Joesph O'Connor NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje.pdf

NLP je dragocjen i intrigantan pris tup razumijevanju razumijevanju učenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo područje. - Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro uređena - definitivno najbolja knjiga o osnovama NLP-a na tržištu. Mož da je zato zato ova knjiga knjiga jedan od pr eporučenih uv o dnih tekstova u mnoge tečajeve iz NLP-a, i još uvijek se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja. Ideje o NLP-u predstavljene u njoj počinju od najosnovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne sadrži previše NLP žargona, a ipak nije ni prejedno stavna. (Tamo gdje se koristi žargon možete potražiti objašnjenje objašnjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi izrazi prevede ni na jednostavan svakodnevni jezik). Svako poglavlje puno je dobr o povezanih nizova NLP koncepata i tehnika, tečno sastavljenih u poglavlja, i običn o završavaju završavaju nekim NLP vježbama koje možete odmah početi primjenjivati kako biste izmijenili vaš život. Za razliku od drugih knjiga o samopomoći u kojima vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim idejama, najčešće bez mnogo konkretnog sadrža ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti i priča «kako su jadnici postali junaci». U ovoj knjizi O'Connor i Seymour vam daju samo čiste, močne NLP ideje koje možete isprobati na sebi i drugima i odmah vidjeti rezultate. Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako tražite samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja će promijeniti vaš život, ne trebate tražiti tražiti dalje. - Čitatelj na Amazon.com

NLP je dragocjen i intrigantan pris tup razumijevanju razumijevanju učenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo područje. - Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro uređena - definitivno najbolja knjiga o osnovama NLP-a na tržištu. Mož da je zato zato ova knjiga knjiga jedan od pr eporučenih uv o dnih tekstova u mnoge tečajeve iz NLP-a, i još uvijek se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja. Ideje o NLP-u predstavljene u njoj počinju od najosnovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne sadrži previše NLP žargona, a ipak nije ni prejedno stavna. (Tamo gdje se koristi žargon možete potražiti objašnjenje objašnjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi izrazi prevede ni na jednostavan svakodnevni jezik). Svako poglavlje puno je dobr o povezanih nizova NLP koncepata i tehnika, tečno sastavljenih u poglavlja, i običn o završavaju završavaju nekim NLP vježbama koje možete odmah početi primjenjivati kako biste izmijenili vaš život. Za razliku od drugih knjiga o samopomoći u kojima vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim idejama, najčešće bez mnogo konkretnog sadrža ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti i priča «kako su jadnici postali junaci». U ovoj knjizi O'Connor i Seymour vam daju samo čiste, močne NLP ideje koje možete isprobati na sebi i drugima i odmah vidjeti rezultate. Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako tražite samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja će promijeniti vaš život, ne trebate tražiti tražiti dalje. - Čitatelj na Amazon.com

SADRŽAJ John Grinder, Uvod Uvod u dru go izdanje Uvod na riječ auto ra Zahvale i priznanja

9 11 13 16

PRVO POGLAVLJE Stvara kontekst i predočuje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutačne st varnosti uspjeti tamo gdje želimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgrađivanje naših je dinstvenih pogleda na svijet. Stoje neurolingvističko programiranje? Santa Cru z, Kalifornija, 1972. god ina Santa Cruz, 1976. godina Mape i filteri Učenje, zaboravljanj e i pon ovn o učenje Tromi nutn o predavanje Ciljevi Zaključak Sadašnje stanje i željeno stanje Komunikacija Uzvrat Iskorak i navođenje

17 18 19 20 23 25 27 30 32 33 36 39

DRUGO POGLAVLJE Objašnjava kako na unutarnji način koristimo svoja čula za razmišljanje, u kakvom su odnosu jezik i misli i kako možemo prepoznati način na koji razmišljaju drugi ljudi. Vrata percepc ije Sustavi predstava Primarn i sustavi predstava Jezik i sustavi predst ava Predikati Upravljački sustavi Sinestezija, križanje i prijevod Pokreti očima kao znakovi pristupanja Ostali pristupn i znakovi Submodaliteti

43 44 47 48 49 51 51 53 58 60

TREĆE POGLAVLJE Obrađuje raspoloženja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da  bis mo pri stu pil i izv orn im stan jim a naš eg mo zga kad a žel imo .

Psihološka stanja i emocionaln a sloboda ^licitacija Kalibracija Sidra Usidravanje izvora Povezivanje sidara Sidra u kolapsu .. Mijenjanje osob ne povijesti Iskorak u budućno st Generator i novog ponašanja

69 71 72 73 76 81 82 84 85 87

ČETVRTO POGLAVLJE U ovom se poglavlju govori o razmišljanju shvaćenom kao sustav, a ne kao jednosta van uzročno-posljedični odnos. Sadrži dio najnovijih istraživanja Roberta Diltsa o tomu kako se uklapaju okolina, ponašanje, sposobnost, uvjerenja i osobnost. Petlje i sustavi Petlje za učenje Od neuspjeha do povratn e informacije Razine učenja Opisi stvarnosti Trostruki opis Ujedinjeno polje NLP-a po Rober tu Diltsu Uvjerenja

89 93 94 95 98 98 100 105

ŠESTO POGLAVLJE Kako koristiti jezik dovoljno neod ređeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi i omogućio im pristup do nesvjesnih izvora - ovaj je model nazvan Miltonovim modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. Eriksonu. Prvi se dio odnosi na metaforu, drugi na promjenu značenja, a treći na subjektivno shvaćanje vremena. Usred otočen ost na vanjski svijet i na sebe Milton ov model Iskorak i navođ enje Traganje za značenjem Omet anje i utilarizacija svijesti Lijeva i desn a mož dan a polu tka Pristupanje nesvjesnom i izvorima Metafora Stvaranje metafore Prin c i čarobnjak  Nov o uok vir ivan je i tran sfor maci ja značen ja  Nov o uok viri vanj e ko nte kst a  Nov o uok viri vanj e sad ržaja  Nam jere i pon ašan je  Nov o uok viri vanj e u šest kor aka Vremen ska crta „U" vrem enu i „kroz " vrijeme Razgovor s vremeno m

•

137 139 141 142 143 145 146 148 149 L52 154 156 157 158 159 163 166 168

PETO POGLAVLJE

SEDMO POGLAVLJE

Opisuje kako jezik ograničava naše iskustvo i kako možemo prekoračiti te granice. Obrasci metamodela način su na koji možemo postaviti ključno pitanje kako bismo razjasnili što ljudi govore.

Istražuje nove NLP obrasce, uključujući sukob, prilagođavanje, vrijednosti i fleksi  bil nos t u kon tek stu pos lova nja. Kako da sas tanc i teku glat ko i kak o pos tići dog ovo r u teškoj situaciji.

Riječi i značen ja Razmišljanje na glas Davanje smisla riječima - meta mod el Kazati u cijelosti - dubi nska stru ktu ra  Neo dre đen e i men ice  Neo dr eđe ni glago li Usporedbe Sudovi  Nom inal izac ije Modalni operatori mogućnosti Modalni operatori nužnost i Univerz alni kvantifikato ri Složena ekvivalencija Pretpostavke Uzrok i posljedica Č itanje misli

Sukobi i slaganja Identificiranje znakova usuglašenosti Sustav kriterija i vrijedn osti Hijerarhija kriterija Igra zmije i ljestvica - kora k gore i korak dolje Metaprogrami Prodaja Okviri Sastanci Pregovori

111 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 124 126 127 128 129

 

171 172 173 176 177 l^ u

i 8 9

191 I 197 9 3

OSMO POGLAVLJE Usredotočuje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti, a opisuje tri obrasca pona šanja: obrazac fijuka, liječenje fobija i razrješavanje unutarnjih sukoba.

Psihoterapija  Promjena prvog reda  Liječenje lobija  Obrazac lijuka   Promjena drugog reda  Unutarnji sukob 

203 204 205 208 210 211

UVOD

DEVETO POGLAVLJE Tema ovog poglavlja su strategije razmišljanja. Dani su neki praktični primjeri, uključujući i poznatu strategiju slovkanja. Usto, govori se i o strategiji glazbenog  pam ćenj a, kao i o krea tivn oj strate giji Walta Disne yja. Učenje kao modeliranje  Kako je začeto NLP modeliranje   Modeliranje  Uvjerenja  Fiziologija  Strategije   Recept za uspjeh   Glazbena strategija   Strategija pamćenja   Strategija slovkanja  Strategija kreativnosti   Povratak na modeliranje    NLP, m ode lir anj e i ub rza no u čenj e    Nap ut ak či tatel jima  

215 215 217 219 220 221 222 225 226 229 231 236 240 241

EPILOG U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odražava promjene koje se događaju u našoj kulturi i kako proces promjene u našem unutarnjem svijetu misli odražava sve brže promjene u vanjskom svijetu. Epilog  

243

REFERENCIJALNI DIO Izvor praktičnih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i tečajeve. Ulaganje u sebe  Izbor NLP tečaja    NLP o rgan izac ije u s vijetu   Vodič kroz informacije o NLP-u   Literatura o NLP-u    NLP rječni k   O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na području poslovanja  

249 252 255 257 258 269 277

„Razumni ljudi prilagođavaju se svijetu. Neraz umni ljudi svijet prilagođavaju sebi. Upravo zato cijeli napredak ovisi o nerazumnim ljudima." George Bernard Show

Povijest, ako se zapisuje, ima mnogo toga zajedničkog s pjesmom  p r o n a l a z a ča na jn ov ij eg ču d o t v o r n o g li je ka , d i p l o m a t o m i a p o l o  getom. Kako može biti drukčije? Usmena tradicija naroda u izvornim kulturama prije pojave pi sma istodobno predstavlja i utjehu i izazov: utjehu zbog toga što  p r u ž a os je ćaj i s t o v r e m e n o g p o st o j a nj a r e da i n u ž n o g sl ij ed a d og a  đaja; izazov za pjevače koji su svjedoci kaosa kojeg, na posljetku, moraju uklopiti u metriku i dužinu njihovog otpjevanog ljetopisa.  N e s u m n j i v o , n a k o n iz vj es no g v r e m e n a , pr iš ul ja i m s e b l ag o sl o  vljena amnezija i oni pjevaju s dubokim uvjerenjem. Gregory Bateson upozorava nas na smrtonosan trokut kojeg čine tehnologija, sklonost naše vrste da zamijeni prirodni životni fizi čki kontekst (područje amazonske prašume) umjetnim kontek stom (newyorske ulice) i svjesno planiranje bez uravnoteženja s nesvjesnim procesima. Tom Malloy (u svom izvrsnom romanu „Zavjesa Zore") ispravlja  p o g r e š k u u g o v o r u Ch a r l e s a Da rv vi na , ko ji je re ka o „ o p s t a n a k najsposobnijih", a bilo bi točnije da je rekao „opstanak najprilagodljivijih". Ova dva autora, O'Connor i Seymour, odvažila su se od neobične  p u s t o l o v i n e n a p r a vi t i ci je lu pr i ču . D ž u n g l e k r o z ko je s m o Ri c hard i ja lutali u svojim istraživanjima bile su bizarne i čudesne. Ovi otmjeni i dobroćudni ljudi odškrinuli su nam vrata jednog

9

 p r a v o g , u r e đ e n o g e ng l e s ko g r už i čn ja k a. N o , i d ž u n g l a i vr t na sv oj su način privlačni. Ono o čemu ćete čitati nikada se nije dogodilo, ali čini se razumnim, čak i meni.  John Grinder  prosinac, 1989.

UVOD U DRUGO IZDANJE Od samog početka nakana nam je bila sustavno nadopunjavati ovu knjige. Želimo da ona bude u koraku s NLP-om, koji se širi i pomjera svoje granice. On je takve prirode: ne može ostati statičan. S velikim smo zadovoljstvom radili na ovom novom izdanju. Prvim smo izda njem ostvarili svoj san, a povr atn a na m je informacija ukazivala na to da smo ostvarili svoj cilj: knjiga ima reputaciju korisnog uvoda i  pr eg le da ov og p od ru čj a. O v o no vo iz da nj e na st av lj a na š sa n.  Na pr av il i s m o ve li k br oj ma nj i h p ro m j en a i ma nj i br oj ve li ki h p r o  mjena. Nadamo se da će ovo prvo pridonijeti ukupnoj razlici i i kva liteti. Velike promjene sastoje se u dodavanju novog materijala i do  pu nj av an ju po gl av lj a o iz vo ri ma . D o d a n o je po gl av lj e o m et ap ro gr amima. Ti obrasci sve više izbijaju na površinu, posebice u poslovnom svijetu, te je bilo potrebno i to obraditi. Proširili smo dio o uvjerenji ma i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo Michaelu Neillu na njegovom doprinosu u zadnja dva poglavlja. Podatke o NLP organizacijama diljem svijeta očigledno je trebalo dopuniti. Taj je dio prerađen i proširen te su navedene nove NLP institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cije lom svijetu. Naš je popis onoliko sveobuhvatan i točan koliko je to u ovom trenutku bilo moguće. NLP se brzo razvija u Njemačkoj, stoga  je cij ela j e d na kn ji ga po sv eć en a s a m o po p is u za vo da i i ns t ru kt or a  NL P- a u Nj em ač ko j. Na ve li s m o tu kn ji gu na n a š e m po pi su da je ne  b i s m o pr ep is iv al i.  N LP kn ji ge u b r za n o se ti sk aj u, t ak o da je ov o na jv je ro ja tn ij e za dn je izdanje naše knjige u koju je uključen vodič kroz literaturu u vidu  p op is a s k r a t ki m k o m e n t a r o m . Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je teže no što smo zamišljali.  N LP je p o p u t ho l og ra m a: svi su di je lo vi m e đ u s o b n o po ve za ni . To

IO

11

 je su st av an m od el . S ob z ir om na to da ov ak va kn ji ga od r až av a su  stavnu prirodu NLP-a, mijenjanje jednog dijela značilo je da i druge moramo izmijeniti u skladu s njim, jer stranicama odzvanja jeka i odmotava povezano (metaforički rečeno). Iako se NLP širi, dvije ideje ostaju nepromijenjene. Prvo, NLP utjelo vljuje stav očaranosti ljudima. Kako rade to što rade? Drugo, vještine modeliranja: neprestano traženje savršenstva koje možemo mode lirati i koristiti. Savršenstvo nas okružuje, a ponekad je toliko oči gledno da ga propustimo uočiti. NLP uvijek govori o povećavanju izbora koje ima mo, a mi post iže mo njihovo razumijevanje čineći ih i iskušavajući, a ne razmišljajući o njima. Također zahvaljujemo Jayju Erdmannu i Michaelu Neillu na pomoći, te Michaelu Phillipu iz časopisa „Sidro" na pomoći pri skupljanju in formacija o NLP organizacijama u SAD-u. Zahvaljujemo i Lisi Puttick, našoj urednici pri izdavačkoj kući Thorsons. Na koncu, hvala svim mnogobrojnim prijateljima koji su nam davali povratne informacije za ovo prošireno izdanje. Obratite nam se sa svojim prijedlozima, ako vas knjiga toliko zanima. Naša adresa nalazi se na kraju ove knjige.  Joseph O'Connor  John Seymour London, siječanj 1993.

UVODNA RIJEČ AUTORA Ova knjiga predstavlja uvod i vodič kroz područje poznato pod na zivom neurolingvističko programiranje ili NLP. NLP je umijeće i znanost postizanja savršenstva, a temelji se na proučavanju kako vr hunski profesionalci iz najrazličitijih područja ostvaruju svoje izvr sne rezultate. Ove komunikacijske vještine može svatko naučiti radi poboljšanja učinkovitosti na osobnom i profesionalnom planu. Knjiga opisuje različite modele postizanja savršenstva koji su izgra đeni u okviru NLP-a u područjima komunikacije, poslovanja, obra zovanja i terapeutske prakse. Pristup je praktičan, daje rezultate i  po st aj e sv e ut je caj ni ji di lj em sv ij et a.  NL P se i da lj e ra zv ij a i st va ra n ov e id ej e. Ka o au to ri , sv je sn i s m o da su, nasuprot tomu, knjige nepromjenjive i statične. Svaka knjiga svjedočanstvo je o vremenu u kojem je napisana. Ona je fotografija  p r ed m et a. M e đ u t i m , to št o će se os ob a su tr a pr om i je ni ti ni je ra zl og da fotografiju ne snimimo danas. Ovu knjigu prvenstveno shvatite kao odskočnu dasku koja vam omo gućava proučavanje novog područja: nastavite s uzbudljivom pusto lovinom života.Ona predstavlja osobna shvaćanja autora i nije ni ko načna ni službena verzija. Takva verzija, naime, nikada niti neće po stojati, već i zbog same prirode NLP-a. Ovo je uvod, a mi smo morali napraviti izbor onoga što trebamo uvrstiti, a što izostaviti.Tako dobi veni rezultat samo je jedan od velikog broja mogućnosti organizira nja materijala.  NL P je m o d e l gr ađ e je di ns t ve no g ži vo t no g is ku st va po je di nc a. To je samo jedan od načina na koji se može razmišljati i organizirati čude sna i lijepa složenost ljudske misli i komunikacije. Nadamo se da ovaj  pr i ka z NL P- a, s ob z ir om da su ga ra di la dv a a ut or a, do bi va d i m e n -

12

13

ziju dubine, što ne bi bio slučaj da se radilo samo o jednom. Dubinu ćete uočiti ako se široko otvorenih očiju usredotočite na materijal. Svijet je ravan kada ga se pro mat ra samo jed nim ok om.  N L P pr e ds t av l ja n a či n ra zm i šl j an ja i bi va nj a ia ko će n e š t o sm is la  pr o is te ći i i z m e đ u r e d a k a . U ži t a k n a m d o n o s i sl uš an je g l a z b e n e kompozicije, a ne gledanje u note.  NL P j e p r a k t i čn a d is ci pl in a. O b u h v a ća či ta v n i z m o d e l a , vj eš ti  na i tehnika za učinkovito razmišljanje i djelovanje u svijetu. Cilj  NL P- a j e bi ti k o r i s n i m , p ov eć al i i z bo r e i p ob ol jš at i kv al it e tu ži v o ta. Najvažnija pitanja koje treba postaviti u vezi s onim što ćete naći u knjizi su: „Je li korisno? Funkcionira li?" Otkrijte što je korisno i što funkcionira tako što ćete to iskušati. I, najvažnije,  p r o n a đ i t e u k o m sl uč aj u ne f u n k c i o n i r a , a p o t o m to mi je nj aj te dok ne počne funkcionirati. To je u duhu NLP-a.  N a š cil j li j ek om pi sa nj a ov e kn ji ge b i o j e za do vo lj it i p o t r e b u ko ju smo uočili razgovarajući s mnoštvom ljudi zainteresiranih za  NL P. P r i o n u l i s m o n a p o s a o , že le ći na pi s at i kn j ig u ko ja će da ti  p r e g l e d c j e l o k u p n o g p o d r u čj a . O n a j e i zr az na š eg u z b u đ e n j a zb og uvida u to kako ljudi razmišljaju i u moguće promjene. Obuhva ća većinu najkorisnijih vještina, obrazaca i tehnika koji postaju lako dostupni za korištenje kao oruđe promjena u svijetu koji se neprestance mijenja. Nakon prvog čitanja bit će i dalje korisna kao priručnik. Daje praktične naputke za kupnju NLP knjiga iz određenih područja primjene. Na koncu, daje naputke pri izboru  N L P te čaj a. Ovaj je zadatak bio utoliko obeshrabrujući uzme li se u obzir „ne uhvatljiva očiglednost" NLP-a s kojom se niti jedan od nas dvo  ji ce p o j e d i n a čn o ne bi u h v a t i o u k o š t ac . K o m b i n i r a n j e m na ši h izvora dobili smo potrebnu snagu. Jesmo li uspjeli ovisi o tomu hoće li vam ova knjiga koristiti. Posebno vas želimo potaknuti na daljnje istraživanje područja  NL P- a i k or iš t en j e te m o ćn e id ej e, uz p oš t i va n je i sv og i nt e g r i t e t a i integriteta drugih ljudi, kako biste stvarali više izbora i sreće u osobnom i profesionalnom životu, sebi i drugim ljudima.

14

Izvorno smo planirali jedno poglavlje o tomu kako je došlo do na stanka NLP-a i o počet nim iskust vima u njegovom korištenju, no veoma smo brzo shvatili da to ne bi polučilo rezultate jer iskustvo iz druge ruke može biti zabavno, ali ne može ostvariti izravan utjecaj. Umjesto toga, potičemo vas da u duhu NLP-a stvorite svoje pogla vlje o zanimljivim iskustvima koja ste doživjeli prigodom korištenja  NL P- a.  N L P j e na jb ol je is ku si ti už iv o. Pr oči ta jt e j el ov ni k, i ak o v a m se sv id je  lo to što ste pročitali, uživajte u jelu. Fotografija nije isto što i osoba. Odskočna daska nije isto što i skok. Glazbena partitura nije melodija.  Ne po st oj e čar ol ij e, n eg o s a m o ča ro bn ja ci i lj ud sk a za pa ža nj a.

ZAHVALE I PRIZNANJA Željeli bismo zahvaliti mnogim ljudima na nadahnuću i pomoći pri  pi sa nj u ov e kn ji ge . Prvo želimo odati priznanje i poštovanje začetnicima NLP-a, Richardu Bandleru i Johnu Grinderu. Također, zahvaljujemo Johnu Grinderu što je pročitao rukopis i dao veoma korisne povratne informacije, koje smo uzeli u obzir, kao i za  pi sa nj e pr ed go vo ra . Isto tako, odajemo priznanje mnogim drugim ljudima koji su razra dili ideje, posebice Robertu Diltsu, koji je utjecao na razvoj NLP-a u različitim pravcima u posljednjem desetljeću. Zahvaljujemo i cijeni mo to što nam je dopustio korištenje svojeg materijala o strategijama i jedinstvenom polju. Bio nam je od velike pomoći, nesebično je di  je li o sv oje id ej e s n a m a i p ot i ca o n as u ra du . David Gaster pružio nam je veliku pomoć i podršku u radu na ovoj knjizi. Hvala ti, Davide, i neka ti tvoji letovi uvijek donose radost. Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu što su nas na samom početku ispravno usmjerili. Zahvaljujemo Norah McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju teksta, Francisu Vineu za istraživački rad, Michaelu Breenu za po moć u prikupljanju informacija o NLP literaturi, kao i Garole Marie i Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u teškim trenucima. Iznimno smo zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth Hutchins iz kom  pa ni je Th or s on s na p ot p o r i i br iz i. Izražavamo priznanje Johnu Fowlesu i  Anthony Shell Associates Ltd za dopuštenj e da naved emo dio „Princ i čarobnjak" iz „Č arobnjaka" Johna Fowlesa, u izdanju izdavačke kuće Jonathan Cape & Sons.  Na k on cu , iz ra ža va mo ve li ku za hv al no st iz um it el ji ma ra ču na l a m a  cintosh, tog čudesnog stroja, što su nam u mnogome olakšali samo  pi sa nj e kn ji ge .  Joseph

O'Connor

 John Seymour kolovoz, 1989. 16

Prvo poglavlje ŠTO JE NEUROLINGVISTIČKO PROGRAMIRANJE? Razmišljajući kako započeti ovu knjigu, sjetio sam se susreta s pri  ja te lj em pr ij e ne ko li ko da na . N i s m o se vi dj el i ve ć iz vj es no vr ij em e, i nakon uobičajenog pozdrava, upitao me čime se bavim. Odgovorio sam mu da pišem knjigu. „Odlično!" rekao je. „0 čemu se radi?" Odgovorio sam bez razmišljanja: „O neurolingvističkom programi ranju."  Na st up il a je kr at ka , ali zn ač aj na st an ka . ,,I ja te bi" , re ka o je . „K ak o su tvoji?" Moj je odgovor na izvjestan način bio i točan i pogrešan. Savršeno  bi po sl už io da sa m ht io pr ek in ut i ra zg ov or . Kn ji ga za is ta te ma ti zi ra način razmišljanja o idejama i ljudima kojeg smo nazvali neurolingvističkim programiranjem. Međutim, moj je prijatelj htio da mu kažem čime se bavim na razumljiv način kako bi mogao to podijeliti sa mnom. No, nije bio u stanju povezati moj odgovor s nečim njemu  p o z n a t i m . Ja z n a m št o s a m mi sl io , ali ni s a m to ob li ko va o na nj em u razumljiv način. Moj odgovor nije dao odgovor na njegovo pravo  pi ta nj e. Što je, dakle, NLP? Koje se ideje kriju iza te skraćenice? Kada su me sljedeći put pitali o čemu se radi u knjizi, rekao sam da proučava način na koji ljudi postižu uspjeh na najrazličitijim područjima i po dučava ljude tim obrascima.  NL P je um je tn os t i zn a no s t o o s o b n o m us pj eh u. Um je tn os t, je r sv a tko unosi jedinstvenost svoje osobnosti i stila u ono što radi, a to se ne može prikazati riječima ili tehnikama. Znanost, jer raspolaže me-

17

todom i tehnikom otkrivanja obrazaca koje koriste uspješni pojedin ci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazličitijim područjima. Ovaj se proces zove modeliranje, a obrasci, vještine i tehnike otkrivene na taj način sve se više koriste u savjetovanju, obrazovanju i poslovanju radi ostvarivanja uspješnije komunikacije, osobnog razvoja i ubrza nog učenja.

može koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji, razvoju osobno sti, ubrzanom učenju i, naravno, za veći užitak u životu. Svoje poče tne rezul tate objavili su u četiri knjige , tisk ane izm eđu 1957. i 1977. godine: „Struktura magije" 1 i 2 te „Obrasci" 1 i 2. Tema drugih dviju knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. Otad se literatura o  NL P- u sv e vi še po ja vl ju je .

Jeste li ikada učinili nešto tako dobro i uspješno da ste se zapanjili? Jeste li nekada doživjeli da ste se zaista oduševili onim što ste učinili i upitali se kako ste to postigli? NLP vas upućuje kako razumjeti i kreirati svoj uspjeh da biste doživjeli više takvih trenutaka. To je put otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti, način da ono najbo lje u vama i drugima dođe do izražaja.  N L P k a o p ra kt i čn a vj eš ti na po j e di n cu os ig ur av a re zu lt at e p o t r e b n e u današnje vrijeme, a istodobno otkriva nove obrasce korisne i drugim ljudima. Proučava razliku između savršenog i prosječnog. Također, svojim iznimno uspješnim tehnikama ostavlja dubok trag u obrazo vanju, savjetovanju, poslovanju i psihoterapeutskoj praksi.

U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Batesona, britanskog antropologa i istraživača teorija komunikacije i susta va. Bateson je pisao o mnoštvu različitih tema: biologiji, kibernetici, antropolog iji i psihoterapiji. Poznat je po razvoju  double bind   teorije 0  shizofreniji. Njegov doprinos NLP-u bio je od presudnog značaja, tek je sada posve jasno koliko je dubok trag ostavio. Iz tih se početnih istraživanja NLP razvijao u dva komplementarna  pr av ca . Pr vo , ka o t eh ni ka p o m o ću ko je se m o g u ot kr it i ob ra sc i za ostvarenje uspjeha u bilo kojem području i, drugo, kao uspješan na čin na koji razmišljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. Ovi obrasci 1 vještine mogu se koristiti samostalno, ali i kao povratna informacija {feedback)  u procesu sagledavanja novih, još boljih obrazaca. 1977. godine John i Richard održali su niz veoma uspješnih seminara di ljem Amerike. NLP se brzo širio: do sada je u SAD-u više od stotinu tisuća ljudi pohađalo neki oblik NLP poduke.

SANTA CRUZ, KALIF ORNUA, 1972. GO DI NA

Proučavanja su počela početkom sedamdesetih kao rezultat suradnje Johna Grindera, tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu, i Richarda Bandlera, studenta psihologije na istom Sveučilištu. Richard Bandler zanimao se za psihoterapiju. Zajedno su proučavali radove troje vrhunskih terapeuta: Fritza Perlsa, kreativnog psihoterapeuta i začetnika „gestalt" terapije, Virginije Satir, izvrsne obiteljske terapeutkinje, koja je uspješno razrješavala složene obiteljske odnose, nerazrješive za mnoge druge terapeute, i Miltona Ericksona, svjetski poznatog hipnoterapeut a. Bandler i Grinder nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku školu, nego su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih učiniti dostupnim i drugima. Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspješne modele terapija koji su već bili potvrđeni u praksi i koji su se mogli naučiti. Iako su se karakterno veoma razlikovali, troje odabranih te rapeuta koristilo je iznenađujuće slične obrasce. Bandler i Grinder uočili su te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se

18

SANTA CRUZ, 1976. GODINA

U brvnari, visoko u brdima iznad Santa Cruza, u proljeće 1976. go dine John i Richard sistematizirali su otkrića i zaključke do kojih su došli. Potkraj maratonskog rada, koji je trajao trideset šest sati, napravili su stanku uz bocu kalifornijskog crnog vina, zapitavši se: „Kako ćemo, zapravo, ovo nazvati?" Rezultat je pomalo nezgrapan naziv „neurolingvističko programiranje", kojim su obuhvaćene tri  j e dn o s t av n e id ej e. „N eu ro " se o d n o s i na te me lj nu id ej u da je sv ak o  po na ša nj e re zu lt at ne ur ol oš ki h pr oc e sa čul a vi da , sl uh a, ok us a, m i ri  sa i dodira, kao i osjeta. Svijet doživljavamo putem čula: dostavljenoj informaciji najprije dajemo „značenje", a potom prikladno reagira mo. Naši neurološki procesi obuhvaćaju ne samo nevidljive misaone  pr oc e se ne go i na še vi dl ji ve fi zi ol oš ke re ak ci je na id ej e i do ga đa je .

19

N L P _ J O S t P H

O' lUNNUK &

JOH N

S LYM OU R

Pojednostavljeno rečeno, jedno je predstavljeno drugim na fizičkoj razini. Tijelo i um čine nerazdvojno jedinstvo - ljudsko biće. „Lingvističko" upućuje na to da upravo jezik koristimo za sređivanje misli i ponašanja, kao i za komunikaciju s drugima, a „programira nje" se odnosi na modele koji nam stoje na raspolaganju prilikom organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata.  NL P pr ou ča va s t r u k t ur u su bj ek ti vn og lj ud sk og do ži vlj aj a: na či n na koji organiziramo ono što vidimo, čujemo i osjetimo, kao i to kako obrađujemo i filtriramo vanjski svijet kroz naša čula. Također pro učava kako to oblikujemo u jeziku i kako postupamo, na svjesnoj i nesvjesnoj razini, da bismo ostvarili određene rezultate. MAPE I FILTERI

Kakav god, ustvari, bio vanjski svijet, mi koristimo čula da bismo ga  pr ou ča va li i up oz na li . Svij et pr ed st av lj a be sk ra ja n ni z m o gu ći h ču l nih doživljaja, a mi smo u stanju spoznati samo jedan njegov manji dio. Taj dio koji smo u stanju spoznati potom podliježe cenzuri našeg  je d in s tv en og is ku st va , ku lt ur e, je zi ka , uv je re nj a, su st av a vr ij ed no st i, interesa i pretpostavki. Svatko živi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti, izgrađenoj na čulnim utiscima i individualnom životnom iskustvu te  po s t up a p r e m a s vo m sh va ćan ju sv ij et a. Svijet je toliko složen i bogat da smo prinuđeni pojednostavniti ga kako bismo ga uopće mogli shvatiti. To što činimo sliči na crtanje mapa: upravo na taj način označavamo pojave u svijetu. Mape su se lektivne: one istodobno izostavljaju i ujedinjuju informacije, a od ne  pr oc je nj iv e su vr ij ed no st i pr i is tr až iv an ju o d r e đ e n o g pr os t or a. Koj u ćete vrstu mapa stvoriti ovisi o tomu što opažate i kamo želite stići. Mapa nije područje koje je na njoj opisano. Mi obraćamo pozornost na one aspekte svijeta koji nas zanimaju, a ignoriramo ostale. Svi  je t je bo ga t i ne is cr pl ju je mo ga na ši m p re ds t av am a o nj em u. Fi lt er i koje stavljamo prigodom percepcije određuju svijet u kojem živimo. Kažu da se Picassu obratio neki nepoznat čovjek, zapitavši ga zašto ne prikazuje predmete onakvima kakvi su u stvarnosti. Picasso je zbunjeno odgovorio: „Zaista ne razumijem na što mislite." Č ovjek je pot om pok azao fotografiju svoje žene.

20

„Pogledajte", dometnuo je, „moja žena, primjerice, ovako izgleda." Picasso ga je s nevjericom pogledao, rekavši: „Veoma je mala, zar ne? I plosnata?" U šetnji šumom doživljaji umjetnika, drvosječe i botaničara bit će veoma različiti: oni će opažati potpuno različite stvari. Idemo li svi  j et om u po t ra zi za lj ep ot om , na ći će m o j e. Tr až i m o li pr ob l em e, na ći ćemo ih. Ili, kako stara arapska uzrečica kaže: „Sit i gladan različito gledaju na krišku kruha." Uska stajališta, interesi i percepcije osiromašuju svijet, pretvarajući ga u predvidljivo i dosadno mjesto. Taj isti svijet može biti bogat i uzbudljiv. Razlika leži upravo u filterima kroz koji ga shvaćamo, a ne u samom svijetu.  Na ra sp ol ag an ju i m a m o m n o š t v o p r i r o d n i h , ko ri sn i h i n e o p h o d n i h filtera. Jezik je jedan od njih. Predstavlja mapu naših misli i doživlja  ja , ko ja je j e d n u st ep en ic u ud al je na od zb il js ko g svi je ta. Ra zm is li  te na trenutak što za vas znači riječ ljepota. Nedvojbeno ćete imati sjećanja i doživljaje, unutarnje slike, zvuk i osjete koji daju značenje toj riječi. Isto tako, netko drugi imat će različita sjećanja i doživljaje te će o toj riječi razmišljati na posve drukčiji način. Tko je u pravu? Svi mi, u granicama vlastite stvarnosti. Iako se svijet ne iscrpljuje u iskustvu koje ga opisuje, ljudi se bore, a ponekad i umiru, vjerujući da je mapa područje.  Na še vj er ov an je t ak ođ er pr ed st av lj a fi lt er , p ri m or a va na s na o d r e  đeno ponašanje i zapažanje određene stvari na račun ostalih. NLP nudi jedan način razmišljanja o svijetu: i to je jedan filter. Da biste koristili NLP ne trebate mijenjati nijedno svoje uvjerenje niti sustav vrijednosti, nego samo trebate biti znatiželjni i voljni eksperimenti rati. Svakim izvođenjem uopćenih zaključaka o ljudima ogriješite se o nekog jer je svatko od nas jedinstven. Stoga NLP ne teži biti obje ktivna istina. To je model, a modeli se stvaraju da bi bili korisni. Neki od ishodišnih stavova NLP-a mogu biti veoma korisni. Ponašajte se kao da su istiniti i obratite pozornost na promjene koje će uslijediti. Mijenjanjem filtera, mijenjate svoj svijet.  N ek e od t em el j ni h fi lt er a na zi va m o  okvirima ponašanja,  a predsta vljaju način na koji možete razmišljati o vlastitim postupcima. Prvi

21

 je ok vi r pr ij e or ij en ta ci ja na  rezultat   nego na  problem.  To zapravo znači definiranje onoga što vi i ljudi oko vas želite, utvrđivanje kojim izvo rima raspolažete i kako ih možete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Orijentacija na problem najčešće se označava kao  okvir krivi ce  i podrazumijeva detaljnu raščlambu onoga što nije u redu posta vljanjem pitanja poput ovih: „Zašto imam ovaj problem? Kako me on ograničava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najčešće nikamo ne vodi. Postavljajući si takva pitanja, osjećat ćete se gore nego prije i nećete pridonijeti rješavanju problema. Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja  kako,  a ne pitanja  zašto. Kako  pitanja pomoći će vam razumjeti strukturu problema.  Zašto pi  tanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajući ništa. Treći okvir odnosi se na  povratnu informaciju,  odnosno neuspjeh. Ne  po st oj i ne us pj eh , ne go s am o re zu lt at i. O n i m o gu bit i is ko ri št en i ka o  po vr at ne in fo rm ac ij e, ko ri sn i is pr av ci i iz vr sn a pr ig od a da se na uči nešto što prije niste primjećivali. Neuspjeh je samo riječ koja opisuje neželjeni rezultat. On se može iskoristiti da preusmjerite svoje napo re. Povratna informacija ima u vidu konac puta, a neuspjeh je slijepa ulica. Radi se o dvije slične riječi, ah one označuju dva posve suprotna načina razmišljanja. Č etvrti okvir predstavlja  mogućnost   prije nego  nužnost.  I tu se radi o  pr om je ni ža ri št a. Ra zm at ra jt e o n o št o mo že te uči ni ti i koj i iz bo r im at e radije nego ograničenja u određenoj situaciji. Prepreke su često manje strašne nego što izgledaju.  Na kr aj u, NL P za st up a na čel o  znatiželje i  očaranosti  prije nego nače lo stvaranja pretpostavki. Iako je ova ideja veoma jednostavna, njezin  je zn ača j i zn im an . Dj ec a uč e ne vj er oj at no m b r zi n om , i to za to št o su znatiželjna. Ona ne znaju i znaju da ne znaju, stoga i ne brinu hoće li ispasti glupa pitaju li nešto. Osim toga, nekad davno svi su „znali" da se Zemlja okreće oko Sunca, da nešto teže od zraka ne može letjeti i da je fizički nemoguće pretrčati jednu milju za manje od četiri minute. Promjena je jedina konstanta. Druga korisna ideja jest: svi raspolažu, ih su u stanju stvoriti, unutarnje  pr et po st av ke po t re bn e za os tv ar iv an je cil jev a. Vaš a vj er oj at no st us pj e ha veća je ponašate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete.

22

UČENJE, ZABO RAVL JANJE I PON OV NO UČENJE

Iako na svjesnoj razini možemo primiti manji broj informacija iz okoline, na nesvjesnoj razini zapažamo i reagiramo na veći broj njih.  Na ša je svi jes t v e o m a og ra ni če n a i iz gl ed a da je u st an ju i s t od o b n o  pr at it i na jv iš e s e d a m va ri ja bl i ili in fo rm ac ij a. Ovu je ideju 1956. ukratko prikazao američki psiholog George Miller u članku „Magični broj sedam, plus ili minus dva". Te informacije ne moraju biti određene veličine, nego mogu biti bilo što, počevši od vožnje automobila pa do gledanja u retrovizor. Mi učimo tako što svjesno ovladavamo pojedinačnim postupcima koje povezujemo u sve veće skupine, pri čemu oni postaju uobičajeni i nesvjesni. Stvara mo navike kako bismo bili slobodni zapažati ostale stvari. Dakle, naša je svijest ograničena na sedam informacija, dvije manje ili više, bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naših misli ili iz vanjskog svijeta. Za razliku od svijesti, naše je nesvjesno nositelj svih životnih  pr oc es a u na š e m u ti je lu , sv eg a št o s m o na uči li i do ži vj el i u pr oš lo st i i onoga što je naša svijest propustila zapaziti u tom trenutku. Naše nesvjesno mnogo je mudrije od svijesti. Stoga je očito besmislena ideja daje naša svijest, koja obrađuje oko sedam informacija istodo  b n o , u st an ju po j m it i taj be sk ra jn o sl ož en sv ij et. Srž ove teorije učenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. Prema NLPu, nečega smo svjesni kada je to dio naše svijesti u sadašnjem trenu tku, kao što je to upravo sada ova rečenica. No, ono što u sadašnjem trenutku nije dio svijesti, pripada nesvjesnom. Zvukovi koje čujete iz  p o z a d i n e na jv je ro ja tn ij e su bi li di o va še g ne sv je sn og do k ni st e pr oč i  tali ovu rečenicu. Sjećanje na trenutak kad ste prvi put vidjeli snijeg sasvim sigurno nije dio vaše svijesti. Ako ste ikada učili dijete voziti  bi ci kl , po sv e v a m j e j as no da ne sv je sn o vl ad at e t o m vj eš ti no m. A sa m  pr oc es pr et va ra nj a va še g po sl je dn je g ru čk a u ko su ili no k te na n o  žnim prstima najvjerojatnije će zauvijek ostati dio vašeg nesvjesnog. U našoj je kulturi rašireno uvjerenje da najveći dio onoga što čini mo činimo svjesno. Ipak, najveći dio onoga što činimo, i to onoga u čemu smo najbolji, činimo nesvjesno. Prema tradicionalnom shvaćanju, neka se vještina usvaja kroz četiri faze. Prva je faza nesvjesno neznanje. Ne samo da ne znate kako se

23

PRVO POGLA VLJE

nešto radi, nego ne znate da ne znate. Primjerice, ako nikada niste vozili automobil, nemate nikakvu predodžbu kako to izgleda. Zato počinjete učiti. Veoma brzo otkrivaju se sva vaša ograni čenja. Ima li ste nek oli ko satova vožnje , i svjesno prati te sve in strumente, upravljate upravljačem, mijenjate brzine mjenjačem i  p r o m a t r a t e ul ic e. To za ht ij ev a sv u va šu p o z o r n o s t j er j oš uv ij ek niste vješti u vožnji, stoga i vozite sporednim ulicama. To je faza svjesnog neznanja kada škripite mjenjačem, nesigurno upravljate upravljačem i kada vas biciklisti izbjegavaju. Iako je ova faza neu godna, posebice za biciklista, to je faza u kojoj se najviše nauči. Ona vodi u fazu svjesnog znanja. Vi sada znate voziti automobil, no to zahtijeva vašu potpunu koncentraciju. Naučili ste kako, ali niste u potpunosti ovladali tim umijećem.  Na k o n c u , s vr ha u l o ž e n o g t r u d a j e ne s vj es no zn an j e. Svi s m u  kom naučeni pojedinačni postupci slili su se u jedan automatizirani obrazac ponašanja. Tek tada možete slušati radio, uživati u lijepom krajoliku i razgovarati tijekom vožnje. Vaša je svijest  p os t av il a cil j i p r e p u s t i l a v a š e m n e s v j e s n o m nj eg ov o o st va r en j e: na taj se način stvorio prostor da obratite svoju pozornost i na druge stvari. Ako dovoljno dugo nešto uvježbavate, doseći ćete četvrtu razinu i stvoriti navike. U tom trenutku vještina postaje dio vaše podsvije sti. No, navike možda nisu baš najkorisnije za obavljanje zadata ka. Možda smo upravo zbog tih naših filtera izostavili neke važne i n f o r m a c i j e  en route,  prepustivši ih našoj nesvjesnoj sposobnosti. Zamislite, primjerice, da osrednje igrate tenis i da želite postati  bo lj i ig ra č. Vaš će t r e n e r na jp ri je p r o m a t r a t i k a k o i gr at e, a p o t o m  p o če t i m ij en ja t i p o j e d i n a čn e p o s t u p k e , k ao št o j e va š ra d n o g u , način držanja reketa ili zamah. Drukčije rečeno, uzet će ono što  je bi o va š us vo j en i o b r a z a c po n a š a n j a - r e c i m o f o r he n d u d a r a c - rastaviti ga na sastavne dijelove i ponovno sastaviti kako biste  bi li bo lj i u n a p a d u . Vr ać a va s k r o z fa ze uč en ja do sv je sn e n e k o m  pe t en c ij e i v i m o r a t e z ab or a vi t i sv e n a u če n o pr ij e n e g o št o p o n o  vno naučite. Jedini razlog tom u je u stvaranju nove mogu ćnos ti - uspješnijeg obrasca.

24

STO JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO PR OG R AM IR AN JE ?

Isto se događa prilikom usvajanja NLP-a. Mi već raspolažemo umije ćem komunikacije i učenja. NLP nudi redeiiniranje naučenih vješti na, veći izbor i veću fleksibilnost u korištenju tih vještina.

Četiri faze učenja: 1. Nesvjesno neznanje 2. Svjesno neznan je 3. Svjesno znanj e 4. Nesvjesno znanje  Zaboravljanje je  od četvrte do druge faze. Ponovno učenje  s više izbora je od druge do četvrte faze. Različite obrasce učenja obradit ćemo kasnije u knjizi. TROMINUTNO PREDAVANJE

Trominutno predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Predavač bi ušao i rekao: „Dame i gospodo, da biste postali uspješni u životu tre  ba te za pa mt it i s a m o tr i st va ri . Kao prvo, morate znati što želite i imati jasan cilj u svakoj situaciji. Kao drugo, budite uvijek pripravni i otvorite svoja čula kako biste  pr at il i št o os tv ar uj et e. Kao treće, fleksibilno mijenjajte ono što radite dok ne dobijete ono što želite." Potom bi napisao na ploči:

Rezultat Oštrina zapažanja Fleksibilnost i izišao. Kraj predavanja.  Na p r v o m je mj es tu um ij eć e po st av lj an ja cil jev a. Ak o ne zn at e k a m o idete, teže ćete tamo stići.

25

Važan dio NLP-a čini izoštravanje čula: na što usmjeriti pozor nost te kako izmijeniti i uvećati filtere tako da zapazite stvari koje  pr ij e n i s t e za mj eć iv al i. To je t r e n u t n a ču l n a sv je sn os t. Ka da ra  zmišljate, odnosno komunicirate sami sa sobom, to podrazumi  j ev a p o v i š e n u sv ij es t o v l as t i t i m u n u t a r n j i m s l ik a m a , z v u k o v i m a i osjetima. Da biste zapazili vode li vas vaši postupci željenom cilju, potrebna vam je oštrina i senzibilnost. Ako ono što radite ne daje rezultate, učinite nešto drugo, bilo što drugo. Potrebno je da čujete, vidite i osjetite što se događa i da vam na raspolaganju stoje različiti  p o s t u p c i . Cilj NLP-a je povećanje broja postupaka koji vam stoje na raspo laganju. Ako nešto obavljate samo na jedan način, vi uopće ne mate izbor. Ponekad ćete uspjeti, a ponekad nećete. Stoga ćete se uvijek naći u situacijama kojima niste dorasli. Alternativa će vas odvesti u dvojbu. Izbor podrazumijeva raspolaganje s barem tri mogućnosti. U bilo kojoj situaciji, onaj koji ima na raspolaganju najveći broj postupaka na izbor i najveću fleksibilnost u ponaša nju, u potpunosti će vladati situacijom.  Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali, uvijek ćete dobi vati ono što ste dobivali. Ako vaši postupci ne donose rezultate, učinite nešto drugo. Sto je vaš izbor veći, veće su i šanse da ćete uspjeti.  Na či n na koj i fu nk ci on ir aj u te vj eš ti ne m o že te us po re di ti sa si tu a cijom kada iznajmite čamac da biste istražili vodeno prostranstvo. Odlučujete kamo želite ići: vaš cilj. Usporedite tako dobivene rezul tate sa zacrtanim ciljem, i ako ste skrenuli s puta, mijenjate pravac. Ovo ponavljate dok ne stignete na odredište.

Tada  postavite

novi  cilj.  Možete mijenjati  cilj,  uživati u putovanju i uzgred nešto naučiti. Vaša će putanja vjerojatno biti krivudava. Ri  je t ko ćet e se su sr es ti s po sv e j as n im , p ra vi m p u t e m ko ji v od i ka že  ljenom cilju.

26

CILJEVI

-

Molim te, bi li mi htio pokazati kako da odem odavde? Sve ovisi kamo želiš otići - reče Mačak. Svejedno mi je kamo ću otići - reče Alisa. Onda je svejedno kojim ćeš putem krenuti - reče Mačak. Lewis Carroll: Alisa u zemlji čudesa

Započnimo s ishodištima ili ciljevima.Što ste točniji i sigurniji u de finiranju svojih želja, te što je vaš mozak spremniji tragati i zapažati mogućnosti, veća je vjerojatnost dobivanja onoga što želite. Mogu ćnosti postoje samo kada ih prepoznamo kao mogućnosti. Da biste živjeli onako kako želite, potrebno je znati što želite. Biti uspješan u životu znači ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali. Izbor je prvi korak. No, ako vi ne želite, naći će se netko drugi koji će izabrati za vas. Kako ćete znati što želite? Smislite. Postoje neka pravila kojih se treba  pr i dr ža va t i da bi st e im al i na jv iš e iz gl ed a za us pj eh . Re če no j ez ik om  NL P- a, iz ab er it e ob li ko va n cil j, o d n o s n o cilj ob li ko va n u sk la du sa sljedećim mjerilima: prvo, mora biti oblikovan potvrdnom rečeni com. Jednostavnije je kretati se prema onom što želite nego udalja vati se od onoga što ne želite. No, ne možete ići prema nečemu ako ne znate što je to. Za primjer, zamislite na trenutak klokana. Razmišljate li o klokanu? Dobro. Sada čitajte ovu stranicu do kraja i ne razmišljajte o klokanu. Ne  po mi šl ja jt e n a kl ok a na ne ko li ko m i n u t a . Da m o ž d a ne ra zm iš lj at e o klokanu? Sada razmišljajte o tomu što ćete raditi sutra. Da biste se otarasili tog dosadnog klokana, morate razmišljati o ne čem drugom, ali u potvrdnom obliku. Ova je igra ukazala na to da mozak može shvatiti niječno samo ako ga preobrazi u potvrdno. Kako biste nešto izbjegli, morate znati što izbjegavate i obratiti pozornost na to. Morate razmišljati o tomu da  bi st e zn al i o če m u to ne tr eb at e ra zm iš lj at i, ba š ka o št o m or a t e gl ed at i

27

u nešto kako na to ne biste naletjeli. Č em u se god opirete, opstaje. Zbog toga je teško prestati pušiti - neprestano mislite o pušenju da  bi st e pr es ta li . Drugo, morate aktivno sudjelovati, cilj mora biti razumno postavljen u okviru vaših mogućnosti. Ciljevi čije ostvarenje prvenstveno ovisi o drugim ljudima nisu dobro postavljeni. Ako drugi ne postupe ona ko kako ste zamislili, dospjet ćete u slijepu ulicu. Radije se usredo točite na ono što vi morate učiniti da biste elicitirali željene reakcije. Tako, primjerice, umjesto da čekate da se netko sprijatelji s vama, razmislite o tomu što vi možete učiniti da biste postali prijatelji. O svome cilju razmišljajte što detaljnije. Što ćete vidjeti, čuti osjeti ti? Zamislite ga i opišite pomoću pitanja: „Tko?" „Što?" „Kada?" i „Kako?" Što je potpunija vaša ideja o onome što želite, mozak će to češće obrađivati i primjećivati prigode da to ostvari. U kojoj situaciji to želite? Postoje li situacije u kojima to ne želite? Kako ćete znati da ste ostvarili cilj? Koji će čulni dokazi potvrditi da ste ga ostvarili? Što ćete vidjeti, čuti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki su ciljevi vremenski toliko neograničeni da bi za njihovo postignuće  bi lo p o t r e b n o ne ko li ko ži vo ta . M ož da ćet e po že lj et i o dr e di t i v r e m e n  sku granicu do kada nešto želite postići. Imate li izvore da biste se okrenuli i izdržali do kraja? Što vam je  po t r eb n o? Ra sp ol až et e li ve ć ti me ? A k o ne ra sp ol až et e, k a k o ćet e do toga doći? Ovo treba dobro proučiti. Ovi izvori mogu biti unutar nje (određene vještine ili pozitivna raspoloženja) ili vanjske prirode. Zaključite li da su vam potrebni dodatni izvori, možda ćete morati  po st av it i p o m o ćn e ci lj eve da bi st e do šl i do nj ih . Cilj mora biti odgovarajuće veličine. Ako je prevelik, potrebno je  po di je li ti ga na ne ko li ko m an j ih , la kš e os tv ar iv ih ci lje va. Pr im je ri ce , kao cilj možete postaviti da budete vrhunski tenisač. To bjelodano nećete moći ostvariti do sljedeće nedjelje jer se radi o suviše neodre đenom i dugoročnom cilju. Trebate ga razložiti na manje dijelove, stoga se zapitajte: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?" Ovo će pitanje ukazati na neke očigledne probleme: na primjer, nemate dobar teniski reket, a morate uzeti i satove poduke kod vr hunskog profesionalnog igrača. Preobrazite te probleme u ciljeve,

28

 pi ta ju ći se : „Š to mi je po tr eb no ?" Tr eb am ku pi ti re ke t i na ći tr en er a. Jednostavno rečeno, problem je zapravo obrnuto postavljeno rješenje. Možda ćete proći kroz ovaj proces nekoliko puta dok od velikog cilja dođe te do ostvarljivog prvog koraka r azu mne veličine. Č ak i najveća putovanja počinju prvim korakom (naravno, u pravom smjeru). Ipak, cilj može izgledati premalenim i ništavnim da bi mogao mo tivirati. Primjerice, mogao bih se prihvatiti spremanja sobe, neva žnog i neuzbudljivog zadatka. Kako bih u to unio nešto energije,  p o t r e b n o je po ve za ti ga s v eć i m , va žn ij im z a d a t k o m ko ji m e m o  tivira. Stoga se pitam: „Što ću dobiti ako ovo učinim?" U ovom se slučaju pospremanje sobe može protumačiti kao neizbježni korak u stvaranju radnog prostora za nešto puno zanimljivije. Kada tako po vezem stvari, nevažnom zadatku prilazim s energijom koju crpim iz velikog zadatka. Zadnji okvir koji zaokružuje tematiku izbora ciljeva je ekologija.  Ni t ko ni je iz ol ir an : svi s m o mi di je lo vi ve ći h su st av a, ob it el ji , po sl a,  pr ij at el js ki h ve za i d r u št va u o p će . Tr eb a r a z m o t r i t i ko je će po sl je  dice imati ostvarenje vašeg cilja u kontekstu tih širih odnosa. Hoće li doći do neželjenih pojava? Č ega se mo rat e odre ći, a što podu zet i da biste ga postigli? Želite, primjerice, više raditi honorarno. To će vam oduzeti više vremena pa ćete imati manje vremena za obitelj. Dobijete li izvrsno  pl ać en h o n o r a r n i p o s a o , on va s m o ž e to li ko op t er et i ti d a ga ne će t e moći dobro obavljati. Potrudite se da cilj bude srazmjeran vašom cjelokupnom osobnošću. Dakle, ne radi se o postizanju nekih cilje va na račun drugih. Najbolji rezultati postižu se pregovaranjem i suradnjom radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, kada svi dobivaju. U tom se slučaju automatski radi o ekološkom pristupu. Razmišljajući na ovakav način, možda ćete preispitati svoje ciljeve, ili ih promijeniti tako da imaju istu svrhu, ali bez neželjenih pojava. Klasičan primjer neekološkog cilja je kralj Mida, koji je htio da se sve što dotakne pretvori u zlato. Ubrzo je otkrio da je to iznimna odgovornost.

29

ZAKLJUČAK

 Na ve de no mo že te za pa mt it i p o m ne mo te hn ič ko j skraćenici  PSODIVE, sastavljenoj od početnih slova naziva svakog koraka.

 Pozitivno Razmišljajte o onome što želite, a ne o onome što ne želite. Zapitajte se: „Što bih želio imati? Što zapravo želim?" Samostalno Razmislite što je u vašoj moći činjenja. Zapitajte se: „Što ću činiti kako bih ostvario cilj?" „Kako ću započeti i izdržati do kraja?"

 Dokazi Razmislite o dokazima čulne prirode na temelju kojih ćete znati da ste dobili ono što ste htjeli. Zapitajte se: „Što ću vidjeti, čuti, osjetiti kada to ostvarim?" „Kako ću znati da sam to ostvario?"  Izvori Raspolažete li odgovarajućim izvorima i izborima kako biste stigli do cilja? Zapitajte se: „Što mi je potrebno za ostvarenje cilja?"

Veličina Određeno Zamislite svoj cilj što konkretnije. Pitajte se: „Točno tko, gdje, kada, što i kako?"

Je li vaš cilj odgovar ajuće veličine? Ako je prevelik, zapitajte se: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?" i razložite ga na manje dijelove. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi. Ako je cilj premalen da bi vas mogao motivirati, zapitajte se: „Ako ovo ostvarim, što ću dobiti?"  Ne od us ta jt e sve do k ga ne po ve ze te s ci lj em koj i je do vo lj no ve li k da vas motivira.

 Ekološki okvir Razmislite o posljedicama po vaš život i me đuljuds ke odnos e ako dođe do ostvarenja cilja. Zapitajte se: „Na koga će također ostaviti posljedice?" „Što će se dogoditi ako to ostvarim?" „Kada bih ga mogao odmah ostvariti, da li bih to htio?" Obratite pozornost na svoje sumnje: „Da, ali..." Kakve obzire moramo imati zbog tih sumnji? Kako možete promijeniti svoje ciljeve uzevši ih u obzir? Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste  pr ovj eri li je li i dal je do br o po st av lj en .  Na kr aj u do la zi  akcija.  Na va m a je da na pr av it e pr vi ko ra k.

30

31

Putovanje dugo tisuću milja počinje prvim korakom. Ako je cilj dobro postavljen, onda je ostvariv, poticajan i teže mu je odoljeti.

Sredstva kojim se cilj postiže su vještine, tehnike i izvorišna stanja uma. Tu spadaju još i fiziologija, prehrana, snaga i izdržljivost. NLP vještine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vr sta otpora i smetnji.

SADAŠNJE STANJE I ŽELJENO STANJE

 Na pr om j en e u po sl ov an ju , o s o b n o m ra zv oj u ili ob ra zo va nj u m o ž e se gledati kao na put iz sadašnjeg u željeno stanje. Problem predsta vlja ono što čini razliku između ta dva stanja. Postavljajući cilj koji želite ostvariti u budućnosti, stvorili ste problem u sadašnjosti, i obr nuto, svaki problem u sadašnjosti može biti postavljen kao cilj. Vaše  po na ša nj e, ra zm iš lj an je i os je t u sa da šn je m tr en ut ku ra zl ik ov at će se od onih u željenom stanju. Da biste prešli iz jednog stanja u drugo,  p ot r e bn i s u v a m iz vo ri .

KOMUNIKACIJA

Komunikacija je višeznačna riječ koja podrazumijeva svako općenje s drugima: neobvezni razgovor, uvjeravanje, podučavanje i prego varanje. Što znači riječ „komunikacija"? Komunikacija je zapravo krug ili  pet lj a ko ja po dr a zu m i j ev a ba r e m dv oj e lj ud i. Ne m ož et e k o m u ni c i  rati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali odgovor. Kada komunicirate s drugom osobom dobivate odgovor i reagirate u skladu sa svojim mislima i osjećajima. Vaše trenutačno raspoloženje uzrokovano je vašim unutarnjim reakcijama na ono što vidite i čujete. Samo ako obratite pozornost na drugu osobu, dobit ćete predodžbu o tomu što potom trebate reći ili učiniti. Vaš sugo vornik na isti način reagira na vaše ponašanje.

Energija za taj put dolazi iz motivacije. Željeno stanje mora biti nešto što zaista želimo, ili jasno povezano s onim što zaista želimo. Tako đer, moramo se u potpunosti posvetiti cilju: postojanje sumnji če sto ukazuje na to da ekološki okvir nije u potpunosti uzet u obzir. Ukratko, moramo željeti prijeći taj put i vjerovati da je cilj dostižan i vrijedan truda. Začarani krugovi 32

33

Vi komunicirate riječima, tonom glasa i svojim tijelom: držanjem, gestama, izrazima lica. Komunikaciju ne možete izbjeći. Neke poru ke prenosite čak i kada ništa ne kažete i kada mirujete. Prema tomu, komunikacija podrazumijeva poruku koja se prenosi od jedne do druge osobe. Kako znate da je poruka koju šaljete istovjetna onoj koju onaj drugi prima? Vjerojatno vam se dogodilo da ste bili zapa njeni kako je bila protumačena neka vaša bezazlena opaska. Kako možete biti sigurni daje onaj drugi shvatio vašu poruku onako kako ste vi to željeli?  Na te čaj ev im a NL P- a po st oj i j e dn a za ni ml ji va vj ež ba : iz ab er et e j e d n u  j ed n os t a vn u re če ni cu (p ri mj er ic e: „ Da n a s je lij ep da n" ) i tr i o sn ov ne emotivne poruke koje želite iskazati tom rečenicom. Možete je izgo voriti sretno, prijeteći ili sarkastično. Izrecite tu rečenicu na tri nači na nekom drugom, ne objašnjavajući koje tri poruke želite prenijeti. Potom pitajte sugovornika neka vam kaže koje je poruke razumio iz vaših rečenica. Ponekad se poruka koju ste namjeravali prenijeti  po k la pa s o n i m št o je on pr im i o. Na jče šće , pa k, n e. P o t o m m o že te  pr ou či ti št o je p o t r e b n o pr om ij en i ti u gl as u i go vo ru ti jel a da bi st e  bil i si gu rn i da je do bi ve na p o r u k a is to vj et na po sl an oj . Komunikacija je mnogo više od izgovorenih riječi. Riječi predstavlja  ju s a m o ma li di o iz ra ža jn ih s po so b no s t i lj ud sk og bi ća. Is tr až iv an ja  po ka zu ju da je p r i g o d o m pr ez en ta ci je pr ed s k up i no m lj ud i p e de  set pet posto utiska određeno govorom tijela - držanjem, gestama, mimikom - trideset osam posto intonacijom, a samo sedam posto sadržajem prezentacije. (Mehrabian i Ferris, „Zaključci o stavovima  pr i ne ve rb al no j ko m un ik ac i ji u dv a ka na la ", Č as op is za ps ih ol oš ko savjetovanje, br. 31, 1967., str. 248-252). Ti će se odnosi razlikovati od situacije do situacije, ali je posve ja sno da govor tijela i intonacija mnogo pridonose utisku i značenju onog što govorimo. Bitno je kako nešto kažemo, a ne o čemu se radi. Margaret Thatcher uložila je poprilično vremena i truda u mijenja nju intonacije. Intonacija i govor tijela određuju jesu li riječi „Dobar dan" običan pozdrav, prijetnja, omalovažavanje ili srdačan pozdrav. Glumci ne rade na riječima, oni vježbaju intonaciju i govor tijela. Svaki glumac mora biti u stanju prenijeti najmanje desetak različitih

34

nijansi značenja pomoću riječi „Ne". Svi mi prenosimo mnoštvo ni  ja ns i zn ač en ja u s va ko dn ev n oj ko mu ni ka ci ji i na jv je ro ja tn ij e i sa mi izgovaramo „Ne" na desetak različitih načina, samo što to radimo nesvjesno. Ako su riječi sadržaj po ruke , onda su držanje, geste, izrazi lica i into  nacija kontekst u koji je poruka uklopljena, a zajedno prenose zna čenje komunikacije.

Dakle, ne postoji jamstvo da je sugovornik razumio značenje poruke koju pokušavamo prenijeti. Odgovor ovisi o cilju, oštrini, zapažanju i fleksibilnosti. Odredili smo cilj komunikacije. Opažamo reakcije koje smo elicitirali i mijenjamo ono što radimo ili govorimo dok ne dobijemo odgovarajuću reakciju. Kako biste bili uspješni u komunikaciji, slijedite načelo:

 Značenje komunikacije nalazi se u

dobivenom

odgovoru.

Mi svakodnevno koristimo komunikacijske vještine kako bismo utjecali na ljude: svaka terapija.upravljanje i obrazovanje podrazu-

35

Kako bismo dobili praktičan, a ne teorijski odgovor, pitanje mora mo postaviti obrnuto. Kako znamo da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat? Osvrnete li se u restoranu, uredu ili nekom drugom mjestu gdje se ljudi susreću i razgovaraju, kako ćete znati tko je ostvario uzvrat, a tko nije?

kažemo može stvoriti ili uništiti uzvrat, no na to otpada samo sedam  po s t o ko m un ik ac ij e. Go vo r tij ela i in to na ci ja p u n o su va žn ij i. M ož d a ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat teže odražavanju i prilagođavaju se jedno drugome u držanju, gestama i pogledima. Poput  pl es a ka da j e d an p a r t n e r re ag ir a na po k re t e d r ug og , m e đ u s o b n o se  po dr až av aj uć i. O n i su dj el uj u u ig ri uz aj am no g re ag ir an ja . Go vo r nj i hovih tijela je komplementaran. Jeste li ikada uživali u razgovoru s nekim i primijetili da su vaša ti  je la po pr i m i l a is to dr ža nj e? Št o je veći uz vr at , ve će je i us kl ađ iv an je . Izgleda da je ova vještina urođena, jer se i novorođenčad pomiče u ritmu okolnih glasova. Kada ljudi ne ostvare uzvrat, to odražavaju njihova tijela: ma što govorili, njihova tijela neće biti usuglašena. Oni ne plešu, i to je vidljivo na prvi pogled. Uspješni ljudi ostvaruju uzvrat, a uzvrat dovodi do povjerenja. Uz vrat možete ostvariti s kim god želite ako svjesno usavršavate pri rodne vještine koje svakodnevno koristite. Usklađivanjem i ogledanjem govora tijela i intonacije možete veoma brzo ostvariti uzvrat s bilo kim. Usuglašavanje kontakta očima, posve jasno, vještina je  po st iz an ja uz vr at a, i j ed i na je ko ja se uči u en gl es ko j ku lt ur i, ko ja je izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opažanje i reagira nje na govor tijela. Kako biste ostvarili uzvrat, zaplešite sa svojim sugovornikom tako što ćete pažljivo i s dužnim poštovanjem uskladiti govor tijela. To izgrađuje most između vas i njegovog modela svijeta. Usklađiva nje nije isto što i oponašanje: zamjetno, neprirodno i slijepo opo našanje pokreta druge osobe obično se smatra uvredljivim. Mo žete uskladiti pokret ruke malim pokretima svoje pesti, a pokrete tijela pokretima svoje glave. To nazivamo križanim ogledanjem. Možete uskladiti raspodjelu težine i osnovno držanje. Kada ljudi sliče jedni drugima, oni se jedni drugima i sviđaju. Usuglašava nje disanja bitno je sredstvo za ostvarivanje uzvrata. Možda ste  pr im i je ti l i d a dv oj e lj ud i di še u s u g l a š e n o ka da s u os tv ar il i d u b o k uzvrat.

Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat, njihova komunikacija kao da teče: nji hova tijela, kao i njihove riječi, uklapaju se jedno s drugim. Ono što

To su osnovni elementi uzvrata. No, nemojte nam slijepo vjerova ti. Opažajte što se događa kada ogledate druge, a što kada presta-

mijevaju manipulativne i komunikacijske vještine. Tu, pak, dolazi do  pa r ad ok s a je r se d og ađ a da se ko ri sn e vj eš ti ne kr it iz ir aj u i ob il je  žavaju kao manipulacija unatoč tomu što nitko ne uči vještine koje nisu korisne. Pojam manipulacija nosi negativno značenje, podrazu mijevajući da netko na neko način nameće drugom nešto suprotno njegovim interesima. To, pak, posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima mudrost, izbor i ekologiju ugrađene na jednoj dubljoj razini. NLP karakterizira spo sobnost reagiranja na odgovarajući način, pri čemu se razumije i shvaća model svijeta drugih. Komunikacija je petlja: ono što činite utječe na druge ljude, a ono što oni čine utječe na vas, i ne može biti drukčije. Vi možete preuzeti odgovornost za svoju ulogu u petlji.Vi već utječete na druge: jedini izbor koji imate jest u tomu želite li biti svjesni učinaka koje stvarate ili ne želite. Jedino je pitanje, dakle, mo žete li utjecati integritetom svoje osobnosti. Je li utjecaj koji stvarate u skladu s vašim sustavom vrijednosti? NLP tehnike zaista su neu tralne. Kako se koriste i u koju svrhu slično je vožnji automobila: sve ovisi o vještini i namjeri vozača. UZVRAT

Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ćete uspjeti poštovati i cijeniti modele drugih ljudi, a pritom zadržati vlastiti integritet? Uz vrat ili empatija neophodni su za uspostavljanje ozračja povjerenja,  po uz da nj a i ra zu mi je va nj a, ko je će o mo gu ći ti s l o bo d ne re ak ci je u obrazovanju, terapiji, savjetovanju, poslovanju, prodaji i obuci. Što trebate učiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima, kako možete stvoriti odnos povjerenja i suradnje te kako možete usavršiti i razviti tu prirodnu vještinu?

16

nete. Gledajte što čine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Postanite svjesni onoga što činite spontano kako biste to mogli usavršiti i birati trenutak kada ćete ga koristiti.

Dakle, uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokružuje verbal nu poruku. Ako značenje komunikacije leži u odgovoru koji elicitiramo, onda je uzvrat jedna od tih vještina.

Posebice obratite pozornost što se događa kada niste usuglašeni. Neki savjetnici i terapeuti ogledaju i usklađuju se nesvjesno i gotovo kompulzivno. Neusklađenost također predstavlja korisnu vještinu. Najelegan tniji način da završite razgovor jest da prekinete s plesom. No to nije moguće ako uopće niste plesali. Naravno, krajnji vid neusklađenosti je okretanje leđa. Drugi način uspostavljanja uzvrata je usuglašavanje glasa. Možete usu glašavati intonaciju, brzinu, jačinu i ritam govora. Kao kada se pridru žujete nečijem pjevanju: umiješate se i uskladite. Usuglašavanje glasa možete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat. Opet, usklađenost možete narušiti mijenjajući brzinu i intonaciju kako  bi ste pr ek in ul i raz gov or . To j e t ak ođ er ko ri sn a vje št ina . Po ne ka d je te šk o spontano završiti telefonski razgovor. Samo dvije stvari mogu ograničiti vašu sposobnost uspostavljanja uz vrata: stupanj vaše sposobnosti uočavanja držanja ljudi oko vas, njiho vih gesta i govornih obrazaca, i vještina da to usuglasite u jednom plesu uzvrata. Taj će odnos skladno poigravati između vašeg integriteta, onog što ste sposobni učiniti i u što nesumnjivo vjerujete, kao i činjenice koli ko ste daleko spremni ići u izgrađivanju mosta koji vas vodi do drugog čovjeka i njegovog modela svijeta. Obratite pozornost na to kako se osjećate kada se uskladite s nekim: mo žda se osjećate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Sigurno postoje neki obrasci ponašanja koje nećete htjeti neposredno ogledati. Nećete oponašati disanje koje je puno brže od vašeg spontanog disanja, niti ćete oponašati disanje asmatičara. To možete izraziti malim pokretima ruku.  Neči je vr pol je nj e mo že te pr of in je no og le da ti nji šući tij elo . Po ne ka d se ukrižanim ogledanjem naziva korištenje nekog sličnog ponašanja radije nego neposredno ogledanje. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vješti ne, uzvrat možete ostvariti kad god to želite. Druga osoba ne mora vam se sviđati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno, izgradite most kako biste je mogli bolje razumjeti. Stvaranje uzvrata je izbor i ne mož ete znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite.

38

ISKORAK I NAVOĐENJE

Uzvrat vam omogućuje da izgradite most prema nekom drugom: po stoji, dakle, određeni stupanj razumijevanja i kontakta. Kada ste to ostvarili, možete započeti mijenjati svoje ponašanje, i drugi će najvje rojatnije poći za vama. Možete ih odvesti u drugom pravcu. Najbolji nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i uđu u svijet svog učenika, omogućavajući tako učeniku lakše razumijevanje predmeta ili umi  je ća. O n i se s nj im do br o sl až u, a d o ba r m eđ u so bn i o d no s ol ak ša va zadatak. U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navođenjem. Iskorak  je pr em oš ći va nj e uz p o m o ć uz vr at a i po št ov an ja . Na vo đe nj e je te šk o ostvarivo ako ne postoji uzvrat. Nikoga ne možete prevesti preko mosta ako ga najprije ne izgradite. Kada sam svom prijatelju rekao da pišem knjigu o neurolingvističkom programiranju, nisam iskoračio, stoga ga nisam mogao ni navesti na objašnjenje o čemu se zapravo radi. Isto se ponašati i očekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskoračivanje prema vama samo je jedna mogućnost. Ponekad će polučiti rezultate, a ponekad neće. Ukoliko se ponašate uvijek na isti način, dobivat ćete različite rezultate, a neki od njih neće biti poželjni. Ako ste, pak, spremni mijenjati svoje ponašanje u skladu s ciljem, na boljem ste putu. Iskoračujte sve vrijeme kako biste se uklopili u različite društvene situacije: tako ćete drugima, kao i sebi, donijeti mir i spokoj. Iskora-

39

čujte u druge kulture poštujući njihove običaje. Želite li ići u prvora zredan hotel, nosit ćete kravatu. Pred svećenikom nećete psovati.  Na ra zg ov or za p os a o d oć i će te p ri st oj no od je ve ni , ak o ga za is ta želite dobiti. Iskorak je zapravo opća vještina za ostvarivanje uzvrata: koristimo  je ka da ra z go va r am o o za je dn ič ki m i nt er es im a, pr ij at el ji ma , po sl u i hobijima. Iskoračujemo ka emocijama. Kada je netko nama drag tu žan, prema njemu se ophodimo sućutno, a ne uzvikujemo srdačno: „Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije samo još više oneraspoložilo. Vi mu, doduše, prilazite dobronamjerno i pozitivno nastrojeni, ali ne uspijevale u svojoj namjeri. Najbolje bi bilo promotriti njegovo držanje i uskladiti se, kao i upotrijebiti blag ton, u skladu s njego vim osjećajem. Tek potom treba postupno mijenjati i prilagođavati se boljem i bogatijem izvoru. Ako je most sagrađen, druga će vas osoba slijediti. Nesvjesno će opažati da poštujete njezino stanje i bit će spremna slijediti vas ako je to pravac kojim želi ići. Ovakvo emo cionalno iskoračenje i navođenje značajno je sredstvo u savjetovanju i terapiji.

Prirodno je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto mišljenje i koji imaju isti sustav vrijednosti. Iskorak i navođenje temeljne su ideje NLP-a. Podrazumijevaju uzvrat i poštovanje drugih ljudi i njihovih modela svijeta. Imaju pozitivnu namjeru i značajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajedničkih ciljeva. Kako biste uspje šno iskoračivali i navodili, m orate vodi ti bri gu o drugim ljudima i ponašati se dovoljno fleksibilno, što će vam omogućiti da odreagirate na ono što vidite i čujete. NLP je vojnička vještina komunikacije: skladna, ugodna i veoma korisna.

Ako je netko ljutit, ogledajte osjećaj bijesa u nešto blažem obliku od njegovog. Pretjerate li, postoji opasnost pogoršanja. Kada ste se usu glasili, možete ga polako početi navoditi u mirnije stanje stišavajući svoje emocije. Možete iskoračiti u užurbanost i ogledati je tonalite tom, govoreći malo glasnije i malo brže nego inače. Ostvarit ćete uzvrat pokažete li razumijevanje za ono što vam ljudi govore. Ne morate se slagali s njima. Dobar način za to je da izbacite veznik "ali" iz svojeg rječnika. Zamijenite ga veznikom ,,i". Veznik „ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste čuli ono što je re čeno, „ali" imate neke primjedbe zbog kojih to odbacujete. ,,I" je be zazleno. Jednostavno dodaje i proširuje ono što je već rečeno. Riječi same po sebi imaju veliku moć.Razmislite o ovim promjenama. No to bi moglo biti teško. Ipak, najvjerojatnije ćete shvatiti da vrijedi. I uspjet ćete ostvariti snažniji uzvrat. Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obično imaju isti sustav vrijednosti i dijele isti svjetonazor. Zajednički interesi, posao, prijatelji, hobiji, sklonosti, nesviđanja i politička uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata.

41

Drugo poglavlje VRATA PERCEPCIJE Ako možemo reći da komunikacija ima neki početak, onda su to čula. Kako je to istaknuo Aldous Huxley, vrata percepcije su naša čula, naše oči, nos, usta i koža: oni predstavljaju naš jedini dodir s vanjskim svijetom.  No ča k ni ta vr at a ni su o na kv im a ka kv im n a m se či ne . Uz mi te , pr i mjerice, oči, svoje prozore u svijet. One to možda baš i nisu. Barem ne prozori, čak ni kamere. Jeste li se ikada zapitali zašto kamera ne može uhvatiti suštinu slike koju vidite? Oko je inteligentnije od ka mere. Pojedinačni receptori mrežnice ne reagiraju na svjetlost, nego na promjene i razlike u svjetlu. Razmislite o naizgled jednostavnom zadatku gledanja u jednu od ovih riječi. Da vaše oko i papir potpuno miruju, riječ bi nestala čim se pojavi štapić kao odgovor na crni ili bijeli poticaj. Kako bi i da lje slalo informaciju o obliku slova, oko treperi sitno i brzo, tako da štapići na krajevima bijelog i crnog stalno dobivaju poticaje. Na taj način mi neprestance vidimo slova. Slika je naopačke projicirana u mrežnicu, kodirana u električne impulse pomoću štapića i čepića i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. Tako nastala slika  pr oj ic ir a se „p r em a va n" ia ko je st vo re na d u b o k o u mo zg u. Dakle, mi gledamo kroz niz složenih aktivnih percepcijskih filtera. To se također odnosi i na druga naša čula. Svijet koji shvaćamo nije zbiljski svijet, teritorij. To je mapa koju stvara naš neurološki sustav. Ono čemu posvećujemo pozornost na mapi filtrira se još jedanput kroz uvjerenja, interese i sklonosti. Možemo naučiti kako omogućiti čulima da nas bolje služe. Sposo  bn os t da sv oj im ču li ma bo lj e z a pa ž am o i uo ča v a m o si tn ij e ra zl ik e

43

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R &

JO H N

S EYM OUR

UKUOU

PUGLAVLJt^VRATA

PERCEPCIJE

može znatno obogatiti kvalitetu našeg života i temeljna je vještina u mnogim područjima. Kušač vina ima istančano nepce, a glazbenik sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. Zidar ili stolar moraju imati osjećaj za materijal kako bi napravili oblik zatočen u kamenu ili drvetu. Slikar mora imati osjećaj za nijanse boja i oblika. Ovakva vrsta poduke ne sastoji se u tomu da vidite više od drugih, nego da znate što tražite, da uočite baš ono što čini razliku. Izoštra vanje svakog čula jasan je cilj NLP obuke.

glave. Hodajući, postajete svjesni tišine koju prekida samo poneki cvr kut ptica i zvuk slomljene grančice kada stanete na poneku od njih. Ako je suha, ona čujno pukne. Ispružite ruku i dodirnete panj, osje tite hrapavu koru pod vašim prstima. I dok postupno postajete svje sni laganog povjetarca koji vam miluje lice, osjećate aromatični miris  bo ro vi ne po mi je ša n sa sv je ži m mi ri si ma šu me . Lut aj ući dal je , p a d ne vam na pamet večera koja će uskoro biti pripremljena: bit će to jedno od vama najdražih jela. Iščekujući, gotovo da osjećate okus hrane u ustima...

SUSTAVI PREDSTAVA

Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao, prošli ste kroz ova iskustva u vašim mislima: koristili ste unutarnja čula kako biste stvorili predstavu doživljaja dočaranog riječima. Možda ste stvorili toliko jaku predstavu da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmišljenoj situaciji. Ako ste ikada šetali borovom šumom, možda se sjećate nekih određenih doži vljaja. Ako, pak, niste šetali, najvjerojatnije ste iskonstruirali doživljaje iz drugih sličnih iskustava i iskoristili materijal s televizije, iz filmova, knjiga ili sličnih izvora. Vaše iskustvo bilo je mozaik sjećanja i mašte. Veliki dio našeg razmišljanja obično je spoj zapamćenih i konstruira nih čulnih osjeta.

Komunikacija počinje mislima, koje se pomoću riječi, intonacije i govora tijela prenose drugim ljudima. Što su, pak, misli? Postoji više znanstvenih objašnjenja, a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno shvaćanje. Jedno korisno tumačenje procesa razmišljanja je u tomu da  je za pr av o rij eč o u nu t ar nj em ko ri št en ju na ši h čul a. Kada razmišljate o onom što vidite, što čujete ili o svojim osjetima, vi  p o n o v n o u mi sl im a st va ra te te sl ik e, zv uk ov e i osj et e. P on o vn o do ži  vljavate informacije u čulnom obliku u kojem ste ili prvi put doživjeli. Ponekad ste svjesni toga, a ponekad niste. Možete li se sjetiti gdje ste  pr ov el i svo j za dn ji o d m o r ? U kakvom vam je sjećanju ostao? Možda će vam se vratiti slike mjesta. Možda ćete reći neko ime ili čuti neke zvukove. Ili ćete se sjetiti što ste osjetili. Razmišljanje je jedna bjelodana, obična aktivnost na koju nikada ne obraćate pozornost. Obično mislite o čemu razmišljate, a ne kako razmišljate. Također pretpostavljamo da i drugi razmišljaju na isti način kao i mi. Dakle, jedan od načina na koji razmišljamo je svjesno ili nesvjesno  pa mć en j e pr iz or a, zv uk ov a, os je ta , ok us a i mi ri sa koj e s m o do ži vj el i. Koristeći jezik, možemo stvoriti varijacije čulnih doživljaja i ne doži vjevši ih u stvarnosti. Pročitajte sljedeći odlomak sporo koliko možete, zauzevši prethodno udoban položaj. Za trenutak zamislite kako šećete borovom šumom. Sa svih se strana stabla uzdižu visoko iznad vaše glave. Zapažate boje u šumi, a sunce slika mozaik stvarajući na zemlji sjene od grana. Hodate preko jednog dijela obasjanog sunce m koje se probilo kroz hla dni pokro v iznad vaše

44

Isti neurološki putevi koriste se za unutarnju predstavu doživljaja kao i za sam doživljaj. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive elektroniiografskim čitačima. Misao ima izravan fizički učinak, um i tijelo čine jedan sustav. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omilje no voće. Voće je nestvarno, ali je slina stvarna. Č ula usmjera vamo prem a van kako bism o shvatili svijet, a prem a unu tra kako bismo „predstavili" doživljaj. Načini na koji se unose, skla dište i kodiraju informacije u našem mozgu - vid, sluh, dodir, okus i miris - rječnikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava. Vizualni sustavi, najčešće označeni kraticom ,,V", mogu se koristiti eksterno (e) za vanjski svijet (Ve), ili interno (i) kada vizualiziramo mentalno (Vi). Na isti način auditivne sustave (A) možemo podijeliti na eksterne (Ae) i i nterne (Ai). Č ulo dodi ra je kinestetički sustav (K): eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira, temperature i vlažnosti, a interni kinesteti čki sustav (Ki) obuhv aća zapamćene osje te, emocije i unutarnji osjećaj ravnoteže te svijest o tijelu pod nazivom

45

NL P^ JU bt PH U I.UNN UK & JUHN b t T M U U K

 pr o pr io ce p ti vn o ču lo ko je n a m pr už a po vr a t ne in fo rm ac ij e o na ši m  p o k r e t i m a . Bez to ga ne b is m o bil i u st an ju ko nt ro li ra ti sv oj e ti je lo u  p ro st o ru ka da bi n a m oči bi le za tv or en e. Ve st ib ul ar ni su st av va ža n je dio kinestetičkog sustava: upravlja osjećajem ravnoteže i održava ra vnotežu čitavog našeg tijela u prostoru. Smješten je u složenom nizu kanala unutarnjeg uha. Mnoge se fraze odnose na upravo na ovaj sustav, primjerice „izgubiti ravnotežu", „padati na nekoga", „ubaciti u brzinu". Vestibularni je sustav veoma važan i najčešće se tretira kao  po s eb an su st av pr ed st av a. Vizualni, auditivni i kinestetički sustavi primarni su sustavi predsta va korišteni u zapadnjačkoj kulturi. Osjeti okusa, gustativni (G), i mirisa, olfaktivni (O), nisu toliko važni i najčešće se svrstavaju u ki nestetički sustav. Č esto služe kao snaž na i nep osre dna asocijacija na  pr iz or e, zv uk ov e i sl ik e s ko j im a su po ve za ni . Sva tri primarna sustava koriste se sve vrijeme, iako ih nismo svjesni u podjednakoj mjeri i obično jednom dajemo prednost u odnosu na druge. Primjerice, mnogi ljudi imaju unutarnji glas u okviru audutivnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. Oni ponavljaju rasprave, govore, smišljaju odgovore i, uopće, sami sa sobom razgovaraju o svemu. Međutim, to je samo jedan način razmišljanja.

Sustavi predstava ne isključuju jedni druge. Najvjerojatnije ćemo vizualizirati neku situaciju, osjetiti osjete povezane s njom i usporedo čuti zvuke, iako je možda teško obratiti pozornost na sva tri sustava istodobno. Jedan dio misaonog procesa je nesvjestan. Što se više netko udubljuje u unutarnji svijet slika, zvukova i osjeta,  bi t će m an j e s p o s ob a n ob ra ti ti pa žn ju na va nj sk i svi je t. Po st oj i j ed n a  pr ič a o p o z n a t o m ig ra ču ša ha ko ji je na sv je ts ko m t u r n i r u bi o to li  ko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput večerao. Potpuno je zaboravio da je već jedanput večerao. Izraz „misli mu lutaju" dobro opisuje takvu situaciju. Ljudi koji imaju jake unutarnje emocije također su osjetljiviji na vanjske bolove.  Na še po na š an je re zu lt at je sp oj a un ut ar nj ih i va nj sk ih ču ln i h os je  ta. U različitim trenutcima obraćamo pozornost na različite aspekte našeg doživljaja. Dok čitate ovu knjigu bit ćete usredotočeni na ovu stranicu i najvjerojatnije nećete biti svjesni onoga što osjećate u lije voj noz i.. . do k ja to ne spo men em. Dok ukucavam ovaj tekst, uglavnom sam svjestan svog unutarnjeg dijaloga koji ide ukorak s brzinom (doduše prilično malom) kucanja u programu za obradu teksta. Ometalo bi me kad bih obraćao pozor nost na vanjske zvukove. Budući da nisam vješt u upisivanju teksta, gledam u tipke i osjećam ih pod prstima dok upisujem, tako da svoja vizualna i kinestetička čula koristim prema van. To bi se promijenilo kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji želim opi sati. Postoje neki alarmantni signali koji bi privukli moju pozornost istog trenutka: iznenadna bol, kad bi me netko pozvao, miris dima, ili miris hrane u slučaju da sam gladan. PRIMARNI SUSTAVI PREDSTAVA

Sva naša čula koristimo sve vrijeme prema van, iako više obraćamo  po zo r no st na j e d n o ne g o na os ta la , ov is no o t o m u št o ra d i m o. U umjetničkoj galeriji koristit ćemo uglavnom oči, na koncertu uši. Za  pa nj uj uće je št o ča k i ka d m is l im o, ob i čn o da je m o pr e d n os t j e d n o m , možda dvama sustavima predstava, bez obzira o čemu razmišljamo. Iako možemo koristiti sve sustave, oko jedanaeste-dvanaeste godine života već je jasno kojim sustavima dajemo prednost.

46

47

Mnogi su ljudi u stanju stvarati jasne mentalne slike i razmišljati u slikama. Drugima to predstavlja poteškoću. Oni sa sobom najvje rojatnije više razgovaraju, dok pojedini svoje postupke temelje na osjetima. Kad je netko naviknut koristiti neko svoje unutarnje čulo, to zovemo primarnim sustavom: takvi su ljudi sposobniji od drugih uočavati detaljnije razlike u tom sustavu.

šali posve novu vježbu. Uzeli su zelene, žute i crvene kartončiće, a  pa ci je nt i su r e d o m go vo ri li za št o su se pr i dr už il i sk up in i. O n i ko ji su rabili mnogo riječi i fraza koje su se ticale osjećaja, dobili su karton čiće žute boje. Oni koji su rabili mnogo riječi i fraza koje su se ticale zvuka i čula sluha, dobili su zelene, a oni koji su rabili riječi i fraze uglavnom vezane za vid, dobili su crvene.

Ovo znači da su neki ljudi prirodno bolji, ili „nadareniji" za neke vještine ili neke zadatke, naučili su kako bolje koristiti jedno ili dva unutarnja čula, pa su ona postala izoštrena i uvježbana, a sve to odvi  ja se ne sv je sn o i be z n a po ra . P on e ka d su st av pr ed st av a ni je ta ko d o   b r o ra zv ij en , i to ot ež av a sv la da va nj e o d r e đ e n i h vj eš ti na . Pr im je ri ce , glazba je teško savladiva umjetnost ako nemate sposobnost konstru iranja unutarnjih zvukova.  Ni j ed an su st av ni je a p so l ut n o bol ji od dr u g og i sv e ovi si o t o m u št o želite učiniti. Atletičari moraju razviti kinesteličku svijest, a teško je  bi ti us pj eš an ar hi te kt be z s po s ob n os ti st va ra nj a ja sn ih , uo bl i če ni h mentalnih slika. Vještina koja je zajednička svim uspješnim ljudima iz bilo kojeg područja je sposobnost kretanja iz jednog sustava pred stava i korištenje onog koji najviše odgovara trenutačnom zadatku. Različiti psihoterapeuti pokazuju određenu pristranost prema susta vima predstava. Terapije govorom tijela prvenstveno su kinestetičke;  ps ih oa na li ti čk e su pr et ež it o ve rb al ne i au di ti vn e. Te ra pi ja u m j e t n o  šću i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom susta vu predstava.

Zatim su započeli jednostavnu igru. Oni s kartončićima iste boje sjeli su zajedno i razgovarali pet minuta. Onda su sjeli i razgovarali s oni ma koji su imali kartončiće drugih boja. Zapazili su velike razlike u ostvarivanju uzvrata između tih ljudi. Oni koji su imali kartončiće iste boje slagali su se puno bolje. Za Grindera i Bandlera to je bilo očaravajuće i sugestivno.

JEZIK I SUSTAVI PREDSTAVA

Jezik koristimo za izražavanje misli, stoga ne iznenađuje što riječi izražavaju naše misli. John Grinder sjetio se jednom prilikom, izlaze ći iz kuće s Richardom Bandlerom, održati gestalt grupu. Richard se smijao nečijim riječima koje su glasile: „Vidim što govoriš." „Razmisli o tomu doslovce", rekao je. „Što je time uopće mislio reći?" „Pa", odgovorio je John, „shvati to doslovce: pretpostavimo da neki ljudi stvaraju slike značenja onih riječi koje koriste." To je bila zanimljiva ideja. Kad su počeli s radom, smjesta su isku

ca

PREDIKATI

Riječi koristimo za opisivanje svojih misli, stoga izbor riječi ukazuje na sustav koji koristimo. Zamislite daje troje ljudi pročitalo istu knjigu. Prvi će možda naglasiti da je u njoj mnogo  vidio,  da primjeri dobro ilustriraju sadržaj, a da je  stil izbrušen poput dijamanta. Drugi će možda prigovoriti  tonu  knjige, ili  oštrom proznom stilu. Ustvari, uopće se ne može  usuglasiti  s autorovim idejama, i htio bi mu to reći. Treći, pak, osjeća daje knjiga  uravnoteženo  obrađuje  tešku  temu. Sviđa mu se način na koji autor   dodiruje  sve ključne teme i lako je pohvatao sve ideje. Osjeća naklonost prema autoru. Svi su oni pročitali istu knjigu. Uočljivo je da se svatko od njih o istoj knjizi drukčije izrazio. Bez obzira što misle o knjizi, razlikuju se u tome kako  misle. Jedan je razmišljao u  slikama,  drugi u  zvukovima,  a treći osjetima.  Ove vrste riječi utemeljene na čulnim doživljajima - pridjevi,  pr il oz i i gl ag ol i - u NL P li te ra tu ri zo vu se pr ed ik at im a. Na vi ka ra bl je nja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav. Analiz om jezika moguće je otkriti pri marn i sustav pisca bilo koje knji ge. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori mogu namjerno zauzeti određen stav pri izboru riječi.) Velika književna djela obiluju raznovr snim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava, te stoga imaju univerzalni karakter.

49

UKUIJ U

Riječi poput „shvatiti", „razumjeti", „misliti" i „obraditi" nisu čul no utemeljene i stoga su neutralne sa stajališta sustava predstava. U znanstvenim studijama više se rabe od čulno utemeljenih riječi čime se vjerojatno nesvjesno priznaje da su čulno utemeljene riječi osobnije u odnosu na pisca i čitatelja i tako manje „objektivne". Me đutim, kinestetički, auditivni ili vizualni čitatelj prevest će neutralne riječi različito i tako izazvati akademske rasprave, najčešće o znače nju riječi. Svi misle da su u pravu. U idućih nekoliko tjedana možete postati svjesni koje riječi rabite više od drugih u svakodnevnim razgovorima. Također je zanimljivo slušati druge osobe i otkrivati koju vrstu čulno utemeljenog jezika primarno koriste. Vi koji volite razmišljati u slikama m ožd a biste voljeli vidjeti mo  žete li prepozna ti različite jezične obrasc e ljudi oko sebe. Ako razmišl jate kinestetički, ogledat ćete držanje, a ako razmišljate u zvukovima, trebali  bis te p oz or n o slu šat i lj ude ok o se be i us ug la ša va ti se s na či no m na koj i različiti ljudi pričaju. Ostvarivanje uzvrata od velikog je značaja. Tajna dobre komunikacije nije u onome što govorite, već u načinu na koji to govorite. Kako biste ostvarili uzvrat, uskladite predikate s drugim ljudima. Govorit ćete nji hovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmišljaju o njima. Vaša sposobnost da to učinite ovisi o dva čimbenika: prvo, od oštrine zapažanja, osluškivanja i izbora obrazaca drugih ljudi; drugo, od spo sobnosti rabljenja odgovarajućih riječi iz rječnika tog sustava predstava. Razgovori se, naravno, ne odvijaju samo u jednom sustavu, ali usuglaša vanje jezika čini čuda u ostvarivanju uzvrata. Veća je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s onima koji rabe isti sustav  pr ed st av a k ao i v i, be z o bz ir a na to sl až et e U se s n ji ma ih ne , š to m ož et e otkriti prateći riječi koje rabe. Možda ćete biti na istoj valnoj duljini ili dijeliti iste poglede. U svakom slučaju najvjerojatnije ćete ostvariti duboko razumijevanje. Dobra je ideja rabiti čitav skup različitih predikata kada se obraćate sku  pi ni lju di. Ne ka viz ual ci vi de št o go vo ri te . Ne ka au di ti vc i j as no i gl as no čuju, a zauzmite i takvo držanje da kinestetičari iz publike mogu shvatiti značenje. Inače, zašto bi vas uopće slušali? Riskirate da vas dvije trećine  pu bl ik e ne pr at i og ra ni čit e li se sa m o na je da n su st av pr ed st av a.

UPRAVLJAČKI

rUuLflvLJt_VKAIA

Kt Kl tK UJ t

SUSTAV

Kao što na raspolaganju imamo primarni sustav predstava za razmi šljanje na svjesnoj razini, tako raspolažemo i primarnim sredstvom za dovođenje informacija do naše svijesti. Ukupno sjećanje sadrži sve  pr iz or e, zv uk ov e, os je te , ok us e i mi ri se ne ko g iz vo rn og dož ivl jaj a, a mi se radije vraćamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se  pr is je ti li . Ra zm is li te p o no v n o o sv om o d m o r u . Stoje bilo prvo...? Slika, zvuk ili osjet? To je upravljački sustav, unutarnji osjećaj koji rabimo kao ručicu po moću koje se vraćamo do sjećanja. Na taj način informacija dospijeva do svijesti. Primjerice, sjetio sam se odmora i postao svjestan osjećaja opuštenosti koji sam doživio, ali način na koji mi se to vraća u sjećanje  je , re ci mo , sli ka. Da kl e, mo j je up ra vl ja čki su st av vi zu al an , a mo j pr i mar ni sustav je kinestetički. Upravljački sustav sliči  start up  programu računala - neprimjetan, ali neophodan da bi računalo uopće radilo. Ponekad se naziva sustav in pu ta za to št o os ig ur av a ma te ri ja l za ra zm iš lj an je na svj esn oj ra zi ni . Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne mora  bi ti is to vj et an s p r i m a r n i m su st av om . M ož da ra sp ol až em o ra zl iči ti m upravljačkim sustavima za različite vrste doživljaja. Primjerice, možda se uz pomoć slike vraćamo nekom bolnom iskustvu, a uz pomoć zvu ka nekom ugodnom. Ponekad se može dogoditi da nećemo biti u stanju u svijest prizvati neki od sustava predstava. Na primjer, netko može reći kako ne vidi ni jednu mentalnu sliku. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti, to je ustvari nemoguće, jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude ih opisivati predmete. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nu trini. Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave, možda će se osjećati loše ne znajući zašto. Tako se ob ično stvara lju bomora. SINESTEZIJA, KRIŽANJE I PRIJEVOD

Jeste li vidjeli bijelu tratinčicu kako raste? Prije nego što je zgrabe nasilničke ruke? Jeste li zapazili snijeg kako pada

51

N L P J O S E P H 0  C O N N O R

&

JOHN SEYM OUR

DRUGO

Prije nego što ga zemlja uprlja? Jeste li osjetili dodir vune ili dabrovine, Ili paperje labuda? Jeste li omirisali pupoljak divlje ruže Ili nard kako gori, Jeste li okusi li med ? O, tako bijela, tako nježna, O, tako slatka je ona.

PER CEPCIJE

Recimo, netko ima velikih teškoća u vizualizaciji. Najprije morate tražiti od njega da se sjeti nekog lijepog doživljaja, primjerice vreme na koje je proveo na moru. Neka u mislima čuje zvuk mora i razgo vora koji su se vodili. Maštajući o tomu, možda će doći do križanja osjeta vjetra na licu, topline sunca na koži i pijeska među nožnim  pr st im a. O t u d m u j e p o t r e ba n s a m o ma li ko r ak do sl ik e pi je sk a po d stopalima, ili sunca na nebu. Ova tehnika križanja može u potpuno sti vratiti u sjećanje slike, zvukove i osjete. BenJonson (1572. - 1637.)

Bogatstvo i širina naših misli ovise o našoj sposobnosti povezivanja različitih načina razmišljanja i kretanja od jednog do drugog. Ako  je m oj up ra vl ja čki su st av au di ti va n, a mo j p r i m a r n i su st av vi zu al an , osobe ću obično pamtiti po zvuku njihova glasa, a razmišljati o njima u slikama. I tako ću stvoriti osjećaj o nekomu. Dakle, mi preuzimamo informacije od jednog čula i unutarnje ih  pr ed st av l ja mo d r u g i m ču l o m . Zv uk ov i m o g u pr iz va ti vi zu al na sj e ćanja ili apstraktne vizualne slike. Govori se o boji u glazbi, o toplim zvukovima, kao i o drečavim bojama. Neposredna i nesvjesna veza između čula zove se sinestezija. Nečija veza s primarnim sustavom  bi t će nj ih ov uo bi čaj en i sn až an si ne st ez ij sk i ob ra za c. Sinestezije čine važan dio načina na koji razmišljamo, a neke su toli ko rasprostranjene da se čini kako su ugrađene u naše mozgove pri samom rođenju. Primjerice, boje obično povezujemo s raspoloženji ma: crvenu s ljutnjom, a plavu sa smirenošću. Ustvari, i krvni tlak i  pu is po l ak o se po ve ćav aj u u pr et ež it o c r v e n o m am bi je nt u, a sm an j u  ju u pl av om kr už en ju . Po st oj e st ud ij e ko je po ka zu ju da se pl av e so be doživljavaju hladnijima od žutih, čak i kada je u njima nešto toplije. Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je vi soko prikazan na notnom crtovlju, a veliki broj skladatelja povezuje određen zvuk s određenom bojom. Sinestezija se odvija automatski. Ponekad povezujemo nutarnja čula s određenim ciljem, primjerice da bismo imali pristup cijelom susta vu predstava koji je izvan svjesne razine.

52

P O G L A V L J E _ V R A T A

Baš kao što prijevod s jednog jezika na drugi čuva značenje, ali po tpuno mijenja oblik, tako i doživljaji mogu biti prevođeni unutar njim čulima. Zbog neuredne se kose, primjerice, možete osjećati ne ugodno i želite nešto učiniti u svezi s tim. Vašeg prijatelja isti prizor neće ni dotaknuti i on će kasnije biti u nedoumici zašto ste se vi tako osjećali. Možda će vas okarakterizirati kao previše osjetljivu osobu,  je r ne m o ž e p o t p u n o ući u va š un ut ar nj i svi je t. M ož da će ra zu mj et i kako se osjećate ako mu kažete da je to kao kad osjeti prah protiv svraba u krevetu. Preveden o na razinu zvuka, možda ćete to usporediti s nelagodom koju osjećate kad čujete neugođeni instrument. Ova ana logija pogodila bi u srž svakog glazbenika: barem biste govorili istim  je zi ko m. POKRETI OČ IM A KAO ZNA KOV I PRISTUPANJA

Lako je saznati razmišlja li netko u slikama, zvukovima ili osjetima.  Na ti je lu po st oj e vi dl ji ve p r o m j e ne k ad a ra zm iš lj am o na o d r eđ e n i način. Način na koji razmišljamo utječe na naše tijelo, a kako koristi mo tijelo utječe na naš način razmišljanja. Što prvo ugledate kad uđete u kuću? Kako biste odgovorili na ovo pitanje, pogledali ste prema gore i na lijevu stranu. To je način na koji dešnjaci najčešće pamte slike. Sad pokušajte zaista zamisliti kako biste se osjećali da vam baršun dodiruje kožu. Sada ste najvjerojatnije pogledali prema dolje i u desnu stranu, jer velika većina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima. Oči pokrećemo u različitim smjerovima na sustavan način, u ovisno sti o tomu kako razmišljamo. Neurološka proučavanja pokazala su da

53

su pokreti očima, bilo vodorav ni bilo okomiti, izgleda povezani s akti viranjem različitih dijelova mozga. Te pokrete u neurološkoj literaturi zovemo lateralni pokreti očiju (LEM). NLP ih naziva pokretima očiju kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji nam govore o tomu kako netko pristupa informacijama. Postoji urođena neurološka veza između pokreta očiju i sustava predstava, jer se isti obrasci doga đaju diljem svijeta (izuzevši baskijsku regiju u Španjolskoj). Kada nešto vizualiziramo iz naše prošlosti, oči se pomiču gore ulijevo. Kada stvaramo sliku od riječi i pokušavamo zamisliti nešto što nikada  pri je ni sm o vidj eli , oči se po kr eć u go re ud es no . Oči se po kr eć u ul ij evo kad je riječ o zapamćenim zvukovima, a na desnu stranu kad su u pitanju zamišljeni zvukovi. Kada pristupamo osjetima, oči će se obično spuštati na desnu stranu, a kada pričamo sami sa sobom, na lijevu. Ako besciljno zurite ispred sebe u daljinu, to također ukazuje na vizualizaciju.

Dešnjaci uglavnom imaju obrasce pokreta očima kako je prikazano na dijagramu. Oni su suprotni za ljevake, koji vjerojatno gledaju ude sno za zapamćene prizore i zvukove, a ulijevo za izmišljene. Pokreti očima kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga čak i kad se ne poklapaju s ovim modelom. Primjerice, ljevak može gledati do lje ulijevo za osjete i dolje udesno za unutarnje dijaloge. Međutim, on će to činiti uvijek i neće rabiti nasumice pokrete očima kao znakove  pr is tu pa nj a. Uv ij ek po st oj e ne k e iz ni m k e - o bz i rn o pr om at ra jt e pr ij e nego što primijenite ova opća pravila na bilo koga. Odgovor se ne nalazi u uopćavanju, već u čovjeku ispred vas. Iako je moguće svjesno pomjerati oči u bilo kojem pravcu tijekom razmišljanja, pristupanje određenom prirodnom sustavu predstava  p u n o j e je dn os ta vn ij e ko ri st it e li od go va ra ju će s po n t a ne p ok r et e oč i  ju . Po st oj e ra zn i na či ni k a ko m o ž et e i st an ča no po de ša va ti m o z a k da  bi st e ra zm iš lj al i na o d r e đ e n na či n. Že li te li se sj et it i ne če ga št o st e vidjeli jučer, bit će vam lakše pogle date li gore ud esn o ili zurite ispred sebe. Teže ćete se sjetiti spustite li pogled. Mi obično nismo svjesni lateralnih pokreta očiju i ne postoji razlog zašto bismo to trebali i biti, no traženje informacija na pravom mje stu može se pokazati korisnom vještinom. Pokreti očiju kao znakovi pristupanja omogućavaju nam saznati na čin na koji netko razmišlja, i važan dio NLP poduke obuhvaća vje štinu zapažanja tih znakova kod drugih ljudi. To možete učiniti tako što ćete postavljati razna pitanja i pratiti pogled, a ne odgovore. Pri mjerice, pitam li: „Koje je boje sag u vašem predsoblju?" vi morate

54

55

N L P  _ J O S E P H O ' C O N N O R &

JOH N S EYM O U R

vizualizirati svoje svoje predsoblje kako biste odgovorili na pitanje, bez obzira na boju. Možda ćete poželjeti iskušati sljedeću vježbu sa svojim prijateljem. Sjednite na neko mirno mjesto, postavite mu sljedeća pitanja i pro matrajte njegove oči. Zabilježite svoja zapažanja ako to želite. Neka odgovori budu kratki, a dovoljno je i da samo kimne glavom kada ima odgovor. Kada završite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na  pi ta nj a. O v i m e ne mo že t e do ka za ti ni št a, ne go s a m o sa zn at i k ak o razmišljamo. PITANJA KOJA Ć E BEZIZNIM NO ZA SOB OM POVLAČITI ODGOVOR E KOJI KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUAL VIZUALNA NA SJEĆ ANJA Koje su boje vaša ulazna vrata? Što vidiš na putu do najbliže trgovine? Kako izgledaju pruge na tigrovom tijelu? Koliko je visoka zgrada u kojoj živiš? Koji od tvojih prijatelja ima najdužu kosu? OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!" Ć E VIZUALNO KONSTRUIRANJE Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio tapetama s ružiča stim točkicama? Gdje je jugoistok kada zemljovid okreneš naopačke? Zamisli ljubičasti trokut u crvenom kvadratu. Kako sričeš svoje ime unazad? KAKO KAKO BISTE PRISTUPILI PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEĆ ANJIMA, PITAJTE: PITAJTE: Možeš li čuti svoju omiljenu glazbu u mislima? Koja vrata u tvojoj kući najviše škripe? Kakav zvuk čuješ kada je telefonska linija zauzeta? Je li treća nota nacionalne himne viša ili niža od druge? Možeš li čuti jutarnji misaoni obred u sebi? PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE: Koliko bi bilo glasno kada bi u jedan glas vikalo desetoro ljudi?

56

Kako bi zvučao tvoj glas pod vodom? Zamisli da netko odsvira tvoju omiljenu pjesmu dvostruko brže. Kako bi zvučao pad glasovira s vrha deseterokatnice? Kako bi zvučao vrisak mandragore? Kako bi zvučala metalna pila u metalnoj kolibi? PITANJA ZA ZAPOĆ INJA NJE UNUTARNJEG DIJALOGA: Kakvim tonom razgovaraš sam sa sobom? Tiho izrecitiraj neku dječju pjesmicu. Odakle dolazi zvuk kada razgovaraš sam sa sobom? Što govoriš sebi kada sve krene nizbrdo? PITANJA ZA KINESTET KINESTETIČ IČ KA Č ULA (UKLJUČ UJUĆ I MIRIS I OKUS): Kakav je osjećaj obući vlažne čarape? Kakav je osjećaj staviti noge u hladan bazen? Kako izgleda kad ti vuna dodiruje kožu? Koja ti je ruka trenutačno toplija: lijeva ili desna? Kakav je osjećaj sjesti u ugodnu, toplu kupku? Kako se osjećaš nakon dobrog jela? Zamisli kako miriše amonijak. Kako je kada srkneš žlicu preslane juhe? Bitan je misaon i proces , a ne odgovori. Č ak nije ni nužno davati ver  ba ln e od go vo re . O ne ki m se pi ta nj im a m o ž e ra zm iš lj at i na ra zl iči te načine. Primjerice, želite li saznati koliko utora sa strane ima novčić, možete vizualizirati novčić i prebrojati utore ili, kao drugu mogu ćnost, prebrojati utore mentalno pipajući po rubu novčića. Stoga,  po st av it e li pi ta nj e ko je tr eb a iz az va ti vi zu al iz ac ij u, a po kr et i oči ju kao znakovi pristupanja su drukčiji, to treba pripisati fleksibilnosti i maštovitosti. To ne znači da su obrasci beziznimno loši, ili da ta osoba pogrešno radi. Ako dvojite, pitajte: „Što misliš?" Pokreti očima kao znakovi pristupanja odigravaju se veoma brzo i morate biti veoma pozorni kako biste ih sve zapazili. Oni će ukazivati na cijeli sustav predstava koje netko koristi kako bi vam odgovorio. Primjerice, u auditivnom pitanju o škripi vrata, netko će možda vi-

57

zualizirati svaka vrata, mentalno osjetiti kako ih zatvara i čuli zvuk. Možda će morati sve ponoviti nekoliko puta prije nego što će dati odgovor. Obično se koristi upravljački sustav prije nego što se odgo vori. Netko tko vizualno upravlja napravit će slike različitih situacija u slučaju auditivnih i kinestetičkih pitanja prije nego što čuje zvuk i doživi osjet. OSTALI ZNA KOV I PRISTUPANJA

Pokreti očima nisu jedini znakovi pristupanja iako ih je najvjeroja tnije najlakše zapaziti. Budući da su tijelo i um nerazdvojivi, način na koji netko razmišlja uvijek nekako dođe do izražaja ako znate gdje treba gledati. To posebice pokazuju obrasci disanja, boja kože i držanje. Oni koji razmišljaju u vizualnim slikama obično govore brže i višim tonom od ostalih. Slike se u mozgu brzo odvijaju te stoga moraju  b rz o go vo ri ti ka ko bi dr ža li ko r ak s nj im a. Di šu go rn ji m di je lo m  pl uća i pl it ko . Do la zi do po ve ćan ja na pe to st i u m iš i ći ma , po se bi ce u ramenima, glava im je podignuta prema gore, a lice bijede nego obično. Oni koji razmišljaju u zvukovima dišu ravnomjerno čitavim grudi ma. Najčešće dolazi do malih ritmičkih pokreta tijela, a glas je jasan, izražajan i zvonak. Glava im je dobro uravnotežena na ramenima ili malo nakrenuta, kao kada nešto slušaju. Oni koji sa sobom razgovaraju obično naginju glavu na jednu stranu, naslonivši je na ruku ili šaku. Ovo je poznalo kao „poza za telefonira nje" jer izgleda kao da te osobe govore na nevidljivom telefonu. Neki će tiho ponavljati ono što su čuli. Možete vidjeti kako im se pokreću usne. Kinestetički pristup karakterizira duboko disanje iz trbuha, najče šće povezano s opuštanjem mišića. Glava je nagnuta prema naprijed, glas dublji, a govor obično spor s dugim stankama. Rodinova poznata skulptura „Mislilac" sasvim sigurno razmišlja kinestetički. Pokreti i geste također govore kako netko razmišlja. Mnogi će po kazivati na organ čula koji koriste: primjerice, uši dok slušaju gla

ss

sove u glavi, oči, ako vizualiziraju, ili abdomen, ako je riječ o nekim snažnim osjetima. Ti znakovi ne govore o čemu oni razmišljaju, već samo kako razmišljaju. Radi se o govoru tijela na profinjenijoj i pročišćenijoj razini nego što je uobičajeno. Ideja o sustavu predstava veoma je korisna za razumijevanje načina na koji ljudi razmišljaju, a raspoznavanje znakova pristupanja vješti na je od neprocjenjivog značaja za one koji žele bolje komunicirati s drugima. Za terapeute i prosvjetne djelatnike je nužna. Terapeuti tako mogu saznati kako razmišljaju njihovi klijenti i otkriti kako da to promijene. Prosvjetni djelatnici mogu otkriti koji način razmišlja nja najviše odgovara određenom predmetu i podučavati na tim pre ciznim vještinama. Postoje razne teorije o psihološkim tipovima, utemeljene i na fizio logiji i na načinima razmišljanja. NLP pruža druge mogućnosti. Uo  bi čaj en i na či ni ra zm iš lj an ja os ta vl ja ju tr ag ov e na ti je lu. Ti st av ov i, geste i obrasci disanja koji su karakteristični za neki način razmišlja nja postat će uobičajeni kod onih ljudi koji razmišljaju uglavnom na taj način. Drukčije rečeno, onaj tko govori brzo visokim tonom, tko diše gornjim dijelom prsnog koša i tko je napet u predjelu ramena, najvjerojatnije je netko tko razmišlja uglavnom u slikama. Onaj tko govori sporo, dubokim glasom i diše duboko najvjerojatnije se u ve likoj mjeri oslanja na osjete. Razgovor između onog koji razmišlja vizualno i onog tko razmišlja u osjetima može biti frustrirajuće iskustvo za obje strane. Vizualac će nestrpljivo lupkati nogom , dok kinestetičar neće moći „vidjeti" „vidjeti" zašto ovaj drugi toliko hita. Tko god ima sposobnost prilagoditi se načinu razmišljanja drugih ljudi, postizat će bolje rezultate. Međutim, potrebno je držati na umu da je nužno sva ta uopćavanja iskustveno i opažajno provjeriti. NLP nije samo drukčiji način klasificiranja ljudi. Reći za nekog da je vizualan tip nije korisnije od izjave da ima crvenu kosu. Ako vas to zasljepljuje pa ne vidite što trenu tačno radi, onda je više nego beskorisna, i samo je jedan od načina stvaranja stereotipa. Možda ćete doći u iskušenje govoriti o sebi i drugima koristeći poj move sustava predstava. Učiniti ovakvu pogrešku značilo bi upasti

u zamku u koju je upala psihologija: izmisliti niz kategorija, a onda u njih ugurati ljude, bez obzira na to uklapaju li se oni u njih ili ne. Ljudi su uvijek bogatiji u odnosu na to kako ih uopćavanje prikazuje.  NL P pr už a do vo lj no bo ga t ni z m o de l a koj i se uk la pa ju u o n o št o ljudi zaista čine i ne pokušava ih svrstati u stereotipe. SUBMODALITETI

Do sada smo razmišljali o tri glavna načina razmišljanja - u zvuko vima, slikama i osjetima - ali to je samo prvi korak. Kada biste željeli opisati sliku koju vidite, mogli biste dodati mnogo detalja. Je li bila crno-bijela ili u boji? Je li bila pokretna filmska traka? Je li bila daleko ili blizu? Ovakva se razlikovanja mogu napraviti bez obzira što je na slici. Također, i zvuk se može opisati kao visok ili nizak, bliz ili dalek, glasan ili tih. Osjet može biti snažan ili lagan, oštar ili tup, blag ili  ja k. Ka da u t v r d i m o op ći ob ra za c mi šl je nj a, sl je de ći je k or a k čin je nj e  pr ec iz ni je od r ed ni c e u n u t a r to g su st av a. Udobno se smjestite i razmislite o nečem što vam je ostalo u lijepom sjećanju. sjećanju. Proučite svaku sliku koje se sjetite. sjetite. Prom atra te lije vlastitim očima (bez odmaka) ili odnekud sa strane? Vidite li sebe na slici, vi ste distancirani. Je li u boji? Radi li se o slajdu ili filmu? Je li tro dimenzionalna ili dvodimenzionalna poput fotografije? Dok gledate sliku, također je opišite iz ostalih kutova. A sada obratite pozornost na neki zvuk koji je povezan s tim sjeća njem. Je li tih ili glasan? Blizu ili daleko? Odakle dolazi?  Na po sl je tk u, ob ra ti te po z or n os t na sv ak i os jet ili osj ećaj koj i je di o tog sjećanja. Kako ih osjećate? Jesu U kruti ili meki? Laki ili teški? Topli ili hladni?  N L P l i t e ra t u r a ov e r az li ke zo ve s u b m o d a l i t e t i m a . A k o s u su st av i  p r e d s t a v a m o d a l i t e t i , o d n o s n o n a či n i k a k o do ži v l j av am o sv ij et , onda su submodaliteti svojevrsni gradbeni blokovi čula, ono od čega je svaki od njih - slika, zvuk ili osjet - napravljen. Ideje NLP-a koriste se stoljećima. NLP nije nastao onda kada je otkriven. Stari su Grci govorili o čulnom doživljaju, a Aristotel  je o b r a đ i v a o s u b m o d a l i t e t e ne na z va vš i i h t ak o k a d a je g o v o r i o o kvalitetama čula.

Slijedi popis najčešćih submodaliteta: VIZUALNI

Bez distance (viđeno vlastitim očima) ili distancirano (gledajući sebe) U boji ili crno-bijelo Uokvireno ili bez okvira Dubina (dvije ili tri dimenzije) Mjesto (primjerice, lijevo ili desno, gore ili dolje) Izdvajanje samoga sebe iz slike Svjetlo Kontrast Jasnoća (nejasno ili fokusirano) Kretanje (poput filma ili projekcije slajdova) Brzina (brže ili sporije od uobičajenog) Broj (podijeljen ekran ili umnožene slike) Veličina AUDITIVNI

Stereo ili mono Riječi ili zvukovi Jačina (glasno ili tiho) Ton (mekan ili hrapav) Boja glasa (punoća zvuka) Lokacija zvuka Udaljenost od izvora zvuka Trajanje Kontinuiran ili nekontinuiran Brzina (brže ili sporije od uobičajenog) Jasnoća (jasan ili prigušen) KINESTETIČ KINESTETIČ KI

Mjesto Intenzitet Pritisak (jak ili blag)

Veličina Struktura (grub ili gladak) Težina (težak ili lagan) Toplina Trajanje (dužina trajanja) Oblik Ovo su neki od submodaliteta, ali ne svi. Neki su nekontinuirani ili digitalni: poput prekidača za svjetlo, uključenog ili isključenog, isku stvo mora biti jedno ili drugo. Uzmimo kao primjer vizualan par nedistanciran/distanciran - slika ne može istovremeno biti jedno i drugo. Međutim, najveći broj submodaliteta uglavnom neprestance varira kao da ih kontroliramo prekidačem za svjetlo koji može po dešavati intenzitet svjetlosti. Oni čine neku vrstu klizne skale, pri mjerice jasnoću, svjetlost ili jačinu zvuka. Pridjev „analogan" riječ  je ko ja se ra bi za op is iv an je vr ij ed no st i ko je va ri ra ju u o d r e đ e n i m granicama. Mnogi od tih submodaliteta zarobljeni su u izrazima koje rabimo i ako pogledate popis na kraju ovog poglavlja, vidjet ćete ih u novom svjetlu, ili će vam izgledati drukčije jer mnogo govore o tomu kako radi vaš mozak. Na submodalitete možete gledati kao na najosnovniji operativni kod ljudskoga mozga, jednostavno nije moguće išta  po mi sl it i ni ti se iče ga sj et it i be z su bm od al i te t ni h st ru k tu r a. Sve do k ne obratite pozornost na njih, submodalitetna struktura doživljaja  po st oj at će s a m o na ne sv je sn oj ra zi ni .  Na jz an im lj iv ij i as pe kt s ub m o da l i te t a je u o n o m št o se d og a đa ka da ih promijenite. Neki se mogu mijenjati bez ikakvog rizika ostavljanja  po sl je di ca . Dr ug i su , pa k, p r e s ud n i za o d r e đ e n o sj eća nj a, i ak o ih  pr om ij en it e, pr om ij en it će se u p o t pu no s t i na či n na koj i do ži vl ja  vate to iskustvo. Obično utjecaj i značaj sjećanja ili neke misli pred stavljaju više funkciju nekoliko ključnih submodaliteta nego samog sadržaja. Kada se nešto dogodi, to je prošlo i ne možemo se vratiti natrag niti što promijeniti. Poslije toga mi više ne reagiramo na događaj, nego samo na sjećanje na događaj koje se može promijeniti.

62

Iskušajte ovaj eksperiment. Sjetite se nekog lijepog događaja. Potrudi te se promatrati ga bez distance, svojim očima. Doživite ga onakvim kakav jest. A sada se distancirajte. Iskoračite i promatrajte osobu koja izgleda i zvuči kao vi. To će sasvim izvjesno promijeniti vaš doživljaj tog događaja. Distanciranje od sjećanja oduzima mu emocionalnu snagu. Lijepo sjećanje izgubit će svoj čar, a neugodno svoju bolnu stra nu. Kada radite na traumi važno je najprije distancirati se od emoci onalnog bola, inače se može dogoditi da svijest zaustavi cijeli proces i onemogući vam da razmišljate o događaju. Osjećaj se distanciranjem udaljava na sigurnu daljinu i vi možete ovladati njime. To čini temelj terapije liječenja straha, obrađene u osmom poglavlju. Kada idući put vaš um prizove neku bolnu scenu, distancirajte se. Kako biste u potpu nosti uživali u lijepim sjećanjima, budite nedistancirani. Možete mije njati način na koji razmišljate. Ovo je jedna od osnovnih informacija nepisanog „Priručnika za korisnike mozga". Izvedite ovaj eksperiment, mijenjajte način mišljenja i otkrijte submo dalitete koji su presudni za vas. Razmislite o nekoj specifičnoj situaciji od emocionalnog značaja za vas, koje se dobro sjećate. Najprije postanite svjesni vizualnog dijela tog sjećanja. Zamislite kako povećavate i smanjujete svjetlost, kao na televizoru. Zapažajte promjene u vašem doživljaju kada to činite. Što vam se više sviđa? Na kraju, vratite kako je bilo. Prima knite preds tavu bliže, a poto m je odgu rnit e u daljinu. U čemu je razlika i što vam se više sviđa? Vratile potom kako je bilo. Ako je u boji, pretvorite je u crno-bijelu tehniku. Ako je bila crno bij ela , do da jt e jo j bo ju . U če m u j e ra zl ik a i št o je bol je ? Vr at it e p o t o m sve na staro. Ima li pokreta? Ako ih ima, usporavajte ih dok se ne zaustave. Potom ubrzavajte. Zapamtite što vam se više sviđa i vratite na staro.  Na po sl je tk u, po ku ša jt e se di st an ci ra ti , a p o t o m bu di te ne di st an ci ra ni .  Ne ke ili sv e ov e pr om je ne os ta vi t će d u b ok tr ag na osj ećaj koj i j e po ve  zan s tim sjećanjem. Možda ćete poželjeti sjećanje s onim značajkama submodaliteta koje su vam se najviše svidjele. Možda vam se neće svi djeti polazišne vrijednosti koje vam daje mozak. Jeste li imali priliku  bi ra ti ih ?

63

Sada nastavite iskušavati ostale vizualne submodalitete i promatrajte što se događa. Učinite isto i s auditivnim i kinestetičkim aspektima sjećanja.

nisu posve nevoljni: možete se opredijeliti za dugačak put kako biste izabrali osjećaje koje želite. Emocije mogu biti odlične sluge, ali i ti rani ako su gospodari.

Za najveći broj ljudi iskustvo je najintenzivnije i teži ga se zaboraviti ako je svijetlo, u boji, blizu i nedistancirano. Ako je tako i u vašem slučaju, potrudite se na ovaj način uskladištiti svoja ugodna sjećanja. Usuprot tomu, svoja neugodna sjećanja umanjite, potamnite, obo  ji te u cr no -b ij el u te hn ik u, ud al ji te i di st an ci ra jt e se od nj ih . U ob a će slučaja sjećanja ostati ista, samo će se promijeniti način na koji ih pamtite. Loše stvari se događaju i ostavljaju posljedice s kojima moramo živjeti, ali nas ne moraju proganjati. Hoćemo li se ovog tre nutka osjećati loše ako ih se sjetimo ovisit će o načinu na koji o njima mislimo. Treba uočiti presudnu razliku između stvarnog događaja i njegovog značenja i snage koju mu pridijevamo samim načinom na koji ga pamtimo. Možda vas muči unutarnji glas. Usporite ga. Sada ga ubrzajte.

Sustavi predstava, znakovi pristupanja i submodaliteti temeljni su gradbeni blok strukture našeg subjektivnog iskustva. Ne čudi što ljudi stvaraju različite mape svijeta. Oni imaju različite upravljačke i primarne sustave predstava, različite sinestezije i kodiraju sjećanje  p o m o ću ra zl iči ti h su bm od a li te ta . Ka da , n a k on cu , ko ri s ti m o je zi k kako bismo komunicirali, istinsko je čudo što se razumijemo i ono liko koliko se razumijemo.

Iskušavajte promjene u tonu glasa. Iz kojeg pravca dolazi? Što se događa kada promijenite pravac? Što se događa kad je glasniji? Ili tiši? Razgovor sa samim sobom može biti pravi užitak Glas čak ne mora ni biti vaš. Ako nije, pitajte ga što radi u vašoj glavi. Promjena submodaliteta stvar je osobnog iskustva i teško je možemo izraziti riječima. Teorije je lako osporiti, ali je zato iskustvo uvjer ljivo. Bolje je da vi režirate svoj film i odlučujete kako razmišljati nego da se predate na milost i nemilost predstavama koje, čini se, samovoljno djeluju. Kao i tijekom ljetnog televizijskog programa, i u mozgu ima mnogo ponavljanja, od čega je mnogo starih i ne tako dobrih filmova. Ne morate ih gledati. Emocije imaju izvor, iako možda ne na svjesnoj razini. Također, emocije su same po sebi kinestetičke predstave i imaju težinu, mjesto i intenzitet: imaju submodalitete koji mogu biti promijenjeni. Osjeti

64

Primjeri riječi i fraza utemeljenih na čulima

VIZUALNE Pogled, slika, žarište, mašta, uvid, prizor, praznina, vizualizirati, per spektiva, sjati, odraziti, pojasniti, ispitati, oko, fokusirati, predvidjeti, varka, oslikati, primijetiti, izgled, otkriti, pregledati, vidjeti, pokazati,  pr eg le d, vi zi ja , gl ed at i, ne ja sa n, t a m a n .

AUDITIVNE Reći, naglasak, ritam, glasan, ton, rezonantan, zvuk, monoton, gluh, zvoniti, pitati, naglasiti, zvučni, jasan, diskutirati, proglasiti, komen tirati, slušati, zvono, bučiti, bez riječi, vokalni, kazati, disonantan, skladan, oštar, tih, nijem.

KINESTETIČKE Dodirnuti, rukovati, kontaktirati, gurati, trljati, čvrst, topao, hladan, grub, prihvatiti se, guranje, pritisak, osjetljiv, stres, opipljiv, napetos t, dodir, konkretan, nježan, zgrabiti, držati, ogrepsti, čvrst, trpjeti, te žak, gladak.

NEUTRALNE Odlučiti, razmišljati, sjetiti se, znati, meditirati, prepoznati, pobrinu ti se, shvatiti, ocijeniti, obraditi, odlučiti, naučiti, motivirati, promi  je ni ti , sv je st an , r az m ot ri ti .

65

OLFAKTIVNE  Na m ir i sa n, us ta ja o, ri bl ji , nj uš ni , mi ri sa n, za di ml je n, svje

GUSTATIVNE

Jasno izražen. Dati prijem. Držali jezik za zubima. Tako reći. Jasno i glasno.

Kiseo, začinjen, ljut, slan, sočan, sladak.

VIZUALNE FRAZE

KINESTETIČKE FRAZE

Vidim što misliš. Pobliže razmatram ideju. Gledamo istim očima. Imam maglovitu ideju. Ima slabu točku. Pokaži mi što misliš. Kad ćeš pogledati unatrag, smijat ćeš se ovome. To će baciti malo svjetlosti na cijelu stvar. Oslikava njegov pogled na život. Izgleda mi tako. Bez i jedne sjene sumnje. Gleda kritički. Č eka ga svijetla budućnost . Rješenje mu je bljesnulo pred očima.

Bit ćemo u kontaktu. Uhvatio sam se za tu ideju. Zadržati se sekundu. Osjećam to u kostima. Osoba tople duše. Hladna mušterija. Debelokožac. Zagrepsti po površini.  Na do hv at ru k e. Doživjeti krah. Kontrolirati se. Č vrsta osnova. Užarena rasprava.  Ne pr at i št o p ri ča m o. Ljigavac.

Duhovno oko. Prizor za bolne oči.

AUDITIVNE FRAZE  Na is toj va ln oj du lj in i. Živjeti u skladu. To je za mene španjolsko selo. Puno mumljanja. Praviti se gluh. Zvučati poznato. Pogađa me u žicu. Glazba za moje uši. Riječ po riječ.  Ne ču to .

66

FRAZE VEZANE ZA ČULO MIRISA I ČULO OKUS A  Na nj uš it i ne pr il ik u. Tu mi nešto smrdi. Gorka pilula. Svjež kao tratinčica. On se ukusno oblači. Slatka osoba. Kiseli komentar.

Treće poglavlje PSIHOLOŠKA STANJA I EMOCIONALNA SLOBODA Kada kod nekoga nastupi oseka u emocionalnom i fizičkom životu, često kažemo da je u „očajnom stanju". Također, jasno vam je da mo rate biti „dobro raspoloženi" kako biste neku priliku mogli potpuno iskoristiti. Što znači biti dobro raspoložen? Jednostavno rečeno, to su sve misli, emocije i fiziologija koje izražavate u nekom trenutku: mentalne slike, zvukovi, osjeti, kao i držanje tijela i disanje. Um i tijelo potpuno su povezani, tako da misli istodobno utječu na fizio logiju, a fiziologija utječe na misli.  Na še ra sp ol ož en je ne pr es ta n ce se mi je nj a, i to je j e d n a od ne ko l ik o činjenica koje su pouzdano točne. Kada promijenimo raspoloženje, sav se vanjski svijet mijenja, ili nam se tako barem čini. Obično smo svjesniji svog emocionalnog stanja nego svoje fiziologije, držanja, gesta, ili obrasca disanja. Ustvari, smatra se da se emocije ne mogu svjesno kontrolirati: one su vrh ledenog brijega. Mi ne vidimo cijeli fiziološki i misaoni proces koji se nalazi ispod njega i podupire emo cije. To je onih devet desetina ledenog brijega ispod površine vode. Beskorisno je pokušavati utjecati na emocije a pritom ne mijenjati raspoloženje, kao i kad bismo pokušavali ukloniti ledeni brijeg tako što ćemo mu ukloniti vrh. On će jednostavno još više izbiti na povr šinu, osim ako ne potrošimo ogromnu količinu energije kako bismo ga zadržali pod vodom, a to je upravo ono što često činimo, koristeći lijekove ili svoju volju. Smatra se da je mozak taj koji vodi, a tijelo ga  po sl uš no sl ij ed i. Ta ko se m o že do go di t i da na še e m oc i on al n e na vi ke zapečate naš izraz lica i držanje, jer ne primjećujemo kako emocije modeliraju našu fiziologiju.

69

Pokušajte učiniti sljedeće: sjetite se nekog lijepog događaja, vreme na kada ste se zaista lijepo osjećali. Kada se prisjetite, razmislite o njemu. Provedite nekoliko minuta proživljavajući ga što je moguće snažnije. Dok se osjećate ugodno, osvrnite se oko sebe i obratite pozornost na ono što vidite i čujete dok proživljavate taj događaj. Obratite pozornost na to kako se osjećate. Kada budete spremni, vra tite se u sadašnjost. Zapazite kakav je utjecaj sve to imalo na vaše trenutačno stanje, po sebice na držanje i disanje. Događaji iz prošlosti nisu zauvijek prošli: mogu vam pomoći popraviti raspoloženje u sadašnjosti. Iako su pri zori i zvukovi iz prošlosti odavna nestali, kada ih u mislima ponovno stvorimo trenutni je osjećaj isto toliko stvaran i opipljiv kao i prije. Bez obzira na to kako ste se osjećali prije nego što ste pročitali ovaj odlomak, sebe ste upravo oraspoložili. A sada, za prom jenu, pokušajte se sjetiti nekog pomalo neug odno g do življaja iz prošlosti. Kad vam padne na pamet, prozivke ga ponovno. Što vidite sada kada ste ga proživjeli? Što čujete? Obratite pozornost na to kako se osjećate.  Ne mo jt e se pr ev iš e d ug o za dr ža va ti na o vo m do ga đa ju , vr at it e se u sadašnjost i obratite pozornost na to kakve je posljedice sve to proi zvelo na vas. Usporedite prijašnji osjećaj s ovim sadašnjim. Također obratite pozornost na razlike u držanju i na obrasce disanja. Sada promijenite svoje raspoloženje. Učinile nešto, pomaknite se i  pr eu sm j er il e sv oj u p o zo r n os t na ne št o dr u go . Po gl ed aj te kr oz p r o  zor, poskočite, potrčite do drugog kraja sobe i dodirnite zid, ili se sagnite i dodirnite prste na nogama. Obratite pozornost na fizičke senzacije i na ono što osjećate tog trenutka. Rečeno NLP pojmovima, to je stanje promjene ili stanje prekida, i dobro je stupiti u njega svaki put kada primijetite da se osjećate ne gativno ili da niste na izvoru. Kad se god sjetite nečeg neugodnog ili zapadnete u loše raspoloženje, cijelo vaše tijelo poprimi takvo stanje i zadržava ga kao obrasce napetosti mišića, držanja ili disanja. Ova kva fizički uskladištena sjećanja mogu se odraziti na sva vaša buduća

/u

iskustva tijekom izvjesnog vremena. Svi znamo kako izgleda ustati se iz kreveta na lijevu nogu. Oni koji pate od depresije nesvjesno su ovladali sposobnošću zadržavanja stanja bez izvora tijekom du žeg vremena. Drugi su ovladali sposobnošću svojevoljnog mijenja nja emocionalnih stanja, ostavljajući si tako slobodu koja pozitivno utječe na kvalitetu njihovog života. Oni u potpunosti proživljavaju emocionalne uspone i padove, ali uče, idu dalje i ne zadržavaju se nepotrebno na emocionalnoj boli. Mi neprestance u životu doživljavamo različita emocionalna stanja koja se smjenjuju, nekad brže, nekad sporije. Primjerice, baš ste neraspoloženi u trenutku kad vas je prijatelj nazvao telefonom i prio  pć io va m ne ku d o b r u vi jes t. Vaš e se ra sp ol ož en je po pr av il o. Il i, d a n  je m o ž d a bi o su nč an i li je p, a vi st e u p o š t a n s ko m pr et i nc u pr on aš li neočekivano visok račun. Mentalni oblaci mogu zakloniti i pravo sunce. Bolje da sami utječete na svoje raspoloženje nego da samo reagirate na ono što se zbiva oko vas. Nekoliko zadnjih minuta osjećali ste se dobro, a potom loše, a onda... onako kako se sada osjećate. A u vanj skom se svijetu zapravo ništa nije dogodilo. Sve ste to sami učinili. ELICITACIJA

Elicitacija je riječ koja se rabi u NLP literaturi da bi se opisao proces  po s tu pn og na vo đe nj a dr ug ih lju di u o d r eđ e no st an je . Ra di se o vj ešt in i koju svakodnevno koristimo pod raznim imenima jer svi mi prilično umješno dovodimo ljude oko nas u različita raspoloženja ili ih, opet, iz nekih drugih izbavljamo. To se postiže riječima, intonacijom i dr žanjem. Međutim, ponekad se dogodi da ne elicitirate reakcije koje želite. Koliko li ste puta samo čuli: „Što mu je, samo sam rekao.  Na jj ed no st av ni ji na čin el ic it ir an ja ne ko g ra sp ol ož en ja je na vo đe nj e druge osobe da se sjeti nekog doživljaja kada se osjećala na određeni način. Što ste vi izražajniji, odgovor će biti izražajuiji. Ako su vaš glas, vaše riječi, izraz lica i položaj tijela u skladu s reakcijom koju želite elicitirati, veća je vjerojatnost da ćete to i ostvariti. Svi će vaši napori uroditi plodom. Pokušavate li nekoga smiriti, be smisleno je govoriti brzo i glasno, disati brzo i plitko i živčano se vr-

NL P_ JUi tKM U lUNN Un & J u n IN jcnv iu un

poljitL  Unatoč vašim umirujućim riječima, vaš če sugovornik postati

 jo š ži vča ni ji . Tr eb at e ra di ti o n o št o go vo ri te . St og a, že li te li na ve st i ga da se osjeća samopouzdano, pitajte ga o nekoj situaciji kada se tako osjećao. Govorite jasno, samouvjerenim glasom, dišite ravnomjerno,  po di gn i t e gl av u, a ti je lo us pr av it e. Vi se po na š at e s a m o p o u z d a n o . Ako vaše riječi nisu u suglasju s govorom tijela i intonacijom, vaš će sugovornik pratiti vašu neverbalnu poruku. Također je važno da se vaš sugovornik uživi u događaj, a ne da ga  p r o m a t r a di s ta nc ir an o, sa st ra ne . Ta ko ćet e ož ivj el i in te nz iv ni ja sj e ćanja. Zamislite da gledate nekoga kako jede vaše omiljeno voće. Sada zamislite da vi jedete to voće. Sto je „ukusnije"? Da biste elicitirali svoja raspoloženja, proživite te događaje što je moguće potpunije i živopisnije. KALIBRACIJA

U terminologiji NLP-a kalibracija označuje prepoznavanje različitih stanja u drugim ljudima. To je umijeće kojim zasigurno vladate i koje rabite u svakodnevnom životu, a isplati se razvijati ga i usavršavati. Vi uočavate male razlike u izrazu lica drugih ljudi kada proživljavaju različita sjećanja i različita raspoloženja.Na primjer, kada se netko  pr is je ti ne če g za st ra šu ju će g, us ne mu se iz du že i po s t an u ta nj e, pr o bl ij edi u li cu, a di sa nj e mu p os ta ne ub rz an o. Na su pr ot t o m u, ka d se  pr is je ti ne če g li je po g, u sn e po s t an u pu ni je , bo ja ko že cr ve ni ja , di sa  nje sporije, a mišići lica opušteniji. Č esto kalibracija nije toliko razvijena pa primij etimo nečiju uznem i renost tek kada počne plakati. Previše se oslanjamo na ono što nam ljudi iskazuju riječima, umjesto da rabimo svoje oči i uši. Valjda nije  p o t r e b n o da na s ne tk o ud ar i š ak o m u no s ka ko bi sm o ka li br ir al i da  je bi je sa n, ni ti je p o t r e b n o um iš lj at i si ka kv a sve zn ače nj a i m a ne ki  po kr et ob r vo m . Iskušajte ovu vježbu sa svojim prijateljem. Neka vaš prijatelj zamisli nekoga tko mu se jako sviđa. Dok on to čini, promatrajte mu položaj očiju i glave. Obratite pozornost na to je li mu disanje duboko ili pli tko, brzo ili sporo, diše li gornjim ili donjim dijelom prsa. Zapazite  je su li mu mi ši ći lic a op u št en i , bo ju ko že , ve li čin u us a na i bo ju gla sa .

77

Vodite računa o tim malim znakovima na koje obično ne obraća mo pozornost. A to su zapravo vanjske manifestacije  unutarnjih misli. Riječ je o fizičkoj dimenziji tih misli. Potom zamolite prijatelja da razmišlja o nečemu što mu se ne svi đa. Obratite pozornost na razlike. Neka pomisli na nekog koga ne voli, zatim na još nekog, sve dok ne budete sigurni da ste otkrili neke razlike u fiziologiji. Rečeno NLP rječnikom, sada ste kalibri rali ta dva stanja. Znate kako izgledaju. Zamolite ga da pomisli na  j e d n u ili d r u g u o s o b u, al i da va m ne p r i o p ći na ko ju mi sl i. Z n a t ćete na koju osobu misli čitajući znakove u fiziologiji koje ste već otkrili. Izgledat će kao da čitate misli. Dakle, moguće je usavršavati ovu vještinu. Mi uglavnom kalibriramo nesvjesno. Primjerice, upitamo li voljenu osobu želi li otići na ručak, znat ćemo intuitivno i prije nego što odgovori koji je odgovor. „Da" ili „Ne" nisu zadnji korak u procesu razmišljanja.  Ne m o ž e m o iz bj eći o d g o v o r ti je lo m , u m o m i j e z i k o m je r s u to li ko duboko isprepleteni. Možda vam se već dogodilo da s nekim razgovarate i imate osje ćaj da ta osoba laže. To ste kalibrirali nesvjesno, dobili ste takav osjećaj ne znajući zašto. Što više radite na kalibraciji, bit ćete u tomu uspješniji. Razlike između pojedinih stanja bit će neznatne, a neke će biti bjelodane. Kako budete vježbali, sve ćete lakše ot krivati male razlike. Razlike, ma kako malene bile, uvijek postoje. Kada vam čula postanu izoštrenija, zapazit ćete ih. SIDRA

Emocionalna stanja imaju ogroman i posvemašnji utjecaj na razmi šljanje i ponašanje. Nakon što ih elicitiramo i kalibriramo, upitajmo se kako ih iskoristiti da bi nam bila od koristi u sadašnjem trenutku. Potrebno je imati ih na neki način stalno na raspolaganju i stabilizi rati ih ovdje i sada. Zamislite kako bi to utjecalo na vaš život kada biste se mogli preba civati u stanje veće sposo bnost i po želji. Vrhunsk i političari, spor taši, umjetnici i poslovni ljudi moraju biti sposobni doći u takvo stanje

NLP__JObtHH O'CONNOR & JOHN S 1 1 M U U K

 po po tr eb i. G l um a c m o r a bi ti sp os o ba n už iv je ti se u ul og u ka da se zastor podigne, ne sat vremena ranije, ili u sredini drugog čina. To je  bi t pr of es io na li zm a. Također je važno „isključiti se". Glumac mora prestati s ulogom kada se zastor spusti. Mnogi jako motivirani poslovni ljudi postignu ve like stvari, ali potpuno izgore i postanu nesretni, izgube obitelj ili, u ekstremnom slučaju, obole od neke bolesti. Upravljanje našim stanji ma zahtijeva mudru uravnoteženost. Svatko od nas ima osobnu povijest, bogatu različitim emocionalnim stanjima. Da bismo ih ponovno doživjeli potreban nam je okidač, neka asocijacija u sadašnjosti kako bismo elicitirali izvorni događaj. Mozak spontano povezuje događaje, i na taj način dajemo značenje onomu što radimo. Ponekad su te asocijacije veoma ugodne: primje rice, omiljena pjesma koja nas podsjeća na neki lijep događaj. Svaki  pu t ka d ču je m o tu pj es m u, on a p o b uđ u j e u n a m a li je pe os je ćaj e. I svaki put kad se to dogodi, naša asocijacija postane snažnija. Poticaj koji je povezan s nekim psihološkim stanjem i koji ga okida, rječnikom NLP-a zovemo  sidro.  Drugi primjeri spontanih pozitivnih sidara bile bi omiljene fotografije, evocirajući miris, ili glas, ili odre đene riječi voljene osobe. Sidra su obično vanjska. Budilica zvoni i vrijeme je da ustanete. Školsko zvono označava kraj odmora. To su auditivna sidra. Crveno svjetlo na semaforu znak je da stanete, kimanje glavom znak je odo  br av an ja . To su vi zu al na si dr a. A mi ri s svj eže r a z m a z a no g ka t r an a može vas magično vratiti u scenu iz djetinjstva kada ste ga po prvi  pu t os je ti li . U r e k l a m n i m og la si m a po ku ša va ju od m a r k e n e k o g p r o  izvoda napraviti sidro za tu vrstu proizvoda. Sidro može biti bilo što što uvodi u neko emocionalno stanje, a to liko su očigledna i rasprostranjena da ih jedva primjećujemo. Kako nastaju sidra? Postoje dva načina. Prvi način je ponavljanjem. Ako u nekoliko situacija vidite da se crveno povezuje s opasnošću, to će ostati usidreno. To je jednostavna metoda učenja: crveno znači opa snost. Drugi, puno važniji način je bacanje sidra u pravom trenutku u situaciji kada je emocija snažna. Ponavljanje je nužno samo kada ne postoji emocionalno uživljavanje. Sjetite se vremena kada ste išli

74

T R EĆ E P O G L A V L J E P S I H O L O Š K A

S T AN J A I

EMOCIONALNA

S L OB O D A

u školu (što je samo po sebi veliko sidro) i shvatili kako lako uči te nešto što je zanimljivo i intrigi rajuće. Č injenice koje vas nisu zanimale usvajali ste ponavljajući ih mnogo puta. Što ste manje emocionalno uključeni, potrebno je više ponavljati kako biste uspostav ili asocijaciju. Asocijacije su ugl avno m veo ma koris ne. Tako se stvaraju navike, a bez navika ne bismo mogli funkcionira ti. Ako ste vozač, vi ste već uspostavili asocijaciju između zelenog svjetla koje se mijenja u crveno i određenog pokreta stopala na  p a pu či c i k o čn i c e . To ni je sv je sn a r a dn j a o ko jo j ra zm i šl ja t e sv ak i  pu t, al i a ko ne n a p r a v i t e t u as oc ij ac ij u, m a l i su iz gl ed i da će te  pr ež iv je t i vo žn ju .  Ne ke as oc ij ac ij e, ia ko k o r i s n e , ni s u b aš u g o d n e . Ka d u r e t r o v i z o  ru ugledate policijski automobil, najvjerojatnije ćete se zapitati u kakvom vam je stanju automobil i kojom brzinom vozite.  Ne ke as oc ij ac ij e n i s u k o r i s n e . M n o g i lj ud i po ve zu j u d rž an j e g o  vora s tremom i blagim napadom panike. Pri samoj pomisli na ispit osjećaju se nesigurno i hvata ih uznemirenost. Riječi mogu  bi ti s i d r a . Ri je č „t es t " s i d r o j e za na jv eć i br oj š ko l sk e dj ec e: o n a osjećaju tremu i nisu u stanju pokazati koliko znaju. U krajnjem slučaju neki vanjski poticaj može okinuti jedan jak neugodan osjećaj. To je područje fobija. Primjerice, oni koji se  bo je z a t v o r e n o g p r o s t o r a u sp os t av i li s u s n a ž n u as oc ij ac ij u i z m e  đu zat vor eno g pro st ora i osjećaja panik e, i uvijek je ponavljaju. Životi mnogih ljudi nepotrebno su ograničeni strahovima iz pro šlosti čiju vrijednost nisu naknadno preispitali. Naš mozak ne može ne stvarati asocijacije. Jesu li one koje ste napravili ili koje sada stvarate ugodne, korisne i pozitivne? O vama ovisi kakve asocijacije stvarate. Uzmite bilo koje događaje iz života koje smatrate teškima ili izazovnima i unaprijed odlučite u kakvom biste se psihološkom stanju željeli susresti s njima. Za svaku situaciju zbog koje ste nesretni možete stvoriti novu asoci  ja ci ju i s t og a no vi o d g o v o r ko r i st e ći si d r a. To se postiže u dvije faze. Najprije izaberite emocionalno stanje koje želite, zatim ga povežite s poticajem ili sidrom tako da ga možete prizvati u sjećanje kad god želite. Sportaši nose amajlije

75

NLP..JOSEP H O' CONNOR

& JOHN

SEYM OUR

kako bi iskoristili svoja umijeća i snagu. Nerijetko ih možete vi djeti kako čine prave male ritualne pokrete u tu svrhu. Korištenje vlastitih stanja bogatih izvorima pomoću sidara jedan je od najučinkovitijih načina mijenjanja svog ponašanja, kao i ponaša nja drugih ljudi. Ako se s ne ko m situacijom suočite s više izvora nego  pr ij e, va še će se po n aš an j e pr om ij e ni ti na bo lj e. St an ja b og a ta iz vo ri  ma ključ su postizanja vrhunskih rezultata. Kako mijenjate svoje po našanje, lako se mijenja i ponašanje drugih ljudi. Ukupan doživljaj te situacije bit će drukčiji. Pozor!  Tehnike promjena opisane u ovom poglavlju i u ovoj knjizi veoma su snažna sredstva, a moć leži u vještini osobe koja je koristi. Drvodjelja može napraviti savršen komad namještaja koristeći pre cizne alate: isti alati u rukama njegovog pomoćnika ne bi dali iste rezultate. Isto tako, potrebno je vježbati i raditi kako bi se dobio naj  bol ji zv uk na ne k o m d o b r o m gl az b en om i n st r u m e n t u . Držeći tečajeve velikom broju polaznika, uočili smo zamke prigo dom korištenja tih vještina po prvi put. Od srca vam preporučamo da ove tehnike uvježbavate u jednom sigurnom okruženju, kao što je  N LP pr ed av an je , sv e d ok ne st ek ne te si gu rn os t, a um ij eće va m bu d e na zavidnoj razini. USIDRAVANJE IZVORA

Sada ćemo vam pokazati kako se pozitivni emocionalni izvori vezani za iskustva iz prošlosti mogu po potrebi prebacivati u sadašnjost. Mo žda ćete morati pozvati prijatelja kako bi vas on proveo kroz proces. Zavalite se u udobnu stolicu ili stanite na neko mjesto odakle cijeli  pr oc es m o ž et e pr o m a t ra t i s di st an ce . Sj et it e se ne ke o d r e đ e n e si tu ac i  je u ko jo j že li te bi ti dr uk či ji , os je ćat i se dr uk či je i po st up at i dr uk či je . Potom izaberite neko određeno emocionalno stanje, od mnogih koje ste iskusili u životu, a koje želite imati na raspolaganju u toj situaciji. To može biti bilo koje stanje bogato izvorima - samouvjerenost, hu mor, upornost, kreativnost - što vam se god spontano čini odgova rajućim. Kada to odredite, pronađite neki događaj u životu kada ste se tako i osjećali. Bez žurbe promatrajte primjere koji vam padaju na  p a m e t i iz ab er it e on aj koj i je na jj as ni ji i na ji nt en zi vn ij i.

76

T R E Ć E P O G L A V L J E _ P S I H O L O S K A S T A N JA

I

EM OC ION A L N A SLOBOD A

Ako ste izabrali izvor, a ne možete se sjetiti vremena kada ste se tako osjećali, sjetite se nekoga koga poznajete, ili čak nekog izmišljenog lika iz knjige. Kako bi izgledalo da ste kao oni, da proživljavate ono što oni osjećaju? Imajte na umu da, iako likovi nisu stvarni, vaši osje ćaji jesu, a to je bitno. Kada ste i to izabrali, bez obzira je li događaj stvaran ili izmišljen, spremni ste za idući korak, a to je izbor sidra koje će služiti da taj izvor dovede u misli kada to želite.  Na jp ri je us po st av it e ki ne st et ič ko si dr o: ne ki os je t ko ji mo že t e po ve  zati s izabranim izvorom. Dodirivanje palca prsta ili skupljanje šake na određeni način može poslužiti kao dobro sidro. Primijetio sam  j e d n o us ta lj en o si dr o na ig ra li št u za sk vo š ka da ig ra či do di ru ju zi d sa strane kako bi povratili sigurnost ako ne igraju dobro. Bitno je da je sidro jedinstveno i da nije sastavni dio trenutačnog  po na ša nj a. P ot r e b no va m je ka ra kt er i st ič no si dr o ko je se ne po na vl ja stalno, stoga i ne može biti povezano s nekim drugim slanjem ili radnjom. Također mora biti i neprimjetno, nešto što možete učiniti  po sv e ne up ad lj iv o. Sto j na gla vi m o ž e d o b r o po sl už it i ka o si dr o za  po st iz an je sa mo Li vj er en os ti , al i ćet e t im e do ći na gl as ka o ek sc en tr i k koristite li ga kao pomoć pri držanju zdravica.  Na r ed u su au di ti vn a si dr a. To m o g u bi ti ri je či ili fr az e ko je go vo  rite u sebi. Nije bitno o kojim se riječima ili frazama radi sve dok su usklađene s osjećajem. Način na koji to kažete, određen ton koji koristite, imat će isto toliko utjecaja koliko i same riječi i fraze. Neka  bu de ka ra kt er is ti ča n i ne z ab or av an . Pr im je ri ce , ak o je „s am ou vj er e nost" stanje koje želite usidriti, sebi možete reći: „Osjećam sve veće samopouzdanje", ili jednosta vno: „Samouvjerenost." Govorite sigur nim glasom. Pobrinite se da je izvor stvarno u skladu s problemskom situacijom. Preostala su još vizualna sidra. Izaberite neki simbol ili se prisjetite što ste vidjeli kada ste bili samouvjereni. To će funkcionirati sve dok  je i za br an i s i m bo l ka ra kt er is ti ča n i d o k p o m a ž e pr iz iv an ju os je ćaj a u sjećanje. Kada ste izabrali sidro za svaki sustav predstava, sljedeći se korak sastoji u ponovnom proživljavanju osjećaja samopouzdanja jasnim

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R &

JOHN

S EYM OUR

stvaranjem izvorne situacije. Iskoračite ili promijenite stolicu dok se  p o t p u n o ne už iv it e u do ga đa j. Za uz i m an j e ra zl iči ti h em oc i o n al ni h stavova na različitim mjestima pomaže tomu da ih jasno odvojite. Vratite se u mislima na taj izvor koji ste izabrali... Sjetite se gdje ste bili i što ste radili... Dok vam slika postaje jasnija, zamislite da ste baš sada tamo i da stvarno vidite to što vidite... Počinjete čuti zvukove koji su se čuli i ponovno proživljavati osjećaje koji su toliko snažno dio tog događaja. Odvojite određeno vrijeme i uživajte u tom događaju koliko god mo žete intenzivnije... Kako biste zaista doživjeli potpuni čulni doživljaj tog izvora, učinite  p o n o v n o u o vo m t r e n u t k u o n o št o st e t ad a čin il i. Pr im je ri ce , st av it e tijelo u isti položaj, ponovite neke postupke (ako je moguće)... Kada ti osjećaji dođu do vrhunca i počnu blijedjeti, tjelesno se vratite u distancirani položaj. Sada znate kako najbolje možete stvarati svoje izvore i koliko vam vremena treba za to. Sada ste spremni usidriti svoj izvor. Koraknite na mjesto izvora i proživite ga. Kada dođete do vrhunca, gledajte vlastitu sliku, ponovite svoje geste i riječi. Sidra mor ate povez ati s izvorom dok se približava svom vrhuncu. Ključni je trenutak. Ako povezete nakon vrhunca, usidrili biste ga na izlazu iz tog stanja, a to nije ono što vam treba. Redoslijed sidara nije bitan, rabite onaj koji daje bolje rezultate ili ih rabite naizmjence. Ponekad kada vaše osjećanje izvora dođe do vrhunca, bit će potre  b n o da is ko ra či te i pr om ij en it e st an je pr ij e ne go št o b u d e t e s p r e m n i  pr ov je ri ti si dr o. Koristite sva tri sidra na isti način i istim redoslijedom i obratite po zornost do koje ste granice zaista došli u izvorišno stanje. Ako niste zadovoljni, vratite se i ponovite cijeli postupak kako biste pojača li asocijacije između sidara i vašeg izvorišnog stanja. Možda će biti  p o t r e b n o po no vi ti sv e ov o ne ko l ik o pu ta , al i im a ti že lj en o st an je na raspolaganju zaista vrijedi.  Na po sl je tk u, ra zm is li te o ne ko j bu du ćo j si tu ac ij i ka da će v a m na jv je  rojatnije trebati to izvorišno stanje. Što možete rabiti kao znak koji

78

vam ukazuje da trebate to izvorišno stanje? Pronađite prvu stvar koju vidite, čujete ili osjetite, a koja vam daje do znanja da ste u toj situaciji. Znak može biti unutarnji i vanjski. Primjerice, određeni izraz nečijeg lica ili glas bili bi vanjski znakovi. Početak unutarnjeg dijaloga bio bi unutarnji znak. Sama svijest o tomu da možete izabrati kako se osjećati izvorišno je stanje samo po sebi. Ona će također ometati uobičajene, usidrene reakcije. Vrijedno je usidriti tu svijest povezujući je sa znakom. Znak će onda poslužiti kao signal da možete birati osjećanja. Ako nastavite rabiti sidro, nakon izvjesnog vremena sam će znak postati sidro izvorišnog stanja. Okidač lošeg raspoloženja sada postaje jedan od onih koji bude osjećanje snage i bogatstva izvorima. Slijedi kratki pre gled osnovnih kor aka procesa: Sidra moraju biti: Podešena u trenutku kada je stanje na vrhuncu. Jedinstvena i karakteristična. Jednostavna kako bi se identično mogla ponavljati. Povezana sa stanjem koje je jasno i u potpunosti proživljeno.  Zaključak o usidravanju izvorišnih stanja: 1. Identificiranje situacije u kojoj želite raspolagati bogatijim i zvorima . 2. Identificiranje određ eno g izvora kojeg želite, primjeri ce samo pouz da nja. 3. Odgo var a li izvor, provjerite pitanjem: „Kada bih moga o sada raspo  lagati ovim izvorom, bih li ga zaista rabio?" Ako je odgovor potvrdan, nastavite. Ako nije, vratite se na korak broj dva. 4. Pronađite situaciju u životu kada ste imali takav izvor. 5. Izaberite sidra koja ćete rabiti u svakom od tri glavna sustava predsta va: nešto što vidite, čujete i osjećate. 6. Koraknite na neko drugo mjesto i u mislima se u potpunosti vratite na to izvorišno stanje. Proživite ga ponovno. Kada dostigne vrhunac,  pr om ij en it e st anj e i is ko ra čit e iz nje ga. 7. Ponovno doživite svoje izvorišno stanje i kada ono dođe do vrhunca,  po ve ži te sv a svo ja tr i si dr a. Za dr ži te to st an je ko li ko go d žel ite , a p o t o m ga promijenite.

79

8. Iskušajte asocijaciju bacajući sidra naizmjence, čime ćete utvrditi  je st e li za is ta ušl i u že lj en o st an je . Ak o ni st e za do vo lj ni , po no vi te k o  rak broj sedam. 9. Identificirajte znakove koji će vam ukazati da ste se našli u pro  bl em sk oj si tu ac ij i u koj oj je p o t r e b n o is ko ri st it i sv oje iz vo re . Ov aj će vas znak podsjetiti kada trebate uporabiti sidro. Sada možete rabiti sidra kako biste prizvali svoje izvore kada god to želite. Ne zaboravite iskušati ovu, kao i bilo koju drugu NLP tehniku, kako biste otkrili način na koji ona najbolje djeluje u vama. Neka vam cilj uvijek bude na pameti (osjećaj da ste bogatiji izvorima), i igrajte se s tehnikama dok ne uspijete. Nekima je do voljna gesta (bacanje njihovog kinestetičkog sidra) da se dovedu u izvorišno stanje. Drugi za to koriste sva tri sidra. Ove procese možete rabiti kako biste usidrili različite izvore. Neki ljudi usidre različite izvore na svakom prstu. Drugi, pak, povezu  ju m n o š t v o ra zl ič it i h i z v or i š ni h st an ja s j e d n i m s i d r o m k ak o bi napravili snažno izvorišno sidro. Ova tehnika dodavanja različi tih izvora na istom sidru poznata je kao nagomilavanje izvora. Usidravanje i rabljenje izvorišnih stanja je vještina, i kao sve vje štine postaje jednostavnija i učinkovitija što je više rabite. Neki ljudi smatraju da već prvi put djeluje dramatično. Drugi smatra  ju da je p o t r e b n o uv je žb av at i je k a k o bi ov la da l i n j o m e i uv je ri li se da zaista donosi neku promjenu. Sjetite se faze učenja. Ako  je us id ra va nj e za va s n e š t o no vo , če s t i t a m o v am je r st e pr eš li i z nesvjesnog u svjesno znanje. Uživajte u ovoj fazi dok postajete svjesni svog znanja. Usidravanje izvora služi kako biste povećali emocionalne izbore. U ovoj se kulturi, za razliku od nekih drugih, vjeruje da se emoci onalna stanja ne može postići voljom i da su uvjetovana vanjskim okolnostima ili drugim ljudima. Svemir nam je možda pomiješao karte, ali mi možemo birati kako i kada igrati. Kao što je Aldous Huxley rekao: „Iskustvo nije ono što ti se događa, već ono što ti učiniš s onim što ti se događa."

POVEZIVANJE SIDARA

Sidra se mogu povezati tako da jedno vodi drugome. Svako sidro  pr ed st av lj a ka r ik u u l a nc u i o k i d a sl je de će s id ro , k a o št o el e kt r ič ni impulsi prelaze od jednog do drugog živca u našemu tijelu. Na neki su način sidra vanjski odraz načina na koji se utiru novi ne urološki putovi u našem živčanom sustavu od inicijalnog poticaja do novog odgovora. Povezivanje sidara omogućuje nam lako i au tomatsko kretanje kroz niz različitih stanja. Povezivanje je oso  bi to k o r i s n o n a l a z i m o li se u n e k o m n a g l a š e n o p r o b l e m a t i čn o m stanju, a izvor je previ še dale ko da bis mo do njega mogl i doći u  j e d no j fa zi . Primjerice, razmislite o situaciji kada ste se osjećali frustrirano. Možete li identificirati taj dosljedan znak koji okida taj osjećaj? Ton glasa u vašem unutarnjem dijalogu?  Ne ki os ob i t os je t?  Ne š to št o vi di te ? Č esto izgleda da se svijet urotio protiv vas, ali vi možete kon tro  lirati kako ćete reagirali na tu urotu. Osjećaj frustracije neće pro mijeniti vanjski svijet. Kada osjetite taj unutarnji znak, odlučite u koje ćete se stanje prebaciti. Možda u izvor znatiželje? A odatle u izvor kreativnosti? Da biste napravili lanac, sjetite se vremena kada ste bili veoma znatiželjni i usidrite ga, primjerice, kinestetički, dodirnuvši ruku. Izađite iz tog stanja i sjetite se vremena kada ste bili veoma kre ativni i usidrite ga, primjerice, dodirnuvši neko drugo mjesto na ruci. Zatim se vratite u to stanje frustracije, i čim dobijete neki znak frustracije, bacite sidro znatiželje. I dok se osjećaj znatiželje pri  bl iž av a v r h u n c u , d o d i r n i t e s i dr o za k r ea t i v no st . Tako se uspostavlja mreža živčanih asocijacija kroz koju se lako krećete od frustracije preko znatiželje do kreativnosti. Vježbajte to koliko god puta želite, tako da ta veza postane automatska. Tada kada ste elicitirali, kalibrirali i usidrili različita emocionalna stanja, vjerojatno imate snažno sredstvo za savjetovanje i terapiju. Vi i vaši klijenti imat ćete brz i lak pristup bilo kojem emocio-

T R E E P 0 G L A V U E _ P S I H O L 0 S K A S T A N J A I

nalnom stanju. Usidravanje možete koristiti kako biste pomogli klijentu da nevjerojatno brzo učini promjene, a možete ga rabiti u  bi lo k o j e m s us t av u, v i z u a l n o m , a u d i t i v n o m i k i n e s t e t i čk o m . SIDRA U KOLAPSU

Sto bi se dogodilo kad biste pokušali istodobno osjetiti i vruće i hla dno? Što se događa kada pomiješate žutu i plavu boju? Što se događa kada bacite dva suprotna sidra odjedanput? Hoćete li osjetiti toplinu ili će nastati zelena boja? Da bi došlo do kolapsa sidara, potrebno je usidriti jedno neželjeno negativno stanje (bilo da se zove hladno ili  pl av o) i po zi ti vn o st an je (b il o o n o v ru će ili žu to ) i p o t o m ba ci te ob a sidra istodobno. Nakon kratkog razdoblja konfuzije, negativno će se stanje promijeniti i nastat će novo i drukčije stanje. Ovu tehniku si dara u kolapsu možete iskušati sa svojim prijateljem ili klijentom. Slijedi kratki pregled postupka: pobrinite se ostvariti i zadržati uz vrat sve vrijeme.

SAŽETAK 1. Identificirajte pro ble ms ko stanje i sna žno po ziti vno stanje koje bi  bi lo po že lj no u to j si tu ac ij i. 2. Elicitirajte pozitivno stanje i kalibrirajte fiziologiju tako da ga možete prepoznati. Izvedite ga iz tog stanja: navedite klijenta u neko drugo stanje usmjeravajući njegovu pozornost u drugom  pr a vc u i za m ol it e ga da se po m j er i . 3. Ponovno elicitirajte željeno stanje i usidrite ga posebnim dodi rom i/ili riječju ili frazom, a potom neka klijent iziđe iz tog stanja. 4. Testirajte pozitivno sidro kako biste se uvjerili da je uspostavlje no. Bacite sidro tako što ćete dodirnuti isto mjesto i/ili izgovoriti odgovarajuće riječi. Uvjerite se da zaista vidite fizionomiju koja ukazuje na željeno stanje. Ako ne vidite, ponovite korake od broja  j e d a n do br oj a tr i ka k o bi st e na pr av i li j ač e as oc ij ac ij e. Ka da u s p o  stavite pozitivna sidra za željeno stanje, neka klijent iziđe iz tog stanja. 5. Identificirajte nega tiv no stanje ili iskust vo, ponov ite kor ake od točke dva do točke četiri i usidrite ga dodirom na neko drugo mje-

82

E MO C IO N AL N A SLOBODA

sto, a potom neka iziđe iz tog stanja. Ovako ćete uspostaviti sidro za  pr ob le ms ko sta nje . 6. Naizmjence rabeći sidra, klijenta vodite iz jednog u drugo stanje slje dećim iskazima: „Dakle, postoje neki trenctci kada ste se osjećali tužno (bacite negativno sidro) i u tim situacijama vi biste se radije osjećali uplašeno (bacite pozitivno sidro)." Ovo ponovite u više navrata mijenja  ju ći na taj na čin st anj a. 7. Kada ste spremni, uvedite sljedeće riječi, poput: „Zabilježite svaku  pr om je nu koj e st e s vje sni " i ba cit e ob a s id ra is to do bn o. Po zo rn o p ro m a trajte fiziologiju. Najvjerojatnije ćete vidjeli znakove promjene i konfu zije. Uldonite negativno sidro pred pozitivnim. 8. Zamolite ga neka pristupi problemskom stanju ili neka baci negativno sidro kako biste provjerili što ste učinili. Vidjet ćete kako dolazi u stanje između ta dva ili u novo dmkčije stanje, ili u pozitivno stanje. Ako još uvijek dobivate negativno stanje, otkrijte koji su drugi izvori potrebni vašem klijentu. Usidrite to na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite od točke broj šest. 9. Na koncu, neka zamisli situaciju u bližoj budućnosti u kojoj očekuje da bi se mogao osjećati neugodno i zamolite ga da brzo prođe kroz nju u svojoj mašti dok vi opažate njegovo stanje. Slušajte dok opisuje. Ako niste zadovoljni njegovim stanjem ili ako je on još uvijek nezadovoljan ishodom, otkrijte koji su mu drugi izvori potrebni, usidrite ih na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite dalje od točke broj šest. Sidra u kolapsu neće djelovati ako je pozitivno stanje slabije od negativnog i možda će biti potrebno nagomilati pozitivne izvore na jedno sidro da  bis te usp je li. Jedan od razloga tomu što se događa navodi nas na razmišljanje da živ čani sustav zapravo pokušava angažirati dva međusobno nespojiva sta nja istodobno. Budući da to nije u stanju, pokušava nešto drugo. Stari obrazac je slomljen i stvaraju se novi. Ovo objašnjava konfuziju koja se često događa kada su dva sidra u kolapsu. Sidra nam omogućuju svjesno korištenje iskustva kroz prirodni proces koji obično koristimo nesvje sno. Mi usidravamo sve vrijeme, obično posve nasumice. Umjesto toga, možemo biti mnogo selektivniji glede sidara na koje reagiramo.

83

N LP.JO SE PH

O'CONNOR &

JOHN

SEYMOUR

MIJENJANJE OSOBNE POVIJESTI

Ljudsko iskustvo postoji samo u sadašnjem trenutku. Prošli događaji  po st oj e s a m o ka o sje ćanj a i da bi sm o ih se sje til i po tr e bn o j e p o n o v n o doživjeti ih na neki način u sadašnjosti. Budućnost postoji kao očeki vanje ili maštanje, no ona je također stvorena u sadašnjosti. Usidravanjem izbjegavamo tiraniju prošlih negativnih iskustava i stvaramo  po zi ti vn ij u bu du ćn os t, št o n a m om og uć av a po ve ćan je e m oc io na l ne slobode.  Mijenjanje osobne povijesti je tehnika pomoću koje redefiniramo mu čna sjećanja u svjetlu sadašnjeg iskustva.  Svi mi imamo bogatu osobnu  po vi je st koj a po st oj i ka o sj eća nj e u sa da šn jo st i. I do k o n o št o se  zai sta  dogodilo (ma što to bilo, jer sjećanje nije pouzdano) ne možemo  pr om ij en it i, mi m o ž e m o pr om ij en it i zn ač en je koj e o n o i ma za na s u sadašnjosti, pa stoga i učinke na naše ponašanje. Primjerice, ljubomora nije utemeljena na stvarnom događaju, nego na iskonstruiranim događajima, na onome što vjerujemo da se dogodilo. Reakcija na te slike je da se osjećamo loše. Iako se nikada nisu odigrale, slike su dovoljno stvarne da prouzroče neke ekstremne reakcije. Ako su događaji u prošlosti bili toliko traumatični i snažni da čak i  p om i s ao na nj ih iz az iv a bo l, ta da bi tr eb al o ko ri st it i t eh ni ku lij ečen ja fobija iz osmog poglavlja, koja služi za razrješavanje intenzivnih nega tivnih iskustava. Tehnika mijenjanja osobne povijesti korisna je kada se problematične situacije stalno ponavljaju. Radi se o vrsti osjećaja koje možemo svesti  po d pi ta nj e: „Z aš to to st ah io či ni m? " Pr vi je ko ra k pr i ko ri št en ju ov e tehnike s klijentom ili prijateljem, naravno, uspostavljanje i održavanje uzvrata.

SAŽETAK 1. Identificirajte negativno stanje, elicitirajte ga, kalibrirajte i usidrit e ga, a potom izvedite klijenta iz tog stanja. 2. Zadržite negativno sidro, a klijent se treba vratiti u prošlost i ra zmišljati o vremenu kada se slično osjećao. Nastavite sve dok ne dođe do najranijeg iskustva te vrste kojeg se sjeća. Bacite sidro, izvedite klijenta iz tog stanja i vratite ga potpuno u sadašnjost.

TREĆE POGLA VLJE

PSIH OLOŠ KA STANJA I

EMOC IONA LNA SLOBODA

3. Neka klijent razmisli u okviru svog sadašnjeg iskustva koji bi to izvori, da je tada raspolagao njima, pridonijeli da ta iskustva budu  po zi ti vn a, a ne pr ob le m at ič n a. Na jv je ro ja tn ij e će id en ti fi ci ra ti iz vo re riječima i frazama popu t „sigurnost" , „biti voljen" ili „razumijevanje". Izvor mora dolaziti iz njegove osobe i biti pod njegovom kontrolom. Ako bi se samo ostali ljudi iz te situacije ponašali drukčije, to ne bi klijenta dovelo do novih saznanja. On može elicitirati različite rea kcije drugih ljudi koji su bili uključeni samo ako se i sam promijeni. 4. Elicitirajte i usidrite jedno određeno iskustvo neophodnog izvora i testirajte to pozitivno sidro. 5. Zadr žite to pozit ivno sidro, p ono vno vratite klijenta do najranijeg iskustva. Pozovite ga da sam sebe promatra s distance s tun novim izvorom i obratite pozornost kako se mijenja njegovo iskustvo. Po tom mu recite da pristupi tom iskustvu bez distance, s tim izvorom (vi još uvijek držite sidro), te da ponovno proživi cijeli taj događaj. Sad kada ima novi izvor neka obrati pozornost na reakcije drugih ljudi u toj situaciji. Pozovite ga da zamisli kako bi događaj izgledao s njihovog stajališta, da bi tako mog ao dobi ti osjećaj kako oni vide nje govo novo ponašanje. Ako je u bilo kojoj fazi nezadovoljan, neka se vrati na točku četiri, identificira i nagomila druge izvore s kojima će  pr is tu pi ti to j si tu ac ij i. Ka da je kl ij en t za do vo lj an , dož iv lj aj te si tu ac ij e  je dr uk čij i i iz nj e m ož e na uč it i ne št o no vo . Uk lo ni te si dr o i iz ve di te ga iz tog stanja. 6. Testirajte promjenu lako što nećete rabiti ni jedno s idro, nego ćete tražiti od klijenta da se sjeti tog prošlog iskustva i primijeti kako se sjećanje promijenilo. Obratite pozornost na fiziologiju. Ako postoje neki znakovi koji ukazuju na negativno stanje, vratite se na točku četiri i nagomilajte više izvora. ISKORAK U BUDUĆNOST

Doživljavati situaciju unaprijed u rječniku NLP-a zovemo iskorakom u budućnost, i to je krajnja točka mnogih NLP tehnika. Iskoračite u  b ud u ćn o s t u ma št i s n o v i m i zv or i ma ko je im at e i do ži vi te je un ap r i  je d o n a k o ka ko že li te da se do g od i . Na pr im je r, is ko ra k u b u d u ćn o s t u tehnici mijenjanja osobne povijesti je kada tražite od klijenta da

85

N L P JO SE PH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

sljedeći put zamisli neku problematičnu situaciju koja će se možda po noviti. Dok on to čini, vi kalibrirajte ne biste li primijetili neki znak po vratila u negativno stanje. Ako se pojavljuje, onda vam je jasno da imale  jo š m n o g o po sl a. Iskorak u budućnost je provjera je li vaš trud urodio plodom. To je najbliže što se možete približiti nekoj problematičnoj situaciji. No do  pr av e pr ov je re je li do šl o do ne ke pr om j e ne do ći će sl je de ći pu t ka da se klijent suoči sa stvarnim problemom. Može se dogoditi da se sa znanja i promjene usidre u sobi u kojoj se održava terapija. Učenje se lako usidri u učionicu, a poslovni planovi u sobu za sastanke. Stvaran  je ži vo t pr av i te st . Kao drugo, iskorak u budućnost jedna je vrsta mentalne probe. Men talna priprema i proba nužni su obrasci koje prakticiraju svi vrhunski izvođači: glazbenici, prodavači, a posebice sportaši. Cijeli program obu ke utemeljen je na ovom jedno m jedinom elementu. Mentalna je proba vježba u mašti, a budući da su tijelo i um jedno, tijelo se na taj način  pr ip re m a za st va rn u sit uac iju . Ako mozgu dajete snažne pozitivne slike uspjeha, programirat ćete ga da misli na taj način, pa će i uspjeh biti vjerojatniji. Očekivanja su pro ročanstva koja sama dovode do ostvarenja. Ideje iskoraka u budućnost i mentalnih proba mogu se koristiti kako biste učili iz svakodnevnog života, a mogu poslužiti i za stvaranje novih obrazaca ponašanja. Možda ćete željeti svake večeri ponovi ti ove kor ake prije odlas ka na spavanje. Dok razmišljate o danu koji je iza vas izaberite iz njega nešto što ste učinili dobro i nešto zbog čega niste baš sretni. Promatrajte oba događaja, osluhnite glasove, proživite ili ponovno bez distanciranja. Potom iskoračite i zapitajte se: „Što sam mogao učiniti drukčije?" Koji su ključni izbori koje ste učinili? Kako možete nešto dobro pre tvoriti u još bolje? Također, možete identificirati izbore koje baš i niste najsretnije učinili. A sada događaj p ono vno proživ ite u cijelosti, ali tak o da se vi drukči  je po na ša t e. Ka ko iz gl ed a? Ka ko zv uči ? Št o os je ćat e? Ov aj ma li ri tu al ugradit će izbor. Možete raspoznati znak koji će vas upozoriti svaki  p u t k a d a bi se m o g l o od ig ra ti ne št o lo še ka k o bi st e uči ni li ne ki d r ug i izbor koji ste mentalno već uvježbali.

86

IK tU

rU(iLAVLJt_r blnOLObKA

MANJ A

I

cMUlIU NALN A

b L O BO D A

Ovu vrstu tehnike možete koristiti za stvaranje potpuno novog pona šanja, kao i za unošenje promjena i poboljšanja nečega što već radite.

GENERATORI NOVOG PONAŠANJA

Ovo je je dn a uop ćena t ehni ka koja se rabi u slučaju da želite usvojiti neki novi obrazac ponašanja, ili promijeniti ili pospješiti već postoje će. Primjerice, želite biti bolji u nekom vama omiljenom sportu. Pro matrajte u mislima kako se ponašate onako kako biste željeli, kako izvodite, na primjer, dobar servis u tenisu. Ako je to teško, zamislite kako to radi netko tko vam je uzor. Budite Stephen Spielberg u mi slima. Promatrajte prizor kako se odvija pred vašim očima. Ostanite distancirani dok preslušavate i miksate zvučnu traku. Vi ste i zvijezda i redatelj. Ako su uključeni i drugi ljudi, promatrajte kako oni reagi raju na ono što činite. Režirajte prizor i miksajte zvučnu traku sve dok ne budete u potpu nosti zadovoljni, a onda zakoraknite u sliku u sebi i potrčite kao da to stvarno i činite. Dok to radile, obratite posebnu pozornost na svoje

87

NLP^JUbbPH U'IUNNUK & JUHN b fc Y M U U K

osjećaje i na reakcije ljudi oko vas. Je li to novo ponašanje u skladu s vašim sustavom vrijednosti i integritetom vaše osobe? Ako osjećaj nije pravi, vratite se na redateljsko mjesto i promijeni te film prije nego što zakoraknete unutra. Kada budete zadovoljni zamišljenom slikom, raspoznajte unutarnje ili vanjske znakove koje možete rabiti kako biste okinuli to ponašanje. Mentalno vježbajte uočavanje znakova dok prolazite kroz to iskustvo. Generator novog ponašanja jednostavna je, ali korisna tehnika za osobni i profesionalni razvoj. Svako se iskustvo pretvara u prigodu da se nešto nauči. Što to češće činite, brže ćete se kretati prema ona kvoj osobi kakva zaista želite biti.

Četvrto poglavlje Nijedan čovjek nije otok sam za sebe.  John

Donne

PETLJE I SUSTAVI  Na ko m un ik ac ij u mo že t e gl ed at i ka o na j ed no st av a n u z r o čn o - p o sljedični odnos. Izdvojite jedan takav odnos, odredite uzrok i analizi rajte posljedice, ne uzimajući u obzir druge utjecaje. O tomu se često govori kao da se upravo tako odvija, ali je posve jasno da se radi o velikom pojednostavljenju. Zakon uzroka i posljedice djeluje kod neživih bića: ako se jedna bi ljarska kugla sudari s drugom možete prilično točno predvidjeti mje sto na kojem će se zaustaviti svaka od njih. Nakon početnog sudara one nemaju više nikakav utjecaj jedna na drugu. Živa su bića nešto drugo. Udarim li psa, mogu izračunati snagu udar ca i točno izračunati koliko daleko bi pas trebao „odletjeti" u nekom  pr av cu s ob z ir om na nj eg ov u ve li čin u i te ži nu . Us tv ar i, to bi se m al o drukčije odvijalo: da sam dovoljno luckast udariti psa, on bi se mo žda okrenuo i ugrizao me. Mala je vjerojatnost da će pas dospjeti tamo gdje bi trebao dospjeti prema Newtonovim zakonima. Ljudski su odnosi složeni - mnogo toga odvija se istodobno. Ne može se točno predvidjeti što će se dogoditi jer ponašanje jednog čovjeka utječe na reakciju drugog. Naziv za taj odnos je petlja: mi neprestan ce promatramo povratne informacije kako bismo znali što ćemo slje deće učiniti. Ako se usredotočujemo samo na jednu stranu petlje, to  je ka o da p o k u š a v a m o sh va ti ti št o se do g ađ a u te ni su pr ou čav aj ući samo jednu stranu terena. Možemo provesti cijeli život pokušavajući shvatiti kako udarac loptice utječe na to da se ona vrati natrag, kao i

88

89

zakone koji određuju kakav mora biti idući udarac. Ljudska je svijest ograničena i ne može vidjeti cijelu petlju komunikacije, nego samo njezine pojedine djeliće. Tek udruživanje sadržaja i konteksta komunikacije zajedno daju zna čenje. Kontekst je sveukupno okruženje, cijeli sustav koji obuhvaća sadržaj. Što znači jedan komadić slagalice? Sam po sebi ništa: nje govo značenje ovisi o mjestu koje ima na slici, gdje se uklapa i u kakvom je odnosu s drugim komadićima. Što znači jedna nota? Sama po sebi gotovo ništa: njezino značenje ovisi o tomu u kakvom je odnosu s drugim notama, o visini i o tra  ja nj u. Ta is ta n ot a zv uča t će p o t p u n o dr uk či je pr om ij en e li se ok ol ne note. Postoje dva glavna načina kako možemo razumjeti neki događaj ili iskustvo. Jedan je način usredotočivanje na sadržaj, informaciju. Što je ovaj komadić? Kako se zove? Na koji je način sličan drugima? Obrazovanje se uglavnom tako odvija: komadići slagalice mogu biti toliko zanimljivi i lijepi da ih izdvojeno proučavamo, ali naše će sa znanje biti jednod imen zional no. Potpu no razumijevanje zahtijeva  po sv e dr uk či ji pr is tu p: ra zu mi je va nj e o d n o s a ili ko nt ek st a. Št o zn ač i komadić? U kakvom je odnosu s drugim? Gdje je njegovo mjesto u sustavu?  Na š un ut ar nj i svi jet uv je re nj a, mi sl i, su st av a pr ed st av a i s u b m o d a  liteta također čini sustav. Mijenjanje jednog može ostaviti ogromne  po sl je di ce i pr ou zr oč it i d r u g e pr om j en e , k ao št o s m o vid jel i u sl uča ju mijenjanja submodaliteta svog iskustva.  Ne ko l ik o d o b r o iz ab ra ni h ri ječi u p r a v o m t r e n ut k u m ož e pr om ij en it i naš život. Mijenjanje jednog malog djelića sjećanja može promije niti cjelokupno stanje naše svijesti. To se događa kada su u pitanju sustavi: jedan mali pomak u pravom smjeru može dovesti do veli kih promjena, no potrebno je znati gdje trebate pogurati. Ne vrijedi  po ku ša va ti . M o ž e m o ul ož it i m n o g o t r ud a po ku ša va ju ći se os je ćat i  bo lj e, a na kr aj u će m o se os je ćat i j oš go re . Ka o ka da s v om s na g om guramo vrata pokušavajući ih otvoriti prema van, pri čemu potroši mo puno energije prije nego što shvatimo da vrata moramo povući  j er se za pr av o ot va ra ju p r e m a u n ut r a.

90

Kada nešto ciljano radimo, moramo provjeriti postoje li neke unu tarnje sumnje ili dvojbe. Potrebno je obratiti pozornost na vanjsku ekologiju i procijeniti koje će posljedice naši ciljevi imati na širi su stav odnosa. Dakle, rezultati naših postupaka vraćaju se preko petlje. Komunika cija je odnos, a ne kanal informacija u jednom pravcu. Ne možete biti učitelj ako nemate učenika, ili prodavač bez kupaca, ili savjetnik bez klijenata. Usrdno, ali mudro ponašanje predmnijeva procjenjivanje odnosa i međuovisnosti koji vladaju između nas i drugih. Ravnoteža i odnos između dijelova našega uma predstavlja zrcalo ravnoteže i odnosa koje imamo s vanjskim svijetom. Razmišljati u duhu NLP-a znači razmišljati u terminima sustava. Primjerice, Gregory Bateson,  j e dn a od na ju tj ec aj ni ji h os ob a u ra zv oj u NL P- a, pr im je nj iv ao je ki  b er n et i čk o ili su st av no ra zm iš lj an je na bi ol og ij u, ev ol uc ij u i ps i h o  logiju, a Virginia Satir, istaknu ti obiteljski terapeut i jedan od izvornih mod ela za NLP, obitelj  je sh va ćal a ka o u ra vn ot e že n sustav odnosa, a ne skup individualaca s probleinima koje treba riješiti. Svaka je osoba dragocjen dio. Pomagala je obi teljima da ostvare bolji i zdra viji odnos, a njezina je vještina  bil a u t o m u št o je t oč no zn al a gdje treba intervenirati i tko bi se trebao promijeniti kako bi se svi odnosi poboljšali. Kao i kod kaleidoskopa, ne možete pro mijeniti jedan djelić, a da ne  pr om ij en it e cij eli ob ra za c. No  pi ta nj e je ko ji di o tr eb a p r o m i   je ni ti ka ko bi se st vo ri o že lj en i obrazac? U tomu leži umijeće uspješne terapije.

91

 Najb olj i na čin utje caja na dr ug e j e da se sa mi pr om ij en im o. Ak o se m i   je nja od no s iz me đu na s i dr ug ih , ta da se i dr ug i lju di mo ra ju mi jen jat i. Ponekad provodimo mnogo vremena na jednoj razini pokušavajući ne koga promijeniti, dok ga na drugoj razini svojim ponašanjem podržava mo u onome što čini. Richard Bandler to naziva „odmakni se.. .bliže, obrascem. Može se napraviti zgodna usporedba s fizikakiim „efektom leptira". Te orijski, zamahom svojih krila leptir može promijeniti vrijeme na drugoj strani zemaljske kugle, jer može doći do poremećaja zračnog tlaka u kri tičnom trenutku i na pogrešnom mjestu. U složenim sustavima mala  pr om je na mo že im at i og r om ne po sl je di ce .  No , ni su svi el em en ti u su st av u po dj ed na ko va žn i. Ne ke m o ž e m o m i   je nj at i go to vo be z k a k v i h po sl je di ca , do k će pr om je na dr u gi h im at i ogroman utjecaj. Želite li izazvati promjene u vašem pulsu, teku, dužini života ili brzini rasta, potrebno je samo podmititi malu žlijezdu na dnu vaše lubanje - hipofizu. Ona u tijelu predstavlja glavnu kontrolnu ploču. Radi na istom principu kao i termostat koji kontrolira centralno grijanje: mi vidimo svaki radijator posebno, ali ih jedan termostat sve kontrolira. Termostat je višeg logičkog reda od radijatora koje kontrolira.  NL P id en ti fi ci ra i ra bi uči nk ov it e el em en te za je dn ičk e ra zl iči ti m ps ih o loškim pravcima. Ljudski mozak ima istu strukturu u cijelom svijetu, a stvorio je najrazličiti je ps ih ol oš ke teo rij e, iz čega proistječe da nužno ima iste osno vne obrasce. NLP je na različitoj logičkoj razini zato što preu zima obrasce iz svih  po dr uč ja ps ih olo gi je . Knjiga koja daje na  pu tk e ka ko se ra de mape na različitoj  je ra zi ni od knj ig a mapa, iako je i ona samo knjiga. 92

PETLJE ZA UČENJE

Puno više učimo na vlastitim greškama nego iz situacija u kojima smo bili uspješni. Greške nam osiguravaju korisnu povratnu infor maciju i mi provodimo prilično mnogo vremena razmišljajući o nji ma. Rijetko kada nešto učinimo odmah kako valja, osim kad je to nešto jednostavno, a i tada postoji još mnogo prostora za usavrša vanje. Učimo tako što se svaki put sve više približavamo željenom cilju. Č ini mo što mo že mo (sadašnje stanje) i usp oređ uje mo s oni m čemu težimo (željeno stanje). To koristimo kao povratnu informaci  ju k ak o bi s m o pr i po na vl ja nj u ra dn je sm an ji li ra zl ik u i z m e đu o no g a što želimo i onoga što dobivamo. Polako se približavamo svome cilju. Uspoređivanje upravlja našim učenjem na svim razinama od svje snog neznanja do svjesnog znanja. To je opći model načina kako postati učinkovitiji u bilo čemu čime se bavite. Uspoređujemo ono što imamo s onim što želimo, a potom svojim postupcima umanjujemo nesklad. Tada ponovno uspoređu  j em o . Us po re đi va nj e je ut em el je no na n a š e m su st av u vr ij ed no st i: št o nam je važno u tom trenutku. Primjerice, provjeravajući ove strani ce, ja moram odlučiti jesu li dovoljno dobre ili je potrebno napisati ih  p o n o v n o . P r e m a m o m su st av u vr ij ed no st i, p o t r e b n o j e da sve b u d e sadržajno jasno (ne samo s moga stajališta nego i sa stajališta čitate lja), gramatički točno i u tečnim rečenicama. Također, potrebno je odrediti dokaze. Kako znali je li sve u skladu s mojim standardima? Izostavim li ovo, vrtjet ću se zauvijek u petlji,  je r n e ću zn at i ka da t r eb am st at i. To je z am ka u ko ju up ad aj u au to ri koji provedu godine ispravljajući rukopise kako bi ih usavršili i zato ih nikada ne izdaju. U mom, pak, slučaju, to podrazumijeva prven stveno provjeru pravopisa, a potom pokazivanje prijateljima čije mi šljenje cijenim i od kojih ću dobiti povratnu informaciju. Promjene koje unosim utemeljene su na tim povratnim informacijama. Model je poznat kao TOTI model, što znači Testiraj-Obavi-TestirajIzađi. Uspoređivanje je test. Prigodom njegovog obavljanja primi  je ni t e iz vo re . Te st ir aj te p o n o v n o us po re đi va nj em i iz ađ it e iz pe tl je kada u proceduri dokazivanja utvrdite da ste postigli rezultat. Koliko ste uspješni ovisit će o izborima koji vam stoje na raspolaganju pri

93

obavljanju: od fleksibilnosti u ponašanju ili nužne raznovrsnosti, što  je t e r m i n iz k ib em et i ke . Pu to va nj e iz sa da šn je g u že lj en o st an je ni je , na koncu, ni cik-cak, nego spiralno putovanje.  Na jv je ro ja tn ij e će po st oj at i i m a nj e pe tl je , p op u t on ih ko je se na la ze unutar neke veće: manji zadatci koje trebate izvršiti kako biste došli do većeg. Cijeli se sustav uklapa poput ruskih babuški. U ovom mo delu učenja greške su korisne, jer predstavljaju neželjeni rezultat u tom kontekstu. Možete ih iskoristiti kao povratne informacije kako  bi st e se pr ib li ži li sv om e ci lj u. Djeca u školi uče razne predmete i najveći dio toga se zaboravi. Obi čno ih nitko ne uči kako učiti. Naučiti kako se uči vještina je višega reda od učenja određene materije. NLP podučava kako bolje učiti,  be z ob zi ra na p r e d m e t o ko j em se ra di . Na jb rž i i na ju či nk ov it ij i n a čin učenja je upotrijebiti ono što se već odvija prirodno i lako. Učenje i razvoj smatraju se sporim i bolnim procesima, no to nije točno. Možda je točno za neke procese, ali tehnike NLP-a ne ubrajaju se u spore i bolne procese učenja i razvoja. Robert Dilts razvio je tehniku pretvaranja onog što nam sliči na ne uspjeh u uspjeh i učenje na takvim primjerima. Lakše je kada vas netko drugi vodi kroz tu tehniku. OD NEUSPJEHA DO POVRATNE INFORMACIJE

1. Koji vaš stav ili uvjerenje je problematično? Završavaju li svi vaši uradi-sam planovi neslavno? Jesu li svi restorani brze hrane radosni kada čuju vijest da ste pokušali kuhati? Na kojem području dobivate neželjene rezultate? Mislite li da zaista niste u stanju učiniti nešto dobro ili samo da to ne učinite dobro? Dok razmišljate o problemu, kakva vam je fiziologija i koje znakove  pr is tu pa nj a ra bi te ? Ra zm iš lj an je o n eu s pj eh u o bi čn o po d r az um i j ev a neki loš osjećaj, slike neuspjeha i najvjerojatnije neki unutarnji glas koji vas prekorava. I sve to istodobno. Ne možete se nositi sa svim tim odjedanput. Morate otkriti što se odvija unutar svakog sustava  pr ed st av a p oj e di n ač no . 2. Spustite pogled udesno i povežite se s osjetima. Što osjet sam po sebi pokušava učiniti za vas? Koje su njegove pozitivne namjere?

Motivira li vas? Ili vas zaštićuje? Spustite pogled ulijevo. Postoji li neka korisna poruka u riječima kada ih izdvojite? Podignite pogled u lijevu stranu i promatrajte slike iz sjećanja. Posto  ji li ne št o no vo št o iz nj ih m ož e t e na uč it i? Po čn i te gl ed at i na pr ob l em iz realnije perspektive. Vi možete više od toga. Obratite pozornost na to da postoje i pozitivni izvori u tom sjećanju na problem. Povežite riječi, slike i osjete sa željenim ciljem. Kako vam mogu pomoći da ga ostvarite? 3. Identificirajte pozitivno, izvorišno iskustvo u budućnosti, nešto što sigurno možete ostvariti. To ne mora biti ništa značajno. Identifici rajte glavne vizualne, auditivne i kinestetičke submodalitete svog na čina razmišljanja o tom iskustvu. Kinestetički usidrite iskustvo dodi rom. Provjerite pristupate li izvorišnom stanju kada bacite sidro. To  je ka ra kt er is t ič an do ga đa j ko ji oz na ča va št o m ož e t e os tv ar it i. 4. Pogledajte gore u desnu stranu i stvorite sliku željenog cilja ili stava koji obuhvaća sve što ste naučili od osjeta, slika i riječi koji su u vezi s  p r ob l e m s k i m vj er ov an je m. Pr ov je ri te je li u sk la du s va šo m o s o b n o  šću i odnosima. Pobrinite se uspostaviti jasnu vezu između sjećanja i  po zi ti vn og cil ja ili st av a. M o ž da će te pr om ij en it i cilj u sk la du s o n i m što ste naučili promatrajući svoja sjećanja. 5. Neka sub modal iteti željenog cilja budu isti kao i submodal itet i  po zi ti vn og ka ra kt er i st ič no g is ku st va , dr ži te ka ra kt er i st i čn o is ku st vo usidreno dok to radite. Cijeli proces omogućit će vam učenje iz ono ga što je prošlo i oslobađanje budućih očekivanja iz zagrljaja neu spjeha iz prošlosti. Razmišljat ćete o svom cilju u subrnodalitetima  po zi ti vn ih oče ki va nj a. RAZINE UČENJA

Učenje na najjednostavnijoj razini je pokušaj-pogreška sa ili bez po dučavanja. Učite kako biste učinili najbolji izbor koji vam stoji na raspolaganju, našli „pravi odgovor". Možda ćete uspjeti otprve ili ćete morati pokušavati više puta dok ne uspijete. Učite pisati, sricati i znati da je crveno svjetlo na semaforu znak da stanete. Počinjete od nesvjesnog neznanja i napredujete do svjesnog znanja, prolazeći kroz petlju učenja.

95

u ci v r u u r UULN V LJ t

Kada odgovor postane navika, prestajete učiti. Teorijski, mogli biste  po st up it i i dr uk či je , ali u pr ak si se to ne do ga đa . Na vi ke su ve om a korisne, one usmjeravaju onaj dio našeg života o kojemu ne želimo razmišljati. Bilo bi razorno odlučivati svakog jutra kako zavezati ve zice na cipelama. To sigurno nije područje na kojemu trebate po kazati svoju kreativnost. No, umijeće je odlučiti što ćete prepustiti navici, a što ćete nastaviti učiti i o čemu ćete odlučivati neprestance radeći izbore. To je ključno pitanje ravnoteže. Ovo pitanje ustvari predstavlja jednu novu razinu. Osvrnite se na vještine koje ste usvojili i izaberite neku od njih ili učinite nove izbo re koji imaju istu svrhu. Izabravši način na koji ćete učiti, sad možete naučiti biti uspješniji u učenju. Siromašak iz bajke koji je dobio prigodu da mu se ispune tri želje očito nije znao za razine učenja. Da je znao, ne bi svojom zadnjom željom povratio status quo,   nego bi poželio još tri želje. Djeca u školi uče da su četiri i četiri osam. Na jednoj razini to je  j e d n os t a v n o uče nj e. Ne m o r a t e ra zu mj et i, s am o za pa mt it i. Ak o os ta  nete na toj razini, to bi značilo da pet i tri nisu osam jer su četiri i četiri osam. Očigledno je posve besmisleno učiti matematiku na ovaj način. Ako svoje ideje ne povezete s učenjem višeg reda, one će ostati ograničene u ovom kontekstu. Pravo učenje podrazumijeva i učenje na koje sve načine možete učiniti nešto što već činite. Vi uči te da su jedan i sedam osam, ali i da dva i šest daju osam. Vi ste na razini višega reda i razumijete pravilo koje se krije iza tih odgovora. Kada znate što želite, upotrijebivši kreativnost možete doći do razli čitih načina kako biste to ostvarili. Neki će ljudi radije promijeniti cilj nego promijeniti način kako ga ostvariti. Oni prestaju s pokušajima dobiti osam, jer su odlučni u tomu da koriste tri plus četiri, a nikako im ne polazi za rukom. Drugi će koristiti isključivo četiri plus četiri kako bi dobili osam, ali ne i druge brojeve. Takozvani „skriveni školski plan" primjer je učenja višega reda. Bez obzira na to što se uči, pitanje je kako se uči. Nitko ne podučava vri  j e d n os t i m a sk ri ve no g šk ol sk og pl an a, koj i im a ve ći ut jec aj na dje čje  po n aš an j e ne go fo rm al na na st av a - u pi ta nj u je šk ol st vo u cj el ok u  p n o m ko nt ek st u. Ak o dj eca ni ka da ne na uč e da po st oj e i ne ki dr ug i

96

KtlLJ t I iUblA VI

načini učenja osim pasivnog načina učenja ponavljanjem u skupini vršnjaka i uz pomoć autoriteta, ona su u sličnoj situaciji, samo na nekoj višoj razini, kao i dijete koje uči da se osam dobiva samo ako zbroji četiri i četiri. Učenje na još višoj razini rezultira temeljnim mijenjanjem načina na koji razmišljamo o sebi i svijetu. Podrazumijeva razumijevanje odnosa i paradoksa različitih načina na koji učimo učiti. Gregory Bateson ispričao je zanimljivu priču u svojoj knjizi „Koraci ka ekologiji uma" o vremenu kada je proučavao obrasce komunika cije dupina u Pomorskom istraživačkom centru na Havajima. Pro matrao je trenere kako podučavaju dupine raznim trikovima koji su se za novac prikazivali publici. Prvog dana, kada bi dupini učinili nešto neobično, kao što je iskakanje iz vode, trener bi zazviždao zvi ždaljkom i dupinu bacio ribu. Dupin je veoma brzo shvatio da takva vrsta ponašanja biva nagrađena ribom: ponavljao bi to sve češće i očekivao nagradu. Sljedećeg dana dupin bi iskočio iz vode i očekivao ribu, ali ništa nije uslijedilo. Bez rezultata ponavljao bi svoj skok izvjesno vrijeme, a  p ot o m , iž iv ci ra n, uč in io ne št o d r u g o - p oč e o bi se ok re ta ti . Tr en er  bi o nd a za zv iž da o zv iž da lj ko m i ba ci o mu ri bu . St og a je du pi n p o n a vljao novi trik i bivao nagrađen ribom. Za jučerašnji trik nije dobivao ribu, nego sam o za nešto novo. Tako se sve ponavljalo neki h četrnaest dana. Dupin bi prilazio i izvodio trikove koje je naučio prethodnih dana, ali mu to nije bilo od koristi. Tek kada bi učinio nešto novo, dobivao bi nagradu. To je za dupina najvjerojatnije bilo veoma frustrirajuće. No, petnaestog je dana izgledalo kao da je naučio pravila. Bjesomučno je jurcao i priredio zadivljujuću predstavu, uključivši osam posve novih i neobičnih trikova, od kojih četiri do tada nikada nisu bila viđena u vještinama dupina. Dupin je podigao razinu uče nja na razinu višega reda. Ne samo što je shvatio kako napravili nove obrasce ponašanja nego i pravila kako ih i kada napraviti. Još nešto: tijekom tih četrnaest dana, Bateson je promatrao trenera kako dupinu izvan konteksta obuke baca nezasluženu ribu. Upitavši ga zašto to radi, trener mu je odgovorio: „Ja moram održati dobre odnose s njim. Ako to ne postoji, on se neće potruditi išta naučiti."

97

OPISI STVARNOSTI

Kako biste izvukli što više iz neke situacije i iskustva, trebate prikupljati informacije sa što je više mogu ćih različitih točaka gledišta. Svaki sustav  pr ed st av a pr už a raz liči te mo gu ćn os ti op is iva nj a zbi lje. No ve ide je izv ir u iz tih različitih opisa poput bijele svjetlosti koja se pojavljuje kada pomi  je ša le du gi ne boj e. Ne mo že te živj eti ra be ći s am o j ed an su st av pr ed st av a. Potrebna su najmanje dva, jedan za primanje informacija, a drugi za nji hovu obradu na različite načine. Također, točka gledišta samo jedne osobe imat će slijepu mrlju zbog uobičajenog načina shvaćanja svijeta, zbog njezinih perceptivnih filte ra. Razvijajući sposobnost viđenja svijeta iz kuta drugih ljudi, moći ćete uočiti i svoje slijepe mrlje tako što ćete pitati prijatelja za savjet i drukčije viđenje situacije ako ste zašli u slijepu ulicu. Kako možete utjecati na svoju moć zapažanja premještajući se iz svog ograničenog svijeta? TROSTRUKI OPIS

Svoje iskustvo možete promatrati na najmanje tri načina. U najnovijem djelu Johna Grindera i Judith DeLozier ti su načini klasificirani kao prvi, drugi i treći perceptivni stav. Prvenstveno, svijet možete promatrati u potpunosti sa svog stajališta, sa stajališta vlastite unutarnje stvarnosti, posve se uživlj avaj ući u nju, ne uzimajući u obzir ničija druga stajališta. Jednostavno mislite: „Kako to utječe na mene?" Usredotočite se na vrijeme kada ste bili intenzivno svjesni svojih misli i niste uzimali u obzir druge ljude iz te situacije. To zovemo prvim stavom (upravo ste ga iskusili dok ste se koncentrirali na svoju realnost, bez obzira koji ste događaj izabrali). Drugo, razmislite kako bi to izgledalo i zvučalo sa stajališta druge osobe i kako bi se ta osoba osjećala. Očigledno je da ista situacija ili ponašanje može različito značiti različitim ljudima: bitno je razumjeti nečiji stav i  pit ati se: „K ak o to nj im a iz gl ed a?" To zo ve mo dr ug im st av om , p oz na ti m kao empatija. Ako ste s nekim u sukobu, trebali biste shvatiti kako se on osjeća zbog toga što vi činite. Što je veći uzvrat s drugom osobom, bolje ćete razumjeti njezinu stvarnost i bit ćete umjesniji u postizanju drugog stava.

98

Treće, možete doživjeti da gledate na svijet s vanjske točke gledišta, kao da ste posve neovisan promatrač, netko tko nije umiješan u situ aciju. Pitajte se: „Kako bi to izgledalo nekom tko u to nije upleten?" Ovo vam daje objektivnu točku gledišta poznatu kao treći stav. On je na drukčijoj razini od prva dva, ali nije im nadmoćan. Treći stav znači isto što i ograditi se. Da bi treći stav bio koristan, trebate se nalaziti u jakom izvorišnom stanju. Vi zauzimate objektivan i izvorišni stav glede vlastitog ponašanja, pa ste u stanju procjenjivati i stvarati neke korisne izbore u bilo kojoj teškoj situaciji. To je veoma korisna vještina i može vas poštedjeti stresa i proble ma koji nastaju kao rezultat nepr o mišljenih postupaka. Sva tri stava jednako su važna, a bit je u tomu što ih možete slobodno koristiti. Netko ukliješten u prvom stavu bit će egocentrično čudovište, dok će netko tko obično zauzima drugi stav dopuštati drugim ljudima previše utjecaja na vlastiti život. Onaj tko obično zauzima treći stav bit će nezainteresirani promatrač života. Ideja trostrukog opisa samo je jedan aspekt pristupa razrađenog u knjizi Johna Grindera i Judith DeLozier „Kotrljanje sve do dolje", napi sanoj kako bi se NLP predstavio na jednostavniji način. Ovaj je pristup  po zn at ka o no vi ko d u NL P- u i us re do to če n je na zn al ačk o usp os ta vl ja  nje ravnoteže između svjesnih i nesvjesnih procesa. Svadvo od nas spontano zauzima sva tri stava koji nam pomažu da bolje razumijemo svaku situaciju ili ishod. Sposobnost da ili mijenjate, svje sno ili nesvjesno, nužna je kako biste se mudro ponašali i kako biste bili u stanju cijeniti prekrasnu složenost međuljudskih odnosa. Razlike koje uočavale kada svijet gledate iz različitih kutova obogaćuje ga, a vama  pr už a mo gu ćn os t iz bo ra . Pr vi , dr ug i i tr eći st av pre dst avl jaj u iz ri je ko m  pr iz na nj e da ma pa nij e te ri to ri j. Po st oje sa m o raz li čit e m ap e. Bit je u tomu da budete svjesni razlika, a ne da nastojite sve staviti  po d is tu ka pu . Up ra vo su ra zl ik e i na pe to st i zm eđ u ti h ra zl iči ti h na či na gledanja na svijet važni. Do uzbuđenja i kreativnosti dolazi zato što na stvari gledamo na drukčiji način. Istovjetnost je dosadna, osrednja i rada borbu. Vrste koje su iste ulaze u sukobe i bore se za opstanak u  pr oc es u bi ol oš ke evo lu ci je . Ra to vi izb ija ju ka d lj udi že le ba š ist e os ku  dne izvore. Mudrost dolazi iz ravnoteže: nemate što uravnotežiti ne  po st oj e li ra zl iči te si le ko je tr eb a ur av no te ži ti .

99

UJEDINJENO POLJE NLP-a PO ROBERTU DILTSU

Robert Dilts izgradio je jednostavan, elegantan model za razmišlja nje o promjenama osobnosti, učenju i komunikaciji, a koji spaja ideje konteksta, odnosa, razine učenja i perceptivnog stava. Taj model uje dno predstavlja i kontekst za razmišljanje o NLP tehnikama i pruža okvir za organiziranje i prikupljanje informacija, tako da možete pre  po zn at i naj bo lj e mj es to na ko je m u tr eb at e ra di ti ka ko bi st e st ig li do željene promjene. Mi se ne mijenjamo malo-pomalo, već organski. Pitanje je u kom točno pravcu leptir treba zamahnuti svojim krilima. Gdje treba pogurati kako bi došlo do neke promjene? Učenje i promjene zbivaju se na različitim razinama. 1.  Duhovnost Duhovnost je najdublja razina na kojoj se razmatraju i izražavaju velika metafizička pitanja. Zašto smo ovdje? Koji je smisao postoja nja? Duhovna razina upravlja i oblikuje ljudski život i podupire naše  po st oj an je . Bil o ka kv a pr om j en a na ov oj ra zi ni ost avl ja oz bi lj ne po  sljedice na svim ostalim razinama, kao stoje to otkrio sveti Pavao na  pu t u p r e m a Da m as ku . U n e k o m sm is lu , on a s ad rž i sve št o j es m o i št o činimo, a ipak nije ništa od toga.

U ponašanje spadaju određene radnje koje vršimo, bez obzira na naše sposobnosti.

6.  Okolina Okolina je ono na što reagiramo, naše okruženje i ljudi koje susrećemo. Uzmite kao primjer trgovačkog putnika koji razmišlja o svom poslu na ovim različitim razinama: Okolina:  Ovo je susjedstvo dobro za moj posao. Ponašanje:  To sam danas prodao. Sposobnost:  Mogu prodati ovaj proizvod. Uvjerenja:  Budem li dobar u prodaji, možda ću biti unaprijeđen. Osobnost:  ja sam dobar trgovački putnik Ovo je primjer uspješnog modela. Model također može biti dobro  pr im ij en je n i na pr ob l em .

2.  Osobnost Osobnost predstavlja osnovno shvaćanje sebstva, srž sustava vrije dnosti i životni zadatak. 3.  Uvjerenja Uvjerenja su različite ideje za koje smatramo da su istinite i koje ko ristimo kao temelj svoje svakodnevne aktivnosti. Uvjerenja mogu  bit i po ti ca jn a ili og ra ni ča va ju ća . 4.  Sposobnosti To su skupine ili kompleti obrazaca ponašanja, uopćenja, vještina i strategija koje koristimo tijekom života. 5.  Ponašanje

ion

101

Može mi se dogoditi da pogrešno napišem riječ. Mogu to pripisati okolini: buka me omela. Mogu to shvatiti na razini ponašanja: po grešno sam shvatio riječ. Mogu to uopćiti i posumnjati u svoju spo sobnost pisanja riječi. Mogu povjerovati da je potrebno više raditi kako bih poboljšao pisanje, a mogu dovesti svoju osobnost u pitanje misleći da sam glup. Ponašanje se često uzima kao dokaz osobnosti ili sposobnosti i upra vo se na taj način samopouzdanje i znanje uništavaju u učionicama. Ako pog rešn o zbrojite, to ne znači da ste glupi ili da vam matema tika ne ide. Tako razmišljati značilo bi miješati logičke razine, isto kao kada biste mislili da se znak „zabranjeno pušenje" u kinu odnosi na likove iz filma. Kada poželite promijeniti sebe ili nekog drugog, potrebno je priku  pi ti in fo rm ac ij e, vi dl ji ve dj el iće pr ob l em a, o d n o s n o uz ne m ir av aj uć e simptome. To je sadašnje stanje. Manje očigledni od simptoma su skriveni uzroci koji hrane problem. Što morate učiniti da biste hra nili problem? Postoji željeno stanje, cilj promjene. Postoji izvor koji će vam pomoći u ostvarenju cilja. Postoje i sporedne pojave u ostvarivanju cilja, i u vama i u drugima. Iz ovog je modela vidljivo da se možete uplesti u dvije vrste konflikta. Možda će vam biti teško odlučiti se hoćete li gledati televiziju kod kuće ili ići u kazalište. Ovo je nedvojbeno sukob u ponašanju. Do sukoba može doći kada je nešto dobro na jednoj razini, a postaje loše na drugoj. Primjerice, dijete je dobro na satovima glume u školi, ali je uvjereno da mu to donosi nepopularnost kod školskih kolega,  pa ih ne že li po ha đ at i . Po na ša nj e i s po so bn os t m o g u bi ti d o b r o na  građeni, a da se kose s uvjerenjem ili osobnošću. Važan je način na koji promatramo vrijeme. Problem je možda po vezan s nekom traumom iz prošlosti koja ima izravne posljedice u sadašnjosti. Pobija je jedan primjer, no postoje i mnogi drugi, iako manje dramatični, kada teški i nesretni trenuci iz prošlosti utječu na kvalitetu sadašnjeg života. Mnogi terapeuti smatraju da su sadašnji  pr ob l em i uv je to va ni pr oš lo šć u. I d o k s t va r am o svo ju o s o bn u po vi je st koja utječe na nas, prošlost se može iskoristiti prije kao izvor nego

102

kao ograničavajući faktor. Tehnika mijenjanja osobne povijesti već  je op is an a. P o m o ću nje p o n o v n o pr oc je nj uj em o pr oš lo st sa st aj al iš ta sadašnjih spoznaja. Mi nismo u zamci i ne moramo zauvijek pona vljati pogreške iz prošlosti. Ipak, nade i strahovi vezani za budućnost mogu vas paralizirati u sadašnjosti. To se može kretati u rasponu od zabrinutosti zbog nekog govora, do važnih pitanja vezanih za financijsku i osobnu sigurnost u  bu du ćn o s ti . Tu je i sa da šn ji tr e nu t a k u ko je m u se si je ku os o bn a p o  vijest i moguća budućnost. Zamislite svoj život kao vremensku crtu koja se proteže od daleke prošlosti do daleke budućnosti i proma trajte kako se sadašnjost i željeno stanje, osobnost, uvjerenja, spo sobnost, ponašanje i okolina odnose prema vašoj osobnoj povijesti i mogućoj budućnosti. Cjelokupna naša osobnost je poput holograma, trodimenzionalne slike strukturirane od svjetlosnih zraka. Svaki djelić holograma daje cijelu sliku. Možete mijenjati male elemente kao submodalitete i gle dati rezultat kako se giba na površini ili mijenjati odozgor prema do lje, utječući na neko važno uvjerenje. Koji je način najbolji postat će  bj el od an o do k sk up lj at e in fo rm ac ij e o sa da šn je m i že lj en om st an ju . Promjene na nižoj razini neće nužno dovesti do promjene i na višoj razini. Promjene u okolini malo će pridonijeti promjeni uvjerenja. Na čin ponašanja može promijeniti neka uvjerenja koja imamo o sebi. No,  pr om je na uvj er enj a si gu r no će ut jec at i na pr om je nu u po na ša nj u. Pr o mjena na višoj razini uvijek će se odraziti i na nižoj. Bit će opsežnija i trajnija. Stoga, želite li promijeniti ponašanje, radite na sposobnostima i uvjerenjima. Ako vam nedostaju sposobnosti, radite na uvjerenjima. Uvjerenja će odabrati sposobnosti koje će potom odabrati obrasce po našanja koji, pak, izravno izgrađuju naše okruženje. Potpora okoline veoma je važna jer neprijateljski raspoložena okolina može otežati  pr ov ođ en je bi lo ka kv e pr om je ne . Teško je napraviti promjenu na razini osobnosti ili na nekoj višoj ra zini ako ne postoje uvjerenja i sposobnosti koje to podržavaju. Ni za  po sl ov no g čov je ka nij e do vo lj no sa m o vj er ov an je da m ož e bi ti od li  čan direktor - svoje uvjerenje mora potkrijepiti radom. Uvjerenja bez sposobnosti i ponašanja koja ih potkrepljuju nalik su kuli u zraku.

103

NLP.JO SEP H

O'CONNOR &

JOHN SEYM OUR

Ujedinjeno polje način je kako različite dijelove NLP-a možete sta viti u jedinstven okvir napravljen od ideja o neurološkim razinama, vremenu i preceptivnim stavovima. Možete ga upotrijebiti kako bi se razumjela ravnoteža i odnos između pojedinih elemenata u sebi i u drugima. Ravnoteža je ključ. Problemi nastaju zbog nedostatka ra vnoteže, a ujedinjavajuće polje omogućuje identificiranje elemenata koji poprimaju preveliku važnost, a koji nedostaju ili su preslabi. Primjerice, netko možda previše naglašava prošlost i obraća nesraz mjerno veliku pozornost prošlim događajima, dopuštajući da to utječe na njegov život i podcjenjujući sadašnjost i budućnost. S dru ge strane, netko drugi provodi previše vremena u prvom stavu, ne uzimajući u obzir stajališta drugih ljudi. Drugi, pak, obraćaju previše  po z or n os t i na po na ša nj a i ok ol in u, a ne do vo lj no na sv oj u os o bn os t i uvjerenja. Okvir ujedinjenog polja, jedan od načina postizanja zdra vije ravnoteže, terapeutima je od neprocjenjive vrijednosti kao dra gocjeno sredstvo dijagnosticiranja tehnika koje biste trebali upotri  je bi ti . Ov o je bo ga t mo de l koj i va m os ta vl ja m o gu ćn o s t ra zm iš lj an ja o mnoštvu različitih načina na koje se može koristiti.

UVJERENJA

- Ne vjerujem Vam! - odgovorila je Alisa. - Zar mi ne vjeruješ? - tužno je upitala Kraljica. - Pokušaj ponovno. Dobro uzdahni i zatvori oči. Alisa se nasmijala. - Nema potrebe ni pokušavati - rekla je - u nemoguće stvari ne može se vjerovati. - Ako mogu primijetili, li nemaš dovoljno iskustva - rekla je Kralji ca. - Kad sam ja bila u tvojim godinama, svaki dan vježbala sam pola sata. Ponekad sam, svakog jutra prije doručka, znala povjerovati u šest nemogućih stvari. Lewis  Carroll,   Alisa s one strane ogledala

 Na ša uv je re nj a im aj u ve li k utj eca j na po na ša nj e. O n a na s mo ti vi ra ju i određuju ono što radimo. Teško da ćemo nešto naučiti ne vjerujemo li da će nam to biti ugodno i korisno. Što su uvjerenja? Kako ih stvaramo i kako ih zadržavamo? Uvjerenja su izravne naredbe, unutarnje mape koje koristimo kako bi smo razumjeli svijet. Ona daju stabilnost i kontinuitet. Zajednička uvje renja daju dublji smisao uzvratu i zajednici nego zajednički posao. Svima su nam zajednička neka temeljna uvjerenja koja dobivaju po tvrdu u fizičkom svijetu. Vjerujemo u zakone prirode. Ne šećemo po krovu zgrade niti iskušavamo svaki dan hoćemo li se opeci stavimo li ruku u vatru. Također, imamo neka uvjerenja o sebi i o svijetu u ko  je m ži vi mo koj a ni su ta ko j as no de fi ni ra na . Lj ud i ni su ta ko do sl je dn i i nepromjenjivi poput sile teže. Uvjerenja dolaze iz raznih izvora: odgoja, ugledanja na neke značaj ne ljude, trauma iz prošlosti i iskustava koja se ponavljaju. Ona se grade uopćavanjem iz osobnih iskustava svijeta, kao i uopćavanjem iz iskustava drugih ljudi. Kako znate iz kojeg iskustva treba izvući uo  pć en e za kl ju čke ? Ne ka uv je re nj a do la ze u go t o vo m ob li ku iz ku lt ur e i okruženja u kojem smo rođeni. Važni ljudi u djetinjstvu usađuju nam uvjerenja svojim očekivanjima. Velika očekivanja (pod uvjetom da su realna) stvaraju sposobnost, a mala nesposobnost. Vjerujemo u ono što su nam o nama ispričali kada smo bili mali, jer ne postoji

IM

105

It lV KI U rUuLA VLJt_ rt I LJt I bUblAVI

način da to provjerimo: ta uvjerenja mogu ostati netaknuta našim kasnijim rezultatima. Kada smo uvjereni u nešto, ponašamo se kao da je to istina. Zbog toga je teško osporiti ih: uvjerenja djeluju kao perceptivni filteri. Do gađaji se tumače u svjetlu uvjerenja, a iznimke potvrđuju pravilo. Ono što činimo održava ih i pojačava ono u što vjerujemo. Vjerova nja nisu samo mape onoga što se dogodilo nego i shematizirani plan  b ud uć i h p os tu pa k a. Proučavana je skupina djece s istim kvocijentom inteligencije (1Q),  po di je lj en a u dv ij e po ds k up i n e. Na st a vn ic i ma je re če no da je d ni ra  spolažu višim IQ-om i da se od njih očekuje postizanje boljih rezul tata od djece iz druge skupine. Iako je jedina razlika bila u očeki vanjima nastavnika (dalde, uvjerenje), skupina s „visokim IQ-om" na testu je ostvarila mnogo bolje rezultate od druge skupine. Ova vrsta proročanstva koje se samo ispunja poznata je kao „Pigmalionov efekt". Slična vrsta proročanstva koje se ostvaruje je „placebo efekt", dobro  p o z n a t u m e d i c i n i . Pa ci je nt i će se iz li je čit i po vj er uj u li da su do bi li odgovarajući lijek, čak i kad im se daju kvazilijekovi, nedjelotvorne supstance bez medicinskih svojstava. Uvjerenje vodi izlječenju. Li  je ko vi n is u uv ij ek n e o p h o d n i , al i uv je re nj e da će do ći do iz lj eče nj a  je st . Pr ou ča va nj a b e z i z n i m n o po ka zu ju da t r i de se ta k p o s t o pa ci je  nata pozitivno reagira na placebo lijekove. U jednom je eksperimentu liječnik dao injekciju destilirane vode skupini pacijenata koji su imali krvarenje čira, objasnivši im da se radi o čud ot vo rn om lijeku lijeku koji koji će će ih izliječiti. izliječiti. Č ak sed amd ese t po sto pacijenata pokazivalo je odlične rezultate gotovo godinu dana. Pozitivna uvjerenja predstavljaju poticaje koji se temelje na sposo  b n o s t i m a . Uv je re nj a st va ra ju re zu lt at e. Po st oj i iz re ka : „V je ro va o ti  je si li u st an ju ne š to uč in it i ili n e . . . u pr a vu si ." Ograničavajuća uvjerenja obično su koncentrirana oko izjave: "Ja to ne mogu..." Smatrajte ovu izjavu jednostavnim činjeničnim sta njem, koje se odnosi samo na sadašnji trenutak. Na primjer, rije či: „Ne mogu žonglirati" znače (ne) mogu žonglirati. Žonglirati je lako. Uvjerenje da nešto ne možete dano kao opis vaših sposobnosti

106

u sadašnjosti i u budućnosti programirat će vaš um za neuspjeh, što će vas spriječiti u otkrivanju vaših pravih sposobnosti, umjesto što će samo predstavljati činjenično stanje u sadašnjosti. Negativna uvjere nja nisu utemeljena na iskustvu. Dobra usporedba koja govori o efektu koji imaju ograničavajuća uvjerenja je način na koji funkcionira žablje oko. Žaba vidi najveći dio predmeta u svojoj najbližoj okolini, ali tumači samo ono što je u  p ok re t u, im a o d r e đ e n ob li k i sli či na h r a nu . O v o je ve om a uč in ko vi t način osiguravanja hrane, recimo muha. Međutim, budući da samo crni objekti u pokretu predstavljaju hranu, u kutiji mrtvih muha žaba će - uginuti. Tako preuski i previše učinkoviti opažajni filteri mogu nas lišiti nekih dobrih iskustava čak i kada smo okruženi uzbudlji vim prigodama jer ih ne prepoznajemo takvima.  Naj bol ji na či n ot kr iv an ja o n o g št o za is ta m ož et e je st da se pr et va ra  te da to nešto možete učiniti. Ono što ne možete učiniti, nećete ni učiniti. Ako je zaista nemoguće, ne brinite, otkrit ćete to. (No pobri nite se postaviti odgovarajuće sigurnosne mjere, ako je potrebno.) Sve dok vjerujete da je nešto nemoguće, nikada nećete otkriti je li moguće ih nije. Mi se ne rađamo s uvjerenjima, kao što se rađamo s bojom očiju. Ona se mijenjaju i razvijaju. O sebi razmišljamo na drukčiji način, ženimo se i razvodimo, mijenjamo prijatelje i postupamo drukčije  je r se na ša uv je re nj a mi je nj aj u. Uvjerenja mogu biti stvar izbora. Možete odbaciti uvjerenja koja vas ograničavaju i stvoriti nova koja će vam život učiniti zanimljivijim i uspješnijim. Pozitivna vam uvjerenja omogućavaju otkriti što možete ostvariti i koliko ste sposobni. Ona predstavljaju dopuštenje da istra žujete i igrate se u svijetu mogućnosti. Koja uvjerenja vrijedi imati  je r će va s po dr ža va ti u os tv ar iv an ju cil je va i om og uć it i to ? Ra zm is li te

0  nekim uvjerenjima koja imate o sebi. Jesu li korisna? Poticajna su ili ograničavajuća? Svi vi imate neka temeljna uvjerenja o ljubavi i o tomu što je u životu važno. Imate i mnoštvo drugih o mogućnostima 1 sreći koju ste ostvarili, a koja može te pro mijen iti. Sušt ina uspjeha su uvjerenja koja vam dopuštaju biti uspješnim. Poticajna uvjerenja

107

C t I V R I O

neće jamčiti uspjeh svaki put, ali bit ćete u izvorišnom stanju i spo sobni na kraju i uspjeti.  Na Sv eu čil iš tu St an fo rd vr š en a su pr ou ča va nj a o sa mo os tv ar en ju , odnosno proučavano je mijenjanje ljudskog ponašanja u skladu s novim uvjerenjima. Uspoređivala se sposobnost ljudi da nešto učine s njihovim uvjerenjem o vlastitoj sposobnosti. Korišteni su razni za daci, od matematike do dresiranja zmija. U početku su uvjerenja odgovarala pokazanim sposobnostima - lju di su izvršavali zadatke kako su i mislili da će ih izvršiti. Potom su im istraživači počeli graditi samopouzdanje tako što su postavljali ciljeve, organizirali vježbe i stručnu obuku. Očekivanja su povećana, ali razina izvršenja je pala jer su iskušavane nove tehnike. Dosegnuta  je to čk a na jv eće ra zl ik e i z m e đ u uv je re nj a št o su mo gl i uč in it i i on og a što su zapravo postizali. Kada bi dalje nastavili raditi na tom zadatku, njihovi su rezultati dosizali njihova očekivanja. Kad bi se obeshrabri li, pali bi na početnu razinu.

rO

(]LAVLJt_PETLJE

I  S U S T A V I

Uvjerenja su važan dio vaše osobnosti, a opet, izražena su jedno stavnim riječima: „...ako učinim ovo...onda će se dogoditi ono. Ja mogu...ja ne mogu..." koje prevodimo kao: „...ja moram... trebalo  b i . . . n e s m i j e m . . . " Rij eči do bi va ju m o ć p r i n u d e . Ka ko te ri je či do bi  vaju moć nad nama? Jezik je bitni dio procesa koji koristimo kako  b i sm o ra zu mj el i svi jet i iz ra zi li svo ja uv je re nj a. U sl je de ćem će m o  po gl av lj u de ta lj ni je is pi ta ti li ng vi st ičk i di o NL P- a.

Razmislite na trenutak o tri uvjerenja koja vas ograničavaju. Zapišite ih. Sad u mislima pogledajte u ogromno odvratno zrcalo. Zamislite ka kav će vam biti život za pet godina ako se nastavite ponašati kao da su ta ograničavajuća uvjerenja istinita. Kakav će vam biti život za deset, dvadeset godina. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste razbistrili um. Ustanite, prošećite uokolo ili udahnite nekoliko puta. Sada razmislite o tri nova uvjerenja koja će vam donijeti poticaj i zaista povećati kvalitetu živo ta. Možete zastati na nekoliko trenutaka i zapisati ih. U mislima, pogledajte u veliko prijateljsko zrcalo. Zamislite sebe da  po s t up a te ka o da su ta n ov a uv je re nj a is ti ni ta . Ka ka v će v a m bi ti ži vo t za pet godina? Za deset? Za dvadeset? Mijenjanje uvjerenja omogućava vam dolaženje do promjena u po našanju, a mijenjat će se brže ako imate sposobnost i strategiju da dođete do cilja. Možete isto tako mijenjati nečije uvjerenje mijenjaju ći njihovo ponašanje, ali to nije toliko pouzdano. Neke ljude nikada ne možete uvjeriti ponavljanjem događaja. Oni vide samo nepoveza ne slučajnosti.

108

109

Peto poglavlje RIJEČI I ZNAČENJA - Ali ono tvoje „sjajno" ne znači i „da nemaš sreće" - protestirala je Alisa. - Kada ja upotrijebim jednu riječ - nadmeno je rekao Jajčić Ovalčić - onda ona znači baš ono što ja izaberem i ništa drugo. - Problem je u tomu - reče Alisa - jesi li ti uopće u stanju izmišljati riječi s mnogo značenja. - Problem je jedino u tomu - upleo se Jajčić Ovalčić - koja od njih treba postati gospodar. Eto toliko! Lewis Carroll,  Alisa s one strane ogledala

Ovo je poglavlje o moći jezika. O tomu kako biti siguran da govorite ono što mislite, razumijete što je moguće jasnije ono što drugi misle i omogućavanju drugima da razumiju sebe. Riječ je o ponovnom po vezivanju jezika s iskustvom. Postoji izreka da su riječi jeftine, da ne stoje ništa, a one opet imaju moć evociranja slike, zvuka i osjeta kod slušatelja ili čitatelja, što je  j as no s v ak om pj es ni ku ili au to r u p r o m i d ž b e n o g sl og an a. M o g u za  četi i prekinuti neki odnos, diplomatske odnose, izazvati sukobe i ratove. Riječi nas mogu uvesti u dobro ili loše raspoloženje, one su sidro za složeni niz iskustava. Stoga jedini odgovor na pitanje: „Što  zapravo znači ta riječ?" može biti pitanje: „Za koga?" Jezik je sredstvo komu nikacije, stoga riječi imaju značenje koje ljudi određuju dogovorom. Svima nam je zajedničko to što komuniciramo o čulnim doživljaji ma. Bez toga ne bi postojala osnova za izgradnju društva kakvog mi  po zn aj e m o.

ni

Oslanjamo se na intuiciju koja je zajednička onima kojima je neki  je zi k m at er i ns k i i na či nj en ic u št o su na ši ču ln i dož ivl ja ji do vo lj no slični, stoga naše mape i imaju dosta toga zajedničkog. Bez ovoga, svaki razgovor bio bi beznadan i svi bi bili kao Jajčić Ovalčić.  N o . . . n e m a m o svi p o t p u n o ist e m ap e . Svatko od nas doživljava svijet na jedinstven način. Riječi same po sebi nemaju značenje, što nam postane jasno kada čujemo neki stra ni jezik kojeg ne razum ijem o. Riječima pridaj emo značenje pomo ću usidrenih asocijacija pridruženih predmetima i iskustvima tijekom života. Mi svi ne vidimo iste predmete i nemamo svi isto iskustvo. Č injenica što drug i ljudi zaista imaju drukčije map e i značenja pri donosi punini i raznovrsnosti života. Vjerojatno ćemo se usuglasiti oko toga što znači „pita od jabuka" jer smo je svi vidjeli, omirisali i okusili. No, prepirat ćemo se do duboko u noć što znače apstrak tne riječi, poput: „poštovanje", „ljubav" i „politika". Mogućnosti zbr ke višest ruke su. Te riječi poprili čno sliče Rorsch achovi m mrljam a, koje različito znače različitim ljudima. To je tako i ako ne uzmete u obzir omašku, nedostatak uzvrata, jasnoću prezentiranja ili obostra nu nemogućnost razumijevanja određene ideje. Kako znati jesmo li nekoga razumjeli? Dodavanjem značenja njegovim riječima. Našeg značenja. Ne njegovog značenja. I ne postoji jamstvo da su ta dva značenja ista. Kako pridajemo smisao riječima koje čujemo? I kako riječi strukturiraju naše značenje? Ovo, pak, vodi u bit lingvističkog dijela NLP-a. Dvoje ljudi koje kaže da voli slušati glazbu mogu otkriti da imaju  j ak o m a l o za je dn ič ko g j er j e d a n vo li Wa gn er ov e op er e, a d r u g i ha rd rock. Kažem li prijatelju da sam dan proveo odmarajući se, možda će me zamisliti kako sjedim u fotelji i gledam televiziju cijelo poslijepo dne. Ako sam zapravo igrao skvoš i dugo šetao parkom, vjerojatno će  po m is li ti da ni sa m n o r m a l a n . Mo žd a će se za pi ta ti k ak o to da se ist a riječ, odmor, može odnositi na dvije tako različite stvari. Ništa zna čajno nije sporno u ovom primjeru. Naša su značenja uglavnom do voljno približna, stoga se i razumijemo kako treba. Postoje slučajevi kada je jako važno komunicirati precizno, primjerice, u intimnim vezama ili na poslovnim sastancima. Želite biti sigurni da je druga

u/

osoba shvatila što ste mislili, želite znati, koliko je god to moguće točnije, koja značenja druga osoba ima na svojoj mapi i želite biti sigurni što ona misli.

RAZMIŠLJANJE NA GLAS

Jezik je snažan filter naših iskustava. On je dio kulture područja na kojem smo rođeni i ne možemo ga mijenjati. On kanalizira naše mi sli u određenom pravcu, olakšavajući nam tako da mislimo na jedan način, a otežava neke druge načine. Pomoću jezika radimo fina razli kovanja u nekim područjima, a u drugima ne, ovisno o tomu što je  b i t no u o dr e đ en o j ku lt ur i. Pr im je ri ce , r a sp ol a že m o s pe de se t ri je či za hamburger i s više od pedeset različitih naziva za modele automobila. Svijet je onoliko bogat i raznovrstan koliko mi to želimo, a jezik koji nasljeđujemo igra ključnu ulogu u usmjeravanju naše pozornosti na neke dijelove i na zanemarivanje drugih njegovih dijelova.  Na še mi sl i ni su o d r e đ e n e n aš i m j ez ik om . I d o k mi m o ž e m o mi sl it i i mislimo riječima, naše misli su spoj mentalnih slika, zvukova i osje ta. Poznavati jezik znači biti u stanju izraziti misli riječima. Pitanje koje želimo razjasniti u ovom trenutku je što se događa našim misli ma dok ih zaodijevamo u riječi i koliko su vjerno sačuvane kada ih

113

PETO POG LAVLJt _RIJECI

naši sugovornici razotkrivaju? Jezik je, naravno, ponekad sam po sebi dvosmislen. Na primjer, posebice smo uživali u naslovu novinskog član ka: „Popis donosi podatke o ljudima analiziranim po starosti, spolu i zanimanju/koji su doživjeli živčani slom zbog starosti, spola i zanima nja." Č ak i ako odb aci mo ovakve primj ere, riječi imaju različita značenja različitim ljudim a, jer ne postoji dvoje ljudi koji bi imali isto iskustvo. Riječi su sidra čulnih doživljaja, ali doživljaj nije stvarnost. Svađati se oko toga koje je pravo značenje riječi je kao da se svađate je li jedan je lovnik ima bolji okus od drugog, jer vi više volite jela koja su tiskana na vašemu. Ljudi koji uče drugi jezik gotovo uvijek ističu kako su došli do korjenitih promjena u načinu razmišljanja o svijetu.

I

ZNA ENJA

Ovo se promijenilo 1975. godine s pojavom knjige „Struktura magije" u izdanju izdavačke kuće „Znanost i ponašanje". Ona donosi opis metamodela u detalje i sadrži mnogo materijala kojeg su John i Richard  pr ik up il i pr om at ra ju ći Fr itz a Per lsa i Vir gi nij u Sati r. Sa d s u i dr ug i mo gl i imati koristi od iskustva nadarenih psihoterapeuta, koji su proveli dugi niz godina otkrivajući što funkcionira, a što ne funkcionira. Knjiga je  po sv eće na Vir gin iji Sati r. KAZATI U CIJELOSTI - DUBINSKA STRUKTURA

Da bismo razumjeli metamodel, oruđe koje nam omogućuje potpu nije razumijevanje onoga što nam ljudi govore, potrebno je pogledati kako se misli prevode u riječi.

DAVANJ E SMI SLA RIJEČIMA - ME TA MO DE L

Vješti komunikatori koriste i snagu i slabosti jezika. Vještina preciznog korištenja jezika nužna je za svaku profesionalnu komunikaciju. U ne  pr oc je nj iv e vr ij ed no st i vj ešt in e ko mu ni ka ci je ubr aja ju se ko ri št en je pr e ciznih riječi koje će imati značenje na mapi druge osobe i točno određi vanje što netko misli riječima koje rabi.  N LP im a ko ri sn u m ap u o t om u ka ko je zi k fu nk ci on ir a. O n a će va s  po št ed je ti su go vo rn ik a po pu t Jajčića Ov al čića i os ig ur at i da i sa mi ne  po st an et e ta kv i. Ov a jez ičk a m ap a u NL P li te ra tu ri je po zn at a ka o me tamodel. Riječ meta dolazi iz grčkog jezika i znači preko, izvan ili na drugoj razini. Metamodel koristi ježile kako bi pojasnio jezik: ponovno  po ve zu je ježi le s is ku st vo m. Metamodel je jedan od prvih obrazaca koji su razvili John Grinder i Ric hard Bandler. Oni su zamijetili kako dvojica vrhunskih terapeuta, Fritz Perls i Virginia Satir, uobičajeno koriste određenu vrstu pitanja kada pri kupljaju informacije. John i Richard bacili su se na posao kako bi razradili svoja zapažanja o  je zi ku , ra zvo ju i pe rc epc ij i, ot kr iv ši pr it om da mo ra ju na pr av it i i rje čnik kako bi mo gli to opisati. Smatrali su da je velika pogreš ka u obuci tera pe uta sredinom sedamdesetih godina bila to što ste mogli steći akademsko obrazovanje i početi s terapeutskom praksom, a potom bili prinuđeni  p on o vn o se bav it i i z u m om ko ta ča, je r nij e bi lo rj ečn ik a ko ji m bi se mu  drost posljednje generacije prenijela na nove psihoterapeute.

114

115

N LP.JO SE PH

O'CONNOR

&

KtlU

JO H N S E Y M O U R

Jezik ne može odraziti brzinu, raznolikost i senzibilnost našeg ra zmišljanja. On to može samo približno. Govornik će imati potpunu i cjelovitu ideju o tomu što želi reći: to se u NLP-u zove dubinska stru ktura. Dubinska struktura ne pripada svjesnoj razini. Jezik postoji na dubinskoj razini u našem neurološkom sustavu. Mi skraćujemo tu dubinsku strukturu kako bismo bili jasni: ono što zapravo kažemo zove se površinska struktura. Kad to ne bismo radili, razgovori bi  bi li ve om a op ši rn i i pr ev iš e de ta lj ni . N e t k o tk o va s pi ta ka ko d o ći do najbliže bolnice, neće vam biti zahvalan ako u odgovor uključite i objašnjenja o transformacijskoj gramatici. Kako bismo prešli iz dubinske strukture na površinsku razinu, mi nesvjesno činimo tri stvari. Prvo izaberemo samo neke od informacija ponuđenih u dubinskoj strukturi. Velik broj ćemo izostaviti. Drugo, dajemo pojednostavljenu inačicu koja će nužno izvrnuti smisao. Kao treće, uopćavamo. Kad bismo detaljno prikazali sve moguće iznimke i uvjete, to bi bilo veoma dosadno. Metamodel se sastoji od niza pitanja kojima pokušavamo preokre nuti i razriješiti izostavljanja, izvrtanja i uopćavanja u jeziku. Cilj tih  pi ta nj a je do pu nj av an je in fo rm ac ij e ko ja ne do st aj e, pr eo bl ič iv an je strukture i elicitiranje određene informacije koja daje smisao ko munikaciji. Vrijedi imati na pameti da nijedan od sljedećih obrazaca sam po sebi nije ni dobar ni loš. Sve ovisi o kontekstu u kojem se obraz ac koristi i njegovim posljed icama.

f U(J L AV U t . . K I J t U

I

iN HL tn JA

Obje rečenice imaju isto značenje, no prva ipak pruža mnogo pre cizniju informaciju. Drugu rečenicu možemo dobiti iz prve reče nice izostavljanjem ili uopćavanjem određenih imenica u nekoliko  j ed n os t av ni j i et ap a. Ob j e su re če ni ce , t ak ođ er , g ra m a t i čk i is pr av ne . Gramatička točnost nije jamstvo jasnoće. Mnogi ljudi umješno ra zlazu opširno savršenim engleskim jezikom, ali nakon toga niste nimalo pametniji. Aktivni subjekt rečenice može biti zamijenjen  p a si vn i m , pr i mj er i ce : „K uća je s a g r a đ e n a" u mj es to : „J oh n j e sa gr a dio kuću." Time što niste imenovali graditelja, ne znači da se kuća sagradila sama od sebe. Graditelj još uvijek postoji. Ovakva vrsta izostavljanja ukazuje na pogled na svijet u kojemu smo mi bespo moćni promatrači, u kojem se događaji sami odvijaju, a nitko za njih nije odgovoran. Zatražite informaciju koja nedostaje kada čujete rečenicu: „Kuća je sagrađena." Postavite pitanje: „Tko je sagradio kuću?" Evo još nekoliko primjera s neizrečenim imenicama: „Za petama su mi."  „Tko?" „To nije stvar mišljenja."  „Što " „Susjedstvo je uništeno." „Tko je uništio?" „Kućni ljubimci su dosadni."  „Koji kućni ljubimci ." 7 

7 

Ovo je biser dvogodišnjaka kada su ga upitali što se dogodilo s čo koladom koja je bila na stolu: „Ako ljudi ostave čokoladu tu negdje, ljudi je pojedu."  „Koji ljudi ." 7 

NEODREĐENE IMENICE

Razmislite o rečenici:

Neodređene imenice pojašnjavaju se pitanjima: „Točno tko ili što..."

Sedmogodišnja djevojčica Lara pala je preko jastuka u dnevnoj sobi i dobila modricu na desnoj ruci udarivši o drvenu stolicu.

NEODREĐENI GLAGOLI

A sada razmislite o ovoj:

Alisa je bila toliko zbunjena da nije mogla niti otvoriti usta. Tako se Jajčiću Ovalčiću pružila prigoda nastaviti sa svojim obrazlaganjem. - Riječi imaju svoju ćud: neke od njih, osobito glagoli, veoma su  p o n o s n e . Pr id je ve m o ž e š pr id ij ev at i uz a št o že li š, no t o n i k a k o ne

 Dijete je doživjelo

no

nezgodu.

117

možeš s glagolima. Naravno, ja i njih mogu ukrotiti. Ipak, to ne mijenja činjenicu što glagoli ostaju NEPROBOJNI ZID! Eto, toliko ti imam reći! Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

 Ne ka d a, pr im je ri ce , i gl ag ol i m o g u bi ti n eo d r e đ en i : „Putovao je u Pariz." „Povrijedila se." „Pomogla mu je." „Pokušavam se sjetiti toga." „Idi i nauči ovo do iduće nedjelje." Možda je važno saznati kako su se te stvari dogodile. Potreban je pri log.  Kako  je on putovao?  Kako  se ona povrijedila?  Kako  ti je pomo gla?  Kako  se pokušavaš sjetiti toga?  (Čega  se točno želiš prisjetiti?) Kako  ovo naučiti?

Neodređeni se glagoli razjašnjavaju pitanjem: Točno kako...? USPOREDBE

Sudovi i usporedbe sljedeća su dva slučaja informacija koji nedo staju, slični su i na njih često nailazimo zajedno. Reklamni slogani izvanredan su izvor za oba obrasca.  Novi, obogaćeni Flufo prašak za pranje je bolji.  Na pr av lj en a je us po re db a , ali ne ja sn a. Ne št o ne m o ž e bi ti bo lj e ak o  je iz ol ir an o. Bol je je u o d n o s u na št o? Bol je ne go št o je bi lo pr ij e? Bolji od konkurencije Bufo i Dufo? Bolje od toga da koristite šećernu vodicu umjesto praška? Svaka rečenica koja sadrži riječi poput „najbolji", „bolji", „gori" ili „najgori" predstavlja uspoređivanje. A uspoređivanje se može napra viti samo ako s nečim uspoređujete. Ako ono nedostaje, upitat ćete se o čemu se radi. Drugi primjer:

11;;

loše sam vodio taj sastanak. Loše u usporedbi s čime? Kako ste ga mogli voditi? Kako vi ga vodio Joe Blogs? Kako bi ga vodio Superman? Vrlo često izostavljena polovica uspoređivanja i ne postoji u stvar nosti. Ako se uspoređujete sa Supermanom ili Superženom, shvaćate da nemate šanse u tom uspoređivanju i potom izbacite mjerilo uspo ređivanja. Sve što vam ostaje je osjećaj da niste dovoljno sposobni, a glede toga ne možete ništa učiniti.

Usporedbe se pojašnjavaju pitanjem: „U usporedbi s čim...?" SUDOVI

Sudovi su blisko povezani s usporedbama. Ako je Flufo „jednostavno rečeno, najbolji prašak za pranje koji se može kupiti", bilo bi zani mljivo saznati čije je to mišljenje. Glavnog direktora Flufo kompani  je ? Is pi ta ni ka an ke te ? Joe a Bl oga ? Sudovi ne podrazumijevaju usporedbe, iako ih veoma često uklju čuju. Kaže li netko: „Ja sam sebična osoba", možete upitati: „Tko kaže?" Ako je odgovor : „Ja", onda možete upitati:  „Po kojim mjerili ma vi predmnijevate da ste sebična osoba?" Stoga je veoma korisno znati tko donosi sud. Možda dolazi iz nekog sjećanja iz djetinjstva. Također, koji su razlozi za takav sud? Radi li se o dobrim razlozima? Jesu li to vaši razlozi ili su vam ih nametnuli drugi? Je li im istekao rok trajanja sada kada ste odrasla osoba? Sudovi se često ušuljaju na repu priloga. Razmislite o ovome: „Č ovjek je, očito, idealan kandi dat." „Komu je to očito ." 7 

Vrlo često se uporabom takvih priloga izostavlja osoba koja donosi sud.  Jasno,  ako možete parafrazirati iskaz rečenicom: To je očito..." tada ne dolazi do izostavljanja. Mora biti očito nekomu. (A komu je  bi lo ja sn o? )

115

P E 1 0  P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A Č E N J A

Sudo vi se pojašnjavaju pitanjem: „Tko je donio takav sud i na temelju čega je donijet takav sud? NOMINALIZACIJE

Sljedeći obrazac pretvara glagol koji opisuje trenutačni proces u ime nicu. U lingvistici se to zove nominalizacija. Pročitajte sljedeću reče nicu i razmislite što bi mogla značiti: Podučavanje i  disciplina,  primijenjeni uz  poštovanje i  čvrstinu, od  su  štinske su važnosti u procesu obrazovanja. Gramatički se radi o savršeno točnoj rečenici, u kojoj je svaka druga riječ nominalizacija (označeno kurzivom). Ako imenicu ne možete vidjeti, čuti, dodirnuti, omirisati ili kušati, drukčije rečeno, ako ne može biti stavljena u kolica, radi se o nominalizaciji. U nominaiizacijama nema ničeg lošeg - one mogu biti veoma kori sne - ali u njima se skrivaju najveće razlike u poje dina čnim ma pa ma svijeta. Uzmite kao primjer riječ „obrazovanje". Tko koga obrazuje i koje se znanje pri tom prenosi? Ili „poštovanje". Tko poštuje koga i kako to čini? „Pamćenje" je zanimljiv primjer. Što znači kada kažete da imate loše  pa mć en je ? Ka ko bi st e sa zn al i, za pi ta jt e se ko je in fo rm ac ij e pa m ti te s mukom i kako to činite. Unutar svake nominalizacije pronaći ćete  j e d n u ili vi še im en i ca ko je ne do st a ju (u n ač i nu go vo ra ) i n e ki n e o  dređeni glagol. Glagol podrazumijeva radnju ili proces u tijeku. To se gubi dođe li do nominalizacije i njegovog pretvaranja u statičnu imenicu. Netko tko misli da ima loše pamćenje u škripcu je ako o tomu razmišlja na isti način kao i kad kaže da ima loša leda. Nema mu pomoći. Kao što  je r ek ao Ge or ge Or we ll : „ Ak o mi sl i kv ar e j ez ik , je zi k is to ta ko m ož e  po kv ar i ti mi sl i. " Vj er ov at i da je va nj sk i sv ije t od r e đ e n n a či n o m na koji o njemu govorimo čak je gore nego pojesti jelovnik - to je kao da  je d et e ot is ak cr ni la na je lo vn ik u. Ri je či se m o g u k om b in ir a ti i u p o  trebljavati tako da nemaju ništa s našim čulnim doživljajima. Mogu

120

reći da svinja leti, no to se neće ostvariti. Razmišljati tako, isto je što i vjerovati u magiju.  No m in al iz ac ij e su zm aj ev i m e t a m o d e l a . Ne ra de p r ob l em e sve d ok ne znate da postoje. One izostavljaju toliko informacija da jedva ne što ostane. Zdravstveno stanje i bolesti zanimljiv su primjer nomi nalizacija i mogu objasniti zašto se roditelji često osjećaju beznadno i bez izbora. Budući da pretvaraju procese u stvari, nominalizacije mogu biti jezični obrasci koji u najvećem stupnju obmanjuju.

Nominalizacije se pojašnjavaju pretvaranjem u glagol i taženjem informacije koja nedostaje pitanjem: „Tko nominalizira, što se nominalizira i kako se to radi?" MODALNI OPERATORI MOGUĆNOSTI

Postoje pravila u ponašanju za koja vjerujemo da ih ne možemo ili ne smijemo prekršiti. Riječi poput „ne mogu" ili „ne smijem" poznati su kao modalni operatori u lingvistici - time se postavljaju granice određene prešutnim pravilima. Modalni operatori za mogućnost jači su od operatora prve vrste. To su: „mogu", „ne mogu", „moguće", „nemoguće". Oni određuju (u govornikovoj mapi) što se smatra mogućim. Očito (nadam se da ste  pr ep oz na l i su d u o v om sl uča ju - oč it o ko m u? ) po st oj e p r i r o d n i za  koni. Svinje ne mogu letjeti, čovjek ne može živjeti bez kisika. Me đutim, ograničenja postavljena nečijim uvjerenjima potpuno su dru kčija. „Jednostavno nisam mogao odbiti", ili „Takav sam kakav sam.  Ne m o g u se pr om ij en i ti " ili „ N e m o g u će je re ći is ti nu ." Problem ne postoji misli li netko da posjeduje neke sposobnosti (osim ako to nije očigledno neistinito ili ako se kosi s prirodnim za konima). „Ne mogu" ograničava i često se uzima kao pouzdano sta nje nesposobnosti koje nije moguće popraviti promjenama. Fritz Perls, začetnik geštalt terapije, obično bi reagirao kada bi pa cijenti rekli, „Ne mogu" riječima: „Ne govorite da ne možete, recite da ne želite!" Ovo prilično surovo redefiniranje odmah pomjera pa cijenta iz stanja bezizlaznosti u stanje kada je barem u mogućnosti  pr iz na ti da po st oj i iz bo r.

121

NL r _ JU it r rl U L U N N U K & J U H N it imU UK

Jasnije pitanje (i ono koje najvjerojatnije neće dovesti do prekidanja uzvrata) je: „Što bi se dogodilo da to učinite?" ili: „Što vas sprječava?" ili: „Kako to sami sebe zaustavljate?" Kada netko kaže da ne može ne što učiniti, odredio je rezultat i time ga stavio izvan svog domašaja. Pi tanje: „Što vas sprječava?" ponovno stavlja naglasak na krajnji rezultat i identificira prepreke kao prvu stepenicu koja se mora prijeći.  Na st av ni ci i te ra pe ut i ra de na p r o m j e n a m a ti h vr st a og ra ni če nj a čiji  je pr vi ko r ak is pi ti va nj e m o d a l n i h op e ra t or a. Na st av ni ci se sv ak og dana susreću s tim kada im učenici govore kako nešto ne mogu razu mjeti ili kada neprestano dobivaju loše napisane zadaće. Terapeuti, pak, pomažu pacijentima pobijediti njihova ograničenja. Kaže li netko: „Ne mogu se opustiti", mora pritom imati neku ideju opuštanja i znati da to ne može ostvariti. Postavite pozitivan cilj (ono što zaista možete učiniti) i otkrijte što vas onemogućava u njegovom ostvarivanju (što vas sprječava), ili pozorno ispitajte posljedice (što  bi se d og od i l o da st e to uči ni li ). Up ra vo su te pr ep re ke i po sl je di ce izostavljene i u kritičnom trenutku mogu se pokazati manje strašni ma nego što ste zamišljali.

Modalni operatori mogućnosti - „ne mogu" - pojašnjavaju se pita njem: „Što bi se dogodilo da ste to učinili?" ili „Što vas sprječava?" MODALNI OPERATORI NUŽNOSTI

Modalni operatori nužnosti podrazumijevaju neku potrebu i nago vještavaju se uporabom riječi „trebalo bi" i „ne bi trebalo", „moram" i „ne smijem", „valjalo bi" i „ne bi valjalo". Postoje neka pravila u nji hovoj uporabi, ali ona nisu eksplicitna. Koje su posljedice, zbiljske ili zamišljene, kršenja tih pravila? To razmatramo pitanjem:  „Što bi se dogodilo da ste, ili da niste to učinili?" „Moram uvijek davati prednost drugim ljudima." „Sto bi se dogodilo da tako ne postupate?" •

„Ne smijem pričati tijekom sata." „Što bi se dogodilo da to učinite?"

122

„Trebao bih naučiti kategorije metamodela." „Što bi se dogodilo da ih ne naučite?" „Ne bih trebao razgovarati s tim ljudima." „Što bi se dogodilo da razgovarate!" „Trebam oprati ruke prije jela." „Što bi se dogodilo da to ne učinile'?" Onog trenutka kada posljedice i razlozi postanu jasni, možete razmi šljati o njima i kritički ih vrednovati: u suprotnom, oni samo ograni čavaju izbore i ponašanja. Pravila ponašanja očito su važna, društvo opstaje na moralnom ko deksu, no razlika je kao od neba do zemlje između: „Trebao bi biti  po š te n u po sl ov an ju " i „T re ba o bi če šć e ići u ki no ." Tr eb al o bi i ne  bi tr eb al o vr lo čes to pr i vu ku zn ač en je m o r a l n o g su da , a ko je im ne  pr ip ad a. Do otkrića se može doći samo ako pitate: „Što bi se dogodilo da... sam plovio na zapad?...mogao putovati brzinom svjetlosti?...dopustio  pe ni ci li nu da se ra zv ij a? .. .d a se Ze ml ja o kr eć e ok o Su nc a? Ov ak va su  pi ta nj a te me lj z na ns t ve ne m e t o d e . Obrazovanje se lako može pretvoriti u užasno minsko polje modal nih operatora, usporcdaba i sudova. Cijeli koncept standarda, testi ranja, onoga što bi djeca trebala ili ne bi trebala biti u stanju učiniti tako je neodređen i beskoristan ili, još gore, u tolikoj mjeri ograniča vajući da potpuno uništava. Kažete U djetetu: „Trebao bi moći ovo učiniti", vi samo izražavate svoje uvjerenje. Ne postoji razuman odgovor na sasvim razumno pi tanje: „Što će se dogoditi ako to ne učinim?" Kada su u pitanju sposobnosti, puno je lakše razmišljati što netko može ili ne može učiniti nego što bi netko trebao ili ne bi trebao biti u stanju učiniti. Uporaba glagola trebati, kada su u pitanju sposobnosti, obično se smatra prijekorom: trebao bi nešto moći učiniti, a ne možeš, čime se  po sv e n e p o t r e b n o u vo di osj ećaj ne us pj e ha . Ov ak va u sp or ed b a, bi lo

123

da ste u pitanju vi ili netko drugi, odličan je način priznavanja tre nutačne krivnje (jer je pravilo prekršeno) stvaranjem umjetnog jaza između očekivanja i stvarnosti. Je li očekivanje realno? Je li pravilo korisno i odgovarajuće? Trebalo bi često predstavlja ljutitu optužbu koju izriče netko tko ne želi izravno priznati da je ljutit, kao ni svoja očekivanja i snošenje odgovornosti za njih.

Modalni operatori nužnosti - ne smijem/moram - pojašnjavaju se pitanjem: „Što bi se dogodilo da sam/nisam...?" UNIVERZALNI KVANTIFIKATORI

Uopćavanje je uzimanje jednog primjera za predstavnika određenog  br oj a ra zl ič it ih m o gu ćn os t i . Da ne u o pć a va m o , m o ra l i b i s m o p o n a  vljati stvari po ne znam koliko puta, a razmišljanje o svim mogućim iznimkama i kvalifikacijama odnijelo bi nam suviše mnogo vreme na. Znanje se svrstava u opće kategorije, no usvajamo ga prvenstveno uspoređivanjem i ocjenjivanjem razlika. Važno je nastaviti s razvr stavanjem razlika tako da bi se, ako je to nužno, uopćavanja mogla  pr om ij en it i. Po ne ka d je p o t r e b no bi ti vr lo od r eđ en , a ra zm iš lj an je u općim pojmovima nejasno je i nedovoljno precizno. Svaki slučaj mora  bi ti tr et ir an po za sl uz i. Po st oj i op as no st da ne vi di te st ab lo od šu m e svedete li cijelu gomilu raznovrsnih iskustava pod jedan pojam. Spremnost na uvažavanje iznimaka pruža vam mogućnost da budete realniji. Odlike ne smiju biti tipa „sve ili ništa". Onaj tko misli da  je uv ij ek u pr av u pr ed st av lj a ve ću o pa s no st od on og a koj i mi sl i da uvijek griješi. U najgorem slučaju, to znači predrasudu, ograničenost i diskriminaciju. Uopćavanja su jezično perje koje prekriva proces  j a sn e ko m un i ka ci je . Uopćavanja nastaju izdvajanjem nekoliko primjera kao predstavnika cijele skupine, stoga obično sadrže uopćene imenice i neodređene glagole. Mnoge kategorije metamodela preklapaju se. Što je iskaz neodređeniji, veća je vjerojatnost da će obuhvatili nekoliko kategorija. Uopćavanja se obično izražavaju riječima kao što su „svi/sve/sva" „svaki/svaka/svako", „uvijek", „nikada" i „nitko". Te riječi ne dopu štaju iznimke i poznate su kao univerzalni kvantifikatori. U nekim

124

slučajevima nisu prisutne, ali se podrazumijevaju, primjerice: „Sma tram da su računala gubljenje vremena", ili „Pop-glazba je smeće." Evo još nekoliko primjera: „Indijska hrana je odvratnog okusa." „Svako je uopćavanje pogrešno." „Kuće su preskupe." „Glumci su zanimljivi ljudi." Univerzalni kvantifikatori predstavljaju paradoks u ograničavanju. Proširivanje izjave kako bismo obuhvatili sve mogućnosti ili porekli svaku mogućnost ograničava nas u uopćavanju iznimaka. Preceptivni filteri ili proročanstva koja se sama ostvaruju su stvorena - vidjet ćete i čut ćete ono što očekujete vidjeti i čuti. Univerzalni kvantifikatori nisu uvijek pogrešni. Oni mogu odraža vati činjenično stanje: poslije dana dolazi noć, a jabuke nikada ne  pa da ju u vi s. Po st oj i ve li ka ra zl ik a i z m e đ u ta kv ih izj ava i ov e: „N i kada ništa ne učinim dobro." Da bi netko u to povjerovao, morao je obraćati pozornost samo na trenutke kada je griješio i zaboraviti ili zanemariti sve trenutke kada je učinio nešto dobro. Nitko ne može neprestano griješiti. Takvo savršenstvo ne postoji. Ograničio je svoj svijet načinom na koji govori o njemu. Uspješni i sigurni ljudi obično uopćavaju u drugom pravcu. Oni vje ruju da uglavnom sve čine kako treba, osim u nekim izoliranim slu čajevima. Drugim riječima, oni vjeruju da su sposobni.  Na pr im je r, k ak o bi st e is pi ta li un iv e rz al n i kv a nt i hk a to r u re čen ic i: „Ja NIKADA ništa ne učinim kako valja!" potražite iznimku: „Vi NI KADA ništa ne učinite kako valja? Zar se ne možete sjetiti trenutka kada ste učinili nešto dobro?" Richard B andler ispričao je priču o pa cijentu koji je došao na terapiju  je r ni je i m a o s am o po u zd an j e . Po če o je up it av ši ga: „Je li po st oj ao trenutak kada ste bili samopouzdani?" „Ne." „Želite reći da se nikada u cijelom svom životu niste osjećali samo  p o u z d a n o ? "

125

„Tako je." „Niti jedan jedini put?" „Da." „Jeste li sigurni?" „Da, posve." Drugi način na koji možete preispitati univerzalne kvantifikatore  je st da ih pr et je ri va nj em do ve de t e do ap su rd a . Ta ko na iz ja vu : „N i kad neću biti u stanju razumjeti NLP" možete reći: ,,U pravu si, to je  pr et eš ko za te be . Za št o ne od us ta ne š? Ne vr ij ed i po ku ša va ti : ni cij eli  j e d a n ži vo tn i vij ek ne bi ti bi o do vo lj an da to sh va ti š. " Ovo obično dovede do odgovora: ,,U redu, ma nisam baš toliko glup." Preispitujete li uopćavanje dovoljno nametljivim pretjerivanjem, obično će druga strana braniti suprotan stav. Vi prenosite apsurdnost njegovog uopćavanja kao povratnu informaciju. Postat će umjereniji ako vi zauzmete još čvršće od njega ekstreman stav.

Univerzalni kvantifikatori preispituju se traženjem suprotnog primjera: „Je li se ikada dogodilo da...?" SLOŽENA EKVIVALENCIJA

Složena ekvivalencija nastaje kada se dvije izjave povezuju jer se sma tra da imaju isto značenje, primjerice: „Ti se ne osmjehuješ...dakle, ne provodiš se dobro?" Drugi bi primjer bio: „Ako ne gledaš u mene dok ti govorim, znači da ne obraćaš pozornost." Ovakvu optužbu drugima uglavnom upu ćuju predominantno vizualni tipovi, koji moraju gledati u u govorni ka kako bi raz umjeli što govori. Onaj t ko je više kinestet ički tip, gleda  p r e m a do lj e ka ko bi ob r ad i o o n o št o čuj e. To za vi zu al ni ti p o so be znači da ne obraća pozornost, jer ako gleda prema dolje nije u stanju obratiti pozornost. Mjerila vlastitog iskustva primjenjuju se na sve ostale, pri čemu se zaboravlja da ljudi razmišljaju na različite načine.

126

Složena ekvivalencija može se preispitati pitanjem: „Kako ovo može značiti ono?" PRETPOSTAVKE

Svi mi imamo uvjerenja i očekivanja proistekla iz našeg osobnog isku stva: nemoguće je živjeti bez njih. Budući da ne možemo bez pretpo stavki, bolje je da one budu takve da nam ostavljaju slobodu, pružaju izbor i zabavu nego da nas ograničavaju. Č esto dobi vam o upravo ono što očekujemo. Te osnovne pretpostavke koje ograničavaju izbor potrebno je razotkriti.  Naj češće se pr ep oz na ju ka o: „Z aš to ?" pit anj a. „Z aš to ne mo že š br in ut i o meni kako treba?" pretpostavlja da se o nekomu ne brinete kako treba. Pokušate li izravno odgovoriti na pitanje, zbunit ćete se prije nego što  po čn et e. „Hoćeš li obući crvenu ili zelenu pidžamu za odlazak na spavanje?" pri mjer je trika kada se nudi izbor u jednom području samo ukoliko je važnija pretpostavka prihvaćena, u ovom je slučaju to odlazak na spa vanje. Može se preispitati pitanjem: „Što te navodi na pomisao da idem na spavanje?" Rečenice koje sadrže riječi „budući da", „kada" i „ako" obično sadrže neku pretpostavku, kao i sve što slijedi poslije glagola kao što su: „shva titi", „biti svjestan" ili „ignorirati". Na primjer: „Shvati zašto stavljamo toliki naglasak na pojedinca." Još neki primjeri pretpostavio: „Kada postaneš pametniji, razumjet ćeš ovo." (Nisi pametan.) „Nećeš me valjda još jednom slagati."  (Slagali ste i prije.) „Zašto se više ne smiješ?"  (Ne smijete se dovoljno.) „Glup si kao i tvoj otac."  (Vaš otac je glup.) „Naporno ću se truditi ovo učiniti."  (Posao je naporan.) „Moj pas ima cockney naglasak." (Moj pas zna govoriti.) Pretpostavke nužno podrazumijevaju i druge obrasce metamodela koje  je p ot r eb n o ra zv rs ta ti . (D ak le , t i mi sl iš da se j a n e sm ij em do vo lj no ? Ko  liko je dovoljno? U kojim situacijama očekuješ od mene da se smijem?)

127

Pretpostavke se mogu otkriti pitanjem: „Što vas navodi na pomi sao...? I  dopunjavanjem pretpostavki. UZ ROK I POSLJED ICA

„Zbog tebe se tako osjećam. Tu se ne može ništa učiniti." Engleski  je zi k po ti če ra zm iš lj an je u p o j m o v i m a uz r ok a i po sl je di ce . Ak ti vn i subjekti obično vrše radnju nad pasivnim objektima: no to je grubo  po je dn os ta vl ji va nj e. Po st oj i op as no s t da ra zm iš lj at e o lj ud im a ka o o biljarskim kuglama slijedite li zakon uzroka i posljedice. „Sunce uzrokuje rast cvijeća" stenografski je način izražavanja jako složenog odnosa. Razmišljate li u terminima uzroka, ništa nećete objasniti, nego samo izazvati novo pitanje: „Kako?" Č ak i tada postoji, poput razlike izme đu neba i Zemlje, razlika izme đu rečenica: „Vjetar savija drvo" i „Ti si me razljutio." Vjerovati daje netko drugi odgovoran za naše emocionalno stanje znači pripisivati mu neku vrstu psihičke moći nad nama, a koju on ustvari nema. Primjeri ove vrste izvrtanja bili bi: „Dosadan si."  {Osjećam dosadu u tvom društvu.) „Drago mi je što si otišao."  (Tvoj mi odlazak donosi radost.) „Vrijeme me pokosilo." (Zbog vremena se osjećam loše.)  j ed n a o so ba ne m o ž e im at i iz ra vn u k on tr ol u n a d e m o c i o n a l n i m st a njem druge osobe. Uvjerenje da druge ljude možete dovesti protiv njihove volje u određeno raspoloženje ili da vas drugi mogu dovesti u različita raspoloženja ograničava i donosi veliku nevolju. Snositi odgovornost za raspoloženje drugih ljudi ogroman je teret. Morat ćete pretjerano i nepotrebno paziti što govorite i radite. Obrascem uzroka i posljedice postajete ili žrtva ili bolničar. Riječ „ali" vrlo često sadrži u sebi uzrok i posljedicu tako što uvodi razlog zbog kojeg netko smatra kako nije obvezan nešto učiniti. „Pomogla bih, ali previše sam umorna." „Uzela bih odmor, ali tvrtka bi se bez mene raspala."

128

Uzrok i posljedicu možemo preispitati na dvije razine. Na jednoj razini postavlja se pitanje kako jedna stvar točno uzrokuje drugu. U opisivanju kako se to događa često će izroniti na površinu nove moguće reakcije. No, još uvijek ne dodirujemo temeljno uvjerenje o uzroku i posljedici, uvjerenje duboko ukorijenjeno u našoj kulturi da drugi ljudi imaju moć nad nama i da su odgovorni za naša emocio nalna stanja. Ustvari, mi sami stvaramo svoje vlastite osjećaje. Nitko to ne može učiniti umjesto nas. Mi reagiramo i mi smo odgovorni. Misliti da su drugi odgovorni za naše osjećaje značilo bi naseliti bi ljarsku lopticu, svemir neživih stvari. Osjećaji koji se stvaraju kao reakcija na postupke drugih ljudi vrlo su često rezultat sinestezije. Mi nešto čujem o ili vidi mo, a reag iram o osjećajem. Č ini se da je ta veza automatska. Pitanje iz metamodela koje se odnosi na temeljnu pretpostavku uzročno-posljedičnih odnosa u izjavi poput ove: „On me dovodi do ludila" zapravo je: „Kako točno dovodiš sebe do ludila zbog onoga što on kaže?" Ovo podrazumijeva ideju da svatko ima izbor kako će emocionalno reagirati.  Nij e la ko pr eu ze t i o dg ov or no s t za ne čij e os je ćaj e, st og a ov u vr st u pi  tanja koristite samo kada imate ostvaren uzvrat. To može biti veoma izazovno.

Uzrok i posljedica mogu se preispitati pitanjem: „Kako točno ovo uzrokuje ono?" ili „Što se trebalo dogoditi da ovo ne bude uzro kovano onim?" Preispitajte uvjerenje u svezi s uzročno-posljedičnim odnosom pitanjem: „Kako se točno dovodiš u takvo raspoloženje ili tako reagiraš na ono što si vidio ili čuo?" ČITANJE MISLI

Kažemo da čitamo misli onda kada pretpostavimo da znamo, bez neposrednog dokaza, ono što netko drugi misli ili osjeća. To često či nimo. Ponekad je to intuitivna reakcija na neke neverbalne znakove koje smo zapazili na nesvjesnoj razini. Č esto je to čista halucinacija ili ono što bismo mi mislili i kako bismo se osjećali da smo u takvoj

129

situaciji: projiciramo vlastite misli i osjećaje, a doživljavamo ih kao da dolaze od druge osobe. Škrtac uvijek smatra da su drugi ljudi škr ti. Onaj tko čita misli obično smatra da je u pravu, no ne postoji jam stvo da tako zaista i jest. Zašto pretpostavljati kada možete pitati? Postoje dva osnovna načina čitanja misli. Prvi je način kada pretpo stavite da znate što netko drugi misli. Primjerice: „George je nesretan." „Reklo bi se da joj se nije svidio dar koji sam joj dala." „Znam zašto se tako ponaša." „Bio je ljutit, ali to nije htio priznati." .Potrebni su pouzdani dokazi utemeljeni na čulnim doživljajima da  bi st e m og li pr ip is iv at i mi sl i, os je ćaj e i mi šl je nj e d r u g i m lj ud im a. M o  žete reći: „George je potišten", no možda je korisnije kažete li: „Geor ge je spustio pogled udesno, mišići na licu su opušteni i diše plitko. Usne su mu spuštene, a ramena pogrbljena." Druga vrsta čitanja misli zrcalo je prve i daje ljudima moć čitanja vaših misli. Ovo se može upotrijebiti da biste ih optužili kako vas ne razumiju onda kad mislite da bi trebali. Primjerice: „Da me voliš, znao bi što želim." „Zar ne vidiš kako se osjećam." „Uznemiren sam jer nisi uzeo u obzir moje osjećaje." „Trebao bi znati da te volim." Onaj tko koristi ovaj obrazac ne želi jasno reći drugima što želi: od njih se očekuje da to znaju. To može dovesti do velikih svađa.  Na či n ka ko ćet e pr ei sp it at i mi sl i je st up it at i ka ko t o čn o on i zn aj u što vi mislite. Ili, u drugom slučaju, kako se točno od vas očekuje da znate kako se drugi osjećaju. Kada pokušate razjasniti čitanje misli pitanjem: „Kako znate?" odgo vor je obično u obliku uvjerenja ili uopćavanja. Pri mjerice: „George više ne mari za mene."

130

„Kako znate da George više ne mari za vas?" „Jer nikada ne učini ono što mu kažem." U govornikovom modelu svijeta „radi što ti kažem" i „mariti" su ekvivalencije. Blago rečeno, to je osporiva pretpostavka. Radi se o složenoj ekvivalenciji koja izaziva pitanje: „Kako to da mariti za ne koga znači činiti ono što on kaže? Ako marite za nekoga, radite li uvijek ono što on kaže?"

Čitanje misli preispitujemo pitanjem: „Kako ste sigurni...?"  Metamodel ponovno povezuje jezik s  jebiti za:

iskustvom

i

možemo ga

upotri

1. prikupljanj e informacija 2. razjašn javanje značenj a 3. prepoz navanj e ograničenja 4. otvaranje novih izbora. Metamodel je korisno sredstvo u poslovanju, terapiji i obrazovanju.  Nj eg ov a te me lj na pr e tp os ta vk a je da lj ud i st va ra ju ra zl iči te m o d e l e svijeta i da ne možemo pretpostaviti značenja riječi. Prvo, omogućuje nam skupljanje informacija visoke kvalitete kad nam je važno shvatiti što ljudi zaista misle. Ako se pacijent žali tera  pe ut u na de pr es ij u, te ra pe ut m o r a ot kr it i  što to znači u pacijentovom modelu  prije nego što pretpostavi (posve pogrešno) da točno zna što  pa ci je nt i m a n a u m u . U poslovanju može doći do gubitka novca dođe li do nesporazuma. Ko liko ste puta čuli uzvik nevjerice: „Ali ja sam shvatio da ste mislili..." Kad učenik kaže da nikada ne riješi geometrijske probleme, otkrijte  je li ba r em j e d a np u t d o bi o t oč an re zu lt at i t a k ođ e r k ak o to čn o do la zi do pogrešnih rezultata tako dosljedno. »Zašto" pitanja ne postoje u metamodelu. „Zašto" pitanja nemaju ve liku vrijednost, u najboljem slučaju dolazi se do opravdanja ili opšir nih objašnjenja koja ne pridonose promjeni situacije.

131

Drugo, metamodel pojašnjava značenje. Daje sustavan okvir za pita nje: „Što točno misliš?" Treće, metamodel pruža izbor. Uvjerenja, univerzalni kvantifikatori, nominalizacije i pravila postavljaju ograničenja, a ograničenja posto  je u ri je či ma , a ne u s t v ar n o m sv ij et u. Pr ei sp it iv an je i ot kr iv an je p o  sljedica i iznimaka mogu otvoriti veliko polje života. Ograničavajuća uvjerenja otkrivaju se i mijenjaju. Koje ćete obrasce metamođela preispitati ovisi o kontekstu komuni kacije i vašem cilju. Razmislite o sljedećoj rečenici: „Zašto ovi odvratni ljudi neprestanu s konstantnim pokušajima da mi  pomognu, što me još više dovodi do ludila: znam da bih trebala saču vati smirenost, ali ne mogu."

 po sv e n o v o m pr av cu i pr om ij en it i ne čij i ži vo t. Pr im je ri ce , čes to se upitajte: „Koje je pitanje najkorisnije u ovom trenutku?" Postoji realna opasnost dolaženja do prevelikog broja informacija kada koristite metamodel. Potrebno je zapitati se: „Je li mi zaista po trebno sve ovo znati? Što je moj cilj?" Veoma je važno koristiti ova  pi ta nj a m e t a m o đ e l a s a m o u ko nt ek st u os t va re no g uz vr at a i za je dn i čki postavljenih ciljeva. Ponovljena pitanja mogu biti shvaćena kao napad, a preispitivanje ne mora biti toliko izravno. Umjesto pitanja: „Kako vi to točno znate?" možete reći: „Želio bih znati kako to točno znate?" ili „Ne shvaćam baš najjasnije kako to točno znate?" Razgo vori ne moraju biti nalik ispitivanju policijskog inspektora. Možete se obraćati ljubazno i mekim tonom kako biste ublažili pitanje.

Ona obuhvaća čitanje misli i pretpostavke (oni me pokušavaju izluđjeti), uzrok i posljedicu (dovode), univerzalne kvantifikatore (uvi  j ek ), su d ( od vr at ni ), u sp or e db e (j oš me vi še do vo di do lu di la ), m o  dalne operatore mogućnosti i nužnosti (trebalo bi, ne mogu), neo dređen e glagole (pokušavaju, pomo gnu) , nominalizacije (smirenost) i neodređenu imenicu (ljudi). U ovakvoj vrsti primjera čitanje misli, pretpostavke i kauzalitet ra splamsavaju sve ostalo. Njihovo razvrstavanje bio bi prvi korak ka  pr om je ni . No mi na li za ci ja , n eo d r e đ en i gl ag ol i i ne o dr e đ e n e im e ni  ce najmanje su važni. Uopćavanja, univerzalni kvantifikatori, sudo vi, usporedbe i modalni operatori nalaze se negdje po sredini glede važnosti. Jedna uopćena strategija bila bi određivanje ključnih ime nica, potom ključnih glagola, zatim razvrstavanje izvrtanja, tako da modalni operatori imaju prednost ako se pojave. Ne zaboravite: ne moguće je specificirati sva izostavljanja. Vježbajte s metamodelom i dobit ćete osjećaj što treba preispitivati. Metamodel je korisno sredstvo za prikupljanje informacija, pojašnja vanje značenja i prepoznavanje ograničenja u nečijem razmišljanju. Posebice je koristan u otkrivanju željenog stanja nezadovoljne oso  be . Što bi ra di je im ao ? Št o bi ra di je bi o? Ka ko bi se ra di je os je ćao ? Pitanja su također intervencije. Dobro pitanje može odvesti misli u

li;

133

Robert Dilts ispričao je kako je nazočio satu lingvistike na Sveučili štu Santa Cruz ranih sedamdesetih, na kojem je John Grinder držao dvosatno predavanje o metamodelima. Bio je četvrtak kada je sat  p re p us t i o s t ud en t i m a ka ko bi vj ež ba li m e t a m o d e l e. Sl je de ćeg je ut or  ka polovica studen ata došla je na sat veom a obeshra brena . Budući da su svoje partnere, nastavnike i prijatelje rastavljali na sitne dijelove koristeći metamodele, udaljili su se od njih. Uzvrat je prvi korak u  bi lo ko je m NL P ob ra sc u. Ak o se ko ri st i be z se nz ib il no st i i uz vr at a, metamodel postaje meta-sakaćenje, meta-zbrka i meta-patnja. Vrlo često pitanja možete postavljati uglađeno i precizno. Primjerice, netko kaže uz podignuti pogled: „Moj posao zaista ne valja." Možete ga upitati: „Pitam se kako bi izgledao vaš posao da je u redu?" Veoma koristan način rabljenja metamodela jest njegovo korištenje u unutarnjim dijalozima, što može biti od veće koristi nego da godi nama pohađate predavanja o tome kako misliti jasno. Dobra strategija za učenje kako se k oriste me tam odel i sastoji se u tomu da izaberete jednu ili dvije kategorije i provedete tjedan dana opažajući primjere u svakodnevnom razgovoru. Sljedeći tjedan iza  be ri te ne ku d r u g u ka te go ri ju . Ka ko po st aj et e up uće ni ji i iz vj ež ba ni  ji u uo ča va nj u ob ra za ca , m ož e t e po st av lj at i ne iz go vo re na pi ta nj a u mislim a. Na posljetku, kada ovladat e idejom obrazaca i pitanjima, možete početi koristiti ih u odgovarajućim situacijama. Metamodel se također odnosi na logičke razine. Razmislite o izjavi:

uputiti na dio izjave koji je najvažniji. To se naziva informacijskim označavanjem. Kaže li: „Ja NE MOGU to ovdje učiniti", onda se možete usmjeriti na modele i upitati: „Što vas sprječava?" Kaže li: „Ja ne mogu TO ovdje učiniti", možete upitati: ,,A što to?" Opažanje riječi koju netko naglašava tonom ili govorom tijela jedan  je od na či na ka ko ćet e sa zn at i koj i ob ra za c m et am o de l a tr eb a pr ei sp i tati. Druga bi strategija bila slušati ljude kako razgovaraju nekoliko minuta i opažati koje kategorije najčešće rabe. To će najvjerojatnije ukazati gdje je njihovo razmišljanje ograničeno i upravo to može biti najbolji način za započinjanje preispitivanja. U kontekstu svakodnevnog života, metamodel predstavlja jedan su stavan način sakupljanja informacija u slučajevima kad a je potr ebno  pr ec iz ni je zn at i št o ne t ko mi sl i. To je vj eš ti na ko ju vr ij ed i na uč it i.

„Ja to ovdje ne mogu učiniti." „Ja" predstavlja identitet osobnosti. „Ne mogu" se odnosi na uvjerenja. „Učiniti" izražava sposobnost. „To" ukazuje na postupak. „Ovdje" je okolina.  Na ve de n u iz ja vu m o že t e os po ri ti iz vi še ra zl og a. Mo že te po če ti ta ko što ćete razmisliti na kojoj logičkoj razini želite poraditi na tomu. Također, govornik će vas možda naglašavanjem određenih riječi

134

- Mo li m te, hoćeš li mi reći - zamo lila je Alisa - što to znači? - E, vidiš, sada govoriš kao razumno dijete - dodao je Jajčić Ovalčić vidno polaskan.

- Vidiš, pod „neprobojnim zidom" ja podrazumijevam to što smo o ovoj temi previše govorili, pa bi bilo bolje da spomeneš ono o čemu želiš da ubu duće raz gov ara mo. Č ini mi se kao da ti se ne sviđa da na ovoj temi ostanemo za sva vremena. Lewis Carroll,  Alisa s one strane ogledala

Šesto poglavlje USREDOTOČENOST NA VANJSKI SVIJET I NA SEBE Do sada smo bili usredotočeni na značaj koji imaju čulna oštrina, držanje čula otvorenima i opažanje reakcija ljudi oko nas. Ovo stanje  po de ša va nj a čul a p r e m a va nj sk om sv ij et u u NL P rj eč ni ku p oz n a t o  je ka o st an je us re do t oč en os ti na va nj sk i svi je t. M e đ ut i m , po st oj e i stanja koja nas vode dublje u svijest, u našu vlastitu realnost. Prestanite čitati knjigu na nekoliko trenutaka i sjetite se vremena kada ste bili duboko u mislima... Vjerojatno ste se morali duboko zamisliti kako biste se sjetili. Usre dotočili ste se na ono što osjećate, vidite i čujete iznutra. To je stanje koje svi poznajemo. Što dublje idete, manje ste svjesni vanjskih po ticaja: „biti duboko u mislima" dobar je opis ovog stanja, u NLP lite raturi poznatog kao stanje usredotočenosti na sebe. Znakovi pristu  pa nj a vo d e va s u to st an je . Kad go d n e k o m u ka že te da vi zu al iz ir a, da osluškuje u mislima ili osjeti osjete, tražite od njega da ude u stanje usredotočenosti na sebe. U tom ste stanju kada sanjarite, planirate, maštate i stvarate mogućnosti. U praksi se rijetko događa da smo u potpunosti u jednom ili drugom stanju: naša svakodnevna svijest mješavina je djelomice unutarnje, djelomice vanjske usredotočenosti. Okrećemo svoja čula prema unu tra ili prema van, ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo.  Na m e n t al na st an ja ko ri sn o je gl ed at i ka o na o r u đ e za ob av lj an je različitih stvari. Da biste igrali šah, potrebno je korjenito drukčije stanje svijesti od onog potrebnog za jedenje hrane. Ne postoji takva stvar kao što je pogrešno stanje svijesti, ali postoje posljedice. One mogu biti katastrofalne ako, primjerice, pokušavate prijeći ulicu pre-

136

137

NLP JO SE PH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

 p u n u a u t o m o b i l a u st an ju sv ij es ti ko je ko ri st i te za sp av an je - st an je usredotočenosti na vanjski svijet definitivno je najpogodnije sta nje svijesti za prelazak preko ulice - ili, da se malo nasmijete, za izgovaranje brojalice dok ste u stanju svijesti pod utjecajem veće količine alkohola. Č esto nešto ne učinite dobro jer niste u odgova rajućem stanju. Nećete dobro igrati tenis ako je vaša svijest pripre mljena za šah.  Ne sv je sn im iz vo ri ma m o ž et e pr i st up it i iz ra vn o, iz az iv aj ući i ko ri st e ći vrstu stanja usredotočenosti na sebe poznatog kao trans. U transu se duboko unosite u jedno ograničeno žarište pozornosti . To promi  je nj en o st an je sv ij es ti na st a lo je iz va še g uo bi ča je no g st an ja sv ij es ti . Iskustvo transa razlikovat će se kod različitih ljudi, jer su polazišna stanja, kojima dominiraju različiti primarni sustavi, različita.

 Na jv eći br oj is tr až iv an ja tr an sa i pr om ij en j en i h st an ja sv ij es ti vr še n  je u ps ih ot er ap ij sk om ok ru že nj u, je r svi te ra pe ut sk i pr av ci ko ri st e u određenoj mjeri trans. Svi oni pristupaju nesvjesnim izvorima na ra zličite načine. Svatko tko razvija slobodne asocijacije na kauču kod  ps ih ol og a d u b o k o je u st an ju us re do t o če n os ti na se be , ka o i on i koj i glume u geštalt terapiji. Hipnoterapija izričito koristi trans. Ljudi se obraćaju terapeutima kada im ponestane izvora svijesti. Za  pa li su u šk ri pa c. Ne zn aj u št o im tr eb a i gdj e to m o g u pr o na ći . Tr an s omogućuje razrješenje problema jer obilazi svijest i stavlja na raspo laganje nesvjesne izvore. Najveće se promjene odvijaju na nesvjesnoj razini, koje zatim izbijaju na površinu. Svijest nije potrebna kako bi  p ot a k n ul a pr om je ne i na jče šće ih i ne pr im je ću je . Kra jn ji cilj bi lo koje terapije je da pacijent ponovno počne koristiti svoje izvore. Svi  po sj ed uj u bo ga t u os o b nu po vi je st is pu nj en u is ku st vi m a i iz vo ri ma

138

S tS I U

PUb L A V L J t_ US KE DO I U L t N U i I

NA V AN Ji KI

bVIJtl

I

NA SE BE

na koje se mogu osloniti. Ona sadrži materijal potreban za promjene, samo ako možete doći do nje. Jedan od razloga zašto koristimo tako male djeliće svoje potencijalne mentalne sposobnosti može biti obrazovni sustav koji stavlja veliki naglasak na testiranje, standardizirane rezultate i ostvarivanje ciljeva koje postavljaju drugi ljudi. Nitko vas ne uči kako koristiti svoje unu tarnje sposobnosti. Najvećim dijelom individualnost je nesvjesna. Trans je idealno stanje za otkrivanje i povratak svojim jedinstvenim unutarnjim izvorima. MILTONOV MODEL

- Mnogo truda treba uložiti da bi jedna riječ nešto značila - zaklju čila je Alisa zamišljeno. - Kad smislim neku riječ koja može imati mnogobrojna značenja, tj. obavljati razne poslove - rekao je Jajčić Ovalčić - ja joj uvijek ispla ćujem višak rada. Lewis Carroll,  Alisa s one strane ogledala Gregory Bateson osjećao je veliki entuzijazam zbog knjige „Stru ktura magije 1", koja je sadržavala metamodel. U tim je idejama vidio veliki potencijal. Rekao je Johnu i Richardu:  „Ovdje u Phoeni xu u Arizoni živi neki čudan starac. Odličan je terapeut, ali nitko ne  zna što radi ili kako to radi. Zašto ne odete i ne saznate ."   Bateson je  p o z n a v a o to g „ ču d n o g st ar ca " i z ak az ao im sa s t an ak s nj im . John i Richard radili su s Mil ton om Ericks onom 1974. godine kada  je ve ć st ek ao ve li ku r ep ut ac ij u k a o p r e d š a s n i k h i p n o t e r a p e u t a . Bio  je p r e ds j e d n i k i ut em el ji te lj A m e r i čk e u d r u g e za kl in ič ku h i p n o z u : mnogo je putovao i držao predavanja i seminare po cijeloj zemlji, a također je vodio privatnu praksu. Bio je poznat kao senzibilan i uspješan terapeut, a i po tomu što je imao oštru moć zapažanja neverbalnog ponašanja. Johnovo i Richardovo proučavanje rezul tiralo je dvjema knjigama. 1975. godine izašla je knjiga „Obrasci hipnotičkih tehnika Miltona H. Ericksona 1" u izdanju izdavačke kuće Meta Publications. Drugi dio, napisan sa suautoricom Judith DeLozier, izišao je 1977. godine. Knjige su podjednako posvećene 1

139

H t f _  JU i t K M U l U N IN U K Si JU HN

it iM UU K

njihovim perceptivnim filter ima, kao i Ericksonovim metodama, iako je Erickson rekao da su knjige dale mnogo bolja objašnjenja njegovog rada nego što bi on to bio u stanju učiniti. Bio je to lijep kompliment. John Grinder je rekao da je Erickson daleko najvažniji model kojeg  j e i m ao , j er j e on o tv o ri o vr at a ne s a m o dr uk či jo j s t va rn os ti n eg o i čitavom jednom nizu raznolikih klasa stvarnosti. Njegov rad na transu i promijenjenim stanjima svijesti bio je iznenađujući, a John  je li je ko m r ad a s nj im p o t p u n o pr ei s pi t ao sv oj e st av ov e.  N LP je t a k o đ e r do ži vi o pr ei sp it iv an je . U m e t a m o d e l u se r ad i o pr e  ciznim značenjima. Erickson je umješno koristio jezik na neodre đen način, tako da su ga pacijenti mogli shvatiti onako kako im je najviše odgovaralo. Izazvao bi i koristio stanje transa, pomažući  p ac ij e nt i m a p r eb r od it i p r o b l e m e i ot kr i ti im vl as ti te iz vo re . Ta ka v način korištenja jezika postao je poznat kao Miltonov model, kao dopuna i suprotnost metamodela i njegove preciznosti. Miltonov model jedan je od načina na koji možete koristiti jezik kako biste izazvali stanje transa i pristupili skrivenim izvorima svoje osobnosti. Ova metoda slijedi spontani rad mozga. U stanju transa postoji velika motivacija za učenje iz nesvjesnog na izravan unutarnji način. To nije pasivno stanje, niti ste vi pod tuđim utje cajem. Postoji suradnja između pacijenta i terapeuta, pri čemu rea kcije pacijenta upućuju terapeuta na sljedeći korak. Ericksonov je rad bio utemeljen na izvjesnom broju ideja koje su zajedničke mnogim senzibilnim i uspješnim terapeutima. To su sada pretpostavke NLP-a. On je poštovao nesvjesno biće pacijenta. Smatrao je da čak i iza najapsurdnijeg postupka postoji pozitivna namjera i da pojedinci, između ponuđenih mogućnosti, rade naj  bo lj e iz bo re u d a n o m t r e nu t k u. Nj eg ov je z ad at a k bi o o m o g u ći t i im veći izbor. Tak ođer je smatr ao da na odre đen oj razi ni pojedi nci već raspolažu izvorima potrebnim da bi se promijenili. Miltonov model jedan je od načina kako možete upotrijebiti jezik da biste:

140

ESTO POG IAV LJE_ USR EDO TOC EN0 5T

NA

VANJSKI

SV IJ U

I

NA

bt Bt

1. Iskora čili i navo dili nečiju stvarn ost . 2. Odvrat ili p ozor nost i iskoristili svijest. 3. Pristupil i nesvje snom i izvorim a. ISKO RAK I NAVO ĐENJ E

Milton Erickson umješno je znao uspostavljati uzvrat. Poštovao je i  pr ih v ać a o re al no st sv ak og sv og pa ci je nt a. Sm at ra o je da do ot po r a dolazi zbog nedostatka uzvrata. Za njega su sve reakcije bile važne i korisne. Nije postojao odbojan pacijent, nego samo nefleksibilan terapeut. Opisujući trenutačne čulne doživljaje pacijenta, dakle ono što čuju, vide i osjete, jednostavno ćete iskoračiti u njihovu realnost i usuglasi ti se s njihovim svijetom. Njima je prir odn o i lako pratiti što govorite. Važno je na koji način to radite. Unutarnju smirenost najbolje ćete izazvati govorite li polako, blagim glasom i uskladite svoj govor s di sanjem druge osobe. Postupnim sugestijama lagano ih uvedite u stanje usredotočenosti na sebe usmjeravajući njihovu pozornost unutra. Sve je opisano uo  p će n i m p o j m o v i m a , ta ko da t o čn o op is uj e pa ci je nt ov o is ku st vo . Ne treba reći: „Sada zatvorite oči, osjećajte se ugodno i padnite u trans." Umjesto toga, reći ćete: „Kad se god želite osjećati ugodno samo za tvorite oči... mnogi ljudi smatraju lijepim i ugodnim osjećajem pasti u trans." Ovakva vrsta uopćenih komentara može se odnositi na sve reakcije, a istodobno dovoditi do stanja transa. Petlja je napravljena. Kako se pacijentova pažnja neprestance sužava i veže samo za nekoliko poticaja, on pada sve dublje u stanje usredo točenosti na sebe. Njegovi doživljaji postaju subjektivniji i terapeuti ih koriste kao povratne informacije kako bi produbili stanje transa. Pacijentu se ne govori što da radi, samo mu se skreće pozornost na ono što već postoji. Kako uopće možete znati što netko misli? Ne možete. Možete koristiti jezik dovoljno neodređeno kako bi pacijent  p r i d o d a o od go va ra ju će zn ač en je . Ni je u pi ta nj u re ći mu št o tr eb a m i  sliti, već mu odvratiti pozornost od njegovog stanja transa. Takva vrsta sugestija bit će od najveće koristi teku li rečenice gla tko. Primjerice, možete reći nešto poput: „Dok gledate tapete u boji

141

N L r _ J O S t r H

O ' I O N N U K & JOHN

St Y M 0 U R

ispred vas... šare od svjetla na zidovima... dok postajete svjesni svog disanja... podizanja i spuštanja vaših grudi... udobnosti stolice... težine vaših stopala na podu... i dok čujete glasove djece koja se vani igraju... dok slušate moj glas i pitate se... koliko ste duboko u trans... već ušli." Zapazite veznike ,,i" i „dok" kako u primjeru tečno povezuju sugesti  je d o k sp om in je t e ne št o št o se d o g ađ a (v aš gl as ) i po ve zu je te s o n i m što želite da se dogodi (padanje u trans). Ako ne koristite prijelaze, dobit ćete odsječne rečenice. Bit će izoli ran e jed na od druge i stoga manje kori sne. Na dam se da je to jasno. Pisanje je poput govora: uglađeno ili isprekidano. Što vam se više sviđa? Osoba u transu obično je mirna, ima zatvorene oči, sporiji puis i opuštenijeg je lica. Refleksi treptanja i gutanja obično su sporiji ili ih uopće nema, a i disanje je sporije. Stvara se osjećaj smirenosti i opuštenosti. Terapeut može iskoristiti unaprijed dogovorene znako ve kako bi vratio pacijenta iz transa ili ga može povratiti iz transa svojim riječima, a može se i spontano vratiti u normalno stanje svi  je st i s m a t r a li nj eg ov o ne sv je sn o to p o t r e b n i m . TRAGANJE ZA ZNAČENJEM

Metamodel vas drži u stanju usredotočenosti na vanjski svijet. Ne trebate tragati po svom mozgu kako biste shvatili ono što čujete: samo pitajte svog sugovornika da vam detaljno objasni. Metamo del spašava informaciju koja je bila izbrisana, izvrnuta ili uopćena. Miltonov model je zrcalo metamođela, predstavlja način sastavljanja rečenica prepunih izbacivanja, izvrtanja i uopćavanja. Sugovornik mora nadopuniti detalje i aktivno tražiti značenje onoga što čuje iz svog vlastitog iskustva. Drugim riječima, stvarate kontekst sa što  je m o g u će ma nj e sa dr ža ja . Su go vo r ni ku da je te ok vi r i os ta vl ja te ga neka izabere sliku koju će u njega staviti. Kada sugovornik pridoda sadržaj, sigurni ste daje vašim riječima pridodao najvažnije i najne po sr ed ni je zn ač en je . Zamislite da vam je rečeno kako vam se u prošlosti dogodilo nešto važno. Nije vam rečeno što, sami morate razmisliti i izabrati iskustvo

142

i t i l U rUljLftVLJt

U j K C U U l U l C r i u j I

W H V H l
1 nH i C D E

koje vam se do sada činilo najvažnijim. To radi vaše nesvjesno: svi  je st je pr ev iš e s po r a za ov ak av za da ta k. Stoga će rečenica: „Ljudi mogu usvajati znanja" izazvati ideje o odre đenim znanjima koje možete usvojiti, i ako radite na određenom  p r ob l e m u , ta će se sa zn an ja o dn os i t i na pi ta nj a o ko ji ma ra zm iš lj at e. Ovakva ispitivanja vršite sve vrijeme kako biste shvatili što nam drugi govore i u potpunosti se upotrebljavaju u stanju transa. Bitno je samo značenje koje pacijent pridaje, a koje terapeut ne mora ni znati. Jednostavno je smisliti neodređene naputke, tako da pacijent može izabrati odgovarajuće iskustvo i naučiti iz njega. Zamolite ga neka izabere neko važno iskustvo iz prošlosti, proživi ga još jedanput svojim unutarnjim čulom kako bi iz njega naučio nešto novo. Tada zamolite njegovo nesvjesno da znanje iskoristi onda kada mu bude  p o t r e b no . OMETANJE I KORIŠTENJE SVIJESTI

Važno područje u Miltonovom modelu je izostavljanje informacija i upošljavanje svijesti da dopunjuje praznine koristeći uskladištena iskustva iz prošlosti. Jeste li ikada pročitali neko neodređeno pitanje i pokušali shvatiti što bi moglo značiti?  No mi na l iz a ci j am a se iz os ta vl ja ve li ki di o in fo rm ac ij a. D o k sj ed it e i dok se osjećate spokojnim i smirenim, vaše razumijevanje potencijala ovakve vrste  korištenja jezika  povećava se, jer je svaka  nominalizacija u ovoj rečenici tiskana kurzivom. Što manje spominjete točno odre đene stvari, manja je vjerojatnost da ćete doći do sukoba s iskustvima drugih ljudi. Glagoli miruju neodređeni. Dok   razmišljate  o tomu kada ste poslje dnji put čuli da netko  komunicira  koristeći neodređene glagole, mo žda ćete se sjetiti osjećaja zbunjenosti kojeg ste doživjeli i kako ste morali  tragati  za vlastitim značenjem da bi ova rečenica dobila neki smisao. Isto tako imeničke fraze mogu biti uopćene ili u potpunosti izosta vljene. Dobro je poznato da neki  ljudi  mogu čitati  knjige  i ostvarivati  promjene.  (Komu je to dobro poznato? Koji ljudi, kakve knjige i kako će doći do promjena? I što će promijeniti, u što će se pretvoriti?)

143

Sudovi se mogu koristiti. „Zaista mi je drago što te vidim tako opu štenog." U uspoređivanju se također može izostavljati: „Bolje je pasti u dublji trans." I uspored be i sudovi dobar su način za stvaranje pretpostavke. To pred stavlja učinkovit način izazivanja i korištenja transa. Unaprijed odre dite pretpostavku za koju ne želite da bude preispitivana. Na primjer:

„Ne možete otvoriti oči." To bi bila previše izravna sugestija čime  bi st e p o t a k n u l i d r u g u o s o b u d a o p o v r g n e iz ja vu . Drukčije je s rečenicom: „Lako ćete moći opustiti se u toj stolici." Kažete li da nešto možete, to će vas potaći a da ne nameće nikakvu radnju. Ljudi obično reagiraju na sugestije tako što izvršavaju poti cajne radnje. Ili, u najmanju ruku, moraju razmisliti o tomu. LIJEVA I DESNA POLUTKA MOZGA

„Možda se pitate kada ćete pasti u trans." Ili: „Želite li pasti u trans sada ili kasnije?"  (Dak le, bit ćete u transu, samo je pitanje kada.) „Pitam se shvaćate li koliko ste opušteni."  (Vi ste opušteni.) „Kada vam se podigne ruka, to će biti očekivani znak."  (Dakle, vaša će se ruka podići i vi čekate znak.) „Možete se opustiti dok vas nesvjesno uči."  (Dakle, vaše nesvjesno uči.) „Možete uživati u tomu što se opuštate i ne morate pamtiti."  (Dakle, vi ste opušteni i ne pamtite.) Prijelazi (i, dok, kako, kada, za vrijeme) koji služe za povezivanje izjava blaži su oblik uzroka i posljedice. Jači je oblik ako koristite glagol „dovesti", primjerice: „Promatranje te slike dovest će vas u trans." Siguran sam da ste znatiželjni kako čitanje misli može biti upleteno u ovaj model korištenja jezika. Izjave ne smiju biti do kraja odre đene, jer se neće uklopiti u model. Uopćene izjave koje se odno se na ono što sugovornik najvjerojatnije misli služe za iskorak u njegovo iskustvo i navođenje. Primjerice: „Možda se pitate kako izgleda stanje transa?" Ili: „Počinjete preispitivati neke stvari koje vam govorim." Također se koriste univerzalni kvantifikatori. Recimo: „Iz svake si tuacije može se nešto naučiti." Ili: „Zar ne shvaćate da nesvjesno uvijek ima neki cilj?" Modalni operatori vjerojatnosti također su korisni. „Ne možete shvatiti kako vas gledanje u svjetlo dovodi u dublji trans." Ovo također pretpostavlja kako promatranje svjetla dovodi do dubljeg transa.

144

Kako mozak obraduje jezik i kako postupa s tim umješno obliko vanim neodređenim formama jezika? Prednja strana mozga, veliki mozak, podijeljen je na dvije polutke ili hemisfere. Informacija pro lazi kroz vezivno tkivo, Corpus callosum. Eks peri men ti u kojima je mjerena aktivnost obaju hemisfera u oba vljanju zadataka pokazali su da imaju različite, ali komplementarne funkcije. Lijeva polutka obično je poznata kao dominantna hemi sfera i obraduje jezik. Informacije obrađuje na analitički, raciona lan način. Desna polutka, poznata kao nedominantna hemisfera, sveobuh vatnij e i intuitivnije obrađuje informacije. Č ini se da je više uključena kada su u pitanju zvuk, vizualizacija i zadatci koji podra zumijevaju uspoređivanje i postupne promjene. Ovakva podjela funkcija između polutki pokazala se točnom u više od devedeset posto populacije. Za jedan manji broj (obično ljevoru kih) funkcije su obrnute: desna polutka obrađuje jezik. Kod nekih,  pa k, lj ud i ov e su fu nk ci je r as pr os tr an j en e u ob je po lu tk e. Dokazano je da nedominantna polutka također upravlja jezičnim sposobnostima, uglavnom jednostavnijim značenjima i osnovnom gramatikom. Dominantna polutka identificira se sa svjesnom ra zinom, a nedominantna s nesvjesnom razinom: no to je pojedno stavljena podjela. Korisno je razmišljati o našoj lijevoj strani mozga kako vlada razumijevanjem jezika na svjesnoj razini, a o desnoj stra ni mozga kako obraduje jednostavna značenja, neposredno ispod razine naše svijesti. Obrasci Miltonova modela ometaju svijest time što pretrpavaju desnu  po lu tk u. Re čen ic e Mi lt on a Er ic ks on a bi le su to li ko n eo d re đe ne da je svih sedam plus ili minus dva elemen ta svjesne pozorno sti bilo zauzeto

145

N L P JO S EP H 0 CONN OR & JOHN 51 Ym0 U K

traženjem i razvrstavanjem mogućih značenja. Postoji mnogo načina iskorištavanje jezika za zbunjivanje i ometanje lijeve polutke. Uporaba jezičnih neodređenosti jedna je od metoda. Ono što govo rite može zvučati dvosmisleno. U prethodnoj rečenici riječ zvučati dobar je primjer riječi koja ima dva značenja. Drugi bi primjer bio, „Je li to b ilo uzbuđ enj e (Uz buđen je)" . Mnoge riječi imaju različita značenja, ali zvuče isto: ,,...kreći/kreči..." Teško je ispraviti/napisati fonološke dvosmislenosti. Druga vrsta višeznačnosti sintaktičke je naravi, primjerice: „Fasci nirajući ljudi mogu biti komplicirani". Ovakva vrsta dvosmislenosti radi se korištenjem glagola s nastavkom -ći i konstruiranjem rečeni ce u kojoj nije jasno ima li on ulogu pridjeva ili glagola. Treća vrsta zove se interpunkcijska dvosmislenost. Dvije rečenice teku usporedo, a počinju i završavaju istom riječju/istim riječima.  N a d a m se da m ož et e čut i da čit at e ov u kn ji gu . Za ov e je je zi čn e ob li  ke potrebno izvjesno vrijeme za razvrstavanje i oni potpuno angaži raju lijevu moždanu polutku. PRISTUPANJE NESVJESNOM I IZVORIMA

Desna polutka osjetljiva je na ton, jačinu i pravac glasa: bolje je  p o s t u p n o mi je nj at i te as pe kt e ne g o st v ar n e ri je či ko je su od vo j en e  j e d n e od d r u g i h . O n a je vi še os je tl ji va na ko nt e k st p o r u k e n eg o na verbalni sadržaj. Budući da je desna polutka u stanju shvatiti  j e d n o s t a v n e je zi čn e ob li ke , j e d n o s t a v n e p o r u k e ko je su p o s e b n o naglašene ići će na desnu stranu. Takve će poruke zaobići lijevu  p o l u t k u i sv ij es t će ih ri je tk o k a d a pr e p o z n a t i . Postoji više načina za davanje ovakve vrste naglaska. Pojedine dijelo ve onog što govorite možete obilježiti drukčijim tonom ili gestama. To možete upotrijebiti da biste obilježili upute ili pitanja za nesvjesnu razinu. U knjigama to postižemo uporabom kurziva. Kad vam autor želi  ugoditi  i želi da nešto pročitate  na ovoj stranici, da pročitate veo ma  pozorno  o d r e đ e n u  rečenicu,  to će označiti kurzivom. Je li do vas stigla poruka koja je u nju ugrađena?  Na ist i se na či n rij eči m o g u ob il je ži ti o d r e đ e n i m t o n o m gl as a ka ko  bi st e sk re nu li po zo r no st na za po vi je d ko ja je uk lo pl je na u va še ri je či.

S E S I O

P O G L A V L J E

USRE DOTOČ ENOS T NA VANJ SKI

SVIJET I NA SEBE

Erickson, koji je u jednom razdoblju svog života bio vezan za invalid ska kolica, umješno je pomjerao glavu da bi izgledalo kao da pojedini dijelovi onoga što govori dolaze iz različitih pravaca. Primjerice: „Ne zaboravite, ne morate  zatvoriti oči  kako biste pali u trans." Označio  bi uk lo pl je nu za po vi je d p o m i c a n j em sv oj e gl av e ka da bi iz go va ra o ri   je či o zn a če n e ku r zi v om . Oz na ča va nj e va žn ih ri je či gl as om i ge st am a svjesno je korištenje onoga što spontano činimo sve vrijeme tijekom najobičnijeg razgovora. Može se uočiti određena sličnost s glazbom. Glazbenici obilježa vaju važne note u skladbi na različite načine kako bi dobili melo diju. Slušatelji to možda svjesno nc primjećuju ako su te note jako udalj ene jed na od drug e, a one izm eđu njih zanimljive , no sve to  p r i d o n o s i u g o d n o s t i i vr i j e d n os t i . N e m a p o t r e b e d a zn aj u ko ja sredstva rabi izviđač.  Na ist i na či n m o že te u m e t n u t i pi ta nj e u j e d n u du ga čk u re če ni cu : „Pitam se kako znaš koja ti je ruka toplija?" To također sadrži pre tpostavku. Nije izravno pitanje, nego će navesti sugovornika na pro vjeru jesu li mu ruke tople. Pitam se razumijete li u potpunosti koliko  je ova j ob r az ac pr of in je n i el eg an ta n na či n sk up lj an ja in fo rm ac ij a? Postoji mentalni obrazac poznat kao  citat.  Možete reći bilo što ako to smjestite u kontekst naglašavajući da to nije ono što vi govorite.  Na jl ak ši n ač i n da to uč i ni te je is pr ič at i pr i ču u ko jo j n e t k o d r u g i kaže ono što ustvari vi želite reći, i to na neki način izdvojite iz ostatka priče. To me podsjeća na vrijeme kada sam držao predavanje o ovim obra scima. Jedan od polaznika prišao mi je nakon predavanja i tijekom razgovora upitao sam ga je li čuo za obrazac citata. Rekao je: „Jesam. Zanimljivo je kako se to dogodilo. Hodao sam ulicom prije nekoliko tjedana kada mi je prišao neki neznanac i upitao me: 'Zar nije taj obrazac zanimljiv?'"  Ne ga ci je se t ak o đe r uk la pa ju u te ob ra sc e. Ne ga ci je po st oj e s a m o u  je zi ku , is ku st vo ih ne po zn aj e. Ni je čn e za po vi je di fu nk ci on ir aj u p o   p u t po zi ti vn ih za po vi je di . Ne sv je sn o ne ob ra đu je li ng vi st ič ke ne ga  cije i jednostavno ih ignorira. Roditelj ili nastavnik koji upozori dijete da nešto ne smije učiniti, pobrinuo se da dijete baš to ponovi.

147

NLH. JUbb HH U'lUNNUK

& 

JUHN SEYMO UR

Akrobatu na konopcu treba reći: „Budi pažljiv!", a ne: „Pazi da se ne posklizneš!" Posljednji obrazac koji ćemo ovdje obraditi zove se  postulati razgo vora.  To su pitanja koja doslovce zahtijevaju samo da/ne odgovor, a opet potiču neko ponašanje. Primjerice: „Bi li mogao iznijeti sme će?" nije bukvalno pitanje jeste li fizički sposobni to obaviti, već to od vas zahtijeva. Neki drugi primjeri su: „Jesu li vrata još uvijek otvorena?" (Zatvorite vrata.) „Je li postavljen stol?" (Postavite stol.) Ovi se obrasci rabe sve vrijeme u svakodnevnim razgovorima i svi reagiraju na njih. Ako za njih znate, možete ih selektivno koristiti i imati veći izbor načina kako reagirati na njih. John i Richard suprotstavljali bi se jedan drugom na predavanjima baš zato što su ti obrasci toliko poznati. Jedan bi rekao: „Ne postoji nešto kao hipnoza", a drugi bi odgovorio: „Ne, sve je hipnoza!" Ako je hi  p n o z a s a m o d r u g a ri je č za vi š e z na ča n , ut je ca ja n ra zg ov or , i zg le da kao da smo svi mi hipnotičari i neprestano padamo i izlazimo iz transa... sada.

Š ES TO

P0GLAVLJ E_USR EDOTO CENOS T NA VAN JS KI

SVIJ ET

I NA SEB E

 Ne sv j es no sh va ća o d n o s e . Sn ov i ko ri st e sl ik ov it os t i m e ta fo ru : je  dna stvar može predstavljati drugu jer imaju neke zajedničke oso  bi ne . Ka ko bi st e na pr av il i us pj eš nu m e t af o r u, o n u ko ja će uk az iv at i na put ka rješenju nekog problema, elementi priče moraju stajati u istom međusobnom odnosu kao i elementi problema. Tada će me tafora odjekivati u vašem nesvjesnom i pokrenuti njegove izvore.  Ne sv j es no do bi va p o r u k u i po či nj e s n u ž n i m p r o m j e n a m a . Stvaranje metafore je kao skladanje glazbe: metafora utječe na nas na isti način kao i glazba. Melodija se sastoji od nota koje stoje u međusobnim odnosima: možete ih premještati gore-dolje na lje stvici, no melodija će i dalje biti ista ostanu li note u istom me đusobnom odnosu i na istoj udaljenosti kao i u izvornoj melodiji.  Na j e d n o j du bl jo j ra zi ni , n o t e k o m b i n i r a m o u a k o r d e , a n iz ov i akorda stoje u određenom međusobnom odnosu. Glazbeni ritam  je du lj i na ra zl ič it ih no t a u r e l a t i vn o m o d n o s u na os t al e. Gl a zb a nosi značenje na drukčijoj razini u usporedbi s jezikom. Prodire izravno u nesvjesno, lijeva se polutka nema za što uhvatiti.

METAFORA

Riječ metafora ovdje koristimo na uopćen način kako bismo njome obuhvatili svaku priču ili jezičnu figuru koja podrazumijeva uspore đivanje, od jed nost avne us pore dbe ili uspo ređivanja po sličnosti, do opširnih priča, alegorija i parabola. Metafora komunicira posredno. Jednostavne metafore čine jednostavne usporedbe: bijela kao plahta, lijep kao slika, velik kao trokrilni ormar. Mnogi od ovih izraza preo  br až av aj u se u kl iš ej e, ali do br a j e d no s t a vn a me ta fo ra m o ž e po ja sn it i nepoznato, povezujući ga s nečim što već znamo. Složene su metafore priče s više razina značenja. Pričanje priče na  pr of in je n na či n om e t a svi jes t i ak ti vi ra ne sv je sn o tr ag an je za z na če  njima i izvorima. Kao takvo, predstavlja izvrstan način komunikacije s nekim tko je u stanju transa. Erickson je često koristio metafore u radu sa svojim pacijentima.

148

Pripovijedanje pretpostavlja vladanje vještinom Miltonova modela,  pa ča k i vi še od to ga . Za d o b r u pr ič u p ot r eb ni su svi ob ra sc i: is ko ra čenje i navođenj e, sinestezija, usidravanje, tran s i lagani prijelazi. Ra-

149

NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

dnja  mora

biti (psiho)logična i  u s k l a đ e n a s  iskustvom slušatelja. Kako biste napravili priču, prvo trebate ispitati željeno stanje slu šatelja. Metafora će biti priča o putovanju od jednog do drugog stanja.

Razvrstajte elemente oba stanja - ljude, mjesta, predmete, radnje, vrijeme - ne zaboravite sustave predstava i submodalitete različitih elemenata. A sada izaberite odgovarajući kontekst za priču, onaj koji će zanima ti druge ljude i zamijenite sve elemente problemskog stanja drugim elementima, ali tako da odnos ostane isti. Radnju gradite tako da ima isti oblik kao sadašnje stanje i da vezanom strategijom vodi ka razrje šenju. Razvojna nit priče zabavlja lijevu polutku, a poruka odlazi do nesvjesnog. Možda bih ovaj proces mogao ilustrirati primjerom iako tiskane ri  je či gu be in to na ci ju , sk la d i ob ra sc e Mi t on ov a m od e la koj e ko ri st i  pr ip ov je da č. Na ra vn o, n e ću po ku ša ti st vo ri ti m e t o d u ko ja bi bi la značajna za vas čitatelje. Ovo je samo primjer stvaranja metode. Jednom sam radio s pacijentom koji se brinuo zbog nedostatka ra vnoteže u svom životu. Bilo mu je teško donijeti odluke o nekim va žnim pitanjima vezanim za sadašnjost: brinuo se što izvjesnim pro  j ek t i m a po sv eć uj e p u n o en er gi je , a d r u g i m a , pa k, ma lo . Po je di ne svoje pothvate smatrao je loše pripremljenim, a druge opet previše dobro pripremljenim. To me je podsjetilo na vrijeme mog dječaštva. Učio sam svirati gitaru i moji su mi roditelji ponekad dopuštali da ostanem dokasna kako  bi h nj ih ov im go st im a sv ir ao po sl ij e ve čer e. Mo j ot ac bi o je re da te lj i mnoge su poznate osobe dolazile k nama na večeru, vodeći razgovo-

150

ESTO P0GLAVLJE_USREDOTOCENOST NA VANJSKI SVIJET I NA SEBE

re o najrazličitijim temama do kasno u noć. Uživao sam u tim trenut cima, srevši mnoge zanimljive ljude. Jedne je večeri jedan od očevih gostiju bio i jedan dobar glumac,  p o z n a t po s vo m fi lm sk om i ka za li šn om um ij eć u. On je bi o m oj id ol i uživao sam slušajući ga dok je pričao. Kasnije te večeri netko od gostiju upitao ga je u čemu je tajna njego vog izvanrednog umijeća. „Pa", odgovorio je glumac, „veoma je za nimljivo što sam mnogo naučio postavljajući baš to pitanje u svojoj mladosti. Volio sam šarenilo cirkusa, buku, ekstravaganciju i uzbu đenje. Zamišljao sam se pod svjetlima reflektora i kako dobivam ve liki pljesak publike. Osjećaj je bio veličanstven. Jedan od mojih idola  bi o je ak ro b at na žic i j e d n o g p oz n a t og pu tu ju će g ci rk us a: ne vj er oj a tno je vladao ra vnote žom i bio je veo ma elegantan na žici. Sprijateljili smo se jednog ljeta. Bio sam očaran njegovim umijećem i ozračjem opasnosti koje je lebdjelo oko njega jer je rijetko koristio zaštitnu mrežu. Jednog popodneva, potkraj ljeta, rastužio sam se jer se cirkus spremao idućeg dana otići u drugi grad. Potražio sam svog prijate lja i razgovarali smo do sumraka. U to sam vrijeme jedino želio biti  p o p u t nj eg a: ht i o s a m se pr id ru ži t i ci rk us u i pi ta o sa m ga u če m u je tajna njegovog umijeća. „Prvo", odgovorio mi je, „svaki izlazak na žicu smatram najvažnijim u životu, kao daje zadnji, koji želim učiniti na najbolji mogući način. Svaki nastup pažljivo planiram. Mnoge stvari radim iz navike, ali ovo ne. Pozorno biram što ću nositi, jesti i kako ću izgledati. U mislima,  pr ij e ne go št o to uč in i m , iz vo di m us pj eš an ho d , pr om at ra ju ći p r i t o m što ću vidjeti, što ću čuti i kako ću se osjećati. Na taj način izbjega vam neugodna iznenađenja. Također se stavljam na mjesto publike, zamišljajući što će ona vidjeti, čuti i osjetiti. Sve to učinim ranije, još dok sam na zemlji. Kada sam na žici, očistim svoj um od svih misli i isključim svoju pažnju." To baš i nije bio odgovor kakav sam želio čuti u tom trenutku iako, čudno, pamtim sve što mi je tada rekao. „Ti misliš da ja nikada ne gubim ravnotežu?" upitao me. „Nikada nisam primijetio da ste izgubili ravnotežu", odgovorio sam. „Griješiš", rekao je. „Ja uvijek gubim ravnotežu. Samo što to kontro-

151

liram u granicama koje sam sam postavio. Ne bih mogao hodati po žici kada ne bih gubio ravnotežu cijelo vrijeme, i to čas na jednoj, čas na drugoj strani. Ravnoteža nije nešto što se posjeduje, kao što klaunovi imaju lažan nos. To je stanje koje zahtijeva kontrolirane  po kr e t e a m o - t a m o . Ka da za vr ši m s h o da n j e m , ja ga u ci je lo st i p o na  vljam kako bih vidio mogu li naučiti nešto iz toga. A potom ga posve zaboravljam." „ja primjenjujem ista načela kada glumim", dodao je moj idol.  Na kr aj u, želj eli bi sm o vas os ta vi ti s pr i čo m iz r o m a n a Jo hn a Fo wl es a„Č arobnjak". Ova predivna priča puno govori o NLP-u, no ne zabora vite da je to samo jedan od načina na koji možemo govoriti o NLP u.  Ne ka od zv an ja u va še m ne sv je sn om . PRINC I ČAROBNJAK

 Ne k a d a v e om a d a v n o ži vi o je j e d a n pr i nc koj i je u sv e vj er ov ao , samo nije vjerovao u tri stvari. Nije vjerovao u princeze, nije vje rovao u otoke i nije vjerovao u Boga. Njegov otac, stari kralj, rekao mu je da te stvari ne postoje. Mladi je princ vjerovao ocu, budući da u njegovoj zemlji nije bilo princeza, niti otoka nije bilo u zemlji njegova oca, kao niti bilo kakvog znaka o Bogu.  N o , j e d n o g je d a n a p r i n c po bj e ga o i z pa la če . St ig ao je do su s j ed n e zemlje. Tamo je, na svoje iznenađenje, sa svake obale vidio otoke, a na tim otocima čudna i uzbudljiva bića koja se nije usudio imeno vati. Dok je tražio čamac, na obali mu je prišao čovjek u večernjem odijelu. „Jesu li ovo pravi otoci?" upitao je mladi princ. „Naravno, to su pravi otoci", reče mu čovjek u večernjoj odjeći. „A ova čudna i uzbudljiva bića?" „To su sve prave i istinske princeze." „Onda i Bog mora postojati!" uzviknu princ. „Ja sam Bog", odgovori čovjek u večernjem odijelu. Mladi se princ vratio kući što je brže mogao. „Dakle, vratio si se", reče mu otac, kralj. „Vidio sam otoke, vidio sam princeza, vidio sam Boga", prijekorno reče princ.

152

Kralj se nije uzbudio. „Ne postoje pravi otoci, prave princeze niti postoji pravi Bog." „Vidio sam ih!" „Reci mi kako je Bog bio obučen?" „Bog je bio u večernjem odijelu." „Jesu li mu rukavi bili zavrnuti?" Princ se sjetio da jesu. Kralj se smješkao. „To je uniforma mađioničara. Prevario te je." Potom se princ vratio u susjednu zemlju, na istu obalu, gdje je opet susreo čovjeka u večernjem odijelu. „Moj otac, kralj, rekao mi je tko si ti", razočarano reče mladi princ. „Prošli si me put obmanuo, ali više nećeš. Sada znam da ono nisu  pr av i ot oc i ni ti pr av e pr in ce ze , je r si ti m ađ i on ič ar ." Č ovjek na obali smješkao se. „Žalim te, mladi čovječe. U kraljevstvu tvoga oca ima mnogo otoka i mnogo princeza. No, tvoj te je otac opčinio, zato ih ne možeš vi djeti." Princ se zamišljen vratio kući. Ugledavši oca, pogledao ga je ravno u oči. „Oče, je li istina da nisi pravi kralj, nego samo čarobnjak?" Kralj se osmjehnuo i zavrnuo rukave. „Da, moj sine, ja sam samo čarobnjak." „Onda je čovjek na obali bio Bog." „Č ovjek na obali bio je neki dr ugi čarobnjak ." „Sada moram čuti pravu istinu, istinu izvan magije." „Nema istine izvan magije", reče kralj. Princ je bio veoma tužan. „Ubit ću se!" reče. Kralj magijom pozva smrt. Smrt stade na vratima i pozva princa sebi. Princ ustuknu. Sjeti se divnih, ali nestvarnih otoka, i nestvarnih, ali divnih princeza. „Jako dobro", reče on. „Mogu se pomiriti s tim." „Vidiš, sine moj, i ti postaješ čarobnjak." (Iz  The Magus  Johna Fovvlesa)

153

NO VO UOKVIRIVANJE I TRAN SFOR MACI JA ZNAČEN JA

„Ne postoji ništa samo po sebi dobro niti loše, već ga razmišljanje čini takvim." William

Shakespeare

Ljudski je rod oduvijek tragao za značenjima. Događaji se zbivaju, ali nisu nam važni sve dok im ne pridodamo značenje, povežemo ih s ostatkom našega života i procijenimo moguće posljedice. Poja vama pridajemo značenja naučena iz kulture i odgoja. Pojave astrološke prirode imale su veliko značenje za drevne ljude: komete su nagovještavale promjene, a odnosi zvijezda i planeta utjecali su na  po je di na čn e su db i ne . Da n as zn an st ve ni ci ne sm at ra ju po m r ač en j a i komete nečim osobnim. Lijepo ih je vidjeti, a i potvrđuju da svemir  j oš uv ij ek po št uj e za ko ne ko je s m o mu pr ip is al i. Sto znači pljusak? Lošu vijest ako ste na otvorenom bez kabanice. Dobru vijest ako ste ratar, a bila je suša. Dobru vijest ako je došlo do  pr ek id a ut ak m ic e u tr en ut ku ka da va š kr ik et kl ub za ma l o ni je iz gu   bi o. Zn ač en je ne ko g do ga đa ja ovi si o ok vi ru u koj i ga sm je st it e. Ka da  pr om i je ni te ok vi r, pr om ij en il i st e i zn ač en je . Ka da se zn ač en je mi je  nja, mijenjat će se i vaše reakcije i ponašanje. Sposobnost ponovnog uokvirivanja događaja pruža vam slobodu i izbor.  Ne tk o ko ga do b r o p oz n aj em o p a o je i z ad ob i o te šk u oz lj ed u ko lj en a. To je bilo bolno, a značilo je i da ne može igrati skvoš, igru u kojoj  je j ak o už iv ao . Uo kv ir io je ne sr et an sl učaj ta ko da pr ij e pr ed st av lj a  po ti ca j ne go og ra ni če nj e, sa vj et ov ao se s ne ko li ko li je čni ka i fi zi ot e rapeuta te otkrio kako funkcioniraju mišići i ligamenti koljena. Sre ćom, operacija nije bila potrebna. Sam je osmislio program oporavka i za šest mjeseci njegovo je koljeno bilo jače nego prije, a on u boljoj tjelesnoj kondiciji i boljeg zdravstvenog stanja. Promijenio je navike U držanju tijela koje su prvenstveno dovele do oslabljivanja koljena. Č ak je bolje igrao skvoš. Ozlje da koljena bila je veom a koris na. Je li to bio nesretan slučaj, ovisi samo o točki gledišta. Metafore su samo sredstvo ponovnog uokvirivanja. One zapravo go vore: „To bi moglo značiti to..." Bajke su lijepi primjeri novog uokvi rivanja. Ono što na prvi pogled donosi nesreću, pretvara se u sretnu

154

okolnost. Ružno pače mladi je labud. Kletva je prerušeni blagoslov. Žaba može postati princ. Ako se, pak, sve što dodimete pretvara u zlato, u velikoj ste nevolji. Izumitelji ponovno uokviruju. Dobro je  po zn at pr im j er čov je ka koj i se p r o b u d i o j ed ne no ći j er ga je ub ol a zahrđala opruga starog madraca. Od kakve je koristi stara zahrđala opruga (osim što prekida san)? On je od nje napravio zgodan stalak za kuhano jaje i na temelju te ideje osnovao je uspješnu tvrtku.

Bol u leđima

Stalak za jaje

Vicevi su također novo uokvirivanje. Gotovo svi vicevi počinju tako što smještaju događaje u određeni okvir, a potom ga iznenada i dra matično promijene. Vicevi podrazumijevaju izdvajanje predmeta ili situacije i njihovo iznenadno stavljanje u drukčiji kontekst, ili izne nadno pripisivanje drukčijeg značenja. Gdje čovjek može naći novac kad god to poželi?  Odgovor ćete naći na kraju poglavlja.

Govorne

vještine

Evo nekoliko primjera različitih točaka gledišta u povodu iste izjave: „Moj posao loše ide i osjećam se utučeno zbog toga." Uopćite:  Možda se inače osjećate utučeno, a vaš je posao u redu. Primijenite na sebe:  Možda sebe dovodite u stanje utučenosti razmi šljajući na taj način. Elicitirajte vrijednosti ili kriterij:  Što smatrate da ide loše u vašem poslu, a bitno je?

155

Pozitivni rezultat:  Možda će vas natjerati da više radite kako biste  pr ev la da li od re đ en i pr ob l em .  Rezultat promjene:  Možda je potrebno da promijenite posao. Postavljanje daljnjih ciljeva:  Možete li naučiti nešto korisno iz toga kako vam posao ide u ovome trenutku? Pronađite metaforu:  Sliči pomalo na situaciju kao kada ste učili ho dati...  Redefinirajte:  Vaša potištenost mogla bi ukazivati da se osjećate bije snim zato što posao stavlja pred vas nerazumne zahtjeve. Koraknite dolje:  Koji točno dijelovi posla idu loše? Koraknite gore:  Kako uopće stoje stvari? Suprotan primjer:  Je li vaš posao išao nekad loše, a da to nije u vama uzrokovalo potištenost? Pozitivna namjera:  To znači da vam je stalo do posla. Vremenski okvir:  To je samo jedno razdoblje, proći će.  No vo uo kv ir iv an je ni je gl ed an je na svi jet kr oz ru ži ča st e na oč al e ka ko  bi sve iz gl ed al o za is ta d o br o . Pr ob l em i ne ne st aj u sa m i od se be , na njima se i dalje mora raditi, ali promatrate li ih sa što više stajališta, lakše ćete ih riješiti. Stavite u novi okvir kako biste vidjeli što time dobivate, a iskustvo  pr ik až it e ta ko da p o d u p r e os tv ar en je va ši h k on a čn i h cil je va, ka o i onih koji su zajednički drugim ljudima. Kada vas počnu gurati sile izvan vaše kontrole, vi više nemate mogu ćnost izbora. Ponovno uokvirite kako biste dobili izvjestan prostor za manevriranje. Postoje dvije glavne vrste novog uokvirivanja: kontekst i sadržaj NOVO UOKVIRIVANJE KONTEKSTA

Gotovo svi postupci korisni su u nekoj situaciji. Samo se za mali  br oj nj ih ne m o ž e pr on ać i ko nt ek st u ko je m im aj u ne ku vr ij ed no st ili svrhu. Svučete li odjeću nasred prepune ulice, bit ćete uhićeni, ali u nudističkom se kampu može dogoditi da vas uhite ako to ne uči nite. Ne preporuča se da kao predavač dosađujete publici prisutnoj na predavanju, no to može biti korisno umijeće želite li se otarasiti 156

nepoželjnih slušatelja. Nećete biti omiljeni govorite li bizarne laži pri  ja te lj im a i obi te lji , ali ćet e za to bit i po pu la rn i ko ri st it e li svo ju ma št u z a  pi sa nj e us pj eš ni ca . A ne od lu čn os t? Mo že bit i ko ri sn a ak o st e ne o dl u  čni razbjesniti li se ili ne. .. i poto m na to potpu no zaboravite.  No vo uo kv ir iv an je ko nt ek st a na jb ol je fu nk ci on ir a u iz ja va ma p op ut ove: „Ja sam također..." ili „Volio bih da mogu prestati s..." Pitajte se: „Kada bi to ponašanje bilo korisno?" „Gdje bi takvo ponašanje predstavljalo izvor?" Kada pronađete kontekst u koji se ponašanje uklapa, u mislima ga možete uvježbavati samo u tim situacijama i umetnuti odgovarajuće  po na ša nj e u iz vo rn i ko nt ek st . Ge n er a t or no vo g po na ša nj a tu m o ž e  bi ti od ve li ke ko ri st i. Ako, izvana gledano, ponašanje izgleda čudno, to je obično zato što  je os ob a u st an ju us re d ot oč en os ti na se be i po st av il a je un ut ar nj i kontekst koji ne odgovara vanjskom svijetu. Transferencija u psiho terapiji može biti primjer. Pacijent reagira na terapeuta na isti način na koji je reagirao na roditelje prije mnogo godina. Ono stoje priliči lo djetetu nije korisno odrasloj osobi. Terapeut mora iznova uokviriti  p on aš an j e i p om oć i pa ci je nt u da ra zv ij e i d r u g e ob ra sc e po na ša nj a. NOVO UOKVIRIVANJE SADRŽAJA

Sadržaj nekog iskustva može biti sve što izaberete i na što se usre dotočite. Značenje može biti što god želite. Kada je dvogodišnja kći  j e d n o g od au to ra pi ta la št o zn ač i ri je č la ž, on je oz bi lj ni m o či ns ki m glasom objasnio (uzmite u obzir njezine godine i sposobnost shva ćanja) da to znači namjerno govoriti nešto što nije istinito, da netko misli da je nešto dobro, a nije. Djevojčica je nekoliko trenutaka ra zmišljala o tomu, a potom joj se lice ozarilo. „To je zabavno!" rekla je. „Hajdemo to raditi!" Sljedećih nekoliko trenutaka proveli su govoreći jedno drugome  be zo čn e la ži . No vo uo kv ir iv an je sa dr ža ja ko r is no je za izj ave p op u t ovih: „Razljutim se kad mi se postavljaju zahtjevi" ili ,,U panici sam kad moram poštovati neko rok."

157

Obratite pozornost kako se u primjerima uporabe ovakvih izjava ko riste uzročno-posljedična narušavanja metamodela. Zapitajte se: „Kakvo još značenje to može imati?" „Koja je pozitivna vrijednost tog postupka?" „Kako još mogu opisati taj postupak?" Politika je  par excellence  umijeće ponovnog uokvirivanja sadržaja. Dobri rezultati u ekonomiji mogu biti shvaćeni kao izdvojen primjer koji ukazuje na jednu opću tendenciju pada, ili kao znak napretka, ovisno o tomu gdje sjedite u Donjem domu. Visoke kamatne stope loše su za onog koji pozajmljuje, ali dobre za štediše. Gužve u pro metu veoma su neugodne ako se nađete u kojoj, ali za ministra vlade zna k je prosperit eta. Da se uklone gužve u Londo nu, kažu da je re kao, to bi značilo smrt prijestolnice kao centra zaposlenosti. „Ne povlačimo se", rekao je general, „napredujemo unatrag." Promidžba i prodaja područja su u kojima je novo uokvirivanje ve oma važno. Proizvodi se prikazuju u najboljem mogućem svjetlu. Oglasi su trenutačni okviri za proizvode. Pijete li ovu kavu, znači da ste seksi, koristite li ovaj prašak za pranje, znači da brinete za svoju obitelj, a jedete li ovaj kruh, znači da ste pametni. Novo uokvirivanje  p r ož i m a sv e, st og a pr im je re m ož et e vi dj et i s vu da gd je po gl ed at e. Jednostavna nova uokvirivanja najvjerojatnije neće dovesti do dra stičnih promjena, ali ako se podudaraju s, recimo, metaforom, i uve du važna pitanja, mogu biti veoma učinkovita. NAMJERA I PONAŠANJE

U srcu novog uokvirivanja počiva razlikovanje ponašanja i namjere: što činite, a što zapravo pokušavate ostvariti tim postupcima. Ovo je ključna  razlika, koju morate napraviti kada je u pitanju bilo koje po našanje. Č esto ono što činite ne dovodi do željenih rezultata. Pri mje rice, neka je žena stalno zabrinuta za svoju obitelj. To je njezin način  po ka zi va nj a lj ub av i i br ig e za nj ih . Ob it el j to do ži vl ja va k a o gn ja va žu i ne voli takvo ponašanje. Muškarac će možda pokušati pokazati lju  ba v p r e m a ob it el ji ta ko št o će m n o g o ra di ti . Č la no vi ob it el ji m o ž d a

će htjeti da on provodi više vremena s njima, čak i pod uvjetom da će zbog toga imali manje novca. Ponekad vam vaše ponašanje daje željeni rezultat, ali se ne uklapa dobro s dijelom vaše osobnosti. Primjerice, djelatnik se može ulizivati nadređenom i očijukati s njim kako bi dobio povišicu, ali će istodobno mrziti sebe zbog toga. Možda u nekim drugim prigodama zapravo nećete znati što pokušavate postići nekim postupcima, i sve će vam sličiti na nepotrebno ometanje. Iza svakog postupka postoji  po zi ti vn a na mj er a, in ač e za št o bi st e ne št o uo pć e ra di li ? Sve št o ra di te modelirano je prema nekom cilju, samo što možda nije u skladu s vrem enom . Nekim ob rascima ponašanja ( dobar primjer je pušenje)  po st iž e se vi še ci lj ev a. Želite li se riješiti nekog neželjenog ponašanja, ne trebate ga poku šavati zaustaviti snagom volje. To će ga samo još više učvrstiti, jer mu pridajete pozornost i energiju. Pronađite drugi, bolji način za dovoljenja svoje namjere, onaj koji je više usklađen s ostatkom vaše osobnosti. Nećete baciti plinske svjetiljke dok još niste uveli struju, osim ako ne želite ostati bez svjetla. Vaše mnogobrojne osobe žive u nezavidnom savezu u istoj koži. Sva ki dio pokušava ostvariti svoj cilj. Što više dijelova možete uskladiti kako bi zajedno radili, bit ćete sretniji. Mi smo spoj velikog broja dijelova, koji se često nalaze u sukobu. Ravnoteža se stalno gubi i čini život zanimljivijim. Teško je potpuno se uskladiti, potpuno se posve titi jednom pravcu akcije, a što je radnja važnija, više naših dijelova mora biti uključeno. Teško je odreći se navika. Pušenj e je štetno za zdravlje, ali vas opušta, zapošljava ruke i održava prijateljstvo s drugima. Prestati pušiti, a ne  p ob r i nu t i se za te d r ug e po t re b e, os ta vl ja v a k u u m . Ili , na vo de ći M ar  ka Twainea: „Lako je ostaviti se pušenja. Radim to svakog dana." NO VO UOKVIRIV ANJE U ŠEST KOR AKA

Pružajući bolje alternative, NLP koristi jedan formalniji proces po novnog uokvirivanja kako bi se zaustavilo neželjeno ponašanje. Na ovaj način, vi zadržavate prednost nekog načina ponašanja. To po mal o sliči odlas ku na putovanje. Č ini vam se da je neud obn a i spora

159

konjska zaprega jedini način da stignete tamo gdje želite. A polom vam prijatelj kaže da postoje vlakovi i zrakoplovi - drukčija i bolja sredstva kako bi se stiglo na cilj.  N ov o uo kv ir iv an je u šes t k or ak a d o b r o fu nk ci on ir a ka da po st oj i je  dan dio vas koji vas tjera na ponašanje koje vam se ne sviđa. Može se koristiti i za psihosomatske simptome.

1. Prvo identificirajte ponašanje ili reakciju koju želite promijeniti. To obično izgleda ovako: „Želim..., ali me nešto sprječava." Ili: „Ne želim ovo raditi, ali nekako se na koncu ustanovi da baš to radim." Ako radite s nekim drugim, nije potrebno znati u čemu je problem. U procesu novog uokvirivanja ne igra ulogu koje je ponašanje u pita nju. To može biti tajna terapije. Odvojite nekoliko trenutaka i zahva lite na onome što je taj obrazac ponašanja učinio i stavite jasno do znanja da se toga nećete odreći. To može biti teško ako je ponašanje (nazovimo ga X) neukusno, ali možete cijeniti namjeru, ako ne i na čin na koji je ostvarena.

2. Uspostavite komunikaciju s dijelom odgovornim za to ponašanje. Udubite se i zapitajte: „Hoće li dio koji je odgovoran za X sada ko municirati sa mnom na svjesnoj razini?" Zapazite kakav ste odgovor dobili. Držite sva čula otvorenima za unutarnje slike, zvukove i osje ćaje. Ne pogađate. Možete li ponovili taj siguran znak na svjesnoj razini? Ako možete, ponovite pitanje sve dok ne dobijete znak koji ne možete kontrolirati svojom voljom. Zvuči čudno, ali dio koji je odgovoran pripada nesvjesnom. Da je  p o d k o n t r o l o m sv ij est i, ne bi st e ga tr eb al i p o n o v n o uo kv ir iv at i: vi  bi st e s a m o pr es ta li to ra di ti . Ka da su di je lo vi u su ko bu , uv ij ek p o  stoji neki nagovještaj koji će izbiti na svjesnoj razini. Jeste li se ikada složili s nečijim planom i istodobno osjećali neke sumnje? Kako to utječe na ton vašeg glasa? Možete li kontrolirati osjećaj u želucu kada  pr i st an e te ra di ti ne št o, a ra di je bi st e se o d m a r a l i u vr tu ? Oč ig l ed an način na koji se obznanjuju suprotstavljeni dijelovi su lamanje gla vom, pravljenje grimasa i mijenjanje tonaliteta glasa. Kada postoji sukob interesa, uvijek postoji neki nekontrolirani tik, najvjerojatnije

160

 po sv e bl ag . M or at e bi ti p oz or n i . Z n a k je is to št o i „a li " u re čen ic i: „Da, ali..." Sada je potrebno tu reakciju pretvoriti u da/ne znak. Pitajte dio da da jači znak za „da" i slabiji za „ne". Tražite da vam pošalje znakove  j e d a n za d r u g i m , ka ko bi bil i ja sn i. 3. Izdvojite pozitivnu namjeru iz obrasca ponašanja Zahvalite tom dijelu na suradnji. Pitajte: „Hoće li mi dio koji je odgo voran za to ponašanje staviti do znanja što pokušava učiniti?" Ako je odgovor znak „da", saznat ćete namjeru, i to može biti iznenađenje za vašu svijest. Zahvalite tom dijelu na informaciji i onomu što čini za vas. Međutim, nije potrebno znati namjeru. Ako je dogovor na vaše pi tanje „ne", možete istražiti okolnosti pod kojima bi dio bio voljan kazati vam što namjerava postići. Inače, pretpostavite da je namjera dobra. To ne znači da vam se sviđa takvo ponašanje, jednostavno  pr et po st av it e da laj di o im a ne ki cilj koj i va m na ne ki na či n ko ri st i. Usredotočite se i zapitajte dio: „Kad bi na neki drugi način mogao ostvariti svoju namjeru jednako dobro, ako ne i bolje nego što sada uspijevaš, bi li bio voljan to iskušati?" Znak „ne" u ovom trenutku značio bi da su vam se pomiješali znakovi. Ni jedan dio iz desne po lutke ne bi odbio takvu ponudu. 4. Pitajte svoj kreativni dio neka pronađe nove načine za ostvarenje istog cilja Postojali su trenutci u vašemu životu kada ste bili kreativni i prepuni izvora. Zamolite dio s kojim radite da priopći svoje pozitivne namje re vašem kreativnom, izvorišnom dijelu. Kreativni će dio tada moći izmisliti neke druge načine na koje se može ostvariti ista namjera.  Ne ki će bi ti do br i, ne ki i ne t ak o do br i . Ne ki h ćet e m o ž d a bi ti sv je sn i, no nije važno ni ako ne budete. Kažite dijelu da izabere samo one za koje smatra da su dobri ili bolji od prvotnog ponašanja. Moraju  bi ti n e p o s r e d n i i do st u pn i . Ne ka po t v rd i z n a k o m „d a" sv ak i pu t ka d izabere neki novi način. Nastavite sve dok ne dobijete tri potvrdna znaka. Na ovom dijelu procesa možete se zadržati koliko god želite.

161

Zahvalite svom kreativnom dijelu kada završite.

5. Pitajte X dio slaže li se s tim da nekoliko tjedana koristi nove izbo re umjesto starih obrazaca ponašanja Ovo je iskorak u budućnost, u mislima uvježbavate novo ponašanje u nekim budućim situacijama. Ako je sve do sada išlo dobro, ne postoji razlog da ne dobijete potvr dan znak. Ako dobijete niječni znak „ne", uvjerite taj dio da još uvijek može koristiti staro ponašanje, ali da biste najprije željeli da koristi nove mogućnosti. Ako opet dobijete znak „ne", možete laj dio koji se opire provesti kroz svih šest koraka procesa novog uokvirivanja. 6. Provjera ekologije Potrebno je saznati postoji li neki drugi dio koji bi se bunio zbog uvođenja novih obrazaca ponašanja. Pitajte: „Je li neki drugi dio pro našao neke zamjerke mojim novim obrascima izbora?" Budite opre zni da vam znak ne promakne. Ovdje budite detaljni. Postoji li neki znak, pitajte dio neka ga pojača u slučaju da se odnosi na primjedbu. Potrudite se da novi obrasci naiđu na odobravanje svih zainteresira nih dijelova kako kasnije ne bi došlo do ometanja.  No vo uo kv ir iv an je u šes t ko ra ka t eh ni ka je koj a se ko ri st i u te ra pi ji i razvoju osobnosti. Neposredno obraduje nekoliko psiholoških pi tanja. Jedno je pitanje od  sekundarnog značaja:  ideja da ma kako nesuvislo ili destruktivno ponašanje bilo, ono uvijek ima, na nekoj razini, neki ko ristan cilj, čega najvjerojatnije nismo svjesni. Nema smisla raditi nešto  po sv e u su pr ot no st i s na ši m in te re si ma . Uvi jek po st oj i ne ka sv rh a: sp oj motiva i emocija rijetko je kad skladan. Drugo je pitanje  trans.  Svatko tko prolazi kroz proces u šest koraka bit će u stanju blagog transa, s pozornošću usredotočenom prema unutra. Treće, novo uokvirivanje u šest koraka također koristi vještine prego varanja izme đu dijelova jed ne osobe. U idućem ćemo poglavlju razma  trati pregovaračke vještine koje se koriste u poslovnom kontekstu.

162

VREMENSKA CRTA

 Ne m o ž e m o bi ti na ne ko j dr ug oj vr em e ns ko j to čki o si m u sa da šn jo  sti, a vremenski stroj imamo u glavi. Kada spavamo, vrijeme ne teče. A u sanjarenju i u snovima možemo bez ikakvih problema preskaka ti granice sadašnjosti, prošlosti i budućnosti. Vrijeme leti ili se vuče, ovisno o tomu što radimo. Ma što vrijeme jest, naš subjektivni doži vljaj vremena neprestance se mijenja. Vrijeme se u vanjskom svijetu mjeri u pojmovima udaljenosti i kre tanja - pomoću kazaljke na satu: no kako mozak vlada vremenom? Mora postojati neki način ili inače ne bismo nikada znali jesmo li ne što učinili ili ćemo tek učiniti, prip ada li prošlosti ili budućnos ti. Bilo  bi te šk o ži vj et i s  deja vu  osjećajem u budućnosti. U čemu je razlika u načinima na koje mislimo o prošlim i o budućim događajima? Možda postoje neki tragovi u tom mnoštvu fraza koje imamo o vre menu: „Ne vidim nikakvu budućnost", „Kad pogledam unatrag na događaje..." Možda slika i pravac zaista imaju nekakve veze s vre menom. Sada izaberite neko jednostavno ponašanje koje ponavljate gotovo svakog dana. Primjerice, pranje zubi, češljanje kose, pranje ruku, doručkovanje ili gledanje televizije. Razmislite o lomu kako ste to činili prije pet godina. Ne trebate za mišljati neki određeni primjer. Znate da ste to činili prije pet godina, možete se pretvarati da se sjećate toga. Sada zamislite kako ste tu istu stvar učinili prije tjedan dana. Sada zamislite kako bi to izgledalo kad biste to učinili baš ovoga trenutka. A sada za tjedan dana. Sada zamislite da to činite za pet godina. Nije bitno što ne znate gdje ćete se tada nalaziti, samo zamislite tu radnju. Sada razmislite o sva ta četiri primjera. Najvjerojatnije je da ste stvo rili vrstu slike za svaki primjer. Možda u obliku filma, a možda u obliku fotografije. Da ih  gremlini  pomiješaju, a da vi to ne vidite, kako biste znali koji je primjer koji? Možda želite sami otkriti kako to činite. Kasnije ćemo navesti neka uopćavanja.

163

Ponovno pogledajte te slike. Uzmete li u obzir submodalitete, koja je razlika između njih? Gdje se nalaze u prostoru? Koliko su velike? Koliko svijetle? Koliko izoštrene? Jesu li jednako obojene? Jesu li pokretne ili miruju? Koliko su udaljene? U vrem ensko j crti teško je uopćavati, ali slike iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti obično se organiziraju po njihovoj lokaciji. Prošlost je najvjerojatnije s lijeve strane. Što dalje seže u prošlost, slika je sve udaljenija. Daleka i izblijedjela prošlost bit će najudaljenija. Budu ćnost se nalazi s vaše desne strane, a daleka budućnost daleko na kraju crte.

Slike sa strane mogu se nagomilati ili razgranati na neki način kako  bi bi le vi dl ji ve i la kš e za ra zv rs ta va nj e. M n o g i lju di ko ri st e vi zu al ni sustav za predstavljanje tijeka sjećanja u vremenu, ali isto lako je mo-

164

guće postojanje razlike u submodalitetima u drugim sustavima. Zvu kovi mogu biti glasniji ako su bliži sadašnjosti, a osjećaji jači. Srećom, ovaj način organiziranja vremena povezan je s uobičajenim pokretima očiju, koji predstavljaju znakove pristupanja, i to može biti objašnjenje toga zašto je ovaj način uobičajen. Postoji mnogo načina organizira nja vlastite vremenske crte. Iako ne postoji pogrešna vremenska crta, svaka od njih ima svoje posljedice. Gdje se i kako skladišti vremenska crta, to ostavlja posljedice na način razmišljanja. Primjerice, pretpostavimo da se vaša prošlost nalazi točno ispred vas. Uvijek će vam biti na vidiku i odvlačit će vašu pozornost. Vaša će pro šlost u tom slučaju biti važan i utjecajan dio vašeg iskustva. Velike, svijetle slike u dalekoj budućnosti bile bi veoma privlačne i vu kle bi vas k sebi, te biste bili orijentirani na budućnost. Ne biste bili u stanju planirati neposrednu budućnost. Da postoje velike, svijetle slike u bliskoj budućnosti, dugoročno planiranje bilo bi otežano. Uopće, sve što je veliko, svijetlo i raznobojno (ako su to ključni submodaliteti za vas) bilo bi isuviše privlačno i odvlačilo bi najviše pažnje. Zaista se može vidjeti ima li netko mračnu prošlost ili svijetlu budućnost. S vremenom može doći do promjene submodaliteta. Primjerice, što  je svj etl ija sl ik a ili iz oš tr en ij e ža ri št e, to je bl iža sa da šn jo st i. Ov a dv a submodaliteta dobra su kao primjeri postupne promjene. Ljudi po nekad razvrstavaju slike nepovezano, tako što svako sjećanje odvajaju zasebno i koriste određena mjesta za njih. Tada ćete u razgovoru o sjećanjima zapaziti isprekidane geste koje ne teku glatko. Budućnost može biti razmaknuta daleko ispred vas, zbog čega ćete imati problema oko poštivanja rokova, koji će izgledati udaljeni sve dok se iznenada ne približe. Opet, ako je budućnost previše zbijena,  be z do vo lj no mj es ta i zm eđ u sli ka bu du ćn os ti , osj et it ćet e da st e u vr e menskoj stisci i izgledat će da sve morate obaviti odjednom. Ponekad je koris no zbiti vremensku cr tu, a nekad, pak, razvući je. Opće je poznato da se ljudi usmjereni na budućnost oporavljaju brže, a medicinska su istraživanja to i potvrdila. Terapija pomoću vremenske crte mogla bi  p om oć i pr i izl ječe nju ne ki h oz bi lj ni h bo le st i. Vremenske crte važne su za osjećaj realnosti, stoga ih je teško pro mijeniti, osim ako promjena nije u skladu s ekologijom. Prošlost je

165

stvarna onako kako budućnost nikada neće biti. Budućnost postoji  p rv e ns tv en o ka o po te nc ij al ili m og uć no st i . Ne iz vj es na je . S u b m o d aliteti budućnosti uglavnom na neki način odražavaju tu činjenicu. Može doći do dijeljenja vremenske crte ili će slike biti nejasne. Vremenska crta važna je u terapiji. Ako pacijent ne vidi budućnost za sebe, teško da će neka tehnika dati rezultate. Mnoge tehnike u NLP terapiji predstavljaju sposobnost kretanja kroz vrijeme, pristupanja izvorima u prošlosti ili stvaranju neodoljive budućnosti. Ponekad je vremensku crtu potrebno razvrstati. „U" VRE ME NU I „KRO Z" VRIJEME

Ted james u svojoj knjizi „Osnove osobnosti" opisuje dvije osnovne vrste vremenskih crta. Prvu je nazvao „kroz vrijeme" ili anglo-europskom vrstom vremena, kada se vremenska crta proteže s jedne na drugu stranu. Prošlost je na jednoj strani, budućnost na drugoj, a obje su vidljive pred vama. Druga se vrsta zove ,,u vremenu" ili arap skim vremenom, kada se crta vremena proteže naprijed-natrag, tako da je jedan dio (najčešće prošlost) iza vas i nevidljiv. Morate okrenuti glavu kako biste je vidjeli. Osobe „kroz vrijeme" dobro će vladati sekvencijalnom, linearnom idejom vremena. Očekivat će zakazivanje obveza i njihovo točno ispunjavanje. Ova vrsta vremenske crte prevladava u poslovnom svi  je tu . Vr ij em e j e no va c. Lj udi „k ro z vr ij em e" na jv je ro ja tn ij e će sk la di štiti svoju prošlost u nepovezanim slikama. Ljudi ,,u vremenu" nemaju tu prednost da se i prošlost i budućnost  p ro s ti r u is pr ed nj ih . O n i su uv ij ek u sa da šn je m tr en ut ku , t ak o da su rokovi, poslovni sastanci i točnost manje važni nego ljudima „kroz vrijeme". Oni su povezani sa svojim vremenskim crtama i veća je vjerojatnost da su njihova sjećanja povezana. Ovaj model mjerenja vremena uobičajen je na istoku, posebice u arapskim zemljama, gdje su rokovi u poslovanju fleksibilniji nego u zapadnim zemljama, što može živcirati zapadnjake. Na budućnost se više gleda kao na niz „sadašnjih trenutaka", tako da užurbanost istog trenutka gubi svo  ju ul og u. Po st oj i jo š vi še ti h „s ad aš nj ih tr en ut ak a" t a m o od a kl e on i  po tj eč u.

166

Sažetak nekih uopćava nja o razlikama između i „kroz vrijeme":  Kroz vrijeme Zapadnjačko Slijeva nadesno Prošlost/sadašnjost/budućnost Ispred Uređeno bivanje Sjećanja obično nepovezana Važan vremenski raspored Teže ostaju u sadašnjosti

ljudi ,,u vremenu"

U vremenu Istočno  Na tr ag -n ap ri j ed Vrijeme se događa sada  Ne sve is pr ed Vrijeme je fleksibilno Obično povezana sjećanja  Ne la ko va ža n vr em en s ki raspored Lako se usredotočuju na sadašnjost

167

SESiO

RAZG OVOR S VR EM EN OM

 je zi k ut je če na m oz ak . Na je zi k r ea gi r a m o na na ne sv je sn oj ra zi ni .  Na či n na koj i g ov o r im o o do ga đa ji ma o dr eđ u je k ak o ih pr ed st av lj a mo u mislima i kako na njih reagiramo. Već smo ispitali neke po sljedice koje može imati način razmišljanja koristeći nominalizaciju, univerzalne kvantifikatore, modalne operatore i druge slične obra sce. Č ak ni glagolska vreme na nis u bila izostavljena, zar ne? A sad razmislite o vremenu  kada ste šetali. Ovakav rečenični oblik najvjerojatnije će vas podsjetiti na povezane filmske slike. Kažem li da razmislite  kada ste se posljednji put pro šetali,  najvjerojatnije ćete napraviti nepovezanu i nepokretnu sliku. Oblik riječi izdvojio je pokret iz slike. Opet, rečenice imaju isto zna čenje, zar ne? Sad razmislite o tomu  kako ćete prošetati.  Još uvijek dobivate nepove zane slike. A sada o tomu  kako ćete ići šetati.  Najvjerojatnije će sada vaše sjećanje biti povezano kao film. Sad se stavite u daleku budućnost i razmišljajte o prošlim događa  j i m a ko ji se za pr av o jo š uv ij ek ni su do go di li . Ni je la ko ? U op će ni je . Pročitajte sljedeću rečenicu:  Razmislite o vremenu kada ćete prošetati. A sada se podsjetite kada ste to učinili. Vi utječete na druge i dajete im orijentaciju u vremenu svojim riječima. Budući da ovo znate, mo žete izabrati kako ćete utjecati na njih.Ne možete izbjeći to učiniti. Svaka komunikacija nešto radi. Radi li ono što želite da radi? Služi li vašem cilju?

Pub LAVLJt

U5 Kh DU IU lt NU il

NA

V A N JS K I

bVIJtl

I

NA

i t b t

I zato, dok sada razmišljate kako elegantna i učinkovita može biti vaša komunikacija... i osvrnete se na izvore koje ste koristili prije nego što ste se promijenili... kako je bilo biti takav... i koje ste kora ke poduzeli kako biste se promijenili... dok sjedite ovdje i sada... s ovom knjigom u ruci?

Gdje čovjek može naći novac kad god poželi? U rječniku.

Zamislite anksioznog pacijenta koji ide na dvije različite terapije. Prvi terapeut kaže: „Dakle, osjećali ste anksioznost? Jeste li se tako osjećali?" Drugi kaže: „Dakle, osjećate anksioznost? Zbog čega se tako osjećate?" Prvi udaljava pacijenta od osjećaja anksioznosti stavljajući ga u pro šlost. Drugi povezuje pacijenta s osjećajem anksioznosti i programi ra ga da se tako osjeća i u budućnosti. Ja ne znam kojeg bih terapeuta radije posjećivao. Ovo je samo mali primjer kako uporabom jezika utječemo jedni na druge da toga nismo ni svjesni.

168

169

Sedmo poglavlje SUKO BI I SLAG ANJA Svi mi živimo u istom svijetu, ali stvaramo različite modele toga svi  je ta , zb og čeg a i do la zi m o u su ko be . Dv oj e lj udi m ož e pr om at ra ti isti događaj, čuti iste riječi, a protumačiti ih potpuno drukčije. Iz tih tumačenja i modela nastaje bogato mnoštvo ljudskih vrijednosti, po litike, religije, interesa i motiva. Ovo poglavlje bavi se pregovorima i sastancima, tijekom kojih dolazi do pomirenja suprotnih interesa, a neki od ovih načina uspješno se koriste u poslovnom svijetu.  Ne ki od na jv až ni ji h di je lo va na ši h m a p a su uv je re nj a i su st av i vr i  je dn os ti , koj i us mj er av aj u na še ži vo te i da ju mu sm is ao . On i up r a vljaju onim što činimo i mogu nas dovesti u sukob s drugim lju dima. Sustav vrijednosti određuje što nam je važno: sukobi nastaju ako inzistiramo na tomu da ono što je važno za nas mora biti važno i drugim ljudima. Ponekad naše vlastite vrijednosti koegzistiraju u neskladu i mi moramo učiniti izbore koji nam nisu laki. Smije li se lagati za prijatelja? Je li bolje raditi dobro plaćen, ali dosadan posao, ili zanimljiv, ali slabije plaćen posao?  Na ši ra zl iči ti di je lo vi ut je lov lj uj u ra zl iči te vr ij ed no st i, im aj u ra zl iči te ciljeve i drukčije namjere, te zato dolaze u konflikt. Na našu sposo  bn o st st re ml je nj a ka ci lj ev im a ko rj en it o ut je če to ka ko us ug la ša va  mo i stvaralački upravljamo upravo tim različitim dijelovima svoga  bi ća. Ri je tk o ka da bi t ćet e u st an ju sv es tr an o i p o t p u n o us ug la še no ustremiti se na neki cilj, a što je cilj veći, više je dijelova uključeno u njegovo ostvarivanje i postoji veća mogućnost da će doći do suprotstavljenih interesa. Već smo obradili tehniku ponovnog uokvirivanja u šest koraka, a u sljedećem ćemo poglavlju istraživati kako razriješi ti neke od unutarnjih sukoba.

i/l

Unutarnja suglasnost daje snagu i osobnu moć. Mi smo u stanju usuglašenosti kada naše ukupno verbalno i neverbalno ponašanje  po d rž av a na š cil j. Svi su na ši di je lo vi ta da u sk la du i i m a m o sl ob o dan pristup izvorima. Mala djeca gotovo su uvijek usuglašena. Kada nešto žele, žele to čitavim svojim bićem. Stanje sklada ne znači da svi dijelovi sviraju istu melodiju. U orkestru se zvukovi različitih instrumenata miješaju, ukupna melodija je više od bilo koje koju  pr oi zv od i po j ed i n ač n i i n s t r u m e n t , i up r av o ra zl ik a m e đ u nj im a da je glazbi boju, zanimljivost i sklad. Dalde, kada smo usuglašeni, naša uvjerenja, vrijednosti i interesi djeluju zajedno, dajući nam energiju da težimo našim ciljevima. Kada donesete odluku i kada ste suglasni o tom pitanju, tada znate da mož ete nastaviti i da imate sve šanse za uspjeh. No, kako znate da ste usuglašeni? Slijedi jedn osta vna vježba za prepoznava nje unutar njih znakova usuglašenosti. IDENTIFICIRANJE ZNA KOV A USUG LAŠE NOS TI

Sjetite se trenutaka kada ste nešto zaista željeli: određenog zado voljstva, dara ili događaja kojemu ste se zaista radovali. Dok se  pr is je ća t e i po v ez uj et e s t i m t r e n u t k o m i d o g a đ a j e m ,  možete poče ti prepoznavati kakav je osjećaj biti usuglašen. Treba z nati ka kav je to osjećaj kako biste ga mogli koristiti u budućnosti, znajući jeste li potpuno usuglašeni u vezi s nekim ciljem. Zamijetite kako se osjećate, obratite pozornost na submodalitete iskustva dok o nje mu razmišljate. Možete li pronaći neke unutarnje osjete i zvukove koji će nepogrešivo ukazati na to da ste usuglašeni?  N e u s u g l a š e n o s t je p o b r k a n a p o r u k a - n e u g o đ e n i i n s t r u m e n t u orkestru, nanos boje koji se ne uklapa u sliku. Pomiješane unutar nje poruke prenosit će neodređenu poruku drugoj osobi i dovesti do zbrke u postupcima i sabotaže u vlastitim redovima. Kada se suočite s odlukom o pitanju oko kojeg niste usuglašeni, dobili ste dragocjenu informaciju od vašeg nesvjesnog. Ono vam govori da nije mu dr o nastaviti i da je vrijeme da razmislite, priku pite do da tne informacije, osmislite više mogućnosti ili da proučite druge ciljeve. No, problem je u tomu kako znati da smo u stanju neu-

172

suglašenosti? Učinite sljedeću vježbu kako biste povećali svijest o znakovima usuglašenosti. IDENTIFICIRANJE ZNAKOVA NEUSUGLAŠENOSTI

Razmislite o vremenu kada ste bili rezervirani u pogledu nekog pla na. Možda ste mislili da je to dobra ideja, no nešto vam je govorilo da biste mogli upasti u nevolje. Možda ste zamišljali da to radite, ali vas je uvijek pratio osjećaj nesigurnosti. Dok razmišljate o sumnjama koje ste imali, stvorit će se određeni osjećaj u jednom dijelu vašeg tijela, možda neka određena slika ili zvuk koji vam daje do znanja da niste posve posvećeni cilju. To je znak neusuglašenosti. Dobro se upoznajte s njim, on je dobar prijatelj i može vam uštedjeti dosta novca. Možda ćete poželjeti provjeriti ga u nekoliko različitih isku stava prema kojima ste imali rezerve i sumnjali u njih. Sposobnost identificiranja neusuglašenosti u samome sebi poštedjet će vas mno gih pogrešaka. Prodavači polovnih automobila imaju lošu reputaciju glede usugla šenosti. Neusuglašenost također izlazi na vidjelo u Freudovoj oma ški. Netko tko veliča „državu u doba tehnologije Nojeve arke" očito nije zadivljen softwareom. Prepoznavanje neusuglašenosti kod dru gih ljudi nužno je želite li prema njima postupati senzibilno i učinko vito. Primje rice, nast avnik koji objašnjava neku ideju pitat će učenike razumiju li ga. Učenik može reći „da", ali će ton njegova glasa možda  bi ti u s up ro t no st i s nj eg ov im ri je či ma . Pr od av ač u tr go vi ni ko ji ne  pr ep oz na je i ni je ov la da o ne u su g la še no š ću u k up ci m a na jv je ro ja tn ij e neće prodati proizvod ili, ako ga i proda, izazvat će u kupcu otpor koji će dovesti do prestanka suradnje. SUSTA VI KRITERIJA I VRIJ EDN OSTI

 Na š su st av vr ij ed no st i s na ž n o ut je če na to j es m o li us ug la še ni gl ed e nekog cilja. Vrijednosti utjelovljuju ono što nam je bitno, a podržava  ju ih uv je re nj a. Po p ut uv je re nj a, st je če mo ih is ku st vo m i ug le da nj em na članove obitelji i prijatelje. Sustav vrijednosti povezan je s našom osobnošću - zaista nam je stalo do njih. To su temeljna načela i s nji ma živimo u skladu. Ponašanje suprotno sustavu vrijednosti dovest

173

J t U M U 

će nas u stanje neusuglašenosti. Vrijednosti nas motiviraju i usmjera vaju, one su važna mjesta, glavni gradovi na našim mapama svijeta.  Na jt ra jn ij e i na ju tj ec aj ni je vr ij ed no st i s l o b o d n o b i r a m o i ni tk o n a m ih ne nameće. Biramo ih svjesni posljedica, a one nose sa sobom i veliki broj pozitivnih osjećaja. Ipak, vrijednosti su obično nesvjesne i rijetko ih kada pokušavamo  j a s n o ob ja sn it i. Ka ko bi st e na pr ed ov al i u tv rt ki , po že lj no je us vo ji ti sustav vrijednosti tvrtke. Ako su one u suprotnosti s vašim, može doći do neusuglašenosti. Tvrtka je uposlila samo pola čovjeka ako ključni djelatnik ima vrijednosti koje su u suprotnosti s njegovim radnim mjestom. U NLP-u koristimo riječ kriterij kako bismo označili vrijednosti koje su važne u određenom kontekstu. Kriteriji su manje uopćeni i obuhvatniji od vrijednosti. Kriterij leži iza nekog postupka i onoga što njime dobivale. To su obično nominalizacije kao što su bogat stvo, uspjeh, zabava, zdravlje, zanos, ljubav, znanje itd. Naš kriterij određuje zašto radimo, za koga radimo, s kim se vjenčavamo (ako se uopće vjenčavamo), kako uspostavljamo veze i gdje živimo. On određuje koji automobil vozimo, koju odjeću kupujemo ili u koje restorane idemo. Iskorakom u sustav vrijednosti ili kriterije drugih ljudi može se ostvariti dobar uzvrat. Ako iskoračite u njihovo tijelo, ne usuglasivši  pr ij e to ga vr ij ed no st i, m al e su ša ns e os tv ar en ja uz vr at a. Is ko ra k u vrijednosti drugih ljudi ne znači da se morate slagati s njima, nego samo pokazati poštovanje prema njima.

 Elicitacija kriterija  Na pr av it e po pi s de se ta k na jv až ni ji h vr ij ed no st i u sv om ži vo tu . M o  žete to učiniti sami ili uz pomoć prijatelja. Elicitirajte odgovore po stavljajući ovakva pitanja: Što mije bitno? Što me zaista motivira? Što u mom životu mora biti istinsko?

174

rUVjlHV LJt_5UI\UBI

I 

J L H

U H N

J A

Kriteriji i vrijednosti moraju biti pozitivno izraženi. Izbjegavanje  b ol es ti m o ž e pr ed st av lj at i v r i j e d no s t , al i j e bo lj e t o pa ra f ra zi r at i kao dobro zdravlje. Veoma lako možete doći do vrijednosti koje vas motiviraju. Kriteriji su najvjerojatnije u obliku nominalizacija, stoga vam je  p o t r e b a n m e t a m o d e l k a k o bi st e i h r a z m r s i l i . Ko je p r a k t i čn o z n a  čenje imaju? Da biste to otkrili, tražite dokaz da ste ispunili kri terij. Neće uvijek biti lako pronaći odgovor, no pitanje koje treba  p os t av it i gl as i: Kako ću znati da sam ih postigao? Ako je jedan od vaših kriterija učenje, što ćete učiniti i kako ćete to raditi? Koje su mogućnosti ostvarive? Kako ćete znati da ste nešto naučili? A osjećaj? Sposobnost učiniti nešto što prije niste mogli? Ta precizna pitanja dragocjena su. Kriteriji obično nestaju u magli kad dodu u dodir s vanjskim svijetom. Kada otkrijete što vam kriteriji zapravo znače, upitajte se jesu li realni. Podrazumijevate li pod uspjehom plaću izraženu brojkom od pet znamenki, dobar automobil, kuću u gradu, vikendicu na selu i ugledan posao prije vašeg sljedećeg rođendana, možda ćete se razočarati. Razočaranje, kao što Dilts voli reći, zahtijeva odgo varajući plan. Da biste se zaista razočarali, morate puno maštati o tomu što želite da vam se dogodi. Kriteriji su neodređeni i različiti ljudi tumače ih na različite na čine. Jedan meni dobro poznati par zoran je primjer toga. Za nju  j e b it i vj eš t zn a či l o ob av i ti z a d a t a k us p j eš n o. To j e j e d n o s t a v n o opisni i ne baš cijenjeni kriterij. Za njega vještina predstavlja spo sobnost obaviti zadatak ako to odluči. Osjećaj vještine u tom slu čaju stvara samopouzdanje i veoma je cijenjen. Kad bi god ona okarakterizirala njega kao nevještog, on bi se oneraspoložio, sve dok nije shvatio što ona ustvari time želi reći. Različitost u pogle dima na kriterije muške i ženske privlačnosti sila je koja pokreće svijet.

175

HIJERARHIJA KRITERIJA

Mnoge su nam stvari važne i korisno je steći osjećaj o odnosima između kriterija. Budući da su kriteriji vezani za kontekst, oni koje  pr im je nj uj et e na po s lu ra zl ik ov at će se od o n i h ko je pr im je nj uj et e u  p r i va t ni m o d n o s i m a . M o ž e m o ih ko ri st it i za pr ou ča va nj e pi ta nj a ka o što su posvećenost poslu ili nekoj skupini ljudi. Evo vježbe za prou čavanje kriterija s ovog stajališta: 1. Pretpo stavit e da ste se pridružili nekoj skupini ljudi: zbog čega  bi st e ih na pu st il i? P ro n ađ it e vr ij ed no st i ili kr it er ij e ko ji bi va s m o t i  virali na odlazak. Ne razmišljajte odmah kako je to pitanje života ili smrti: smislite nešto što je dovoljno za pomicanje kazaljke na vagi. 2. Pot om se upitajte zbog čega biste mog li ostati i dalje u toj skup ini , čak i kad bi se dogodilo ono pod brojem jedan. Pronađite kriterij koji  bi sv e pr ev la da o. 3. Onda se zapitajte zašto biste napustili skupinu, čak i kad bi se ono navedeno pod jedan i pod dva ostvarilo. Pronađite važniji kriterij. 4. Nastavite sve dok ne dođete do točke kada se nema kud, jer vas ništa ne bi navelo na ostanak kad bi se vaš posljednji kriterij (n) do godio. Sigurno ćete pronaći neke zanimljive ideje  en route  od broja  j e d an do br oj a en (n ). Kriterije možete koristiti na mnogo načina. Kao prvo, veoma često nešto činimo iz loših razloga, razloga koji ne izražavaju u potpunosti naše vrijednosti. Također ćemo možda poželjeti učiniti nešto neo dređeno, ali to ne uspijevamo jer nam na putu stoje važniji kriteriji. To nas vraća na ciljeve iz prvog poglavlja. Cilj je možda potrebno  po ve za ti s n ek i m ve ći m ci lj em ko ji na s do vo lj no mo ti vi ra je r iz a nj e ga stoji neki važan kriterij. Kriterij osigurava energiju za ostvarivanje ciljeva. Možete li nečemu dati na važnosti povezujući to s nekim ve ćim kriterijem, prepreke će nestati. Primjerice, smatrate dobrom ideju da redovito vježbate radi bolje kondicije. No, vrijeme sve više prolazi, a vi još niste počeli s vježba njem jer nemate vremena za to zbog svih svojih tjednih obveza. Pove zete li redovito vježbanje s privlačnim izgledom i boljom kondicijom

176

za bavljenje vašim omiljenim sportom, najvjerojatnije će vam sve biti daleko inspirativnije i utjecat će na vas da pronađete nužno vrijeme. Obično pronađemo vrijeme za ono što zaista želimo. Nemamo, pak, vremena za stvari koje nas dovoljno ne motiviraju.  Na či n na ko ji ra zm iš lj at e o sv oj im kr it er ij im a im a t će s t r u k t u r u submodaliteta. Oni važni možda će vam biti predstavljeni u većim,  bl iž im ili sv je tl ij im sl ik am a, gl as ni ji m zv u k om ili j ač i m os je to m, na j vjerojatnije lokaliziranom u određenom dijelu tijela. Koji su submodaliteti vaših kriterija i kako znate koji su vam kriteriji važni? Ne po stoje pravila koja funkcioniraju u svim slučajevima. Te ideje vrijedi istražiti. IGRA ZMIJE I LJESTVICE - KORAK GORE, KORAK DOLJE

Kada povezete svoje postupk e s kriterijim a, to počinje sličiti na dje čju igru sa zmijama i Ijestvama. Možete početi s nekim malim pi tanjem, ali uspijete li ga povezati s nekim važnijim kriterijem, vrlo  br zo će te se na ći na vr hu ig ra će pl oče . I ma t će te mo ti va ci ju za to i razmišljat ćete o tomu koristeći izazovne submodalitete.  Na či n na koj i po ve zu j em o do ga đa je i id ej e su št in a je na še m a p e,  pr ed st av lj a pu to ve iz m eđ u gr ad ov a. Ra zu m je ti ne št o ne zn ač i s am o  po sj ed ov at i in fo rm ac ij u ne go i po ve zi va ti taj di o s os ta li m di je lo vi  ma mape. Kada mijenjamo veličinu cilja, mi povezujemo manji cilj s većim kako bismo dobili energiju, dijeleći pritom veliki cilj u niz manjih kako bismo njime lakše vladali. To je primjer jedne uopćene ideje, u NLP literaturi poznate kao  dijeljenje ili  koračanje.  Dijeljenje  je po j am po z na t iz po dr u čj a ra ču na ls tv a, a zn ači ra zb ij an je na bi to ve . Dijeliti ili koraknuti prema gore predstavlja kretanje od specifičnog ka općem, ili od dijela do cjeline. Dijeljenje ili koračanje prema do lje predstavlja kretanje od općeg do specifičnog, ili od cjeline prema dijelu. Ideja je jednostavna. Uzmite, primjerice, neki predmet iz svakodne vnog života kao što je stolica. Da biste koraknuli na sljedeću gornju razinu trebali biste pitati: „Što ona predstavlja?" Jedan od odgovora  bi o bi: „ Ko m a d po ku ćs tv a. " Ta ko đe r m ož e t e pi ta ti : „Č eg a je o n a d io ?" Jedan od odgovora bio bi: „Kuhinjske garniture." Da biste koraknuli

177

NL P_ JO Sb PH O' CONNOR & JOHN i t Y M 0 U R

na donju razinu, možete postaviti obratno pitanje: „Navedite specifi čan primjer vrste predmeta poznate pod imenom stolica." Jedan od odgovora bio bi: „Fotelja." Više razine uvijek obuhvaćaju sve ono što  je na ni žo j ra zi ni . Možete također koraknuti u stranu i pitati: „Navedite po jedan pri mjer za ovu vrstu stvari." Da biste od stolice iskoračili u stranu, mo žete odgovoriti: „Stol." Da biste iskoračili u stranu od fotelje, možete odgovoriti: „Ležaljka." Primjer koji je po strani uvijek je uvjetovan onim što se nalazi na sljedećoj višoj razini. Ne možete tražiti drugi  pr im je r, os im ak o ne zn at e št o on t re ba pr ed st av lj at i. To je temelj metamođela koji proučava pravac prema dolje, pri čemu ideja postaje sve određenija. Miltonov model penje se prema gore do opće razine, koja obuhvaća sve pojedinačne primjere s nižih razina. Zatraži li netko od vas piće, on možda želi limunadu, a vi mu do nesete kavu. I limunada i kava su piće. Potrebna vam je određenija informacija.

S t U M U P 0 f c L A V L J b _ S U K 0 B I  I

SlAGANJA

1. Č aj ili kava? Napitc i. 2. Jam i kava? 3. Kora i kava? 4. Amfetamini i kava? 5. Tijazid i kava? (Odgovor na kraju poglavlja.)

Koračanje nadolje ide prema određenom događaju iz zbiljskog svi  je ta u te m e lj en o m na ču li ma , (Ž el i m s e d a m de ci li ta ra l i m u n a d e Fi zo u visokoj čaši ohlađenoj na pet Celzijevih stupnjeva, s tri kocke leda,  p r o m u ćk a n u i b ez mi je ša nj a. ) Ko ra ča nj e p r e m a go re m o ž d a će va s odvesti do ciljeva i kriterija (želim popiti jer sam žedan ) p očnet e li se  pi ta ti za št o na j ed no j ve ćoj ra zi ni . Vicevi, primjerice, koriste koračanje i onda iznenada mijenjaju pra vila na vrhu. Ljudi povezuju stvari na čudan i čudesan način (u sva kom slučaju, u skladu sa svojim vlastitim mapama). Nemojte pre tpostavljati da koriste isti način povezivanja ideja poput drugih. Ne  pr et po st av lj aj te da zn at e nj ih ov a pr av il a. Ka o u ig ri p o k v a r e no g te  lefona: što se više odmičete mijenjajući pomalo pravila svaki put, to ćete biti dalje od onog mjesta na kojem mislite da se nalazite. Evo vježbe kako se na različite načine može koračati prema gore. Kava se može povezati sa svakim od tih različitih načina. U prvom  pr i m je r u, čaj i ka va m o g u se uv rs ti ti u j e dn u o pć u vr st u na pi ta ka . Ra  zmislite možete li za kavu i ostale primjere pronaći razine koračanja  p r e m a go re :

178

Dakle, moguće je dijeliti po strani različite stvari i stići na posve ra zličita mjesta. To je poput često spominjane ideje da vas u ovom glo-

179

NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

 b a l n o m se lu s a m o šes t po z na ns t av a m ož e do ve st i do ko ga že li te . (Ja  p o z n a m Fr ed a (1 ), koj i zn a J oa n nu (2 ), ko ja po zn aj e Su si e (3 ), koj a  po zn aj e Ji ma (4 ) i ta ko da lj e) . Ponovimo još jedanput: značenje ovisi o kontekstu. Veze koje stva ramo značajne su. Zidove ne drže toliko cigle koliko žbuka koja ih  po ve zu je . Id ej e ko je su n a m bi t ne , ka o i na či n na koj i po ve zu j em o ideje, važni su na sastancima, u pregovorima i u trgovanju.

METAPROGRAMI

Metaprogrami su perceptualni filteri koje koristimo iz navike. Posto  ji to li ko m n o g o in fo rm ac ij a, a na jv eći br oj nj ih i g n o r i r a m o j er , u na j  bo lj em sl uča ju , na ra sp ol ag an ju i m a m o de ve t di je lo va sv ij es ti . Me t a  p r o g r a m i su ob ra sc i ko je ko r is ti mo pr i od lu či va nj u ko je in fo rm ac ij e trebamo propustiti. Zamislite, primjerice, čašu punu vode. Sada za mislite da ste je do pola popili. Je li čaša napola puna ili poluprazna?  N ar a vn o, i j e d n o i dr ug o, sv e ov is i o gl ed iš tu . Ne ki lj udi za pa ža ju

180

SEDMO POGLAVLJE^ SU KOB I I SL AG AN JA

ono što je pozitivno u nekoj situaciji, ono što je zaista prisutno, a drugi ono što nedostaje. Oba su načina gledanja korisna i svatko od nas zastupa jedan od stavova. Metaprograme koristimo sustavno i iz navike te ih ne preispituje mo služe li nam dobro. Obrasci mogu biti isti u različitim kontek stima, no malo se ljudi uvijek ponaša na uobičajen način, tako da će se s promjenom konteksta najvjerojatnije mijenjati i metapro grami. Ono što zaokuplja našu pozornost na poslu razlikovat će se od onog a na što obr aćam o poz orn ost kod kuće Tako metaprogrami filtriraju svijest i pomažu nam stvoriti vlasti tu mapu. Možete uočiti metaprograme drugih ljudi promatrajući njihov jezik i njihovo ponašanje. Neki jezični obrasci tipični su za za određene metaprograme zato što metaprogrami filtriraju isku stvo, a iskustvo se prenosi jezikom. Metaprogrami su važni u klju čnim područjima motivacije i donošenja odluka. Dobri govornici oblikuju jezik tako da odgovara modelu svijeta drugih ljudi. Ko ristite li jezik tako da bude u skladu s metaprogramima drugih ljudi, vi preoblikujete informaciju tako da postane lako shvatljiva.  Na ta j n a či n s u g o v o r n i k u os ta je vi še en e rg ij e za d o n o š e n j e o d l u k a i motivaciju. Dok čitate o metaprogramima možda ćete doći da vam se svidi  j e d n o o d r e đ e n o st aj al iš te iz sv ak e ka t eg or i je . M o ž d a će t e se ču  diti kako netko uopće može misliti drukčije. To će ukazivati na obrazac koji sami koristite. Od dviju krajnosti u okviru obrazaca met apr ogr ama , najvjerojatnije vam se jed an obrazac neće svidjeti ili ga nećete razumjeti. Onaj koji je ostao, vaš je. Postoji više obrazaca koji bi se mogli okvalificirati kao metapro grami, i u različitim knjigama iz NLP-a naići ćete na različite obras ce. Ovdje ćemo spo men uti sam o najkorisnije. Niti u je dn om slučaju nećemo implicirali vrijednosni sud. Nijedan nije „bolji" ili „prav i" sam po sebi. Sve ovisi o kon tek stu i pos tav lje nom ci lju. Pojedini obrasci najbolje funkcioniraju kod određenih vrsta zadataka. Pitanje je zapravo: Jeste li u stanju postupiti na najkori sniji način pri obavljanju zadataka koje morate izvršiti?

181

NLP..JOS EPH

O'CON NOR &

JOHN SEYM OOR

 Proaktivno-reaktivno Prvi metaprogram odnosi se na radnju. Proaktivna osoba pokreće, uskače i napreduje. Ne čeka da drugi nešto započnu. Reaktivne osobe čekaju da netko drugi pokrene radnju ili čekaju  p o g o d n u pr i go d u pr ij e ne go št o od lu če ne št o uči ni ti . M ož da će im zatrebati mnogo vremena da se odluče, a može se dogoditi čak da nikada ništa ne poduzmu. Proaktivna osoba koristi potpune rečenice sa subjektom (imenicom ili zamjenicom), aktivnim glagolom i opipljivim objektom, primjeri ce: „Ja ću imati sastanak s upravnikom." Reaktivna osoba koristi pasivne glagole i nepotpune rečenice. Po sve je vjerojatno da će koristiti kvalifikativne fraze i nominalizacije: „Postoji li ikakva šansa da bi bilo moguće zakazati sastanak s upra vnikom." Č ak i u tako krat kom primjer u postoje mnog e mogu ćnosti iskorišta vanja ovog obrasca. Proaktivna osoba dobiva motivaciju uz pomoć fraza: „Baci se na posao", „Učini to" i „Vrijeme je za akciju." Tijekom kupnje, proaktivne će osobe najvjerojatnije brzo prolaziti, kupovati i odmah donositi odluke. Reaktivna osoba najbolje će reagirati na fraze: "Č ekaj", „Daj da razm isli mo", „Raz misl i o tomu " i „Vidi što drugi misle."

SEDMO

P 0 6 L A V L J E _ S U K O B I I

SLAGANJA

lite motivirati. „Prema" ljudi crpe energiju iz ciljeva i nagrada. „Od" ljudi motivirani su izbjegavanjem kazne i problema. Beskorisno je uopćeno razgovarati koji je pristup bolji. Ovaj obrazac lako je prepoznatljiv u jeziku. Priča li osoba o onome što želi, ostvaruje i dobiva? Ili priča o situacijama koje želi izbjeći i  p r o bl e m i m a ko je za ob il az i? Kv al it et e „p r em a" lj ud i na jb ol je do la ze do izražaja u ostvarivanju ciljeva. „Od" ljudi su odlučni u pronala ženju grešaka i dobri su, primjerice, na poslovima kontrole kvalitete. Kritičari su obično ljudi snažne „od" orijentacije, što mogu posvje dočiti i mnogi umjetnici.

Unutarnje-vanjsko

 Prema-od

Ovaj obrazac govori odakle ljudi crpe svoje standarde. „Unutarnja" će osoba standarde prilagoditi sebi i koristiti ih za uspoređivanje  p os t u pa ka i od lu ke št o čin it i. Ko ri st it će vl as ti te s ta nd a r de pr il i ko m uspoređivanja i odlučivanja. Na pitanje: „Znaš li da si učinio izvrsnu stvar?" najvjerojatnije će odgovoriti: „Znam." „Unutarnji" ljudi usva  ja ju in fo rm ac ij e, al i će in zi st ir at i na t o m u da sa m i d on es u od l uk e na temelju svojih standarda. Naglašeno „unutarnja" osoba snažno će se opirati tuđim odlukama, čak i onda kada joj one idu u prilog. „Vanjski" ljudi imaju potrebu da im drugi ljudi postavljaju standar de i daju naputke. Oni znaju da je nešto dobro učinjeno kada im to kaže netko drugi. „Vanjskima" su potrebni vanjski standardi. Pitat će vas koji su vaši standardi . Č ini se da imaju probl ema u donoše nju odluka.

Ovaj obrazac objašnjava kako ljudi zadržavaju razinu motivacije za nešto. Ljudi s „prema" metaprogramom ostaju usredotočeni na svoje ciljeve. Oni ostvare ono što žele. „Od" ljudi lako prepoznaju  pr ob l e m e i zn aj u št o tr eb aj u iz bj eg av at i, je r im je j a s n o št o ne že le . Ovo može biti problem prigodom postavljanja jasnih ciljeva. Sjetite se stare prepirke u svijetu poslovanja, obrazovanja i odgoja - je U  bo lj e ko ri st it i pr is tu p m rk v e ili ba ti ne ? D r u g i m ri je či ma , je li bo lj e ljude poticati ili im prijetiti? Odgovor je, naravno: Sve ovisi koga že-

„Unutarnji" imaju problema oko prihvaćanja tuđeg rukovođenja.  Na jv je ro ja tn ij e će po st at i do b ri p od uz et ni ci i pr iv la či t će ih po sl ov i u kojima rade za sebe. Nemaju potrebu da ih netko nadgleda. „Vanjskim" ljudima potrebno je da ih netko nadgleda i njima ruko vodi. Potrebno im je da potvrda dođe izvana, inače nisu sigurni jesu li nešto obavili dobro. Ovaj program možete prepoznati ako upitate: „Kako znate da ste dobro obavili posao?" „Unutarnji" ljudi reći će da oni tako smatraju, a „vanjski" će reći da znaju jer im je to potvrdio netko drugi.

Malo ljudi koristi isključivo jedan obrazac, pa se kod većine mogu uočiti karakteristike oba obrasca.

182

183

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

Opcija-proceđura Ovaj jc obrazac važan u poslovanju. Osoba „opcije" želi imati izbor i razviti alternative. Opirat će se slijeđenju već upotrebljavane pro cedure, ma kako one dobre bile. Osoba „procedure" dobra je u pra ćenju izgrađenih, utabanih putova. Ona nije sposobna razviti ih i važnije joj je kako što učiniti od toga zašto nešto želi učiniti. Vjeruje da postoji „prav i" način da se nešto obavi. Očito nije dob ra ideja za  po sl it i o so bu „p ro c ed ur e" za iz na la že nj e al te rn at iv e u o d n o s u na po  stojeći sustav. No, nije korisno niti zaposliti osobu „opcije" da slijedi ustaljene procedure u kojima uspjeh ovisi od doslovnog poštovanja  pr o ce d ur e. O n a ni je um je šn a u iz vr ša va nj u ru ti ns ki h op er ac ij a. O n a možda osjeća kako mora biti kreativna. Ovaj metaprogram možete prepoznati upitate li: „Zašto se izabrali sadašnji posao?" Ljudi „opcije" navest će vam razloge zašto su iza  br al i to št o su iz ab ra li . Lj udi „ pr oc ed u re " is pr iča t će va m ka ko se dogodilo da rade to što rade ili će vam samo navesti činjenice. Oni odgovaraju kao da ste postavili „kako da" pitanje. Ljudi „opcije" reagiraju na promotivne ideje koje povećavaju izbor. Ljudi „procedure" reagiraju na ideje koje ih vode jasnim, već uhoda nim stazama.

OpĆe-posebno Ovaj obrazac obraduje pitanje usitnjavanja. „Opća" osoba voli vidjeti ve like slike. Ona se najugodnije osjeća kada obraduje velike dijelove infor macija. Misli globalno. „Posebna" osoba osjeća se najbolje kada djeliće informacija spaja u cjelinu i zbog toga se dobro nalazi u nizovima, a u ekstremnom vidu ima sposobnost obrađivati samo sljedeći korak u nizu. „Posebna" osoba govorit će o „koracima" i „nizovima" i davati pre cizne opise. Obično specificira i koristi odgovarajuće nazive. „Opća" osoba, očekivano, uopćava. Možda će i izostavljati pojedine korake u nizu, čime otežava drugima da je prate. Na niz će u cijelosti  pr ij e gl ed at i ka o na j ed an di o ne g o ka o na se ri ju po s t up n i h ko r ak a. Prije izvjesnog vremena kupio sam loptice za žongliranje, a iz prilo-

184

ženog naputka bilo mi je jasno da ga je napisala neka „opća" osoba. Glasio je ovako: „Stanite uspravno, uravnoteženo na oba stopala, ra vnih ramena. Dišite ravnomjerno. Počnite žonglirati." „Uopćeni" ljudi dobro planiraju i razvijaju strategije. „Posebni" ljudi dobri su u izvršavanju pojedinačnih koraka u nizu kada je potrebno obratiti pozornost na detalje. Prateći kako se netko jezično izražava, možete prepoznati razmišlja li netko na „opći" ili „poseban" način. Pruža li vam detalje ili velike slike?

Uklapanje-neuklapanje Ovaj obrazac obraduje formiranje usporedbi. Neki ljudi primjeću  ju o n o s t o j e za je dn ič ko ra zl iči ti m st va ri ma . To zo v em o uk la pa nj em (nije povezano s obrascem uzvrata). Drugi, pak, pri uspoređivanju  pr im je ćuj u o n o št o je ra zl iči to . O n i is ti ču ra zl ik e i če st o se up uš ta ju u raspre. Ona osoba koja usitnjuje i ne uklapa, detaljno će proučili informaciju tražeći nedosljednosti. Ako ste vi osoba koja uklapa i razmišlja na opći način, ona će vas izluđivati. Pogledajte na ova tri dolje nacrtana trokuta. Zadržite se na trenutak kako biste tiho u sebi odgovorili na pitanje: U kakvom su odnosu?

A AT  Na ra vn o, to ča n od go vo r ne po st oj i, bu du ći da nj ih ov m e đ u s o b n i odnos podrazumijeva točke sličnosti i razlike. Pitanje upućuje na četiri moguća obrasca. Oni ljudi koji uklapaju, koji primjećuju istovjetnost kod stvari, možda će reći da su sva tri trokuta ista (što ustvari i jesu). Takvi će ljudi najčešće biti zadovoljni istim radnim mjestom ili time što rade istu vrstu posla duže vrijeme, i dobro će obavljati zadatke koji se suštinski ne mijenjaju. Oni ljudi koji primjećuju istovjetnost uz neke iznimke najprije za pa ža ju sl ičn os ti , a p o t o m ra zl ik e. Ka d po gl ed aj u u sl ik u m o ž d a će reći da su dva trokuta ista, a da se jedan razlikuje jer je okrenut na-

185

opačke (posve su u pravu). Takvi ljudi obično vole da se promjene događaju postupno i polako i vole s vremena na vrijeme mijenjanje radne atmosfere. Kada svladaju neki posao, spremni su to raditi dugo vre men a i dobro obavljaju većinu zadata ka. Č esto koriste uspored be,  pr i mj er ic e „bo lj e" , „g or e" , „vi še " „m an je ". Re ag ir aj u na p r o m o t i v n e materijale koji koriste riječi „bolje", „poboljšano" ili „obogaćeno". Ljudi koji uočavaju razlike, ne uklapaju. Oni bi rekli da su sva tri trokuta drukčija (ponovno su u pravu). Takvi ljudi traže promjene i uživaju u njima, često mijenjajući poslove. Privlačit će ih maštoviti  pr oi zv od i ko je re kl am ir aj u ka o „ no ve " ili „d ru kči je ". Ljudi koji uočavaju razlike uz iznimke, najprije zapažaju razlike, a onda sličnosti. Oni će najvjerojatnije reći da su trokuti različiti, a da su dva okrenuta na istu stranu. U traganju su za promjenom i razno vrsnošću, ali ne u tolikoj mjeri kao ljudi koji vide samo razlike. Da  bi st e ot kr il i ova j m e t a p r o g r a m , pi ta jt e: ,,U k ak vo m su o d n o s u ov e dvije stvari?"

Obrasci

uvjeravanja

Postoje dva aspekta u procesu uvjeravanja. Prvi se aspekt odnosi na kanal kroz koji informacija dolazi, a drugi na način kako se  p o s t u p a s i n f o r m a c i j o m o d t r e n u t k a k a d a s e nj o m e r a s p o l a ž e . Prvo nešto o kanalu. Zamislite neku situaciju prodaje. Što kupac mora učiniti kako bi bio uvjeren u vrijednost proizvoda? ili, kakvi su dokazi potrebni direktoru da bude uvjeren da je netko dobar u svom poslu? Odgovori na ova pitanja najčešće su povezani s pri marnim sustavom predstava dotične osobe. Nekima je potrebno da vide dokaz (vizualan). Drugima, pak, da ga čuju od drugih.  N e k i m a da pr oč it aj u iz vj eš će, r e c i m o u iz vj eš ću U d r u g e p o t r o š a  ča, u kojem se proizvodi uspoređuju i daje se informacija o njima. Drugi, opet, moraju nešto učiniti. Recimo, iskušati proizvod kako  bi ga oc ij en il i, il i ra di ti s n o v i m k o l e g o m pr ij e d o no š en j a mi šl je  nja o njegovoj sposobnosti. Pitanje koje postavljamo kako bi se odr edi o ovaj met apr ogr am jest: „Kako znat e da je netko doba r u svom poslu?"

186

„Vidjeti" osoba mo ra vidjeti primjere. „Ć uti" osoba mor a razgovarati s ljudima i prikupljati informacije. „Č itati" osoba mora pročitati iz vješće ili preporuku o nekomu. „Učiniti" osoba mora, ustvari, odra diti neki posao s nekim kako bi se uvjerila radi li on dobro ili ne. Druga strana ovog metaprograma jest kako se najlakše uče novi za daci. „Vidjeti" osoba najlakše uči novi zadatak kad joj pokažete kako se to radi. „Č uti" osoba najlakše uči kad joj net ko kaže kako se to radi. „Č itati" soba najlakše uči kad pročita naputke. „Učiniti" osoba najbolje uči kad sama nešto učini i stekne neposredno iskustvo. Drugi dio metaprograma odnosi se na postupanje s informacijom i na njezino prikazivanje. Nekomu je potrebno višekratno iznošenje dokaza - možda dva, tri ili više puta - prije nego što ga uvjerite. To su ljudi koji stječu uvjerenja kroz više primjera. Drugima nije potre  b n o m n o g o in fo rm ac ij a. Do bi ju ne ko li ko čin je ni ca , os ta lo za mi sl e i  b rz o od lu ču ju . Ve om a čes to za kl ju ča k d o n o s e na pr eč ac i na te me lj u malo podataka. To se zove automatski obrazac. No, s druge strane, neke pak nikad ne možete uvjeriti u potpunosti. Oni će steći uvjere nje koje se odnosi samo na taj određeni primjer ili na taj određeni kontekst. To je poznato kao obrazac dosljednosti. Sutra ćete mu već  p o n o v n o sv e iz no va m or a t i do ka za t i, je r su tr a j e no vi da n. Po t r eb no  je uv je ra va ti ih sv e vr ij em e. I na kr aj u, n e k i m je lj ud im a p o t r e b n o iznijeti dokaze u nekom određenom vremenskom razdoblju - jedan dan, tjedan dana - prije nego što postanu uvjereni. Ovo je kratki prikaz nekih najvažnijih metaprograma. Prvobitno su ih razvili Richard Bandler i Leslie Cameron Bandler, a kasnije, za  p r i m j e nu u sv ij et u po sl ov an ja , Ro dg er Ba il ey u kn ji zi „Pr of il je zi ka i ponašanja". Kriteriji se veoma često označavaju kao metaprogrami, no oni ne predstavljaju obrasce, nego vrijednosti i stvari koje vam zaista nešto znače, stoga smo ih i obradili odvojeno. Orijentacija u vremenu također je označena kao metaprogram. Neki su ljudi ,,u vremenu", dakle, povezani sa svojim vremenskim crta ma. Neki su „kroz vrijeme", dakle, primarno izdvojeni iz svojih vre menskih crta. Drugi obrazac koji se često ubraja u metaprograme je  p r i m a r n i pe rc ep t iv ni sta v. Ne ki lj ud i na jv eći di o v re m e n a pr o v od e u  p r v o m st av u, u svo joj vl as ti to j re al no st i. D r u g i se vi še už iv lj av aj u i

187

više vremena provode u drugom stavu. Ostalima, pak, najviše odgo vara treći stav. Različite će knjige navoditi različite popise obrazaca m etap rogr ama i jed ini pravi odg ovor je u to mu da koristit e obrasce koji su korisn i i zanemarite ostale. Sjetite se da će se najvjerojatnije sve promi  j en i ti s p r o m j e n o m ko nt e ks ta . Č ov j ek t ež ak de ve de se t k i l o g r a m a  p r e d e b e o je st av it e li ga u k on t ek st s k u p i n e za ae ro bi k. T a m o bi se nalazio na krajnjoj gornjoj granici ljestvice. Stavite li ga u sportsku dvoranu prepunu sumo hrvača, bit će na samom početku ljestvice lake kategorije. Onaj tko izgleda „proaktivan" u jednom kontekstu, činit će se „reaktivnim" u nekom drugom. Također, ne možete biti „posebna" osoba na poslu, a „opća" u slobodno vrijeme. Metaprogrami se mogu mijenjati i s promjenom emocionalnog sta nja. Osoba pod stresom može postati proaktivnija, a u opuštenoj atmosferi reaktivnija. Kao i kod svih ostalih obrazaca predstavlje nih u ovoj knjizi, odgovor se nalazi u osobi pred vama. Obrazac je samo mapa. Metaprogrami ne predstavljaju drugi naziv za kvalifi ciranje ljudi. Sljedeća su pitanja važna: jeste li svjesni svojih obra zaca? Kakve izbore možete pružiti drugima? Oni su korisni obrasci koji vas mogu usmjeriti. Naučite identificirati obrasce, jednog po  j e d n o g . Na u či t e ko ri st it i vj eš ti ne , j e d n u po j e d n u . Ko ri st it e i h ak o su korisne.

Sažetak

metaprograma

1. Proaktivno-reaktivno „Proaktivna" osoba pokreće akciju. „Reaktivna" čeka da je drugi po krenu i da se stvari same događaju. Odvojit će vrijeme kako bi naj  pr ij e an al iz ir al a i sh va ti la . 2. Prema-od „Prema" osoba usredotočena je na svoj cilj, a uspjeh je motivira. „Od" osoba usredotočena je na problem koji treba izbjegavati više nego na ciljeve koje treba postići. 3. Unutarnje-vanjsko „Unutarnja" osoba ima unutarnje standarde i odlučuje sama za sebe.

188

„Vanjska" osoba uzima standarde izvana i potrebno joj je dobiti smjernice i naputke od drugih ljudi. 4. Opcija-procedura Ljudi „opcije" žele imati izbor i umješno pronalaze alternativna rje šenja. Ljudi „procedure" dobro slijede utvrđene procedure, ne moti vira ih akcija nego već utvrđeni postupci. 5. Opće-posebno „Opća" osoba najbolje obrađuje velike cjeline informacija. Ne obraća  p o zo r n os t na de ta lj e. „P os eb na " o so ba ob ra ća p oz o r n os t na de ta lj e i  p ot r e bn i su jo j ma li dje lići in fo rm ac ij e da bi sk lo pi la ve ću sl ik u. 6. Uklapanje-neuklapanje Osoba koja uklapa uglavnom primjećuje dodirne točke u uspoređi vanju. Ona koja ne uklapa obraća pozornost na razlike kada uspo ređuje. 7. Obrasc i uvjeravanja Kanal: Vidjeti: Potrebno mu je vidjeti dokaz. Č uti: P otr ebno mu je čuti. Č itati: Po treb no mu je pročitati. Raditi: Potrebno mu je učiniti.  Modalitet: Broj primjera: Potrebno je dobiti informaciju više puta prije nego što se u nešto uvjeri. Automatski: Potrebna je samo djelomična informacija. Dosljednost: Potrebno je dobiti informaciju svaki put da bi povjero vao, a i tada će se dokaz odnositi na taj slučaj. Vremensko razdoblje: Potrebno je dobivati informaciju izvjesno vri  j e m e . PRODAJA

O psihologiji prodaje postoji već brdo literature, a mi ćemo se ovdje samo dota knuti te teme kako bismo pokazali neke mogućnosti u ko rištenju NLP ideja. Prodaja se obično pogrešno definira, kao i promidžba. Popularna definicija opisuje promidžbu kao umijeće kojim se plijeni pozornost

189

ljudi dovoljno dugo s namjerom da se od njih dobije novac. Ustva ri, čitava suština prodaje, kako knjiga „Prodavač za jednu minutu" Spencera Johnsona i Larryja Wilsona slikovito prikazuje, jest pomoći ljudima dobiti ono što žele. Što im više pomažeš, bit ćeš uspješniji  p ro da va č. Mnoge ideje NLP-a imaju iste ideje. Inicijalni uzvrat je važan. Usi dravanje izvora omogućit će da odgovorite izazovima na jedan izvo ran način. Pozitivno osjećanje u vezi s poslom omogućit će vam do  br o ob av lj an je po sl a. Iskorak u budućnost može vam pomoći u stvaranju situacije i osje ćaja koje želite, unaprijed ili uvježbavajući u mislima. Vještina po stavljanja oblikovanih ciljeva od neprocjenjive je važnosti u prodaji. U prvom ste poglavlju primijenili kriterije oblikovanosti na vlastite rezultate. Isto pitanje koje ste koristili tada, može se iskoristiti kako  bi st e po m og l i d r u gi m a da im p os t an e j as no št o že le . Ov a je vj eš ti na ključna u prodaji, jer kupcima možete ugodili samo ako točno znate što žele. Ideja koračanja gore i dolje može vam pomoći otkriti što je potrebno drugim ljudima. Koji su njihovi kriteriji? Što im je važno u svezi s tim proizvodom? Koji je cilj te kupovine i možete li im pomoći realizirati ga? Evo jednog primjera iz osobnog iskustva. Moj se stan nalazi nedale ko glavne ulice, u kojoj ima više željezara nego stoje potrebno. Jedna koja najbolje posluje je mala, pomalo zabačena željezarija. Vlasnik uvijek pokušava saznati što radite i za što vam treba dio ili oprema. Iako uvijek ne ostvari dobar uzvrat, jer je njegovo ispitivanje pone kad na granici trećeg stava, on se trudi kako vam ne bi prodao nešto što vam neće biti korisno u toj situaciji. Nema li odgovarajući alat, uputit će vas u drugu trgovinu. Posluje dobro iako je suočen s jakom konkurencijom velikih lanaca trgovina s prilično nižim cijenama. Prema našem modelu, on korača prema gore kako bi otkrio kriterije i cilj svojih kupaca, a potom korača nadolje do točno određenog ala ta koji mu treba. To može podrazumijevati korak u stranu od onoga što je kupac ustvari prvenstveno tražio. (To se uvijek dogodi kada odem tamo.)

i'io

Koračanje u stranu veoma je korisno kako biste otkrili što netko voli u proizvodu? Što je dobra strana? Koje su razlike zbog kojih netko kupuje radije jedan proizvod nego neki drugi? Istraživanje želja u ova tri pravca nužan je obrazac vrhunskih prodavača. Usuglašenost  je bi tn a. Je li pr od av a č ko ri st io pr o iz v od ko ji pr od aj e? Vj eru je li za i sta u prednosti koje nabraja? Neusuglašenost može procuriti u tonu glasa ili držanju te uznemiriti kupca. OKVIRI

Uokvirivanje u NLP terminologiji odnosi se na postupak stavljanja stvari u različite kontekste kako bi one time dobile drukčije značenje: ono koje vam je u tom trenutku važno. Dat ćemo pregled pet kori snih načina uokvirivanja događaja. Neki su predstavljali implicitni dio drugih aspekata NLP-a i potrebno ih je sada eksplicitno navesti.

Okvir cilja Okvir cilja predstavlja vrednovanje sa stajališta cilja. Prvo što je po trebno jest imati oblikovan cilj. Je li pozitivan? Kontrolirate li ga? Je li dovoljno određen i prave veličine? Što je tomu dokaz? Imate li  p ot r e bn e iz vo re ka ko bi st e ga os tv ar il i? Ka ko se uk la pa u va še dr u ge ciljeve? Kao drugo, možda ćete morati elicitirati ciljeve svih ostalih ljudi koji su uključeni kako bi im bilo jasno što žele i kako biste se svi zajedno kretali naprijed. Treće, postoji postupak oblikovanja lastinog repa od ciljeva. Kada znate svoj cilj i ciljeve drugih ljudi, možete pogleda ti kako se uklapaju jedan s drugim. Možda ćete morati pregovarati zbog nekih razlika među njima.  Na po sl je tk u, im aj ući na u m u ci lj ev e, m ož e t e pr at it i kr eć et e li se p re  ma njima. Ako se ne krećete, morate učiniti nešto drugo. Okvir cilja korisne su naočale kroz koje promatrate svoje postupke. Ako direktori nemaju jasnu viziju svojih ciljeva u poslovanju, nema  ju ni čv rs t te me lj za do no še nj e od l uk a i za pr oc j en u je li ne ki po s t u  p a k ko ri st an ili ni je .

191

 Ekološki

okvir

Ekologijom smo se izrijekom pozabavili kod ciljeva, a implicitno tije kom cijele knjige. Kako se moji postupci uklapaju u širi sustav? Izra žavaju li cjelokupni integritet moga bića? Poštuju li integritet drugih ljudi uključenih u to? Usuglašenost je način na koji naše nesvjesno informira o ekologiji i predstavlja preduvjet za mudro postupanje.

Okvir

dokaza

Okvir dokaza usredotočen je na jasne i određene detalje, posebno na to kako znate da ste postigli cilj: što ćete vidjeti, čuti i osjetiti u tom slučaju. Ovo je jedan dio okvira cilja, ali ponekad je korisno primije niti ga samostalno, posebice kada su u pitanju kriteriji.

Okvir

rekapitulacije

Okvir rekapitulacije veoma je jednostavan. Njime vršite rekapitula ciju informacija koje ste do tog trenutka dobili, koristeći nečije tuđe riječi i informaciju, za razliku od sažetka, u kojemu se često sustavno izvrću riječi drugih ljudi. Rekapitulacija je korisna za otvaranje ra zgovora, za informiranje novih članova skupine, za provjeru jesu li sudionici sastanka usuglašeni i razumiju li sve. Ona pomaže u stva ranju uzvrata i od neprocjenjive je vrijednosti svaki put kada se izgu  bi te : ra šč iš ćav a pu t is pr ed va s. Č esto se događa da por uke izgledaju usuglašen ima, ali da sudionici odlaze s potpuno različitim idejama o tomu što je dogovoreno. Po moću rekapitulacije možete ostati na crti vašeg željenog cilja. SASTANCI

Okvir „kao da" Ovaj je okvir takav način kreativnog rješavanja problema kada se pre tvarate da se nešto dogodilo da biste time pokrenuli istraživanje novih mogućnosti. Počnite riječima: „Da se to dogodilo..." ili: „Pretpostavimo da..." Primjerice, ako ključna osoba nije nazočna na sastanku, možete se zapitati: „Da je osoba X ovdje, što bi ona učinila?" Poznaje li netko osobu X, odgovori koje ćete iznaći mogu biti veoma korisni. (Uvijek ka snije provjerite s osobom X ako je potrebno donijeti važnije odluke.) Drugi način na koji koristimo ovu ideju jest projicirati se u uspje šnu budućnost za šest mjeseci ili godinu dana: osvrnete se unatrag i upitate: „Koje smo korake poduzeli tada, a koji su nas doveli u tre nutačno stanje?" Iz ove perspektive možete otkriti važne informacije, koje nisu lako uočljive u sadašnjosti jer se nalazite preblizu. Još jedan način je uzeti u obzir najgore što se može dogoditi. Što ćete učiniti dođe li do najgoreg? Kakve mogućnosti i planove imate? „Kao da" možete upotrijebiti kako biste istražili najgori slučaj kao  po je di na čn i pr im je r j e d n o g ši re g i ko ri sn o g pr oc es a po zn at o g ka o downside planning. (Proces koji osiguravaj ućim tvrtk ama donosi ve liku količinu novca.)

192

Iako ćemo sastanke opisati u poslovnom kontekstu, obrasci se primje njuju podjednako na bilo koji kontekst kada se dvoje ili više ljudi sasta  je ra di ne ko g za je dn ičk og in te re sa . Do k čit at e ov o po gl av lj e do kra ja , razmislite o svakom obrascu u nekom kontekstu koji vam odgovara.  NL P m o ž e m n o g o po nu di ti u po sl ov no m ko nt ek st u. Naj ve ći iz vo ri u svakom poslovanju su ljudi u njemu. Što su ljudi učinkovitiji, učinko vitije je poslovanje. Poslovanje je skup ljudi koji zajedno rade u ostva rivanju zajedničkog cilja. Njihov će uspjeh uglavnom ovisiti o tomu koliko dobro barataju ovim ključnim točkama: a) Postavljanje cilja.  b) U či n k o v i t o k o m u n i c i r a n j e u n u t a r s k u p i n e , ka o i s va n j s ki m svijetom. c) Točno poznavanje okoline. Obraćanje pozornosti na potrebe i rea kcije potrošača. d) Posvećenost cilju: usuglašenost. Izvori, fleksibilnost, perceptivni filteri, umijeće predstavljanja i komu niciranja određuju uspjeh pojedinca u poslovanju. NLP je usmjeren na točne vještine koje donose uspjeh u svijetu poslovanja.

193

 NL P do pi r e d o sr ca ne ke or ga ni za ci je , us av rš av aj ući i ra zv ij aj ući uč in  kovitost svakog njezinog člana koji izvršava pojedinačne zadatke. Prvo ćemo obraditi poslovne kolegije, čija je karakteristika slaganje velike većine oko ciljeva. Sastanke tijekom kojih dolaze do izražaja suprotstavljeni ciljevi, obradit ćemo odvojeno kao pregovore. Sastanci imaju svrhu, a svrha kolegija najvjerojatnije nije eksplicitna. Primjerice, razmjenjivanje informacije jedanput tjedno, donošenje odluka i podjela zaduženja. Drugi bi primjeri bili, recimo, planiranje  pr or ač un a za id uć u go di nu , iz ri ca nj e po hv al a i ra zm at ra nj e pr oj ek at a. Ako ste sudionik na važnom sastanku, morate biti u jakom, izvori šnom stanju i usuglašeni s ulogom koju morate odigrati. Sidra vam mogu pomoći i prije sastanka kako bi vas dovela u odgovarajuće ra spoloženje i za vrijeme sastanka krenu li stvari u neželjenom pravcu. Zapamtite da će drugi ljudi biti vaša sidra, a vi njihova. Sama pro storija može biti sidro. Kancelarija je često mjesto prepuno znakova moći i uspjeha osobe koja sjedi za stolom. Možda će vam biti potre  bn i svi ra sp ol ož iv i iz vo ri . Č lanove i dnevni red  sastanka  potrebno je odrediti unaprijed. Ci ljeve morate postaviti jasno. Također je potrebno odrediti i dokaze: kako ćete inače znati da ste postigli cilj. Neka vam bude jasno što želite vidjeti, čuti i osjetiti. Ako nemate cilj, najvjerojatnije samo gu  bi te vr ij em e. Osnovni obrazac uspješnog sastanka sliči trominutnom predavanju iz prvog poglavlja.

1.  Znati  što hoćete. 2. Znati što drugi hoće. 3. Pronaći načine koje se to može ostvariti Ovo izgleda veoma jednostavno i samo po sebi razumljivo, ali se ve oma često izgubi u razgovoru, a  treći je korak teško ostvariti postoje li široko suprotstavljeni interesi.  Na p o če t k u sa st an ka p o t r e b n o je us ug la si ti se o ko pi ta nj a za je dn i čkog cilja. Važno je da se svi slože koja opća pitanja treba raspraviti. Kada postavite cilj, usidrite ga. Najlakši način da to učinite je da kori-

194

štite ključne fraze i zapišete ih na vrhu ploče ili dijagrama. Potrebno  je t ak o đe r sl ož it i se gl ed e do ka za ko ji će uk az iv at i da st e po st ig li cil j. Kako će svima biti jasno da se došlo do cilja? Koristite okvir dokaza. Uzvrat je, naglasimo još jedanp ut, osnovn i korak. Potrebno je uspo staviti uzvrat s ostalim sudionicima, ako on ne postoji od prije, kori štenjem neverbalnih vještina i usuglašavanjem jezika. Budite osjetlji vi na svaku neusuglašenost u bilo kojem sudioniku koji je usmjeren ka zajedničkom cilju. Možda postoje neke skrivene sumnje i bolje je za njih saznali odmah nego kasnije. Okviri dokaza, ekologija, rekapitulacija, kao i „kao da" okvir mogu  bi ti ko ri sn i ti je ko m ra zg ov or a. Sk re ta nj e s t e m e čes t je p r ob l em na sastancima. Prije nego što postanete svjesni toga, vrijeme je isteklo, a odluka i cilj nisu ostvareni. Mnogi sastanci skreću s puta kod neke  pr im am lj iv e di gr es ij e i za vr ša va ju u sl ij ep oj ul ic i. Okvir cilja možete koristiti kako biste preispitali relevantnost bilo kojeg prijedloga i na taj se način držali teme. Recimo da kolega prila že diskusiji nešto što nema veze s opće postavljenim ciljem. Možda je njegov prijedlog zanimljiv, informativan i istinit, ali nije relevantan. Možete reći nešto poput ovoga: „Ne uspijevam shvatiti kako nas to može odvesti bliže našem cilju: biste li nam mogli reći kako se to uklapa u ovaj sastanak? Preispitivanje relevantnosli možete usidriti vizualno, pokretom ruke ili glave. Govornik mora pokazati daje nje gov prilog relevantan. Ako nije, uštedjeli smo dragocjeno vrijeme. Prilog je možd a važan u neko m drug om konteks tu: ako je tako, ta kvim ga treba i prepoznati i dogovoriti da se na dnevnom redu nađe neki drugi put. Zatvorite i sažmite svaku temu koja iskrsne tako što ćete je uklopiti u dogovoreni cilj, ili se dogovoriti odložiti je za idući sastanak. Ako netko ometa sastanak i skreće ga s puta, možete reći nešto poput ovoga: „Razumijem da imate jaka osjećanja o ovom pitanju i jasno mi je kako vam je to važno. Međutim, dogovorili smo se da to ovdje nećemo raspravljati. Možemo li se naći kasnije kako bismo ovo ra zmotrili?" Kalibrirajte usuglašenost prigodom davanja ovakvih pri  je dl og a. Ka li br ir an je će v a m re ći pa li li os ob a X ci ga re tu za to št o je sretna zbog ishoda. Osoba Y uvijek gleda u pod kada iznosi primje-

195

dbe (stoga je pitajte što je potrebno kako bi se ona glede toga dobro osjećala). Osoba Z grize nokte kad je nesretna. Postoji mnogo načina da budete svjesni, na jednoj dubljoj razini, kako sastanak napreduje te izbjeći problem prije nego što on iskrsne.  Na kr aj u sa st an ka ko ri st it e ok vi r re ka pi tu la ci je i do đ it e do us ug la še nosti glede napredovanja i cilja. Jasno definirajte i usuglasite se koje mjere treba poduzeti i tko je za njih zadužen. Ponekad ne postoji  p o t p u n a us ug la še no st , ta ko da za vr še ta k sa st an ka ovi si o n e k i m p o  stupcima. Recite, primjerice, sljedeće: „Ako se ovo dogodilo i ako je osoba X ovo učinila i ako smo uvjerili osobu Y da je to u redu, onda možemo nastaviti." Ovo je poznato kao uvjetno zatvaranje. Usidrite dogovor pomoću ključnih riječi i iskorakom u budućnost. Što će služiti kao podsjetnik sudionicima kako bi učinili ono oko čega su se složili? Projicirajte dogovor izvan sobe za sastanke i po vežite ga s drugim neovisnim događajima koji će služiti kao znakovi  po ds je ćan ja os ta li m a da p o d u z m u d og o vo r en u ak ci ju . Istraživanje je pokazalo da najbolje pamtimo ono što se dogodi u nekoliko prvih ili nekoliko zadnjih minuta sastanka. Iskoristite to i rasporedite važne točke na početak i na kraj sastanka.

Sažetak

obrasca

sastanka

 A) Prije sastanka 1. Postav ite ciljeve/cilj i odred it e dokaz e po koji ma ćete znati da ste ih/ga postigli. 2. Odredite sudionike i dnevni red sastanka.  B) Za vrijeme sastanka 1. Budite u i zvorišn om stanju. Koristite izvorišna sidra, ako je to po trebno. 2. Uspostavite uzvrat. 3. 4. 5. 6.

196

Postignite usuglašenost glede zajedničkog cilja i dokaza. Provjerite relevantnost svakog priloga kako biste se držali pravca. Ako informacija nije dostupna, koristite „kao da" okvir. Koristite okvir rekapitulacije kako biste sakupili ključne dokaze.

7. Napredujte prema cilju koristeći metamodel ili bilo koje drugo nužno sredstvo. C) Zatvaranje sastanka 1. Provjerite jesu li ostali članovi suglasni. 2. Zbrojite sve akcije koje je potrebno poduzeti. Koristite okvir reka  pi tu la ci je i is ko ri st it e či nj en ic u da la kš e p a m t i m o do ga đa je s kr aj a. 3. Testirajte dogovor ako je nužno. 4. Uporabite uvjetno zatvaranje sastanka ako je to potrebno. 5. Iskoračite u budućnost glede odluka. PREGOVORI

Pregovaranje je komunikacija čiji je cilj donošenje zajedničke odlu ke, one oko koje će se obje strane usuglasiti . To je proces tijekom ko  je g do bi va te o n o št o žel it e od d r u g e st ra ne t ak o št o im da je te o n o št o oni žele. Odvija se na svakom sastanku na kojem dolaze do izražaja suprotstavljeni interesi.  No to ni je t ak o la ko uči ni ti ka o št o je op is at i. Do la zi do ra vn ot ež e i plesa vašeg integriteta, sustava vrijednosti i ciljeva s integritetom, sustavom vrijednosti i ciljevima druge osobe. Pleše se naprijed-natrag, neki interesi i vrijednosti možda su zajednički objema strana ma, neki su suprotstavljeni. U tom smislu, pregovaranje prožima sve što činimo. Ovdje obrađujemo proces pregovaranja, a ne sadržaj  p re go vo ra . Pregovori se često odvijaju zbog ograničenih izvora. Ključna vještina u pregovaranju je uklapanje ciljeva, tako da svi sudionici dobiju što žele (iako se to možda ne poklapa s njihovim zahtjevima s početka  pr eg ov or a) . Naj bol ji na či n po st iz an ja cil ja je po br i n ut i se da sv i os ta li  p os t ig nu sv oj .  Na s u p r o t n o m kr aj u od uk la pa nj a ci lje va na la zi se ma ni pu la ci ja , kada se zanemaruju želje drugih ljudi. No, četiri zmaja čekaju one koji prakticiraju manipulaciju: kajanje, ozlojedenost, protuoptužba i osveta. Kada pregovarate pokušavajući uklopiti ciljeve, sudionici  pr eg ov or a po st aj u va ši sa ve zn ic i, a ne pr ot iv ni ci . Ak o se , pa k, pr eg o varačke strane mogu postaviti kao saveznici koji rješavaju zajednički

197

 p r o b l e m , p r o b l e m je d je l om ic e ve ć ri je še n. Uk l ap a nj e j e p r o n a l a  ženje tih područja koja se preklapaju.

 Ne po ve zu jt e lj ud e s p r o b l e m o m . Ne za bo ra vi te da se na jv eći br oj  pr eg ov or a od vi ja s lj ud im a s ko ji ma s m o u ne ki m o dn o s i m a ili u njima želimo biti. Ako dobijete ono što želite na štetu druge osobe, ili ako ona smatra da ste je prešli na brzinu, bez obzira na to prego varate li o prodaji, plaći ili godišnjem odmoru, izgubit ćete dobro namjernost, koja na dulje staze ima veću vrijednost od uspjeha na  j e d n o m sa st an ku . Pregovarate jer su vam interesi suprotstavljeni. Potrebno je istražiti te razlike, jer one ukazuju na podru čje na kojemu možete učiniti raz mjenu na obostranu korist. Interesi i sukobi na jednoj razini mogu  bi ti ri je še ni pr o na đe t e li na či n da sv ak a st ra na po s ti gn e svo j cilj na nekoj višoj razini. Tu vam koračanje prema gore omogućuje pronaći i iskoristiti alternativne ciljeve s viših razina. Početni je cilj samo je dan od načina postizanja cilja višega reda. Primjerice, kada pregovarate o plaći (početni cilj), onda je pitanje novca samo jedan način na koji možete osigurati viši životni standard (cilj višega reda). Postoje i drugi načini osiguravanja višeg standarda kad novac nije na raspolaganju - duži godišnji odmor ili, primjerice, fleksibilnije radno vrijeme. Iskorak prema gore premošćuje razlike. Ljudi mogu željeti isto iz posve drukčijih razloga. Zamislite, na pri-

198

mjer, dvoje ljudi koji žele bundevu. Oboje ju žele imati. Međutim, kada objasne zašto im zapravo treba, shvatit ćete da jednom treba kako bi napravio pitu, a drugom je potrebna kora kako bi iz kore napravio masku za Noć vještica. Oni se zapravo ne svađaju oko iste stvari. Mnogi sukobi nestaju kada ih analiziramo na ovaj način. Ovo  je ma li pr im je r, no za mi sl it e sve m o g u ćn os t i ko je po st oj e u n e k o m očitom sukobu. Dospijete li u slijepu ulicu, a pregovarač odbija razmisliti o nekom određenom postupku, možete postaviti pitanje: „Što bi se trebalo do goditi da ovo ne predstavlja problem?" ili: „Pod kojim uvjetima biste ovdje pristali popustiti?" Ovo je kreativna primjena „kao da" okvira i odgovor često vodi iz slijepe ulice. Vi od osobe koja je blokirala  pr eg ov or e tr až it e da ra zm is li na dr uk či ji na či n. Prije nego što počnete, odredite granice. Zbunjujuće je i samoporažavajuće pregovarate li sami sa sobom u trenutku kada je potrebno  pr eg ov ar at i s d r ug i m a . P ot re b no v a m je o n o št o Ro ge r Fi sh er i Wi l liam Uri u svojoj knjizi o pregovaranju „Postizanje suglasnosti" zovu  NA Z DU P, ili „n aj bo lj e al te rn at iv e za do go vo r u pr eg ov or im a" . Št o učiniti ako, unatoč svim zalaganjima obaju strana, ne možete doći do  pr eg ov or a? Po sj ed uj et e li r a z u m a n NA ZD UP , im at ćet e v eć u sn ag u u  pr eg ov or i m a i ve ći osj ećaj si gu rn os ti . Usredotočite se na interese i namjere, a ne na ponašanje. Lako se može dogoditi da vas privuče osvajanje bodova i ponašanje vrijedno osude, no nitko zapravo ne dobiva u takvim situacijama. Mudar i tolerantan dogovor imat će u vidu širu zajednicu i ekolo ške interese. Rješenje na obostrano zadovoljstvo bit će utemeljeno na usuglašavanju interesa, na modelu u kojemu sve strane dobivaju, a ne samo jedna. Ono što je bitno je problem, a ne ljudi, namjere, a ne  po s tu pc i , in te re si st ra na ni nj ih ov e po zi ci je . Također je nužno odrediti dokaze neovisne od strana u sporu. Ako su pregovori uokvireni kao zajedničko nastojanje u pronalaženju rje šenja, njima će rukovoditi načela, a ne pritisci.  Ne ke o d r e đ e n e id ej e ti je ko m pr eg ov or a tr eb a im at i na u m u . Ne tr eb a iznijeti suprotan prijedlog odmah nakon što je druga strana iznijela svoj. Baš u to vrijeme oni su najmanje zainteresirani za vašu ponudu.

i<><)

NLP_  J U b t C H ( J ' L O N N U K & J U H N ! > t Y M U U R

Razgovarajte najprije o njihovom prijedlogu. Ako se ne slažete, nave dite razloge. Kažete li odmah da se ne slažete, druga će strana biti glu ha na nekoliko vaših sljedećih rečenica. Svi dobri pregovarači koriste velik broj pitanja. Zapravo, dva će do  br a pr eg ov ar ača za po čet i pr eg ov or e o j e d n o m o d r e đ e no m br oj u pi ta  nja. ,Ja sam odgovorio na tri tvoja pitanja, a sada ti odgovori na neko moje..." Pitanja ostavljaju vrijeme za razmišljanje i predstavljaju al ternativu izražavanju neslaganja. Mnogo je bolje navesti drugoga da uoči slabost u svome stavu postavljajući mu pitanja nego mu reći koje slabosti vidite vi. Također, dobri pregovarači izrijekom naglašavaju svoje pitanje, pri mjerice ovako: „Mogu li vam postaviti pitanje o ovome?" Tim ćete po stupk om usredotočiti pozorno st sastanka na odgovor i drugoj će strani  bi ti te šk o izb jeći ov o pi ta nj e ak o se p r e t h o d n o slo žil a od go vo ri ti . Č ini se da je to bolje dajete li što više razloga za svoj stav. Fraza pop ut „težina argumenta" kao da predlaže kako je dobro nagomilali argu mente na vagu dok ne prevagnu na vašu stranu. Zapravo, potpuno je suprotno. Što manje razloga dajete, to bolje jer je lanac toliko jak koli ko i najslabija karika. Slab argument razvodnjuje jak, i ako se upetljate  br an eć i ga, gu bi te tl o p o d no ga ma . Č uv aj te se on og a koj i ka že : „Je li to vaš jedini argument?" Ako je dobar, recite: „Da." Ne dopustite da vas uvuče u navođenje drugog, nužno lošijeg. Nastavak može teći ovako: „Je li to sve?" Zagrizete li udicu, možete mu samo dati municiju da  pu ca po va ma . Na da jm o se da se ov ak va vr st a tr ik ov a ne će do ga đa ti ako je pregovor postavljen kao zajednički napor u pronalaženju rješe nja.  Na po sl je tk u, mo gl i bi st e up ot ri je bi ti „k ao da " ok vi r i od ig ra ti ul og u đavoljeg odvjetnika, provjeravajući dogovor. („Ne, mislim da ovo neće funkcionirali, sve mi se čini previše klimavim...") Ako se ostali slože s vama, znajte da na dogovoru još treba raditi. Ako osporavaju, sve je u redu.

200

Sažetak  A) Prije pregovora Ustanovit e svoj NA ZDU P i odre dite grani ce u pregovaranj u. B) Tijekom pregovora 1. Uspostavi te uzvrat. 2. Raščistite sami sa sobom glede svojih ciljeva i dokaza. Pronađite ciljeve drugih sudionika, kao i dokaze. 3. Postavite pre govore kao zajednički n apo r u iznalaženju rješenja. 4. Razjasnite glavna pitanja i postignite okvirnu suglasnost. Usuglasite ciljeve, iskoračite ako je to nužno kako biste pronašli zajednički cilj. Provjerite jesu li sve strane suglasne glede ovog zajedničkog cilja. 5. Razložite ishod kako biste prepoznali područja u kojima je posti gnuta najveća i najmanja suglasnost. 6. Počevši od najlakših područja, dođite do dogovora koristeći ove tehnike za otkrivanje problema: Pregovori skreću s put a.. . Suprotstavljeni ciljevi.  Ne s i g ur n os t . ..  Ne do s ta t ak in fo rm ac ij a. .. Slijepa ulica ...

Preispitivanje relevant nosti. Koračanje gore-dolje dok se ne pronađe zajednički cilj. Re ka pi tu la ci ja . „K ao da " ok vi r i m et am od e l . Što bi se trebal o dogoditi?

Rekapitulacija kao odgovor postiže se u svim područjima, zaključno s najtežom. C) Zatvaranje pregovora 1. Okvir rekapitulacije. 2. Provjera dogovora i usuglašenosti. 3. Iskorak u budu ćnost. 4. Zapisivanje dogovo ra. Svi sudionici imaju potpi san prim jerak

201

Odgovori:  1. čaj i kava - napitci; 2. jam i kava - biljke koje donose profit; 3. kora i kava - riječi od četiri slova koje počinju sa k; 4. amfetamin i kava - stimulativna sredstva; 5. tiazid i kava - diuretici.

Osmo poglavlje PSIHOTERAPIJA Prvi NLP modeli nastali su iz psihoterapije. No, NLP nije ograničen samo na psihoterapiju: povijesna je slučajnost što su John i Richard stupili u kontakt s izvrsnim psihoterapeutima kada su počeli mode lirati. Knjiga „Struktura magije 1" proučava kako načinom na koji koristimo jezik možemo ograničiti svoj svijet i kako koristimo me tamodel da bismo se oslobodili tih ograničenja. Knjiga „Struktura magije 2" razvija temu sustava predstava i obiteljske terapije. S ovim temeljnim pretpostavkama NLP je stvorio razne psihoterapijske te hnike, a u ovom ćemo poglavlju obraditi tri najvažnije: liječenje fo  bij a, „f ij uk" ob r az ac i u nu t ar nj e pr eg ov ar an je . Ta ko đe r da je n a p u t k e gdje ih je najbolje koristiti. Opći okvir svih ovih tehnika jest koristiti ih mudro, s razumijeva njem za vanjske odnose i unutarnju ravnotežu neke osobe. Namjera  NL P- a je uv ij ek om og u ći t i iz bo r, a ne og ra ni ča va ti ga . Terapeut, ili bilo tko tko pomaže drugom napraviti neke promjene u svom životu, mora obratiti pozornost na dva osnovna aspekta. Prvi je međusobni odnos. Izgradite i održavajte uzvrat kako biste uspostavili ozračje povjerenja. Drugi je usuglašenost. Potrebno je  bi ti p o t p u n o us ug l aš en s o n i m št o ra di t e ka ko bi st e mo gl i n e k o m  p o m o ći . Ne us u gl aš en os t s va še s tr an e da t će z br k an e p o r u k e i u m a  njiti učinkovitost procesa promjene. Morate se ponašati usuglašeno, kao da vjerujete da će tehnike dati rezultate. Odnos i usuglašenost su tehnike višeg logičkog reda od bilo koje druge tehnike koju možete uporabiti unutar njih. Koristite okvir cilja za skupljanje informacija o trenutačnom stanju, željenom stanju i izvorima potrebnim da biste se kretali od jednog ka drugom. Unutar okvira cilja budite osjetljivi

202

203

U J I V I U 

na ono što vidite, čujete i osjećate, i spremni reagirati na promjene u interesima druge osobe. Samo unutar svih ovih okvira primjenjujte neku tehniku. Tehnike su ustaljene. Budite spremni varirati ih ili na odstupanje od jednih, koristeći druge kako biste ostvarili cilj.

r u u L A v u c  _ r ) i n u i [ K H i ' i J A

 je us i dr en o , pa vi st og a ko ri st it e ist i pr oc es da bi st e ga pr om ij en il i kao i kada ste ga stvarali. Generatori novog ponašanja i ponavljanje u mislima isto tako dobro funkcioniraju kad vam je potrebna nova vještina ili obrazac ponašanja. Ponekad tehnike usidravanja ne funkcioniraju jer osoba nesrazmjer no reagira na neki objekt ili situaciju. Prošli događaji otežat će mije njanje usmjerenja u sadašnjem trenutku. Mijenjanje osobne povijesti možda neće funkcionirati jer postoje traumatična iskustva iz prošlo sti o kojima im je teško čak i razmišljati a da se ne osjećaju loše. Ona možda stvaraju fobije, kada trenutnu paniku uzrokuju neki objekti ili situacije koje su u izravnoj vezi s prošlim traumama. Postoje različite fobije: strah od pauka, strah od letenja, strah od otvorenog prostora. Što im je god uzrok, reakcija je poražavajući strah. Fobije se konven cionalnim metodama nekada liječe godinama: NLP ima tehniku koja može izliječiti fobije u jednoj seansi. Ponekad se naziva vizualno/kinesteličko (V/K) distanciranje. Ponovno se podsjetite upozorenja s kraja trećeg poglavlja prije nego što ga počnete primjenjivati. LIJEČENJE FOBIJA

PROMJENA PRVOG REDA

Evo primjera kako možete razmišljati o tomu gdje se mogu primije niti ove tehnike. Najjednostavniji način primjene bio bi kada imate samo jedan cilj: različito stanje ili reakciju u danoj situaciji. Ovo se zove promjena prvog reda. Primjerice, možda ćete sebe zateći kako se uvijek na nekoga ljutite ili osjećate nelagodno na poslu kad radite s nekim. Kazališna trema drugi je primjer kada vas držanje govora ili neko predstavljanje čini živčanim i nesposobnim. Jedno stavno n ovo uokvirivanje dob ar je način počinjanja s promje nama u ovakvim situacijama, otkrivanjem kada bi takva reakcija bila korisna i što još može značiti. Tehnike usidravanja u ovom su sluča  ju t ak ođ er pr ik la dn e. Ko la ps , na go mi la va nj e ili po ve zi va nj e si da ra donijet će izvore iz drugih konteksta. Izvorno ponašanje ili stanje

Osjećati možete samo u sadašnjem trenutku. Svi neugodni osjećaji vezani za neko sjećanje sigurno potječu od načina na koji ga pamtite. Tada ste se osjećali loše. Jedanput je dovoljno.  Na jl ak ši na či n da p o n o v n o pr iz ov et e n e u g o d n e os jeća je ve za ne za neki događaj iz prošlosti jest prisjetiti ga se bez distanciranja. Mo rate  bi ti t am o, sv e vi dj et i sv oj im oč i m a i p o n o v n o sv e to os je ti ti . Ti se osjećaji u sadašnjosti mo gu ublažiti distancir anjem od sjećanja tako što ćete se premjestiti iz sjećanja i promatrati sebe u toj situaciji. Ovo je ključna činjenica, koja vam omogućuje brisanje lošeg osjeća  ja p ov e za no g s pr oš li m do ga đa ji ma (k ak va p o g o d n a ko ns tr uk ci ja ), tako da se na njih možete osvrtati u perspektivi. Ako želite raditi s fobijama ili nekim vlastitim lošim sjećanjem, najbolje je da vas ko lega ili prijatelj povedu kroz ovaj postupak. Druga osoba pružit će vam neprocjenjivu podršku kada su u pitanju teške osobne stvari. Tehnika je opisana iz kuta vode ili terapeuta.

205

1. Pacijent ide na teško putovanje u prošlost, ta ko da je potre bno  po st av it i s na žn a s ig u rn o sn a si dr a. Mo ž et e po st av it i ne ko t r en ut a čn o sidro, ili zahtijevati od pacijenta da bez distance razmišlja o nekom iskustvu iz prošlosti kada se osjećao prilično sigurnim. Neka gleda  pr oz or e, čuj e zv uk ov e, os je ća si gu rn os t. Us id ri te ov u si gu rn os t ki ne  stetički pomoću dodira. Potrudite se da dodir prizove osjećaj sigur nosti. Držanje za ruku funkcionira dobro: doslovce ćete biti u dodiru s onim što druga osoba osjeća. Sidra možete držati sve vrijeme ili ih koristiti samo kada su potrebna. 2. Tražite od pacijenta da zamisli kako sjedi u kinu ili kako gleda tele viziju, s nepokretnom, zaustavljenom slikom na ekranu. Kada to uči ni, neka zamisli kako lebdi iznad i gleda sebe dok promatra ekran. 3. Neka pacijent odlebdi unat rag na vreme nskoj crt i sve do točke kada je doživio to neugodno iskustvo ili do prvog događaja koji je utjecao na stvaranje fobije. Ako mu nije uvijek moguće doći do pr vog, onda neka dođe do najranijeg mogućeg. Neka pacijent odmota film o ovom događaju od trenutka kada se osjećao sigurnim pred sam događaj pa sve do trenutka kada je ta neposredna opasnost  po st al a pr oš lo st , a on se p o n o v n o os je ćao s ig ur ni m . Ia ko s m o ov o opisali samo jednom rečenicom, u stvarnosti će oduzeti nešto više vremena. Pacijent će na ovo gledati distancirajući se dvaput - vidi sebe kako promatra sebe iz mladih dana dok prolazi kroz iskustvo na ekranu. Ovo zadržava nužnu emocionalnu distancu. Iz pozicije A  pr i ka z an e na sli ci pa ci je nt gl ed a sv oj u vl as ti tu fi zi on om ij u u po zi ci ji B dok gleda ekran. Ako fiziologija počne kolabirati u stanje fobije, neka odmah isprazni ekran. Neka ponovno počne s filmom i neka  pr om ij en i su bm od a l it et e sl ik e na ek r an u: r ec im o, ne ka ta mn ij a, m a  nja ili udaljenija slika kako bi smanjio intenzitet negativnog osjećaja. To je sve dio usuglašavanja s isk ustvom . Ov o zahtijeva vrijeme i vašu veliku pozornost. Budite kreativni i fleksibilni kako biste pomogli pa cijentu u osnovnom procesu. Potrebno je biti precizan u izražavanju tijekom vođenja pacijenta kroz iskustvo, obraćajući mu se s  njemu, ovdje, sad, gledajući sebe, tamo, gledajući sebe iz mladih dana na slici, onda.  Ako se u bilo kojem trenutku pacijent vrati na svoje osjećaje, vratite se u sadašnji trenutak, ponovno uspostavite sidra olakšanja i

206

 p oč n i te p o n o v n o (n a ra vn o, s a m o ak o pa ci je nt to že li ). M o ž d a će bi ti  p o t r e b n o p o n o v n o ga uv je ri ti ri je či ma : „O vd je st e na s i gu r n o m , p ra  vite se da gledate film." Ova je faza završena kada pacijent u cijelosti odgleda događaj ne osjetivši pritom neugodu.

4. Kada se film završi, čestitajte pacijentu jer je po prvi put ponovno  pr ož iv io is ku st vo ne do ži vj ev ši ne ki od t ih ne ga ti vn i h os je ćaja : ne ka se pacijent ponovno vrati u svoje tijelo. Na slici se točka A pridružuje točki B. Ovo će sjediniti vizualnu perspektivu sa stvarnim položajem tijela. 5. Sada neka pacijent zamisli da je zakoraknuo u ekran kako bi svom mlađem sebi dao toliko potrebnu podršku i ohrabrenje. Svoje mlađe  ja m ož e ra zu vj er av at i ri je čim a: „Ja s a m iz bu du ćn o s t i , pr ež iv io si, sv e  je u r ed u . Kr oz ov o vi še ne će š m o r a t i pr ol az it i. " Os o b a iz sa da šn jo st i sa snagom i izvorima, znajući ono što zna, može se boriti s događa  j i ma . Ak o je u s t va r n o m do ga đa ju po st oj al a pr av a op as no st , o n d a je u redu imati neke strahove u svezi s tim. Na primjer, ako je u pitanju strah od zmija, korisno je imati dužno poštovanje prema zmijama i opasn osti koju one predstavljaju, no onesposobljuj ući je strah besko ristan i nestat će. 6. Kada ja iz mlađih dana shvati, tražite od pacijenta da povede sebe iz mlađih dana s ekrana natrag u svoje vlastito tijelo i dopusti mu da

207

se neko vrijeme u miru oporavlja i integrira temeljne promjene koje su se dogodile. 7.   Koraknite u budućnost. Neka pacijent zamisli (bez distance) slje deću prigodu u kojoj može očekivati osjećaj straha. To će možda  pr ou zr ok o va ti ma nj u an ks io zn os t, ali ne i pr ij aš nj i st ra h u p u n o m zamahu. Svi mi nosimo teret nekih prošlih strahova i ograničenja na našim leđima. Rasterećivanje može biti lijep dar sebi i drugima.

Uvijek postoji određen i specifičan znak koji okida reakciju. Ako je znak unutarnji, ako ga proizvode vaše misli, pretvarajte ga u sliku u isto vrije me dok to proživljavate. Ako je to vanjski znak, oslikajte ga točno kakav i jest: kao jednu asocijativnu sliku. Primjerice, znak za grickanje noktiju mogao bi biti slika vaše ruke kako se približava ustima (obrazac fijuka najbolje je vezati za vizualne slike, iako gaje moguće primijeniti i na au ditivne i na kinestetičke znakove radeći na auditivnim ili kinestetičkim submodaliletima).

 Na ne ki su na či n lob ije pr avi us pj eh : sn až ne , ov is ne rea kci je ut em el je  ne na samo jednom iskustvu. Ljudi nikada ne zaborave reagirati fobično. Ljubav na prvi pogled najbliža je „dobroj fobiji". Bilo bi lijepo sebi i drugima stvarati dobre fobije. Kako to da netko nauči beziznimno se svaki put uplašiti pau ka, a ne naučiti na isti način osjećati se dobro ka d ugleda lice voljene osobe? Može doći do razvoda braka: on se i događa jer se jedan ili oba par tnera podvrgavaju osjećaju nesvjesnog, „tretmanu fobije", tako što se distanciraju od dobrih, a uživljavaju u loše događaje.

3. Identificirajte najmanje dva vizualna submodaliteta za sliku znaka, a koji mijenjaju vašu reakciju. Veličina i svjetlost obično dobro funkcio niraju. Za veliku većinu ljudi uvećavanje i dodavanje ostavit će snažni  ji ut is ak . Me đu ti m, mo žd a po st oj e i dr ug i, je dn ak o uči nk ov it i na čin i. Provjerite ova dva submodaliteta na nekom drugom prizoru kako biste vidjeli imaju li željeni učinak. To moraju biti submodaliteti koje uvijek možete varirati u određenom rasponu. Iziđite iz tog stanja i na trenutak pomislite na nešto drugo prije nego što nastavite. 4. Sada razmislite kakav biste zaista željeli biti, kako biste mogli biti oso  ba koj a re ag ir a dr uk čij e, koj a ne m a to og ra ni čen je . Ka ko bi ste gl eda li na sebe da ste učinili željene promjene? Imali biste više izbora, bili biste sposobniji i sličniji onoj osobi kakva želite biti. Slika koju stvarate o sebi trebala bi obuhvaćati željene osobine, a ne određen način ponašanja. Morate se distancirati od nje da bi vas mogla motivirati i da vam bude  pr iv la čna . A ko se ne di st an ci ra te od sli ke k oj u s te stv ori li , d ob it ćet e os je ćaj da ste se već promijenili, pa vam stoga neće predstavljati motivaciju. Provjerite je li ta nova slika samog sebe ekološka i uklapa li se u vašu osobnost, okolinu i odnose. Možda ćete morati napraviti neke izmjene dok isprobavate.

 Fijuk  obrazac snažna je tehnika koja se koristi u ključnim promjenama

submodaliteta. Daje rezultate kod određenog obrasca ponašanja bez kojeg biste mogli ili kod reakcije koju biste radije izbjegli. Primjenju  je se us pj eš no k od od vi ka va nj a od ne že lj en ih na vi ka . Fij uk ob ra za c mijenja problemsko stanje ili ponašanje tako što se razvija u nekom drugom pravcu. On nije samo zamjena za neko ponašanje, nego je stvaranje generativne promjene. OBRAZAC FIJUKA

1. Najprije identificirajte odre đen o ponašan je koje želite prom i  j e ni t i . P ri m j er i ce , gr ic ka nj e n ok ti j u, p r e k o m j e r n o j ed en j e, il i p u  šenje. Mogli biste isto tako uzeti neku situaciju u kojoj biste že ljeli reagirati koristeći više izvora, možda u odnosu s određenom osobom.

2. Tretirajte ograničenje kao dos tign uće. Kak o znate da ste usvo  ji li ne ki o b r a z a c po n a š a n j a il i da i m a t e p r o b l e m ? Ko ji p o s e b n i znakovi ukazuju na to? Zamislite da nekoga morate naučiti tim ograničenjima: što bi oni morali učiniti?

208

Razmislite o izvorima kojima bi u tom slučaju raspolagala. Bit će  jo j po t re bn i iz vo ri ka ko bi ov la da la s v r h o m ko ju je st ar o po na ša nj e imalo. Pobrinite se da slika bude uravnotežena, ostvariva i da nije usko povezana s nekom određ enom situacijom. Također se pobrinite da slika bude dovoljno primamljiva kako bi prouzrokovala značajan  p o m a k ka j e d n o m po zi ti vn ij em st an ju . Sa da iz ađ it e iz to g st an ja i  po m is li te na ne št o dr u go .

209

5. Od slike znaka učinite svjetliju i veću sliku ako ste svjetlost i veličinu identificirali kao ključne submodalitete. U kut slike stavite malu tamnu sliku nove predstave o sebi. Sada uzmite veliku, svije tlu sliku ograničenja i brzo je pretvorite u malu tamnu.Istodobno  po ve ća jt e i po sv ij et li te n o v u sl ik u s a m o g a s eb e. Br zi na je kl ju čn a. Pobrinite se da stara slika blijedi dok se nova uvećava. Može po moći ako zamislite, ili zapravo izgovorite glasove koji zvuče po  p u t „p lj us " ili „fij u". Ne ka zv uk pr ed st av lj a uz bu đ en j e ko je os je ća te  j er se pr et va r at e u tu n ov u sl ik u o se bi . Oč is ti te e kr a n. Br zo ov o  p o n o v i t e p et pu t a. M o z a k ra di br zo . J e li v a m se ik a da d o g o d i l o da ste imali osjećaj da druga osoba prolazi kroz proces koji joj vi opisujete? U pravu ste. Prolazila je. (Razmislite o svojim ulaznim vratima.. .ali još uvijek ne!) Brzo očistite ekran nakon svakog fijuka tako što ćete gledati nešto drugo. „Obrnut" fijuk samo će poništiti pozitivan fijuk. Pobrinite se da to ne bude karta samo u jednom pravcu. Ako ne funkcionira nakon petog pokušaja, ne pokušavajte isto. Budite kreativni. Mo žda treba podesiti ključne submodalitete, ili možda željena slika samoga sebe nije dovoljno izazovna. Proces funkcionira. Tko bi  p a m e t a n z a d rž a o p r o b l e m a t i čn o p o na š an j e u z t ak o p ri m am l j i ve , nove sposobnosti? 6. Kada budete zadovoljni, testirajte rezultat iskorakom u budu ćnost. Mislite o znaku. Proizvodi li istu reakciju? Kad idući put bu dete u istoj situaciji, pronađite nove reakcije. NLP tehnike, poput mozga, rade brzo i učinkovito. Mi sebe učinkovito „fijuknemo" u razne nevolje, a da toga nismo ni svjesni. Sada smo u stanju svjesno koristiti isti taj proces kako bismo išli prema nečemu mnogo pri mamljivijem. Ove tehnike pokazuju da možete brzo, bez ikakvoga napora ili patnje, promijeniti pravac. PROMJENA DRUGOG REDA

Promjena drugog reda nastaje u slučaju kada postoje različiti cilje vi neke sekundarne pojave. Cijela terapija najvjerojatnije uključuje  p r o m j e n u d r u g o g re da , b u d u ći da j e n o vi iz vo r il i re ak ci ju p o t r e b n o  po tk r ij ep i ti n e k i m ra zv oj em i u r a v n o t e ž e n j e m os t at ka o s o b n os t i . U

210

slučaju promjena prvog reda to se odvija samo po sebi ili je toliko neprimjetno da se ignorira. Promjene drugog reda najbolje se koriste za određivanje što je potre  b n o u sl uča je vi ma ka da su se k u nd a r ni cil jev i do vo lj no sn až ni da bl o kiraju željeni cilj. Novo uokvirivanje u šest koraka dobra je tehnika za postizanje sekundarnih ciljeva. UNUTARNJI SUKOB

Ako dolazi do suprotstavljanja različitih ideja, između različitih di  je lo va na še os ob no s ti m o g u bi ti up or ab l je ne pr eg ov ar ač ke vj eš ti ne . Rješavanje problema podrazumijeva ostvarivanje ravnoteže u sada šnjosti, tako da novi obrazac ponašanja bude u najmanju ruku sna žan kao stari. Konflikti će se obvezno razviti između različitih dijelova osobnosti koji utjelovljuju različite vrijednosti, uvjerenja i sposobnosti jer je ra vnoteža di nam ična, a ne statična kategorija. Č esto se mož e dogoditi da vas prekida neki vaš drugi dio sa suprotstavljenim zahtjevima. A ako mu popustite, prvi vam dio stvara loš osjećaj. Ishod toga je da često ne uživate ni u jednoj ni u drugoj aktivnosti. Odmarate li se, drugi vaš dio stvarat će jasne slike posla kojeg biste trebali obaviti. Dok radite, sve što želite je malo se odmoriti. Ako su ovakve vrste sukoba česte i kvare obje aktivnosti, vrijeme je za promjene.

 Rješavanje

unutarnjih

sukoba

1. Jasno identificirajte i razdvojite dijelove. Izgledat će kao da vam  po st av lj aj u su pr ot st av lj en e za ht je ve . Pr im je ri ce , j e da n di o m o ž d a želi biti slobodan i opušten, a drugi želi imati osjećaj sigurnosti koji donosi redovan prihod. Ili, primjerice, jedan dio vodi računa o nov cu, a drugi rasipa. Jedan dio je možda previše opterećen ugađanjem drugima, dok se drugi opire zahtjevima koje postavljaju drugi ljudi. Svaki će dio donijeti negativan sud o vrijednosti onog drugog. Po  je di ni di je lo vi i zg ra đe ni su na te me lj u ro di te lj sk ih vr ij ed no st i i on i najvjerojatnije teško koegzistiraju s dijelovima koje ste izgradili na vlastitom iskustvu. Svi oni mogu ponuditi nešto vrijedno.

211

n t r _ J U > t r n u i . u N n u n & J U H I H j c 1  IVI u u n

2. Stvorite jasnu sliku svakog dijela. Ako postoje dva dijela, svaki bi ste mogli stavili na jedan dlan ili posjesti pokraj sebe na stolicu. Stvo rite punu vizualnu, kinestetičku i auditivnu predstavu svakog dijela. Kako izgledaju? Kako ostvaruju osjete? Kako zvuče? Postoje li neke karakteristične riječi ili fraze? Neka oba dijela pregledaju vašu vre mensku crtu: sadašnjost i budućnost, kako bi definirali sebe, svoju osobnu povijest i pravac razvoja. 3. Otkrijte namjere svakog dijela. Cijenite to što i jedan i drugi imaju  po zi ti vn u na mj er u. Ko ra kn it e na vi šu ra zi nu je r j e po t r e b n o da se di   je lo vi do go vo re ok o za je dn ičk og cil ja. Na jv je ro ja tn ij e će se us ug la si ti oko toga kako je najvažnije da vam uvijek bude dobro: oba moraju  pr is ta ti st up it i u pr eg ov or e. Po čn i te pr eg ov ar at i ka o da se ra di o pr a vim ljudima. Ako su dijelovi u ozbiljnom sukobu, jedini zajednički dogovor bit će vezan uz pitanje kontinuiranog bivanja osobe. 4. Pregovarajte. Koje izvore ima jedan dio koji bi mogli pomoći dru gom realizirati njegove namjere? Je li moguće učiniti razmjenu? Ko liko dobro mogu surađivati? Što svaki od njih traži od onog drugog da bi oba bila zadovoljna? Postat će jasno da ih sukobi zapravo sprje čavaju u shvaćanju vlastite namjere. Navedite obje strane da pristanu dati znak kada je nešto potr ebno , primj erice više vrem ena, dopuš te nje, pažnja ili zahvalnost.

možda morati pridružiti pregovorima. Virginia Satir običavala je  pr ir eđ iv at i „t ul um di je lo va " - ra zl iči ti lj ud i gl um it će ra zl iči te di je lo  ve jedne osobe koja bi režirala dramu razotkrivanja. Pregovaranje između dijelova dobro je sredstvo rješavanja sukoba na dubljoj razini. Sukob nije moguće otldoniti. U određenim granicama on je dobar i nužan za uspostavljanje ravnoteže osobnosti. Bogatstvo i čudesnost ljudskog bića dolazi iz raznovrsnosti, a zrelost i sreća iz ravnoteže i suradnje između različitih dijelova sebstva.

5. Pitajte svakog od njih je li spreman udružiti se s drugim kako bi riješili zajedničke probleme. Nije nužno spojiti ih. Bolje je za njih da ostanu razdvojeni (tako reći). No ako su voljni udružiti se, dovedite ih fizički u svoje tijelo tako da se vi dobro osjećate. Ako su dijelovi  bi li na va ši m d la n ov i ma , vi zu al no ih zg nj eči te pl je sn uv ši r uk a m a . Onda stvorite sliku, zvuk i osjet novog dijela koji je nastao udruživa njem i primajte ga u sebe onoliko brzo koliko osjećate daje potrebno. Ostavite ih na miru izvjesno vrijeme kako bi shvatili promjenu. Ovaj novi dio možda će htjeli pregledati vašu vremensku crtu, iznova uo kvirujući prošle događaje i iskustva u svjetlu svog novog znanja i ra zumijevanja. Tijekom pregovora, na površinu će možda izbiti i drugi dijelovi. Što  je s uk o b du bl ji , ve ća je vj er oj at no st da će se to i do go di li . Svi će se

212

213

Deveto poglavlje UČENJE KAO MODELIRANJE Svi smo mi kao ljudska bića prirodno nadareni za učenje. Kako po stajemo stariji, ovaj se proces u mnogima od nas usporava. Neki nastavljaju učiti nesmanjenim tempom tijekom cijeloga života. Dok odrastamo, učimo hodati i govoriti provodeći sve vrijeme s ljudima koji to rade. Svakodnevno poduzimamo radnje (naši prvi probni ko raci), opažamo rezultate (neprestano padamo) i činimo odgovara  ju će iz mj en e (o sl an ja mo se na st ol ic e i lj ud e) . Us tv ar i, ov o se uče nj e temelji na oponašanju modela. Kako postajemo stariji, ovaj prirodni  pr o ce s o bi čn o t u m a či m o ka o ni z ma li h „u sp je ha " i „n eu sp je ha ". Po  činjemo žudjeti za uspjehom i bojimo se neuspjeha jer nam to name ću roditelji i oni s kojima se druži mo. Č ini se da upravo zbog strah a od pogreške, više nego zbog bilo čega drugog, naučimo inhibirati naše prirodne procese učenja. Jednom je prigodom Mark Twain re kao da bismo šepali i mucali kad bismo učili hodati i govoriti na isti način na koji učimo čitati i pisati. KAK O JE ZAP OČE LO NLP MOD ELI RAN JE

Kada su se 1972. godine John i Richard upoznali i sprijateljili na Sveučilištu California u Santa Cruzu, John je bio asistent lingvistike, a Richard na zadnjoj godini studija. Richard se veoma zanimao za geštalt terapiju. Proučavao je rad Fritza Perlsa i snimio videokazete o njemu za svog prijatelja Boba Spitzera, vlasnika izdavačke kuće „Znanost i ponašanje". Te videosnimke dovele su do knjige „Svjedok terapije". Bob Spitzer bio je vlasnik jed nog imanj a pokraj Santa Cru za i obi čno  bi ga iz na jm lj iv ao sv oj im pr ij at el ji ma . U to je vr ij em e t a m o bo ra vi o

i is

DEVETO

Gregory Bateson, a Richard se uselio u jednu kuću na istom tom ima nju, udaljenu svega nekoliko metara. Richard je počeo voditi geštalt grupu jedanput tjedno, naplaćujući klijentima pet dolara po seansi. Ponovno je uspostavio kontakt s Johnom Grinderom, uspjevši ga toli ko zainteresirati za geštalt da se ovaj priključio radu. Kada je John došao, bio je veoma znatiželjan. Richard je znao da je uspješan u geštalt terapiji, ali je žudio znati kako mu to uspijeva i koji su obrasci učinkoviti. Postoji velika razlika između vještine i eksplicitnog znanja o tomu kako u nečemu uspijevate. John i Richard su se dogovorili: Richard će pokazati Johnu kako voditi geštalt grupe, a John će naučiti Richarda što on zapravo radi. Tako je John ponedjeljkom navečer posjećivao grupe i modelirao Richarda koji je pokretima oči  ju i ra zl iči to m in to na ci jo m uk az iv ao na , po vl as ti to m mi šl je nj u, bi tn e obrasce. John je učio brzo. Za otkrivanje obrasca bila su mu potrebna dva mje seca: postao je uspješan poput Richarda. Koristili su grupu četvrtkom navečer, koju su nazvali „čudo se ponavlja". Pacijenti su doživljavali iste obrate u svojim životima kada ih je vodio John, kao i oni drugi koji su radili ponedjeljkom s Richardom. Richard je tada dobio posao promatranja i snimanja jednomjesečnog  p ro g ra m a ob uk e obi te lj sk ih te ra pe ut a ko je g je vo di la Vi rg in ia Sa ti r u Kanadi. On je još otprije poznavao Virginiju, bili su prijatelji. Tijekom odvijanja cijelog programa sjedio je posve izoliran u svojoj maloj sobi za snimanje, izu zmu li se mikrof oni kojima je bio povezan s dv oran om za predavanje. Imao je slušalice  split   sustava i jednim je uhom kontro lirao snimanje obuke, a drugim slušao Pink Floyde. Zadnje je nedje lje Virginia dala jedan zadatak, pitavši polaznike kako bi oni u svojoj savjetničkoj praksi riješili tu situaciju u duhu onoga što su naučili na  pr ed av an ji ma . Su di on ic i su za ni je mi li . Ri ch ar d j e za gr mi o iz sv oje so   bi ce i us pj eš no ri ješ io pr ob le m. Po t om je Vi rg in ia re kl a: „To čno ta ko ." Richard se našao u pomalo smiješnoj situaciji: o Virginijinim terapeutskim postupcima znao je više od ostalih, a nije ih pokušavao svjesno naučiti. John je potom modelirao neke Virginijine obrasce promatra  ju ći Ri ch ar da , iz dv oj iv ši ih ka ko bi bi li oči ti . Nj ih ov a se uč in ko vi to st  po bo lj ša va la : ova j im je p ut tr eb al o tr i tj ed na , a ne dv a mj es ec a.

216

POGLAVLJE_UČENJE

KAO

MODELIRANJE

Sada su imali opise dviju uspješnih terapija, dva komplementarna i kontr ast na modela: Virginije Satir i Fritza Perlsa. Č injenica što su njih dvojica bili toliko karakterno različiti da ne bi bili u stanju bora viti u istoj sobi i pritom se prijateljski ponašati jedan prema drugom, davala je posebnu vrijednost ovim modelima. Oni terapeutski obra sci koji su im bili zajednički bijahu još jasniji, jer su njihovi stilovi bili veoma različiti.  Na st av il i su mo de li ra li Mi lt on a Fr ic ks on a, do da vš i li m e bo ga tu zb ir  ku hipnotičkih obrazaca. Proces modeliranja vrhunskih profesiona laca iz poslovanja, obrazovanja, zdravstva i drugih područja bio je neobično produktivan i brzo je proširio svoj obujam, usavršavajući se sve više.

MODELIRANJE Modeliranje je, dakle, srce NLP-a. NLP poučava kako se dostiže sa vršenstvo, a modeliranje je postupak koji obrasce savršenstva čini eksplicitnima. Koje obrasce ponašanja koriste uspješni ljudi? Kako oni postižu svoje rezultate? Što to oni rade drukčije od onih koji nisu uspješni? Odgovarajući na ova pitanja, došlo se do svih vještina, te hnika i pretpostavki vezanih za NLP. Modeliranje možemo jednostavno definirati kao proces podražavanja savršenstva koje postižu određeni ljudi. Zašto su neki ljudi uspješniji od ostalih obično se objašnjava urođenim talentima. NLP izbjegava to objašnjenje, istražujući kako za kratko vrijeme možemo  po st at i us pj eš ni . Ko ri st eći na še ti jel o i na š um na ist i na či n ka o i vr  hunski profesionalci, možemo odmah povećati kvalitetu i poboljšati rezultate onoga što radimo. NLP modelira ono što je moguće, jer su stvarna ljudska bića to već učinila. Tri su faze u procesu modeliranja. Prva faza podrazumijeva biti uz model dok on izvodi obrasce ponašanja koji vas zanimaju. Tijekom  pr v e faz e, za mi šl ja te se be u nj eg ov oj st va rn os ti ko ri st eći dr uk či ji pe rceptivni stav i ponavljate ono što on radi sve dok ne ostvarite pri  bl iž no is te re zu lt at e. Us re do to ču je te se na o n o št o ra di (p on aš an je i fiziologiju), kako to radi (strategije unutarnjeg razmišljanja) i za što (podupiruća uvjerenja i pretpostavke). Na „što" pitanje možete

217

D EV ET O P O G L A V LJ E _ U E N J E K A O M O D E L I R A N J E

NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

odgovoriti neposredno promatrajući, a na „kako" i „zašto" morate istraživati postavljajući pitanja. U drugoj fazi sustavno izdvajate elemente ponašanja modela da biste vidjeli hoće li doći do nekih promjena. Ako neki element izostavite, a promjena je neznatna, onda on i nije nužan. Ako nešto izostavite, a to ostavi posljedice na rezultate, onda je to bitan dio modela. U ovoj fazi dolazi do usavršavanja modela i vi ga počinjete razumijevati na svjesnoj razini. Ovo je upravo sup rot no tradici onaln im obrascim a učenja. U tradicionalnoj nastavi dodaje se dio po dio dok ih sve ne sakupimo. Modeliranje koje predstavlja temelj ubrzanog učenja naj  pr ij e sa ku pl ja sv e el e me nt e i p o t o m od ba cu je po je di ne od nj ih ka ko  bi se vi dj el o št o j e p ot r e bn o. Treća i posljednja faza je osmišljavanje kako druge naučiti služiti se ovim vještinama. Dobar nastavnik bit će u stanju stvoriti okruženje u kojemu učenici sami mogu naučiti kako doći do rezultata. Modeli su napravljeni tako da budu jednostavni i lako provjerljivi.  N e m a po t r eb e zn at i za št o fu nk ci on ir aj u, ka o št o ne m o r a m o zn at i ni kako i zašto funkcionira automobil da bismo ga vozili. Ako smo izgubljeni u labirintu ljudskog ponašanja, potrebna nam je mapa kako bismo se snašli, a ne psihološka analiza zašto želimo pronaći izlaz iz labirinta. Modeliranje daje rezultate i tehnike u bilo kojem području, a isto dobno se dolazi i do novih alata za modeliranje. NLP je generativna disciplina jer primjenjuje vlastite izvore kako bi postao još učinko vitiji. NLP je samosvojan autonoman program za razvoj osobnosti. Možemo modelirati svoja kreativna i izvorišna stanja i biti u stanju ulaziti u njih kad god to želimo. A ako raspolažemo s više izvora i kreativnosti, lako možemo postati još kreativniji i bogatiji izvorima. Ako uspješno modelirate, ostvarit ćete iste rezultate kao i vaš model, a nećete morati modelirati uspjeh. Da biste otkrili kako je to netko kreativan ili kako netko uspijeva pasti u depresiju, postavit ćete isto  pi ta nj e: „A k o bi h va s m o r a o o po n aš at i j e d a n d an , št o m o r a m uči ni ti da bih mislio i ponašao se kao vi?" Svatko unosi jedinstvenost svoje osobnosti i izvore u ono što čini. Ne možete postati drugi Einstein, Beethoven ili Edison. Da biste postigli

218

isto i razmišljali kao oni, trebali biste posjedovati njihovu jedinstve nu fiziologiju i osobnu povijest. NLP ne tvrdi da možete postati dru gi Einstein: međutim, tvrdi da svatko može razmišljati na isti način kao i Einstein i primjenjivati te načine razmišljanja u svom životu, ako želi. Radeći tako, približit ćete se punom procvatu svoje vlastite genijalnosti i jedinstvenog izražavanja savršenstva. Ukratko, možete modelirati bilo koje ljudsko ponašanje ako možete ovladati uvjerenjima, fiziologijom i specifični misaonim procesima, odnosno strategijama koje stoje u pozadini. Prije nego što prijeđemo na njihovo detaljno proučavanje, treba primijetiti da mi dodirujemo  po v rš i nu n e pr e gl e dn o g po d ru čj a , k ao št o su ne pr e gl ed ni i na ši p o  tencijali. UVJERENJA

Uvjerenja, koja svatko od nas ima o sebi, drugima i o tomu kakav je svijet, imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu našeg iskustva. Uvjerenja utječu na ponašanje zbog učinka samoostvarenja. Ona mogu podr žavati određeno ponašanje ili ga kočiti. Zato je modeliranje uvjerenja toliko bitno. Jedan od najjednostavnijih načina kako se mogu modelirati uvjere nja istaknutih ljudi sastoji se u tomu da ih pitate zašto rade to što rade. Odgovor koji će vam dati pružit će vam uvid u njihova uvjere nja i sustav vrijednosti. Postoji priča o jednom djetetu iz Rima koje je satima gledalo čudnog mladića kako predano radi. Konačno, dječak  je pr og ov or io : „G o sp od i ne , za št o ud ar at e tu st ij en u? " Mi ch el an ge lo  je p od i g a o po gl ed : „J er se u n u t r a na la zi a n đ e o ko ji žel i iz ići ." Uvjerenja uglavnom nalazimo u tri glavna oblika. Ona mogu biti uvjerenja o značenju nečeg: na primjer, vjerujemo li daje život u su štini konkurentska borba poslije koje dolazi smrt, naše će se iskustvo najvjerojatnije veoma razlikovati od iskustva onih ljudi koji vjeruju da je život jedna vrsta duhovne škole koja nudi mnoštvo bogatih i ispunjujućih lekcija. Možemo imati uvjerenja o tomu što je uzrok nečega (uzrok i po sljedica) i tako stvarati pravila kojih ćemo se pridržavati u životu. Ili, možemo imati uvjerenja o tomu što je bitno i što je najvažnije u

219

NLP

JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOOR

životu, što će činiti sastavni dio našeg sustava vrijednosti i kriterija. U modeliranju uvjerenja potrebno je usredotočiti se na ona koja su naj važnija i koja podupiru pojedinačne vještine i znanja za koja smo zainte resirani. Neka dobra pitanja za elicitaciju uvjerenja i metafora su: 1. Zaš to rad ite to što radite ? 2. Što vam to znači? 3. Što bi se dogodili da to ne radite? 4. Kako to izgleda? S čime to uspoređujete? 5. U čemu je njegova snaga? Kada ste elicitirali uvjerenja svog modela, možete ih početi provjera vati. Možda ćete se suočiti s ogromnim razlikama kada iz faze jedno stavnog razumijevanja prijedete zapravo na „provjeru uvjerenja" da  bi st e „vi dje li ka ko se uk la pa ". To ra di te ta ko št o se j ed no s t av no ne ko vrijeme ponašate kao da ste i sami u to uvjereni i obraćate pozornost na promjene. Jedno od Einsteinovih uvjerenja bilo je da je svemir  j e d n o pr ij at el js ko mj es to . Za mi sl it e ko li ko će va m dr uk či je iz gl ed at i svijet ponašate li se kao da je ovo istina. Koje biste nove akcije poduzeli kada biste vjerovali u to? Što biste drukčije radili? Što biste još bili u stanju učiniti? Ako shvatite da je uvjerenje jedina stvar koja stoji između vas i onoga što želite postići, počet ćete usvajati nova, jednostavno se ponašajući kao da vjerujete u njih. FIZIOLOGIJA

Zamislite na trenutak da gledate u jedno jako malo dijete. Kako ono  po gl ed a go re p r e m a va m a ši ro ko ot v or en ih oči ju , vi se r az dr ag an o nasmiješite. Djetešce oduševljeno guguće i uzvraća vam osmijeh. Usuglašavanjem s našom fiziologijom, u ovom primjeru s osmije hom, dijete doživljava jedan dio zadovoljstva kojeg osjećamo dok ga gledamo. Ovaj fenomen poznat je kao  ukrcavanje  - kada djeca

220

nesvjesno počnu oponašati točan izraz lica, obrasce i geste ljudi oko njih. Odraslima će, pak, oponašanje izraza lica, tonaliteta i gesta ljudi oko njih omogućiti kopiranje unutarnjih stanja drugih i pristupanje  pr ij e ne is ko r iš te ni m em o t i vn i m iz vo ri ma . Za mi sl it e ka ko bi ne t ko sjedio prigodom čitanja ove knjige. Kako bi disao? Kakav bi izraz lica imao? Sada zaista pomjerite svoje tijelo sve dok ne budete sjedili i disali na isti način i s istim izrazom lica. Obratite pozornost na nove misli i osjećaje koji se pojavljuju dok to radite. Oponašanje fiziologije, uz još neke vještine, predstavlja najvažniji dio modeliranja. Da biste modelirali, primjerice, vrhunskog skijaša,  p r om at r at ćet e ga d ok ski ja sve d ok i sa mi ne po čn e t e po kr et at i svo je tijelo na isti način. Na ovaj ćete način doživjeti kako izgleda kada radite ono što i on radi, a možda ćete se uspjeti poistovjetiti s njim i  ba r em os je ti ti ka ko je to bi ti u nj eg ov om ti jel u. Po čet ćet e se os je ćat i iznutra poput njega budete li točno ogledali obrasce pokreta, držanja i disanja. Imat ćete pristup izvorima koje je on otkrivao godinama. STRATEGIJE

Strategije razmišljanja vjerojatno su najmanje očit dio modeliranja. Stoga ćemo ih detaljno obraditi prije nego što prijeđemo na druge aspekte modeliranja. Strategije su način na koji organiziramo svoje misli i ponašanje kako  bi s m o po st ig li o d r e đ e n e re zu lt at e. O n e uv ij ek im aj u po zi ti va n ci lj , a uključujemo ih ili isključujemo pomoću uvjerenja. Da bismo uspjeli obaviti neki zadatak moramo vjerovati da smo u stanju to učiniti, inače se nećemo posve posvetiti njegovu izvršenju. Moramo vjerovati da zaslužujemo obaviti ga i biti spremni vježbati i  pr ip re ma t i se za za da ta k. Ta ko đe r, m o r a m o vj er ov at i da je vr ij ed an truda. Zadatak mora pobuditi pozornost i znatiželju. Strategije koje koristimo dio su naših pcrceptivnih filtera: one odre đuju kako vidimo svijet. Evo male igre koja to zorno oslikava. Pro čitajte sljedeću rečenicu i prebrojte koliko se puta u njoj pojavljuje slovo E

221

FINISHED FILES THE RESULT OF YEARS OF SCIENTIFIC STUDY COMBINED WITH THE EXPERIENCE OF MANY YEARS. (Igra se temelji na razlici između toga kako se riječi pišu i kako se izgovaraju na engleskom jeziku, stoga ju je nemoguće prevesti na hr vatski jezik - prim, prev.) Lako je? Zanimljivo je da svatko vidi različit broj slova F i da su svi sigurni kako su u pravu. I jesu, svatko u granicama svoje stvarnosti.  Naj veći br oj lju di pr o na đ e tr i sl ov a F pr i p r v o m po ku ša ju , no ne ko  licina njih vidi ih i više. Ne smetnite nikada s uma da ukoliko ono što radite ne daje rezultate, treba učiniti nešto drugo. Ustvari, trebate učiniti nešto posve drukčije. Prođite kroz rečenicu ponovno, slovo po slovo. Koliko ste slova vidjeli u prvom pokušaju, a koliko ih je proma klo neopaženo? Razlog zašto ste propustili neka od njih vjerojatno je u tomu što ste riječi izgovarali u sebi i uzdali se u fonem I H   da će vas upozoriti na na zočnost slova. Slovo F zvuči poput  hl   u riječi of. Lako ćete uočiti svako slovo F čim ponovno pogledate svaku riječ tako što nećete povezivati slova u riječi. Pitali smo koliko ste puta vidjeli slovo F, a ne koliko ga  pu ta čuj et e. Rij eč iz gl ed a dr uk čij e ka da pr om ij en it e st ra te gi je . RECEPTI ZA USPJEH

Da biste razumjeli strategije, razmislite o glavnom kuharu. Kori stite li njegov recept, najvjerojatnije ćete moći kuhati dobro poput njega, ili barem približno dobro. Strategija je zapravo dobar recept. Da bismo napravili jelo čude sna okusa, potrebno je znati tri stvari. Potrebno je znati koji su sastojci, koliko sastojaka trebate staviti i kvalitetu svakog sastojka te znati redoslijed. Velika je razlika stavite li jaje u tijesto prije, za vrijeme ili nakon stavljanja posude s tijestom u pećnicu. Redo slijed kojim nešto radite u strategiji je podjednako ključan, čak i kad se sve događa u svega nekoliko sekundi. Sastojci strategije su sustavi predstava, a količina i kvaliteta su submodaliteti.

222

Za modeliranje strategije potrebno je znati: 1. sastojak (sustav preds tava) 2. količinu i kvalitetu svakog sastojka (submodaliteti) 3. redoslijed koraka. Pretpostavimo da je jedan vaš prijatelj veoma vješt na nekom po dručju. To može biti uređenje interijera, kupnja odjeće, podučavanje matematike, ustajanje ujutro ili zabavljanje društva. Neka vaš prija telj to učini ili neka zamisli neku situaciju kada je to učinio. Pobrinite se ostvariti uzvrat i usuglasiti se bez distance. Pitajte ga: „Što si prvo učinio, odnosno pomislio u toj situaciji?" To će biti nešto što je vidio (V), čuo (A) ili osjetio (K). Kada to saznate, pitajte ga: „Što se dogodilo neposredno nakon toga?"  Na st av it e na taj na či n sve d ok ne pr o đe t e kr oz cij elu si tu ac ij u. Ako koristite metamodel, otkrit ćete svojim pitanjima i opažanjima koje sustave predstava osoba koristi i kojim redoslijedom. A potom ispitajte submodalilete svih VAK doživljaja koje ste otkrili. Vidjet ćete koliko su znakovi pristupanja i predikati korisni u usmjeravanju vaših pitanja. Primjerice, upitate li: „Što je sljedeće?" a osoba odgo vori: „Ne znam" i pogleda prema gore, možete je upitati vidi li neku mentalnu sliku, budući da pogled ukazuje na odvijanje procesa unu tarnje vizualizacije. Ako upitate i osoba odgovori: „Ne znam, čini mi se da mi je to jasno", ponovno možete upitati vidi li unutarnju sliku. Č ula u strategiji mo gu biti okrenu ta prema vanjskom ili unut arnj em svijetu. Ako se koriste prema unutra, praćenjem znakova pristupanja moći ćete otkriti koriste li se za pamćenje ili konstruiranje.  Na pr im je r, n e t k o čija se mo ti va ci js ka st ra te gi ja te me lj i na p r o m a t r a  nju posla koji se mora obaviti (vizualna vanjska predstva - Ve), stvara unutarnju sliku obavljenog posla (iskonstruirana vizualna unutarnja  pr e ds ta va - Vi c) , im a os je t (k in es te ti čk a u nu t a rn j a pr ed st av a - Ki ) i kaže sebi da je bolje početi (auditivni dijalog - Aid). Želite li motivi rati ovu osobu, reći ćete nešto poput: „Pogledajte što morate učiniti. Zamislite samo kako ćete se dobro osjećati kada to obavite. Dakle,  bo lj e je da po čn et e. " Ukupna strategija: Ve>Vic>Ki>Aid.

223

Sasvim drukčiji pristup potreban je nekomu tko gleda na posao (Ve) i pita se (Aid): „Što će se dogoditi ne završim li ovo?" On je stvorio sliku mogućih posljedica (Vic) i osjeća se loše (Ki). On ne želi da mu se to dogodi, stoga i započinje. Prvu osobu motivira želja da se osjeća dobro. Drugu, pak, osobu motiviraju izgledi da bi se moglo dogoditi da se osjeća loše. Prvu osob u možete m otivirati mameći je primamljivom  bu du ćn oš ću , a d ru gu pr ij et eći joj za st ra šu ju ćom ka zn om . Učitelji, direktori i nastavnici moraju motivirati ljude, stoga je poznava nje ovih strategija veoma korisno. Svatko ima svoju strategiju pri kupnji i dobri prodavači ne obraćaju se svima istim ustaljenim obrascem. Ne kim je kupcima potrebno vidjeti proizvod i razgovarati o njemu sami sa sobom dok ne dođu do željenog osjećaja. Drugima je možda potrebno čuti nešto o proizvodu, osjetiti daje to dobra ideja i vidjeti sebe kako ga kupuju prije nego što to zaista i učine. Dobri prodavači mijenjaju svoj  pr is tu p na od go va ra ju ći na či n, že le li za is ta za dov ol ji ti ku pc a.  N u žn o je da na st av ni ci ra zu mi ju i rea gi raj u na ra zl ičit e st ra te gi je na koje djeca uče. Neka djeca možda moraju slušati nastavnika i stvarati unutarnje slike da bi razumjela ideju. Drugoj je, pak, potrebna neka vizualna slika. Slika možda vrijedi više nego tisuću riječi, no puno ovisi o tomu tko je promatra. Nastavnici koji inzistiraju na tomu da postoji samo jedan pravi način učenja, najvjerojatnije inzistiraju na tomu da bi svi trebali koristiti njegovu strategiju. To otežava učenje mnogim uče nicima koji imaju drukčije strategije. Oni koji pate od nesanice mogli bi naučiti strategiju za uspavljivanje. Mogli bi početi s opuštanjem tijela (Ki) i istodobno polako, otegnutim glasom (Aid) govoriti kako im je udobno. Njihova postojeća strategi  ja m o ž da ukl ju čuj e ob ra ćan je po zo rn os ti na sv e ne ug od n e se nz ac ij e u tijelu dok slušaju glasan unutarnji glas koji im govori kako im je teško zaspati. Ako još dodaju neke brze, svijetle i šarene slike, eto odlične strategije za ostajanje u budnom stanju, što je upravo oprečno onome što žele. Strategije daju rezultate. Jesu li to rezultati koje želite? Stižete li tamo kamo ste krenuli? Sve strategije funkcioniraju savršeno dobro, no ko ristite li pogrešnu, stići ćete tamo gdje niste željeli, kao i kad uđete u  po gr e ša n vl ak . Ne kr iv it e vl ak .

224

GLAZBENA STRATEGIJA

Proučavanje načina na koji nadareni glazbenici pamte melodiju po moglo nam je kao primjer i dalo neke ideje. Kao to oni mogu zapam titi glazbenu sekvencu nakon samo jednog ili dva slušanja? Jedan istraživač zamolio je studente da udaraju ritam ili da otpjevaju kra tke glazbene kompozicije, a kako im je to polazilo za rukom otkrio  je ta ko št o im je po st av lj ao pi ta nj a, uo ča va o zn ak ov e pr is tu pa nj a i  pr ed i ka te .  Na ju sp je šn ij i s tu de nt i im al i su ne ke za je dn ič ke ob ra sc e. Cij el o su vr i  j e m e im al i o d r e đ e n o dr ža nj e, po zi ci ju oči ju i ob ra za c di sa nj a: ob i čn o  bi n ag n ul i gl av u na j e d n u st r an u , a pr il ik om sl uš an ja sp us ti li po gl ed . Oni su svoje tijelo usuglašavali s glazbom. Dok su slušali (Ae), dobili bi jednu opću predstavu o skladbi (Ki). Ovo često označavamo kao „raspoloženje" ili „utisak" skladbe. Ova  bi pr ed st av a pr ed st av lj al a sk l ad bu ka o cj el in u, ka o i o d n o s st ud en t a  p r e m a nj oj . Sljedeći je korak bio stvaranje vizualne predstave glazbe. Većina stu denata vizualizirala je neku vrstu grafikona s okomitom osi, koja je označavala visinu tona, i vodoravnom osi, koja je predstavljala traja nje u vremenu (Vic). Što je skladba bila duža i teža, to su se studenti više oslanjali na vizu alnu sliku kao vodiča. Slika je uvijek bila svijetla, jasna, fokusirana i na odgovarajućoj udaljenosti za čitanje. Neki su studenti vizualizirali notno crtovlje s točnim vrijednostima nalik na rezultate, no to nije nužno. Osjećaj, zvuk i slika prigodom prvog slušanja oblikuju se istodobno. Osjećaj pridonosi stvaranju općeg konteksta za podrobnu sliku. Po novna slušanja koristili su za određivanje onih dijelova melodije u koje nisu bili sigurni. Što je teža melodija, to su taj osjećaj i vizualna sjećanja bili važniji. Kad bi završili sa slušanjem, studenti su pono vno mentalno slušali melodiju u izvornom tonalitetu, obično ubrza no, poput ubrzanog premotavanja videovrpce (Aic). Svi su studenti ponovno čuli melodiju, obično u izvornom tonalitetu (Ait) dok su je pjevali ili dok su udarali ritam. Također su promatrali sliku i imali taj opći osjet u mislima. Ovo im je omogućilo uskladi-

225

štavanje i korištenje skladbe na tri načina. Rastavljali su skladbu na manje dijelove i opažali obrasce koji su se ponavljali po visini tona i  po r i t m u . To su pa mt il i vi zu al no ve ć i n a k on p rv og sl uš an ja . Izgleda da pamćenje glazbe uključuje snažnu auditivnu memoriju, no ovo je istraživanje pokazalo da je riječ o sinesteziji. U pitanju je slušanj e slike osjećaja neke melo dije . Č uli su melodi ju, stvorili osjećaj koji predstavlja skladbu kao cjelinu i iskoristili ono što čuju i osjećaju za stvaranje slike glazbe. Osnovna je strategija Ae>Ki>Vic>Ai. Ova strategija predstavlja ilu straciju ključnih mjesta u vezi s učinkovitim pamćenjem i učenjem. Sto više predstava nekog materijala imate, veće su šanse da ćete ga zapamtiti. Što više neuroloških kanala upotrijebite, memorija je jača.  Na jb ol ji su st ud en ti t ak ođ e r im al i s po so bn os t kr et an ja i zm e đ u su  stava predstava, ponekad se usredotočujući na osjećaj, a ponekad na sliku, ovisno o vrsti glazbe koju su čuli. Svi studenti vjerovali su u svoju sposobnost. Uspjeh možemo svesti na tri čimbenika: posveće nost, uvjerenje i fleksibilnost. Prije nego što završimo s glazbenim strategijama, evo očaravajućeg ulomka iz pisma Wolfganga Amadeusa Mozarta o tomu kako je skladao: „Sve mi ovo zaplamti u duši i, pod uvjetom da me ne prekinu, moja se tema povećava, dobiva sustavan oblik, a cjelina, ma koliko duga čka, gotovo je potpuna i završena u moji mislima, tako da je mogu  pr eg le da l i j e d n i m po g l ed o m , ka o li je pu sl ik u ili pr ed i vn u s ku l pt ur u . U svojim mislima ne čujem nanizane dijelove, nego ih čujem tako reći sve odjednom. Ne mogu vam opisati kakav mi užitak to pred stavlja!" (Iz Mozartova pisma (1789.), kako ga navodi E. Holmes u „Mozartov život i prepiska", Chapman & Hall, 1878.) STRATEGIJA PAMĆENJA

Ima te li dob ro pamćenje? Ovo je škakljivo pitanje jer je pamćenje no  minalizacija: ne možete je vidjeti, ni čuti, ni dodirnuti. Proces pam ćenja važna je stvar. Nominalizacije su radnje zamrznute u vremenu.

226

Memorija je statična, ne možete utjecati na nju. Bolje je shvatiti pro ces pamćenja i načine kako ga možete poboljšati. Koja je strategija vaše memorije? Kako biste zapamtili sljedeći niz (i na trenutak hinili da je bitno zadržati ga u sjećanju): DŽIV4ŽUKB21C Imate TRIDESET SEKUNDA OD SADA... Vrijeme je isteklo. Prekrijte stranicu, duboko udahnite i zapišite niz. Jeste li uspjeli? I, što je još važnije, bez obzira na uspjeh, što ste učini li? Svijest ne može zapamtiti dvanaest brojki kao odvojene cjeline. Potre  bn a je st ra te gi ja ka ko ih po di je li ti na ma nj i br oj bl ok ov a ka ko bi st e ih sve zapamtili. Možda ste ponavljali sekvencu toliko puta dok niste napravili petlju audiokasete (Ai). Petlja kasete traje kratko. Možda ste ponavljali ri tmično. Možda ste zapisivali (Ke). Možda ste pozorno gledali i vidjeli  je u nu t r a (V ic ) d ok ste gl ed al i go re ul ij evo . Mo žd a st e ko ri st il i bo ji ili neki drugi submodalitet kao pomoć da se prisjetite unutarnje slike. Slike se zadržavaju u memoriji duže, a petlja kasete kraće vrijeme. Iskušate li navedeni test na nekome koga poznate vjerojatno ćete moći raspoznati koju strategiju koristi, a da ga ne pitate. Možda će čitati usnama, ne puštajući glas, ili će očima skenirati više puta. Možda će se osmjehnuti na smiješne asocijacije koje stvara. Pomoći će ako ovom nasumičnom nizu date neko značenje. Primjeri ce, možete to prevesti kao: don Živko isto vidi četiri žene u kući broj dvadeset jedan ce. Odvojiti nekoliko minuta za pridijevanje nekog značenja dobar je način memoriranja. Dobar, jer je u skladu s priro dnim načinom na koji radi mozak. Ako stvorite mentalnu sliku don Živka kako promatra kuću, vjerojatno nećete moći zaboraviti niz sve do kraja ovog poglavlja, ma koliko se u tomu bezuspješno trudili. Robert Dilts ispričao je priču o ženi koja je tijekom obuke opisivala svoju strategiju. Niz je bio A2470558SB. Ona je bila vrhunska kuha-

227

rica. Rekla je da je najprije počela s prvim slovom abecede. U 24-oj godini postala je selica kuhinje. Uvijek je pet minuta kasnila na doru čak: 705. Budući da joj je bilo teško zapamtiti broj 58, u mislima ga je vidjela u drugoj boji. Slovo S je stajalo samo, pa gaje uvećala. A zadnje  je sl ov o po ve za la sa sl ov om na po če t ku ni za - dr ug o sl ov o ab ec ed e. Sada... prekrijte knjigu i napišite taj niz slova i brojeva. Ne zaboravite da je jedno veće od ostalih. Vjerojatno ste dobro obavili zadatak. A niste čak ni pokušavali. Ako možete ovo zapamtiti i ne pokušavajući, što bi bilo kad biste pokušali? Bilo bi još gore. Pokušaj rabi mentalnu energiju, a riječ sama po sebi  pr ed st av lj a te ža k za da ta k i va š je po ku ša j na jv je ro ja tn ij e o s u đ e n na neuspjeh. Što više pokušavate, to vam biva teže. Sam napor koji ula žete postaje prepreka. Dobra, učinkovita strategija olakšava učenje i smanjuje napor. Neučinkovita ga strategija otežava. Učiti kako učiti jedna je od najvažnijih vještina u obrazovanju i po trebno ju je predavati od prvog razreda pa do kraja školovanja. Obra zovni se sustav uglavnom usredotočuje na ono što se predaje, na ta kozvani nastavni program i zapostavlja proces učenja. To, pak, stvara dvije posljedice: prvo, mnogi učenici imaju problema u pamćenju informacije; drugo, čak i kad je zapamte, ona nema neki značaj jer je izvađena iz konteksta. Bez strategije učenja učenici postaju papagaji koji ponavljaju infor macije i stalno ovise o onima koji im pružaju informacije. Oni su obaviješteni, no ne znaju kako se uči. Učenje podrazumijeva pamće nje i razumijevanje: uklapanje informacija u kontekst kako bi dobile značenje. Usredotočenost na neuspjeh i njegove posljedice predsta vlja dodatnu smetnju. Svima nama greška mora biti dopuštena. Do  br i uč en ic i či ne gr eš ke i ko ri st e ih ka o p o v r a t n u in fo rm ac ij u ka ko bi  pr om ij en il i o n o št o či ne . Im aj u na p a m e t i svo j cilj i os ta ju u p u n o m izvorišnom stanju. Ocjene nemaju učinak na strategiju koju koristi učenik. One su sud o uspjehu i služe samo za razvrstavanje učenika u vrijednosnu hije rarhiju. Učenik se može više truditi koristeći neprestance istu neu činkovitu strategiju učenja. Kada bismo ih naučili određenom broju dobrih strategija, nestale bi velike razlike među njima. Podučavanje

228

učinkovitim strategijama poboljšalo bi rezultate svih učenika. Bez toga, obrazovanje ima ulogu razvrstavanja ljudi po hijerarhiji. Zadr žava se  status quo,  obilježavaju se ovce i koze i razdvajaju jedne od

drugih. Nejednakost se povećava. Podučavanje podrazumijeva ostvarivanje uzvrata, kao i iskoračivanje i navođenje učenika do najboljih strategija ili načina na koje se koriste tijelo i um da bi informacije dobile neki smisao. Ako učenik ne uspije, i to se neprestance ponavlja, najvjerojatnije će se izvršiti uopćavanje na temelju rezultata i dati sud da je nesposoban obaviti zadatak. Tada na scenu stupa efekt samoostvarenja. Mnogi predmeti u školi usidreni su na dosadu i nezainteresiranost, zbog čega učenje postaje problem. Zašto je obrazovanje često veo ma bolno i oduzima toliko vremena? Najveći dio sadržaja redovnog obrazovanja mogao bi se svladati u školama kada bi djeca bila moti virana i imala dobre strategije učenja. Svaki proces mišljenja uključuje strategije, a mi obično nismo svjesni koje strategije koristimo. Mnogi ljudi koriste samo šačicu strategija za sva njihova razmišljanja. STRATEGIJA SLOVKANJA

Slovkanje je važna vještina, a mnogi ljudi njome teško ovladavaju. Svatko će vas pohvaliti za kreativnost u pisanju, ali ne i u slovkanju. Robert Dilts upućuje u procese koje koriste oni koji dobro slovkaju i organizirao je to u jednostavnu i učinkovitu strategiju. Oni koji dobro slovkaju gotovo uvijek primjenjuju istu strategiju i možda ćete htjeti provjeriti je ako dobro slovkate ili ako znate nekoga tko to dobro radi. Oni gledaju prema gore ili ravno ispred sebe dok slovkaju: vizualizi raju riječ do k je slovkaju, zatim gleda ju prem a do  lje kako bi pomoću osjećaja provjerili je li ispravna. Ljudi koji loše slovkaju obično pokušavaju učinili to na temelju glasa. To nije učinkovito. Slovkanje podrazumijeva zapisivanje riječi, njezi no vizualno predstavljanje na papiru. Očit se korak sastoji u tomu da se prvo stvori njezina unutarnja predstava. Riječi u engleskom jeziku nisu konstruirane po jednostavnim pravilima prema kojima se piše onako kako se čita. Na koncu, „ghoti" može biti fonetsko sricanje

229

liječi „fish" - ,,gh" kao u „cough"; ,,o" kao u ..women" i „ti" kao u ,,conclilion". Po sustavu fonetskog slovkanja nije moguće dobro napisati čak ni „fonetsko slovkanje". Oni koji dobro slovkaju obično kažu da vide mentalnu sliku riječi koja im je nekako poznata. Oni jednostavno imaju osjećaj da to izgleda do  br o. Le kt or im a, koji mo ra ju bit i st ru čnj ac i, do vo lj no je po gl ed at i st ra ni  cu i, kako kažu, pogrešno napisana riječ iskoči pred njihovim očima. Želite li postati izvrsni u slovkanju ili to već jeste, a želite provjeriti što radite, postupite ovako: 1. Razmisli te o neče mu poz nat om što stvara ugo dan osjećaj. Kada to  po st ig ne te , ne ko li ko tr en ut ak a gl eda jt e u r ij eč k oj u žel ite sl ovk at i. Mo že vam pomoći smjestite li tu riječ u lijevi kut vidokruga. 2. Zatim odvratite pogled, pogledajte očima gore ulijevo i sjetite se ne čega što morate slovkati. Uočite praznine (ako ih ima) i još jedanput  po gl ed aj te rij eč, po gl ed aj te slo va koj a se uk la pa ju u te pr az ni ne i p o n o  vite proces sve dok ne stvorite sliku cijele riječi. 3. Pogledajte svoju ment aln u sliku i zapišite što vidite. Provjerite je li to čna: ako nije, vratite se na prvi korak i ponovno gledajte dok vam slika ne postan e jasna u mislima. 4. Pogledajte gore u svoju mentalnu sliku i slovkajte riječ unatrag. To će zaista potvrditi da je slika čista. Onaj tko slovka fonetski ni u kom slučaju ne može slovkati riječ unatrag. Evo nekoliko korisnih ideja, primjenjivih u ovoj jednostavnoj strategiji. a) Koristite submodalitete koji pomažu da vaše slike budu najčistije i najdojmljivije. Razmislite o nekom prizoru koji je zaista nezabo ravan. Gdje ga vidite u mislima? Koji su submodaliteti? Stavite riječ koju želite slovkati na isto mjesto i sa svim submodalitetima.  b) M ož e va m p o m o ći za mi sl it e li ri je č u va šo j om il je no j bo ji . c) Također vam može pomoći stavite li je u poznatu pozadinu. d) Mijenjajte submodalitete kako biste istaknuli dijelove koji vam  pr ed st av lj aj u p ro b le m . Ne ka b u d u ve ći, bl iž i ili dr uk či je bo je .

230

e) Ako je riječ duga, rastavite je na dijelove od po tri-četiri slova. Neka slova budu toliko mala da se cijela riječ može lako vidjeti, a dovoljno velika da je možete pročitati bez naprezanja. Neka vam ne ponestane mentalnog prostora. Možda želite pratiti slova u zraku dok ih opažate ili, ako ste kinestetički tip, pratite ih na svojoj ruci kako biste izgradili unutarnju sliku s dodatnim osjetima. Ova je strategija iskušana na Sveučilištu Moncton u New Brunswick u Kanadi. Skupina ljudi, koja je prosječno slovkala, podijeljena je u četiri manje skupine. U testiranju su korištene riječi koje nikada prije nisu vidjeli. Prvoj skupini (A) prikazane su riječi i rečeno im je da vizualiziraju dok gledaju gore ulijevo. Drugoj skupini (B) rečeno je da vizualiziraju riječi, ali im nije rečen položaj očiju. Trećoj skupini (C)  je dn os t a vn o je re če no ne ka pr ou če rij eči na na či n na koj i že le . Č et vr  toj skupini (D) rečeno je neka ih vizualiziraju gledajući dolje udesno. Rezultati testiranja bili su zanimljivi. Skupina A ostvarila je dvadeset  po st o bo lj e re zu lt at e u us po re db i s p r e t h o d n i m te st ir an je m. Sk up in a B ostvarila je povećanje rezultata od deset posto. Skupina C ostala je na približno istoj razini, što se i očekivalo, jer nije promijenila svoju strategiju. Rezultati skupine D pogoršali su se za petnaest posto jer su pokušali vizualizirati koristeći položaj očiju koji je to prilično otežavao. Slovkanje je vještina. Ako slijedite ovu strategiju, bit ćete u stanju ispravno slovkati bilo koju riječ. Učenje slovkanja riječi napamet mo žda će vam pomoći slovkati riječi, no nećete postati dobri u slovkanju. Učenje napamet ne stvara vještinu. Strategija slovkanja uspješno se koristi kod djece kojima je dijagno sticirana disleksija. Veoma često ta su djeca samo auditivni ili kine stetički tipovi u većoj mjeri od dru ge djece. Č ud no je što se fonetske metode još uvijek uče u školama. STRATEGIJA KREATIVNOSTI

Draže mi je zabaviti ljude nadajući se da će nešto naučiti nego ih  po du ča va t i na da ju ći se da će za ba vi ti . Walt

Disney

231

ucvciu

Robert Dilts stvorio je model strategije koju je koristio Walt Disney, iznimno kreativan i uspješan čovjek, čiji rad i danas pruža zadovolj stvo ljudima diljem svijeta. On je mogao postati i uspješan savjetnik u svijetu poslovanja jer je koristio opću kreativnu strategiju, koja se može upotrijebiti za sve vrste problema. Walt Disney imao je snažnu imaginaciju: bio je prvenstveno kreati van sanjar. Sanjarenje je prvi korak ka stvaranju bilo kojeg rezultata u svijetu. Svi mi sanjamo o onomu što želimo, što bismo mogli učiniti i kako sve može biti drukčije. No problem je u tomu kako ostvariti te snove u pravom svijetu? Kako izbjeći da se brda i doline u budu ćnosti ne pretvore u prazne snove? Kako se pobrinuti da snovi budu dobro prihvaćeni i od kritičara? Disney bi najprije stvorio san ili viziju cijelog filma. Osjetio je sve li kove u filmu, zamišljajući da se priča odvija gledana njihovim očima. Ako je u pitanju crtani film, animatore bi uputio da likove crtaju sa stajališta tih osjećaja. Potom bi bacio jedan realan pogled na svoj plan: odmjeravao je novac, vrijeme, izvore i prikupljao sve nužne informacije kako bi se uvjerio da se film može dobro napraviti - kako bi san postao stvarnost. Kada bi završio san o filmu, drugi bi ga put pogledao kritički sa stajališta nekoga iz publike. Pitao se: „Je li zanimljiv? Hoće li pri vući ljude? Postoje li u njemu otrcana mjesta, bez obzira koliko mi se sviđala?" Disney je koristio tri različita procesa: bio je „sanjar, realist i kritičar". Oni koji su s njim radili razlikovali su ta tri kuta gledanja, ali nikada nisu znali koji je od njih on zauzeo na sastanku. Najvjerojatnije je na sastanku uspostavljao ravnotežu tako što je zauzimao ono stajalište koje je bilo najmanje zastupljeno.

r u u L r t v u t _ 

u i c n j c

A H U 

mUUtL IKANJb

2. Razmislite o nekom trenutku kada ste zaista bili kreativni, kada je vaš sanjar zaista iznjedrio neka kreativna rješenja. Koraknite u pozi ciju sanjara ispred sebe i ponovno proživite taj trenutak. Vi usidravate svoje izvore i strategije kao sanjar za to određeno mjesto. Uočite li da vam je teško pristupiti tom kreativnom iskustvu, pronađite me taforu za taj problem, koja bi vas mogla potaknuti da razmišljate kao kreativan sanjar. Ili modelirajte nekoga za koga pouzdano znate daje dobar kreativan sanjar. Prije nego što se vratite u proces, idite i pitaj te ga kako sebe dovodi u to slanje. Možda će biti potrebno rastaviti  p r o g r a m u vi še ma nj ih pr ik la dn ij ih di je lo va . Ne mo jt e ra zm iš lj at i re  alistično, to dolazi kasnije. Ne preradujte niti ocjenjujte. Slušajte gla zbu ili se bavite nekom tjelesnom aktivnošću kako biste omeli svijest. Kada ste sanjarili koliko ste htjeli, koraknite na neutralno mjesto. 3. Razmislite kada ste bili pažljivi i realistični glede nekog plana, svo  je g ili tu đe g. O t re nu t k u ka da st e st av il i pl an u ak ci ju na el eg an ta n i učinkovit način. Ako vam to predstavlja problem, razmislite o osobi koju možete modelirati. Možete je pitati kako ona razmišlja o pokre tanju akcije, ili se pretvarati da ste ta osoba. Pitajte: „Da sam ja osoba X, kako bih pokrenuo ovu akciju?" Ponašajte se kao osoba X. Kada ste spremni, koraknite na mjesto realista. Vi sada usidravate svoje realistično stanje i izvore za to određeno mjesto. Kada ste ponovno  p r e ž i v j e l i  svoje iskustvo, koraknite natrag na neutralno mjesto. 4. Na koncu, slijedi ocjena. Uloga kritičara. Sjetite se nekog trenutka kada ste kritizirali plan na konstruktivan način, uviđali loše i dobre strane te identificirali probleme. To može biti neki vaš projekt, ili  pr oj ek t ne ko g va še g ko le ge . A k o v a m je to te šk o, mo de li ra jt e kr it ič a ra kojeg poznajete. Kad budete imali traženo iskustvo, koraknite na treće mjesto koje ste identificirali i ponovno proživite iskustvo. Kad ste završili, iskoračite.

Evo strategije koju možete koristiti: 1. Izaberite bilo koji težak problem kojeg želite obraditi. Još uvijek nemojte razmišljati o njemu. Izaberite tri mjesta ispred vas gdje mo žete koraknuti. Jedno za vašeg sanjara, jedno za vašeg kritičara, a  j e d n o za va še g re al is ta .

232

Što ste učinili da usidrite sanjara, kritičara i realista na različita mje sta? Možete upotrijebiti tri mjesta u svojoj radnoj sobi, ili čak tri mjesta u različitim, posve odvojenim sobama. Vjerojatno ćete otkriti kako vam je mnogo lakše pristupiti jednoj poziciji od ostalih. Na te melju toga možete izvući određene zaključke o željenim planovima.

233

N L f 

JU it KM

U

IU BH UR

&

J U II I V  i C ! l v i u u r \

Svaka od tih pozicija zapravo je sama po sebi strategija. Ova kreati vna strategija je jedna super-strategija, tri odvojene strategije spojene u jednu. 5. Odredite problem ili cilj na kojemu želite raditi. Koraknite na mjesto gdje se nalazi sanjar i neka vam mozak bude rasterećen. Sanjar ne mora biti realističan. Sanjari su obično vizualni i vaš će sanjar vjerojatno koristiti iskonstruirane vizualne misli. Samo vam je nebo granica. Izazovite oluju u mozgu. Što biste učinili u slučaju da nikako ne možete doći do neuspjeha? Sanjara možete opisati riječima: „Pitam se da li..." Kada završite, koraknite na trag na neutralno mjesto. Bez obzira na to što su vam rekli u školi, sanjarenje može biti koristan, kreativan i ugodan način provođe nja vremena. 6. Koraknite u poziciju realista i razmislite o planu o kojemu ste sanjarili. Organizirajte svoje ideje. Kako se plan može provesti u  p r a k s u ? Št o s e m o r a p r o m i j e n i t i k a k o bi bi o r ea li st ič an ? Ka d b u  dete zadovoljni, vratite se ponovno na neutralno mjesto. Za reali sta je karakteristično: „Kako ovo mogu učiniti...?" Realist u vama vjerojatno će misliti pretežito kinestetički - on je „muškarac ili žena u akciji".

7.   Sada koraknite u položaj kritičara te provjerite i ocijenite plan.  Ne d os t aj e li mu št o? A ko je p o t r e b n a s ur a d nj a d r u g i h lj ud i, št o će oni time dobiti? Što vi dobivate time? Je li zanimljiv? U čemu se sastoji računica? Kritičar pita: „Što nedostaje? Što dobivam?" Č ini se da kritičar najviše koristi un utarn ji dijalog. 8. Vratite se ponovno do sanjara i kreativno mijenjajte plan kako  bi st e p ri m i je ni li o n o št o st e na uč i li od re al is ta i kr i ti ča ra . N a s t a vi  te prolaziti kroz te tri pozicije sve dok se s planom ne usuglase sva tri stava. Vaša fiziologija i neurologija razlikovat će se u svakom od tih položaja: pobrinite se da cilj ostane dosljedan tijekom pre laženja iz jednog u drugi stav.

234

Da bi kritika bila konstruktivna, a ne destruktivna, nemojte zabora viti da kritičar nije nimalo realističniji od sanjara. To je samo dru kčiji način razmišljanja o mogućnostima. Kritičar ne smije kritizirati sanjara i realista. Kritičar mora kritizirati plan. Neki ljudi kritiziraju sebe i osjećaju se loše, umjesto da koriste kritiku kao povratnu infor maciju o svojim planovima. Ponekad kritičar prebrzo ulazi i pobija sanjarove argumente.  Ne ki lj ud i ko ri st e ov u st ra te gi ju sp o n t a n o: im aj u o d r e đ e n o mj es to ili sobu u kojoj razmišljaju kreativno sa sidrom za sanjara u njima. Na drugom mjestu čine praktične planove, a na trećem ocjenjuju i kriti ziraju. Kada su ova tri načina razmišljanja prostorno jasno odvojena, svaki od njih može učiniti ono u čemu je najbolji, bez ikakve sme tnje. Spremni su djelovati samo ako gotove ideje funkcioniraju na svakom pojedinačnom mjestu. Na kraju ovog procesa najvjerojatnije ćete imati neodoljiv plan. Pitanje nije: „Trebam li učiniti ovo?" nego: „Ovo moram učiniti. Što mi drugo preostaje?"

235

Ovo je dobar primjer uravnotežene strategije. Sva su tri primarna su stava predstava uključena, tako da na raspolaganju imate sve kanale informacija. Sanjar obično funkcionira vizualno, realist kinestetički, a kritičar auditivno. U slučaju da se unutarnji proces zamrsi i ne vodi nikuda, potrebno je učiniti neke korake izvan strategije. Tu je ta vanjska pozicija iz koje možete pregledati cijeli proces i zaustaviti stvarno vrijeme. POVRATAK NA MODELIRANJE

Dok prelazimo sa strategija na neke druge aspekte modeliranja, vri  je di n a p o m e n u t i jo š j ed nu st va r koj a m u či po je di ne lj ud e. Postoji jedna čudna ideja u našoj kulturi, koja glasi: ukoliko otkrije te da nešto funkcionira, to predstavlja smetnju u daljem obavljanju toga, kao da je neznanje preduvjet za postizanje savršenstva. Dok obavljate neki zadata k ili vršite neku radnju, vi na to posve usred oto čujete svoju svijest. Vozač automobila ne razmišlja svjesno o svemu što čini dok vozi, a glazbenik svjesno ne prati svaku notu koju svira.  No , ob oj ic a m o g u po sl ij e ob ja sn it i št o su up ra vo uči ni li . Jedna od razlika između vješte osobe i vrhunskog majstora na bilo kojem području je u tomu što se majstor može vratiti i točno vam reći što je upravo učinio i kako je to učinio. Majstori vladaju vješti nom nesvjesno, ali su u stanju eksplicitno je i objasniti. Ta se vještina zove metakognicija. S metakognicijom ćete biti u slanju postati svjesni kako izvršavate neki zadatak. Znanje kako to činite daje vam sposobnosti prenijeti ga drugima. Također, identificiranjem razlike između onoga što činite kada sve ide dobro i onoga što činite kada vam ne ide, možete pove ćati vjerojatnost da ćete nešto obaviti vrhunski. Istraživanje procesa modeliranja izbacilo je na površinu i pitanje izbora model a. To ovisi o cilju kojemu težite. Prv o je potre bno i den tificirati vještine, sposobnosti i kvalitete koje želite steći. Potom ra zmislite tko bi vam mogao poslužiti kao najbolji uzor. Sljedeće je pitanje kako prist upiti zad atku m odelira nja. Postoji cijeli spektar mogućnosti, od nesvjesnog i neformalnog modeliranja, koje svi činimo, do veoma profinjenog istraživanja i strategija modelira-

236

nja. Ovo potonje koriste ljudi kao što je Robert Dilts, koji je nedavno napravio projekt modeliranja za „Fiat" glede pitanja vještina ruko vođenja u budućnosti. Neformalan i jednostavan način uporabe vje štine modeliranja za svoj razvoj jest u izabiranju obrazaca onih ljudi koji vam se sviđaju i koje poštujete. Aleksandar Veliki modelirao je sebe po slici koju je imao o legendarnom Ahilu, Toma Kempenac vje rojatno je imao uzvišenije ambicije jer je napisao „Nasljeduj Krista". U novije je doba Stravinsky mn ogo uzim ao od Mozarta , tvrdeći da to čini zato što voli Mozartovu glazbu. Ray Charles modelirao je Nata Kinga Colea, govoreći da je „dan i noć disao Colea, jeo, pio i osjećao njegov ukus" sve dok nije razvio svoj specifičan glazbeni izraz. Pod „disanjem, jedenjem, pijenjem i osjećanjem ukusa" svog modela,  be z o bz ir a na to je li on kn ji šk i, s te le vi zi je ili iz fi lm a, po d ra zu m i j ev a se ulazak u stanje u kojemu se model nalazi i pristupanje njegovim mentalnim izvorima. Ako trenutačno sjedite, iskušajte ovo. Većina ljudi vizualizira tijekom čitanja, odnosno u mislima glasno govori riječi dok ih čita. Zapazite što se događa vratite li se na početak ovog odlomka, a glas u glavi pretvorite u glas nekoga koga zaista obožava te. Za mnoge ljude sama promjena vlastitog unutarnjeg glasa u glas modela omogućuje pristup novim i različitim izvorima. Veoma često ljudima se modeliranje čini toliko mističnim da pomi sle kako je to nešto što ne mogu učiniti sve dok ga ne nauče kako treba. No nitko koga zanimaju ljudi ne može izbjeći tomu. Vi to već činite. Primjerice, nedavno sam bio u posjetu kod prijatelja i prvi put čuo da njegova supruga piše ljubavne romane. Ona je to pomalo držala u tajnosti, no u polusatnom sam razgovoru otkrio neke strategije pisa nja koje su mi baš nedostajale. Ukratko, vrijeme sanjarenja koristila  je za kr ea ti vn o st va ra nj e ma te ri ja la i za pi si va nj e kl ju čn ih te za u bi  lježnicu koju je uvijek nosila sa sobom. To joj je poslužilo kao pod sjetnik o čemu će pisati kad se sljedeći put baci na posao. Ona voli to kreativno vrijeme sanjarenja, tako da je tu već ugrađena motivacijska strategija. Savršeno. Vaše modeliranje bit će puno profinjenije ako ste identificirali odre đene vještine koje želite usvojiti. Upamtite ta tri osnovna elementa

237

n L r _ J U5 t r n

u

l un nu n

a

j u ni i

svakog ponašanja: uvjerenje, fizionomiju i strategiju. Primjerice, da  bi h na pi sa o ov u kn ji gu , p o t r e b n o je da b u d e m uv je re n da to m o g u i da to vrijedi učiniti. Potreban mi je niz strategija (niz slika, zvukova i osjeta) za stvaranje sadržaja, osjećaj opuštenosti i udobnog sjedenje dok prstima prelazim po tipkovnici. Kada biste poželjeli obogatiti ovaj šturi model, vjerojatno biste me vidjeli kako radim, ili bih možda trebao reći: „Vidjeli ste me u nera du" jer se najveći dio procesa odvija nesvjesno u pozadini dok radim druge stvari. Vjerojatno biste mi željeli postaviti mnoštvo pitanja, a neka od ključnih bila bi: ,,U kojem kontekstu obično koristite tu vještinu?" „Kojim ciljevima težite primjenjujući te vještine?" „Što koristite kao dokaz postizanja tih ciljeva?" „Što točno radite kako biste postigli te ciljeve?" „Koje točno radnje i korake poduzimate?" „Što činile kako biste izašli iz slijepe ulice kad u nju dospijete?" Ova su TOTI pitanja za elicitaciju, utemeljena na TOTI modelu iz četvrtog poglavlja. Vrsta modela kojeg gradite je sustav rekurzivno grupiranih TOTI modela ili, jednostavnije rečeno, vještina unutar vještine, poput ruskih babuški koje se nalaze jedna unutar druge. S odgovorima na ovu vrstu pitanja možete početi graditi model ono ga što ja radim sa svojim živčanim sustavom. Da biste znali koje ćete iduće pitanje postaviti, iskušajte ovaj model u svom živčanom susta vu i otkrijte što funkcionira, a što nedostaje. To je kao kad vam netko da niz naputaka da ih slijedite i vi ih sve iskušate u mislima da biste vidjeli imaju li smisla. U modeliranju postoji više vještina nego što ih je moguće prikazati ili naučiti iz ove knjige. Primjerice, potrebno je da ste vješti u drugom stavu kako biste probili zid svijesti. Što je zid svijesti? Jednostavno rečeno, kada nadareni ljudi pokušavaju objasniti ili reći što rade, oni otkriju da su, najvećim dijelom, njihove vještine potpuno nesvjesne. Kao da su svjesne skele procesa učenja skinute sa završene kuće, bez ikakvih tragova kako je ona sagrađena.

238

UtVtlU 

j c i IVI u u n

rUULAVUt_UltNJfc

K A U 

MODELIRA NJE

 Na d r u g o m kr aj u sp ek tr a n ef or m al n og m od el ir an j a na la zi se vi so ko  kvalitetni projekt modeliranja u punom procvatu, koji se obično pro vodi u poslovnom svijetu. To podrazumijeva izvrsno raspolaganje cijelim nizom vještina modeliranja. Tipičan bi slijed događaja bio,  pr im je ri ce , sl je de ći: 1. Pre lim ina rno ispitivanje potreb a organizacije kako bi se utvrdilo koji niz sposobnosti vrijedi modelirati, tko su vrhunski profesionalci i koliko ljudi treba modelirati. Obično postoje tri vrhunska profesi onalca, kojima se suprotstavljaju tri prosječna izvođača (kontrolora) da bi kritične razlike došle do izražaja. Na koncu je potrebno dogo voriti plan akcije. 2. Provedite nekoliko dana sa svakim izvođačem, gledajući ih kako  po st up aj u u ra zl iči ti m ko nt ek st im a. Sn im it e nj ih ov e po st up ke i ra zg o varajte s njima da biste otkrili uvjerenja, strategije, stanja, metaprograme itd. Razgovarajte s njihovim kolegama da biste shvatili kako ih oni vide. Sve ovo ponavljajte s kontr olni m model ima. Č esto se kontrol ori ma ne kaže koja im je funkcija da im ne bude neugodno. 3. Odvojite vrijeme za sastavljanje točne mape onoga što imate i ono ga što još nedostaje. Ova se faza najčešće radi pomoću kontrolnih modela. Kontrastna analiza pojašnjava razlike koje dijele vrhunske izvođače od kontrolora. potrebno vratiti se  k a k o  biste  potvrdili obrasce za koje mislite da ste ih izdvojili i za istraživanje praznina s više pozor nosti i preispitivanja. Možda ćete to morati učiniti nekoliko puta. 5. Napišite potpuni izvještaj, koji će uključiti prvotno pismo, meto dologiju i eksplicitni model. Ovaj model obuhvaća sve razine, po čevši od osobnosti, uvjerenja, sposobnosti, do specifičnog vanjskog i unutarnjeg ponašanja. 6. Osmislite progr am obuke s njihovim predavačima da biste omo gućili i drugima reproduciranje te vještine. Vršeći obuku, koristite  p o v r a t n u in fo rm ac ij u ko ju do bi je te za us av rš av an je o bu k e. Po du či t e njihove predavače daje vode. Svršetak. 4. U  ovoj je  fazi

239

N L P _ J U S h H H U L U N N U K & J U H N > t r M U U K

Za korake od broja jedan do broja pet najvjerojatnije će vam trebati dvadesetak dana, a za šesti korak najmanje desetak dana. Ovakav  pa ke t uz as to pn e o bu k e mo de l ir an j a ve om a je uč in ko vi t u or ga ni za  cijama gdje se isti posao ponavlja mnogo puta, primjerice, u nad gledanju pruge ili u zanimanju poslovođe u trgovini. Modeliranje  be z  inputa  u obuci također se počelo prakticirati u ovoj zemlji da  bi se p re c iz n o p od e si o pr oc es uč in ko vi te se le kc ij e lj ud i za o d r e đ e na zanimanja. Velike organizacije počinju shvaćati vrijednost primjene modeliranja. NLP, MODELIRANJE I UBRZANO UČENJE

Ovo je kratak uvod u modeliranje, koji se kreta o od nesvjesnog postu  pk a do fo rm al no g po sl ov no g pr oj ek ta . U de ve de se ti ma s m o se na šl i sa usavršenim vještinama modeliranja koje potječu od modeliranja  je zi ka iz ra ni h da na . Kada je Richard upitao Johna da mu pomogne postati svjestan svojih geštalt obrazaca, John je tomu pris tupio kao što bi pristupio učenju no vog jezika. Nema svrhe proučavati jezik koji ne govorite. John je prvo morao steći vještinu u izvođenju tili obrazaca da bi ih mogao prouča vati. To je posve suprotno tradicionalnom načinu učenja, koje analizi ra dijelove prije nego što ih zajedno sastavi. Ubrzano učenje sastoji se u tomu da naučite kako se nešto čini, a kasnije i kako ste to učinili. Ne istražujte prije nego što u potpunosti ne utvrdite ono što ste naučili i  pr ij e ne go št o va m bu de na ra sp ol ag an ju ka d go d va m tr eb a. Te k ta da će naučeno biti dovoljno stabilno da izdrži ispitivanje svijesti. To je temeljno drukčiji način učenja od faza danih u pregledu prvog  po gl av lj a ov e kn ji ge , koj e po či nj u s ne sv je sn im ne zn an je m, a za vr ša va   ju s ne sv je sn om vj eš ti no m. Su št in a mo de li ra nj a i ub rz an og uče nj a je st  po če ti s in tu ic ij om , a p o t o m pr ij eći na an al iz u. Do ne sv je sn e vj eš ti ne možete doprijeti u jednoj jedinoj fazi. Zaokružili smo materiju koju smo započeli u prvom poglavlju.  NL P im a os no vu u in tu ic ij i, ka o ka da uč i m o ma te ri ns ki je zi k. Uz ev ši cjelokupno proučavanje savršenstva kao polaznu točku, možete anali zirati sve do submodaliteta, koji predstavljaju najmanji gradbeni blok vaših misli.

240

Ono što potiskujete, mora ponovno izbiti na površinu. Analiza koju ste obavili onemogućava vam vraćanje tamo gdje ste bili prije. Poja vljujete se na mjestu većeg razumijevanja. Ovo koračanje natrag na neki je način vraćanje korijenima i upoznavanje tog mjesta po prvi  pu t. O v o n o v o mj es to da je te me lj za čit av ni z in tu ic ij a u ko je m ož et e  p o n o v n o si ći, i ta ko se pr oc e s na st av lj a. Vi učite sa svakim korakom provjeravanjem svojih otkrića do kraj njih granica. Korištenjem svih ideja ili tehnika u rješavanju nekog  po t en ci ja ln og pr ob l em a u br z o ćet e pr on ać i nj ih ov u pr av u vr ij ed no st , kao i ograničenja. Samo ako se ponašate kao da to funkcionira, sa znat ćele funkcionira li ili ne i koja su ograničenja.  Na jp ri je je m e t a m o d e l pr oš ao kr oz ova j pr oc es . Po t om su st av i p r e d stava, znakovi pristupanja, submodaliteti i ostali elementi. Svaki je dio razvijen do krajnjih granica i sljedeći je dio zauzeo svoje mjesto. Stalno gubljenje ravnoteže bilo je praćeno neprestanim uravnoleživanjem. Vrijednost NLP-a leži u znanjima koje stječete istražujući ove proce se. Korijeni NLP-a leže u sustavnim obrascima koji se nalaze u teme lju ponašan ja. Č inite sve što je potre bno , u gran ica ma etičkih norm i, kako biste došli do rezultata, a potom to usavršavajte dok ne postane što je moguće jednostavnije. Na taj ćete način otkrivati razlike koje znače razliku. Cilj NLP-a je ljudima povećati izbor i slobodu. NAPUTAK ČITATELJIMA

I dok se približavate kraju posljednjeg poglavlja ove knjige, možda se već pitate kako izvući iz nje što je više moguće. Svatko od nas prona lazi svoj vlastiti način kako se nešto radi, a ponekad čak ni ne znamo kako nešto radimo. Na svjesnoj razini donijet ćete odluku smatrate li ovu materiju zanimljivom i dovoljni korisnom da biste se njome i dalje bavili tako što ćete pratiti literaturu ili pohađati tečajeve. Možda ćete o idejama razgovarati s istomišljenicima dok razlučujete nova znanja i shvaćanja. Možda ćete se zateći kako postajete svjesniji različitih obrazaca koje ste počeli istraživati: uzvrata, detaljnijih po micanja u govoru tijela, igre očiju dok ljudi razmišljaju te iznijansiranih značajnih promjena svog vlastitog emocionalnog raspoloženja,

241

kao i raspoloženja drugih. Možda ćete postajati sve više svjesniji svo  ji h mi sl i i m i sa on i h pr oc es a, op až aj uć i koj i va m ko ri st e, a koj i p re d  stavljaju duhove prošlosti. Igrate se mijenjajući sadržaj svojih misli i mijenjajući oblik svojih misli, začuđeni posljedicama dok otkrivate kako osigurati više emocionalnih izvora sebi i drugima. Možda ste već otkrili izvanrednu učinkovitost u razvijanju navike po stavljanja ciljeva, razmišljanja o problemima kao prigodama koje treba istražiti, učiniti nešto drukčije i naučiti nešto novo i uzbudljivo. Možda ste primijetili da prilazite drugim ljudima i njihovim shva ćanjima stvarnosti s više razumijevanja, ili da učvršćujete vlastito shvaćanje realnosti. Kao daje vaše nesvjesno integriralo nova znanja na svoj način i u svoje vrijeme: između vaše svijesti i mudrosti vašeg nesvjesnog razvija se nov odnos. Kao da ponovnim otkrivanjem sebe  po st aj et e sv jes ni ji on og a št o je v a ž no va m a i lj ud im a u va šo j bl iz in i. Slušajući svoj unutarnji dijalog, otkrivate sebe koristeći pitanja me tamođela. Što više otkrivate o svojim vlastitim uvjerenjima, postajete sve znatiželjni]] i neprestance pretvarate ograničavajuća uvjerenja u  po ti ca jn a, ko ja va m u ve ćoj mj er i om o gu ću j u da bu d et e on ak vi ka kv i ste oduvijek željeli biti. Budući da postajete sve više svjesniji svoje osobnosti, čini se kao da imate mnogo više izbora i ne morate bit rob svoje prošlosti. Razmišljat ćete drukčije o svojoj budućnosti, i to će utjecati na vašu sadašnjost. Možda će odnosi s vašim bliskim prijateljima postali bogatiji i inti mniji i možda ćete htjeti provoditi više vremena s drugim istraživa čima raskošnog svijeta ljudskog iskustva. I dok sve više nas postaje svjesno kako stvaramo svoju stvarnost, mo žemo početi uživati u tomu što sve više stvaramo onakvu stvarnost kakvu želimo, stvarajući na taj način bolji svijet za sve.

242

EPILOG Dosad su u ovoj knjizi na jedan praktičan način obrađene glavne ide  je NL P- a. N L P se ni je ra zv io lo gi čn im ko ra ci m a i ni je ga la ko op is at i. Pokušati opisati NLP nizom logičkih koraka isto je kao pokušati opi sati hologram rastavljajući ga na dijelove, iako svaki dio holograma sadrži cjelinu. Ovdje ćemo vam predočiti konačne i spektakularnije misli o NLP-u i njegovom mjestu u našoj kulturi. Mi vjerujemo da NLP predstavlja sljedeću generaciju psihologi  je . Zo vu ga i p ar a d i gm a no vo g uče nj a i no vi je zi k ps ih ol og ij e. Ka o model strukture ljudskog iskustva, može predstavljati značajan ko rak naprijed, poput stvaranja jezika. To je u najmanju ruku moćan  pr oc es koj i će na st av it i pr on al az it i ka ko se po st iž u vr hu ns k i re zu lt at i u širokom rasponu na raznim područjima. Zbog toga što obrađuje subjektivno iskustvo i komunikaciju, on je na neki način o svemu i ni o čemu. Gregory Bateson opisao je NLP kao prvi sustavni pristup učenju kako se uči: to je prva primjenjiva epistemiologija. Učenje više nije dovoljno, nužno je učiti kako se uči. Postoji toli ko stvari za naučiti, a tako malo vremena da ih se nauči. Ne samo što se znanje sada mnogo brže povećava nego se i brzina njegovog usvajanja uvećava. Mi smo na jednom evolucijskom putovanju koje sliči vožnji vlakom u zabavnom parku: počinje polako, no što dalje idemo, sve je brža. A još uvijek nismo našli nikakve kočnice. Na ne sreću, nikakvo nagomilavanje znanja i tehnike, znati kako i što nije donijelo sa sobom i mudrost kako to iskoristiti za dobrobit planeta i svih nas na njemu. Mi smo pametni, ali ne i mudri. Odvijaju se ogromne promjene. Devedeset posto ukupnih znanstve nih spoznaja skupljeno je tijekom života generacije rođene poče tkom dvadesetog stoljeća. Ona je doživjela da znanstvena fantastika iz djetinjstva postane znanstvena činjenica. Paradoksalno je što nam

243

se s povećanjem znanja stvara osjećaj neznanja i nemoći. Što je više znanja, znamo sve manje, jer sve više loga ne znamo i sve se više mo ramo oslanjati na   stručnjake da nam učine i najjednostavnije stvari. Znanost i tehnologija, koje su nas dovele do ove ogromne ekspan zije znanja i moći, imaju neke neželjene posljedice kojih tek sada  po st aj em o sv je sn i, on e zb og ko ji h vl ak ić po st aj e ta ko po te nc ij al no opasan. Događaji se odvijaju tako brzo da zapravo po prvi put mo žemo vidjeti naš pravac. Možemo na našim televizijskim ekranima vidjeti kako se uništavaju kišne šume u Brazilu i čitati u novinama o globalnom zatopljenju planeta. Znanstvenici prate ozonske rupe na monitorima. Sad se ne postavlja pitanje hoće li budućnost biti dru kčija, čak niti koliko drukčija: sada je pitanje hoćemo li uopće imati  bu du ćn o s t . Svijet je sada previše opasan za b ilo što drugo osim z a Utopiju. - Buckminster Fuller Osvrnemo li se oko sebe, koliko je nas zadovoljno onim što vidi? Svatko od nas doživljava sve veći pritisak da je potrebna promjena. A svi mi imamo svoju ulogu u tomu da ovaj vlakić zamršene tehnologije i moći zadržimo kako ne bi izmakao kontroli, uz nesagledive posljedice po pla net. Mi ga moramo kontrolirati, a ne iskakati iz njega. Pitanje je kako? Upravo je pojedinac izvor kreativnosti: on omogućava društvenu evo luciju i upravo o razini svijesti pojedinca u društvu ovisi razina svijesti toga društva. Društvene promjene počinju s mijenjanjem pojedinaca. Suočeni smo s mnogim društvenim i ekološkim problemima. Ako želimo razvijati društvo koje se može učinkovito boriti boriti s probl emima, m ora mo reagirati odmah. Budući da vrijeme prolazi a znanje se uvećava, neodgodivo je  po tr eb no pr on aći od go vo re na ova dv a pit anj a: Koja zna nj a im aj u vri je dnost? Što treba učinili? Vanjski  smo svijet uništili proizvodima znanosti i tehnologije. Stajališta

i pogled na svijet koji su nam donijeli ovu znanost i tehnologiju duboko su ukorijenjeni u našoj kulturi i ostavljaju dubok trag na naš unutarnji svijet.

244

Znan ost se razvila razvila kroz niz kontr olira nih eksp erim enata koje je mo guće ponoviti u prirodi, s ciljem da ih se formulira u matematičke za kone i teorije. Ni u jednom praktičnom pogledu čovjek se ne smatra dijelom pri rode . Č ovjek, istraživač, istraživač, mor a se odvojiti od priro de, od svog eksperimenta. Ali ne priznaje da baš njegov eksperiment mije nja prirodu niti priznaje da on sam utječe na rezultat, jer bi time po rekao da je objektivan. Da bi se u tom slučaju došlo do objektivnog rezultata, neki drugi istraživač morao bi kontrolirati prvog, što bi stvorilo nemoguću i beskonačnu regresiju: bilo bi to poput slikara koji bi pokušao naslikati cijeli krajolik, uključujući i samoga sebe. On ne može naslikati slikara kako slika sliku. Došli smo do toga da se prema prirodi odnosimo kao da je stroj: namećemo joj vanjske zakone koji ne proistječu iz njezinog vlastitog  bi ća. Stroj je po prirodi stvari predvidljiv. Teorijski, sve što je potrebno učiniti jest naći pravila i otkriti sve dijelove. Dakle, nastojali smo naslikati što detaljnije sliku prirode, a na slikara smo zaboravili. Znanje je bilo odvojeno od iskustva: bilo je nešto što se uči u ško li iz druge ruke, apstraktno tijelo teorije koje postoji neovisno od učenika i raste sve vrijeme. Jedino je bila važna teorija kao konačni  pr oi zv od , a ne ka k o se do nje do šl o. Ovaj način objektivizacije znanja ozbiljno ograničava vrstu znanja kojeg možete usvojiti. U krajnjem smislu, emocije, umjetnost i me đuljudski odnosi podcijenjeni su jer se temelje na subjektivnom iskustvu. Č ini se da se znanstveni zakoni ne odno se na stvarno ljudsko iskustvo. Metafora predvidivog, objektivnog svijeta uzdrmana je teorijama kvantne fizike. Što dublje istražujemo, postaje sve jasnije da pro matrač ima utjecaj na promatrani predmet i da je promatrač sasta vni dio svakog znanstvenog eksperimenta. Svjetlo je u obliku vala ili čestice, ovisno o tomu kako postavite eksperiment. Nikada ne možete točno utvrditi obje stvari: i gdje je čestica i kada je tamo. Svijet je u svojoj biti nepredvidiv. Kvantna fizika potiskuje domi nantnu znanstvenu metaforu da svemir funkcionira poput satnog mehanizma.

245

 No v a ob ja šn je nj a i id ej e te or ij e su st av a, ka o i pr ou ča va nj a ka os a i reda, pokazuju da čak i u jednostavnim sustavima nije moguće pra titi sve promjenjive vrijednosti, a da male varijacije mogu pomjeriti cijeli sustav. To je početak revolucije, to u cjelini mijenja naš pogled na prirodu. Kaos je predvidiva slučajnost, ideja utjelovljena u takozvanom efe ktu leptira. Tako je nazvan nakon objavljivanja intervjua s ameri čkim meteorologom Hdvvardom Lorenceom pod naslovom: „Može li zamah krila jednog leptira pokrenuti tornado u Teksasu?" Lorence  je ko ri st io r ač u na ln i su st av za pr ać en je vr em e na . U m o r a n od ut ip ka  vanja dugačkih brojeva, mislio je da neće doći do neke promjene za okruži li ih na nekoliko decimalnih mjesta. Iznenadio se otkrivši da  je t o p o t p u n o po r em e ti l o v r e m e n s k u p r og no z u. Ne z na t n a pr o mj en a na pravom mjestu može imati ogromne posljedice. Ovime se jasno daje do znanja da ne možemo i dalje nekažnjeno eksperimentirati jer  je cij ela p r i ro da su st av , a ne ne št o od v oj en o od na s. „N ep oz na va nj e sustava uvijek biva kažnjeno", kaže Gregory Bateson knjizi „Koraci ka ekologiji uma".

vnim životom, kao nastavnik koji je postao suvišan jer je osposobio svoje učenike da sami uče.  N L P j e di o po kr et a koj i iz d a n a u d a n po st aj e sv e ja či: po kr et a za ve ću učinkovitost, za graciozno, mudro i uravnoteženo korištenje vještina i znanja koje imamo. Mnogo možemo naučiti iz maksime: „Mi ne  po s je du j em o svi jet , mi sa m o r a d i m o st va ri št o je m o g u će bo lj e. " Mi otkrivamo sebe i svoju sposobnost bivanja u lijepom i privlačnom svijetu beskonačnih iznenađenja.  Ljudi putuju da bi se divili visini planina, velikim morskim valovima, dugačkim rijekama i širokom prostranstvu mora, kruženju zvijezda, a prolaze pokraj sebe i ne začudivši se. - Aurelije Augustin

Ove nove znanstvene metode dopuštaju nam da ponovno budemo dio prirode. Na isti način NLP kao metafora povezuje nas s našim subjektivnim iskustvom i izražava sustavnu prirodu našeg unutar njeg iskustva. Mi sada znamo koliko je složen vanjski svijet i znamo nešto o utjecaju kojeg mi, nevidljivi promatrači, imamo na vanjski svijet. Posljedice našeg načina razmišljanja vjerno se odražavaju u vanjskom svijetu. Svemir je savršeno oruđe povratne reakcije. Što mislimo, to i dobi vamo. Želimo li promijeniti svijet, prvo moramo promijeniti sebe. Moramo istraživati i mijenjati svoje unutarnje iskustvo, ako želimo mudro utjecati na oblikovanje vanjskog svijeta.  N L P ka o zn an os t o s t ru k tu ri su bj ek ti vn og is ku st va om og u ću j e n a m istražiti sebe. To je znanost o tomu kako se stvaraju modeli. On ne uzima već postojeće modele da bi ih predstavio kao stvarnost. Kao način postizanja savršenstva, uvukao se i vrši utjecaj na mno gim područjima. Kada se taj proces završi, moglo bi se dogoditi da  pr es t an e po st oj at i ka o od vo je na di sc ip li na . St op io bi se sa s va ko dn e -

246

247

ULAGANJE U SEBE Sve je više nas koji smo u potrazi za unutarnjim zadovoljstvom. Ra zličiti ljudi nazivaju to različitim imenima: razvoj osobnosti, osobna evolucija, samo-razvoj, samo-realizacija, duhovni razvoj ili stjecanje uvida u svoje sposobnosti. Prema Peteru Russellu i njegovoj izvrsnoj knjizi „Zemlja u buđenju",  p o d r u čj e o s o b n o g ra st a je u p o r a s t u i p r e m a g r u b i m p r o cj e n a m a udvostručava se svake godine. Razvoj osobnosti u najširem smislu obuhvaća niz različitih aktivnosti, uključujući meditaciju, jogu, tai chi, savjetovanje, geštalt terapiju, rad u grupama, transakcijsku ana lizu, preobrazbu, tečajeve za stjecanje samopouzdanja i mnoštvo drugih, uključujući naravno i NLP. Svakog od nas privuče jedan ili drugi razvojni put, na različite nači ne i u različito vrijem e. Č injenica što čitate ovu knjigu ukazuje na t o da vas trenutačno privlači NLP. Vi najbolje znate koji vam put trenutačno najbolje odgovara. Koji god put izabrali, zahtijevat će od vas neka ulaganja u vidu vremena i novca. Podrazumijevat će planiranje i putovanja, kupovanje knjiga ili kaseta, pohađanje tečajeva. Vi, ustvari, ulažete jedan dio novca koji prolazi kroz vaše ruke u razvoj vlastite osobnosti. Svatko od nas  p ot ro ši t će ra zl iči te s u m e u ra zl ič it o vr i je me . Vrijedi odvojiti nekoliko minuta za makar približno izračunavanje koji ste postotak prihoda uložili u sebe u posljednjih nekoliko godi na. Najprije napravite popis onoga što smatrate aktivnostima koje spadaju medu ciljeve osobnog razvoja u vašemu životu. Dakle, to su one aktivnosti koje su, na neki način, generativne i ostavljaju trajan utjecaj, one koje su korisne tijekom čitavog života. Meditacija ima tu kvalitetu, a sladoled je nema.

249

NL P_ JU b hP H U ' IUN NUK & JUHN b t V m U U K

Sada napravite približnu procjenu financijskih troškova za svaku od tih aktivnosti. Pritom uočite i koristi koje ste dobili. Potom sve zbro  ji te . Koj i je to p os t o ta k va še g u k u p n o g p r i h o d a u t o m ra zd ob lj u? Bilo bi zanimljivo usporediti ovo s postotkom ukupnog prihoda ko  je g ko m p an i j e tr oš e na o b u k u i ra zv oj za po sl en ih . Za na jv eći br oj kompanija to je oko jedan ili dva postotka. U najuspješnijim kom  p an i j am a on se bl iž i i zn os u od de se t p os to . Koji postotak svog prihoda ulažete u sebe odražava koliko se cijeni te. Vi ste svoj vlastiti najvrjeđniji izvor i ulaganje u sebe može ispasti najbolja investicija koju možete učiniti. Ulažete li u sebe koliko biste željeli? Posve neovisno od unutarnjih koristi, moraju također postojati i financijske koristi. Imam prijateljicu koja je u jednom trenutku svoga života bila neza dovoljna svojim životom. Radila je kao kuharica s plaćom od oko sedam tisuća funta godišnje. Za tri ili četiri godine uložila je oko deset posto svog prihoda u razvoj svoje osobnosti i na različite vrste obuka, uključujući i NLP obuku. Promijenila je sebe i svoj životni stil. Sada tvrdi da joj je život mnogo bogatiji, a i više zarađuje: oko dvadeset tisuća funta godišnje. Protok novca kroz naš život točno odražava tijek naših misli. Stoga, želite li promijeniti stanje na svom računu, promijenite način razmišljanja. Ovo je središnja ideja svije sti o napretku. Općenito rečeno, želite li promijeniti svoju vanjsku stvarnost, naj  pr ij e pr o m ij en i t e svo j un ut ar nj i sv ij et .  N LP je u ve zi s mi je nj an je m u n ut a r n j e s tv ar no s ti . Ak o ne po st oj e  j a s n o vi dl ji ve ko ri st i, ne po st oj i ni mo ti va ci ja za ul ag an je v r e m e n a i novca. Koje su koristi od ulaganja u NLP poduku? Ljudi uglavnom dolaze radi osobnog razvoja. Možda prolaze kroz razdoblje promjena u svom životu, a nedostaju im vještine i alati da ih izvrše. Drugi su, pale, možda jednostavno svjesni da im život može biti ispunjeniji.

ULA uAN Jc

U

SEBE

savjetnici, terapeuti, psihijatri, medicinske sestre, socijalni radnici, službenici koji nadgledaju bivše zatvorenike, savjetnici direktora i trgovci. NLP poboljšava učinkovitost na poslu i povećava osjećaj  bl ag os ta nj a. M n o g i st ru čn ja ci ko ri st e NL P ka k o bi po st al i fi na nc ij  ski još uspješniji, tako da ostvaruju opipljive kamate na svoju inve sticiju u novčanom obliku. Sudionici često pričaju o novim dimenzijama iskustva, novim ži votnim perspektivama, većem izboru, kreativnim idejama i novim vještinama koje primjenjuju. Povećana svijest i fleksibilnost dovode do revitalizacije i osobnog i profesionalnog života. Iako to spominjemo tek na kraju, a to nije nevažno, NLP je zabavan. Tečaj je nešto čemu se veselite, prilika za uživanje i susretanje sa za nimljivim ljudima. Učiti možete iz NLP knjiga, no NLP je eksperimentalan. On podra zumijeva postojanje perceptivnih filtera, obrazaca i vještina u vašem  p on a ša n ju , pr ij e ne go id ej a u va šo j gl av i. O s o b n o is ku st vo s d r u g i m a ima veći značaj i utjecaj od piščeve riječi. NLP morate koristiti na razini iskustva želite li da za vas ima neku vrijednost.  N L P pr e da va nj e pr ed st av lj a s i g ur n o ok r už en j e u k oj e m u se p ra kt i  čno uvježbavaju obrasci sa simpatičnim ljudima i uz nadzor. Postoji jedna stara kineska izreka: Č ujem i zaboravim. Vidim i zapamtim. Učinim i razumijem. Ulaganje u tečaj stoji više od knjiga i sasvim je opravdano pozorno ga razmotriti. No, korist je neusporedivo veća. Jedini način da saznate je li NLP obuka za vas je da u nju - krenete. U dijelu koji slijedi ponudit ćemo vam svoje mišljenje kako izabrati tečaj koji je najbolji za vas.

 Ne ki do la ze p r ve n s t v en o iz pr of es i on al ni h ra zl og a, i ak o os o bn i i  pr of es io na ln i ra zv oj i du j e d a n s d r u g i m r u k u p o d r u k u . N LP vj e štine od neprocjenjive su vrijednosti kao interpersonalne vještine. Mnogi stručnjaci koriste NLP u svom poslu: nastavnici, prodavači,

250

251

l i D u n  B L r

IZBOR NLP TEČAJA U ovom ćemo dijelu dati smjernice koje vam mogu pomoći pri izbo ru NLP tečaja. Ponuda sadrži velik broj raznovrsnih NLP tečajeva. Trenutačno možete birati između dvodnevnih uvodnih tečajeva, tečajeva više razine, uključujući i specijalizirane tečajeve za primjenu NLP-a na određenom području, te duže programe obuke. Mnoge organizacije nude besplatne uvodne tečajeve u večernjim satima kako biste mogli otkriti više o njima i o tečajevima koje nude. Postoji čitav niz tečajeva posebno osmišljenih za primjenu NLP-a na  po j e d i n i m p o d r u čj i m a , ka o št o su ob ra zo va nj e, po sl ov an je , pr od aj a,  pr ez en ta ci je , sa st an ci , pr eg ov or i, gl az ba , a k u p u n k t u r a , sa vj et ov an je ,  ps i ho t er ap ij a i hi pn ot er ap ij a. Po st oj e t a k o đ e r i te čaj evi za do p u n j a  vanje, koji nude najnovije obrasce NLP-a i razvoja. Tečaj za stjecanje zvanja stručnjaka ili diplome značajan je korak. To obično podrazumijeva obuku tijekom sto pedeset sati, raspoređenih u dvadesetak dana. Sve više organizacija nudi kratku obuku pod ra zličitim nazivima i po izboru, a potom duže tečajeve, tijekom kojih se razina podiže na zvanje stručnjaka ili stjecanje diplome. Sljedeći je korak tečaj za stjecanje zvanja višeg stručnjaka ili više di  pl o m e , št o t a k o đ e r za ht ij ev a is to to li ko v r em en a . Po st oj e t a k o đ e r tečajevi o novim pravcima razvoja i tečajevi za instruktore. Prvo praktično pitanje koje sebi morate postaviti jest koju obuku želite. To vam može biti jasno od samog početka, no možda je po trebno da formulirate svoje ideje nakon skupljanja informacija. Že lite li jednostavno pohađati neki NLP tečaj ili se želite specijalizirati na nekom primijenjenom području? Ako želite ovo drugo, koje bi to područje bilo? Je li vam potrebna diploma ili kvalifikacija nakon obuke?

252

I tt-AJ A

Treba razmotriti troškove poduke i mjesta u kojemu se tečaj odr žava, kao i je li vrijeme pogodno. Ne zaboravite u troškove tečaja dodati i troškove putovanja i smještaja. Koliko dugo traje tečaj? Kako se uklapa u vaše ostale obveze? Koliko su uvjeti fleksibilni? Upisujete li cijeli tečaj, u koji ste potom upleteni sviđao vam se ili ne, ili je organiziran po stupnjevima, koje možete upisati kako vam odgovara ili ne možete? Koji su uvjeti de  po zi t a i ot ka za ? Ka ko je te čaj v re m e ns ki or ga ni zi ra n? R a d n i m da  nom ili vikendom? Tijekom poduke za stjecanje zvanja stručnjaka obvezne će se vježbe često održavati navečer. Instruktori uvelike utječu na tečaj. Neki organizatori pozivaju svjet ski poznate stručnjake. To povećava troškove, no ne zaboravite da se oni obično duže vrijeme time bave i imaju više iskustva. U svemu su najvažniji vaši osobni osjećaji i procjena tečaja i preda vača. Vodite računa o vlastitoj procjeni i o onomu što vam je važno. Sviđaju li vam se i poštujete li nastavnike? Jeste li ostvarili uzvrat i imaju li oni osobni integritet u koji se možete pouzdati? Osobni se stilovi veoma razlikuju. Odgovara li vam njihov stil? Možete li od njih nešto naučiti?  Na jp ri je sa zn aj te št o vi še m ož e te . Ko nt ak t ir aj te or ga ni za t or e i pi ta jt e ih za tečajeve. Objasni te im svoje zahtjeve. Č uvajte se oni h organ i zacija koje omalovažavaju ostale. To je veoma neprofesionalno i naj vjerojatnije se koristi za prikrivanje vlastitih slabosti. Dobra orga nizacija ne smatra nužnim podcjenjivati druge. Mnoge organizacije otvaraju svoja vrata određenih dana u večernjim satima: tada otiđite tamo i razgovarajte s instruktorima. Mnogima je usmena preporuka ključni kriterij. Možda imate prijatelje ili poznanike koji su prošli  p o d u k u i ko ji v a m m o g u da ti in fo rm ac ij e od ne pr oc je nj iv e vr ij e dnosti. Mnogi ljudi više vole prihvatiti preporuku prijatelja kojeg  po št uj u i k oj em u vj er uj u, a dr u gi , pa k, ra di je od l uč uj u sa m i. Britanske NLP udruge održavaju godišnje konferencije, tijekom ko  ji h m o ž et e ko n ta kt i ra t i m n o g e or ga ni za ci je i in st ru kt or e. Na ci on a l ne konferencije izvrsna su mjesta za dobro informiranje o NLP-u. Ako ste uživali čitajući ovu knjigu, možda će vam biti zanimljiv po datak da su njezini autori istodobno i najstariji organizatori NLP

253

tečajeva u Velikoj Britaniji. Želite li podrobnije informacije, možete ih kontaktirati izravno. Pogledajte dio na kraju knjige pod naslovom „O autorima".

NLP ORGANIZACIJE U SVIJETU U prvom izdanju knjige dali smo iscrpan popis NLP organizacija u svije tu. No, broj organizacija u međuvremenu je toliko narasao da to više nije izvedivo. Odlučili smo ograničiti ovaj dio na nacionalne organizacije.  Na mj er av al i s mo na pr av it i št o po tp un ij i ak tu al an po pi s i ža o na m j e ak o nam je nešto promaklo ili ako smo pogriješili. Molimo vas, pošaljite sve ispravke i dopune informacija autorima (pogledajte dio „0 autorima" radi adrese).

NACIONALNE NLP ORGANIZACIJE FINSKA Finnish Association of NLP Vehkatie 25 as. 04400 Jarvenpaa ITALIJA

HPNL Via Bandello 18 20123 Milano

MAĐARSKA Hungarian association for NLP Budapest XIV Thokoly O. 162 ili: Stephen Molnar Tschaikowsky Strasse 6 8000 Muenchen

NJEMAČKA Pogledati knjigu „Wer treniert NLP?" Inke Jochirns (Junfermann, 1992.) radi  po tp un og pop isa orga niza cija ins tru kto ra.

254

255

ŠVICARSKA  NLF World International English language magazine HRVATSKA Udruga trenera neurolingvističkog programiranja Sjedište udruge: Tuškanac 12/3 info@nlp.com.hr Tel: 01 4834 525  NLP World Les 3 Chasseurs 1413 Orzens Vaud VELIKA BRITANIJA ANLP 280 Corser Street Stourbridge DY8 2DQ  NLP pub likac ije u Velikoj Britan iji: Rapport (izdaje ANLP, vidi gore) SJEDINJENE AMERIČ KE DRŽAVE  NAA NLP 7126 E.  Shea Blvd., Suite B 184 Scottsdale, AZ 85254  NLP pub lika cije u SAD- u: Anchor Point Magazine, PO Box 286 Lranktown, CO 80116 Rapporter Newsletter 740 East Mingus Avenue 2013 Cottonwood, AZ S86326 T h e

VODIČ KROZ INFORMACIJE O NLP -u Računalne mreže Postoji dio o NLP-u u AlExpert forumu na CIS (Compuserve In formation Services), međunarodnoj oglasnoj ploči. Za informaciju obratite se pismom na adresu: 15-16 Lower Park Row PO Box 676 Bristol BS99 1 YN Software O NLP softwareu pogledajte u dijelu o autorima.

Mreža organizacija Popis lokalnih organizacija NLP-a tiskana je u časopisu Rapport (vidi dio o organizacijama u svijetu). Za opće informacije o NLP tečajevima, knjigama, audio i videokasetama u Velikoj Britaniji, kontaktirajte: ANLP 28 Corser Street Stourbridge DY8 2DQ

Va k N e w s l e tt e r

240A Twin Dolphin DR. Redwood City, CA 94065

Za druge zemlje informacije potražite kod nacionalnih udruga i u centrima za obuku.

 NLP izda vačke kuće: Metamorphous Press, Inc. PO Box 10616 Portland, OR 97210-0616

256

257

LI I c K A I U K A 0  N L P - U

 Frogs

into

Princes

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1979. Priređen transkript s predavanja koji obuhvaća velik broj glavnih NLP obrazaca: usidravanje, novo uokvirivanje, sustave predstava, uzvrat i pokrete očima kao zna kove pristupanja. U knjizi ima priličan broj digresija i anegdota.

LITERATURA O NLP - u Slijedi pregled knjiga o NLP-u i njegovim primjenama na odre đenim područjima. Popis nije iscrpan, a neke su knjige mogle biti navedene u više klasifikacija. Kratak uopćen komentar predsta

 Magic

and

Action

Richard Bandler, Meta Publications, 1985. Ova je knjiga sastavljena od priređenih transkripata s videosnimaka Richarda Ban dlera u radu s pacijentima na problemima agorafobije, straha od predstavnika vlasti i očekivanih gubitaka. U dodatku je obrađeno liječenje simptoma posttraurnatičnog stresa NLP metodama.

vlja naputak u daljnjem izboru knjiga.

 Neuro-Linguistic

Popis je podijeljen u četiri kategorije: Opći dio, NLP u poslovanju

 Expirience

i trgovini, NLP u obrazovanju i NLP u zdravstvu i terapeutskoj  p ra ks i. U sv ak oj su kl as if ik ac ij i kn ji ge p o r e d a n e a b e c e d n i m re  dom. Velik broj knjiga o NLP-u tiskan je u SAD-u i nije ih lako nabavi ti. Radi informacija o NLP knjižarama, najbolje vam je obratiti se najbližoj NLP organizaciji ili pogledati dio „Obavijesti o NLP-u". Zahvaljujemo Michaelu Breenu i Michaelu Neillu na pomoći pri sastavljanju ovog dijela.

Change

your

Mind

and

Keep

the

Change

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1987. Prerađeni transkript predavanja koja su držali autori. Pruža uvid u veliki broj tehnika Richarda Bandlera za mijenjanje submodaliteta, obrazaca fijuka, mije njanje kriterija i gašenje kompulzivne neuroze.  Heart

of the

Mind

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1990.  NLP str ate gij e pri mi jen jen e na šir ok sp ekt ar, ukl juču jući i up or ab u vr em en sk ih crta za promjenu osobnosti. Jedna od najboljih knjiga glede primjene.  An

Insider's

Guide

to

Submodalities

Richard Bandler and Will MacDonald, Meta Publications, 1988. Knjiga obuhvaća širok spektar rada na submodalitetima, uključujući promjenu uvjerenja i varijacije fijuk obrasca. Najiscrpniji pregled submodaliteta u ovom tre nutku.

258

Volume

The

1,

Study

of

Structure

of

Subjective

Richard Bandler, John Grinder, Robert Dilts, Judith DeLosier, Meta Publications, 1980. Pregled iscrpnih naputaka za modeliranje, ob uhvaća strategije elicitacije, dizajnira nja, utilizacije i instalacije.  Reframing:

Ne uro-Linguistic

Programming

and

the

Transformation

of Meaning

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1982. Knjiga s priređenim transkriptima predavanja o uokvirivanju. Obuhvaća dio o pre govaranju dijelova, stvaranju novih dijelova, novom uokvirivanju u šest koraka i  po no vn im uok vir ivan jim a u sus tavi ma kao što su obitel j ili orga niz acij a. The Structure

OPĆI DIO

Programming

of Magic

I

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviou r Books, 1975. Prva i najbolja knjiga o metamodelu: veoma je detaljna i s materijalom o transformacijskoj gramatici. Metamodel je predstavljen u obuhvalnom kontekstu psihoterapije. Trie

Structure

of Magic 2

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1976.  Nast avak knj ige S tru ktu ra magije 1. Iscr pan pri kaz si nestez ije, n eus ugl ašen ost i i s usta  va predstava u kontekstu obiteljske terapije. Using

Your Brain for a

Change

Richard Bandler, Real People Press, 1985. Priređen transkript s predavanja Richarda Bandlera na temu obrazaca submodaliteta, uključujući i obrazac fijuka. U razvoju glavnih submodaliteta iznose se neke veoma zanimljive ideje.  An

NLP

Workbook:

Advanced

Tehniques Book

1

Phil Boas with Jane Brooks, Metamorphous Press, 1985. Pregled vježbi iz kuta instruktora. Nema uvoda.

259

NL PJO Sf cP H O'CONNOR &

J OH N

btYMOU K

L

i i

L 

n u i u n

H

U

II  L

r -

u

 A framework for Excellenc e Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1989. Odličan i iscrpan priručnik s materijalima i vježbama za tečaj stjecanja zvanja stru čnjaka.

Tools for Dramas Robert Dills and Todd Epstein, Meta Publications, 1991. Bogatstvo strategija i tehnika kreativnosti. Jedan od najaktualnijih prikaza mode liranja.

Emotional Hostage Leslie Cameron-Babdler and Michael Lebrau, Future Pace Inc., 1985. Praktična knjiga koja se bavi emocionalnim problemima i problemima međuljudskih odnosa. Vie Empriht Method Leslie Cameron-Bandler, David Gordon and Michael Lebeau, Future Pace Inc., 1985. Detaljne metode modeliranja savršenstva na bilo kojem području. Priručnik s pristu  po m kor ak po kor ak.

Various NLP Monographs Robert Dilts, Dynamic Learning Center. Spiralno ukoričene monografije: ..Albert Einstein, Neuro-Lingustic Analysis of a Genio us"; ,,'lhe Cogn itiv e Patter ns of Jesus of Nazareth"; „Mosh e Feldekrai s, NLP of the Body"; „NLP and the Life Extension" (with Jaap Hollander); „NLP in Trai ning Groups"; ..Overcome Resistance to Persuasion with NLP" (with Joseph Yeager); ,,'lhe Parable of the Porpoise"; ..Spelling Strategy"; „Walt Disney, the Dreamer, the Realist and the Critic"; ..Wolfgang Amadeus Mozart". Možete ih nabaviti izravno od izdavača.

Know How, Guided Programs to Inventing Your Own Best Future Leslie Cameron-Bandler, Michael Lebeau and David Gordon, Future Pace Inc., 1985. Praktična primjena  emprint   modela u prehrani i zdravstvu, u odgoju djece i u me đuljudskim odnosima.

 Developing Co-operative Relationships Gene Early, published by Gene Early, 1980. Knjižica koja daje prikaz primjene NLP-a u razvoju i održavanju kooperativne sura dnje, kada zajedništvo i dogovor dolaze do izražaja.

heeling Good about feeling Bad Pat Christoppherson, Golden Egg Publishing, 1987. O integriranju boli i bolnih sjecanja u vlastiti svakodnevni život.

 Ihe Happy Neurotic Geoff Graha m, Real Option Press, 1988. Engleska knjiga o aspektima NLP-a. Najveći dio materijala nalazi se u knjizi „Using Your Brain for a Change".

 Results on Target Bruce Dilman, Outcome Publications,1989. Izvrsno, detaljno istraživanje rezultata na poslu i kod kuće.  Aplications of Neuro-Linguislic Programming Robert Dilts, Meta Publications, 1983.  Niz sem in ara o met am od elu i pri mje ni NLP-a u pos lov anj u, prod aji, obr azo van ju,  pisa nju i zdr avs tvu . Changing Belief Systems with NLP Robert Dilts, Meta Publications, 1990. Knjiga koncipirana poput priručnika o promjenama uvjerenja. Detaljna je, a sadrži i obrasce kao što su meta-ogledalo i od neuspjeha do povratne informacije.  Roots of Neuro-I.inguistic Programming Robert Dilts, Meta Publication s, 1983. Sadržajna knjiga koja obuhvaća tri ranija rada. Prvi obuhvaća NLP materijal s teori  jam a o rad u mozg a, d rug i opis uje istra živa nje EEG čit ača i sust ava pred sta va, a treći govori o metamodelu, promijenjenim stanjima svijesti i metafori u terapeutskom kontekstu.

.'(.(I

Trance-Formations: Neuro-Linguistic Programming and the Structur e of Hypnosis John Grinder and Richard Bandler, Real People Press, 1981. Priređen izvod s predavanja o hipnozi. Daje jasna i detaljna objašnjenja uvođenja u trans s vježbama podijeljenim na manje korake, kao i zanimljive priče i primjere hipnoličkih obrazaca. Tehnike korištenja obuhvaćaju novo uokvirivanje, generator novog ponašanja, kontrolu bola i amneziju. Turtles all the W ay Down John Grind er and Judith DeLozier, Grinder DeLozier Associates, 1987. Priređen transkript s predavanja o njihovim novim istraživanjima o preduvjetima genijalnosti i nužnoj mudrosti, stilu i eleganciji koji moraju postojati prigodom pri mjene NLP ideja.  Leaves Before the Wind John Grinder, Judith DeLozier and Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1990.  Niz član aka o NLP- u, hip noz i, izlječenju i v ješt ina ma.

261

L I I cn A I Un A U NLP-U

Challenge for Excellens S. L. Gunn, Metamorphous Press, 1986. Postizanje savršenstva pom oću tjelesne kondicije, urav notežene fiziologije i odgo va rajućih obrazaca misli. Korisna svim nastavnicima koji žele razviti vještine NLP-a u društvenim igrama ili igrama na otvorenom. 'Ihe Excellence Principle S. L. Grun n, Excellence Unlimited, 1981. Priručnik na uvodnoj razini, temeljen na pretpostavci da je zabava preduvjet savr šenstva.  Monster and Magical Stic Steven Heller and Terry Steele, Falcon Press, 1987. Razumljiva i zanimljiva knjiga o hipnozi i transu. The Secret of Creating your Future Tad James, Advanced Neuro-Dynamics, 1989. Saznajte više o vremenski m crtama kroz metaforične pustolovine Milto na i Č aro  bnja ka. Timeline Teraphy and the Basis of Personality Tad James, Meta Publications, 1988. Detaljan i jasan uvid u vremenske crte, me taprog rame i drug e obrasce. Nije na uvo dnom stupnju. Fine Tune your Brain Genie Laborde, Syntony Publishing, 1988. Kao nastavak ..Influencing with Integrity", ova knjiga obraduje komunikacijske obrasce, rezultate uklapanja, suglasnosti i metafore.  Magic De trustified Byron Lewis and Frank Pucelik, Metamorphous Press, 1982. Uvod u pojedine dijelove NLP-a. Opširno obraduje metamodel, komunikaciju, kako stvaramo mape svijeta, sustave predstava i znakove pristupanja.  NLP: Tlie Wild Days, 1972.-1981. Terry Mc Cindon, Meta Publications, 1989. Kratak, anegdotski prikaz Johnove i Richardove suradnje od samog početka. Golf The Mind Game Tennis: Tlie Mind Game Marlin M. Mackanzie with Ken Denlinger, Dell, 1990. Primjena u sportu. Razumljivo i onima koji nisu prošli NLP obuku.

262

Vie Art of the Possible Dawna Markova, Conari Rress, 1991. Ovo je najopširnija studija komunikacijskih obrazaca utemeljenih na sustavima  pre dst ava , uklju čuje i otk riva nje vlas titi h obr azac a.  Basic Techniques: An NLP Workbook Linnaea Marwell-Mell, Metamorphous Press, 1992. Priručnik i kaseta s namjerom poduke u temeljnim tehnikama novog uokvirivanja, usidravanja, znakova pristupanja i metamođela.  Introducing Neuro-Linguislic Programming Joseph O'Connor and John Seymour, Mandala, 1990. Odličan uvod u NLP za početnike. Obuhva tna, jasna i razumljiva knjiga. Sadrži pre gled svih glavnih obrazaca. Dobra kao priručnik: dio o NLP literaturi od neizmjerne  je v ažn ost i, sad rži vod ič z a i zbor tečajeva i o pši ran rječni k NL P p ojm ova . Izra vno je možete nabaviti u Udruzi John Seymour. Practotoner Manual for lntroductiory Patterns in NLP Maryann Reese and Carol Yancar, Southern Press, 1986. Priručnik sastavljen na temelju tečaja za stjecanje zvanja stručnjaka,   ad memoire za tečaj. Programmers Pocket Summary Maryann Reese and Alan Densky, Reese and Densky. 1986. Mali, nepovezan priručnik s osnovnim NLP obrascima u obliku recepata. Nije za  po četn ik e.  Awaken the Giant Within Antony Robbins, Simo n and Schuster, 1992. Knjiga o strukturi sudbine i znanosti neuroasocijativnog uvjetovanja (NAC!). Uzbudlji vo i nadahnjujuće štivo, iako nije isključivo o NLP-u. Unlimited Power Antony Robbins, Simon and Schuster, 1986. Dobar prikaz temeljnih načela NLP-a i osobne primjene. Napisana osobnim i neposre dnim stilom, s mnog o anegdota. Cognitive Harmony Jerry Stocking, Moose Ear Press, 1991. Podnaslov „An Adventure in Mental Fitness". Daje uvod u NLP koncepte u kontekstu osobnog razvoja. Various NLP Monographs Wyatt Woodsmall , Self published „Business Applications of NLP", „The Science of Advanced Behavioral Modelling"; „Me-

263

N L K J U i t f M U ». U N N U K & J U ti W ) t 1 V II U UK

tapro gram" ; ..Language Patterns and Timeline lher apy" ; ..Strategies"; ..Lifeline Thera   py"; ..Beyond SElf Awareness". Može se na baviti kod Advanc ed Behavior Model ling.  Basic Teclmiques, Book II Clifford Wright, Metamorphous Press, 1989. Skup vježbi s tečaja za stjecanje zvanja stručnjaka. Najbolje je raditi u skupinama od dvoje-troje ljudi. 'Hanking About  Thinking with NLP

Joseph Yeager, Meta Publications, 1985. Knjiga koja prije obraduje duh, načela NLP-a, posebice u svijetu poslovanja, nego odre đene tehnike. Zanimljiv pogled ako su vam ideje NLP-a već poznate.

NLP U POSL OVA NJU I TRG OVI NI Green Light Selling Don Aspromonte and Diane Austin, Cahill Mountain Press, 1990.  NLP u pro ces u pro daje , pos ebic e kor ist an za on e pro dav ače koji pozn aju svoj pro i zvod, tržište i znaju da mogu bolje.  Beyond Selling Dan Bagley and Edward Reese, Meta Publication, 1987. Dobro napisana knjiga o pristupu NLP-u za stjecanje i zadržavanje klijenata.  Instant Rapport Michael Brooks, Warner Books, 1989. Opširan pregled vještina uzvrata i usidravanja. What I hey Don't Teach You in Sales 101 Steven Droydck, Joseph Yeager and Linda Sommers, McGraw Hill, 1991. Jedan od najboljih i najopširnijih prikaza primjene NLP-a u prodaji. Sadrži i odličan dio o „napredovanju".  Making the Message Clear James Either, Grinder DeLozier Associates, 1987.  NLP disc ipli na prim ijen jen a u svijetu pos lov anja , ugl avn om se odn osi na ver bal nu komunikaciju. Precision: A New Approach to Communications John Grinder and Michael Master, Precision Models, 1980. Sustavni obrazac za prikupljanje informacija. Knjiga je napisana u svrhu usavršava nja poslovnog planiranja, upravljanja i sastanaka.

264

U I tH A I U KA U NL P- U

 Influencing with Integrity Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1984. Podnaslov „Menagment skills for communication and negotiation". Dobar uvod u  NLP u kon tek stu posl ovan ja. Nap isa na ja sni m sti lom , ob rad uje tem e ka o što su cilje vi, uzvrat, oštrina i fleksibilnost te njihovu primjenu na sastancima i pregovorima. 90 Days to Communications Excellence Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1985.  Nastav ak pri ručn ika ..Influen cing with Integ rity" : predst avlja čuln u ošt rinu i obra sce  prep ozn avan ja u mal im, lako savlad ivim cjeli nama.  Rapport on the Telephone Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1991. U obliku notesa: svaka stranica obraduje neku pojedinačnu vještinu, od postavljanja ciljeva do iskoraka, navođenja i prikupljanja primjera. Jednostavna primjena NLP-a u telefonskim razgovorima. Performance Managrnent Michael Mc Master, Metamorphous Press, 1986. Komunikacija i obuka u menadžmenlu pomoću NLP-a i drugih srodnih pristupa. Unlimited Selling Power D. Moine and K. Lloyed, Prentice-Hall, 1990. Podnaslov „How to Master Hypnotic Selling Strategies". Primjenjuje Miltonov mo del u kontekstu prodaje.  Modern Persuasion Strategies J. Moine and J. Herd, Prentice-Hall, 1985.  Najbolja knjiga o os ob no m utjecaju u kon tek stu prod aje. Jasan uvo d u tem u hip no tičkih jezičnih obrazaca u svakodnevnom životu.  No Experience Necessary Scott Nelson, Meta Publication, 1990. Tehnike za postizanje uspjeha u telemarketingu. The Magic of Rapport J. Richardson an d J. Margoulis, Meta Publication, 1988. Stvaranje uzvrata i hipnotičke tehnike uvjeravanja. Sales: The Mind's Side James E. Robertson, Metamorphous Press, 1989. Obraduje psihologiju i mentalnu obuku primijenjenu u prodaji. Usredotočuje se više na prodavače nego na strategije prodaje.

265

NL f. JU it Kr l U lU NN Un & JUHN i fc T M U U K

Successful Selling with NLP Joseph O'Connor and Robin Prior, Thorsons, 1995. Korištenje NLP-a u povećanju usuglašenosti zadovoljstva u trgovačkom zanimanju. Praktičan priručnik, ali opširno obraduje i proces prodaje, razloge kupnje, ciljeve i vrijednosti, kao i menadžment u trgovanju. Training with NLP Joseph O'Connor and John Seymour, Thorsons, 1994. Priručnik i praktični vodič s opširnim prikazom temelja obuke. Postoji poglavlje o vještinama prezentacije, planiranja i procjenjivanja rezultata obuke.

Daje rezultate modeliranja nadarenih glazbenika, potpun prikaz strategije glazbe nog pamćenja i kako ga podučavati. Priložena je snimka procesa modeliranja. The Carnival D. Spence, Southern Institute Press, 1987. Priča koja obuhvaća NLP tehnike s namjerom predstavljanja NLP ideja djeci.

NLP U ZDRAVSTVU ITERAPEUTSKOJ PRAKSI

NLP U OBRAZOVANJU

Virginia Satir: The Patterns of her Magic Steve Andreas: Scinece and Behaviour, 1992. Potpun transkript rada Virginije Satir sa „zaboravnim roditeljima". Daje detaljne komentare i ističe mnoge obrasce.

 Master Teaching Techniques B. Cleveland, Connecting Link Press, 1984. Priručnik za nastavnike: daje primjenu osnovnih elemenata NLP-a u nastavi. Vje žbe iz knjige daju najbolje rezultate u malim skupinama.

 Metamedicine Vida Baron, Barez Publishing Company, 1990. Jednostavni i temeljni okviri s primjenom u medicini.

 Righting the Educational Conveyor Belt Michael Grinder, Metamorphous Press, 1989. Dobra i detaljna primjena NLP ideja u nastavi. Korisna, zanimljiva i praktična knjiga.

Solutions L. Cameron-Ban dler, Futur Pace Inc., 1985. Ovo je revidirano i prošireno izdanje knjige „They Lived Happily Ever After". Jasan i detaljan prikaz primjene NLP-a za ljude s problemima u emotivnim vezama i sa seksualnim problemima.

 Meta-Cation: Prescriptions for Some Ailing Educational Processes Sid Jacobsen, Meta Publications, 1983.  NLP idej e, kao št o su, pri mj eri ce, met afo re, sid ra, sus tav i pre ds tav a i na vo đe na mašta, te njihova primjena u individualnom obrazovnom savjetovanju.

 Beliefs: Pathways to Healtand Wellbeing Robert Dilts, Real People Press, 1990. Knjiga je dobro op isana već samim svojim naslo vom: kak o uvjerenja utječu na zdravlje.

 Meta-Cation 2 Sid Jacobsen, Meta Publications, 1987.  Nas tav ak u koj emu su da ni pri kaz i nov ih pri mj ena i do st ig nu ća. Super-Teaching Eric P. Jensen, Turning Point for Teachers, 1988. Priručnik NLP-a, ubrzanog učenja i drugih tehnika koje se mogu koristiti u nasta vi, s praktičnim idejama. Classroom Magic Linda Lloyd, Metamorphous Press, 1989. Primjena NLP-a u planiranju satova u osnovnoj školi. Daje mnogo ideja za razvija nje vještina učenja kod djece.  Listening Skills in Music Joseph O'Connor, Lambent Books, 1989.

266

'Iherapeutic Metaphors David Gordon, Meta Publications, 1978. Predstavlja model stvaranja jakih metafora koje pomažu dolaženju u kontakt s vlasti tim izvorima. Daje opis kako koristiti sinesteziju, sustave predstava i submodalitete. Patterns of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 1 John Grinder and Richard Bandler, Meta Publications, 1975. Jasan prikaz Miltonovih neodređenih jezičnih obrazaca. Osnove uvođenja transa u tehniku iskoračivanja i navođenja, s objašnjenjima o ometanju dominantne hemi sfere i pristupanju nedominanlnoj hemisferi. Uvršten i dio njegovog rada s Aldousom Huxleyjem. Drugi je dio u pripremi. Pattern of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 2 John Grinder, Richard Bandler and Judith DeLozier, Meta Publications, 1977.  Nas tav ak s isc rpni jim i v iše teh ni čki m d eta lji ma, uz izvo de iz ter ape uts ke pra kse .

267

 Irresistible Communications Creative Skills for Health Professional Mark King, Larry Novick and Charles Citrenbau m, W. B. Saunders & Co., 1983. Jasan i praktičan uvod u NLP i komunikaciju za liječnike, medicinske sestre i soci  jal ne rad nik e. Get the Results yuo want: A Systematic Approach to NLP K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous, 1992. Jasan uvod u NLP za terapeute s izvodima iz prakse.  Maps, Models and the Structure of Reality K. Kostere and L. Malatesta, Metamorp hous Press, 1992. Prilično jednostavno objašnjenje filozofskih konotacija NLP-a i njihovog odnosa s tehnikama.

NLP RJEČNIK  a n a l o g a n

neprestan o variranje između krajnjih vrijednosti, poput  pre kid ača za svjetlo s uređ ajem za pod ešav anj e jak ost i  jači ne svjetl a.

 a u d i t i v a n

odnos i se na čulo sluha. biti unutar nekog događaja, tako da na njega gledamo vlastitim očima potpuno ga čulno proživljavajući.

 b e z d i s t a n c e

Practical Magic Steven Lankton, Meta Publications, 1980. Podnaslov: „A translation of basic NLP into clinical psychoterapy" Obraduje primjenu uzvrata, sustava predstava, sidara, metamodela, strategija, tran sa i metafora u psihoterapiji.

ili k o r a č a n j e mijenjanje percepcije kretan jem gore-dolj e po logičkim razinama. Korak prema gore podrazumijeva prelazak na višu razinu, koja obuhvaća ono što proučavamo. Korak prema dolje predsta vlja silazak na nižu razinu do još određenijeg primjera onog što prouča vamo. To možemo učiniti na temelju člana ili klase, ili dijela i cjeline.

 c j e p k a n j e , d i j e l j e n j e

Facticity: A Door to Mental Health and Beyond Ragini Elizabeth Michelis, facticity Training, 1991.

Knjiga o identificiranju i integriranju svijetlih i tamnih strana vlastite osobnosti. Changing With Families

 c i l j

određen i željeni ishod utemeljen na čulima u skladu s krite rijima oblikovanosti.

 d i j e l o v i

dijelovi osobnosti s ponekad oprečnim namjerama.

Virginia Satir, John Grinder and Richard Bandler, Science and Behaviour Books, 1976.

Izvrstan opis rada Virginije Satir. Detaljno se obraduje klasifikacija sustava predsta va u obiteljima i neverbalno ponašanje. Your Balancing Act: Discovering New Life through Five Dimensions of Wellnes Carolyn Taylor, Metamorphous Press, 1989. Prikazuje model zdravlja pomoću sustava uvjerenja; pet dimenzija: fizička, men talna, emocionalna, društvena i duhovna. Umješno koristi Disneyjev lik Gimminy Cricet.

 d i g i t a l a n

varijacije izmeđ u dvije krajnje vrijedn osti, popu t preki dača koji je uključen ili isključen.

 d i s t a n c i r a n

prom atra nje doživljaja ne unoseći se u njega, slušanje sa strane.

 d r u g i s t a v

razumijev anje svijeta iz kuta drugo g čovjeka, u kon taktu i suglasju s njegovom stvarnošću. Jedan od tri perceptivna stava. pot pun jezični oblik izjave iz kojeg se izvodi  pov rši nsk a st ruk tu ra.

 d u b i n s k a s t r u k t u r a

ekolog ija

268

briga za sveu kupn e odn ose ljudi i okoli ne. Koristi se i za unutarnju ekologiju, sveukupnost odnosa između osobe i njezinih misli, strategija, ponašanja, sposobnosti, sustava vrijednosti i uvjerenja.

269

RJEČNIK

evociranje određe nog stanja ponašanje m. Skupljanje informacija neposrednim promatranjem neverbalnih znakova ili postavljanjem pitanja.

elicitacija

epistemiologija  f i z i o l o š k i  

znanost koja proučava kako znam o ono što znamo.

odnosi se na tjelesni aspekt osobe. dvije riječi koje isto zvuče, ali imaju različito značenje.

 k i n e s t e t i č k i

čulo osjeta, dodira i unutarnji osjeti, kao što su zapam ćene predodžb e, emocije i osjećaj ravnoteže.

 k o r a č a n j e

vidi: cjepkanje, dijeljenje.

 k o r a k

u b u d u ć n o s t mental no uvježbavanje cilja kako bismo osigurali ostvarenje željenog ponašanja.

 f o n o l o š k e d v o s m i s l e n o s t i

odnos i se na čulo okusa.

 g n s t a t i v n i

predod žba o sebi.

identitet

dvosmislenost koju dobiva mo spajanjem dviju rečenica u jednu, zbog čega dolazi do nejasnoća u značenju.

i n t e rp u n k c i j sk e d v o s m i s l e n o s t i

iskorak

način na koji razmiš ljamo i izražav amo neki cilj koji pridon osi ostvarenju. Č ini osnovu uklapanja ciljeva i modela dobiti/dobiti.

 k r i t e r i j o b l i k o v a n o s t i

ostvarivanje i održavanje uzvrata s drugom osobo m tijekom određenog vremena tako što se pridružujemo njezinom modelu svijeta. Iskoračiti možemo u tuda uvjerenja, ideje ili  pon aša nje .

 k r i t e r i j i

ono što vam je bitno u odr eđe nom kontekstu.

l o g ič k a r a z i n a

jedinstv ena predod žba o svijetu svojstvena određenom čovjeku i stvorena na temelju individualnih percepcija i iskustava.

 m a p a s t v a r n o s t i ( m o d e l s v i j e t a )

 m e t a

postojanje na drukčijoj logičkoj razini u odnosu na nešto.

 t n e t a k o g n i c i j a izostavljanje

izostavljanje dijela iskustva iz našeg govora ili misli.  m e t a m o d e l

proc es učenja kako učiniti profinjenija i korisnija razlikovanja čulnih informacija iz okoline.

i z o š t ra v a n j e ć u l a

izvori

nešto je na višoj logičkoj razini ako uključuje nešto s niže razine.

svako sredstvo koje pom aže u ostvar enju nekog cilja: fizio logija, stanja, misli, strategije, iskustva, ljudi, događaji ili  pr ed me ti u vlas ništ vu.

znanje o znanju: vještina i umije će objašnjavanja.

mod el koji identificira jezične obras ce zbog kojih značenje u procesu komunikacije postaje nejasno; izvrtanje, izostavljanje i uopćavanje, kao i specifična  pita nja koja služe za razjaš njava nje i prei spi tiva nje nejasnoće i povezivanje jezika s čulnim doživljajem i dubinskom strukturom. uobičajeni sustavni filteri kroz koje prom atram o svoja iskustva. posre dno komuniciran je putem priče ili jezičnih figura koje sadrže usporedbe. NLP u ovu kategoriju uključuje uspoređivanje po sličnosti, parab ole i alegorije.

 m e t a p r o g r a m i

ukupn o neurološko i fizičko iskustvo neke osobe kada se osjeća (resursno stanje) sposobnom ostva riti neki cilj.

izvorišno stanje

izvrtanje

 k a l i b r a c i j a

proces netočnog predočivanja nečega u unutarnje m isku stvu, tako da nas to ograničava. točno prepoznavanje raspoloženja drugih ljudi čitanjem neverbalnih znakova. pretvaranje da se određ en događaj dogodio potiče stvaralačko pronalaženje rješenja tako što se pre  pre ke otkla njaju u mis lim a.

 „ k a o d a " o b r a z a c

270

 m e t a f o r a

za razliku od metamođel a, predstavlja umješno korištenje jezičnih obrazaca radi iskoračivanja u iskustvo druge osobe i pristupanja izvorima nesvjesnog.

 M i l t o n o v m o d e l

lingvistički pojam za riječi koje označavaju ono što se smatra mogućim (možemo, ne možemo).

 m o d a l n i o p e r a t o r

271

NLP

JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

 n o v o u o k v i r i v a n j e k o n t e k s t a

praktičan i koristan opis kako nešto funkcionira. Uopčen, detaljan ili izvrnut primjer.

 n o v o u o k v i r i v a n j e s a d r ž a j a

 m o d e l i r a n j e

i.

v-

i

<

i

r\

mijenjanje konteksta neke tvrdnje kako  bi sm o jo j dali dr ug o značen je postav ljajući pita nje: ,,U kom bi slučaju ovakva reakcija odgovarala?"

jedinstvena predodžba svijeta koju ima svaki čovjek na temelju individualnog razumijevanja i iskustva.

 m o d e l s v i j e t a ( m a p a s t v a r n o s t i )

 n a m j e r a

i u

davanje drugog značenja nekoj tvrdnji time što se naglasak stavlja na drugi dio njezinog sadržaja. okvir koji objedinjuje, trodime nzional na matrica neuroloških razina, perceptivnih stavova i vremena.

svrha, željeni ishod nekog postupka.

 o b j e d i n j a v a j u ć e p o l j e

definicija ovog pojma kaže: „Lingvistički obrazac  po mo ću kojeg izra žava mo po ruk u kao da j e n etk o drugi to rekao."

 o g l e đ a n j e

 n a v o d i ( c i t a t i )

 n a v o đ e n j e

predstavlja kontekst ili način kako nešto razumijemo: okvir cilja, okvir uzvrata, okvir rekapitulacije itd.

mijenjanje svojih postupak a kada je ostva ren uzvrat da  bi ih dru ga oso ba slijedila .

 o k v i r

imenice iz kojih ne možem o jasno razabrati na koga se odnose.

 o l f a k t o r a n

 n e o d r e đ e n e i m e n i c e

precizno usklađivanje s pojedinačnim obrascima  pon aša nja dru ge os obe .

odno si se na čulo mirisa. informacija koju je mogu će izravno  pro mat rat i i provj eriti čuli ma. Druk čije j e ako kaž emo : „Usne su joj čvrsto stegnute, zubi se malo vide, a krajevi usana su joj viši nego što je uobičajeno", ili ako kažemo: „Ona je sretna", što predstavlja interpretaciju.

 o p i s u t e m e l j e n n a č u l i m a

glagoli uz koje ne stoji nikakav prilog, ne zna se kada se nešto dogodilo. Proces nije određen.

 n e o d r e đ e n i g l a g o l i

 n u ž n a r a z n o l i k o s t  n e s v j e s n o

fleksibilnost misli i ponaš anja.

f i l t e r i jedi nstv ene ideje, iskustva, uvjerenja i jezik koji oblikuju model stvarnosti.

sve što nije dio svijesti u dan om trenu tku .

 p e r c e p t i v n i

znanost o savršenstvu i model strukture iskustva nekog čovjeka.

 p e r c e p t i v n i s t a v o v i

 n e u r o l i n g v i s t i č k o p r o g r a m i r a n j e

promatrati mo žemo s vlastitog stajališta (prvi stav), nečijeg tuđeg (drugi stav), ili sa stajališta objektivnog,  bla go nak lon og pro mat rača (treći stav ).

pozn ate i kao različite razine iskustva; okol ina  pon aša nje , spo sob nos ti, uvjeren ja, oso bn ost i duh ov no st.

 n e u r o l o š k e r a z i n e

pokreti očima u određ enom  prav cu koji uka zuju na v izu aln i, aud iti vni ili kin est etičk i način razmišljanja.

 p o k r e t i o č i j u k a o z n a k o v i p r i s t u p a n j a

određ ene sumnje glede nekog cilja, nemogućnost  pos vem ašn jeg posv ećivanj a neč emu , un uta rnj i sukobi koji se očituju u ponašanju.

 n e u s u g l a š e n o s t

 p o n a š a n j e

jezikosl ovni pojam za proce s pretvaran ja glagola u apstraktnu imenicu i za imenicu koja je nastala na taj način.

radnje koje obavlja mo, uključujući i misa one proces e.

 n o m i n a l i z a c i j a

 n o v i k o d 

opis NLP-a u knjizi „Kotrljanje sve do dolje" Johna Grindera i Judith DeLozier. mijenjanje odno snog okvira kako bi se dobilo novo značenje.

 n o v o u o k v i r i v a n j e

272

hipn otički jezični oblik, pitanje koje se tumači kao zapovijed.

 p o s t u l a t r a z g o v o r

jezikoslovni pojam za govornu ili pisanu komunikaciju koja nastaje iz dubinske strukture kao rezultat izoslavljanja, izvrtanja i uopćavanja.

 p o v r š i n s k a s t r u k t u r a

273

KJtlN IK

 p r e d i k a t i

riječi zasno vane na čulima koje ukazuju na upor abu jednog od sustava predstava.

 trans

korištenje jednog sustava predstava kako bismo pristu  pili dr ug om , pri mje rice , stva ranj e slike nek og dog ađaj a kako bismo čuli zvukove.

 t r e ć i s t a v

 p r e k l a p a n j e

promijenjeno stanje, usredotočenje na nekoliko unutarnjih stimulansa. promatranje svijeta sa stajališta distancir anog i blago naklonog promatrača. Jedan od tri perceptivna stava. proces razumijevanja nekog iskustva kroz prvi, drugi i treći stav.

 t r o s t r u k i o p i s

ideje ili tvrdnje koje se moraju shvatiti kao takve kako  bi kom unik acij a dubi la smis ao.

 p r e t p o s t a v k e

uopćavanje slike o svijetu i načelima koja u njoj vladaju.

uvjerenja

sustav predstava kojeg pojedinac obično koristi za razmišljanje na svjesnoj razini i za organiziranje osobnog iskustva.

 p r i m a r n i s u s t a v

podržavanje ponašanja drugog čovjeka kako bi se povećao uzvrat.

uklapanje

ogledan je nečijeg govora tijela tako što čini mo  po kre te dru kčije vrst e, pri mje rice cup kan je no go m u ri tm u govora druge osobe.

ukrizano ogledanje

razumijev anje svijeta sam o iz svog kuta gledanja, u kontak tu s vlastitom unutarnjom stvarnošću. Jedan od tri perceptivna stava.

 p r v i s t a v

sažimanje i razmatranje korištenjem informacije i ključnih riječi drugih ljudi.

 r e k a p i t u l a c i j a

jezikosl ovni poj am za riječi kao što su „svaki" i „svi" koje ne dopuštaju iznimke. Jedna od kategorija metamođela.

u n i v e r z a l n i k v a n t i j ik a t o r

automatska povezanost različitih čula.

 s i n e s t e z i j a

obrasci informacija koje stvaramo i skladištimo u mislima, zajedno sa slikama, zvukovima, osjetima, mirisima i okusima.

unutarnjap redstava  s i n t a k t i č k a d v o s m i s l e n o s t

sintaktički dvosmislena rečenica.

dvije izjave za koje se smatra da imaju isto značenje, primjerice: „Ne gleda u mene, znači ne sluša me."

 s l o ž e n a e k v i v a l e n c i j a

način na koji se informacij e kodiraju u mozgu korištenjem jednog od pet čula: vizualni, auditivni, kinestetički, olfaktorni i gustativni.

uopćavanje

proces izdvajanja određ enog iskustva kao predstavnika cijele ldase iskustava.

 s u s t a v i p r e d s t a v a

upravljački sustav

sustav predst ava koji informaci ju dovo di svijesti.

stanje posvemašnje iskrenosti i ujedinjenosti svih aspekata osobnosti, ustremljenih ka zajedničkom cilju.

usuglašenost

uspješna strategija za izvođenje nekog zadatk a.

 s p o s o b n o s t  s t a n j e

kako se osjećamo, naše raspoloženje. Sveukupni neurološki i fizički procesi u bilo koje doba. Stanje utječe na sposobnosti i na tumačenje iskustva.

usidrivan je

proces povezivanja poticaja ili predstave (unutarnje ili vanjske) s nekom reakcijom, koja time biva pokrenuta. proce s usklađiv anja različitih ciljeva, traženja najboljeg rješenja. U pregovorima čini temelj modela dobiti/dobiti.

u s k l a đ i v a n j e c i lj e v a  s t r a t e g i j a

sklop misli i ponašanja s namjerom ostvarenja određe nog rezultata. posebna obilježja u okviru svakog sustava predstava, kvaliteta naših unutarnjih predstava, najmanji gradivni  blo k naši h misl i.

 s u b m o d a l i t e t

stanje blagog transa kada je pozorn ost usmjerena prema vlastitim mislima i osjećajima.

u s r e d o t oč e n o s t n a s e b e

stanje kada su pozornos t i čula okrenuti prema vanjskom svijetu.

u s r e d o t o č e n o s t n a v a n j sk i s v ij e t  s v j e s t a n

274

bilo što što je tren uta čno dio naše svijesti.

275

uzvrat

proces ustanovljavanja i održavan ja odn osa povjerenja i uzajamnog razumijevanja, sposobnost izazivanja reakcije druge osobe.

vestibularni susta v

opisivanje iste stvari iz više kutova.

višestruki opis vizua lizacija vizualan vrijedno sti

sustav predstava koji se odno si na osjećaj ravnoteže .

proce s stvaranja slika u mislima.

odno si se na ćulo vida. ono što nam je bitno. način kako skladištimo slike, zvuk i osjete vezane za našu prošlost, sadašnjost i budućnost.

v r e m e n s k a c r ta

način na koji disanjem, držanjem, kretnjama i  po kre tim a očiju svoje tijelo usu gla šav amo s određenim načinom razmišljanja.

 z n a k o v i p r i s t u p a n j a

O AUTORIMA I NJIHOVOJ SAVJETODAVNOJ PRAKSI NA PODRUČJU POSLOVANJA Joseph O'Connor  vodeći je autor, instruktor i savjetnik na području  NL P- a, ko mu ni ka ci js ki h vj eš ti na i su st av no g mi šl je nj a. On je kva li fi  cirani instruktor NLP-a. Diplomirao je prirodne znanosti i suradnik je Kraljevskog glazbenog koledža. Njegov pionirski rad na primjeni NLP-a u sportu i glazbi doveo je do modeliranja vrhunskih tenisača i nadarenih glazbenika: svoja je istraživanja upotrijebio za mentalni trening atletičara, gla zbenika i za poboljšanje vještina poučavanja u poslovanju. Joseph je očaran samostalnim učenjem i načinom na koji se ono po vezuje s institucionaliziranim učenjem, a posebice time kako inter net i namjenski napravljeni računalni softwarei to olakšavaju. Joseph radi po čitavom svijetu: Europi, Americi i Aziji. Za svoj rad dobio je 1996. medalju Nacionalnog instituta za društveno upravlja nje u Singapuru. Napisao je devet knjiga, prevedenih na 13 jezika i zainteresiran je za sve što postoji na Zemlji. Vodi site: NLP i sustavno razmišljanje, a možete ga naći na adresi: http://www.lambent.com

Ostale knjige:  No t Pu ll in g St ri ng s Leading with NLP Training with NLP (with John Seymour) Successful Selling with NLP Practical NLP for Managers (with Ian McDermott) Principles of NLP

276

277

N LP JO S EP H

O'CONNOR &

JO H N S E Y M O U R

u Hu iu mm H

i

n j i n u v u j  J H V J L I U U A V N U J

r  K A K J I N A   K U U K U U U  POSLOVANJ A

 NL P an d He al t (w it h Ia n M c D e r m o t t ) The Art of Systems Thinki ng (with Ian McDer mot t)

Osmišljavanje obuke kako bi se rezultati mogli prenositi dalje, ili osposobljavanje vaših instruktora za vođenje tečajeva.

Videokasete Listening Skills in Music

Software  Na m je ns ki na pr av lj en so ft wa re p r už a ve li ke m og u ćn o s t i za po bo lj ša  nje procesa poslovanja. Mi stvaramo software koji koristi tehnologiju na najučinkovitiji način. Stvorili smo software za ocjenjivanje, obuku i postavljanje ciljeva.

Audiokasete Leading with NLP An Introduction to NLP (with Ian McDermott)  NL P, He al t a n d We ll -b ei ng (w it h Ia n M c D e r m o t t )

SAVJETOV ANJE I OB UK A U POS LOV ANJ U

Mi pružamo širok spektar savjetodavnih usluga za rješavanje proble ma u poslovanju i za poboljšanje poslovnih procesa. Obuka • NLP obuka • Neprestan razvoj tima kroz rad u manjim skupinama • Sastanci za pokretanje projekata - kristalizacija ciljeva i stvaranje mape početnog projekta • Sastanci za sastavljanje tima • Poboljšanje individualnih vještina kroz obuku i vježbanje • Podučavanje pojedinaca i skupina • Namjenska obuka MODELIRANJE

Modeliranje vrhunskih izvođača. Otkrivanje onog što ih čini tako uspješnim, tako da se njihove vještine mogu prenijeti svima kojima su potrebne. To je moguće učiniti u bilo kojem području, primjerice, uslužnoj djelatnosti, menadžmentu i prodaji. Modeliranje savršenstva u poslovanju. Pronalaženje načela procesa i sustava koji dobro funkcioniraju u organizaciji tako da se, po potre  bi , m o g u is ko ri st it i.

278

Kontaktirajte Josepha O'Connora: C/o Lambent Training 4 Coombe Gardens  N e w M ai de n Surrey KT3 4AA E-mail: lambent@well.com Internet: http://www.lambent.com

John  Seymour jedan je od najpoznatijih profesionalnih instruktora  NL P- a u Vel iko j Br it an ij i. On je vi ši i ns t r u kt o r NL P- a, sa vj et ni k u  po sl ov an ju , go vo rn ik , au t or i ut em el ji te lj Ud r u g e Jo hn Se ym ou r, na j starije organizacije za obuku NLP-a u Britaniji. John organizira pro fesionalnu obuku NLP vještina od 1985. godine. Crpeći iz svog bo gatog iskustva u poslovanju i obrazovanju, održao je više tisuća dana obuke i uputio desetine tisuća ljudi u to područje. Također, surađuje s  blue chip  kompanijama i savjetodavnim organizacijama. John je izabran da na nacionalnoj razini uvede NLP u područja zdravstva i obrazovanja.  Nj eg ov o N LP ob ra zo va nj e uk lj uču je o bu k u s ob oj ic om gl av ni h p o  kretača NLP-a. On je diplomirani NLP instruktor (dvaput), diplo mirani NLP viši instruktor, član Sjevernoameričke udruge za NLP, a obnaša funkciju savjetnika međunarodnog NLP časopisa „NLP World". 5 diplomom postdiplomskog stupnja iz obrazovanja i psihologije, John ima dar za poučavanje - složene vještine zaista pojednostavlju  je i či ni ih na da hn j uj uć im a. Nj eg ov a st ra st uk lj uču je br zu ev ol uc ij u

279