Stari Gradovi

KULTURNO HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI BIH -STARI GRADOVI MAGLAJ

Današnja tvrđava  u Maglaju je nastala nekaa u 18. stoljedu, ali je u cijelom svom periou postojanja prošla kroz nekoliko faza proširivanja i naogranje, a bi ostala u toku s vremenom i bila obrambeno prilagođena uslovima taašnjeg ratovanja.  U samim počecima je tvrđava služila za zaštitu  i odbranu puta koji se kretao dolinom rijeke Bosne, a kako se oko graa počelo razvijati i naselje tako je i tvrđava polako prerastala u centrar taašnje regije. Shono tome je bivala i ograđivana i ojačavana. S vremenom polako gubi na strategijskoj značajnosti, i taa počinje njeno lagano propaanje. Prvi put je nakon ugo vremena 1962. počela zaštita i obnova maglajske tvrđave, a bi u periou o 1996 -2011 bile rekonstruisane: sahat-kula, ulazna kapija, kapi kula, vrata i stepenice što voe u obor sahat  kule. Uzgred maglajska Sahat kula  je nastala 1967 godine i pokazivala je vrijeme po srednjeevropskom vremenu. 2005.

goine je stari gra Maglaj proglašen nacionalnim spomenikom BiH i kao takav nastavlja gleati rijeku Bosnu kako protiče ispo njegove stij ene. Srednjovjekovni Maglaj, onaj iz XV st. prestavlja ved razvijeniji tip graa sa branič -kulom. Put, kojim se olazilo u gra, usječen u stijenu, jelimično je uništen poslije II sv. rata raom kamenoloma. 

POČITELJ

U srenjem vijeku je počitelj  bio jako važan strateški gra jer je bio sagrađen na nepristupačnom mjestu, na uzvišenju, koje je bilo teško za osvojiti, a pogle i pregle na okolna uzvišenja i puteve je bio savršen. Međutim, kako nastae neko rugo vrijeme, graovi na uzvišenjima više i nisu bili tako važni jer se nisu mogli nigje širiti. Ljui se sele u ponožja oko utvra i prave nove šire graove. Ali ne i Počitelj. Po čitelj. Iako se nalazi omah pore ceste lako je prodi pore njega i ne primjetiti ljepotu tog "ubrđenog" graida. Nedete naidi na  moderne kude, ili zgrae koje se anas grae. Kako je bilo prije više stotina goina, tako je i saa. Tu i tamo dete nadi pokoji kafid koji se integrisao u njegovu arhitetkuru. Pogle de vam redi sve. Iako se kula i ziine oko nje nalaze u jako lošem stanju nede vas ostaviti ravnoušnima. Ulaz u kulu je malo nepristupačan i uzak pa ako ste klaustrofobični nemojte ulaziti. Ako se pak ne bojite uskog prostora nedete se pokajati ako uđete i popnete se o vrha.

 VRANDUK

Stari gra Vranuk, ili Trvrđava Vranuk je smještena u istoimenom mjestašcetu udaljenom 12-ak km o Zenice i nalazi se na lijevoj obali rijeke Bosne. Tvrđava i srednjovjekovni grad su bili i prijestolnica Stjepanu Ostoji i kasnije posljednjem

bosanskom Kralju Stjepanu Tomašu. Imajudi jako obar strateški položaj vranuk je imao važnu ulogu kontroliranja saobradaja o panonije, tokom rijeke Bosne prema Jaranskom moru. Vranuk je i često obijao naziv "Kapija Bosne", i uspio je izržati mnoge vremenske i političke nepogoe. Za vrijeme turskih osvajanja Vranduk je služio kao politički zatvor, gje su svoje živote okončali mnogi protivnici Osmanskog carstva. Stari grad se sastoji od

citadele sa

glavnim tornjem i ostacima zidina, koje su

opasavale sreište srenjovjekovnog graa, a samsrednjovjekovni grad je bio sreište kulturnih, ekonomskih i političkih ešavanja u regionu. Uz samu tvrđavu je sagrađena i žamija Sultana Mehmea   Fatiha, a ispod vranuka se prot eže i tunel sagrađen za vrijeme Drugug svjetskog rata. Stari gra Vranuk je zanjih godina restauriran i pretvoren u muzej pa je kao takav vrlo privlačan za raznorazne posjetitelje.  BOBOVAC

Stari grad Bobovac u svom izrazito planinskom ambijentu predstavlja jedinstvenu prirodnu kulturno  – historijsku cijelinu, koja spaa među najznameni tije spomenike srednjovijekovne Bosne Bobovac se prvi puta spominje 1350. g. u vrijeme ratnog .

pohoa cara Dušana na Bosnu, ali je on aleko stariji. Tu se na nekoj ilirskoj graini i oko nekog kasnoantičkog utvrđenja s vremenom razvio srenjovjekovni utvrđeni vorac bosanskih vlaara Kotromanjida, banova i kraljeva bosanskih. Turci su prvi puta Bobovac ugrozili 1459. a bi ga kroz četiri goine zauzeli. Pa Bobovca ujeno znači i slom srenjovjekovne bosanske ržave. Završnim borbama je prisustvovao i sultan

Mehme II El Fatih. Turci su Bobovac koristili još punih 150 goina kaa gubi svaki vojno – strateški značaj. Jeno vrijeme je na Bobovcu bilo i sjeište kailuka. Građen u nekoliko faza, uže o jenog stoljeda, Bobovac s bansko -kraljevskim dvorom i četirima palačama, o kojih su tri bile u sastavu vora, graskim kapijama, crkvenim objektima, kapitelima, nalazima fresko- slikarstva i raznovrsnog zanatstva, svjeoči o svojoj eminentno europskoj situiranosti i kvaliteti života. 2002.goine je proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

 BANJA LUKA

Tvrđava Kastel, prestavlja jenu o najstarijih građevina u Bosni i Hercegovini. Neki ostaci arheoloških istraživanja su pokazali a je tvrđava postojala i u 9. vijeku nove ere. Na mjestu anašnje Tvrđave Kastel bilo je jako vojno rimsko uporište, koje je

služilo osiguravanju puta koji je povezivao Split sa Panonijom. Nakon propasti Rimskog carstva ova poručja naseljavaju slaveni, a  sam Stari grad i tvrđava su se uglavnom nalazili u sastavu Vizantijske ržave. Banj alukom je vladao prvo bosanski ban Borid. Turci osvajaju Banja Luku početkom 16. vijeka, a o kraja istog vijeka, Banja Luka se značajno izgrađuje. Frehat -paša Sokolovid izgrađuje naselje na ovom prostoru sa oko 200 javnih građevina. Među njima je i bila poznata Džamija Ferhaija, karavan Saraj, kao i mnogi zanatski i trgovački udani. 1583. goine Banja Luka postaje sjeište Bosanskog pašaluka što i ostaje o 1639 goine. Za svo vrijeme svog postojanja Banja Luka je bila poprište mnogih ratnih sukoba, a nj eno stanovništvo ili pobijano ili rastjerivano. Također su Banjaluku pogađali pustošili i jaki zemljotresi, ali se gra uvijek uspijevao oporavljati i vradati. Sam Kastel je mnogo puta razaran, u prvom i u drugom svjetskom ratu. Nakon drugog svjetskog rata

Kastel je obnovljen, i opet nakon strašnog zemljotresa 1969. goine.  ZVORNIK

Visoko na bru izna anašnjeg graa Zvornika, bunim okom motri i pazi na puteve stara Zvornička tvrđava poznata i kao Đurđev gra. Sagrađen je još krajem 14. i početkom 15. vijeka, a u njegovoj granji su učestvovali bosanski feualci i Mađari, a bi mu anašnji oblik ali Austrijanci. Stari gra  je sastavljen iz tri međusobno spojena dijela: Donji grad - koji se nalazi pored puta Zvornik - Sarajevo, srednji dio koji je ujedno i najstariji, i gornji grad na vrhu brda, koji se jedno vrijeme i zvao

Jerinin gra ili gra proklete Jerine, a bi na kraju obio anašnje ime Đurđev gra. Putevi koji prolaze kroz sam gra još uvijek nose ime po Prokletoj Jerini, tako a ako posjetite Zvornik i njegov stari gra sigurno dete prodi “Jerininom stazom kamena” kojom je ona opremala kamen za granju tvrđave ili moža “Jerininom stazom strasti” koja o glavne tvrđave voi niz liticu o srenje kule, gje je “prokleta Jerina” najčešde boravila. Iako nagrižen zubom vremena i nebrigom omadih vlasti, koje zbog neostatka srestava nisu bile u mogudnosti voiti računa o očuvanju ovog zanja, gra još uvijek prkosi i oolijeva vremenskim prilikama i neprilikama. U očuvanju starog graa uveliko učestvuju i mlai Zvorničani koji su samoinicijativno olučili uljepšati i uređivati tvrđavu io po io. Proglašen je kao naconalni spomenik BiH.