SVINJOGOJSTVO Prof. dr. sc. Tomislav Balenović
Broj svinja u svijetu 2004 god. (FAO) Pigs Stocks (Head) World Africa Asia Europe North & Central America South America Australia
Year 2004 947.801.201 21.022.064 577.092.313 192.582.912 96.152.097 55.494.815 2.658.000
Broj svinja, 2004. (FAO) North & South Australia Central 0% Am erica Am erica Africa 6% 10% 2%
Europe 20%
Asia 62%
PODRIJETLO I PASMINE SVINJA • današnje pasmine svinja potječu od dva izvorna oblika: – europske divlje svinje (sus scrofa ferus europaeus) – azijske divlje svinje (sus vittatus) • osteološka osnovica za prosudbu podrijetla je oblik suzne kosti: – europska divlja svinja: duga i niska – azijska divlja svinja: kratka i visoka
Europska divlja svinja -sus scrofa ferus europaeus • danas: u šumama sjeverne i jugoistočne Europe, dijelovima Azije te sjeverne Afrike • građa: – glava: duga, uska, dug lični dio, ravna profilna linija nosa, kratke i stršeće uši – trup: uzak, plosnatih rebara, snažno razvijenog prednjeg dijela tijela, šaranastih leđa, stražnji dio tijela slabije razvijen sa strmim sapima – noge: visoke, jake – tijelo obraslo gustim, sivosmeđim čekinjama (leđa!) – 5 pari sisa
Europska divlja svinja -sus scrofa ferus europaeus • proizvodne sposobosti: – kasna dozrelost (5-6 god.) – niska plodnost (4-6 prasadi u leglu, prasad “u livreji”) – slaba tovnost, loša kakvoća mesa (suho i tvrdo) – bolja tjelesna razvijenost nego kod azijske divlje svinje (180200 kg, ponekad i do 300 kg)
Europska divlja svinja -sus scrofa ferus europaeus
• dobra otpornost, dugovječnost (do 30 god.) • od nje su nastale europske primtivne, domaće pasmine svinja (šiška = direktni potomak)
Azijska divlja svinja -sus vittatus
• danas: na Javi, Sumatri • građa: – glava: kratka lubanja, uleknuta linija nosa – trup: kratak, zdepast i dubok (manji)
Azijska divlja svinja -sus vittatus • proizvodne sposobnosti: – ranozrelost – dobra plodnost – dobra tovnost (masni tip svinje) – manje tjelesne mase (110-150 kg) • izvorni je oblik svinja u Aziji: indijske, kineske, sijamske • upotrebljena u izradnji plemenitih europskih pasmina svinja (jorkšira, berkšira, a preko njih je utjecala na njemačku oplemenjenu svinju)
Sus scrofa ferus var. mediteranus
• divlja svinja Sredozemlja i Balkana • predstavlja varijantu sus scrofa ferus europaeus • od nje potječu romanovska i iberska svinja, a od nje i europske divlje svinje potječu mangulica, turopoljska svinja te podravski bagun
Preobražaj divljih u domaće i plemenite pasmine svinja • udomaćivanje i uzgojni rad čovjeka doveli su do promjena vanjštine i proizvodnih sobitosti svinja: – smanjivanje veličine okvira, promjene dimenzija glave – domaće svinje su niže, veće dužine i dubine trupa – tanja koža, rjeđe i finije čekinje (bolji uvjeti) – od divlje monoestrične postale su poliestrične životinje – ranozrelost (divlje svinje završe rast s 5-6 god, a domaće s 2-3 god.) – veća plodnost (divlje svinje prasile su 5-6 prasadi godišnje, a domaće po 8-12 prasadi 2 puta godišnje)
PROIZVODNI TIPOVI SVINJA -morfološke i fiziološke karakteristike • nekoliko zadnjih desetljeća: promjena od uzgoja masnih do mesnih tipova svinja (zahtjevi potrošača, eknomičnost, rentabilnost) • PROIZVODNI TIP je rezultat građe tijela koja je u pozitivnom odnosu sa proizvodnjom mesa i masti • h2 za tip kod mesnatih svinja je oko 0,30 • unutar pojedinih pasmina dotjeranih u određenom proizvodnom tipu još uvijek nalazimo nedovoljno izjednačen materijal → prilikom stavljanja u tov potrebno je izvršiti izbor pojedinih grla po tipu
Razvoj tjelesnih proporcija a) b) c) d)
divlji tip mesno-masni tip mesni tip izrazito mesni tip
Mesni tip svinja • mala i lagana glava • umjereno razvijen i mišićav vrat • relativno uzak i lagan prednji dio tijela, sve veća širina i dubina prema stražnjem dijelu • naročito razvijen leđni dio te zdjelica sa šunkom • prednji : stražnji dio = 30 : 70 % ukupne težine • izrazito mesni tip 40 : 60 % • velika dužina tijela – odnos visine prema dužini = 1:1,5 • tu spadaju: danski, švedski, nizozemski landras, veliki jorkšir, minesota I, njemačka plemenita i oplemenjena svinja i dr.
Mesni tip svinja
• prirast mesa: – prirast mesa veći je do težine od oko 100 kg – sa 30 kg žive vage dnevni prirast mesa je oko 175 g → povećanjem težine povećava se i dnevni prirast mesa → 350 g pri težini od 70-80 kg (= maksimalan dnevni prirast mesa) → pri većim težinama on opada pa sa 100-110 kg iznosi 280-300 g
Mesni tip svinja
• prirast masti: – obratno od prirasta mesa → što su svinje mlađe, dnevno proizvode manje masti od mesa, a što su teže, više masti, a manje mesa – sa 30 kg žive vage dnevni priras masti je oko 50 g → sa 100 kg oko 300 g (jednak prirast masti i mesa) → sa 150 kg dnevni prirast masti se i dalje povećava i iznosi oko 320 g
Njemački landras
Veliki jorkšir
Mesni tip Nizozemski landras
Pietren
Mesno – masni tip • • • • • •
nešto teža i u čelu šira glava vrat je kraći i deblji rebra zaobljena, a prsa šira nešto kraća dužina tijela to su široka i duboka grla sa dobro razvijenim šunkama nešto ranije počinju ngomilavati mast pa već pri težini od 50-60 kg gotovo je jednak dnevni prirast mesa i masti, a nakon toga sve je veći prirast masti • tu spada srednji jorkšir
Mesno – masni tip
Srednji jorkšir
Masno – mesni tip
• • • • • •
još relativno teža glava i vrat prednji dio tijela razvijeniji, prsni koš je obliji i kraći dužina tijela nešto kraća od prethodnog tipa dobro razvijene šunke prednja : zadnja polovica tijela = 50 : 50 % tu spadaju berkšir, kornval, crna slavonska svinja
Masno – mesni tip
Berkshire
Crna slavonska svinja
Masni tip • • • • • •
teška i široka glava kratak i debeo vrat izrazito zaobljena prsa razmjerno kratko tijelo, valjkastog oblika kod utovljenih grla udio masti je preko 50 % taloženje veće količine masti već u ranijoj dobi: sa 4050 kg žive vage približno isti dnevni prirasti masti i mesa • tu spadaju naše autohtone pasmine svinja (mangulica, bagun, turopoljska svinja) te Poland China svinja
Masni tip Lasasta mangulica
Bijela mangulica
Poland china
PASMINE SVINJA • predstavljaju bitnu komponentu u organizaciji i ekonomici svinjogojske proizvodnje • karakterizirane su morfološkim, fiziološkim i konstitucijskim osobinama (adaptacija!) te pravcem i smjerom proizvodnje • voditi računa o izboru pasmine (kvalitetnija i rentabilnija proizvodnja) • pasmine svinja mogu se svrstati u pojedine skupine prema dva kriterija: – prema proizvodnom tipu (sposobnostima) – prema porijeklu i postanku
Podjela pasmina prema proizvodnom tipu • izvorne (domaće pasmine): – masne svinje, potječu neposredno od divljih svinja, žive u skromnim uvjetima pa su i skromnih proizvodnih svojstava • prijelazne pasmine (pasmine kombiniranih svojstava): – nastale odabiranjem i križanjem domaćih pasmina, većih proizvodnih sposobnosti i zahtjeva za proizvodnim uvjetima; kombinirane pasmine • plemenite pasmine: – visokoproizvodnih sposobnosti i velikih prohtjeva u pogledu držanja, njege i hranidbe, za uzgoj hibrida
Izvorne (domaće) pasmine svinja
• izvorne (domaće) pasmine svinja – šiška – mangulica – turopoljska svinja – bagun
Prijelazne (kombinirane) pasmine svinja
• prijelazne (kombinirane) pasmine svinja – crna slavonska svinja – berkšir – kornval
Plemenite pasmine svinja • • • • • • • • •
veliki jorkšir (bijela engleska svinja) danski landras njemački landras švedski landras nizozemski landras belgijski landras pietren hempšir durok
Kineske pasmine svinja • u Kini se uzgaja veći broj pasmina i sojeva svinja (oko 40 pasmina i 120 sojeva), koje su podijeljene u tri skupine: – sjeverno kineske – južno kineske – riječno–jezerske pasmine • najbrojnije su: meishan, jiaxing, faihu, jinhau i tia meslan
Kineske pasmine svinja • proizvodne sposobnosti: – izrazito ranozrele: spolna zrelost s 3-4 mj., u težini od 25-30 kg – plodnost: 16-18 (i više) prasadi u leglu; othrani 1214 prasadi – u zreloj dobi težine 100-200 kg – slabih tovnih sposobnosti – niski randman (70%) i slaba kakvoća polovica – masne pasmine svinja (debela leđna slanina) – dobro iskorištavaju voluminoznu hanu
Meishan
Kineske pasmine svinja • u novije vrijeme se križanjem tih pasmina s plemenitim pasminama nastoji popraviti plodnost svinja – Francuska: uzgoj tzv. sino-europske linije s 50% (i manje) krvi kineskih pasmina (popravljena plodnost za 1-2 praseta, no pogoršana kakvoća polovica) – otkriće genetskih markera moglo bi omogućiti unos gena plodnosti u plemenite pasmine, bez pogoršavanja ostali svojstava
IZVORNE (DOMAĆE) PASMINE SVINJA
Izvorne (domaće) pasmine svinja
• • • • • •
kasnozrelost mala plodnost veliki utrošak hrane za jedinicu prirasta izrazita sklonost za proizvodnju masti snažna konstitucija velika adaptacijska sposobnost na loše uvjete smještaja, njege i uzgoja
Šiška • naša najprimitivnija pasmina • najsličnija divljoj svinji (po izgledu, proizvodnim osobinama i načinu života) • veliki značaj u povijesti: – još u 18. i početkom 19. st. bila je jako rasprostranjena po Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Srbiji • smjenom u sastavu svinja zamijenile su je engleske bijele svinje, crna slavonska svinja, itd.
Šiška • uzgajana u najekstenzivnijim uvjetima: – po šumama je u čoporima (poludivlja) tražila sebi hranu (uglavnom žir, korijenje i plodove) – parenje i prasenje u šumi – ev. u hladnijim razdobljima boravile su u kolibicama od granja i pruća – pod utjecajem prirodne selekcije; čovjek je imao samo sporedni značaj – preživljavala su samo najotpornija i najzdravija grla – najkasnozrelija pasmina
Šiška • mijenjanjem načina uzgoja svinja, šišku su zamjenjivale druge pasmine • građa: – velika sličnost sa divljom svinjom
Šiška – glava: dugačka i uska, gotovo ravnog profila, sitnih očiju, uške su osrednje dužine i uspravne, rilo dugačko i jako – vrat: dugačak, uzan, suhih i oskudnih mišića – trup: uzan i plosnat, uzanih i dosta dubokih grudi, plosnatih rebara; šaranasta leđna linija, jako ispupčena leđa – uzak slabinski dio, sapi uske, osrednje dužine i jako oborene (često krovaste) te slabo izražene šunke (male i suhe) – noge: visoke i snažne (za brzo kretanje)
Šiška
– pokrivena je gustim, vrlo grubim i dosta dugim čekinjama, obično prljavo bijelo-sive boje (nikad kovrčave) – prasad se rađa s uzdužnim svjetlijim i tamnijim prugama koje se ubrzo izgube (“u livreji”)
Šiška
• proizvodne sposobnosti: – plodnost: slaba, 2-8 (obično 4-5) prasadi u leglu – prasad vrlo sporo raste (kasnozrelost je pasminska odlika) – rast završava tek nakon navršene treće godine – utovljena šiška dosegne težinu od 200-250 kg • dosta otporna, no zbog slabe njege obično obiluje parazitarnim oboljenjima
Mangulica
• bila je naša najrasprostranjenija pasmina svinja • danas: u nekim našim jako ekstenzivnim krajevima u Slavoniji i Baranji (brojno stanje je neznatno)
Mangulica
• razlikujemo dva soja (po boji): – bijeli soj: pokrivena bijelo-žućkastom do sivkastom kovrčavom dlakom – lasasti soj: po leđima obrasla mrkom, smeđm dlakom, a po trbuhu i unutrašnjim stranama nogu zamazano žućkasto-bijelom, kovrčavom dlakom (sl. lasici)
Mangulica • BIJELA MANGULICA: – srednje velika, razmjerno kratka i široka – glava: kraća kod ranozrelih tipova, a kod kasnozrelih veća i duža, malo uleknute profilne linije nosa, poluklopavih uški – vrat: srednje dug i mišićav – prsa: obla i duboka – noge: pravilne, dosta nježnih kostiju
Mangulica
• LASASTA MANGULICA: – nešto manja, plića i uža u prsima od bijele mangulice – glava: razmjerno duža, a uške klopavije
Mangulica • proizvodne sposobnosti: – plodnost: relativno slaba, oko 5 prasadi u leglu – prasad “u livreji”; ispruganost se kod bijele mangulice gubi u prvim tjednima života, dok se u lasaste zadrži preko 3 mj. života – tipična masna svinja – utovljene dosegnu težinu od 200-250 kg – utovljene mangulice daju oko 2/3 masti i 1/3 mesa od zaklane težine, a sloj slanine je od 10-15 cm – mast i slanina vrlo dobre kvalitete, a meso slabije
Mangulica
• bila je odličan prerađivač kukuruza u mast, dobro prilagođena našim klimatskim prilikama i pašnjačko – šumskom držanju • gotovo nikakav značaj za naše današnje svinjogojstvo, osim u smislu očuvanja autohtonih pasmina i njihova genoma
Turopoljska svinja • pasmina lokalnog značaja (okolica Turopolja) koja je obitavala u području močvarnih pašnjaka te hrastovih i bukovih šuma (odlično iskorištava žir) • provodilo se i križanje ove pasmine s jorkširom, berkširom i kornvalom, no bez nekog pozitivnog rezultata • prema nekim izvorima nastala je od šiške oplemenjene s kršopoljskom pasminom svinja
Turopoljska svinja • građa: – spada u srednje velike pasmine svinja – glava: srednje dužine, slabo uleknutog profila s jakim, srednje dugim rilom; uške su srednje dužine, dosta uzane i poluklopave – vrat: dosta kratak, slabo obrastao muskulaturom – leđa: ravna, dosta dugačka i srednje široka – trbuh: pravilno razvijen, sa 10-12 sisa – noge: pravilno građene, dosta tankih kostiju, relativno kratke i snažne
Turopoljska svinja
– obrasla je kovrčavim čekinjama srednje dužine i bijele boje sa nekoliko nepravilno razbacanih crnih pjega veličine dlana
Turopoljska svinja • proizvodne sposobosti: – kasnozrela pasmina – plodnost: 6-7 prasadi u leglu – dobro se tovi i obično se stavlja u tov s 2 godine starosti – utovljene svinje daju preko 50% slanine (čvrsta) – dobre kvalitete mesa (ružičaste boje, dosta sočno i ukusno)
Bagun
• lokalnog značaja, u neznatnom broju u području Koprivnice, Đurđevca i Virovitice • spada u srednje velike pasmine svinja
Bagun • građa: – glava: malena, dosta kratka i široka, uleknutog profila, malih, dosta širokih i uspravnih ušiju – trup: valjkast i dosta dubok, dubokih i dosta širokih grudi i zaobljenih rebara – leđa: ravna, dosta široka – šunke prilično razvijene – krmača obično ima 10 sisa – noge: kratke, tankih kostiju – tijelo je prekriveno kovrčama žućkasto-prljave boje
Bagun
• proizvodne sposobnosti: – plodnost: osrednja, 6-7 prasadi u leglu – tipična masna svinja, odlično se tovi – u tov se stavlja poslije 8 do 9 mj. starosti, u težini od oko 80 kg → utovi se za 5-6 mj do oko 180 kg
PRIJELAZNE (KOMBINIRANE) PASMINE SVINJA
Prijelazne (kombinirane) pasmine svinja • nastale su selekcijom i križanjem domaćih pasmina • većih proizvodnih sposobnosti, ali i većih zahtjeva u pogledu hranidbe, držanja i njege • kombiniranih proizvodnih svojstava: – mast-meso – meso-mast
Crna slavonska svinja • rasprostranjena na području Slavonije • centar uzgoja bio je u okolici Osijeka, gdje je ta pasmina stvorena i razmnožena na imanju vlastelina Pfeiffera (fajferova svinja, fajferica); on je nastojao stvoriti pasminu koja će imati kvalitetnije meso od mangulice, a ostati dobre tovnosti i dobro iskorištavati krmu, posebice kukuruz
Crna slavonska svinja • 1860. god. Pfeiffer je započeo s uzgojem ove pasmine: prvo je pario lasaste mangulice s nerastovima berkšir pasmine (s ciljem poboljšanja kvalitete mesa u mangulica, a da održi njezinu tovnost), a kasnije su u uzgoju korišteni nerastovi koji su bili selekcionirani križanci Poland China nerastova (uvezenih iz SAD) s Pfeifferovim krmačama → nastala je planskim kombinacijskim križanjem naše lasaste mangulice sa stranim plemenitim pasminama!
Crna slavonska svinja • 1873. god., na poljoprivredno-šumarskoj izložbi u Beču, Pfeifferova svinja odlikovana je nagradom • 1905. god. u Beču dobila je najvišu državnu nagradu • građa: – glava: srednje duga, malo uleknute profilne linije u širokom čeonom dijelu, dok je u nosnom dijelu ravna; srednje velikih i poluklopavih uški – trup: dosta kratak, relativno uskih i plitkih prsa, ravnih leđa i dobro razvijenih butina – noge: pravilne građe, kratke, koščate
Crna slavonska svinja • proizvodne sposobnosti: – srednje zrela pasmina – plodnost: prosječno 7-8 prasadi u leglu – masno-mesni tip svinja – dobro izražena tovnost: u intenzivnom tovu sa 14 do 16 mj. dostigne težinu od 180-200 kg – za 1 kg prirasta potrebno je 4,5-5 kg zrna – prosječni dnevni prirast: oko 550 g
Berkšir • u 18. st. izgrađen u Velikoj Britaniji, na osnovu kombinacijskog križanja domaćih svinja s azijskim (sijamskim i kineskim) svinjama • spada u srednje velike pasmine svinja • raširen još prije 60-ak godina (uzgajao se i u Hrvatskoj), no značaj mu se gubi nakon drugog svjetskog rata
Berkšir • građa: – tijelo je valjkastog oblika, relativno dugo, duboko i široko – grudi: duboke i široke, rebra zaobljena – noge: kratke – crne boje čekinja s bijelim oznakama na perifernim dijelovima nogu, glave i repa • proizvodne sposobnosti: – plodnost: 8-9 prasadi u leglu
Kornval
• engleska pasmina crnih svinja • nastala križanjam engleskih domaćih primitivnih pasmina sa portugalskim i kineskim domaćim svinjama
Kornval • građa: – glava: srednje veličine, široka u čelu, blago uleknute profilne linije, dugačkih i oborenih uški – vrat: srednje dužine, širok i mišićav – trup: dugačak, širok i dubok – šunke: pune, oble i duboke – noge: snažne – crne boje, bez ikakvih pjega
Kornval • proizvodne sposobnosti: – plodnost: dobra, 9-10 prasadi u leglu (othrani 8 prasadi) – vrlo dobro iskorištava pašu, ali se mora prihranjivati – slabije kvalitete mesa nego u bijelih svinja (nešto masnije meso i deblja slanina) • dosta otporna pasmina prema slabijim uvjetima ishrane i njege
Mali jorkšir (small white)
• polovicom 18.st. nastao na bazi domaće lester svinje (križanjem kineskh i napolitanskih pasmina) sa kineskom svinjom • građa: – malih okvira, karakteristične mopsaste (buldog) glave sa degenerativno skraćenim nosnim dijelom • proizvodne karakteristike: – izrazita ranozrelost i tovna sposobnost – slaba plodnost, prasad male porodne težine i osjetljiva (+ slaba mliječnost krmače + konstitucijske slabosti) → povjesni značaj
Srednji jorkšir (middle white) • nastao 1852. križanjem malog i velikog jorkšira • dosta je uzgajan u srodstvu → mnoge degenerativne oznake: uvrnuta (mops) gubica, nedovoljni spolni nagon, impotencija • građa: – glava je mala, kratka i široka, uvrnute profilne linije, stršećih uški – trup je dubok i valjkast, ravnih i širokih leđa te dobro razvijenih butina – noge su kratke, jake, finih kostiju – konstitucija fina, većeg uzrasta od malog jorkšira
Srednji jorkšir (middle white)
• proizvodne sposobnosti: – ranozrelija pasmina – dobre plodnosti: 9-10 prasadi (dosta nježna, sporije rastu nego kod velikog jorkšira) • prije je uzgajan i u nekim našim krajevima te je služio dijelom i za oplemenjivanje domaćih pasmina • istisnuo ga je veliki jorkšir
SVINJOGOJSTVO PLEMENITE PASMINE SVINJA
Plemenite pasmine svinja • • • • • • • • •
veliki jorkšir (bijela engleska svinja) danski landras njemački landras švedski landras nizozemski landras belgijski landras pietren hempšir durok
Veliki jorkšir (large white) -velika engleska bijela svinja • nastao na bazi engleske domaće svinje i križanja sredozemnih (napuljskih i portugalskih) te azijskih (kineskih i sijamskih) pasmina • tu je pasminu uzgojio Joseph Tuley te ju izložio 1851.g. • predstavlja najzastupljeniju pasminu u svinjogojstvu Velike Britanije (1980. i 50%) te se brzo proširila po Europi i ostalim dijelovima svijeta
Veliki jorkšir (large white) -velika engleska bijela svinja • građa: – prostranog okvira te velike visine, dužine i dubine tijela – u zreloj dobi krmače su teške 200-250 kg, a nerastovi 350 kg i više – tijelo je obraslo glatkim, finim čekinjama bijele boje, koža je nepigmentirana (mjestimično manje tamne pjege)
Veliki jorkšir (large white) -velika engleska bijela svinja – glava: umjereno duga, široka u čelu, malo uleknute profilne linije nosa, velikih i stršećih uški – grudi: duboke i široke, dobro zaobljenih rebara – plećke: široke i umjereno obložene mišićima – leđa: duga i široka – zdjelica: ravna i malo spuštena – butine: prostrane, zaobljene i duboke – trbuh: pravilan, ravne linije, najmanje 12 sisa – noge: osrednje dužine, pravilnog stava, jakih i čvrstih kostiju
Veliki jorkšir (large white) -velika engleska bijela svinja • proizvodne sposobnosti: – odlična plodnost: 10-12 prasadi u leglu (nešto manje kod prvopraskinja) – nazimice se pripuštaju u dobi od oko 7 mj., a u težini od oko 100 kg – prasad porodne težine 1,1-1,3 kg, kod odbića (s mjesec dana) teški su 6-7 kg, a sa 10 tj. dostižu 25 kg → idu u tov → u brzom tovu u dobi od 6-7 mj. dostignu težinu 90-105 kg
Veliki jorkšir (large white) -velika engleska bijela svinja
– u tovu do 100 kg žive vage (6 mjeseci) dnevni prirast iznosi 700-750 g, uz dobro iskorištavanje hrane: za 1 kg prirasta troše oko 3,0 kg hrane – nerastovi u performans testu u RH (30-100 kg): prirasti veći od 900 g, konverzija hrane oko 2,5 kg – kvalitetno meso, mramorirano, mišićna vlakna fina, sočna i mekana – u težini od 90 kg randman iznosi oko 75%, a u težini od 100-105 kg 80-82%
Veliki jorkšir (large white) -velika engleska bijela svinja • nije izjednačen po proizvodnom tipu (od izrazito mesnog do mesno-masnog tipa) → usmjeriti selekciju na što veću proizvodnju mesa (izgradnja što dužih životinja sa dobro razvijenim zadnjim dijelovima tijela) • pasmina snažne konstitucije koja se dobro aklimatizirala u mnogim područjima svijeta (i RH) • važno mjesto u našem svinjogojstvu
Danski landras (danska svinja)
• u drugoj polovici 19.st. počeo uvoz jorkšira u Dansku s ciljem izgradnje vlastitog landrasa (vodeća pasmina u svijetu) • u prvoj fazi su Danci prodavali svoj rasplodni materijal susjednim zemljama, no prestali su zbog konkurentskih razloga
Danski landras (danska svinja) • građa: – glava: fina, lagana, srednje duga, sa dugim i klopavim ušima – vrat: srednje dug i slabo izražen – plećka: lagana i dobro spojena s prsima – tijelo je dugo, leđna linija ravna – prednji dio tijela slabije razvije od stražnjeg – 12 – 14 sisa – noge: jake, čvrste i suhe, pravilnih stavova – odrasla grla u rasplodu: 200 – 250 kg nerastovi, 180 – 220 kg krmače
Danski landras (danska svinja)
• proizvodne sposobnosti: – nazimice su sposobne za reprodukciju s navršenih 7 mj. – plodnost: 10 – 12 prasadi u leglu (10 živooprasene) – porodna masa prasadi: oko 1,2 kg, kod odbića s 30 dana 7-7,5 kg, sa 6-7 mj. tovljenici dosegnu 100 kg – dnevni prirast tovljenika 700-750 g; nerastići u testu 890 g uz utrošak 2,28 kg hrane za 1 kg prirasta
Švedski landras (landrace) - švedska bijela svinja • nastala je utjecajem danskog landrasa • građa: – glava: umjereno duga, lagana, široka u čelu, srednje dugih uški – vrat: srednje dug, tanak, mišićav – slabije razvijen prednji dio tijela: prsa su uska, a prema stražnjem dijelu očituje se izrazita širina leđa i zdjelice – velika dužina tijela – butine: velike, zaobljene i duboke – 12-16 dobro razvijenih sisa
Švedski landras (landrace) - švedska bijela svinja • proizvodne sposobnosti: – velika plodnost: 10-12 živih prasadi u leglu – porodna težina prasadi je 1,2-1,3 kg; s mjesec dana 6-7 kg; težina u starosti 70 dana iznosi oko 25 kg – prosječni dnevni prirast oko 700 g; nerastići u performans testu oko 875 g uz 58% mesa u polovicama – izjednačen po proizvodnim sposobnostima (naročito po kvaliteti mesa) – dobre konstitucije i adaptacijskih sposobnosti → sve veći značaj
Nizozemski landras - nizozemska bijela svinja • nastao križanjem domaćih bijelih mesnatih svinja s danskim landrasom • selekcija na veliku dužinu trupa, lakši prednji, a teži stražnji dio tijela (prostrane šunke!) • krmače težine 250-300 kg, nerastovi 300-350 kg
Nizozemski landras - nizozemska bijela svinja • građa: – morfološke karakteristike slične onima kod danske svinje (izgrađen pod njenim jakim utjecajem), no robusniji i veće tjelesne mase – klinast oblik tijela – bijele boje, ravnih i srednje dugih čekinja – srednje velika glava, duge i klopave uške
Nizozemski landras - nizozemska bijela svinja • proizvodne sposobnosti: – plodnost: oko 11 prasadi po leglu (8 – 12 živorođenih, kao dr. landrasi) – porodna masa prasadi: 1,3 – 1,4 kg – odbiće sa mjesec dana – 7 kg – 70-og dana života težine 23 – 25 kg – brzi rast i dobra mesnatost – dobro iskorištava konzumiranu hranu
Nizozemski landras - nizozemska bijela svinja • sistemska selekcija tijekom zadnjih 20-ak godina: – povećana dužina polovica za oko 5 cm (duža od švedskog landrasa, ali uža i plića u prednjem dijelu) – povećanje mesa na račun masti • nedostaci: – slabija adaptacijska sposobnost – plosnatije šunke – lošije držanje na nogama
Pietren
• uzgojen u Belgiji • pasmina nastala na bazi križanja, uz primjenu uzgoja u srodstvu (nepoznat tijek izgradnje) • smatra se da je uz domaću belgijsku svinju sudjelovao berkšir i veliki jorkšir
Pietren • građa: – glava: relativno lagana, dosta kratka, umjereno široka u čelu, dosta kratkih uški – dubok i širok trup, krmače oko 250kg, nerastovi do300kg – vrat: kratak i slabo razvijen – plećke: dobro razvijene i mišićave – leđa: ravna, duga te izrazito široka – šunke: široke, duboke, zaobljene, razvijenog mišićja – žuto-bijela boja dlake sa razbacanim crnim mrljama po tijelu
Pietren • proizvodne sposobnosti: – plodnost: osrednja, prosječno 8-9 prasadi po leglu – porodna težina prasadi: 1,3-1,4 kg; s mjesec dana 6-7 kg – manji dnevni prirast i veća potrošnja hrane za jedinicu prirasta: do 90 kg dnevni prirast je oko 560 kg, uz utrošak 4 h.j. za 1 kg prirasta (slabija konverzija) – izrazito mesna pasmina 60-65% mesa – veliki udio stresno osjetljivih svinja (20-30%) – BMV meso
Njemačka plemenita svinja • nastala je na bazi jorkšira; kao podloga je služila njemačka domaća svinja • građa: – po vanjskom izgledu ima dosta sličnosti s velikim jorkširom • proizvodne sposobnosti: – plodnost: dobra, 10–12 prasadi u leglu; 2 legla godišnje – dnevni prirast: oko 600 g – randman: 78 – 80 % • služi za križanja; kod nas u sjevernim dijelovima RH
Njemačka oplemenjena svinja
• nastala je kombinacijskim križanjem domaće (keltske) dugouhe svinje te velikog jorkšira, a zatim njemačke plemenite svinje • građa: – krupna, dosta duboka svinja, grube građe – glava: umjereno teška, uleknutog profila, dugih i klopavih uški
Njemačka oplemenjena svinja • proizvodne sposobnosti: – proizvodna svojstva gotovo odgovaraju onima kod plemenitih mesnih svinja – plodnost: 10 – 11 prasadi u leglu – nešto lošije iskorištavanje hrane nego kod prethodnih pasmina: do težine od 110 – 120 kg žive vage troši oko 4 h.j. za 1 kg prirasta • svinje dobre kontitucije i prilagodljivosti (razlog širenja u prošlosti na naše prostore)
Njemački landras
• nastao oplemenjivanjem njemačke oplemenjene svinje: njem. oplemenjena svinja x nizozemski landras • građa: – glava: lagana, velike i klopave uške – trup: dug, dubok i širok – leđa: široka i izrazito mišićava – butovi: puni, široki, dopiru do skočnog zgloba – dlaka bijela
Njemački landras • proizvodne sposobnosti: – plodnost: manja, oko 9 živorođene prasadi u leglu – prirast u tovu: 700 – 750 g – konverzija hrane: 2,8 – 3,2 kg • uvezen je početkom 70-ih godina • služi u križanjima kao terminalna pasmina
Belgijski landras • nastao je sistematskom selekcijom na povećanje mesnatosti keltskih svinja i križanjem s pietrenom • građa: – manjeg formata – trup dubok i širok – izvanredno veliki butovi i razvijene plećke (“svinja s četiri buta”) – udubljena kralježnica – bijela boja dlake – krmače težine 300 kg, nerastovi 350 kg
Belgijski landras • spada među najmesnatije pasmine (uz pietrena): 60% i više • krmače prase 8-9 prasadi porodne mase 1,3-1,5 kg • BMV meso i nizak postotak intramuskularne masti • uvođenjem DNA testa smanjio se postotak stresno osjetljivih svinja • za križanja (očinska terminalna pasmina – kao i pietren)
Durok • američka najrasprostranjenija pasmina svinja uzgojena prije više od 100 godina (do 1940. nazivao se durokyersey) • današnji durok je duži, mesnatiji i plodniji od nekadašnjeg (sistematsko odabiranje, ubacivanje krvi tamvorta) • boja: crvena, tj. riđa sa nijansama žutoriđe do tamnoriđe
• plodnost: 8 – 12 prasadi • varijacije u proizvodnji mesa (izmjena u proizvodnim sposobnostima, naročito mesnatosti, je novijeg datuma) • koristi se kao terminalna pasmina (otpornost, dobra kakvoća mesa, za povećanje postotka IMM u križanjima s pasminama koje imaju manje od 2-3% IMM-a)
New Hampshire (hempšir) • američka pasmina, po postanku mlađa od duroka • rasprostranjena u kukuruznom rajonu i na jugu SAD-a • građa: – nešto sitnija od većine dr. američkih pasmina – relativno lagana glava, gotovo ravne čeone linije, s malim stršećim uškama – fine kosti – relativno dobro razvijen kare i šunka – karakteristične boje: crna sa bijelim pojasom preko grebena i prednjih nogu – snažna kontitucija
– krmača prosječno prasi 10 živih prasadi u leglu, prosječne mase 1,4-1,4 kg; sa 30 dana 6-7 kg – snažna konstitucija, mali gubici – rijetka pojava BMV mesa – pojava “hemšir efekta” – naknadni pad pH mesa nakon klanja – koristi se kao završna pasmina u križanjima
Chester white (čester vajt)
• ime po pokrajini u kojoj je nastala (u sjeveroistočnom dijelu SAD-a) + u imenu i karakteristika da je bijele boje • mesnati tip svinje prilično rasprostranjen u SAD-u
Tamvort • najmanje zastupljena svinja u Engleskoj • mala rasprostranjenost i u svijetu • gotovo nikakav značaj za naše svinjogojstvo • građa: – glava: dosta dugačka, prilično uzana, uške osrednje dužine, dosta šiljaste i uvijek uspravne – jednobojno riđe boje
Tamvort • proizvodne sposobnosti: – plodnost: 8 – 9 prasadi u leglu – meso je dobro, ima i tanku slaninu na leđima (osobito cijenjeno u Engleskoj) – križa se sa jorkširom radi dobivanja križanaca za prvoklasan bacon tov – čvrste konstitucije i izuzetne otpornosti – dobro koriste pašu
