Leksikologija

LEKSIKOLOGIJA LEKSIKOLOGIJA - jezikoslovna disciplina koja proučava sustav riječi nekog jezika LEKSEM - ukupnost svih gramatičkih oblika i značenja neke riječi LEKSIK - svi leksemi jednog jezika (promjenjiv je- stalno se obnavlja i gubi, te teži otvorenosti)

SINTAGMA - spoj riječi sastavljen o najmanje viju punoznačnih riječi

međusobno gramatički povezanih koje imaju cjelovito značenje LEKSIČKO ZNAČENJE

GRAMATIČKO ZNAČENJE

- značenje koje upuduje na premet ili pojam izvan jezika

- značenje moje se tiče srestava

• maslina - drvo/plod

unutrašnjeg strukturiranja jezika • maslina - nominativ, jenina, ženski rod

PUNOZNAČNICE - imaju i leksičko i gramatičko značenje - imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi

NEPUNOZNAČNICE - imaju samo gramatičko značenje - prijelozi, veznici, uzvici, čestice

Leksikologija u užem smislu (proučava i opisuje rječnik nekog jezika) • leksička semantika - tumači prirou riječi i oređuje njezino leksičko značenje, te se bavi i tumačenjem onosa među različitim riječima (sinonimi, antonimi, homonimi) • raslojenost nekog leksika - vremenska (aktivni i pasivni leksik) , poručna (mjesni govor, regionalni govor, dijalekt) i

funkcionalna (funkcionalni stilovi)

• posuđivanje riječi iz rugih jezika o čega olazi zbog kominikacijske povezanosti

Leksikologija u širem smislu • onomastika - znanost o imenima • frazeologija - znanost o frazemima • tvorba riječi - znanost o tvorbenim načinima

JEZIČNI ZNAK JEZIK - sustav jezičnih znakova čija je osnovna uloga sporazumijevanje KOMUNIKACIJA - prenošenje poruke o govornika o slušatelja

Priroa (narav) jezičnog znaka: - izraz (označitelj) - niz fonema ili glasova koji prestavljaju neki jezični znak - saržaj (označenik) - značenje koje u našoj posvjesti ima označeni pojam - predmet - stvarnost koju smo imenovali (označili)

IZRAZ + SADRŽAJ = JEZIČNI ZNAK PREDMET  IZVANJEZIČNA ZBILJA

* jenom izrazu ne ogovara uvijek samo jean saržaj (zvono kao predmet u obliku zvona, i zvono kao znak dan zvonjenjem)

* jezični znak može tvoriti riječ ili sintagma * veza između izraza i saržaja jezičnog znaka je proizvoljna (arbitrarna) - iznimku o pravila čine onomatopejske riječi

KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI SEMIOLOGIJA - znanost koja proučava život i ulogu znakova u ruštvu SEMANTIKA - znanost koja proučava značenje riječi (saržaj jezičnog znaka) Sustavi znakova za sporazumijevanje

Jezični sustavi Jezik kao sustav znakova za sporazumijevanje JEZIK je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. GOVOR je konkretna realizacija jezika.

Nejezični sustavi Nejezični znakovi kao kodovi Postoje DOGOVORENI DRUŠTVENI ZNAKOVI: - neverbalna komunikacija (geste, grimase…) - sustav prometnih znakova - prometna signalizacija - dimni signali - Morseova abeceda

…

JEDNOZNAČNOST I VIŠEZNAČNOST RIJEČI Denotativno značenje - osnovni saržaj riječi (njezino prvo

Konotativno značenje - prošireni saržaj riječi

značenje) - upuduje na premet u stvarnom zajednice

- izveden je iz osnovnog značenja na temelju neke zajeničke osobine ili asocijacije

• obala = granični pojas kopna i voe • automobil = prijevozno sredstvo

• krug kao skupina ljudi ili predmeta povezanih zajeničkim interesima

svijetu i isto je za sve članove jezične

Jenoznačnice - jedan izraz kojem je priruženo samo jeno značenje  ta de riječ u bilo

kojem kontekstu imati samo to značenje (srpanj, laž, papir) Višeznačnice - jedan izraz kojem je priruženo va ili više značenja  ta de riječ ovisno o govorniku ili kontekstu imati različita značenja (zec, miš, puž)

METAFORA - preneseno značenje utemeljeno na sličnosti • okamenjene (leksikalizirane) metafore - izgubile svoju metaforičnost i doživljavamo ih kao obične riječi - jagodica - obli dijelovi vrhova prstiju - list - stražnji mesnati io potkoljenice - zebra - pješački prijelaz METONIMIJA - preneseno značenje utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru, tj. na nekim stvarnim odnosima • Cijela je kavana gledala u nas. Stajali smo kao prikovani na mjestu i nismo se kretali naprije… Kavana je zašutjela i čekala.

• Škola ie na izlet (učenici i prfesori). • Čitamo Matoša (Matoševa jela). • Jedem ribu (riblje meso).

ZNAČENJSKI ODNOSI MEĐU RIJEČIMA - naređenost (hiperonimija)  riječ ptica naređena je riječi sova - supoređenost (kohiponimija)  visibaba i jaglac - poređenost (hiponimija)  riječ sova poređena je riječi ptica SINONIMIJA - onos sličnosti saržaja (naaren = talentiran) HOMONIMIJA - onos sličnosti izraza (luk i luk) ANTONIMIJA - odnos suprotnosTi izraza i saržaja (an - nod) HIPONIMIJA - onos sličnosti značenja (torta - kolač)

ANTONIMIJA - pojava značenjske opreke (suprotnosti značenja) između vije riječi - u antonimskom odnosu mogu se nalaziti: • imenice (govor - šutnja) • glagoli (govoriti - šutjeti) • prijevi (pričljiv - šutljiv) • prilozi (brzo - sporo) • prijelozi (u - iz) ANTONIMI - riječi suprotnoga značenja (saržaja)

Vrste antonima: PREMA PODRIJETLU • raznokorijenski (pravi, primarni)

• istokorijenski (tvorbeni)

- nastali su neovisno jedan o drugome - imaju različit korijen

- jean antonim poslužio je za tvorbu drugog antonima - imaju isti korijen

nebo - zemlja dobar - loš  u - iz

istina - neistina sretan - nesretan upasti - ispasti 

PREMA PRIRODI ZNAČENJSKE OPREKE • binarni antonimi

• stupnjeviti antonimi

- jena riječ negacija je druge (potpuno

• obratni antonimi

- između viju krajnjih

- odnos inverzije - pokazuje se isti odnos među riječima, ali obrnutim redoslijedom, ovisno s

točaka koje čine

isključuje značenje

antonimi nalazi se bar

druge)

 jena točka koja predstavlja neku srednju vrijednost

čijeg stajališta promatramo

istina - laž  živ - mrtav  govoriti - šutjeti 

 prvi - srednji - posljednji  mokar - vlažan - suh

kupiti - prodati  kupnja - prodaja

- Kupac je nešto kupio, a

proavač proao (akle,  jedan je obavio prodaju, a drugi kupnju).

PREMA USVOJENOSTI • kontekstualni (iniviualni) - antonimi samo u kontekstu koji im daje autor …pa nek sam krijes na brima,  pa nek sam dah u plamenu kad nisam krik sa krovova

• samostalni (opdejezični) - prepoznajemo ih kao antonime i izvan konteksta

HOMONIMIJA - izjenačenje izraza vaju leksema različitih značenja - takav onos između riječi a imaju isti izraz, a razli čit saržaj

HOMONIMI - leksemi jednakih izraza

- isto zvuče, a različito znače

Podjela prema podrijetlu: OBLIČNI (MORFOLOŠKI) HOMONIMI - homonimi čiji su se izrazi izjenačili zbog nekog gramatičkog nastavka u deklinaciji ili konjugaciji

LEKSIČKI HOMONIMI - nastali su na različite načine

(posuđenica iz stranog jezika koja se izrazom izjenači s ved postojedom riječi)

- nisu takvi u svojim osnovnim oblicima

- takvi su u svojim osnovnim oblicima

- ne pripaaju uvijek istoj vrsti riječi

- uvijek pripaaju istoj vrsti riječi

- izrazi im nisu isti u svim gramatičkim oblicima (rugačije su naglašene)

- izrazi su im (gotovo) uvijek isti u svim

• žena (N jd. ž.r.) – žena (G mn. ž.r.) • unuka (N j. ž.r.) – unuka (G mn. m.r.)

HOMOFONI (istozvučnice)

gramatičkim oblicima • kosa (vlasi na glavi) – kosa (oruđe) • lug (šumarak) – lug (pepeo) • kos (strm) – kos (ptica)

HOMOGRAFI (istopisnice)

- riječi različitog značenja koje se isto izgovaraju, a različito pišu

- riječi različitog značenja koje se isto pišu, a različito izgovaraju

• Dunja - dunja (obje kratkosilazni)

• luk (dugosilazni) - luk (kratkosilazni)

- podjela na homofone i homografe jest podjela s obzirom na to razmatra li se u odnosu na govornu realizaciju ili grafičku (pisanu) realizaciju izraza

SINONIMIJA - pojava potpunog ili jelomičnog poklapanja značenja riječi koje imaju različite izraze - semantički onos va (sinonimski par) ili više (sinonimski niz) vrsta leksema * bogatstvo sinonima odaje bogatstvo leksika nekog jezika SINONIMI - riječi različitog izraza, a istog ili sličnog saržaja (značenja)  mogu

se mijenjati u istom kontekstu bez promjene značenja - uvijek pripaaju istoj vrsti riječi - različito zvuče, a isto ili slično znače

Vrste sinonima: PREMA OPSEGU SADRŽAJA • istoznačnice

• bliskoznačnice

- potpuni sinonimi

- jelomični sinonimi

- imaju isti opseg saržaja

- imaju različit opseg saržaja

- zamjenjivi su u svakom kontekstu

- zamjenjivi su samo u nekom kontekstu

muzika - glazba

kuda - dom

biblioteka - knjižnica

informacija - obavijest 

avion - zrakoplov 

dolaziti - približavati se

PREMA USVOJENOSTI • kontekstualni (individualni)

• samostalni (opdejezični) sinonimi

sinonimi

- kao sinonimi postoje samo u

oređenom kontekstu zato što im je autor ao takvo značenje žena - gospa

- sinonimi koji su i izvan konteksta prepoznatljivi kao sinonimi

vudi - potezati 

PITANJA 1. U kakvome su odnosu termini antonim i suprotnica?

a)

u hiperonimijsko-hiponimijskome odnosu

b)

u antonimijskome odnosu

c)

u homonimijskome odnosu

d)

u sinonimijskome odnosu

2. Leksem žargon u hrvatskome je jeziku:

a)

anglizam

b)

bohemizam

c)

galicizam

d)

germanizam

e)

luzitanizam

3. Pažljivo pročitajte rječničku natuknicu preuzetu iz Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika i odgovorite na pitanja koja slijede.

móreška ž (D L –sci) starinska viteška igra na Korčuli, usp. moresca * mlet. morèsca, tal. moresca: maurska

a) Iz kojega je jezika leksem moreška posuđen u hrvatski jezik?  ____________________________________________

b) Koje je prilagobe leksem prošao pri preuzimanju u hrvatski jezik?  _________________________________________________________________  _____

c) Kojoj vrsti ijalektizama pripaa leksem moreška?  ____________________________________________

) Je li naziv Korčula u natuknici upotrijebljen kao ekonim? Ukratko objasnite svoj odgovor.  _________________________________________________________________  _____

e) Koja se glasovna promjena provoi u oblicima D i L j. imenice moreška?  ____________________________________________

4. Leksem ljepost anas više nije ij elom aktivnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika i umjesto njega upotrebljavamo leksem ljepota.

a) Kojoj podvrsti pasivnoga leksika danas pripada leksem ljepost ?  _________________________________________________________________  _____ b) Kojim je tvorbenim načinom nastao leksem ljepost , a kojim leksem ljepota?  _________________________________________________________________  _____ 5. Ispišite oblike etnika i ktetika sljeedih ekonima.

Stari Grad

____________ ____________

Starigrad

____________ ____________

6. Oreite broj tvorbenih šavova u sljeedim riječima. a)

nazbilj _____

b)

zidarski _____

c)

uvoz _____

d)

uzvodan _____

e)

drvored _____