GLAZBENI OBLICI.pdf

(jednog školskog sata) pa nastavu predmeta Upoznavanje glazbene literature

svakako valja povezati s nastavom povijesti glazbe, tijekom koje •e se djelo odrediti i opisati, a umjesto kra•e ili dulje zvukovne povijesti nastavlja sat Upoznavanje glazbene literature. Tako predmet Upoznavanje glazbene literature  postaje sastavni dio i dopuna predmeta  Povijest glazbe, a obvezno

svra•anje pozornosti na (ispisane) teme i njihov tonalitetni odnos vodi k spoznaji forme, pa se zatvara željeni krug  Povijest glazbe - Upoznavanje  glazbene literature - Glazbeni oblici (u koje su ugra!eni sadržaji predmeta  Harmonija - makar i kroz najjednostavnije odre!enje tonaliteta, modulacija i kadenci, te Polifonija - uo"avanje skladbene tehnike imitacije i sli"no). RASPORED GRADIVA

Raspored gradiva •e se vezivati na nastavu povijest glazbe, kako je spomenuto u prijašnjem tekstu. Povremeno •e se, naravno slušati i djela koja su spominjana na nastavi povijesti glazbe u II. i III. razredu, a nije ih se stiglo odslušati tada.

ZNANJE U#ENIKA I NJEGOV NJ EGOVA A PROVJERA Provjera znanja u"enika iz predmeta Upoznavanje glazbene literature vrši se na dva na"ina: a) Prepoznavanjem glazbe (izvadaka, tema i sli"no) koju nastavnik  prezentira preko preko nosa"a zvuka. zvuka.  b) Od u"enika tražiti upravo obrnuto od onoga što je na nastavi bila  priprema za slušanje, tj. da da nakon nakon slušanja djela sami prirede tekst koji bi imao

ulogu kratkog uvoda u slušanje. Složenija zada•a ove vrste je sastavljanje tzv. elaborata uz koji pristupaju polaganju završnog ispita.

MATERIJALNE MATERIJAL NE POTREBE P OTREBE ZA OSTVARENJE OSTVARENJE PROGRAMA Za ostvarenje ovog programa potrebno je imati opremu za slušanje nosa"a zvuka te televizor i videopreojektor, nosa"e zvuka i slike, te po mogu•nosti i tiskane notne zapise djela koja •e se slušati.

GLAZBENI OBLICI

Obi"aj je nastavne predmete nazivati prema podru"ju kojim se bave. Tako i ovaj predmet nosi naziv Glazbeni oblici, iako je sasvim jasno da bi prikladniji naziv bio Nauka o glazbenim oblicima, Osnove glazbenog glazben og oblikovanja, Analiza glazbenih oblika ili sli"no. 223

ZADA•A PREDMETA Zadaa je nastavnog predmeta Glazbeni oblici da uenike upozna sa zakonitostima oblikovanja glazbenog djela te s glazbenim oblicima. Upoznavanje zakonitosti oblikovanja podrazumjeva spoznaju temeljnog

 principa glazbenog oblikovanja, a to je slinost uobliena u raznolikost. Slinost dijelova (najoitija pri doslovnom ponavljanju) može se uzeti kao mjera pripadanja dijelova istoj cjelini. Raznolikost, kao mjera zanimljivosti razvoja, ostvaruje se sueljavanjem suprotnosti, kao što su primjerice: dur mol, glasno - tiho, brzo - polagano, homofono - polifono, solo - tutti i tome

slino. Upoznavanje glazbenih oblika sustavno ide od jednostavnijeg k složenijem  pa nauk poinje s upoznavanjem elemenata glazbenog oblikovanja, nakon ega nastavak mogu biti jednostavani pa višestavani i ciklini oblici, ili monotematski pa politematski glazbeni oblici (vidi toku 5.). OBRAZOVNI CILJ Osnovni je obrazovni cilj predmeta Glazbeni oblici osposobljavanje uenika za aktivno sudjelovanje u oblikovnoj analizi glazbenog djela pod strunim vodstvom i uz pomo nastavnika glazbala i razumijevanje te analize, radi kvalitetnije izvedbe djela. Rezultati ove analize najvidljiviji su u elaboratima

koje uenici instrumentalnih i pjevakog odjela prilažu uz završni ispit. Drugi je cilj osposobljavanje uenika za samostalnu oblikovnu analizu  jednostavnijih glazbenih djela i za njihovo skladanje, što se može ostvariti s iznimno nadarenim i zainteresiranim uenicima. SADRŽAJ PREDMETA Oblik glazbenog djela ini sadržaj preglednim i razumljivim, a uvjetovan je opim estetskim zakonitostima te povijesnim, društvenim i drugim okolnostima i imbenicima. U svakome glazbenom djelu raspoznaje se svojevrstan okvir unutar kojeg se iznose glazbene ideje. Taj okvir, formalni model ili oblikovna

norma, apstraktan je pojam, koji ne mora biti iskljuivo vezan za glazbenu umjetnost. Isti e formalni model svaki skladatelj ispuniti na drugaij nain,  pa se može zakljuiti da je svako djelo drugaija pojavnost jednog od razliitih formalnih modela, to jest svako je glazbeno djelo drugaije uoblienje neke odre!ene forme. Osnovna podjela glazbenih oblika temelji se na broju slušno i pismeno

razdvojenih dijelova tzv. stavaka, pa se govori o jednostavanim i višestavanim oblicima. Jednostavani glazbeni oblici razlikuju se ustrojem svojih sastavnih dijelova (elemenata glazbenog oblikovanja), a višestavani brojem i nainom nizanja i povezivanja stavaka u cjelinu. 224

Cjelovitost višestava•nog glazbenog djela ostvaruje se sli•nošu karakternog i/ili strukturnog razvoja. Ako je ta cjelovitost istaknuta i sli•nošu melodijskog razvoja stavaka, višestava•no se djelo naziva cikli•kim.  NAINI RADA PRI OSTVARENJU PROGRAMA Prema ulozi koju ostvaruju, sadržaju i/ili glazbenim sredstvima kojima su oživotvorena unutar kakva oblika (okvira), glazbena se djela svrstavaju u vrste. Skladbe iste vrste mogu biti razli•ita oblika (npr. motet, madrigal i preludij u razli•itim povijesnim razdobljima). Promatramo li ga izdvojeno, bez zvukovnoga sadržaja, oblik glazbenog djela svodi se na formalni model i sasvim je apstraktan pojam. Kako zvukovni

sadržaj zna•i konkretno glazbeno djelo koje pripada odre!enoj glazbenoj vrsti, upoznavanje oblika trebalo bi biti posljedica analize glazbenog djela koje odre!enu formu najbolje prikazuje. Na taj se na•in u nastavi uvijek ide od konkretnog (glazbenog djela) prema apstraktnome (oblikovnoj normi ili formalnome modelu).

Izme!u (konkretnoga) glazbenoga djela i (apstraktne) oblikovne norme, •ije uobli•enje to djelo jest, dobro je uvesti shematski prikaz djela. Shema, kao slika lišena simbola notnog zapisa, dobar je korak prema oblikovnoj normi na

koju e se svesti ta shema, zajedno sa sli•nim shemama sli•nih glazbenih djela. Primjerice, sve posebnosti i neproporcionalnosti dijelova trodijelnih pjesama, sa svim mogu•im iznimkama u njihovoj tvorbi, što e biti vidlivo iz shematskih  prikaza, na kraju se svode na naj•ešu trodijelnu oblikovnu normu - ABA, na koju se zatim može ukazati i u arhitekturi. Jednako tako, posebnosti i iznimke oblikovanja prvog stavka klasi•kih sonatnih ciklusa zajedni•ki nazivnik nalaze u normi naziva sonatni oblik. Svladavanje programa glazbenih oblika izravno se vezuje za nastavu  predmeta Povijest glazbe, u kojem se raspravlja i nastanku i posebnosti glazbenih vrsta. U tome se smislu nastava oba predmeta mora isplanirati komplementarno. RASPORED GRADIVA

U gradivo predmeta valja uvrstiti sve; od elemenata glazbenog oblikovanja (obi•no je motiv prvi koje se me!u njima navodi) do najsloženijih glazbenoscenskih djela. Raspored gradiva kroz dvije godine u•enja može se temeljiti na broju stavaka (jednostava•ni višestava•ni oblici) ili na broju tema (monotematski  politematski oblici).

225

 Raspored gradiva prema broju stavaka I. godina u!enja 1. Elementi glazbernog oblikovanja Elementi glazbenog oblikovanja manje su i nesamostalne glazbene cjeline, koje tek ure"enjem me"usobne ovisnosti tvore koji od samostalnih glazbenih oblika. Elementi oblikovanja su: 1.1. Glazbeni motiv 1.2. Glazbena fraza 1.3. Glazbena re!enica 1.4. Glazbeni odsjek  1.5. Glazbena perioda, dvostruka glazbena re!enica, re!eni!ni niz 2. Jednostava!ni glazbeni oblici U jednostava!ne glazbene oblike svrstavaju se skladbe gra"ene od najrazli!itijih odsjeka periodi!ke ili neperiodi!ke gra"e, homofonoga ili  polifonoga sloga, koje su samostalna glazbena djela u europskoj umjetni!koj glazbi ili su dijelovi (stavci) višestava!nih glazbenih djela. Najjednostavnija je me"u njima prije opisana glazbena perioda, a ostali jednostava!ni oblici koje valja upoznati su: 2.1. Pjesma 2.2. Jednostava!ni višedijelni oblik  U toj vrsti glazbenog oblikovanja mogu se opsegnuti jednostava!ne skladbe gra"ene od najrazli!itijih homofonih i/ili polifonih glazbenih odsjeka neperiodi!ke strukture, primjerice: preludij, tokata, fantazija, ritornello (Vivaldiev oblik stavka), varijacijski niz, arija i sl. Tu se mogu uvrstiti i skladbe koje nastaju kontrapunktnim tehnikama (invencija, kanon, fuga), iako bi njih, kako se radi o produktima skladbene tehnike a ne ispunjavanju formalnog modela, valjalo obra"ivati u nastavi polifonije. Ako se tehnika fuge upoznaje kroz tzv. školsku fugu, koja jest formalni model od tri dijela (expozicija, provedba u paralelnom tonalitetu i streta) izmišljen u pedagoške svrhe, u!enike valja upozoriti da fuga kao umjetni!ko djelo nije glazbeni oblik (tj. nije uobli!enje odre"enog formalnog modela), ve# oživotvorenje odre"ene kontrapunktne tehnike skladanja. 2.3. Rondo (barokni, klasi!ni sonatni rondo)

II. godina u!enja 3. Višestava!ni i cikli!ki glazbeni oblici 3.1. Varijacijski ciklus 3.2. Suita, partita 3.3. Sonata (barokna, klasi!na), trisonata, simfonija, koncert 3.4. Višestava!ni oblici s tekstom (misa, kantata, oratorij)

226

3.5. Glazbenoscenska djela (liturgijska drama, pastorala, opera, Singspiel, glazbena drama, musical)  Raspored gradiva prema broju tema (III. razred - monotematski oblici, IV.

razred - politematski oblici) I. godina u!enja 1. Elementi oblika: motiv, rad s motivom, fraza, re!enica i periodi!na struktura 2. Oblik pjesme - literature 3. Preludij (barok, romantizam, impresionizam) 4. Invencija, etida, toccata - literatura 5. Suita - povijesni razvoj - stavci - oblik  - Suita 20. stolje"a

6. Barokni plesovi u suiti, suita 20. st. 7. Serenada - divertimento (literatura)

8. Tema s varijacijana II. godina u!enja Oblici s više tema: 1. Rondo 2. Sonata - povijesni razvoj - raspored i oblik stavaka - tonalni oblik stavaka 3. Klasi!ni sonatni oblik  4. Sonatni rondo 5. Simfonija: klasika, romantika, novije doba 6. Koncert 7. Fuga 8. Fuga u literaturi 9. Rapsodija, balada, fantazija Vokalno-instrumentalna djela: 10. Oratorij, kantata 11. Pasija 12. Misa, Requiem PROVJERA ZNANJA Znanje je u!enika o glazbenim oblicima normativnog karaktera, to jest

227

u•enici moraju usvojiti odreenu koli•inu normi glazbenog oblikovanja s odreenim stupnjem razumjevanja. Znanje se obvezno provjerava na kraju svakog obrazovnog razdoblja na sljede!e na•ine: usmeno i/ili pismeno opisom normi glazbenog karaktera, usmenom i/ili pismenom analizom glazbenih djela (prepoznavanjem oblikovnih normi), kreativnim radom, to jest skladanjem djela prema zadanoj normi glazbenog oblikovanja, što se može tražiti od motiviranih i nadarenih u•enika. LITERATURA Ovaj nastavni program bit !e u cijelosti pra!en priru•nikom (Tihomir Petrovi!: Glazbeni oblici, 4. izdanje, Zagreb, 2000., vlastita naknada). Uz  priru•nik bit !e i nosa• zvuka sa skladbama koje se u priru•niku uzimaju za  primjere pojedinih glazbenih oblika, a tiskane muzikalije istih skladbi valjat !e  potražiti u školskoj nototeci.

DIRIGIRANJE

DIRIGIRANJE I 1) Uvod u dirigiranje Uvod i povijesni razvoj umjetnosti dirigiranja. Uloga dirigenta u ansamblu. 2) Stav i držanje Vježbe za opuštanje ruku i tijela. Stav i pripremni stav. 3) Prostorna koordinacija (postava plohe i koordinatnih sustava u plohi) Ploha za zbor, ploha za orkestar (Središnji položaj ruku. Visoki i niski  položaj ruku). Vektori i to•ke. Jednoplošje i višeplošje.  Neovisnost ploha (u smislu slobodnog korištenja prostora). 4) Nacrt i taktiranje mjera Odboj u to•ci i vrste odboja (legato, staccato, marcato). Taktiranje na 1. 2 i 3 – dobne mjere. Vježbe. 228