LekTire

SELJAČKA BUNA “Seljačka buna” najbolje je i najpoznatije djelo Augusta Šenoe u kojem je ispisao povijest. U predgovoru romana naveo je sve dokumente koje je proučio te je spomenuo i da su sve osobe koje su u romanu spomenute uistinu i stvarne, odnosno da su postojale. Autor je navedeno spomenuo jer je smatrao da se jedino upoznavanjem s povijesnim činjenicama može iznijeti prava i istinita priča o tadanjim zbivanjima. !vim povijesnim romanom August Šenoa suočio je sadanjost s prolo"u, smatraju"i da je povijest p ovijest upravo učiteljica života. #adnja “Seljačke bune” započinje $%&'. godine, krajem veljače, u Susjedgradu. (rolo je ve" gotovo godinu dana kako je suprug Ursule )ening preminuo. Ursula nema sinove, ali ima dvije k"eri i dva zeta. *"i Anka udana je za bogatog velikaa, +iovila *onjskog, dok je druga k"er +arta u dana za Stjepka -regorijanca koji je sin podbana Ambroza -regorijanca. U obitelji )ening ve" vie od sto godina u posjedu su dva imanja, Stubica i Susjed i oni se ne smiju dijeliti. !na su posjed ore Arland koja se udala za )eninga /. 0e" 0e" neko vrijeme Ursula vodi parnicu oko posjeda protiv ro1aka koji je Susjedgrad prodao protupravno 2ranji 3aiju. *ada je Ursula otila u posjet k"erima, 3ai je u gluo doba no"i uselio na oba o ba imanja. U ku"i /lije -regori"a seljaka iz 4rdovca, slijepi 5urko koji je u pratnji k"eri 5ane, priča o  prokletstvu koje prati obitelj )ening. 6aime, obitelj )ening je proklela starica starica jer joj je ora Arland zavela, a potom ubila sina koji je bio jedinac. (ar dana nakon doga1aja /lija je u ku"u  primio uskoka +arka 6ožinu. Uskoro su svatili da su se obojica borili protiv protiv 3uraka pa odluče  postati kao bra"a.

Matija Gubec spominje se na kraju prve četvrtine romana u doga1aju kada ga ne"ak 7uro +ogai" zamoli ako bi se mogao to prije oženiti s 5anom, 5urkovom k"eri jer ga 3ai 3ai zove da ide u vojsku iako on to ne mora. +atiju -upca je posjetio i Stjepko -regorijanec kako bi ga zamolio da mu pomogne kako bi Ursula vratila svoj posjed. 6aime, -ubec je bio vrlo popularan me1u kmetovima. *ada su 3aijevi 3aijevi sluge odlučili na silu odvesti 7uru +ogai"a, -ubec -ub ec je odlučio pomo"i Stjepku -regorijancu. 6akon toga, Ursula se vratila na svoj posjed, uz pomo" kmetova. 4an (etar 8rd9d: kre"e s vojskom na pood na Susjed, a pomo"i "e mu i -apar Alapi", Alapi", brat sadanje supruge 4arbare. 4anova pokojna supruga bila je 3aijeva k"i. Ursuli su podrka njezini zetovi i podban Ambroz. 0odio se veliki krvavi obračun u kojem je podban porazio bana i oteo mu zastavu i mač. $%&%. godine u Saboru u ;agrebu smijenjen je podban Ambroz -regorijanec. ;ajedno s Ursulom i njezinim zetovima bio je optužen za veliku izdaju. 3ai 3ai se tada u pobjedničkom stilu vratio na Susjed te je nastavio mučiti kmetove i sitno plemstvo. $%&&. godine u rujnu poginuo je 6ikola ;rinjski u sukobu kod Sigeta, a ubrzo nakon toga iznenada je umro i ban (etar. Sestra Sestra 6ikole ;rinjskog, 5elena 3ai, u svemu tome vidjela je sudbinu. 3ai 3ai je za to vrijeme sanjao Arlandovu oru i žrtve.

$%&<. godine )rvatska je dobila dva bana = 2ranju 2rankopana Slunjskog koji je bio zadužen za vojna pitanja i biskupa 7uru rakovi"a koji je bio zadužen za politička pitanja. 7uro rakovi" imao je u planu rijeiti spor oko imanja )ening = 3ai brakom 3aijeva sina -avre i So>ije. !n alje So>ijina zaručnika +ili"a pod izlikom izvrenja davnog Ursulinog zavjeta da oslobodi 7uru +ogai"a. $%&<. godine na sam Uskrs dolo je do velikog pokolja kmetova u Stubici ispred crkve. 6edužni kmetovi ubijeni su jer su odbili predati ključeve svoji klijeti 3aiju. 5elena 3ai umrla je, a zadnjim riječima proklela je svoga supruga zbog ubojstva nedužni ljudi, zbog zločina koje je  počinio i zbog nevjere. $%
Stjepka -reogrijanca je u +okricama posjetio >ratar te mu je donio pozdrave od dvaju mrtvaca. 5edan od nji je Stjepkov otac Ambroz. !n je >ratra zamolio da mu pomogne opomenuti sina ako "e raditi zlo. rugi mrtvac je +atija -ubec koji je Stjepku oprostio to to ga je izdao.  6adalje, iz >ratrova pripovijedanja saznajemo kako je +atija -ubec umro. 6aime, on ga je pratio na mučilite kada su ga stavili na prijestolje i stavili mu na glavu užarenu krunu. /lija -regori" bio je uva"en i ubijen u ;agrebu, no nije bio mučen. rmanči" ga je uvatio jer je za njega dobio %BB zlatnika. Uskok 6ožina osvetio se rmanči"u za izdaju nakon mnogo godina kada ga je konačno pronaao. Ursula je dobila svoj Susjed parnicom i na kraju $%<'. godine isplatila je 3aijevu djecu. 3ai je doživio veliku starost, a umro je od straa kada je vidio 5anu odjevenu kao Arlandova ora. (oludjevi, ora se bacila kroz prozor.

U REGISTRATURI U registraturi” predstavlja najbolji i ujedno najčitaniji roman rvatskog realizma. /zlazio je u nastavcima u “0ijencu” $CCC. godine, a kao cjelina je izaao tek $D$$. godine. +nogi su govorili da se u romanu nalazi previe nemorala i zato nije mogao odma biti objavljen u komadu. #oman U registraturi je podijeljen na tri dijela. U prvome dijelu pripovijedač opisuje spise uz  pomo" koji /vica *ičmanovi" pripovijeda o svom životu. Eivotopis glavnog junaka obuva"a  prvi ?B godina njegova života, a to su djetinjstvo i kolovanje /vice *ičmanovi"a. (ripovijedanje se odvija u prvom licu. (očetak drugog dijela biva prekinut pijanim registratorom koji je ulaskom u registraturu počeo listati stranice svog života. rugi dio romana obuva"a /vičin dio života od trenutka kada se rastao s @aurom pa sve do sudbonosnog trenutka nakon to je upoznao Anicu u koju se zaljubio. (osljednji tre"i nastavak je ujedno najkra"i u kojem se radnja odvija brzo. #adnja se tako spaja s  početkom drugog dijela u kojem se prikazuje pijani registrator kada čitatelj može upoznati tragičan zavretak registratora. Seoski mužika 5ožica *ičmanovi" mnogima poznat kao ;gubidan živi sa svojom obitelji u maloj kolibi. !dma pored nji na brijegu živi obitelj *anonika, a kada je napokon dolo vrijeme da im djeca krenu u kolu, /vica *ičmanovi" te (erica i +ia, *anonik nastoji 5ožici objasniti kako "e kola negativno utjecati na njiovu djecu. *ako je vrijeme prolazilo tako se /vica pokazao kao odličan 1ak, +ia je bio loiji i zato nije volio /vicu, a (erica je bio poznat kao sanjar. 6ažalost (erica uskoro umire i učitelj zamoli /vicu da pročita govor na pokopu. /vica je dodao malo svoga i tako oduevio sve prisutne. Svi koji su ga čuli, a najvie gospoda tjela su pomo"i oko njegovog kolovanja. #oman dalje nastavlja s ro1akom /vičinog oca. -din 5uri" radi u gradu kod ilustriimua u čiju je ku"u kasnije počeo zalaziti i /vica dok je jo bio siromaan učenik. (rolo je neko vrijeme i /vica sada ima dvadeset godina te se budi u @aurinom krevetu. /vica se polako počinje prisje"ati

 pretodne no"i kada je +ecena organizirao slavlje na kojem su se skoro svi gosti napili. /vica je uvrijedio jednog od gostiju, literatu #udmira 4ombardirovi"a Šajkovskog nazvavi ga /mbricom Špiček iz 0olov"ine. 3o je ipak bilo njegovo pravo ime. Slijedi opisi +eceninog podrijetla. 6jegova majka nije imala čistu prolost, a živjela je razbludnim životom te tako bila ljubavnica vlastelina i supruga upravitelja vlastelinskog imanja. *ada je ostala trudna uspjela je uvjeriti vlastelina kako je dijete njegovo, a nakon to je upravitelj umro pod sumnjivim okolnostima, otila je s imanja zajedno s vlastelinom koji se s njom vjenčao. #odila je sina +ecenu koji je do svoje dvadeset i pete živio kao i majka, razbludno i bez imalo grižnje savjeti sve do doga1aja koji mu je promijenio život. U selu koje se nalazilo blizu +eceninog imanja živjela je lijepa djevojka orica koja je zbog svoje ljepote dobila nadimak vila. 4ila je udana za +atu @orkovi"a i njov brak je bio sretan sve do trenutka dok se u mladu ženu nije zaljubio +ecena. Frni 5akov, sluga gospodara +ecene doao je na ideju kako da pomogne svom nadre1enom, pa je nagovorio lopova +ikulu da optuži +atu da je pokrao purane od vlastelina.  6akon to su gospodari odveli +atu 5akov je savjetovao oricu da traži milost za svog muža od samog gospodara. +ecena je nakon toga silovao oricu, a potom i Frni 5akov. 6akon proživljene straote orica poludjela od bijesa i jala vratila se u selo i sve ispričala +ati. !n je od bijesa zapalio svoje imanje te pokuavaju"i spasiti vjenčanu krunu oričina ljepota je bila unakažena. +ate je zatim ubio +ikulu i 5akova koji je prije smrti uspio ubiti +atu. Uslijedila su teka vremena za oricu koja je počela lutati selom kao lu1akinja i jednom  prigodom naletjela je na samog +ecenu kojeg je prepala zbog svoje ludosti, ali i ružno"e. o kraja života dobivala je naknadu od op"ine kojima je novac slao +ecena. #oman se opet vra"a na /vicu kada je napunio devetnaest godina u trenutku kada je u njegov život ula @aura, +ecenina ti"enica i ujedno ro1akinja. U početku se izbjegavaju, ali se ubrzo zbliže jer su oboje siromasi koje je +ecena odlučio  primiti. @aura je djevojka koje je odrasla bez majke i o kojoj se brinula stara žena /vana. /ako nije imala majku @aura je odrasla uz dobrog oca, a nakon to su njegovi poslovi propali, odselili su se u potkrovlje u predgra1u i /vana i je morala napustiti. @auru je sada čuvala obitelj koja im je iznajmila prostor, a koja je imala sina neuglednog izgleda s jednim "oravim okom. 4io je to 2erkonja.  6akon očeve iznenadne smrti obitelj se nastavila brinuti za @auru, ali najvie zbog novca koje je otac ostavio za svoju k"er. 2erkonja se prema @auri ružno ponaao ba kao i njegov otac prema majci. *ada je ve" bila odrasla cijela obitelj je krenula prema umskom svetitu i kada su ju  poslali po vodu zajedno s 2erkonjom on ju je tio silovati. Uspjela je pobje"i i pasti u provaliju. Sljede"e jutro pronala ju je baba )uda koja ju je odvela kod +ecene zajedno s malim kovčeži"om punim blaga. (ribližava se kraj prvog dijela romana gdje se radnja ponovno vra"a u sobu gdje spavaju @aura i /vica. U +eceninu ku"u je tada doao 5oža kako bi svog sina odveo majci na umoru. 6akon to ga nisu mogli prona"i u njegovim odajama odlučili su ga potražiti u @aurinim. U zbrci koja je nastala kada su i otkrili @aura i /vica su se uspjeli pozdraviti, a @aura mu je dala kovčeži" koji je dobila od babe )ude.

(rvi dio zavrava i počinje drugi dio koji započinje s radnjom koja čitatelja vra"a i do nekoliko godina unazad na bogato imanje +edoni"a, trgovca koji se bavi posu1ivanjem novca seljanima. #adi tako da ne uzima kamate u novcu, nego radije u poljoprivrednim dobrima. U braku je s +argaritom, a iz prvog braka ima ružnu k"er 5ustu. *anonik nagovara sina +iu da se udvara 5usti jer je bogata jedinica. +edoni" uzima +iu za naučnika kojeg vodi sa sobom po svijetu. +ia se pokazao sposobnim i tako se počinje brzo bogatiti, a ve" na sljede"i Uskrs +ia ve" radi kao samostalan trgovac. 6a Uskrsni ponedjeljak sa svojim mužikaima svira 5ožica. ;a jednim od stolova sjede +ia, 5usta, +edoni", žena uga *ata i mali *anonik. ;a drugim stolom seoski učitelj, kumordinator Eorž i /vica. va se tabora natječu u naručivanju pjesama, a kako se dvije obitelji *anonika i 5ožice ve" dugo ne podnose, izbije tučnjava. Sljede"e zime održala se svadba izme1u +ie i 5uste, a na svadbi im je svirao 5ožica koji je predvodio starim bajsom. (roslava vjenčanja trajala je osam dana. /vičinim odlaskom iz grada dolazi do promjena u +eceninoj ku"i koji se razboli. (omirio se s @aurom nakon čega je smislila kako da ga se rijei. (rave"i se da ga njeguje dala mu je otrov, a kada ga je kumordinar Eorž pronaao mrtvog od straa je prevrnuo svije"u i tako je izgorila cijela ku"a. @aura je prije nego to je požar progutao cijelu ku"u uspjela izvu"i krinju s novcima i aljinama. /vica je zavaljuju"i novcima koje mu je dala @aura uspio kupiti lijek za bolesnu majku i ona je nakon toga ozdravila. 5ednog dana je borave"i u svom rodnom kraju susreo *anonikovu k"er Anicu koja je sada odrasla, a /vica se nije mogao načuditi njenoj ljepoti. Eelio joj je laskati i  počeo se aliti s njom, ali Anica se prepala i pobjegla. /vica se nadao da "e je opet sresti, a kada nije uspio odlučio se vratiti u grad kako bi nastavio kolovanje. @aura je u krinji s novcim pronala vrijedne dokumente i tako saznala istinu o svom porijeklu. !na je bila k"er +ecene i obrice. Saznala je da je +ecena njenu majku doveo do ludila, pa je tako odlučila spaliti sve papire i krenuti prema selu kako bi se susrela s /vicom. @aurinim dolaskom u /vičinoj ku"i je zavladalo pravo veselje, a izgledalo je kao da @aura uživa na selu. Unatoč svemu /vica je bio nemiran jer je selo pričalo o njiovoj grenoj vezi, a ona je uporno odbijala da se vjenčaju. 6akon večere kod +ie i 5uste @aura je nagovorila /vicu da se vrati u grad. 6a izlazu ga je čekala Anica kojoj je /vica dao prsten obe"avi kako "e se vratiti. !vom radnjim zavrava prvi dio romana. @aura se za vrijeme boravka na selu prijateljuje s 5ustom i +iom, a /vičini roditelji su primijetili kako po no"i u kapelicu zalazi +ia i zato 5ožica odlazi u grad kako bi o tome obavijestio svog sina. 3rebalo mu je neko vrijeme da ga na1e, a prije toga je sreo ro1aka 5uri"a koji je starom  poručio da se njegov sin nalazi kod njega. Eorž koji je nekada radio za +ecenu sada je u braku s krčmaricom 5eluom koja ga cijelo vrijeme vrije1a, a ponekad i tuče zbog čega se Eorž na kraju  propio. /vica pla"a svoje trokove, a Eorž voli provoditi vrijeme s njim jer se 5elua boji /vice. 6akon to se otac vratio u selo /vica razmilja o tome koliko se puta njegov život isprepleo s +iinim.  6apie pismo @auri i nazove ju priležnicom, taticom i zločinkom. @aura je spalila pismo nakon to ga je dobila, počela trovati 5ustu i nakon kratkog vremena od njene smrti uselila se +ii.

Anica je radila kod @aure, a kada je saznala da joj se svi1a +ia, otila je u grad kako bi pronala /vicu. U gradu je odma pronala crkvu gdje ju je zatekla starica koja joj je obe"ala potražiti posao jer  je primijetila da je Anica mlada i lijepa djevojka koju bi netko mogao povrijediti. !dvela ju je u 5eluinu krčmu u kojoj su svodilje organizirale zabave za pootnu gospodu. Eorža je 5elua  poslala kod /vice kako im ne bi smetao. Anica je osje"ala da "e se neto loe dogoditi kada je ula u sbu gdje se nalazilo mnotvo kolača, vina i pečenja. /vica je čuo krikove, a Eorž mu je rekao kako je u pitanju neka seljanka koju se doveli u grad. /vica se naljutio kada je čuo riječ seljakinja i odma je požurio. Uletio je u sobu i pretukao čovjeka koji je tio napasti mladu seljakinju. (otom je nasrnuo na 5eluu koja je dola vidjeti čemu takva vika. 3ek kada je otjerao napasnika /vica je primijetio kako je u pitanju njegova Anica. Sljede"eg dana pronaao joj je posao kod ugledne gospo1e čiju je djecu podučavao. U me1uvremenu su se @aura i +ia odselili u grad gdje je +ia upoznao @auru sa svojim sudrugom. 3o je bio nitko drugi nego 2erkonja. +ia je s vremenom bio sve ljubomorniji jer je mogao naslutiti tajnu vezu izme1u ovo dvoje. @aura i 2erkonja su na kraju ubili +iu i opljačkali ga. 6akon toga su osnovali ajdučku četu, a nakon godinu dana razbojnitva 2erkonja se tio  povu"i zbog policije. @aura je ubila i njega. (onovno je poželjela /vicu, ali on ju je sa zgražanjem odbio. @aura se nakon toga zarekla da ni jedna žena ne"e biti njegova.  6apokon je doao dan kada su se /vica i Anica trebali vjenčati. 6a svadbi se pojavila i @aura koja  je otela mladenku. 3ijekom otmice dolo je do sukoba gdje su poginuli 5ožica, /vičina majka i *anonik. Sljede"e su jutro Anicu nali mrtvu u umi. @auru su kasnije izdali njeni ortaci i ona je napokon ui"ena te strijeljana nakon su1enja. /vica nikada nije zavrio kole nego je godinama radio u nižim službama da bi kao registrator počeo raditi u poodmakloj dobi. oao je do spisa s @aurinog su1enja, zanemarivao je posao stalno listaju"i papire koje je naao.  6akon to je najavljena istraga protiv njega jer je zanemarivao svoj posao, alkoolom je polio registratore i s njima izgorio u plamenu.

MRTVI KAPITALI 0e" i sam naslov romana nam govori o tome kako je *ozarac bio zaokupljen neobra1enom, mrtvom zemljom koja čeka čovjeka, vrijednog seljaka koji "e je obraditi. 3o je nazvao “mrtvi kapital”. !slonac radnje je sudbina dviju sestara te priča o ljubavi. *roz radnju romana 5osip *ozarac je želio pokazati suprotnost izme1u sela i grada. (rema njemu  je selo opisano kao prostor gdje prevladavaju iskreni osje"aji, sre"a i neiskvarenost, dok je grad mjesto nerada i dekadencije. U skladu sa suprotnostima izme1u sela i grada tako postoji kontrast izme1u likova, ba kao kod dviju sestara. ok je 6ela povrna i lakomislena, Ana je iskrena, skromna i ozbiljna. !sim sestara  postoje i drugi likovi koji su suprotnosti, pa tako nasuprot razmaženog @uja stoji jednostavni 0inko, a nasuprot oca zadovoljnog svojim životom nalazi se majka koja cijelo vrijeme zavidi svojoj sestri.

#oman je kratak i obuva"a razdoblje od dvije godine, gdje se najvie toga odvija u prvoj godini. ruga godina se koristi za sumiranje svega to se doga1alo od početka do kraja. Anka i @ei" su nositelji tradicionalni vrijednosti, uobičajeni za manja mjesta kao to je selo. #adnja romana temelji se na tome koliko je tetno naputanje zemlje prema kojoj slavonski seljak  ima duboke korijene. U romanu se opisuje kako teče život u obitelji +atkovi". +atkovi" je vrstan poljoprivrednik i upravitelj svog imanja, iako nije imao neke posebne kole. /mao je veliko iskustvo i bio je povezan sa zemljom. 0olio je rad i život na seoskoj zemlji.  6o, njegova žena bila je iz grada, k"i činovnika koja se nikada nije bila priviknula na seoski život. ;a svoju djecu je namijenila bolji život u gradu. 6ikada se nije priklonila mužu te je  prezirala selo i sve to je bilo vezano sa selom. Upravitelj imanja i njegova žena imali su četvero djece. voje od nji, 0inko, mla1i sin i Anka, starija k"i osje"ali su se sjedinjeni sa zemljom i životom na selu. 6o, 6ela, mla1a k"i i @ujo, stariji sin bili su opčinjeni gradskim životom, bljetavilom i luksuzom. @ujo i 6ela provode svoj život u gradu. 6elini dani orijentirani su na balove te joj prolaze u čekanju kada "e netko od činovnika zatražiti njezinu ruku. @ujo dane provodi studiraju"i. ;a to vrijeme 0inko i Anka pokuavaju sve kako bi poboljali rad na imanju. 0inko započinje raditi kao pomagač 0latka @ei"a, poljoprivrednog stručnjaka. @ei" je postao jako blizak s cijelom obitelji te ga svi rado priva"aju. 3ako1er, uskoro se izme1u @ei"a i Anke razvijaju se simpatije, a nji dvoje dijele iste interese oko imanja. @ei"a svi priva"aju osim Ankine majke. -ospo1a +atkovi" je Anki kao i svoj svojoj djeci namijenila za nju ljepi i bolji život u gradu te  ju je željela udati za muža činovnika.  6adalje, u romanu se radnja odvija kod obitelji 0ukovi". U njiovom gradskom domu razrijeit "e se mnoge sudbine. ;a vrijeme trajanja bala, 6ela je doživjela svoje najljepe trenutke, dok se Anka nikako nije mogla uklopiti. 0e" je i Ankinoj majci postalo jasno da se Anka ne"e udati za činovnika Urbanickog. 6akon to je Anka provela lijepe trenutke na izletu s @ei"em, Anka se odluči udati za njega.  6o, kada @ei" i Anka objave zaruke Ankinoj obitelji, gospo1a +atkovi" je ogorčena. 6e može nikako privatiti da se njezina k"er ne"e udati za gradskog činovnika. 5edina utjea joj je druga k"er 6ela koja živi u gradu. 6ela se uskoro udala za 6euma:era, >inancijskog činovnika i ostaje živjeti u gradu. #adi toga je njezina majka bila jako sretna. / dok @ei" ne želi od obitelji +atkovi" uzeti nita uzeti za Ankin miraz, 6euma:er koristi priliku i dobiva veliki miraz za 6elu. Sve to iako zna da je obitelj +atkovi" u velikim >inancijskim  problemima, a kao jo dodatni razlog tomu tu je @ujo, vječni student, koji nikako da zavri studij, koriste"i tako njiov novac. Ubrzo se otkrije tko je kako proao nakon udaje. 6elin muž nestaje u isto vrijeme kada se otopio i miraz. 6ela je iskusila i gorsku stranu života u gradu. Surovi uvjeti koji prevladavaju kroz borbu za opstanak, nikako nisu ili na ruku 6eli koja je od gradskog života očekivala idiličnost i lagodnost življenja.

@ujo konačno privodi studij kraju i život mu prolazi u čekanju činovničke službe. 0rijeme  provodi kao besposlen i dalje troe"i novac roditelja. *od +atkovi"a na selu se doga1aju velike promjene. @ei" je postao upravitelj vlastelinstva i kupio je močvarno tlo koje je odma nakon toga isuio. @ei" je i isplatio sve dugove i pobrinuo se da njegova obitelj bude >inancijski zbrinuta. +lada obitelj živi sretno i složno, a sre"a im uskoro bude uve"ana jer im se rodi novi član obitelji, i to sin nasljednik. 0latko @ei" je vrijedan i radian čovjek koji zna kako iskoristiti “mrtvi kapital”, kako živjeti u  blagostanju i u uz pomo" čovjekovog najve"eg blaga = zemlje. *ozarac nam je kroz ovu priču ispričao ljudske sudbine s ciljem da se ugledamo na nji. !su1ivao je život oni koji su ili za materijalnim i koji su naputali rodni kraj. Smatrao je da nita dobroga ne može biti u takvom životu te su takvi ljudi svoj život obično zavravali u gradu u siromatvu. (ouka 5osipa *ozarca  bila je da se mora očuvati slavonsko selo i život na njemu.

KSAVER ŠANDOR GJALSKI JANKO BORISLAVIĆ 5anko 4orislavi" je jo jedna pripovijest *savera Šandora -jalskog o potomku stare plemi"ke obitelji, visoko obrazovanog mladi"a koji ne želi postati sve"enikom. Gitaju"i svatko može saznati vie o životu glavnog lika, kako se naučio nositi sa svim to mu je život namijenio te kakav je bio njegov kraj. 5anko 4ersilavi" dolazi iz stare plemi"ke obitelji. !sim to je obrazovan 5anko posjeduje veliki talent. ;bog toga to je razočaran sve"enstvom smatraju"i da je svo religizno učenje samo varka, odbija postati sve"enik i odbacuje sav uložen trud u pripreme koje su ga trebale osposobiti da se  jednog dana počne baviti sve"enstvom. (o njemu prava istina o životu nije dolazila iz religije nego sve odgovore treba tražiti na drugom mjestu. *ako je promijenio odluku o životnom pozivu, odlučio je oti"i u 4eč i tamo se posvetiti daljnjem učenju. (osvetio se studiranju prava, >ilozo>ije i medicine, a bio je jedan od oni koji su se oduevili arHinom i njegovom teorijom o tome kako su pojedine vrste nastale. 4io je razapet izme1u  brojni proturječni spoznaja i tvrdnji zbog čega nije naao odgovor na mnoga postavljena  pitanja. *ada je saznao za smrt brata odlučio je vratiti se na 5azvenik imanje u )rvatskom zagorju. 3amo  je nastavio živjeti povučeno razmiljaju"i cijelo vrijeme o tome postoji li smisao njegovog  postojanja. S vremenom ga prekrasna okolica koja ga okružuje, kao to je čaroban zagorski kraj, smiruje i polako unitava oklop kojim se ogradio. 5anko je u )rvatskom zagorju upoznao unuku udovice 5agodi"ke, oricu koju je zaista zavolio. (očeo je prema njoj osje"ati neto posebno, a na nju je gledao kao na ideal čiste žene. S vremenom ju je uzdigao na prijestolje idealne te nestvarne ljubavi.

orica je s druge strane 5ankove osje"aje doživjela prirodno i čisto, očekuju"i da "e 5ankovo obožavanje na kraju zavriti vjenčanjem te sretnim brakom. *ada je zadovoljio svoju žudnju, 5anko je počeo prezirati oricu i sada je za njega bila samo uprljan izvor grijea. U odnosu  prema orici je pokazao koliko može biti nemilosrdan pa ju je ostavio osramo"enu i krenuo na  putovanje 8uropom i Amerikom. orica je baki priznala svoj grije, a kako je jo uvijek voljela 5anka počela je polako venuti tuguju"i za osobom koja se prema njoj ponijela bezobzirno. 4aka je proklela unuku, a od  pretrpljenog oka je ostala nepokretna. orica ju je odlučila njegovati i tako je upoznala liječnika (ai"a, udovca s djecom koji se zaljubio u oricu i ne mare"i za njen grije iz prolosti, nudio joj brak, ali kako je jo uvijek bila zaljubljena u 5anka odbila je liječnika i odlučila čekati svoju prvu ljubav. 5anko se nakon dugo godina lutanja vratio. orica je u me1uvremenu naslijedila imanje od bake, a susret s prvom ljubavi je opet donijelo razočaranje. 5anko se s putovanja vratio oronuo i prazan. 4io je uvjeren kako u životu ne postoji nita osim patnje. 4io je toliko depresivan da si je tio oduzeti život. orica ga u velikoj i bezgraničnoj ljubavi, ali i zbog dobrog karaktera počinje njegovati. 3ek sada 5anko sva"a koliko je njena ljubav velika i vrijedna. Ali kako je postao samo ljutura od čovjeka, ve" dugo nije mogao uzvratiti na nečije osje"aje. Unatoč tome od orice traži da mu oprosti, ali i da se uda za liječnika (ai"a jer ju on iskreno voli. 6akon to joj je ostavio imanje, 5anko na kraju nalazi smirenje u smrti.

CINTEK  (erillustris ac generosus Fintek je socijalna novela iz zbirke novela pod nazivom “(od starim krovovima”. (ripovijedač odlazi u lov na zečeve sa svojim prijateljima, a kasnije odlaze u obližnju krčmu gdje razgovaraju i glvnu riječ uvijek ima 4atori" koji je sredinji lik zbirke. (opra"en velikom bukom, galamom i u magli praine pojavljuje se jaač na seljačkim kolima sa dva prljava seoska dječaka. 3o je bio ugledni i plemeniti Fintek, žestokog temperamenta i s  potrebom da konstantno ističe svoju tituluI nobilis et Juondam dominus terrastris Kplemeniti i nekadanji zemaljski gospodinL Arpad plemeniti Fintek de 0učja -orica, vlastelin u 2er>rekovcu i 0ugrovom (olju, posjednik ku"e u 0araždinu i vie livada na Sutli, začasni protokolist slavne varaždinske županije i član gospodarske podružnice. (ridružio se drutvu u krčmi te i obilno počastio. Autor ga opisuje s ironijom i podsmijeom, ali sve dobronamjerno. ! Finteku saznajemo da je vatreni pobornik +a1arske vlasti te da zbog toga odbija pla"ati porez i sad ide prodati purane u ;agreb zbog dugova. Smetalo mu je to su se kmetovi sada smatrali ravnopravnima s plemi"ima i vjerovao je kako "e +a1arska vlast pobijediti ”vapsku” te "e se sve vratiti na staro. rutvo iz krčme se rastaje kasno i obe"aju Finteku da "e do"i na njegovo imanje. Fintek odlazi isto kako je i doao, s puno buke i galame. !ni su ga posjetili za vrijeme idu"e  berbe uz pucanje iz mužara kako bi se svima obznanilo da su Finteku doli važni gosti. ok su drugi brali grož1e njegovi gosti su otili u lov na zečeve kojima je, po Fintekovim riječima, sve vrvilo. !ni ostaju razočarani kad ne na1u zečeve, ali raspoloženje se popravi za vrijeme obilnog

 jela. 6akon toga oni su svi otili u njegov dvorac u 2er>ekovcu gdje su i prespavali. (ripovjedačevim digresijama saznajemo o cintekovoj prolosti = otac je silom od njega tio učiniti obrazovana plemi"a i zbog toga Fintek zamrzi obrazovanje i nakon očeve smrti posveti se imanju. !ženio se Amalijom, ali to je bio brak bez ljubavi u kojem je Fintek konstantno bio ljubomoran, nadgledao je svaki njen korak i jo k tome nisu mogli imati djece. Finteku je to jako smetalo jer ako ne bi imao sina onda bi se s njim nestalo njegovo plemenito prezime, ali dogodio se jedan  preokret. 6akon to je saznao da je u +a1arskoj ukinuto kmetstvo on i dalje nije pla"ao porez. ugovi su se gomilali i Fintek je izgubio svoju imovinu zbog toga, ali ba onda on dobije sina. *ako bi se mogao brinuti za svoju obitelj on postaje ono to je uvijek prezirao. (ostao je porezni ovrovoditelj Kplijenio je imovinu dužnicima tj. radio je ono to su napravili njemuL. *ada je  pripovjedač jednom prilikom sreo Finteka on je bio posramljen i ponižen te se na kraju  pripovjedač sje"a Finteka nad njegovim otvorenim grobom.

POSLJEDNJI STIPANČIĆI (osljednji Stipanči"i se kao roman mogu svrstati u socijalnu, ali i obiteljsku, političku i drutvenu kategoriju. 3ematika romana bavi se životom u Senju, a objavljen je $CDD. godine. Fijela radnja vrti se oko života patricijske obitelji, a to je naveo i sam pisac u podnaslovu djela. U knjizi su obuva"ena čak dva desetlje"a $D. stolje"a, no ona sadrži i sadržaj i opis koji se dogodio na samom početku $C. stolje"a poto je obuva"ena i obitelj Stipanči". #oman se bavi politički i drutvenim pitanjima u Senju te samim životom obitelji Stipanči". Sve to povezano je u cjelinu jednim likom = Antom Stipanči"em. oga1aji su povezani, a sve to objanjeno je kroz drutvena, politička i ekonomska zbivanja. #oman ima $& poglavlja i napisan je tako da nas pisac prvotno upoznaje s doga1ajima koji su aktualni i trenutno se zbivaju pa nakon toga prelazi na doga1aje koji su se dogodili u prolosti u obitelji Stipanči". *raj romana pisac je ostavio ponovo za opis trenuti doga1anja u sadanjosti da bi i opisao tragičnu sudbinu i zavretak ženski likova. @ikovi koji se pojavljuju u romanu pripadaju različitim slojevima pa tako imamo i plemi"e, patricije i gra1ane. 6o, sudbina likova povezana je s njiovim staležom. !bitelj Stipanči" je detaljno prikazana te je svaki njezin član opisan i okarakteriziran kao individua te je dobio psioloki, socijalni i etički karakter. (isac je sve likove prikazao detaljnim opisom, a u knjizi se mogu vidjeti i njiove karakteristike kroz prikazan život ili kroz neke njiove privatne >orme kao to su memoari, dnevnici i pisma. #adnja romana opisana je napeto i to upotrebom dijaloga, monologa, pripovijedanja i pisama te upotrebom različiti dnevnički zapisa i memoara. 6ovak je vrlo vjeto opisao mjesto radnje, kako ono unutarnje tako i vanjsko te je sve to pridonijelo i to boljem razumijevanju i dinamici radnje.

!vaj roman je pravo djelo realizma. U njemu ima pravi povijesni činjenica, prikaz likova i radnje je opisan objektivno, realističnom metodom. #adnja se doga1a u Senju $C'. godine i počinje te zime. !pis započinje skučenom, siromanom sobicom u kojoj se nalazi 0alpruga Stipanči". !na je udovica Ante Stipanči"a koji je bio nekad  bogati patricije. 6adalje, prikazani su mučni sati koje provodi 0alpruga sa svojom k"eri @ucijom koja je teko bolesna. 4oluje od tuberkuloze i svaki čas joj se bliži kraj. Sati se čine kao vječnost, dok nji dvije provode vrijeme u ladno"i, siromatvu i gladi. (okuavaju kratiti vrijeme pričanjem pa tako 0alpruga priča k"eri povijesnu priču patricijski  bogati obitelji. 3ako postepeno saznajemo i teku sudbinu obitelji Stipanči". Ante Stipanči" bio je jedino dijete bogate patricijske obitelji iz Senja. 6jegov otac imao je krčmu i tri broda. *ada je odustao od vojne karijere u svojoj ?C. godini odlučio je malo proputovati svijetom. / to sve na očev račun. U Senj se vratio tek u četrdesetoj godini kada se odlučio skrastiti.  6aime, Ante se ubrzo oženio 0alprugom koja je bila puno mla1a od njega. 6jezino porijeklo sezalo je od osiromaene obitelji plemi"a omazetovi". Ubrzo, 0alpruga je Anti rodila sina 5urja te su zajedno velikim slavljem proslavili njegov dolazak. Ali život im nije bio idiličan. Uskoro cijela obitelj bude terorizirana neumano"u i diktatorskim stavovima svoga oca, Ante Stipanči"a. /z tog razloga i 5uraj i njegova mla1a sestra @ucija, izrasli su u boležljive i osjetljive osobe. U odgoju djece glavu riječ imao je samo Ante te je 5urja >orsirao s obrazovanjem dok @uciju nije niti primje"ivao da postoji. Ante je vidio u 5urju zadnju nadu te je i posljednja >inancijska sredstva potroio na njegovo obrazovanje kada ga je uputio na kolovanje u 4eč. Svu svoju  posljednju imovinu Ante je usmjerio na 5urja, a 5uraj konačno u 4eču počinje proživljavati istinski svoj život, bez prisutnosti očeve stege. 5uraj je na kraju toliko zapustio studij da se  posvetio poslu uličnog svirača. U me1uvremenu, Ante odluči kako bi bilo dobro prikloniti se biskupu 0uksanovi"u kako bi zajedničkim snagama pridobili gra1ane da i izaberu za predstavnike u saboru Farevine. Ante je tio svojim političkim vezama do"i do (ožuna K4ratislavaL to bi pomoglo njegovom sinu 5urju da dobije dobar posao. (oto je @ucija ve" odrasla te traži svoje pravo u obitelji, njezine sva1e s ocem su sve če"e. !na dobiva i ljubavna pisma tajnog obožavatelja koja sadrže (etrarkine sonete. !tac i k"er su sve vie u sukobima, no Ante je najvie uzrujan zbog pisma sina 5urja koji ga optužuje da mu nije pružio sve potrebno za kolovanje pa on tako mora raditi kao konobar. Ante mu odluči ponovo poslati novac. Ante odlazi do gradskog livara, ali na kraju ne uzima novac jer ovaj traži od njega potpisivanje mjenice. +ajor 4enetti koji je bio na čelu austrijske lokalne vlasti sazna za poteko"e Stipanči"a te ga odluči ucijeniti. (redlaže mu da odustane od kandidature za zastupnika, a on "e mu zauzvrat  ponuditi posao u državnoj službi. Ante ga je odbio jer je želio ostati do kraja odan biskupu

0uksanovi"u nadaju"i se da "e od njega posuditi novac. 0uksanovi" odbija pomo"i Anti, a on  priva"a ponudu 4enettija. /ako je 4enetti svojim smicalicama tio do"i do vlasti to mu nije uspjelo. ;a zastupnika su izabrani 0uksanovi" i časnik u mirovini 5osip Goli", a 4enetti za kaznu zavri u -ospi"u. Ante se uskoro zbog propasti i neimatine razboli, a i totalno je bio razočaran nemoralom svoga sina. @ucija u isto vrijeme želi da je otac primijeti i traži svoje pravo u obitelji. !tac i k"er su u stalnim sukobima. Uskoro, Ante umire te obitelj ostaje bez ičega. 5uraj se u siječnju vra"a iz 4eča, a nakon to je zavrio studij zaposlio se u ;agrebu. (otpuno se otu1io od obitelji te je odlučio čak i zatražiti da mu se ime poma1ari. U prisutnosti prijatelja Al>reda, 5uraj stiže u Senj. Al>red se zagleda u njegovu sestru @uciju. 5uraj glumi pred majkom da "e počiniti samoubojstvo te time prisili majku da proda obiteljsku ku"u.  6akon toga odlazi s novcem koji mu je majka dala od prodaje ku"e. 0alpruga i @ucija tada odsele u staru i tronu ku"u omazetovi"a. @ucija je pobacila uz pomo"  pripravka koji joj je dao brat 5uraj te je od tada jadna bolesna od tuberkuloze. Svoje dane provodi uglavnom čekaju"i Al>redovo pismo koje ne stiže. @ucija i njezina majka ostaju same i u bijedi. ;a @uciju su jedina svjetlost u životu pisma za koja misli da joj pie Al>red. 6o, njezina majka je angažirala +artina 3intura, sina lokalnog zidara i @ucijinog obožavatelja koji joj je i pisao tajna pisma, kako bi bar malo razveselila k"er. /ako se +artina potpisuje kao Al>red, sve to pie tako i osje"a. Ubrzo, @ucija saznaje da su pisma prevara, a Al>red je ve" godinu dana u braku. /zmučena  psiičkom boli te >izičkom bole"u umire u bijedi, a jadan +artin zbog neuzvra"ene ljubavi vra"a se u sjemenite. 3ežak kraj čekao je nakon toga i njezinu majku 0alprugu čiji život zavrava u  bijedi kao prosjakinja. 6aime, sin 5uraj joj nije tio pomo"i. Ante Stipanči" je lik u romanu koji strada zbog čvrste vjere u sebe i svoje mogu"nosti. Fijeli njegov život oslanja se na bezrezervno vjerovanje u sebe i izbjegavanje svega to bi moglo ugroziti zabludu u koju je vjerovao. Ante je pripadnik patricijskog dijela drutva, a koji se čvrsto drži svoji uvjerenja prenose"i isti način razmiljanja i na svog sina. !d svi zatijeva da se ponaaju onako kako je to on zamislio.  6a kraju je zavrio tragično, a najgore od svega to je za sobom povukao ugled, obitelj, ali i imanje.  6a početku je opisan kao nemilosrdan otac koji želi upravljati životima sviju oko sebe. S vremenom čitatelj otkriva kako se radi o običnom smrtniku koji se u životu najvie od svega  bojao poniženja. Upornost da se pred svima pokaže kao važna osoba i da sakrije bilo kakav oblik propasti, duovni ili materijalni, sve je to učinjeno samo kako bi se stvorio tit od okoline da ne primijeti kako se radi o običnom čovjeku. (red kraj života kada je bilo očito da vie nema povratka, Ante nije odustao od svoji načela, pa je tako umro u laži.

0alpurga Stipanči" je pravi primjer žene bez puno prava u klasičnoj patrijaalnoj obitelji koja je imala svoju ulogu, a to je da čini sve to je od nje tražio tiranin, ali i gospodar. 6e to nije bio nikakav vrag, nego samo njezin suprug. Upravo joj je on oduzeo ve"inu životni radosti te uskratio ne samo nježnost i ljubav, nego joj je oduzeo pravo na nježnost prema sinu te radost zbog napredovanja drugog djeteta. Uniteni dom, emocionalno de>ormiran sin, nesretna k"er, sve je to ono to je učinio Ante, ali  postoji jedna stvar na koju nije mogao utjecati. 0alpurga je i dalje zadržala sposobnost  podnoenja beskonačni patnji. 6ažalost iluziju duevnog mira i pokuaj gra1enja tita nije uspjela prenijeti na svoju k"er. 0alpurgin kraj je jedan od tragičniji pa tako zavrava svoj život stradavaju"i od gladi rade"i teke >izičke poslove kao to je obijanje pragova. U trenutku njene smrti i dalje je vidljiv utjecaj Ante Stipanči"a, a koja je zavrila život poput naputene lutke koja je ostala bez svog gospodara. @ucija Stipanči" je jedna od žrtvi čudnog pogleda na život Ante Stipanči"a, a koja je cijelo vrijeme imala jednu želju, ljudsku sre"u i nita vie. @ucija "e cijeli svoj život podrediti tome da obrani pravo na dostojanstvo na koje ima svaki čovjek. !na je bi"e kao i svi ostali, a želja da joj se prizna pravo na život posve je normalna reakcija. U pojedinim trenucima na svjetlo izlazi @ucijin prkos i revolt uzrokovan dugotrajnim ugnjetavanjem od strane oca. 6a kraju "e uskra"enost na sve normalno u životu dovesti do njene tie patnje. 6a taj način u tiini "e otkriti laž kojom je otac obmanjivao sve oko sebe i tako sruiti nestvarnu veličinu svog oca te neiskrenu ljubav od strane Al>reda. Sve patnje koje je doživjela iscijedit "e je iznutra, ali ipak ne"e umrijeti sa osje"ajem ogorčenja to je bila prevarena. Smrt za @uciju predstavlja trenutak blaženosti jer joj se napokon dogodilo ono to se doga1a i ostalim običnim ljudima. *anonik 0ukasovi" je lik koji predstavlja sve one koji žive za domoljublje i ilirske ideale.  6esklad izme1u stvarne političke situacije i principa koje su zastupali ilirci dovest "e do nerazumijevanja njiovi želja te nemogu"nost da ostvare svoje ciljeve. Sve to na kraju 0ukasovi"a odvodi u slom. 5uraj Stipanči" je zajedno sa ostalim članovima obitelji tragičan lik, a prema nekima i najtragičniji jer se smatra najve"om žrtvom Ante Stipanči"a. !čito je kako nitko od članova obitelji nije toliko uniten kao 5uraj, a kako je @ucija kažnjena smr"u zbog želje za normalnim životom, njegova kazna je bila život. *ada je nestala očeva sjena 5uraj je ostao sam i svjestan tragičnosti svoje sudbine. ;avaljuju"i natprosječnom umu svatio je kako ne može nikoga voliti, a kada sazna da nema osje"aje ni  prema onima koje bi trebao voljeti, a koji su bioloki predodre1eni kao članovi obitelji, nita ga ne"e spriječiti da na kraju u potpunosti uniti sestru i mamu.