Granulocitopoeza

Granulocitopoeza Medicinska škola Dubrovnik Smjer : Zdravstveno – laboratorijski tehničar

Stanice granulocitopoeze 

6 citomorfološki prepoznatljivih stupnjeva sazrijevanja :

-mijeloblast -promijelocit (progranulocit) -mijelocit -metamijelocit -nesegmentirani granulocit ("band") -segmentirani ili polimorfonuklearni granulocit



za vrijeme tog procesa sazrijevanja najznačajnije citomorfološke promjene se događaju na jezgri



nukleoli nestaju, kromatin postaje zgusnut (kondenziran), jezgra od okrugle postaje bubrežasta i na kraju segmentirana u najzrelijem obliku



citoplazma od oskudne, bazofilne bez granula postaje obilna, svijetlo-ružičasta s brojnim zrncima u najzrelijim oblicima granulopoeze

MIJELOBLAST najnezrelija stanica koja se citomorfološki može prepoznati





visok odnos jezgra:citoplazma



jezgra je okrugla ili ovalna, nježnog kromatina sa 3-5 nukleola



kondenzacija kromatina na nuklearnoj membrani

citoplazma-oskudna, bazofilna bez zrnaca, no MPO ipak može biti pozitivna 



svjetlo neobojeno područje u blizini jezgre predstavlja Golgijev aparat

PROMIJELOCIT 

veći od mijeloblasta zbog obilne citoplazme



jezgra je još uvijek velika, obično ekscentrično smještena, uočavaju se i 2-3 nukleola



kromatin je nešto kondenziraniji, ali još uvijek nježan



citoplazma je obilna, bazofilna sa velikim crvenim zrncima (primarna,azurofilna ili nespecifična)



granule sadrže brojne enzime i druge substance (kisela fosfataza, MPO, kisele hidrolaze, lizozim, sulfatni mukopolisaharid i dr.)

MIJELOCIT 

odnos jezgra:citoplazma manji jer je jezgra manja



jezgra je okrugla, ekscentrično smještena, nukleoli se obično ne vide



kromatin kondenziraniji



zreliji B mijelocit- jezgra postaje bubrežasta, a u citoplazmi se nalaze gotovo samo sekundarna zrnca



zadnji stupanj zrelosti gdje je moguća dioba



u obilnijoj citoplazmi se nalaze specifična ili sekundarna zrnca, no u nezrelijem A mijelocitu nalaze se i primarna zrnca, no njihova sinteza opada

METAMIJELOCIT 

nešto manji nego mijelocit



najveća razlika u odnosu na mijelocit je u izgledu jezgre koja je sada bubrežasta



kromatin kondenziran, nukleoli se ne vide



citoplazma je svijetlo ružičasta s dominacijom sekundarnih zrnaca

NESEGMENTIRANI GRANULOCIT



razlika prema metamijelocitu - kada je udubljenje jezgre veće od 1/2



jezgra-oblik potkovice, kromatin je izrazito zgusnut, citoplazma je kao u metamijelocita



prva forma st. granulopoeze koja se može naći u perifernoj krvi (1-5%)

SEGMENTIRANI (POLIMORFONUKLEARNI) GRANULOCIT 

slične veličine kao i neseg.granulocit

više od 5 segmenta jezgre -hipersegmentacija (npr. kod megaloblastične anemije) 



kromatin kondenziran



kriterij segmentiranosti - kada spoj kromatina izmenu segmenata nema strukturu (ili 1/3 debljine najdebljeg dijela jezgre)



citoplazma kao u neseg.granulocita

KINETIKA NEUTROFILA 

absolutni broj leukocita 4-10 x 109/L; neutrofila 2- 7 x 109/L



dnevni ritam -niže vrijednosti ujutro, veće popodne



leukocitoza, leukopenija uz promjenu u diferencijalnoj krvnoj slici često je prvi znak bolesti



granulocitopenija - snižen broj sve tri populacije granulocita



neutropenija - ispod 2 x109/L - smanjena proizvodnja u koštanoj srži, povećan izlazak u tkiva, pojačano raspadanje u perifernoj krvi



agranulocitoza - ispod 0.5 x 109/L - velik rizik za nastajanje infekcije pa se bolesnik mora izolirati iz okoliša



granulocitoza - povećan broj granulocita



neutrofilija - povećan broj neutrofila- iznad 7 x 109/L - kod bakterijskih infekcija, metaboličkih intoksikacija, intoksikacija lijekovima, nekroza tkiva



granulociti se zadržavaju oko 10 sati u perifernoj krvi prije no što dijapedezom (prolaz granulocita kroz intaktni endotel krvnih žila)

DINAMIKA STVARANJA GRANULOCITA U KOŠTANOJ SRŽI 1.MITOTIČKI ODJELJAK  proliferacijski - stanice koje mogu stvarati DNA  3- 6 dana, 4-5 diobe, 3 na stupnju mijelocita 2. POSTMITOTIČKI ODJELJAK  maturacijski  5-7 dana do prelaska u perifernu krv 3.PERIFERNA KRV  6-10 sati do prelaska u tkiva

Otpuštanje granulocita iz koštane srži 

normalno - ulazak granulocita u perifernu krv iz koštane srži jednak odlasku u tkiva



povećana potreba za granulocitima - npr. Infekcije broj granulocita se povećava(ubrzanim sazrijevanjem, preskakanjem staničnih dioba, ranijim otpuštanjem stanica iz koštane srži)



mehanizam koji regulira produkciju i otpuštanje neutrofila nije u potpunosti istražen - najvjerojatnije je osnova povratna sprega između cirkulirajućih granulocita i koštane srži



normalno se iz odjeljka rezerve u koštanoj srži oslobađaju samo segmentirani i tek nešto neseg.granulocita



mehanizam otpuštanja nije potpuno objašnjen, no smatra se da je djelomično reguliran veličinom pora u endotelu sinusa koštane srži i sposobnošću zrelog granulocita da se deformira i provuče kroz poru



nezrele stanice se zbog veće jezgre ne mogu deformirati i proći kroz poru, no kada ih je više dio se otpušta u perifernu krv



starija dob - rezrve granulocita u koštanoj srži jednake kao u mlađoj dobi, no manja je mobilizacija granulocita u perifernu krv



novorođenče - osjetljivost na infekciju veća zbog manje rezerve i manje sposobnosti leukocita da migriraju prema mjestu infekcije

FUNKCIJA i METABOLIZAM GRANULOCITA



granulociti u tkivu fagocitiraju i uništavaju mikroorganizme te sudjeluju u drugim fiziološkim procesima



migracija prema mjestu infekcije se ostvaruje pomoću adhezije na endotel

Adherencija 

migracija je regulirana mehanizmom prepoznavanja između granulocita i endotela

3 faze prepoznavanja 1) primarna adhezija (reverzibilna) 2) aktivacija leukocita s kemijskim spojem ili signalom posredovanim staničnim kontaktom koji potiče ekspresiju sekundarnih leukocitnih receptora (receptora ovisnih o aktivaciji) 3) jako prijanjanje leukocita na endotel (vezanje ovisno o aktivaciji)



nakon nekoliko minuta ozljede ili infekcije neutrofili reagiraju s endotelom - "kotrljaju" se prema zahvaćenom području ozljede usporavaju – aktiviraju se - dolazi do ekspresije receptora za adheziju zaustavlja se kotrljanje - dolazi do čvrstog prijanja uz endotel adhezijske molekule i njihovi receptori na leukocitima i endotelu ih vežu i potiču daljnja zbivanja

3 obitelji adhezijskih molekula 

posreduju reakcije leukocita s imunosnim sustavom

1) β2 integrini 2) selektini 3) imunoglobulinska obitelj i njihovi ligandi 

usmjeravanje prema oštećenju tkiva

Migracija 

nakon adherencije na ET neutrofili se pomoću pseudopodija provlače kroz ET



kretanje leukocita je usmjereno pomoću vezanja kemoatraktanskih molekula i proteina ekstracelularnog matriksa na specifične leukocitne receptore

Fagocitoza 

neki mikroorganizmi mogu biti fagocitirani bez, a neki tek nakon opsonizacije (oblaganja protutijelima)



na bakteriju se veže Fab dio molekule protutijela, a Fc dio molekule protutijela se veže na receptor leukocita (vez poput mosta)



pseudopodiji okružuju mikrorganizam - nastaje fagosom



fagolizosom - u fagosom se oslobađa sadržaj primarnih, sekundarnih i tercijarnih zrnaca - degranulacija - funkcija im je da uništavaju i razgrađuju mikroorganizme



egzocitoza - oslobađanje sadržaja fagosoma izvan stanice upalni eksudat