1.) Dvije mi priče priče odmah padaju na pamet kad govorimo o pričama u kojima se odmetnici bore za više ciljeve, a to su Antigona i Bistri vitez don uijote od !anche. Antigona je "o#oklova tragedija iz $. stolje%a pr.&r pr.&r., ., podijeljena u sedam činova. 'ovori o borbi izme(u ovozemaljskih i boanskih zakona. Antigona eli dostojno pokopati svoga brata, kako nalau boanski zakoni, no koči ju &reont, koji to ne dopušta jer ga smatra izdajicom. Bisti vitez Don uijote od !anche je satirički, viteški roman !iguela *ervantesa + "aavedre, koji govori o pustolovinama samoprozvanog viteza Don uijotea i njegovog perjanika "ancha anze. Don uijote je idealist te vjeruje samo u ono u što eli vjerovati i svijet vidi puno drugačije od ostalih ljudi.
-.) !jesto radnje /jemačka, vrijeme vrijeme radnje otprilike 0 godine Dramska radnja ima mnogo različitih mjesta odvijanja. prvi čin, prvi prizor 2ranačka, dvorana u dvorcu !oorovih drugi prizor krčma na saskoj granici tre%i prizor dvorac !oorovih, Amalijina soba drugi čin, prvi prizor 2ranzova soba drugi prizor spava%a soba staroga !oora tre%i prizor 3eške šume tre%i čin, prvi prizor vrt drugi prizor predio uz Dunav četvrti čin, prvi prizor selski predio u blizini !oorova dvorca drugi prizor galerija u dvorcu tre%i prizor druga soba u dvorcu četvrti prizor vrt peti prizor oblinja šuma, no%, u blizini stari propali dvorac peti čin, prvi prizor otvoren vidik na puno soba, tamna no% drugi prizor šuma 0.) romantičarski romantičarski elementi zapleta prerušavanja ,prepoznavanja ,prepoznavanja i sl. 4.) Dvije paralelne radnje u ovoj drami su ivot starog !oora !oora i 2ranza 2ranza na dvoru te razbojnički ivot &arla von !oora. 5 dramu nas se uvodi u samom dvoru, kada stie &arlovo pismo iz 6eipziga 7tamo sudira), krivotvoreno od strane bolesno ljubomornog brata 2ranza. /aime, &arl je uvijek bio 8bolji sin9 kojem je stari !oor posve%ivao više panje te je 2ranz time skupljao sve više i više potisnutog bijesa. :zmislio je kako je &arl počinio koban grijeh kojime je ukaljao obiteljsko ime, te je oca natjerao da ga se odrekne. otom otom je &arlu poslao pismo u kojem mu javlja da ga se otac odriče i da ne gaji nikakve nade da %e pred njegovim nogama plačem isprositi milost.
&arla je to duboko potreslo, pristao je na "piegelbergovu ideju o 8razbojnicima9 i postaje vo(a zbog bijesa prema ocu. ;ijekom mnogih pothvata razbojnika i njihovih avantura, 2ranz stvara ogromnu pomutnju u dvorcu. 5dvara se Amaliji, koja voli &arla, a mrzi 2ranza. 6ae joj, govori da je njen prsten &arl dao nekoj bludnici te da je ruan i raspadnut, no Amalija mu ne vjeruje i odbija ga. machina, manipulacijom ga nagovori da se preruši u 3eha, te da glumi da je s &arlom bio na bojištu kod raga, gdje je i umro. ;ako(er im pokazuje mač s Amalijinim imenom, gdje piše da 2ranz čuva i bude s Amalijom. Amalija je u šoku, misli da ju &arl nikada nije ni volio. ;ime starom !ooru nabijaju grinju savjesti zbog odricanja sina, 2ranz vjeruje da %e to ubrzati njegovu smrt. ?azbojnici su u češkim šumama, izmjenjuju lovačke priče. "palili su cijeli grad da oslobode ?ollera koji je trebao biti obješen@ ?adnja se isprepli%e u trenutku kada &arl odluči oti%i u dvorac. &osinsk+ ide s njim, te ga predstavlja kao gro#a Branda iz !ecklenburga. Dolazi u galeriju u dvorcu, s Amalijom gleda portreta trae%i očev, Amaliji govori da su stari poznanici koji se nisu vidjeli 1 godina. &arl ugleda svoj portret te namjerno pita Amaliju tko je to, ona brizne u plač te pobjegne. &arl je sretan jer vidi da ga ona još uvijek voli. 2ranz prepoznaje &arla, postaje paranoičan i misli kako su se svi urotili protiv njega. ?adnja se pribliava kraju. &arl uvi(a kako ga je 2ranz izdao, oprašta se s Amalijom. ronalazi oca zatočenog u kuli i nare(uje "cheizeru da mu dopremi 2ranza iva. 2ranz sve više ludi, osje%a da mu se blii kraj, zove pastora, ulazi u teološku raspravu s njim,na kraju ga otjera. &ako se strka pove%ava, 2ranz se počinje moliti za spasenje, unatoč ateizmu. očini samoubojstvo ugušivši se zlatnom vrpcom sa šešira, nije htio razbojnicima pruiti to zadovoljstvo. "cheizer razočaran, prostrijeli si čelo. Amalija ne eli ivjeti bez &arla, a razbojnici se ale jer je &arl dao zakletvu da ih nikada ne%e napustiti. Amalija trai od &arla da ju ubije, što on na kraju i učini. /apušta razbojnike, ide se predati u ruke pravde. 8CuoteC9 $.) ;ijekom prebivanja razbojnika negdje uz predio Dunava, pridruuje im se čovjek imenom &osinsk+. En je češki plemi% od -4 godine koji je nakon prerane smrti svojega oca postao gospodar pozamašnog imanja. Bio je zaljubljen u jednu djevojku gra(anskog podrijetla, /jemicu, čiji lik je topio sve plemi%ke predrasude. " plahom je skromnoš%u primila vjenčani prsten iz njegove ruke te je svoju A!A6:F5 trebao za dva dana izvesti pred oltar. Eptuili su ga za pisanje pisma izdajničkog sadraja te ga strpali u zatvor. !jesec
dana je bio pritvoren, dok napokon nisu dokazali njegovu nevinost. En sav sretan pohita Amaliji, no nje nije bilo. Gatvorili su je u palaču i dali ultimatum ili %e gledati kako &osinsk+ umire, ili %e biti kneeva ljubavnica. Ena je odabrala ovo drugo. un bijesa uzima svoj trovrhi mač da ubije kneza, ali nije uspio. 5hitili su ga, i zbog osobne milosti potjerali preko granice. Gbog te tune priče &osinsk+ se htio pridruiti razbojnicima, ali &arl je bio protiv tog, govorio mu je kako razbojničke pobjede nisu trijum#, nego kletva, pogibelj, sramota i smrt. /akon što mu je &osinsk+ ispričao svoju tunu priču, popustio je. !ogao se poistovjetiti s tim, zaljubljenoš%u u Amaliju, izdaju na dvoru,@ &osinsk+ je uveden kao lik da nagna &arla da se vrati na dvor, on je zapravo potaknuo spajanje dviju paralelnih radnji. H.) &arl i 2ranz !oor, "piegelberg društvene konvencije, zakon i moral &A?6 I akoj eon bi or azboj ni k,i paksebori ozapr avduidobr o.Ni j epodnosi onepr avdu k oj amuj ena ne s e naini j ebi oka oo s t a l ir a z bo j ni c ik oj ius e bini s ui ma l ini ma l o o s j e ć aj no s t iir a z uma.Ol i č e nj ej er o mant i č ko gj unaka:bunt o v anj e ,pr e o s j e t l j i v , e ks t r e mni hr e akc i j aio s j e ć a j a ,ni j es pr e ma nč i ni t iko mpr o mi s es as v i j e t o m pr o sj e č no s t iine do sl j e dno s t iko j i mj eokr už e n. Karlsepr ot i viopćepri hvaćeni m društ veni m konvenci j amaizakoni ma,št oj et akođer karakt eri st i kar omant i zma. „ …. . “+„…“st r18. Spl e t kanj e g o v abr a t aneus pi j e v adokr a j auni š t i t iv j e r uul j uds kuhuma no s t ,s v o j i m č i no m do kaz uj edaj eu s t anj ur a z o r i t iiv l as t i t iž i v o td abido kaz a ov al j ano s ts v o j i h i de j a . Sa mos u ne s r e t neoko l no s t iut j e c al enat odapo s t a ner a z bo j ni k,j e ro nni j e spadaomeđu nj i h.Nakr aj usekaj ezbogsve ga.
FRANZ
Franz je kontrastan lik svome bratu, oduvijek osjeća da živi u njegovoj sjeni te odlučuje osvetiti se pod svaku cijenu i dostići položaj koji misli da zaslužuje. Bolna spoznaja o manjoj vrijednosti, tako surovo i realno razobličena u Karlovu prisustvu, Franza je navela na ogorčenu reakciju osvete. Nema nikakav osjećaj krivnje, bolesna želja za vlašću izbrisala
mu je sve tragove morala koje je možda nekoć imao. On ne poštuje ni zakon ni društvene konvencije, ali na drukčiji način. Franz je spletkaroš, ne ustručava se reći ni najgore laži svom ocu kako bi obezvrijedio brata. Čim mu se više prepreka nae na putu to on čini veća zlodjela. !ratovu zaručnicu želi za sebe iz čiste pakosti prema njemu, kako bi u potpunosti "porazio# svoga brata. On predstavlja zlo u svojoj veličini i snazi, zlo koje ne poznaje kajanje. $%&'(')!'*( %onaša se kao protivnik +arla oora, voen je zločinom. -ošao je na ideju osnivanja "razbojnika#, tio je proputovati svijet i krasti, varati na kocki, i rpu ostali zločina. -akle on kao lik takoer nije pobornik zakona i sveopćeg sustava u njiovom društvu.
$amoproglasio se voom "bande#, ali većina je izglasala u +arlovu korist. /eli prikazati +arla kao negativca meu njiovom grupom tako da postane kapetan, ali ne uspijeva. 0ijela družina razbojnika ima tu osobnost romantičarskog čovjeka, izrazitu buntovnost i revolt prema društvu.
7.) Svjetska bol (njem. eltsc!merz) je izraz čijim se imenom poku"ao objasniti i opisati kolektivni osje#aj $alosti i bespomo#nosti koji je u to vrijeme za!vatio tisu#e mladi! ljudi, prete$ito umjetnika i intelektualaca. %iječ je o sentimentalnom osje#anju cijele jedne generacije, a "to je bila nji!ova reakcija (i izraz bespomo#nosti) pred zlom, nepravdom i besmisleno"#u koji su, kako im se činilo, obilje$avali sv ijet u kojem $ive. &ladi ljudi, najče"#e pod utjecajem poezije, sna$no su podlijegali 'svjetskoj boli', te je se nerijetko rje"avali na najgori i najjednostavniji mogu#i način samoubojstvom.
)ik +arla oora možemo na temelju ove de1inicije sa sigurnošću smjestiti meu takve pojedince, pogoene zlom i nepravdom. On je bio veoma draga i poštena osoba, mnogo je volio svoga oca. eutim, nakon što saznaje da ga se otac odrekao bio je toliko šokiran, i pogoen, i izvan sebe, a kao pravi romantičarski lik reagirao je spontano, brzo, neracionalno, te se uvukao u tu mrežu razbojnika koji se bore za pravdu, ali na nepravedan način. & to je jedan od glavni problema koji kasnije izjedaju +arla. 2 njegovom razgovoru s +osinskim možemo vidjeti njegovo kajanje, kada mu objašnjava da takav život i nije tako sjajan kako se možda čini. "str. 34#
