopiranje, montainjstolovi i razrti- rudnj- alat i pribor. Rukuje sa raznim kemikalijaL"ltograF
-16
se odvija stojeii to je potrebno d'a lmade zdrave noger a d.obar vid racli preciznosti posla kod kojeg nesmije doii do od.stupanja ni-desetinke mil-imetra, Potreban je osjeiaj za bojer & posebno za onoga koji ie se posveti-ti izraii probnih otisaka. Oftegl_gEroiar je lice koje na offset strojevima, koji- mogu biti da se na njima Stampa jedna boja, a mogu biti takl da se na njima Etannpaju dvije, ali i detiri boje od.jedanput. To su vrl-o dragocjeni i veliki strojevl. Od rada strojara zavisi da 1i 6e konadniproizvod tj. odEtampana naklada pl-akata, etiketa 1li kutija biti kako treba. Precisan rad izrade litografije i pripreme offset plode 6e biti uzaludan, ako offset strojar nije d,orastao svom radnom mjestu. Potreban je pored osjeiaja za boje, jo5 i dobro poznavanje osobj-na bojan rad.1 mjeSanja i postizanja odredenih nijansi, dalje pri-mjena su5ila i dodataka. Dobro poznavanje mehanizma offfet stroja i njegovih dijelova kao i funkcioniranje, omoguiuje uspje5an i. produktj-van rad. Obzirom d,a strojar Stampa na razlidi-tim podlogama od. relativno tankih papira, do debelih kartona, a posebno po svom sastavu vrlo razliditih, to je potrebno da offset strojar bud.e dobar poznavalac papira i njegovih osobina, 5to 6,e mu omoguiit:- dobar i uspjeEan rad.. Offset strojarima, kao i knjigctiskarskim, docljeljuje se pomodno osoblje, kao 5to su ulagadice i pomoini radnici, te mora savladati i- umjeie postupka sa drugim, kao i organizacijom r.ada, jer on od.govara ne samo za svoj rad i vei i za rad dodjeljenog mu osoblja. U odjeljenjirna za cloradu danas imademo u glavnom tri oslovna zarrtmanja, a to su KnjigoveZa, diji zadatak je da radi na uvezu knjiga, blokova, albuma i mnogo drugog" U tome pozivu treba savladati sve vrste i nadine poveza od onog najskromniieg mehkog poveza, d.o onog najluksuznijeg gotovo umjetnidkog poveza knji-ge u koZu sa zlatotiskom i u1&r Rad
v
v.
..
stoje naitazLiditiii strojevi i pomoini uredaji na raspoloZenju, a koji su opet rasporedeni prema vrsti poslova. Najobidniji 1 naj6eEii je stroj ?,a rezanJe ljepenke, pa stroj za rezanJe papira ocl rudnog do stroja sa elektronskim uredajima, koji omoguiuju brzo i tadno rezanie sa vrlo malo naporge Strojevi za Bivanje 1 uvez knjiga i mnoEtvo pomcini-h uredaja. zLatorezom. U ovom zani-manju
-a7
Rudni alat lorjigoveZe takoder nije za i:ctcjeniti, a onaj koji se misli posvetiti izradi umjeti:.'dkih poveza r.ora inaii snj-sla ze obl-ikovanje i proporcije" illaterijal sa l;ojiin se knjigoveZa sus-. reie je vrlo raznolik: sav mate::i-jal i v:';te papira na kojimq se Etampa produ knjlgovei,a kroz -n-r-ke prije ili- posJ-ije Stampe t z&' tim razni presvlabni papiri-, na:erljal z,a l;-uez knjiga, i:ac 5to su razna platna, fine vrste l
materijal sluZi i:apir, kartcn i ljepenka, \'eiim di;eloitt, kar-bo-' na1er, Etampani materrjal ilrairla tz odjeljenja tj.ska i Stancen aj-:na nekim proizvoCina potpuno sanosielno c-Ljelu-je' Uredaji u- ka:r'"Lo-' nakt su vrlo razl-iditi ocj vr:lo jeclnos'uavn-ih s'iro;;va ';.a 'liroJ€n.i3 kutija, ::oje se z&'t.!rr, rudno iz;:actujr-i oclnosnc sas b&'"'iluiilr t1u \rr 1o preci znr]n t sLi-aprh strojeva za i:-:aCu ku-Lija *-"1-i l-riepljenje u velikim kol-idinarila. Ij s\roin srTsilji-r ira':'lcnaZer n:'fa zn-a:j- pct',.r-,:no samostalno radrti na k::ojenju i-izrac':-r- ic.;-tija, lt-',c -:, i'ukcr,-,:-1- ,€i ti sa porncinin osobl;en, dalcie savlatiar-;:, cdnos 3ra. c-]r'u.,i-l r'.li;-": -€r :*H* ,n*Wq i organizirati posao Lrz r,'eliku iidnu od;cvornost Ja rre clocie co Etete u poslu" Pfe_rsgiva6_lla_Ulra je lice i:oje sudjel-uje :r:l tzra,it rrzns vi"3ti' ambalaZe tz papira i ljeiteirke", ali u glarinr,TTr az pot,tori s-i:ic;c;'v-il* te je tu relati"no :;talo zastupan ru6:rj- ::acl,' O'1 !::e,l'ad-i-',"aba ;,e *ra\t d.a pored dobrog poznavtn;a 1:ai:,;'a, k.lrtona i ljepenlie", 'i'::l de sr1isl-a za nehani,zem strojer/rr jer r,rcra c1a ru-kuje sa vrl-o re:-z" 116iiim stro;evima, kao Etc sr-r. t;iri zr illo;Lvodnjii r-:isinir:.::lb ubrusa, izrad.u toaletnog papi,r"a, ;.r-irojeva t,a iz;aiiu- 7'azt-o1dTr:i'l L-: vreiica, od naj,na.irjih za blrrbone , lc v':r-:kih saclri::'c lc f{g ili onr.h tz celofarra. Sve ove vrec.ice mogu biti :a ijii;::,.rol: liil' i bez iste. Preradivad papir:a ie, : grf}:g€::Eig.q l,c.ii ta posclnom vrlo sloXenom stroju Stampa u v15e bcja papi:: rr. trek:',m: i---: ;:-:a*
! l-8
na celofanu, a iz dega se ond.a na drugim strojevima.vr3i claljnja prerad.a u gotov proizvocl. Mora dobro poznavati boje, a zdravlje mu mora
biti
potpuno.
Mis1im cla neiu
pogrije5iti, kada kaZem o.r je ovo zvanje, zvanie
buduinosti, jer sa porastom druBtvenog standard.a, poveiava se potreba za masovnim pakovanjima, a koje mo?e c'.ati samo vj-soko rnehanizr,rana prerada papira. Dakle preradi-vad papira je poziv pred kojim stoji buduinost i razvoj. Pri tome ne treba razumiti da neki spomenuti pozivi gube na vaknosti jer se sva grrr.fidka zanimanja zapravo upotpunjuju u jednon c:-1ju, a to je na izradi i oblikovanju takovih proizvocla koji ie potpuno odgovarati s"rojoj nandeni. ZavrBavajuii ovaj prikaz treba naglasitl, da je najvaZnije da se udenik nakon kraieg vremena i1i par njeseci-, iziasni da li je naEao sebe u tzabranom zvanju. Da 1i je zavolio zvanJe, srodio se sa istim, jer sarno onaj, koji svoj pozLv voli, koji telt cLa se u pozivu usavrBi, moZe d.anas sutra biti zadovoljan sa sobon i svojin Zrvotoro. Srnatra se da je najveia nesreia za dovjeka, ako:r:tevoljko obavlja zvairje za lcoje nije inao smisla, koieg su mu drugi odabrali i poreC toga Eto je u ispltivanjii:ra psiholoEkim i tehnidkimrpokazao da imad-e uslova za obavljanje nekoga posla, Ljubav za ,=.. poziv se ne moZe ispitati nikakovorn nietodorn, ona se mo/e samo o*- ;[. jetiti, 'istina ne d,anas, a1i- za kratko vrijeme. Bclje "ie gubiti -€ ne6to vrernena, nego li biti cijeli Eivoi nesretan, ili ne zavrBi' ti poziv za koj:- smo osposobljeni, ier smo na tai nadin oCuzeli moguinost izulavanja nekcm d,rugom licu koje bi sa tim pozivom bi 1o sretnc u Zivotu.
L9
FOE9LEPB9pUECTJ$
Pq.iava +
_{qLggr,a{:je Pri-je pronalaska Gutenbergovih pomi5nih slova, knji-ge su se pisale rukom. Takva lmjiga nekada je bila Zi,-otno djelo pojedinog dovjeka. Veii dio takovlh knjiga bio je namjenjen za crkvene potrebe, a u ostalj-m su opisani iivotopisi znamenitih ljudi. Da bi prikazi i opisi u hljJ-gama bili Etc vjerniji, mnoge su se knjige i-
t
_lq_z_rtgi
lustrlrale crteZima, koji sr1 irnali veliku umjetnidku vrijeCnost. Poslije Gutenbergova lzuma prepislrranje knjiga inumlre, a slike su se podele urezivati u drvo /dyvorezt/ i balcar /bakrorezt/ i on' d.a 5tampalo. Taj rad je bio c1ug, prec'istavljao je takoder umjetnid" ki racl, Pronalazak fotografije, Eto se zahvaljuJe razvttku fizike i kemijeo jedini je mogao donekle da rije6i problem sl-ike. Sama fotografija se zasniva na cljelovanju svjetlosnr'h zraka na neke kernijske spojeve. Godine 1B3B Francuz Daguorre je pomo6u kamere opscure nadinio prvu f otograf ijur, premila su neki prlncipi bili i ranije poznati. Vei Leonardo da Vinci /t5OO god,/
predmeta bil-a na desno j strani slike. u dalnjem razvoju fotograflja je d.osta brzo napredovala, a na njenom usavr5avanju radio je cijeli niz udenih 1judi. Pri-njenjena je staklena ploda za negativ, a 1BB4 god. po S. Eastman-u i celuloid 5to se i do danas zadr?ala. Dana5nji Zivot dovjeka te3ko je zamisllti bez fotografije, jer ona 1ma mnogostranu primjenu, od slika za uspomenu, do nurogobrojnih grana nauke koje se sluZe fotografijom. Fotografija u svom d.ana5njem razvoju postigla je to, da crno bije1a fotografija ustupa mjesto fotografijj- u bojama. Svakako, da su se i sredstva za fotografiranje /foto-aparat/ razvl7-a u korak sa f oto-os j etl j ivim rnateri j ali-rna .
NAdIN IZRADE KLTSEJA
l,-
Crtel i1i slika je tumad tekstar p8 llustracijama bilo koje vrsie treba obratitj- najveiu painju. Izvedba slike mora biti prvorazredoar a ako to nije rnoguie, bolje da se j-zostavi. Prema tehnici izvedbe, odnosno nadina Etampanja, ilustracija /s1,:-ke/ razLilarju se ove vrste: a/ fototipija b/ autotipija c/ reprodukcija u bojama Fotg!ipj-ia Kod izrade fototijskih kliEeja snima se crno-bijeli crteZ, da bi se dobio negatlv, koji. se zatim kopira na.cj-ndanu plodu. Djelovanjem klseline dobiju se na 1:lodi izbodine, koje su potpuno vjerne crteZu. CrteL crtan tu5em, linijarna i1l ta6kicama, najbolje odgovar& za TepTadukciju u toj tehnicir P& se mo?e Etampati i na papiru lo5ije vrste. 0indana ploda /tfiEej / na kojoj je crtel' fotografskir, putem preneEenn pri-dvrsti se na drvenu plodu i usloEi u slog radl Stampanja.
Autotiplja daje mnoge moguinosti za ilustrirani dio knjige, ier moZemo reproducirati svalcu sliku ili fotografiju. Fotografije originala prenose se preko mreXice /raster/ na oko 2 m/m debelu cindanu plodu s n& kojoj djelovanjem kemikalija dobijemo kliEej u ne-
-2I
gctj-vu, Takav se kliSe noEe usloZiti u slog i Stamirati u vi5e tisuia prlmjeraka. Da bi se mogao izraditi clobar k1i5e, potrelrna je clobra fotografija na sjajnoro paplru crne boje. Osim toga fotografija treba da je o5tra i tzyaztto crno-bijela 0c1 gustoie mreZlce, koju smo upotrijebili za prijenos na cinkn zavisi jasnoia otiskarsitnija nrehi.ca /yaster/ t.j. raster sa veiim brojem ta6kica na kvadratnom centimetru, claje jasniji otisak slike. Unatod tom opienitom pravilu treba cla nam je irrije izrade k1i6ea poznata vrsta i:apirar ilo kojem ie se k1i5e Stampati. Kli6e sa grublm rasterom Etampati 6e se na novinskom i njemu slidnom papiru, a sa finim rasterom na papiru za umjetni tisak. Taj je papir glattrce povr5ine, a mode biti sjajan, polumat i1i mat, a povrEina mu je presvudena naslagom kred.e. Fotografija, i1l ilrugi predloZak za i-zradu kliEea, trei:a da bude veia od" preclvidenog kliEea. Ovo je vaEno zato Eto se kocl smanjenja postiZe veia o5trina i jasnoia slike, koja se Etampa kliSeom. Vei jed"anput Etampanu sliku nije clobro uzimati za predloZak, jer se na kliBeu pojavljuje tzv moire /moaye/ od rastera ved Etampane Kako smo vei spomenuli, prenosimo kocl autotipije sliku na cindanu p1o6u pomoiu rastera, koji moZemo povedalom vidjetl na
slike,
I
kli3eu, kao i na otisku. Sto je raster grublji to se jasnije vidi. Uobidajeni rasteri su 25, 3o, 34 i 4o linija grubl, 48 i 54 linije sreclnji i 6o1 7o i vi5e linija fini rasteri, a sve na 1cnr. Sto to znadL? To znadi cLa, recj-mo, raster od 6o linija imade 6ox6o tadkica tj, 36oo tadkica na I Prema tome ie raster od "*2. 25t 3o i )4 linije odgovarati za novinske i slidne papire, a raster od 4or4Br i 54 linije za bolje vrste /'oezdyme/ glatkih papiT&r a raster od 6o i 7o linija za ve6 spomenute papire za umjetni6ki ti-sak, R+go 4iEp rje_ s_ !o j
i
slika u trobojnoro tisku, rastavljamo sliku u Zutu crvenu i plavu boju, a izradom triju k115ea, koje nalzmjenidno pretiskujemo dobivamo ostale tonove. Kocl detvorol:ojnog tlska detvrta je p1o6a oclnosno k115e za sivu il-i crnu boju /t:,f e/. Kod reprodukcija
I
22
t-
Za v1ernost reprodukcije u lcojama odludna je svakako strudnost onoga, koji reprodukciju Btampa i njegov smj-sao za mije5anje boja, nadalje kvalitet boja, a svakako i papira. Sve to 6e opet biti sporedno ako sam kl-1Ee nije strudno i-zraden, Mi smo ovdje kratko opisali najvaknlje u i-zrad:- klj-Eea danas.
su se kliBei lzradivall u drvetu rudno, a kasnije i strojem, te se izracla takovih k1i3aa zvala drvoreZ ili ksilografija. postoji joE tzv umnoiavanje slogova ili kliEea, kao napr, stereotipija, /l3evane olovne pLo(,e/. Galvanoplastlka /kli5ei presvudeni tanklm bakrenlm pla5tem/ i vulkaniziran tzv, Semperit kli5e rz gumene mase /meke ili tvrcle, prema namj eni/ 5to predstavlja jedan oc1 novijih i savremenlh i:ostupaka umnoZavanJa slogova lli kliEea. 0sim n.aveclenih foto-mehanidkih, kao i nadina za mehanlEko umnoZavanje kli5ea treba spomenutl jo5 i 1,:norez, te rez u olovu, a pomoiu tih postupaka si moi,e svakl malo spretniji radnik sam izracliti odgovarajuii kliEe jeclnostavnlh linija. To su tako-zvane pomoine tehniliera o kojima 6e se posebno raspravljati.
Nekacla
L
23