Tehnocka knjiga - Zastava Yugo Skala 101 i 128 - autori Kondic, CoricFull description
Zastava 101 i Zastava katalog 1975 - reklamni blok sa jedinstvenom fotografijom sa sajma automobila u Beogradu 1975.Full description
Zastava 101 rukovanje i odrzavanje na Ceskom jeziku
Zastava 750 -Tehnicka knjiga. Autori: Milorad Kondic i Djordje CoricFull description
Slovenian Avto magazine, super test, second stage, Zastava 101 Special
List of World Wide repair shops for Zastava wehicles. Printed in 1981
Reklamna brošura koja predstavlja nove modele Zastava 101 za 1979. Ova brošura je jako dobro poznata ljubiteljima, ali se nigde u celosti nije mogla naći do sada.
zastava101
Croatian magazine Auto Klub about Zastava 101
Zastava 101 Katalog rezervnih delova delova iz 1982. Zanimljivo izdanje jer se u njemu nalaze delovi 3 generacije Zastave 101.Full description
zastava101
Cuveni sasopis "Uradi SAM", par tekstova o Zastavi 101
Zahvaljujuci privatnoj kolekciji Dejana Radanova, evo kompilacije clanaka o Zastavi 101 od najave, preko uporednih testova, do upitnika koji su popunjavali vlasnici Z101 o manama automobila.…Descripción completa
Treci deo testa Zastave 101 Special iz 1979. Auto magazin (srpski jezik) je na kraju rastavio automobil i merenja su izvrsena
Odlično uputstvo za bezbedno postizanje željenih štelovanja trapova, bilo u plus, bilo u minus.Full description
Super test Zastava 101 Special
Treci deo testa Zastave 101 Special iz 1979. Auto magazin (srpski jezik) je na kraju rastavio automobil i merenja su izvrsena
Zastava 101 Tehnicka knjiha 1976, autori Kondic i Coric, knjiga pokriva standardni model i model LuxDescripción completa
yugo owner manual
yugo owner manual
Predstavljanje Zastave 101 u casopisu Auto Industrija 02 1971
Svako vozilo, ma koliko izgledalo konvencionalno gradeno, obiluje speci'idnostima i tehnidkim unapredenjima. Da biste postigli maksimalno funkcionalnu sigurnost i duZi vek trajanja svakako ih treba upoznati. Nastojacemo da vas upoznamo s onim osobenostima vozila i radovima za dije obavljanje nije potrebna narodita strudnost. Ono Sto vam izgleda previSe komplikovano prepustite servisnim radionicama. Postoji mi5ljenje da je "Zaslava 101" skoro isto Sto iFIAT 128, medutim, to se ne moZe prihvatiti. Su5tinski posmatrano Zastava 101 je kreirana prema vlastitim, specifidnim zahtevima, a inspirisana je re5enjima FIATA 128. Treba napomenuti da je FIAT 128 prvo putnidko vozilo ove fabrike sa prednjom vudom koje je u5lo u serijsku proizvodnju. Prednja vuda ukomponovana sa popredno postavljenim motorom pruZala je izvanredne mogu6nosti za kompaktna re5enja i maksimalno iskoriS6enje prostora. Koncept koji je prihvatila "Zastava 101", bio je zaista avangardan. To ne potvrduje samo korektno pona5anje vozila u voZnji, ve6 i ooStovanje vredne dinjenice da su mnogi proizvodadi, za svoja vozila kategorije 1100 cm3, kasnije prihvatili baS ovo re5enje. Prednja vuda se dosta rano pojavila, prvo u SAD, a zatim i u Evropi, gde 1936. godine, kod firme Citroen, dolazi do prve serijske proizvodnje. Ako poku5ate da analizirate "Zastavu 101" do6i 6ete do zakljudka da su primenjena re5enja koja su pro5la duZi period usavrSavanja, a zatim su u pravom trenutku primenjena. l"4edutim, to nije jedino savremeno re5enje i sve ostalo je uskladeno sa nedunarodnim normama za bezbednost i sigurnost. Koliko Samo imate crostora za putnike i prtljag uverite se i sami.
1, MOTOR
TEHNIEKI PODACI 1116 cm3
1300 cm3
128A.064
128A.6.064
Otto/detvorotakt.
takt.
3'r j cilindara
4 u liniji
4 u liniji
r'ecnik cilindra
80 mm
86,4 mm
- ^:l klina
55,5 mm
55,5 mm
i aC na zapremina
1116 cm3
1300 cm3
3:epen kompresije
9,2
9,2
','aksimalna snaga (DlN)
40,skw
48 kW
628 rad/s
607 rad/s
77,5 Nm
98 Nm
314 rad/s
366 radls
135 km/h
140 km/h
zgok
320/o
17164(3,764)
17164(3,7641
Motor
I
3
:govarajudi broj obrtaja
r,,a
:3cvarajuii broj obrtaja
Otto/detvoro-
Hladenje motora izvodi se cirkulacijom tecnosti u za-,:'enom sistemu a regulacija se izvodi automatski uz termostata koii se nalazi u qlavi motora
::-.c
Soojka
-
suva, jednolamelasta na mehanicki pogon
l'lenjad sa cetiri sinhronizovana stepena prenosa (sis-
-=_ DORSE i BORGVARNER).
',r:.us r'ralna brzina (Podatak se odnosi na vozilo sa pu-
kodnice koje se podeiavaju automatski, kodnice zadnjih tockova su po sistemu dobo6. Nezavisni vidovi prednjih i zadnjih todkova. Ugraden servo - uredal.
Koinice na prednjim todkovima disk
Upravliad koji apsorbuje udar, sastoji se iz tri dela medusobno pov€zana kardanskim zglobovima. Zglobovi spona ne iziskuju podmazivanje. Minimalni prednik okretanja
10.3 m
10,3 m
145 SR 13"
145 SR 13"
Prednie ve5anje je nezavisno (sistem MC PHERSON). Donja oscilujuia ramena i nosadi glav6ina todkova dvrsto su spojeni sa amortizerima. Zavojne opruge i elastidni elementi ostvarulu dobru izolaciiu ve5anja. Zadnje veSanje je sa nezavisnim todkovima. Amortizeri dvostrukog dejstva. Popredni lisnati gibanj ima funkctju stabilizatora.
Pneumatici radijalni Elektrooprema
12V
12V
45A
45A
34 Ah
45 Ah
Potro5nja goriva pri optimalnim uslot'n'a pri brzini od 90 km/h ori brzinr od 120 krn/h Potroinja goriva u gradskoj vo2n1r
5 611100 km 8 8l/100 km
7,4tl'100 km 10,5t/100 km
9.0
9,5
Dozvoljeno optere6enje 5 osoba + 50 kg prtljaga
400 kg
Napon elektridne instalacije Alternator Akumulator - svetla za hod unazad na zadnjem braniku - elektridna pumpa za pranje vozackog stakla - grejad zadnjeg stakla - upaljac za cigarete Performanse
-
|
|
400 kg
MOMENTI PRITEZANJA NAZIV DELA KOJI SE PRITEZE
Zavojnica
Vloment pri tezanja (Nm)
M6
16
M8
zo
KVAEILO Vijak za pridvricivanje spojke uz zamalac motora Vijak za pridvricivanje viljuSkaste poluge za iskljudivanje kvadila
NAZIV DELA KOJI SE PRITEZE
Zavojnica
Moment pri. tezanja (Nm)
M8
',avrtka za pritezanje pedale za iskljudivanje kvacila '.avrtka za pri6vr56ivanje nosaca pedale kocnice i pedale za
M8
s
MENJAE STEPENA PRENOSA - DIFERENCIJAL
-
, aK za prrdvrscivanle oslonr:g poklopca opruga za blokiranle :: c2a1a viliu5ki za bianle stepena prenosa . ?K za pritezanje poklopca kuci6ta menjaca stepena prenoa< za pridvrScivanje nosada menjada na blok motora
M
'.a,.tka za pridvrSdivanle kuci5ta menlada na odgovarajuci
-:,.ai
koji kuciSte rnenjada spaja sa blokonr motora
'.=,'tka za pricvr5civanje nosada menjada na blok motora
M
.' za pridvr5civanje viljuSki i klizada za biranje stepena za pri6vr5civanje polugice na osovinu za biranle stepe--- : :-:'enosa
,'-.'<.a za prr6vr5civanje nosaca poluge za biranje stepena
..
.t -:'
M8
25
M6
10
12
M
78
25
M6
10
12
x
1,25
78
M6
10
M6
18
M6
18
M6
10
10
x
1,25
OY
10
M6
7,8
M8
25
M18x1,5
137,2
x
IY
za pridvr5civanje za5titne gume poluosovine na telo za medusobno oricvricivanie polutki kuciSta diferen-
:EEDNJE VESANJE
1,25
M6 t^)
-a
x
M8
za pricvricivanje cilindridnog zupcanika na kuii$te dife-
--a
15
'.-2- Ja pritezanje glavcina prednjih todkova =
i. -: :'ivr5civanje prednjih tockova
M
12
1.25
NAZIV DELA KOJI SE PRITEZE
Zavoinica
rment pri tezanja (Nm)
Samokoceia navrtka za pricvr5civanje prednjeg oscilujuceg ramena na karoseriju
M 10 x '1,25
38,2
Samokodeca navrtka za pridvr5civanje rukavca sferidnih zglo_ bova oscilulucih ramena na nosade glavdina to6kova
M 12x
1,25
76,4
Samokodeca navrtka za pridr5iivanje stabilizacione poluge na oscilujuca ramena
M 14x
1,5
Navrtka vijka za p'eu na karoseriju
M
10
x
1,25
48
M
10
x
1,25
25
lr/
10
x
1,25
70,6
Navrtka za pridvricivanle gornjeg kraja amortizera na karose_ rUU
Samokoceca navrtka vijkaza pridvr56ivanie amortizera na
no_
139 elgvclllldka
Navrtka za pridvrscivarr.
.hrfid.m M6
Vijak za pridvr5civanje nosada stabilizacione poluge na ka_ rosenju
to
x
1.25
48
10
x
1,25
47
M
'10
x 1,5
M
12
x
1,25
/3
M
10
x
1,25
zv
M
12
x
1,25
t6
Navrtka za pridvr5iivat karoseriju
M
1O
x
1,25
49
Samokodeca navrtka za pridvricivanje elasticnih daura na os_ novicu oscilujuceg ramena
M
12
x
1,25
39,2
M
10
x
1,25
25
M
10
x
1,25
M
10
M
Navrtka za pritezanje g
Vijak za pricvrScivanje zadnjih tockova
Vijak za pridvr5civanje kleSta kodnica na nosad glavcine pred_ njeg tocka
----_..,
ZADNJE VESANJE 137,2
Navrtka za pridvr5civrn
^lgj34_gt!f
t)
g
..cilujuce
Samokodeca navrtka kavcem todka
Samokoceca navrtka zera na karoseriiu
rame
t
.
Samokoceia navrtka gornjeg vijka za vezu amortizera sa kavcem tocka
Vijak za pridvricivanje noseceg diska kodnice na ruKavac tocka
10
I'
ru_
M8
25
NAZ
I
EHANIZAM ZA UPRAVLJANJE
M
\avrtka za pridvriiivanje todka upravljada na vratilo
I
I
tezanla
I
l(ffi'-l
M 16x
1,5
49
',avrtka vilka za pridvr56ivanie viljuSke kardanskog zgloba na .
M8
zo
M8
lo
M14x1
49
:mandno vralilo upravliada
, .
ak za pridvrS6ivanje ku6iSta upravljackog mehanizma na aroseriju
',3Vdk3 za blokiranje sferidnog nastavka u bocnoj sponi Sarnokode6a navrtka za pri6vrSiivanje rukavca sfericnog cba spone na polugu na nosadu glavdine tocka
:;
M
'10
x
'1,25
34
(ocNlcE
,
zk za pri6vrSiivanje nosada poluge rudne kocnice na pod
.a'oserije
M8
15
M6
10
M8
25
-:::varaiuci nosad
M8
25
ika za pn6vr5civanje nosada servo-uredaja za kocenje sa "., -:':SerlJOm
M8
tc
M6
IJ
,
2< za pridvrScivanje
-. cilindara na nosad kodnica
',i,.1ka za pridvr5civanje hidraulidne pumpe
.
-
?< za pridvr66ivanje korektora kodenja zadnjih tockova na
:.
za pridvr56ivanje cilindra i sigurnosne plodice sa diskom
-:a:a
:(LOP
kodnice
10
x
1,25
zt
M
10
x
1,25
20
PEDALA
I - - a za pridvr6civanje pedale za iskljudivanje spojke 1
M
"-aza pricvricivanje
nosaca pedala kocnica ispoJke
M8
15
M8 M8
25
11
bloka iz jednog komada ima tu prednost Sto
OSNOVNI SKLOPOVI
omogudava vrlo tadnu obradu svih funkcionalno vezanih povr5ina i otvora. Sa desne strane bloka motora pridvrScen je alternator sa donjim nosadima i zatezadima kai-
MOTORA 1100/1300
Svi tipovi motora koji se ugraduju u razlidita vo-
zila 1100/1300 dlanovi su iedne familije koja je po fabridkim normativima obeleiena oznakom 128 A.
Blok motora koncipiran je kao integralna celina i lile se u jednom komadu. Materijal za izradu je sivi liv visokog kvaliteta sa dobrom obradivo5du i otpornoScu na habanie. Livenje
5a postavljenim na gornjoj strani alternatora. Na istoj strani se nalazi, takode, i pumpa za vodu povezana pomo6u jedne duZe cevi sa kuciStem termostata postavljenim na zadnjoj strani motora (strana zamajca). Na levoj strani bloka motora pridvr6dena je pumpa za gorivo, oduSka motora, razvodnik paljenja i predistad za ulje. Na prednjoj strani bloka motora (strana pogona razvodnog mehanizma), a Jakode i na
i|,
't Ir]
,1 l-l
fllt1
Sl. 1.1 12
-
Uzduini presek motora
5to nal-
nje kai-
ra. YO-
kutjoj anl YO,
hc na na
\.\
Sl. 1.2
-
Popreini presek motora
t.t
zadnjoj strani (strana zama1cal4 nalaze se prldvrS6eni poklopci, izliveni pod pritiskom od la-
Radi smanjenja mehanidkog opterecenja kolenastog vratila, blok motora le tako izliven
aksijalnost se obezbeduje konstrukcijom samih poklopaca i to na taj nadin Sto se na samim
svojstvom, tako da se glava vijka ne mora osiguravati. Na poklopcu zadnjeg leZaja kolenastog vratila pri6vrS6ena je cev za povratak ulja iz sklopa leZaja.
ke legure, u kojima su smeSteni gumeno - metalni zaptivadi "simerinzi" Obezbedenje koaksijalnosti gnezda"semeringa' sa vratilom koje se zaptiva, oduvek je za konstruktore i tehnologe predstavljalo mali problem. U ovom sludaju ko-
poklopcima naiaze tri "pipka", radijalno postavljena u odnosu na vratilo. Prilikom obrade sediSta "simeringa", u istom zahvatu, obraduiu se i ovi "pipci" ito samo na neznatno ve6i prednik od prednika vratila na mestu gde se vr6i zapti-
vanje. Na
taj nadin prilikom postavljanja po-
da se kolenasto vratilo oslanja na pet leZaja. Vijci kojima se pridvrScuju poklopci leZala su specijalne konstrukcije sa samokodeiim
KOLENASTO VRATILO Pored toga Sto je oslonjeno na pet leZaja, kole-
klopca sa ve6 ugradenim "simeringom", poSto "pipci" prvi nailaze na vratilo, izvr5i se najpre "samocentriranje" pa se tek onda poklopac pri-
nasto vratilo zasluZuie takode i posebnu paZnju zbog materiiala od koga je nadinjeno. Godinama je bilo uobidajeno da se kolenasta
teZe vijcima.
vratila dobijaju iz delika, kovanjem. U tom smislu kolenasto vratilo motora '128A, predstavlja
Da bi se postigao tadniji zazor ugradivanja klipova i smanjio Skart u obradi, prednici cilindra su razvrstani u pet klasa koje se medusobno razlikuju za 0,01 mm.
izuzelak poSto se dobija - livenjem. Liveno kolenasto vrafilo ima odredene prednosti u odnosu na kovano kolenasto vratilo. Prednosti se is-
termidkim postupkom -xcionim kaljenjem) kojim se postiZe tvrdo. , 3e od 50 HRc. U skladu sa kvalitetom ru.. :a kolenastog vratila odabrani su i odgovaieZaji. LeZaji koji se sada ugraduju sasto. * z delidnih poluSolja, relativno male deblji": :'esvudenih sa unutrainje strane, na mes. -: eganja rukavaca, tankim slojem antifrikci'" egure. Sve polu5olje leZaja kolenastog -:- a. sem za centralni leZaj, imaju na unutra5" s:rani izveden kruZni kanal koji omoguiava : r ulja za podmazivanje u leZaje klipnjade. -, : a no pomeranje kolenastog vratila,van do: ..ih granica, onemogu6eno je postavlja' +- Jva poluprstena na zadnjem leZaju kole-
- ::vrdnuti specijalnim
,
-:
-: ::
. : :
:
-.
''::
Vratila.
prednika cilindra, javlja se relativno usmerena srednja brzina klipa. Tako na primer pri 6000 o/min srednja brzina klipa iznosi svega 11,1 m/s. lmajuci u vidu koliko je za vek motora znadajna srednja brzina klipa od motora treba odekivati dug vek u eksploataciji. Po svojim dimenzijama klipovi su prilagodeni ugradivanju u blok rnotora, Sto znadi da su u zavisnosti od maksi-
malne velidine prednika.
u ravni upravnoj
na
osovinicu, razvrstani u pet klasa koje se medu sobom razlikuju za 0,01 mm. Klipovi su izliveni od legure aluminijuma sa kompenzacionim limenim plo6icama pogodnog oblika, ulivenim u otvor za osovinicu klipa. Razlog za postavlianje ovih kompenzacionih plodica je u teZnji da se promena zazora izmedu klipa i osovinice klipa, dak i u slu6ajevima nagle promene temperature, odrZi u Sto uZim granicama. Ovalnost plaSta klipa je konstantna duZ cele izvodnice, dok se profil klipa u ravni upravnoj na osovinicu menja sa promenom visine (najve6i prednik klipa nalazi se na donjoj ivici plaSta). Na delu klipa se nalaze dva polumesedasta udubljenja da bi se izbegao dodir 6ela klipa sa ventilima. Prvi klipni prsten je naiviSe optereien. lzraden je od specijalnog nodularnog liva visokomehanidkih svojstava, radi smanjenja habania
\,*, :,' ! - Garnitura lete6ih i leZeiih leiaieva. 1 - koler:': ,-attlo. s - isporuiuie se u seriii t
- og za postavljanje poluprstenova aksia-:; eiaja ba5 na zadnje leZi5te kolenastog "r t e2i iu 6injenicidanatom mestu postav*- a
- : " :., izbija iz leiaja kolenastog vratila.
U slu-
I - :a
',i :*
nlje onemoguden, mlaz Stetno deluje l--eno-metalni zaptiva6 sme5ten u za-
=-
coklopcu.
" .]POVI I KLIPNI PRSTENOVI
:.: :
:snovnih podataka motora, moZe se za-:: :a motor 1284 spada u tzv. 'suPer ?:'a:^e- motore, koii se odlikuiu time ito im ,i -:: ( oa znatno manji od prednika cilindra. - :: ::s:Cica usvojenog odnosa hoda klipa i
F
A
5--@ St. 1.5 - Ktipnjada i klipovi. 1 - osovinica klipa, 2 klip, 3 - le2aj klipniade, 4 - viiak, 5 - navrtka, 6 - telo klipnjade
15
bloka motora u gornjoj oblasti, kao i radi pove6anja veka samog klipnog prstena. Na taru6u, spoljnu povrSinu klipnog prstena nanesen je sloj hroma. Drugi klipni prsten naZlebljen je po celom obimu, tako da le formiran profil sa jednom jako istaknutom ivicom. Uloga ove ivice je da doprinese skidanju viSka ulja sa zidova cilindra. Da bi se skratio period prilagodavanja klipnog prstena u periodu razradivanja molora, po-
odredenu spoljnu povrdinu tako da je moguce vodenje. Vijci koji se upotrebljavaju za pritezanje poklopca, su sa samokodedim svojstvima, tako da se ne upotrebljavaju osiguradi. Otvor u maloj pesnici je razvrstan u tri klase da bi se omogu6ilo 5to tadnije spajanje sa osovinicom klipa. ,21.996
,21,9S9
1.999
'22,002
'
z
vrSina koja naleie na zid cilindra je blago konusna.
Sl.
17
- Dimenzije klipnjaie
-
motor lgOA
Sl. 1.6 - Presek male pesnice klipnjaie iklipa. 1 prvi prsten klipa, 2 - drugi prsten klipa, 3 - klipni prsten za mazanje, 4 - kompenzaciona ploiica. 5 osovinica klipa. 6 - klipnjaia
Klipni prsten za mazanje sastoli se od dva dela: spoljni deo koji naleZe neposredno na zidove cilindra izraden je od specijalnog sivog liva za klipne prstenove, dok se drugi, unutraSnji deo, sastoji od jedne zavojne opruge. Ova opruga je tako postavljena sa unutra5nje strane da, usled prethodne napetosti, naleZe na klipni prsten pritiskuju6i ga uz zidove cilindra. Ovakvom konstrukcijom obezbeduje se ravnomerniji pritisak na zidove cilindra i umerenija potroSnja ulja.
KLIPNJAEA Materijal upotrebljen zaizradu klipnjade je temper-liv visokog kvaliteta. Velika pesnica klipnjade je "ravno sedena", a centriranje poklopca u odnosu na telo obezbedeno je pomocu dva vijka koji u ravni naleganja poklopca imaju tadno 16
Sl. 1.8 - Sklop klipa i klipnjaie. 1 - oznaka za mere - oznaka klase klipa, 3 - oznaka broia cilindra
klipa, 2
Za razliku od uobidajenih konstrukcija, veza izmedu osovinice klipa i klipnjade je dvrsta Ora se ostvaruje tako Sto se mala pesnica klip. nj;rde najpre zagreje do odredene temperature
da bi se pro5irila. Zagrejana klipnjada se
pc-
stavlja izmedu uSica klipa, a zatim ubacuje oso vinica u pro5ireni otvor. Nakon hladenja klipnaj
de dobiia se dvrsta veza.
:_iVA
onemogucilo preskakanje kai5a u sludalu po-
MOTORA I RAZVODNI MEHANIZAM
| 1--'.ora sastoji se iz dva dela: donji deo --. :reko zaptivke glave cilindra na blok :'a .J njemu je smeitena komora za sagoi- = sediSta i vodice ventila. U gornji deo je
- i -,-. - 3 bregasto vratilo sa podizadima venti-
:-=:-sto vratilo se pokrece pomocu
zup-
: . r - ?,5? koji obuhvata zupdanik postavljen . : ,^astom vratilu, zupdanik pomodne oso. :':
, : -*re za ulje i pumpe za gorivo, zupcanik ' :::::J vratila i zupdanik mehanizma za za': - : Zatezanje kai5a se ne vr5i prc-rizvoll- : l1''1. ve6 pomoiu opruge u mehanizmu -:-::a..e. Prvo se izvrii zalezanle. a zatim . '- -ehanizam pomo6u vijka kako bi se
vratnog hoda motora. KaiS ne zahteva prakticnc nikakvo odrZavanje sem periodidne provere zategnutosti i zamene posle odredenog broja predenih kilometara. UleZiStenje bregastog vratila izvedeno je direktno u gornjem delu glave koja je izlivena pod pritiskom od aluminijumske legure. Bregasto vratilo je izvedeno livenlem od visokokvalitetnog liva. Radi smanjenja habanja i obezbedenja potrebnog veka, bregovi bregastog ventila su odvrsnuti kaljenjem. Ventili se pokreiu neposrednim dejstvom bregova bregastog vratila na podizade ventila Ovakva vrsta kinematske veze izmedu bregastog vratila i ventila omogucava redukciju broja pokretnih elemenata, Sto utide na sigurnost rada razvodnog mehanizma, kao i nesmetano posiizanie visokog broja obrtaja. Pode5avanje za1
Sl. l.10-Elementi sistemazarazvodenje. l-semering,2-iiviia,3-podmetaii zapodeiavanjezazoraizmedu p.odizaia ventila i bregova na.bregastoj osovini, 4 - podizaii ventila, 5 - polukonusni driaii,6 - gornji taniirasti oslonci opruga,7- unutrainje opruge, I - spoljaEnje opruge, donii tanjirasti oslonci opruga, 10-vodica izduvnog ventila, 11 - izduvni ventil, 12 - ravni podmetaii, 13 - usisni ventit, 14 - vodica usisnog ventila, 5 - protivulini zaptivai, l6 - bregasta osovina, l7 - tanjirasti dep za zaiepljen je kraja kanala za podmazivanje
I-
1
bregaste osovine
zora izmedu stabla ventila i bregova bregastog
vratila postiZe se promenom debljine plodice
koja je umetnuta u podizad. Ove plodice se izraduju u standardnim debljinama. Zamena se veoma lako postiZe pomo6u specijalne vilju5ke koja drZi potisnute opruge ventila sve dok se ne izvr5i zamena. PovrS!na plodica je cementirana i kaljena, tako da je postignuta visoka povr5inska tvrdoda i dobra otpornost na habanje. Radi spredavanja prodiranja ulja u prostor za sagorevanje na vodicama ventila se nalaze specijalni gumeno-metalni zaptivadi. Ventili su od razli6itih materijala sa dobrom nrerhanidkom otpornos6u na povi5enim tempe18
raturama. lzduvni ventil je napravljen od dva materijala: pedurka je od veoma kvalitetnog delika sa visokim sadrZajem hroma, dok je vreteno od manje vrednog delika. Specijalnim po-
stupkom izvrSeno je alitiranje konidnih povr5ina na pecurkama oba ventila 6ime se postiZe povecanje veka ventila. Prostor za sagorevanje je smeSten u donjem delu glave. Kao najpovoljniji oblik usvojena je modifikovana klinasta komora za sagorevanje sa relativno visokim stepenom iskori56enja i dobrom otporno5iu na detonaciju.
Poklopac pogona i bregastog vratila pridvr5iuje se za gornji deo glave.
Postupak uhodavanja motora mogao bi se prikazati na sledeci nadin. Na podetku, pre prvih predenih 500 km moZemo motoru dorlati ne5to vi5e gasa od onoga Sto je uputstvima predvideno, ali ovo treba vr5iti kratkotrajno. Po5to smo to uradili i pedalu gasa vratili na raniji poloZaj, ponovimo to bez bojazni joS jedanput pa posle izvesnog vremena opet. Drugim redima, podeli smo da se "poigravamo" sa motorom. Ali, pri tome treba paziti da se motor ne drZi suviSe dugo pod opteredenjem. Ve6 iz ovoga 5to le redeno, proizilazi da je potrebno voziti sa 5to viSe promena brzina voZnje, dakle ne ostajati nikada suviSe dugo na istoj brzini voZnje. Pri ovome je svakako potrebno menjati stepene prenosa pomo6u, rudice menjada. Na ovaj nadin vr5i se fino poliranje pojedinih elemenata motora. Pri voZnji na otvorenom putu pustiti da se vozilo kotrlja po inerciji, kratko bez gasa, da bi i motor uzeo "malo vazdu,ha", pa mu onda ponovo dodajte gas, ali ne premalo. Podnite ponovo sa dodavanjem punog gasa, ali ne duZe od jedne sekunde. Tako postepeno pove6avati ovo sve do 10 sekundi. Pri voZnji na nizbrdici vozilo se moZe pustiti
'' -
da ide brie, dakle i preko onih ogranidenih brzina za period uhodavanja. U ovom sludaju
Pogon ventila.
1
-
bregasto vratilo, 2
, :: : .Cegavanje zazora ventila,
. - -- :'n/E
glava. 5
-
- plo-
3 - podizai ventidonja glava. 6 - gumeno-me-
:'::enasti zaptivai vretena ventila, 7 - sedi{te
i
-i
-
vodica ventila
:::IADIVANJE
I
UHODAVANJE MOTORA I VOZILA
- : -amo u vidu znadaj uhodavanja motora : - : jov dalji rad, vek trajanja i ponasanje u '.- sama ta dinjenica upozorava nas da - -: Doslu moramo da pridemo, kako sa pu: :i,:sti i ozbiljnosti tako i sa mnogo umeS!- volje. Postavlja se pitanje na koji nadin
:.::ro i celishodno oreci sa vozilom ovih .- - 3 C00 kilometara, koje proizvodac propi-
- : 'ar prosecnu vrednost za razradivanje -:::,anje motora. Ovaj problem Zelimo da :' 'z-. tako da preporuke i zakljucci budu :- .'-:acni svakom korisniku vozila "zastave , " ::nosno motora, da bi se iskoristile mo: ,:-:s:, koje dale ovaj motor. kako u pogledu :-: -: :rajanja. tako i u pogledu sigurnostr -. : -:- inosti u eksploataciji.
i
i
motor sa malim gasom ima visoku turaZu. Pri tome se vrSi fino ugladavanje elemenata motora, ali na taj nadin Sto motor nije kritidno zagrejan.Gradska voZnja nije podesna za celishodno i uspeino razradivanje motora na vozilu. Pravila i naiela za razradivanje motora, koja su bitna za puno iskoriS6enje prave vrednosti motora su'. - Pri startovanju motora , uredaj za hladno startovanje aktivirati samo kratko vreme, zbog uticaja kondezovanog goriva na podmazivanje motora. Kada je motor "prihvatio" i vec pokazuje ravnomeran rad, startni uredaj treba iskljuciti. - Podetak voZnje treba da usledi neposredno posle paljenja motora, poSto je motor pre
toga radio "u mestu" 1 minut na umerenom broju obrtaja. U hladnom zimskom periodu preporudljivo je kratkotrajno predgrevanje mo-
tora. U podetku voZnje treba koristiti umerene brzine.
- Za vreme orvih 500 km ne treba koristiti punu snagu motora u voZnji. - Voditi raduna da je svako termidko preop-
tere6enle motora (pregrevanje) Stetno.
Ovr;
vaZi kao stalno pravilo vania motora.
i posle perioda razradi-
- Cesto vr5iti promene kretanja vozila, dakle 5to manje voziti konstantnim brzinama. - Sto viSe menjati stepene prenosa u voZnji - Kratkotraino dodavati vi5e gasa, pa i pun
Naredna zapaiania sluie u stvari kao dopuna fabridkih propisa za razradivanje motcra Kada se uzrne u obzir, na primer, da niiedar proizvodad automobila niie dao pi'opise za voinju hodom unazad, onda 1e ovo odiglednije ier se reductranim prenosom, kod hocia una-
nte
zad, motor mc2e turiratt. Ali. sa druge strane nepoznato je da je neko upropastio svoj nov
duiim putnim relacijama. - Ne vriiti preopterecenja motora pri voZnji malim brzinama u viSem stepenu prenosa u menjadu, narocito na usponima.
motor vozecr hodom unazad. Sve Sto se govori ovde o uhodavanju motora odnosi se na fabridki, nov ili generalno opravljeni motcr, ugraden bilo u potpuno novo rll
- - U periodu razradivanja davati prednost
600C0 xm 20 000 km
10000 km
5000km 500 km
50C km 5CCO km
=_ L V
=
uue
a Eoror J
I
oPTI\4A LD DELTA TLx
\ ^,^
| Utt. za menjaie | HrPolDNo sAE
90
cz
A = *u.,
i0t00km ?00c0 km
"t-is 2" Mos
za hladenie mo' SI. 1.12 - Sema periodiinog odr1avanja vozita. 1 - provera nivoa i dolivanie teinosti u sistem tira, 2 - provera nivoa i di1vanje teinosti u rezervoar hidrauliine instalaciie kodnica, 3 - provera nivoa elekmotora, .5 trolia i dotivanje destitisane vode u 1et|e akumulatora, 4 - provera,nivoa i dolivanie ulja u korito platlnsFill provera pritisia u pneumaticima, 6 - zimena ulia u koritu motora, 7 - pode*a'tanie rasioiania luS 'madi, podeiavanj6 ugta pretpalenja i podmazivinje razvodnika palenia, 8-- provera el. instalaciie, I - iii6enie
rastoiania eleklroda, .1 - ,iiin" poloviina ipunutdtora,'10 - provera i 3ii6en1e svecica, podeiavarye * ienle prei:ista1a za vazduh, 12 - pode:Savanje rada m.otora na mintmumu, 13 provera nivoa i dolivanie ulla u ,"h1"ii i aif"r"ncijat, l4 - provera'taruiih obioga na kleitima prednjih koinica, 15 - provera sfericnih zglob.ova n" ipor"^" i oscituluCim ramenima, 16 - unikrsna zamena toikova i padeiavanie Orltfla y l!:!!:t:iy'
irioii
1
iiiie-
zamena nazubtienag remena za pokretanie razvodnog mehanizma,,.l9 za pokretanie raivodnog mehanizma, eventualna zamena, 20 karburatora i'uredaja ia pivetravanle bloka moiora, 21 - zamena uloika preiistaia za vazduh. 22 - zatelanje remena za pokretanje'alternatora i pumpe za vodu, 23 - zanena predistaia za ulie, 24 - zamena ulia u mehanizmu' 26 - pritezanje i"ii1",ii i-aifui"icijatu, 25 - pritezanje v|aka i navrtki na ve1aniima i upravliaikompedale spoikg' 28 - ProYera na hidrauiiinoj insiataciji koinica, 27 - podeiavanie slobodnog h.oda d"6t1ir" obloga na papuianta Xodnica zadnlih totkova, 29 -'podeiavanie stobodnog hoda poluge ruine koi' i podmazivanie lo.moSO - pr6r"ra )"gtitnin guma i podeiaianje zazora u gtav! uprgvliaia, 31 --provera ir"tiiXin'zglobova, 32 - po-de1avanje uglova prednjh i zianlin bikova, 33.- irsienie i podmazivanie elektropokretaia,'eventuatna zamena ietk'ica, 3l - iiS1enie alternatora, 35 - podeiavanie farova 17
: ec tro5i i vise goriva i verovatno nece -::.eti realrro moquci vek trajanja, Cestc po- - anrh 5 000 do 10 000 kiiometara. oosle de:= ,czrlc postaje brZe. treba odekivat; samo ::: :slovom dobre razradenosti motora. ,
zgradivanje
-#3
i ugradivanje matora
::'adivanje motora je sloZena operacija, jer se :'a
'::nost iz slstema za hladenje otvarajuci
-: na bloku motora
slavi-
i hladnjaku.
2. Odvojiti kleme akumulatora od prikljuda.a i na taj nadin se obezbediti od eventualnog
."atkog spoja. 3. Sa indukcionog kalema i razvodnika pa:r;a odvojiti provodnike niskog i visokog na_:na.
4. Odvojiti provodnike sa prikljudaka alter-atora, elektropokretada, signalizatora nedo,3ijnog pritiska ulja i davada kritidne tempera:-re vooe. 5. lzgraditi predistad vazduha i rezervni to-
an.
6. Odvlti sferidnu navrtku i navrtku za njeno :siguranje, za pode5avanje du2ine komandnog -2eta pogona spojke, Za obavljanje slede6ih operacija u cilju iz-
St. 1.13 - Pogonska grupa (pogled sa donje strane). ''! -'tijak i navrtka za spajanje poluga za promenu stepena prenosa, 2 - poluosovina, 3 nosai izduvne
cevi, 4
- popreini nosai
-
pogonske grupe
7. Odvojiti savitljivo uie za pokretanje brojada kilometara, odnosno pokazivanle predenog puta.
8. Odvojiti nosad izduvne cevi od menjada stepena prenosa odvijajuii dva vijka (3, sl. 1.13).
9. Odviti navrtku (i, sl. 1.13) i rastaviti vezu poluga za promenu stepena prenosa.
3'adnje motora potrebno je vozilo podici na :cgodnu visinu hidraulidkom dizalicom. Kada :e to obavi potrebno je udiniti sledece:
1. lzgraditi stabilizacionu polugu odvijajuci 'avrtkekoledrZe elastidne driade i navrtke na .::ajevima stabilizacione poluge, a zatim istu iz,.rci iz oscilujudih ramena. 2. Rastaviti veze karburatora sa mehaniz-1om za pokretanje leptira i aktiviranje star:rog uredaja za pokretanje hladnog motora. 3. Odvojiti od pumpe za gorivo crevo za do, cd goriva. 4. Odvojiti izduvnu cev od i:duvnog kolekto-
ild ,+ffi!::i: :i?siii:':
'4.
5. Otpustiti slege za stezanje cevi za spro,odenje tednosti za hladenje na kudiStu ter'rostata i skinuti cevi. 6. Sa prikljudaka na motoru skinuti cevi, za :Cvodenje i dovodenje tople tednostizazagre-
Sl. .14 - Komponente ve'anja prednjeg levog bAka. 1 - navrtka za priivri1ivanje glaviine toika za rukavac homokinetiikog zgloba, 2 - vijci i navrtke za pri1
ivricivanje amortizera za nosai glavdine toika, 3 navrtka za priivrS6ivanje
-
21
10. Ocj menjada stepena prenosa odvojltr oletenicu mase motora. 1 :, lzgraditi epgf,nji levi todak, odvijajuii navrtku (3, sl. 1.14) i pomo6u izvlakada iz poluge
na nosadu glavdine todka izvudi rukavac sfernog zgloba na sponl. lZ.-OOviti navrtke (2, sl, 1.14) i rastavitivezu
amortizera
i
nosada glavdine prednjeg levog
todka.
13. Na oba prednja todka odviti navrtku (1, sl. 1.14), kolaza rukavac homokinetidkog zgloba pridvr56uje glavdinu todka.
ii
Da se ne bi izvukle iz diferencijala potrebnc je cbe poluosovine vezati Zicom. Tek kada ie sve napred navedeno udinjenc treba polako dizaiicom spuStati pogonsku grupu na dole. NAPOMENA'. Za ugradivanle pogonske
grupe treba postupiti obrnutim redosledom. Narodito ie vaZno, kada se sve cevl povezu
I
nalije tednost za hladenie, pustiti motor u rad i oolako pratiti da nema na sastavlma cevl curehia. U tbm sludaiu treba dotegnuti odgovaraju6b stege. Prilikom izgradnje i ugradnje pogolske grupe potrebno je zameniti sve stege, da bi pritezanje cevi bilo 5to efikasnije. Prilikom nalivanja tednosti za hladenie mo' qu6e ie da u unutra5niosti instalacije za hladeiie ziostane vazduh. Radi toga je potrebno motor zagrevati "u mestu' sve dok se ne otvori termostai, pri 6emu se oslobode mehuri vazduha i prodru do ekspanzionog suda. Pri tome dolazi do pada nivoa u ekspanzionom sudu' pa treba doliti jo5 tednosti za hladenje do propisanivoa. noo -Posle
duZe vo2nje, kada se motor ohladi ponovo treba prokontrolisati da li postoji cureh1e i Oa li je potrebno doliti jo5 te6nosti za hla-
'&r*r
denje.
Rastavlianie i sastavlianie motora I ,, ,f,
"
'
-.F')
J jt& f"ffi
f&b ".% 5
St. 1.15 - Primena dizalice pogonsku grupu
i
dvokrakog nosaia na
Rastavljanje i sastavljanie motora je veoma olakiano ako se raspolaZe specilalnim obrtnim radnlm stolom na koji se postavlja motor. Prilikom izgradnje motora izvozila treba ispustrti sve radne fluide iz motora - tednost za hladenle i ulje za podmazivanje iz kortta motora, '1.
14. Sa gornje strane vozila odvojiti potpornu polugu motora, koia ograni6ava ugaono oscllovanje motora. i5. Za vudno uZe dizalice zakaditi dvokraki nosad (u poloZaju prema slici), tako da dode iznad pogonske gruPe. tb. etago zategnuti uZe i delimidno povudi pogonsku grupu, a zatim sa donje strane skinuti popredni nosad (4, sl. 1.13). Cela operacija vaderrja pogonske grupe
mora se odvijati sinhrono uz
maksimalnu paZnju. Laganim dejstvom iz Zlebova u glavdihami to6Xova izvu6i rukavce oba homokinetidka zgloba, po5to su prethodno odvijene navrtke koje ih pridvr56uju.
22
Sa glave cilindara skinuti ku6iSte termos-
tata sa termostatom.
2. Postaviti rrosad sa strane razvodnog mehanizma i Pridvrstiti ga. 3. Postaviti nosa6 sa strane zamajca i pri-
dvrstiti ga.
Kada se postave oba nosada motor se name5ta na obrtni radni sto. 4. Odvoliti sklop spojke odvijaju6i vijke ko' jim !e pridvr5cenaza zamajac motora...
'
5. Oslonoditi sveiice od provodnika viso-
kog napona, a zatim ih odviti standardnim kliudevima za svedice.
6. Odviti
navrtku koja priteZe Sapu
za
drZanje razvodnika paljenja i osloboditi laz-Y9dnik, kbii se zatim moZe izvudi iz svoga leZiSta.
I iqr-*: :''.
uffi"r,
# G],,t:
.t
";:3al
M*&*..
effi Sl. 1.16
-
Motor na obrtnom radnom stolu (prednia izadnia strana)
8. Sa glave cilindara odviti signalizator pregrevanja motora. 9. Otpustiti vijke kojima se priteZe alternator, skinuti pogonski kai5, a zatim odvojiti alternator.
.rr"S
--. ,'ffi
@
tu,
Na taj na6in smo praktidno poskidali komponente elektridne opreme sa motora, pa moZemo pristupiti daljem skidanju delova.
10. Sistem za napajanje gorivom oslobodi6emo tako 5to 6emo najpre odvojiti cevi dovoda i odvoda goriva u karburator, otpu5taju6i odgovaraju6e stegice. 11. Od karburatora odvojiti cevi za dovod i odvod tople vode za zagrevanje ku6i5ta praznog hoda karburatora, otpuitaju6i odgovaraju6e stegice. 12. Pumpa za gorivo se uklanja na taj nacin 5to se standardnim kljudem odviju navrtke uvrtnjeva kojima se steZe pumpa za gorivo. Zatim se ukloni izolator sa zaptivkama, koje su postavljene izmedu, i Sipka pogona pumpe zagonvo.
NAPOMENA: Pri postavljanju pumpe za
m,,$i : ' '7 - tzgradivanje razvodnika palenla iz sediita' f - 'z-. odnik patjenia (bez depresionog korektora - iz' :i:^ia Co 1987. Novi modeli su sa depresionim ko':.-:)cm
: -: :
ali
je naiin udvri1ivanja isti), 2 - navrtka za iape razvodnika palienia' 3 - Eapa raz-
pogonski zupdanik elektropokretaca pri startovanju, zatim nosad kvadila koji je pridvr6cen na zamajcu, sa potisnom plocom i oprugom, lamelom spojnice i potisnim leiajem. Snaga moiora, odnosno njegov obrtni momenat se prenosi trenjem preko lamele itaru6e povr6ine potisne plode i zamajca motora, a posredstvom glavdine lamele na osovinu menjaca. Pritisak na lamelu se obezbeduje lednom tanjirastom oprugom. U normalnom stanju, tj. kada je spojnica ukljucena, ova opruga pritiska potisnu ploiu i lamelu sa frikcionom oblogom prema za-
ono upotrebljava. Ako se koristi samo za menlanje stepena prenosa u menjacu, dakle, za nJegovu osnovnLr namenu, onda ce spojnicavrlo
dugo ostati jedan od najpouzdanijih sklopova vozila. Nasuprot tome, ako se vozi sa "klizajucim" kvadilom (npr. u krivinama ispred pe5adkog prelaza, u sporim kolonama itd), onda se spojnica vrlo loSe upotrebljava, jer se njegove povrSine taru medusobno razvijajtrii pri tome znatnu toplolu i brzo se troie. Posledica ovoga moZe biti vrlo kratak vek kvadila.
St 72-Spojka ma;cu motora. Kod klasicnih reSenja oval pritisak su obezbedivale nekoliko Z?volFrh oPruga
Prednost ovog konstruktivnog'eienja
oC-
ra2ava se u radu, jer ono vrlo retko ima tenden-
ciju klizanla, cak i onda kada su frikcione obloge vrlo istro5ene, zato Sto pritisak lamele ostaje skoro ravnomeran. Sila koja se pojavljuje na oedail ne oovecava se znaino u zavisnosti od hoda pedale. Potisni leZaj potreban za ukljucivanje i iskljudivanje je pomerljiv u uzdu2nom pravcu. On nosi ledan obrtni prsten koji je oslonjen na kuglice, i pri opravkama treba da se podmaZe ma5cu. lsto tako i le2i5te se lak5e pokrece podmazano ma5cu, i vrlo je retko podlo2no istroSenju.
Sl. 7.3
-
lzgled sklopa spojke i odgovarajuceg meha-
-
Presek sklopa spojke ugradene na motoi
nizma za isklruiivante
i
Spojn'ca je potpuno ispravna rspunlava svoj zadatak onda kada je trenje tako veliko da
uvek obezbeduje prenos snage motora,
i
s
druge strane, kada je iskljudeno da je lamela spolnice potpuno odvojena i da se ne okrece sa zamajcem motora (sl. 7.4). Kvadilo po svoloj funkciji i upotrebi u toku voinje izgleda kao jedarr od najopterecenijih sklopova vozila. Medutim. to niie tardno isve zavisi od toga kako se YO
Sl. 7,4
a.o
k I iz
avanje spojnice
:-:
:':rcra
ulja iz motora ili menjada, tako da se
it.
,
:=:'1aju obloge. Posledica ovog je da se puna :-a3a motora ne prenosi na pogonski mehani-
:,- vozila (nema besprekorqog povezivania). - . - toga, do proklizavanla moZe do6i usled
:':{cmernog zagrevanja prilikom cestih naglih
:':lovanja (kao na trkama) pri demu dolazi do :':_:crevanja obloga. lsto tako mo2e dodi do . ':Senja obloga i kod potpuno ispravnog ru. , , anla i to tokom odredenog vremena, a us=: ^edostatka dovoljne potisne sile. U pome-
r
sludajevima ova gre5ka se moZe primetiti se vozi u najbrZem stepenu prenosa i sa -:::recenim vozilom i tom prilikom se uocava rotor brZe okrece nego 5to to odgovara kretanja vozila. U ovakvim sludajevima -:-cujemo na servisnu radionicu. Kod zamene :: :ga uvek treba pro'iontrolisati zaptivanje : :
-: