GLAZBENI- TEORIJA 1 GLAZBA je umjetnost čija su izražajna sredstva tonovi. VRSTE GLAZBE -Glazbena djela možemo podijeliti u skupine: 1.prema 2.prema 3.prema 4.prema
načinu izvođenja mjestu izvođenja karakteru sadržaju
1.PREMA NAČINU IZVOĐENJA - VOKALNA : solistička,zborna (zbor:mješoviti,muški,ženski,dječji) - INSTRUMENTALNA 1.Solistička 2.Komorna- gudačka,uz klavir,duhačka 3.Orkestralna- Orkestar: veliki,mali,gudački,duhački,limeni(duhački) - MJEŠOVITA : sudjeluje ljudski glas i instrumenti (operni oratorij) 2.PREMA MJESTU IZVOĐENJA: crkvena,koncertna i kazališna 3.PREMA KARAKTERU : svjetovna i duhovna 4. PREMA SADRŽAJU : apsolutna i programna -Programna glazba označava umjetnička djela koja imaju naslov,čime se ujedno otkriva izvan glazbeni sadržaj odnosno program koji je autor slijedio stvarajući svoje djelo. -Apsolutna ili čista glazba je naziv za djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao. Djela apsolutne glazbe obično imaju samo naziv tempa: allegro,andate ili rondo i slično... -Glazba se često dijeli i na ozbiljnu,zabavnu,plesnu i
narodnu,premda je često vrlo teško postaviti određenu granicu među tim vrstama. Riječ muzika dolazi od grčke riječi Musa= zajednički naziv za 9 Zeusovih kćeri,božica znanosti i umjetnosti: TALIJA-komedija URANIJA-astronomija MELPOMENA-tragedija POLIHIMNIJA-duhovno pjesništvo ERATO-ljubavno pjesništvo KLIO-povijest KALIOPA-epsko pjesništvo EUTERPA-lirsko pjesništvo TERPSIHORA-ples TON sredstvo kojim se služi glazba. On nastaje pravilnim i jednomjernim titranjem nekog tijela. Osobine tona (tonski elementi,parametri) jesu: VISINA tona zavisi o frekvenciji i količini mase koja se giba. Frekvencije se mjere hercima (Hz). Što je veći broj titranja u sekundi,visina tona je viša,a što je taj broj manji,visina tona je niža. TRAJANJE tona zavisi o izvoru zvuka, tj. o materiji od koje je načinjen instrument. JAČINA tona ovisi o duljini putanje (amplitude) titranja,što je dulja putanja,jači je ton. Jačina također ovisi i o masi koja titra. BOJA tona ovisi: a) o izvoru tona(instrument,ljudski glas) b) o načinu dobivanja tona (gudalom,trajanjem,udaranjem) TONSKI SUSTAV čine svi tonovi koji se koriste u glazbi a podijeljeni su u grupe (9 grupa) od 7 tonova koje zovemo OKTAVE (lat. Octo-osam) je razmak od prvog do osmog tona dijatonske ljestvice. Svaka oktava (i tonovi koji joj pripadaju) ima svoj naziv i posebnu oznaku,s obzirom na položaj koji zauzima u tonskom sistemu.
Tonovi se imenuju na dva načina : solmizacijom i abecedom Solmizacija: do, re, mi, fa, so, la,ti , do = slogovi uzeti iz srednjovjekovne himne u čast sv. Ivana Krstitelja. U pjevačku praksu uveo ih je Guido d' Arezzo oko 995-1050. god. Abeceda: svaki osnovni ton naziva se jednim slovom iz latinske abecede: c,d,e,f,g,a,h,c. Solmizacijski nazivi: do,re,mi,fa,so,la,ti - odgovaraju glazbenoj abecedi c,d,e,f,g,a,h. NOTE (lat.-oznake) = znak za bilježenje trajanja tona ili zvuka. One su grafički simboli tonova. Njima se ne predočuje samo visina tona,već i svojim oblicima pokazuju i međusobne odnose trajanja. (oblici nota-na foliji) NOTNO CRTOVLJE- služi za bilježenje visine tonova. Sastoji se od 5 vodoravnih paralelnih crta i prostora između njih,a koje brojimo odozdo prema gore. Upotrebljavamo i do 5 crtica (skraćenih crta) iznad i ispod notnog crtovlja koje naziamo pomoćne crte. Notne znakove pišemo na crtama,na pomoćnim crtama i u prostoru među njima. STANKA (PAUZA) je znak za privremeni prekid tona. Određenim znakovima vrijednosti nota odgovaraju znakovi za stanke. NOTNI KLJUČEVI -ključ je znak koji nam omogućuje da upisanoj noti u notnom crtovlju odredimo abecedni ili solmizacijski naziv s obzirom na visinu tona kojeg prikazuje. Ključ pišemo na početku crtovlja ili u toku skladbe ako ga je potrebno mijenjati. Danas se služimo G i F ključevima, a nazive su dobili po slovima iz latinske abecede. G-ključ razvio se od slova G i označuje crtu na kojoj notni znak dobiva naziv g1 F-ključ razvio se od slova F i označuje crtu na kojoj notni znak dobiva naziv mali f
POVISILICE,SNIZILICE I RAZRIJEŠILICE Povišene i snižene tonove dobijemo ako osnovne povisimo ili snizimo za pola stepena. (Riječ stepen je oznaka za visinski razmak među tonovima). Svaki osnovni ton možemo povisiti ili sniziti za polustepen. Znakove za povišenje ili sniženje tona pišemo ispred note,koju mijenjaju,alteriraju,a vrijede do prve tanke crte. 1.POVISILICA (#) označuje povišenje tona za polustepen. Nazivu osnovnog tona koji ima ispred sebe upisanu povisilicu dodajemo nastavak - Is. 2.SNIZILICE (b) označuje sniženje tona za polustepen. Nazivu (osnovnog tona ) dodajemo nastavak - es,a nazivu e i a samo -s. Umjesto hes kažemo obično be. 3.RAZRIJEŠILICE razriješava (ukida) ulogu znaka povisilice,snizilice,dakle označuje povratak povišenog ili sniženog tona u osnovni ton. Povišeni ili sniženi tonovi izvode se većino na crnim tipkama klavijature. Tako se cis svira na crnoj tipki poviše one koja ima bijeli ton c,ton des svira se na istoj crnoj tipki gdje i cis jer je des za poluton niži od d,koji se svira na bijeloj tipki. Enharmonijski tonovi su tonovi jednake visine (isto zvuče) ali se različito nazivaju i dijele se različitim notnim znakovima. Enharmonijski tonovi su tonovi koji isto zvuče a različito se pišu. Na klavijaturi se izvode na istoj tipki. -Redoslijed povisilica u notnom crtovlju: fis,cis,gis,dis,ais,eis,his Redoslijed snizilica u notnom crtovlju: b,es,as,des,ges,ces,fes -Temeljni tonovi (c,d,e,f,g,a,h) međusobno se razlikuju po visini za cijeli stepen ili polustepen. - Slika klavijature jasno naznačuje između kojih temeljnih tonova postoji razmak od pola odnosno cijelog stepena. INTERVALI Interval (lat.intervallum) je razmak između dva tona, tj. razlika po visini između dva tona koji zvuče uzastopno ( jedan iza drugog) ili istodobno.
Intervali se mjere polutonovima i cijelim tonovima. Nazivi intervala označavaju se rednim brojevima,a to su: prima (1) (lat.prima-prva) obuhvaća jedan stupanj (ponavljanje istog stupnja) sekundo (2) (lat.secondo-druga) terca (3) (lat.tercia-treća) kvarta (4) (lat.quarta-četvrta) kvinta (5) (lat.quinta-peta) seksta (6) (lat.sexta-šesta) septima (7) (lat.septima-sedma) oktava (8) (lat.octava-osma) - Gornji red primjera prikazuje medijske intervale,a donji red harmonijske intervale - Intervale po zvučnom dojmu dijelimo na : konstantne i disonantne. (Zvuk konstantnih intervala djeluju smireno consonare,lat. -slagati se,zvuk disonantnih intervala je "napet", dissonare,lat.-ne slagati se).
POVEĆANJE NOTNIH VRIJEDNOSTI Nota se može povećati točkom,lukom (ligaturom) i koronom -Točka produžuje trajanja tona na polovicu osnovne vrijednosti. -Ligatura je luk koji povezuje note i iste visine. -Korona nad notom ili pod notom,nad stankom ili ispod označuje neodređeno produženje tona ili stanke. LJESTVICE -Ljestvica ili skala je niz tonova (prema gore ili dolje) poredanih po određenom pravilu koji ne prelaze opseg od 8 tonova (oktava) -imamo više vrsta ljestvica koje se zvukovno razlikuju po razmacima između pojedinih tonova u nizu i po broju tonova u ljestvici. -po sastavu razlikujemo ljestvice: pentatonske,starocrkvene,durske,molske,kromatske (polustepene)
i cjelostepene -ljestvice s raznolikim miješanim poretkom cijelog stepena i polustepena su dijatonske -ljestvici daje naziv početnog tona,a može početi sa svakim osnovnim ili izvedenim tonom -naziv dur-ljestvice označavamo velikim slovom,a mol-ljestvice malim slovom Npr. C-dur , A-dur , Es-dur , e-mol, c-mol, a-mol U glazbi srednjeg vijeka prevladavale su starocrkvene ljestvice. Na njih se oslanjala zapadna glazba sve do 16. st,do pojave dura i mola a zadržale su grčke nazive. dorska- po Grčkom plemenu Dorana frigijska- po antičkoj maloazijskoj pokrajini Frigiji lidijska- po antičkoj maloazijskoj pokrajini Lidiji miksolidijska jonska- koja odgovara današnjoj dur ljestvici eolska- koja odgovara današnjoj mol ljestvici -Dur-ljestvica je niz od 8 tonova poredanih po sekundama i po visini -Svaki ton ljestvičnog niza predstavlja jedan stupanj u ljestvici -stupanj pokazuje položaj note u ljestvici I. V. III. itd -Postoje dvije vrste stepena: polustepen i cijeli stepen polustepen-najmanji razmak između dva tona cijeli stepen-razmak od dva polustepena -Raspored cijelih stepena i polustepena u ljestvici: sve dijatonske dur ljestvice imaju polustepen između III i IV i VII i VIII stupnja. Raspored cijelih stepena i polustepena u dur ljestvici: 1 1 1/2 1 1 1 1/2 Po ovoj formuli možemo od svakog tona izgraditi dur ljestvicu. -Svaki stupanj u ljestvici ima svoju određenu funkciju. -Stupnjeve dijelimo na glavne i sporedne Glavni stupnjevi ljestvice: I stupanj- tonika V stupanj- dominanta
IV stupanj- subdominanta -Povisilice ili snizilice koje pripadaju određenoj dur-ljestvici ili molljestvici (tonalitetu) bilježimo na početku notnog crtovlja odmah iza ključa,pa ih zato nazivamo predznaci -sistemu razvrstavanja tonaliteta i ljestvica: kvintni krug i kvantni krug. -Kvintnim krugom nazivamo sistem koji razvrstava tonalitete i ljestvice po kvintnom redu. Na desno se nižu tonaliteti s # na kvintu gore,a s lijeve tonaliteti s b za kvintu dolje. -ljestvice sa snizilicama (b) nazivaju se često i ljestvice po kvartnom krugu ali prema gore. -svaka dur ljestvica ima svoju paralelnu mol ljestvicu. Mol ljestvice se grade na šestom (VI) stupnju dur ljestvice. Nazive dobivaju prema početnom tonu,a dijele se u 3 oblika: prirodan,harmonijski i melodijski. -mol ljestvice bilježe se sa malim slovima ( a,e,h,fis,cis,gis,dis,aisd,g,c,f,b,es..) -Akord je suzvučje (istodobno zvučenje) najmanje triju različitih tonova. Akord se može sagraditi na svakom tonu. Razvrstavamo ih po broju tonova u trozvuke,četverozvuke,peterozvuke,šesterozvuke i sedmerozvuke. -tonove akorda pišemo jedne iznad drugih. Oni dobivaju naziv po intervalu osnovnog (najnižeg) i najvišeg tona. Harmonija ili znanost o harmoniji,glazbena je disciplina koja proučava sastav i zvučna svojstva akorda. -Akorde označavamo arapskim brojkama: 5- kvintakord; 7septakord; 9-nonakord Kvintakord je trozvuk koji se sastoji od tri tona: osnovnog tona,njegove terce i njegove kvinte. -prema vrsti intervala mogu biti: dur,mol,veliki,mali,povećani,smanjeni -kvintakord je osnovni oblik akorda,koji ima svoje obrate koji
nastaju kada najdublji ton postaje bilo koji drugi ton kvintakorda osim osnovnog tona. -obrti kvintakorda jesu : sekstakord-6 kvartsekatakord- 6/4 -Kadence-zovemo melodijski i harmonijski završetak glazbene misli,završetak kompozicije ili njegovih dijelova -Melodija- je osmišljeni niz tonova različite visine i najčešće različitog trajanja. U pravilu svaka melodija ima svoj melodijski vrhunac,a to je najčešće različitog trajanja. U pravilu,svaka melodijama svoj melodijski vrhunac,a to je najčešće najviši ton. -Transpozicija je premještanjem (prepisivanjem ili izvođenjem ) motiva ,melodije ili skladbe iz jednog tonaliteta u drugi,za određeni interval uzlazno ili silazno. -najčešće se koristi u vokalnoj glazbi zbog prilagodbe skladbe glasovnim mogućnostima izvođača -Glazbeni metar je organizacija tonskih trajanja,a ostvaruje se rasporedom naglašenih i nenaglašenih metričkih jedinica koje nazivamo doba. Znanost o metru zove se metrika. -glazbeni metar može biti dvodoban,trodoban,četverodoban,peterodoban itd. Naglašeni dio u metru naziva se TEZA a nenaglašeni ARZA. TAKT je najmanji metrički dio skladbe,to je prostor u koji se upisuju note,pauze,ključevi,predznaci i sl. (područjem takta smatra se i prostor iznad i ispod crtovlja) a nalazi se i između dvije taktne crte. Do 15.st glazba se nije zapisivala u taktove,pa se nisu niti upotrebljavale taktne crte. MJERA je matematička oznaka koja se piše na početku kompozicije odmah iza ključa. Pišu se u obliku razlomaka,ali bez crta. Gornja brojka označava koliko doba sadrži takt kompozicije,a donja brojka govori o ritmičkoj vrijednosti dobe. Po označavanju mjere,taktovi mogu biti: -JEDNOSTAVNI (dvodobni i trodobni takt koji sadrži samo jednu tezu)
-SLOŽENI ( četverodobni,peterodobni,itd. koji mogu imati dvije ili više teza) RITAM je vremenski protok glazbe,a očituje se ponavljanjem jednakih i različitih notnih vrijednosti. Ritam se iskazuje u izmjeni dugo-kratko,dok se metar iskazuje u izmjeni naglašenonenaglašeno. SINKOPA je ritmička figura koja nastaje spajanjem nenaglašenog dijela takta s nenaglašenim. UZMAH ILI NEPOTPUNI TAKT - najčešće se javlja na početku kompozicije (skladbe),a počinje na lakoj dobi s jednim ili više tonova. Manjkavi dio toga prvog takta dopunjava se na završetku skladbe,pa je i taj posljednji takt nepotpun. Prema tome nepotpuni i posljednji nepotpuni takt tvore jedan potpuni takt.
GLAZBENI-TEORIJA 2 1.GUDAČKA GLAZBALA violina,viola,violončelo,kontrabas različita uloga glazbala (obzirom na izvedbu skladbe) -solistička (samostalno izvodi skladbu ili ima vodeću ulogu u orkestru) -komorna (izvođenje skladbe u manjoj instrumentalnoj skupini) -orkestralna ( izvodi skladbu kao član orkestra,ali u njemu nema vodeću ulogu) -violina je solističko,komorno i orkestralno glazbalo -viola je orkestralno i komorno glazbalo. Tek manji broj skladbi napisano je za violu kao solističko glazbalo -violončelo je solističko,komorno i orkestralno glazbalo, ima pjevni ton i velikog je tonskog opsega -kontrabas je prvenstveno orkestralno glazbalo,značajan je u jazzu Sastavnih dio ovih instrumenata je gudalo 2.TRZALAČKA GLAZBALA gitara,harfa,lutnja,mandolina -gitara je solističko glazbalo i u umjetničkoj se glazbi svira prstima. U novije
vrijeme gitara ima značajnu ulogu u pop,rock,i jazz glazbi,a ton se postiže trzalicom -harfa je solističko i orkestralno glazbalo -lutnja je izrazito solističko glazbalo iz doba renesanse-16.st -mandolina je trzalačko glazbalo srodno lutnji,svira se trzalicom 3.GLAZBALA S TIPKAMA glasovir,čembalo,orgulje,čelesta,harmonika Zajedničko obilježje: niz crnih i bijelih tipaka po kojima se svira velikog su tonskog opsega te se istovremeno mogu izvoditi melodije i akordi. -glasovir (klavir) je izrazito solističko glazbalo,a često sudjeluje i u komornoj glazbi . Velikog je tonskog opsega i velikih izražajnih mogućnosti. -čembalo je u razdoblju baroka (17.st i prva polovica 18.st) imao značajnu ulogu u cjelokupnoj glazbi. Osim što je bio stalan član baroknog orkestra, čembalo je bilo i popularno solističko glazbalo. - orgulje su najčešće solističko glazbalo. Veliki tonski opseg i registri pomoću kojih se mogu oponašati sve boje orkestralnih glazbala stavljaju orgulje na vodeće mjesto po izražajnim zvukovnim mogućnostima. -čelesta izgledom nalikuje manjem pianinu. Umjesto žica po kojima udaraju batići ,čelesta ima metalne pločice. -harmonika je solističko glazbalo,a ponekad sudjeluje i u manjim instrumentalnim skupinama. Poznajemo dvije vrste harmonika: tipkaru i dugmetaru. 4.UDARALJKE -pripadaju najstarijoj skupini glazbala. U pretpovijesno razdoblje čovjek udaraljke koristi u obredne svrhe i prilikom obrednih plesova,u kasnijim razdobljima udaraljke postaju samostalna skupina glazbala za sviranje društvene,narodne,umjetničke,jazz i ostale vrste glazbe. Prvenstveno se izvodi ritam,različiti zvučni efekti i akcenti,a na nekima se izvodi i melodija. -narodna glazba Kube,Brazila,Indije i Afrike utjecala je na današnju pop glazbu,u kojoj je ritam vrlo izražen. Pop glazba preuzima njihove različite obrasce i udaraljke. -neke od ovih udaraljki pronašle su mjesto u jazz i suvremenoj orkestralnoj glazbi. -zvuk ovih glazbala nastaje udaranjem batića,palicom,metlicom,dlanom ili prstima o kožu,metal ili drvo
-Razlikujemo dvije skupine udaraljki: 1. udaraljke sa određenom visinom tona: timpani,vibrafon,marimba,ksilofon,zvona i zvončići 2. udaraljke s neodređenom visinom tona: gong, bongos,kongo,tamburin,kastanjeta,triangl,činele,veliki i mali bubanj 5. PUHAĆA GLAZBALA -velika skupina glazbala različitih po obliku,veličini i vrsti materijala od kojeg su izgrađeni. Zajedničko im je način na koji se dobiva zvuk. Zvuk nastaje treperenjem struje zraka u tijelu instrumenta,a visina tona određuje dužina cijevi glazbala i brzina strujanja zraka. -dužom cijevi dobivamo dublji ton,kraćom cijevi dobivamo viši ton -više tonova dobivamo i bržim strujanjem zraka (propuhivanje) -zrak može zatreperiti na nekoliko načina: 1.USNA
2.PISAK OD TRSTIKE
3.METALNI KOTLASTI USNIK
-razlikujemo limena i drvena puhaća glazbala Limena puhaća glazbala -na početku ima kotlasti usnik. Različita visina tona postiže se produljivanjem i skraćivanjem cijevi pomoću ventila u kombinaciji s bržim i sporijim strujanjem zraa -ugradnja ventila na limena puhaća glazbala počinje krajem 18.st i početkom 19 st. -trombon umjesto ventila ima povlačak pomoću kojeg sirač produžuje i skraćuje cijev Tu se ubrajaju truba,trombon,tuba i rog -truba je solističko i orkestralno glazbalo koji ima svijetli prodoran ton,a izvode se tonovi srednjeg melodijskog opsega -trombon je orkestralno i rjeđe solističko glazbalo,ima snažan i svečan zvuk -tuba je orkestralno glazbalo,izvode najdublje tonove u ovoj skupini glazbala -rog je solističko i orkestralno glazbalo,velikog melodijskog opsega,mekanog i nježnog tona Drvena puhaća glazbala
-odlikuju se pokretljivošću,raznolikim i zanimljivim bojama -svojim tonskim opsegom pokrivaju cijeli tonski niz simfonijskog orkestra -najviše tonova izvode flauta i mala flauta,a najdublje tonove izvodi fagot.Zvuk stvaraju pomoću usne ,odnosno pomoću piska od trstike -danas se neka glazbala ove skupine izrađuju od metala,ali ih i dalje,zbog boje zvuka i načina na koji se zvuk postiže,ubrajamo u skupinu drvenih puhaćih glazbala Tu se ubrajaju flauta,fagot,engleski rog,oboa,klarinet,bas klarinet,saksofon -flauta je solističko,komorno i orkestralno glazbalo i jedini drveni puhaći instrument koji se drži vodoravno -ima svijetlu boju zvuka,s lakoćom se na flauti izvode brzi melodijski nizovi i skokovi -u simfonijskom orkestru koristi se i mala flauta (Piccolo Flauta) za najviše tonove -blokflauta je solističko i komorno glazbalo osobito u razdoblju baroka -oboa je solističko,komorno i orkestralno glazbalo,zanimljiva boja zvuka koja se lako prepoznaje. Tonovi pokrivaju srednji tonski opseg. -engleski rog je najčešće orkestralno glazbalo,srodan oboi po zvuku ,nešto veći od oboe i na njemu se izvode tonovi duljeg opsega -fagot je solističko,komorno i orkestralno glazbalo. Izvodi najdublje tonove u ovoj skupini glazbala i ima velik tonski opseg -klarinet je solističko,komorno i orkestralno glazbalo,velikog tonskog opsega. Boja zvuka mijenja se na različitim visinama. Osim u umjetničkoj glazbi susrećemo ga u drugim vrstama glazbe (jazz,dixieland i sl) -bas klarinet je nešto veći i na njemu se izvode dublji tonovi -saksofon je ustvari metalna inačica klarineta,izrađuje se u različitim veličinama. Pokriva velik opseg tonova od visokih do dubokih i najčešće ga susrećemo u jazz glazbi
ORKESTAR -skupina većeg broja svirača s različitim instrumentima -obzirom na glazbala od kojih je sastavljen,orkestar razlikujemo : simfonijski,gudački,komorni,puhački,big band orkestar i tamburaški orkestar. Simfonijski orkestar tvore tri temeljne skupine svirača,gudači,puhači i udaraljke. -ponekad u orkestru sudjeluju instrumenti koji nisu stalni članovi orkestra:
harfa,klavir,čembalo i sl. Broj svirača u orkestru je različit što ovisi o glazbenom djelu koje orkestar izvodi. -od 15 do 20 avirača čine komorni orkestar,a od 100 i više svirača čine veliki simfonijski orkestar -barokni orkestar imao je manji broj svirača,ali je stalni član orkestra bio čembalo,u razdoblju klasike raste broj svirača koji se obogaćuje novim puhačkim glazbalima i udaraljkama -skladajući svoje velike simfonije L. van Beethoven izvršio je snažan utjecaj na formiranje simfonijskog orkestra koji u jednakom sastavu djeluje i danas -često se spominje naziv filharmonija,koja u prijevodu znači društvo ljubitelja sklada -danas mnogi stalni simfonijski orkestri nekog grada nose naziv filharmonija npr. Zagrebačka filharmonija
GLAZBENI TEORIJA 3 GLAZBENI IZRAZI: tempo,mjera,ritam,melodija,dinamika,glazbeni slog,boja zvuka,oblikovanje glazbe 1.TEMPO tal vrijeme-brzina izvođenja skladbe BRZA TEMPA presto-brzo vivo-živo allegro-veselo
UMJERENA TEMPA POLAGNA TEMPA allegretto-radosno adagio-otegnuto,razvučeno moderato-umjereno lento-polagano,sporo andante-hodom largo-široko
2.MJERA je matematička oznaka koja se piše u crtovlju,iza ključa,u obliku razlomka bez crte. Pokazuje koliko i vrtu dobe u jednom taktu. 3.RITAM je slijed naglašenih i nenaglašenih doba -izrazi kojima možemo opisati ritam neke skladbe. Postoji jednostavan ritam,raznolik ritam,ponavljanje jedne ritamske figure,motorički ritam (nizanje tonova s uvijek podjednakim trajanjem)
4.MELODIJA je slijed tonova različite vrste i trajanja -izrazi kojima možemo opisati tijek melodije u nekoj pjesmi ili instrumentalnoj skladbi. Melodija ima postupno kretanje / skokovito,melodija je malog opsega / velikog, melodija je u dur ili mol tonalitetu 5.DINAMIKA -glasnoća u izvođenju ff- (fortissimo) -vrlo glasno glasno mf-(mezzoforte)- srednje glasno mp-(mezzopiano)-srednje tiho p- (piano)- tiho tiho crescendo(krešendo-postupno glasnije) tiše
f- (forte)-
pp-(pianissimo)-vrlo decresendo-postupno
6.GLAZBENI SLOG monofon-jednoglasno pjevanje homofono-jedan glas pjeva glavnu melodiju,ostale dionice imaju ulogu harmonijske (akordske) pratnje polifon-svaki glas ( dionica) slobodno razvija svoju melodiju i svi glasovi (dionice) su jednako važni 7.BOJA ZVUKA je posebno svojstvo po kojima razlikujemo glasove ljudi i zvukove pojedinih glazbala 8. OBLIKOVANJE GLAZBE je poseban način skladanja po zadanim elementima Skladba (stavak) može imati oblik: a)DVODJELNE PJESME A dio B dio a a b b b)TRODJELNE PJESME
A dio a a
B dio b a
A dio
B dio
A dio
c) SLOŽENE TRODJELNE PJESME 1.DIO 2.DIO -dvodjelna ili nova dvodjelna ili ili trodjelna pjesma trodjelna pjesma pjesma d)RONDO tema epizoda 1
Tema epizoda 2
e) TEMA S VARIJACIJAMA Tema varijacija 1 varijacija 2 Coda f) SONATNI OBLIK EKSPOZICIJA 1. tema most tema codetta coda
3.DIO dvodjelna trodjelna
Tema Coda varijacija 3
PROVEDBA razrada dijelova teme
REPRIZA 1.tema most 2.tema
INSTRUMENTALNE GLAZBENE VRSTE -mogu biti jednostavačne ( F. Liszt- Ljubavni san) i višestavačne ( W.A.Mozart-Sonata za glasovir) SUITA je višestavačna instrumentalna skladba sastavljena od niza stavaka (38 ili 21 Handel-Muzika na vodi) -postoji: 1. BAROKNA SUITA (17,18 st) -sastavljena od niza plesnih stavaka koji karakteriziraju plesove koji su se tada plesali: ALLEMANDER (Almand) njemački ples (umjeren) COURANTE (Kurant) francuski ples (brzi) SARABANDE (Saraband) panjolski ples (spori) GIGUE (žig) engleski ples (brzi)
Povremeno se mogu naći MENUET i GAVOTTE (gavot) -stavci u suiti su poredani po principu suprotnosti 2.NOVIJA SUITA (19.st) -građene su slobodnije i ne sadržavaju obavezne stavke plesnog karaktera. pr.E.Grieg, Suita Peer Gynt. U pećini gorskog kralja
KLASIČNE VIŠESTAVAČNE INSTRUMENTALNE VRSTE U doba klasike (druga polovica 18 st i početak 19 st.) nastaje niz novih višestavačnih instrumentalnih skladbi. SONATA (tal.sonare-zvučati) je višestavačna skladba za jedno ili dva glazbala . -najčešće za solo glasovir ili neko glazbalo uz glasovirsku pratnju.Ima 3 ili 4 stavka poredanih po načelu suprotnosti,naziv stavka najčešće po tempu allegro,adagio i sl. , ponekad po glazbenom obliku rondo,tema s varijacijama. SIMFONIJA je višestavačna skladba skladana za simfonijski orkestar,građena po jendakim načelima kao sonata,ali opsežnija. Stavci simfonije vremenski traju duže,ima 4 stavka različitog tempa,glazbenog oblika i sadržaja. -najpoznatiji skladatelj Haydn,Mozart,Beethoven,Brahms,Luka Sorkočević GUDAČKI KVARTET je višestavačna skladba za 4 gudača -violinista,violist,violončelist -stavci su poredani kao u sonati -najpoznatiji skladatelji Haydn,Mozart,Schubert,Dvorak SOLO KONCERT je višestavačna skladba za ----- instrument i orkestar. To je glazbeno natjecanje između soliste i orkestra,i ima najčešće tri stavka -najpoznatiji skladatelji: Haydn,Mozart,Beethoven,Čajkovski
SIMFONIJSKA PJESMA nastala u 19 st (romantizam) sa željom glazbenika da glazbeno djelo sadrži i elemente drugih umjetnosti (pjesništva,mitovi,likovna umjetnost..) To je opasna programna glazba za simfonijski orkestar. sadrži 1. stavak. Uz opisani naslov skladatelj najčešće glazbenom sjelu prilaže i kraći tekst-program. Primjer : Blagoje Bersa : Sunčana polja Sadržaj naznačen tekstom Dalmacija Ljeta o podne, veliko sunce,sparina seljaci oru i pjevaju Podne je Zvone zvona,umorno pjevanje seljaka Svladani polegnu,popodnevni mir,spokojnost i vedrina .. itd Najpoznatiji skladatelj: Smetena Voltava
VOKALNO INSTRUMENTALNE VRSTE OPERA Glazbeno-scenska drama u kojoj glumci pjevajući tumače svoje uloge. To je najsložnija glazbena vrsta,ujedinjuje sve umjetnosti: glazbu,glumu,likovne umjetnosti (kostimografiju,scenografiju), plesnu umjetnost. Dramski tekst (sadržaj) opere naziva se libreto,piše ga književnik,a nerijetko i sam skladatelj. U izvedbi opere sudjeluju solisti-pjevači,pjevački zbor,simfonijski orkestar,plesači. Izvedbom opere upravlja dirigent. Koreograf sastavlja plesne pokrete i uvježbava plesače. Redatelj postavlja glumački dio opere. Za scenografiju i kostimografiju zaduženi su likovni umjetnici. Pojmovi vezani za samu izvedbu opere: PRAIZVEDBA-prvo izvođenje djela u svijetu PREMIJERA-prva izvedba djela u nekom kazalištu diljem svijeta REPRIZA - ponovljena odnosno obnovljena izvedba djela Radnja opere podijeljena je na veće cjeline ČINOVE SLIKE(prizore)
BROJEVE Instrumentalni dijelovi: UVERTIRA (predigra) INTERMEZZO-povezuje prizore PLESNI ULOMCI Vokalno instrumentalni dijelovi opere: ARIJA -(melodija) donosi solist,pjevač,izražava osjećaje RECITATIV- izvodi solist pjevač,način pjevanja u kojem prevladavaju ritam govora i jasnoće izgovora PJEVAČKI ZBOR- u pojedinim prizorima ima ulogu naroda,veće skupine ljudi,vojnika,mornara i seljaka i sl . FINALE- završna cjelina opere tijekom koje se događa rasplet radnje Najpoznatiji skladatelji: Mozart, Giuseppe Verdi,George Bizet, Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac OPERETA Glazbeno-scensko djelo vedrog i zabavnog sadržaja,nastao u 19. st . Tematska opereta su priče iz svakodnevnog života. Sastavni dijelovi operete su istovjetni kao i u operi,ali su dijalozi najčešće govorni,nema recitativa. Sadrži puno plesnih ulomaka tada poznatih plesova ( kan-kan,čardaš,polka,valcer i sl) . Najpoznatiji skladatelji: Jackues (Žak) Offenbach- Orfej u podzelju Johann Strauss ml. - Šišmiš Emmeriech (Emerich) Kalman- Grofica Marica Ivo Tadijanović- Mala Floramye MJUZIKL (musical) Glazbeno-scenska vrsta nastala u Americi tijekom 20.st,slična opereti. Nalazimo elemente američke zabavne glazbe,jazza,europskog rocka,francuske šansone,ponekad folklorne glazbe.
Najpoznatiji skladatelji: Alfi Kabiljo: Jalta,Jalta Andrew Lloyd Webber: Fantom u operi Jim Jacobs i Waren Casey: Briljantin Jerry Bock: Guslač na krovu G. Maedermont, G. Ragni, J. Rado : Kosa ORATORIJ Vokalno instrumentalno djelo većeg opsega,skladano za vokalne soliste,zbor i orkestar . Tumači dramsku radnju,epske,mitske, biblijske i povijesne trenutke. Izvodi se najčešće koncertno i u tome je najveća razlika između opere i oratorija. Nastao u 17 st. (barok) Značajnu ulogu ima zbor-komentira dramsku radnju i predstavlja narod. Najpoznatiji skladatelj: George Fridrich Handel : Mesija KANTATA Vokalno instrumentalno djelo,za soliste,zbor i orkestar. Irskog karaktera. Govori o osjećajima i razmišljanjima. Popularno u razdoblju baroka,a izvodile su se u crkvi. Najpoznatiji skladatelji: Johann Sebastijan Bach- preko 300 duhovnih kantata Carl Orff : Carina burana -suvremena kantata Djela srodna oratoriju i kantati: Misa Rekvijem (misa za mrtve), Panja (muka)
PLESNA GLAZBA BALET Glazbeno scensko djelo u kojem se radnja prikazuje plesnim pokretima i pantomimom. Sadrži libreto u kojem je opisan tijek zbivanja. Ovisno o libretu izmjenjuje se ples jednog plesača,dvojice,manje skupine ili baletnog zbora. Najprije je bio sastavni dio opere,a samostalno se razvio u 17 st. na francuskom dvoru Luisa 14. Najpoznatiji skladatelji: Petar Iljič Čajkovski (Labuđe jezero,Orašar,Trnoružica) DRUŠTVENI PLESOVI MENUET,VALCER,TANGO,BOOGIE-WOOGIE JAZZ Nastao početkom 20. st, u Americi ,spajanjem različitih elemenata crnačke narodne glazbe NEGRO SPIRITUALUS- kršćanska duhovna pjesma američkih crnaca BLUES- glazba smirenog tempa nastala na plantažama pamuka od radničkih pjesama na jugu SAD-a krajem 19 st. (solist-bendžo-manji sastav) REGTAJM-izrazita primjena naglašenog sinkoperanog ritma,pisane za klavir IMPROVIZACIJA - svojstvena jazzu- preinačavanje- neponovljivo glavne melodije DIXILEND BAND - SASTAV- nastao početkom 20 st. broju 5-8 svirača,kasnije i 15 svirača- BIG BAND Instrumenti: truba,klarinet, trombon-melodiju, kasnije saksofon ,bubnjevi,glazbala sa žicama (gitara,bendžo), klavir-ritam sekcija
GLAZBA KROZ STOLJEĆA Stari vijek- do 6.st Srednji vijek- 6-15. st Renesansa-15. i 16. st Barok-17.st i prva polovica 18 st. Bečka klasika- druga polovica 18.st i početak 19.st Romantizam-19 st. Glazba 20. st
Glazba srednjeg vijeka Vokalno jednoglasje,početak vokalnog višeglasja (9 i 10 st.) -duhovna (primat)-gregorijanski koral -svjetovna (11 i 12 st) junaštvo vitezova,ljepota,ljubav,trubaduri-dvor, žonglerisajmovi Glazba renesanse Vokalno višeglasje, vrhunac polifolnog višeglasja,ravnopravnost crkvene i svjetovne glazbe Nove vokalne forme: misa,motet,madrigal Skladatelji: G.P de Palestrina Orlando de Lasso Glazba baroka -osamostaljenje instrumentalne glazbe -barokni orkestar,gudači,puhači (flauta,truba,trombon) ,čembalo -glazbeni oblici: suita,koncert,opera,oratorij,kantata -ritam motoričan -dinamički kontrasti
Skladatelji: Vivaldi,Handel,Bach Glazba bečke klasike -težnja za savršenstvom u oblikovanju glazbe -glazba pretežito homofona -melodije jednostavne i vedre -ravnoteža svih glazbenih sastavnica rezultat su jasnoće i preglednog sklada -dinamičke gradacije Glazbeni oblici: simfonija,sonata,gudački kvartet,solo koncert -simfonijski orkestar Skladatelji: Haydn,Mozart,Beethoven,Julije Bajamonti,Luka Sorkočević Glazba romantizma Glazba održava naglašenu osjećajnost umjetnika. Glazbom treba opisati određeni događaj,prirodu . Glazba je puna naglih promjena što je odraz naglašene osjećajnosti. Tempo i dinamika se naglo mijenjaju. Melodije su izrazito pjevne. Simfonijski orkestar postaje brojniji. Pored klasičnih instrumentalnih vrsta javljaju se i nove vrste :klavirska minijatura,solo pjesma,simfonijska pjesma. Klavir omiljeno glazbalo. Skladatelji: Chopin, Schumann,Schubert,Liszt, Brahms, Bizet,Smetana , Verdi, Čajkovski ,Livadić, Zajc Glazba 20.st. Mnoštvo različitih glazbenih stilova. Susrećemo tonalnu i atonalnu glazbu,elektronička glazba. Predstavnici: Arnold Schonberg,Igor Stravinski,Claude Debussy,The Beatles,Jazz sastavi,Boris Papandopulo i dr.
