"Slijedite moje upute, i bit cete sretni nepusaf do kraja zivota"
ALLEN CARR
• Jedinstvena metoda • Mema taktike zastrasivanja • Mema debljanja • Psiholoska potreba za pusenjem nestaje dok jos pusite
SUNDAr TIMES
LAKO JE
"DrugaCiJi pnSlup ZapanJuJuc USPlch
s•• "Bio sam odu~len novUII osjeeajem slobode • '''DfPElfOE.r
v
• Osjecajte se odlicno kao nepusac puS,n
Vdt:o LAKO JE PRESTATI Aliena Carra, ki. p1l 'll I ~
Branson, dostupall
na Carra z.a,.edro s aud
k
CD-ROM?,.,n 6e:e knjtzi pronaCl popIS
N,;.rpo-atMllrn
6e'e Iako prestali
PJ~tI.
/\1m Care iii tete dob
VECERNJAKOVA • • • KNJIGA
Revolucionarni svjetski bestseller koji te vas zauvijek osloboditi ovisnosti
"Njegova v)CShna ~111 II uklanjanlu psihoioSkr. OVI~'M) ,II
• Prestanak ne znaci uskracivanje
IS8N 978-953-731]-19-7
~
To Stop Smoking
!
h~O'.nu.
lhl
I<
~
ill
fI
I
Detalje prooaC:lile u knjlll
Sadrzaj Predgovor
xi
Upozorcnjc
Uvod
xv
XXI
1. Najgorcg ovisnika
2. Lak mCin
nikotinu tek trebam sresti
0
6
3. Zasro jc tdko prcsr:ui? 4. Perfidna zamb
"
'7
,. Zas[O i dalje pllsimo? 6. Ovisnost {) nikotinu
2> 2)
7. Pranjc Illozga i L1spavani partner 8. Olaks
9. Srres
34 43
45
10. Dosada
47
11. Koncentracija
12. Opusranje 13. Kombinacija
49
5T 55
14. Cega se to odricem?
56 Sadriaj
vii
15. Dobrovoljno ropsrvo
5I
16. Ustedjet ell x funta tjedno
64
40. Ta posljednja cigareta
17 2
41. Posljednje upozorenje
'7 6 '7 8
17. Zdravljc
68
42. Povratnc informacije
18. Energija
81
43. Spasite pusaea s broda koji rone
19. Opusta me i daje mi samopouzdanje
86
20. Ta zlokobna mracna sjena 21.
Prednosti puscnja
90
106
25. Povremeni pusaCi, adolcscenti, nepusaCi
tajnosri
27. Drusrvcna navib?
109
120
123
28. Odabir pravoga trenutka
126
29. Hoec Ii mi dgarctc ncdostajati?
30. Hoell Ii sc udebljari?
133
136
»8
31. Izbjegnite !ainu motivaciju 32. Lak naci n da ptcstanete 33. Razdoblje odvikavanja 34. Samo jedan dim
'4' '4 8
'54
35. Hoee Ii mcni bid teic?
15 6
36. Glavni razlozi nellspjeha 37. Zamjenska sredsrva
158
160
38. Treb3m Ii izbjegavati situadje koje vode u kusnju? 39. Trenutak prosvjetljenja viii
Allen Carr:
'94
100
Samo jedna dgareta
1I
19 I
88
23. Cuvajte se smanjivanja
26. Pusac koji pusi
Savjct nepuhCima
Finale: Pomognite prekinud tu svinjariju
22. Prestanak pusenja Metodom mage volje
24.
44.
,87
165
168
Lako je prestali pusili
Sadrtaj
Predgovor
Prctpostavitc da postoji carobna melOda 7.a prestanak pusenja
koja cc omoguCiti bila kojem pUSacu, IIkijucujuii vas osobno, da prcstanc pllsiti:
ODMAH TRAJNO BEZ KORISTENjA SNAGE VOLJE BEZ APSTINENTSKE KRIZE BEZ DOBIVANjA NA TEZINI BEZ SOK TERAPIJ E, TABLETA, FLASTERA ILl OSTALIH ZAMjENSKIH SREDSTAVA Prerpostavimo nadalje da:
NEMA POCETNOG RAZDOBLjA KADA SE OSJECATE ZAKINUTIMA ILl jADNIMA ODMAH POCNETE VISE UZIVATI U DRUSTVENIM DOGADAJIMA OSJECATE VISE SAMOPOUZDANJA I SPREMNljE SE NOSITE SA STRESOM MOZETE SE BOLJE KONCENTRIRATI NECETE PROVESTI OSTATAK ZIVOTA Predgovor
xi
SUZDRZAVAJ UCI SE OD NAPASTI DA ZAPALITE CIGARETU I NE SAMO DA CE VAM BITI LAKO PRESTATI, VEC CETE ZAPRAVO UZIVATI U PROCESU OD TRENUTKA KADA UGASITE TU POSLJED JU CIGARETU Kada hi rakva earobna metoda posrojala, hisre Ii je koristili? Najvjerojamije, da. No, vi, n3ravno. ne vjerujcrc u earolije. Niri ja. Mcdurim, metoda koju sam gore opisao postoji. Zovcm je LAK NACIN (u originalu se metoda rove EASYWAY. op. p.). Metoda, ustvari. nije 6robna, samo se tini wkvom. Upravo rakvom sc cinib i meni kada sam jc otkrio i warn da je mnogi od milijuna bivsih puSaCa koji Sli lIspjdno prcsr.;l!i
plisiri korisrcCi mccOOu LA K NAC I N rakodcr gledaju lla raj natin. Naravno da vi i dalje tdko mo:l.CIC povjerovati mo· jim rvrdnj:ull:l. Ne brinite, smatrao bih vas pomalo naivnima aka bisrc moje rvrdnje prihvarili bez ikakvih dOka7.J.. S drugc S[r.lIlC, ncmojre napraviti pogrciku i odh:lciti ih 7.aro sto vjerujete da Sll vrlo pretjcr.me. Vi rako i rako najvjcrojatnijc <':irate ovu knjigu na prcporuku nekog biv.scg puSa-Ca koji jc pohadao [AS YWA Y klinikll iii koji je proeitao OVll knjigu. Nije vaino jesre Ii dobili preporuku direktno iii plllem osobe koja vas voli i jako je zabrinllla da. ukoliko ne presrancle, neee vas vi.sc biri da bisre bili voljeni.
Kako LAK NA(IN radi? Nije to lako objasniri llkrarko. PuSaci dolaze II nak: klinike u raz'nim sranjima pan ike, uvjereni da neee uspjeti i vjerujuo da ee, ako nckim cudom i preslaIll. pUSili, prvo morati izdriati ncodredcno razdoblje potpunog jada, da im druienja viSe nikad neee predsravl;ari uiirak, da sc necc Illoti dobro koncenrrirari i nositi sa stresom ida, iako 1ll07.da nikada viSe nece pusiri, nikada neec biri porpuno xii
Allen Carr: Lako je prestati puMi
slobodni i da ce do kraja iivota imati povrcml.'nu 7.eljll popusiri cigaretu pa Ce sc morati odupirari napasti. Glavnina takvih pusata napusta k1iniku nakon nekoliko sati kao sretni nepuSaci. Kako uspijevamo posriCi takvo cudo? Zakaiirl.' sastanak 1I jednoj ad EASYWA Y klinika kako bisre to saznali. Mcdurim, ono SlO mogu rcCi JCSl da vceina pliSaCa oeekuje od nas da posdgnemo laj ellj govorcli im 0 straSnim rizicima za njihovo ulravlje, 0 romc da je puknje prljava.. odvratna navika, da ih kosla pravo bogarstvo te da su glupi sto vee nisu prestali pusiti. Nc. Ne. mi im ne govorimo s visoka srvari ko;e vee znaju. "1"0 su problemi kojc imare kad StC puSae. To nisll problcmi prcstajanja pu.scnja. Puiaei nl.' pusc iz. raz.loga i7.o kojih nc bi smjcli pusiti. Kako bismo prcstali PUSili, porreb~ no jc otkloniti m.Jogc zOOg kojih pusimo. LA K NACI N sc bavi tim problcmom. (illi to uklanjanjcm 7.c1je 7~"l pllsenjem. Jcdnom kada sc ukloni zelja 7~"l pllsenjem, bivsi puibt Ill.' lrcba koristili snagu voljc. Mctoda LA K NACI N posroji u oblikll klinika, knjiga, video ka7.eta, audio ka1-cra, CD-a i seminara na Inrcrncrll. U svim jc oblicima metoda jednaka. radi se jednosravno 0 razliCitim oblicima predsravljanja melodc. Koji bistc oblik vi nebali koristiti? To je piranjc osobnog i1rora. Neki Ijudi viSe volc eit3ti knjigc. drugi glcdari video. Klinikc imaju tako visok postorak uspjeha da moicmo nuditi jamslVo povr:ua novC3. Cijcne ovisc o lokaeiji klinike i ako stC ;oona od onih 20 POSIO osoba kojc rrebaju viSe ad jednog posjera, moicte dati na koliko god rrebate dodatnih posjera bcsplatno. Mi nikada ne odusrajcmo niti od jednog puiaCa. Ako odlucite da viSe nc felite prcsrati pusiti, vratil cemo yam say uplaceni novae. Temeljem llaSf..'g jamsrva da cemo Yam vrariti novae, prosjek uspjdnosli 1I na.sim klinikama iznosi prcko 90 posto na svjerskoj ra7.ini.
Predgovor
xiii
Nemojte nikako dopusdti da vas bilo Sto od gore napisanoga odvrati od vrijednosd ove knjige. Knjiga je sama po sebi zaokruien seminar i milijuni su pusata !aka prestali pU5iti tako 5[0 su samo proCirali ovu knjigu. Ako imate kakvih nedoumica, tclefonirajte najbliioj klinici kako bismo vas savjetoyaH !ito dalje Ciniti. Popis klillika nalazi se na kraju knjige.
Upozorenje Maida im;He neke dvojbe 0 citanju ovc knjige. Moida vas, kao veCinu pusab, sarna pomisao 0 prestanku pusenja ispllnjava panikom i, iako imarc najbolju namjeru prcs[ati jcdnog dana, to nijc danasnji dan. Ako ocekujcte da eu vas obavijcsriti 0 grozllim rizicima za zdravlje kojima su pusaci izloieni, 0 tolllC da puhCi trose pravo malo bogatstvo tijckolll svog pUSackog iivota, da jc puscnjc prljava, odvrarna navib i da ste vi glupani, bcskicmcnjaci i bczoblicna masa slabc voljc, morat ell vas rawbrari. l'c rakrikc nisu mi nibd pomoglc da prcstancm pLlsiri, a da Sli vama mogle pomoCi, vi bisre vee prcsrali pusiti. Moja mctoda, kOjll ell zvari LAK NACIN, nc radi na taj natin. U neke ec yam stvari kajc eu reCi bid dosta tcSko povjerovad. Mcautim, do trcnutka kada budcrc 'l~'lvrSavali s citanjem knjige, nc samo da ecre u njih vjerovad nego vam neee bid jasno kako ste uopee mogli dopustiti da vam mozak bLlde tuliko ispran da ste vjerovali u ndeo drugo. Postoji rasireno pogrdno shvaeanje da mi sami odlucujemo da eemo pusiti. PUSaci ne odabiru pusenje nisra vise nego Stu alkoholicari svojevaljno odlucuju pascati alkoholiearima, a ovisnici 0 heroinll posrari ovisnicima 0 hcroinu. Istina je da sami odabiremo zapaliti tc prvc ckspcrimcntalnc cigarcrc. Ja
xiv
Allen Carr: lako je prestati puMi
Upozorenje
xv
ponekad odlucim iti u kino, ali je sigurno da nisam odabrao provesti cijcli svoj iivQ[ u kinu. Molim vas dOl razmislite 0 svom iivotu. )este Ii ibda CvTSlO odluCili dOl u odredenim trenucima va.seg iivota neeete moei uiivati u obroku iii druienju OCL puknja, iii da se neCete moti koncentrir:ui iii se nositi sa stresom bel. cigarete~ U kojem ste trenutku odlucili dOl treoote cigarcte, ne samo za dru:ienja nego da ih trebate srnlno imati kod sebe, i da ~ osjeCate nesigurno te da vas eak hvOlta panika ako ih nemOlte~ Kao i svaki drugi puSac. namOlmljeni ste u najpodmllkliju supdlnu zamku koju su zajcdnicki stvorili cov;ek i priroda. Nema roditdja na ovoj plancti, bio on pusac iii nepuSac, kojcm se svida pomisao dOl njegova iii njezina djeca puse. To znaCi da svi pusaCi ide da nikad nisll poleli pllsiti. Z:uo stvarllO nc iZllcnadujc dOl nikome niSlI trebalc cigarcre dOl bi uzivali u jclu iii se llosili sa strcsom prijc ncgo SiO Sll posrali ovisni. U ist'O vfijemc, svi pusaCi idc nastaviti pllsiti. Napokon, nitko nas l1C rjera da 7A'lpalimo, raZllmjcli mi razloge iIi llC, vee sami pu.saCi osobno donose odlllkli da ec 7A'lpaliti. Kada bi postojao earobni glllnb kOji bi pusolCi mogli prilisnuti i probuditi se slijedeeeg ;utra kaa da nikad nisu zapalili tu prvu cigaretu, jedini pUSaci koji bi prcosrali tog slijedeeeg jurra bili hi kJinci koji su jos 1I f.tzi ekspcrimcntiranja. jedina stvar koja nas sprjdava da presranerno pllsiti jc: STRAH! Strah da Cerno morati preiivjeti neodredeno razdoblje jada. uskraCivanja i naadovoljcnc iudnje kako bismo hili slobodni. Strah da ohrok iii druienjc nikad viSe neec biti tako ugodno bez cigarcte. Strah da nikad necemo hid u stanju koncemrira~ ti se, nositi se sa stresom iii hiti samopouzdani bez nak male potpore. Strah da ce se naSa osobnost i karaktcr promijenid. No najvisc nas jc strah od 'jednom pUSac - uvijek pusae'. toga da nikada ncccmo hiti potpllno slobodni i da eemo provesti ostaxvi
Allen Carr: lako je prestati
pu~iti
tak naseg ZivQ[a 7.udcCi 7A'l povrcmenom cigarctom. Ako ste kao i ja vee isprobali sve konvcncionalne naCine prestanka puscnja i proiivjdi jad od onoga SlO ja opisujcm kao metodu presrajanja upotrebom snage voljc, nc sarno da cete biti obiljeieni rim slrahom, vee Cere bid uvjcrcni da nc rnoiete prestati pusiti. Ako ste zabrinuti. ako vas hvata panika iii osjeCatc da nije pravi trenutak dOl presranctc pusiti. dopustitc rni da vas uvjerim dOl Sll vaSe dvojbe iii panika posljedice straha. To jc strah kojeg se ne oslobadate cigarcrama nego ga upravo one uzrokuju. Ni~ stc vi odlucili upasti u nikotinsku zamku. Kao i svc zamkc, ona jc napravljena tako da osigura da ostanctc zarobljcni. Zapitajte sc, kada stC zapalili te prvc eksperimcnralnc cigarctc. jestC Ii odlucili ostati pus..'ll: toliko dugo? POl kada cetc onda prestati? Sutra? Slijedccc godinc? Prestanite varati s.'lrnc sebe! Zamka je napravljcna tako da vas zadrli cijeli iivoc. SlO mislilc, zasro svi ti ostali pubci nc presraju pLisiti svc dok ih to nc ubijc? Ovu je knjigu prvi pma i:t.dao izdavac Pcnguing prije dvadesct godinc i svake jc godine do sada na lisri najprodavanijih knjiga. Sada vee mnogo godina dobivam povratllc informacijc o ucinku knjige. Kao Sto Cete lIbrt..O procitati. povrarne Sll in~ formacije otkrile podatkc koji su nadisli moje najsmjclijc nadc o uCinkovitosti mojc mctode. Takoder, otkrila su sc dva aspekra LAKOG NACINA koja su uzrokovala moju zabrinlllOSl. Drugi eu aspekt objasniti kasnije. Prvi se pojavio u pismima koja sam primao. Navcsr cu tri tipicna primjcra:
Nisam vjerovao u Va~e Ivrdnje iispriCavam se zbog toga ~to sam sumnjao u Vas. Bilo je upravo tako lako i ugodno kao ~to ste i rekli da ce bitL Dao sam primjerke VaSe knjige svim svojim prijateljima i rodacima pUSal:ima, ali nikako ne razumijem za~lo je ne citaju. Upozorenje
xvll
Dobio sam Vasu knjigu prije osam godina od jednog prijatelja koji je preslao pusili. Tek sada sam je procitao. Zao mi je jedino slo sam polratio tih osam godina na pusenje. Upravo sam zavrsila
~itanje
knjige. Znam da je tek proSlo eeliri
dana, ali osjeeam sa lako dobro, znam da vise nikada neeu puSiti. Pocela sam
~itali
Vasu knjigu prije pel godina, dosla do
nikakvc sok rerapijc. Upravo supromo, imam sarno dohrc vijcsti za vas. Mo:i..ete Ii zamisliti kako se grof Monte Cristo osjcCao kada je napokon pobjegao iz 7.atvora? Tako sam se ja osjcCao kad sam pohjcgao il. nikorinske zamke. Tako se osjceaju mi· lijuni bivsih pusata kOji su primjenili moju metodu. 00 kraja
knj;gcTAKO CETE SE I VI OSJECATI' KRENITE!
polovice i uhvatila me panika, Znala sam cia cu, ako dooem do kraja, morati prestati poSiti. Nisam Ii bila luckasia?
Ne, dOlitna mlada dama nije bila luekasta. Spomenuo sam veCCarobni gumbo LAK NACI N radi upravo kao raj earobni gumbo Da pojasnim, LAK NACIN nije magija, noza mene i srotine i risuee bivsih puSaCa kojima je bilo toliko lako i ugodna presrati pusiti, linilo se bo da jest! Ovo je upozorenje. Imal110 kokoSljaje situaciju. Svaki PuSac Zeli prestati puSiti i za svakog puSaea to moZe biti lako i ugodno. Sarno 5trah sprjceava puSace da poku.saju prestati pusiri. NajveCi je dohitak uklanjanje tog straha. No neCete ga se oslobodid dok ne zavrSire cirari ovu knjigu. Upravo suprotno, kako je rekJa gospoda u treCem primjeru, raj se strah maZe povecui kako odmicete s Citanjcm knjige i to vas maZe sprijei:iti da je proCitate do kraja. Niste vi odlucili upasti u 7.amku, no neb yam bude jasno, ncCere se osloboditi iz nje dok ne donesete evrstu odluku da to iclite. Vee se moZa koprc:lte u ic.lji da prestanete pusiti. S druge strane, mOZete imati dvojbc. U svakom slueaju imajrc na umu
da STVARNO NEMATE STO IZGUBITI' Ako na kraju knjigc odlucite da ic1ite i dalje pusiti, niha vas nece sprjccavati u tome d:t to i napravite. Ne morate ni smanjiti pusenje niti prestati pusiti dok citate knjigu, i zapamrite, nema xviii
Allen Carr: lako je prestali pusili
Upozorenje
xix
Uvod "IZLljECIT CU SVljET OD PUSENjA!" Reba sam to svojoj supruzi. Pomislila je da sam porpLino poludio. Razumljivo, aka uzmcrc U obzir da je promatrala moje ncuspjchc u brojnim pokuiiajim3 da prcstanem pLlsiti. Posljednji je bio prijc dvijc godinc. Uspio sam prdivjcti sest mjeseci pravog pakla prijc nego Sto sam konacno popusrio i zapalio dgareru. Nije me Sfam priznati da sam plakao kao dijcre. Znao sam da salll osudcn biri pusac do kraja iivota. Ulozio sam toJiko trucla u raj pokusaj i patio toliko jako da sam znao da nikad vise necu imati snage proti kroz takvu patllju jos jcdnom. Nisam nasi Ian covjck, ali da je neki pokrovircljski raspolo:i.eni Ilcpusac bio wliko glup da mi u tOm trcnlltku ka'l.c da svi pusaCi mogu laka presrati pusiti, odmah i z.luvijek, ne bih bio odgovoran 7-3 svoju reakciju. Uvjeren sam medurim da bi me bilo koja porota na svijetu, sas[avljena iskljucivo od pusaca, oslobodila krivnjc smanajuCi [Q ubojsrvom bez predumisljaja. MoZda i vi smatrate nemoguCim da svaki pusac moze !ako prcsta[i pllsi[i. Aka je [ako, molim vas da ne baci[e ovu knjigu II smece. Molim vas da mi vjerlljete. Uvjeravam vas da cak i vama moZe biti !ako pres[a[i pllsi[i. Dvijc sam godinc nakon posljcdnjeg nellspjeha ipak ugasio cigarcw 7-3 koju sam mao da ce mi biti posljednja i nisam sarno Uvod
xxi
rekaosvojoj ieni dasam upravo postao nepusacvceda eu izlijeCiti osrarak svijera. Moram priznati da sam tada njezin skeprici7.am doiivljavao prilicno iriranmim. Medurim, to ni na kaji natin nije umanjivalo moj osjc6j ushicenosti. Prctpostavljam da jc moja ushieenosr sa:r.nanjem da 5.1m vee srerni nepuSac malo iskrivila moju perccpdju. Glcdano unatrag. mogu se sloiiti s njezinim stavom. Sada mi jc jasno zaSto su Joyce i rnoji bliski prijatdji i rodad vjcrovali da sam zrco za ludnicu. Aim se osvrncm na svoj 7.iVOt, Cini rni sc da jc cijelo rnoje 1'0stojanjc bilo sarno priprcma 7..1 svladavanje problema pu.senja. Sve one godinc napornog ucenja. kad sam sc trudio postati dabar knjigavoda. i sve onc godine rada u knjigovodstvu nisu mi nikako moglc pomoei u rn7-Orkrivanju misterijc zvane zamka pu.senja. Starn izrcka ka7-c da nc moute varnti sve Ijude svo vrijeme. ali ;a sam duboko uv;eren da upravo to vet godinama uspijeva duhanskoj industriji. Takoder vjerujcm da sam prva osoba koja je u potpunosti razumjela zamku poSenja. Ako vam zvuCim arogamno. mornm roci da za to nimalo nisam zasluian ja osobno. vet iivotlle okolnosti u kojima sam se na.sao. K1jucni je dan bio 15. srpnja J 983. godine. Nije baS da sam pobjegao iz Colditza. ali vjcrlljcm da su oni kojima je to uspje10 iskusili jednak osjeeaj olakSanja i ushita koji sam ja osjetio kada sam ugasio posljednju cigarctll. Shvatio sam da sam otkrio neSto 0 cemu sanjaju svi pusaci: kako s lakoeom prcstati pusiti. Nakon isprobavanja mctodc na prijateljima i rodacima promijenio sam zanimanje i paCeo raditi puno radno vrijcmc kao savjernik, pomaiuCi drugim pusaCima da prestanu pusiti. Nakon dvije godine napisao sam prva izdanje ave knjige. Jedan od mojih ncuspjcha, covjek 0 kome gavorim u 25. paglavlju, bio je maj glavni motiv 7A1 pisanje ove knjige. Ova puta me posjetia i oba smo puca zavrsi!i u suzama. Bio je tako llzbudcn da ga nikako nisam uspio uCiniti dovoljno opustenim xxii
Allen Carr: Laka je prestati pu!iiti
da bi mogao razumjeti 0 cemu govorim. Mislio sam da bi, ako svoju metodll opisem u knjizi, mogao sjesti i procitati knjigll kad bi lllU to najviSe odgovaralo. onoliko puta koliko god to zcli, a to bi lllll moglo pomoei da upije moju poruku. Nisam imao nikakvih dvojbi da ce LAK NACIN djelo. vati jcdnako utinkoviro kod drugih pUSaea bo sto je djelovao kod mcne. Medut'im. kada 5.1m razmisljao 0 i7.davanju meto· de u obliku knjige. imao sam dvojbi. Napravio sam vlastito iStra7.ivanje trlisra. Komemari baS i niSlI bili ohrabrujuti:
MKako mi
knjiga moze pomoei? Meni je potrebna snaga voIje!M
MKako knjiga moze izbjeCi straSnu apstlnentsku krizu?"
Imao sam ja i svojih dvojbi. L:esto jc u kJinikama bilo alieo da je klijelll krivo shvatio bitnu poruku koju sam prcnosio. Bio sam 1I mogllcnosti popraviti situaciju. No, kako ce 10 napraviti knjiga? Dobro sc sjcbm frustrirajutih silUacija iz vremena kad sam uCio 7.a knjigovodu. Kada nisam shvaeao lleSto u knjizi iii sc nisam slagao s nekom porukom, bio sam vrlo frustriran jer ni5.1m mogao llpitati knjigu dOl mi bolje raz.jasni ono stO nisam razllmio. Takoder, bio sam pocpuna svjestan da u ovo vrijcme televi7.ije i videa mnogi Ijudi nemaju naviku titanja. U7.a svc ove timbenikc, imao sam jednu dilemu koja jc bila jaea ad svih ostalih. Nisam bio pisac i bio sam vrlo svjcstan svojih ogranicenja u tom pitanju. Bio sam uvjcrcn da mogu sjcsti nasuprot plisaCa i uvjeriti ga kako ce mu druienja biti ugodnija, kako ce sc 1ll0Ci boljc koncentriraci i laleSe sc nositi sa StrCSOlll kao nepusaci i kako proces prcstanka pUScnja moze hiti lak i ugadan. No, magu Ii taka neSto prcnijcti u knjizi? Na srecu, hogovi Sll mi hili skloni. Dobio sam risuce pisama 7A1hvale s komcllmrima pOpllt ovih: Uvod
xxiH
...................... '" "Ova je najbolja knjiga ikad napisana." "Vi sle moj guru." "Vi sle genij.· "Trebalo bi yam dodijelili lilulu vileza."
. Iznenadujuee, i dvadcset godina nakon orkriea metode, svaki dan naucim ne$CO novo. Ova me Cinjenica pomalo zabrinula kada su me zamolili da napravim dopune prvom izdanju nakon sest godina. Upla.sio sam se da eu tllorati izmijeniti iii povuei prakticno sve sto sam napisao. Medutim, nisam se rrebao brinuti. Osnovna naccla metode EASYWAY danas su jednako evrsta kakva Sll i bila kada sam je otkrio. Divna istina glasi:
"Trebali bisle bili premijer." tAKO JE PRESTATI!
"Vi ste svelac."
Nadam se da nisam dopustio da mi takvi komcncari udarc u glavu. POtpllno sam svjestan da takvi komcnrari nisu napisani kako bi pohvalili moje literarne sposobnosti, nego upravo ullacoc njuhovu nedostatku. Napisani su zaco Sto, bcz obzira na to je Ii yam draze posjedti klilliku iii procirati knjigll:
.......................................................... EASYINAY SUSTAV DJELUJEI
Ne sarno da sada imamo svjetSkll mreiu EASYWAY k1inika, vee je ova knjiga bila Penguinov bestseller svake godinc ad kad je prvi pur hash U Norvdkoj je cak nedavllo nadmasila prodajll Harry Pouera te je tako postala najbolje prodavana knjiga na zajednickoj listi knjiZevnih i publicistickih izdanja. Prodana je u otprilike cetiri milijuna primjeraka i prevedena na vise od dvadeset jC'"Lika. Nakon otprilikc godinu dana od pokretanja k1inika 7..3 odvikavanje od puscn;a, mislio sam da sam nallcio we StO se m07,C nauCiti 0 pomaganju pusacima da prestanu pusiti. xxiv
Allen Carr: Lako je prestali pusili
To je Cinjenica. Jedina jc tdkoCa kako uvjcriti wakog pusaea u tu Cinjcnicu. Svo znanje koje sam stekao u preko dvadeset godina koristim kako bih omogucio svakom pusacu ugledati svjcc1o. U klinikama se trudimo dostiCi perfekciju. Svaki nas nellspjeh duboko pogada jer znamo da svaki puSac moZe prestati pusiti na Iak naCin. Kada pusaci ne uspiju prestati pusiti, obicno to smatrajll osohnim nellspjehom. Mi to smatramo nasim neuspjeholll - nismo ih llspjeli llvjcriti kako je lako i llgodno prestati pllsiti. Posvetio sam prvo izdanje ove knjige onirn pusaCimll., njih 16 do 20 posto, kojc nisam uspio izlijcCiti. Ovaj poscorak nClIspjeha izracllnat je na temelju jamsrva 7.oa povrat novca u nasim klinikama. Trcnucni prosjek ncuspjcha u nasim klinikama sirom svijcca jc ispod 10 posm. To znaCi da nam je prosjek llspjdnosti veti od 90 posm. lako sam bio svjescan da sam otkrio ndto cudesno, ni u svojim najsmjelijim maStarijama nisam ocekivao da eu postiei takvc prosjeke. MOZete s pravom primijetiti da sam rrebao ocekivati da eu dostiti 100 posto, ako sam vee iskrcno vjcrovao da eu svijet izlijeCiti od pllsenja. Uvod
xxv
Ne, nikad nisam ocekivao da eu dostiCi stoposrotnu uspjcsnost. Smrkanje duhana bilo je prcrhodni najpopularniji natin nikocinske ovisnosti sve dok nije postao antisocijalan i polako izumro. Mcdutim, i dalje poscoji nckoliko cudaka kOji smrCll duhan i uvijek ce, vjerojatno, postojati nckoliko rakvih. Zapanjujuce, no britanski je parlamellt jedan od zadnjih utvrda srnrkaca duhana. Vjerujem da to i nije roliko iznenadujuce jer bd razmislite, politieari su uvijck orpriJike sratinu godilla i7A'l svog vremena. Tako ee uvijek biri nekoJiko clldaka koji ec pusiri. Sigurno jc da nisam ocekivao da cu morari osobno izlijeCiti svakog pusaea. Ono sra sam mislio da ce se dogodiri jest da eu, nakon sra objasnim misterije zamke pLisenja, razbiri i iluzijc pOput: PusaCi lIzivaju u puscnju Pubti puse vlastirim odabirom PlIsenje oslobada od dosadc i strcsa Pusenje pom:lze pri koncenrraciji i opu.sranju Pusenje je navika Ponebna je snaga voljc da se presrane pusiri Jednom pusac, uvijek pusac Uvjeravanje pus:lea da ih pusenje ubija, pomaie im da presranu pusiti Zamjenska sredsrva, naroCito zamjene za nikotin, pomazu pusacima da prestanu pusiti Preciznije, nakon sra sam razbio iluziju da je tdko presrari pu.~ici i da mOfare proci kroz nanzicijsko razdobJje jada kako bisce prestali, naivno sam rnisJio da ce osratak svijeta rakodcr vidjcri svjcdo i prihvatiri moju metodu. Mislio sam da ce rnoj gJavlli neprijate1j biti duhanska industrija. Zapanjujuce, moje gJavne racke spocicanja bile su upraxxvi
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
vo instirucijc za kOjc sam mislio da ce mi biri glavni saveznici: mediji, vlada, dobrorvorne organizacije popur ASH (Action on Smoking fmd Health, op. p.) i QUI T cc medicinska profcsija. Vjerojatno ste vidjdi film Sestrll Kenny. U slueaju da nisee, radi sc 0 vremenu kada je harala djecja paraliza iii polio. Jasno se sjetam da je sarna rijec u meni i7A'lzivala isri strah kao sto rijcc rak i'lA'lziva danas. Ucinak polia bio jc ne samo parali'l.a nogu i ruku nego i iskrivljenje udova. Prizn:Hi medicinsk.i rretman bio je imobili'lA'leija rih udova 1.eljewim udlagama kako bi se sprijeCilo iskrivljavanje. Rezultar je bila dozivotna parali'l..:l. Sesrra Kenny jc vjcrovala da zcljezne udlage onemoguCavaju oporavak i dokazala na risllCama primjera da se misice moze ponovno nauciri djclovanjll re da djeea mogu ponovo hodari. Medurim, sesrra Kenny nijc bila lijccnik, bila jc samo medicinska scscra. Kako se samo llsudila 1...1drijcri u podrucjc rC"Lervirano za kvalifieirane Iijcenike? lzglcda da nije bilo vazno ra Sto je scstra Kcnny pranasla rjdenje problema i dokazala cia je njc'l.ino rjdcnjc ucinkoviro. Djeea koju jc Iijecila scsrra Kenny znala Sll da je ona u pravu, znali su i njihovj rodirelji, no sluzbena medieinska profesija ne samo da je odbila prihvariri njezine merode vee je Stovisc sprijccila scstru Kcnny da ih provodi. Sestri Kenny je rrebalo dvadesct godina truda prije nego sra jc medicinska profesija prihvatila oCira. Prvi sam pur pogledao raj film godinama prije nego sro sam orkrio LA K N A CIN. Film je bio vrlo 7A'lnimljiv i nedvojbeno je bilo c1cmenara isrine II njcmu. Mcdurim, bilo jc jcdnako rako oCiro da je Hollywood ovdjc unio znatnu umjcrnicku slobodu. Scsrfa Kenny nijc nikako smjcla ockrici ndra sra udruzena 'l.nanja mcdkimkc znanosri nisu uspjc1a. Poznad mcdidnski spedjalisti sigurno nisu bili rakvi dinosauri kakvima su prikaz.ani? Kako je moguce da im jc trcbalo dvadeset godina da prihvare cinjeniee koje su im bile ispred nosa? Uvod
xxvii
Kaie se da je iivot cudniji od romana. Ispricavam se s[Q sam optuzio stvaratelje filma SesfT{z Kenny da su si uzeli previse umjeticke slobode. Cak i u ovo 'prosvijcceno' doba modernih komunikacija, nakon dvadeset godina, uz to sto mi je omogllcen pristup modernim komunikacijarna, ipak nisam llspio prenijcti svoju porllku. Da, dokazao sam svoje rvrdnje: vi citate ovu knjigu sarno zato s[Q yam jc knjigu preporuCio neki bivsi pusac. Z1pamtite, ja nemam ogromnu financijsku moc kao BMA(77Je British Medica/Association, krovna britanska Iijecnicka udruga, op. p.), ASH iii QUIT. Kao i sestra Kenny, ja sam usamljeni pojedinac. Kao i ona, poznat sam jedino iz razloga sto moj SUSf
Allen
Carr: Lako je prestati pusiti
je dobila takvll Cast. Taj je poziv na konferenciju puno govorio o napretku koji sam do tada postigao. Medutim, mogao sam to predavanje jednako tako odriati i zidu od cigle. Kako nikotinska zvakaea guma i Aaster nisu uspjcli rijcSiri problem, plisaCi Sll izglcda sami prihvarili Cinjenicu da se ne mozd izlijeCid od ovisnosti 0 drogi propisivanjem te iste droge. To jc ism kao da kaiete ovisniku 0 heroinu: Nemojte pusiti heroin, puknjc jc opasno, probajtc g3 r3dije UbriZg3ti u venu (ncmojtc ovo pokusav3ti s nikotinom, ubir ce vas trenutno). Kako medicinska profcsija, mediji i udruge tipa ASH i QUIT nemaju pojma 0 pomaganju pusacima da prestanu pusiti, oni se koncentriraju 113 prenosenje porllb pUS3Cima koje oni vee odavno znajll: pusenje nije 1.dravo, to je prljavo i odvrarno, nije socijalno prihvatljivo i sku po je. Jzgleda da illl nikada nije palo na pamet da pusati ne puse iz razloga zbog kojih ne bi smjcli pusiri. Pravi je problem llkJoniti razloge zbog kojih puse. Na nacionalnc dane llcpllkllja medicinski cksperri govorc ncSto popur: "Ovo je dan kada svaki pllsac pokusava prcsrari pllsiti!" Svaki pllsac zna da jc to jcdan dan u godini kada CC veCina pllsaca iz inata popusiti dvostruko vise nego Sto obicno puse, jer pusaCi l1e vole bd im se govori sto treb3ju raditi, osobiro kada to racle ljudi koji trctiraju PUS3CC kao potpune idiote i ne razumiju zasto oni puSe. PostO sami ne razumiju pusace u potpunosti, iii kako im obks3ti prestanak pusenja, njihov je stav slijedeCi: ~Probaj ovu metodu. Ako ne djcluje, probaj drugu." MOZetc Ii Z<1.111isliti da postoji deset razliCitih naCina za lijecenje upale slijepog crijeva. Devet naCina izlijeCilo je 10 posto pacijenara, sto mati da je ubilo 90 posto pacijenara, a deseti je nacin izlijcCio 95 posto pacijenata. Z1.mislite da je saznanje da postoji taj descti natin dosrupno vee dvadeset godina, no veCina medicinara i dalje preporucujc drugih clever nacina. Uvod
xxix
Jedan od lijecnika na konferenciji izjavio je ndfa do cega ja nisam dosao. Upowrio je da bi lijecnici mogli biti pravno odgovorni za pogrdno lijecenje ukoliko ne pn:poruce svojim pacijenrima najbolji 1ll0guCi naCin prestanka pusenja. lronicno, on je bio snai.an zagovornik z.lmjenske nikotinske terapijc (zvakatc gumc, Aasrcri i sl.). Jako se rrudim ne biti osvetoljubiv, ali se nadam dOl ee bas raj lijccnik post;ui prvom zrtvorn svoga prijedloga. Vladc rcdoviro trosc milijllne funta na sok kampanje kojirna jc cilj uvjcravanje mladih ljudi da ne postanll ovisni. Tc bi novce iSfa tako mogli porrositi na uvjcravanjc mladdi da ih lllotodkii mogu ubiri. Z:.lf oni nc shvabju da mbcld zna da ih jedna cigareta neec ubiri i da niti jcdan mladi covjek ne occkuje da ce postati ovisan? Vt:'IAl izmcdll puscnja i raka pluCa dokazana jc prije ccrrdesct godina. lpak, svc vise mladih postajc ovisno, sada i vise nego prije. Mladd ne rreba glcdati pUSackc horore na rcleviziji. Pusaci se rrude izbjcgavari takve progmrne. Prakticno svaka mlada osoba Ll zemlji svjcdocib jc stvarnoj sreti koju pusenjc uzrokujc II svojoj vlastiroj obirdji. Gledao sam kako taj korov Llni.~tava mog oca i sesrru; fa mc nije sprijeCilo da ne padnem u zamkll. Pojavio sam se na nacionalnoj releviziji z.1.jedno s lijecnicom iz organizacije AS H koja nikad Ll iivotu nije pusila i nikad nije i:tJijccila niri jednog pusaCa, koja jc katcgoricki rvrdila naciji kako ee zadnja vladina sok rcklamna kampartja vrijedna dva i pol milijuna fLima sprijeCiri mladd da postanll ovisnici. Oa je barem vlada imaJa dovoljno zdravog razuma da meni dodijeJi te noyce, mogao sam financirati kampanju koja bi jamcila srnrt ovisnosri 0 nikotinu u nekoliko godina. Stvarno vjerujem da je snjdna gruda postal a nogomcrna lopta. No, nakon dvadeset godina [Q je i daljc kao pljuvanje u ocean. Zahvalan sam milijllnima bivsih puSaCa koji Sll po~ xxx
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
sjerili moje k1inike, proCitali Illoje knjige, gledali rno; video i preporllCili LA K N ACI N svojim prijateljima, roaacima i bilo kome rko ih je zelio saslusari i molim se da i vi uCinite isto. Medmim, snjdna gruda nea: posrari lavina sve dok medicinska profcsija, mcdiji, AS H i QUI T nc prestanu prcporuCavati metode kojc prcsranak puscnja Cine rdim i prihvate da LAK NACI N nije S:11110 jo.~ jcdna ad mogutih metoda vee je to:
JEDINA RAZUMNA METODA KOJU TRESA KORISTITI!
Nc occkujern od vas da mi U ovom rrenurkll povjerlljcrc, no do trentltka kada proCirare knjigu, razumjcr cere. Cak i onih nekoliko promascnih sluCajeva na koje naidemo bzu ndto slicno ovome:
"Nisam jos uspio, no Vas je nacin bolji od svih za koje
znam.~
Ukoliko, kada zavrsite s Ciranjem knjigc, osjetitc da stc mi duini zahvalnost, moiete taj dug platiti odrnah. To neeete uciniti samo preporuCivanjem Illetodc LA K N AC I N vasim prijateljima, nego bd god vidire iii cujere na releviziji iii radiju da netko zagovara neku drugu mcrodll, iii ako proCitate takav cbnak u novinama, napisire pismo iii nawvitc amore tih priloga rc ih upirajre Z.lStO ne z.1govaraju LAK NACIN. To ce pokrenuri bvinu i ako pozivim toliko dugo da to vidim, umrijet ell kao sreran covjek. Ovo iulanje knjige slavi dvadcseru godisnjicu otkriea mecode i daje yam vrhunsku rchnologiju koja omogutuje da !ako i llgodno prestancre pusiri. Ook sjedim za svojim najmodernijim lapcopom, rciko mi je povjcrovati da je originalni rukopis Uvod
xxxi
ove knjigc pisan rukom, jedva citljivim rukopisom, najmanje Citljivim samom piseu i zatim pretipkan na pretpompnom pisatem stroju marke Underwood. Kada sam ugasio svoju posljednju dgareru 15. srpnja 1983. godine, bio sam potpuno siguran da sam otkrio ncSm Sto je traiio svaki pUSac: laku i trenurnu metodu bijega iz nikotinskog roblja. Ono sto nisam znao sigurno bilo je mogu Ii llvjcriti i jcdnog pus3ea u to, a kamoli djeli svijer. S prodajom od prcko ectiri milijuna primjeraka i prijevodom na viSe od dvadeset jezika, LAK NACIN jc nadmasio sva moja ocekivanja. Pocclo jc samo s Joyce i sa mnom osobno u naSCIj kuti u Raynes Parku. Sada imamo mreiu od preko pedeser EAS YWA Y klinika u viSe ad dvadeset zcmaJja svijcra. Mojih trideset godina za vrijeme kojih sam pusio dgarete jednu za drugom bile su 7.3 mene nocna mora i drago mi je sro mogu zahvaJiri svojim kolegama, izdavacima i milijunima bivsih puSaCa koji su presrali uz pomoc LAKOG NACI A Sto su ucinili da mi posljednjih dvadeser godina izgleda kao iivor u raju. Preplavljuje Ii vas oSjc6j ruge i jada? Zaboravire na to. Ja sam postigao dosra cudesnih srvari u svom iivoru, no najveCa od wih JCSt zasigurno bijeg od robovanja nikotinskoj ovisnosti. Pobjegao sam prije viSe oct dvadeser godina i jos uvijek se ne mogu dovoljno nauiivati u Cinjcnici da sam slobodan. Nema potrebe za depresijom, nisla loSe se ne dogada - naproriv, na putu ste dosti7.3nja nceega SIO bi svaki pubc na planeru volio dostiti. BITI SLOBODNI!
xxxii
Allen Carr: Lako je prestati pusili
ajgoreg ovisnika t k trebam sresti
0
nikotinu
Mo:i.da bih trchao zapoeeti s objaSn;cnjem moje strucnosri za pisanjc ove knjige. Ne, nisam ni doktor niti psihijarar; mojc su kvaliflkacije puno konkrcrnije. Tridcset i tri sam godine bio tciki strastvcni puSac. Prctkraj sam za losijih dana poSio oko srorinu cigarcta dnevno; nikada mcdurim nisam puSio manje ad k-rocser cigarcra na dan. z,. vrijcmc svojih pUSackih godina viSe sam descraka pura poku.savao prcsrari pllsiti. Jednom nisam pllsio citavih .sest mjcscci. ali sam sc neprcsrano 'verao po 1.idovima', poku.savao stajari sro bli-i.c pUSacima kako bih lldahnuo malo dimaj U vlaku sam sc joS uvijck vozio II odjelima za puSacc. Sro sc rice 7.dravlja. s vocinom puSaCa jc isro. Misle da ce zasigurno prcstati prije nego im sc 'neSro dogodi'. Ja sam doSao do stupnja u kojem sam posrao svjcsran da me pusenje ubija. Caro me boljela glava i bcz prcstanka mi se kaSljalo. Osjet.ao sam pliisiranje u veni koja se spusra ad eela prcma rijdu i bio sto posro siguran da CC llskoro u mojo; glavi doti do eksplo7.ije re da tu lImrijeri od izlijeva krvi II mo1..1.k. Bio sam jako zabrinut, ali ipak ne dovoljno da bih prcstao pusiti. Bio sam dOS30 i do faze kad vise nisam ni pokllsavao presrati pllsiri, Nc zato sro sam uiivao u pusenju. U nckim razdobljima iivora pliSaci iive 1I llvjercnju da uiivaju II cigarerij ja nikada Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresli
1
nisam patio od te zablude. Uvijek mi je okus i miris cigarete bio gadan, ali sam mislio da me opuSta. Davala mi je hrabrost i samopouzdanje i uvijek sam bio jadan bd sam pokuhvao prestati pusiti. Nikada si nisam tllogao predoCiti iivot u kojem bih bez cigarcte mogao biti zadovoljan i opuSten. Jednom me supruga poshla osobi koja pravodi rerapiju hipnOZOlll. Moram prizmti da sam bio vise ncga skeptieall jer tada nisam mao niSta 0 hipn07-i. Zamisljao sam si kako me doeekuje tip koji izgleda kao indijski maharadia, s [Urbanom m glavi i pronicljivim oeima. Bio sam Zrrvom svih pUSaekih 2..,bluda osim jedne - znao sam da nikako nisam osoba slabe volje. To su potvrdivali svi drugi scgmcllti moga iivora koje sam cvrsto drlao pod kontrolom. Ja sam medutim bio pod kontrolom cigareta. Smatrao sam kako je cilj hipnoze nekolllc n;llllcrnuti neCiju tudu vOljll, ali ipak nisam sabotirao (kao i vcCilla pUSaea, imao sam iskrenu iclju da prestanem pusiti), S;lmo sam mililio da je Ilcmogllce uvjeriti me da nemam potrebu IHJ.~iri. Cijela jc seansa izgledala !
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
tceajevima. Moe sugestije moze sc koristiti i za dobro i 7~ 1,10. Nemojtc nikada koristiti usluge hipnoterapeuta ako yam ga nije preporueila osoba koju cijenite i u koju imate povjerenja. Svih onih grmnih godina dok sam pusio, mislio sam da moj iivotovisi 0 cigarerama i da bi mi hilo lak~e umrijeti nego 7-ivjeti bez cigareta. Danas me Ijudi pitaju osjebm Ii jos uvijek jaku zelju 2.., cigarelOm. Odgovor je nikada, nikada i nikada - llpravo obrnuto. Moj je zivot bio vrlo lijep. Da sam kojim slueajcm umTO jos dok sam bio pusio, ne bih se irmo na sto poz"liti. U zivotll sam imao podosta sreec, ali najbolja stvar koja mi se dogodib jesf konaeno oslobodcnjc od nocne more, tog ropstva koje eovjcka tjera da ide krml.ivor sustavno unistavajuti svoje tijdo i jos to doslovno skupo plabjuci. Zelio bih odmah 11;l pocetku sve T3zjasniti. Nisam ja nikakav mitski lik. Ne vjcrlljem II carobnjake i vile. Moj jc m01,ak prilieno realistican i llsmjeren na znanost, tako da mi nije jasno ho je to tako 'earobno' lltjccalo na mene. Poceo sam Citati knjige 0 hipnozi i pusenjll. Nista od onoga st'O sarn proCitao nijc mi ohjasnilo elida koje mi sc dogodilo. ZaSto je odjedllorn postalo tako lako prestati pusiti kad sam prijc tjednima patio od fdke depresije i jada? Oligo mi je trcbalo da pronadelll odgovor na avo pitanje jer sam isao krivirn putem. Pokusavao sam odgovorici na pirallje zasto jc tako bka prestati pusici, lllcdurim, pravo je pitanje bilo zasto jc pus,lCima taka teJko prestari pllsiri. PusaCi govore a apsrinemskoj krizi, 0 bolnoj l..elji 'lA"l cigarerom, ali kad se prisjetim svoga primjera i pokuhm se prisjetiti te jake i bolne Zelje, mOTam red da je u morne slueaju nije hila. Nije bilo nikakve fizieke boli. Sve se to dogadalo sarno u mojoj glavi. Moj je posao danas pornaganje ljlldima da se odviknll od tc Sfrasne navike. Mogu red da sam vrlo, vrlo uspjcian. Pomogao sam izlijeciti tisuec pusaea. Moram odmah nagbsiti slijedeee: Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti
3
ne postoji okorjdi pusac! Nisam jos upoznao nikoga eko je bio veti ovisnik (iii [ko je mislio da je veei ovisnik) ad mene. Svi mogu preseari pusiri i svima moZe bili lako prcsrati pusiri. Ono sto nas Cini ovisnicima u srvari jc suah da neeemo vise tako uiivari u iivoru ako prcstanemo pusiti i da cemo biri u necemu zakinuri. U srvari. nista nijc daljc ad istine. Ne sarno da cete moti uiivati u 7.iVorU. vee CelC uiivari znatno vise u svakom pogledu. Zdraviji iivot, s vise energije i novca, samo su neke od prednosti.
2. Nerazumijevanje. Nemojte niiita uz.imati roravo za go·
Svim je puhcima lako prcstali - Cak i varna! Sve StO trebate uciniti jest procirari ovu knjigu bez ikakvih predrasuda. $tO sc dublje udubi[e u knjigu, to cc vam bili lakSe. Cak i u slliCaju
onih kojc su vrlo ugodne. vrlo lako mOZete odrcei. 2.a.StO baS mornft! pusiti i 7.aSto vas hvata panika ako nc pusite?
rovo. Prcispitujrc i 0110 sro yam ja govorim, i vase vlasrire sravovc, i one sto vas je drusrvo nallcilo 0 pu.senju. Na prim· jer, ako mislite da je to samo navika, razmislire 0 svojim drugim navikama (nekc su vrlo ugodne) i 'l...1.Sto ih jc Iako prekillllll, dok je ovu U7..3SIlU naviku koja nas kosta novaca i 7.dravlja tako re.sko prckinuti. ObraCam sc onima koji misle da uiivaju u cigarcri. Zapirajtc sc 7J:to sc nekih drugih srvari u iivotu, prvensrveno
da vam nisra ne bude jasno. sarno slijedite upute i shvarit cete bko jc lako prcsrati pusili. Najvainije je od svega da mute vi.se iCi kroz iivot s osj<..-6tjcm sralne Zelje za cigaretom iii s osje6.jem stalnc zakinutosti za cigareru. Sada slijedi upozorenjc: moja metoda se moZe pokazati bcwspjcinom u samo dva sluCaja:
1. Nepridriavanje uputa. Nckim Ijudima smeta Sto se tako dogmaritno drlim odredcnih preporuka. Na prirnjcr. reCi eu vam da ne pokusavarc smanjivati broj dgarera postupno iii da ne koristilc surob'3te bo Sto su slatkisi. gume 'l...1. ivakanje i sl. (pogotavo bila StO Sto sadrli nikotin). Razlog zaSto sam taka <:vtst u svojim sravovima je to sto vrlo dabto znam o cernu govorim. Ne poricem da su mnagi Ijudi prcstali pusiti karisteci se rakvim 'pomagalima', ali budite sigurni da su uspjeli unaroe, a ne 7..ahvaljujuCi dotienim 'pamagalima'. 1ma Ijudi koji mogu voditi Ijubav stojeti na drkuskoj iici. ali priznajre da to bas i nijc najlaksi naCin. Sve sto yam govorim ima svojll svrhu: svrha jc prestati pusiti i taka sami sebi asigurati uspjeh. 4
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Najgoreg ovisnika 0 nikatinu 1ek Irebam sresti
6
nacin
Svrha ave knjige jest dovcst! vaS um u smnje u kOjem, kada prcstancrc pusiri, lleCcfC imari osje6lj da se uspinjctc n:l Moum Everest i u kojem nccetc provesti slijedeCih nekoliko tjcdana ocajnicki icJcti zapaJiri dgarcru i u kOjcm necetc :t..avidjeti 05(alim pusatima, vee cete se odmah osje6Iti lagano i ispunjcno, kao da stc sc upravo izlijelili od neke straSne bolesti. Od fOga Cere sc rrenurka, i nadalje kako budete isH kroz i.ivor, cesto piead kako stc upoCc mogli pusiri. Gledar Cere na druge puSace
sa saialjenjcm, a ne sa z:l.Yisri. Aka nine nepu.s3c iii biysi puSac. birno je da nasravite puSiri sve dok nc proeir3rc knjigu u cijeJosti. Ovo yam mo:i..c zvuCari kao kontrndikcija. Kasnijc Cll vam objasniti da vam cigarerc ne sluic bas niccmu. U srvari, j,,""
Allen Carr. lako je prestati pusiti
lovici knjige, to moZe biti presudno. lapamthe, sve sto uebate uciniti jest pailjivo slijediti upute. Dvanacst godina nakon prvog izdanja knjige vet sam dobro upo7.llat s uCincima koje jc knjiga imala na Citatelje, no uputa da nastavite pusiri sve dok nc proCitate cijclu knjigu jos uvijck me viSe frustrira ad bilo cega drugoga (osim 28. 1'0glavlja Odabir pr.lvog ucnutka). Kada sam prvi put prcstao pusiti, nekoliko je mojih prijatdja i rodaka takoder prestalo pusiri. Njihov je motiv bilo to sto sam ja prestao pusiti. Mislili su: "Ako maZe 011, mogu i ja!" Tijekom godina nepresrano sam nabacivao sirne primjedbc onima koji nisu prcstali, s ciljem da shv:He kako je Hjepo biti slobodan. Kad jc i7.a.slo prvo i7.da· nje knjige, poklortin sam nckoliko primjcraka rtajokorjclijim pusaCima i7. svojc okolinc. Mislio sam da ce je, eak i cia je moja knjiga l1ajdosadnij:1 i najgora na svijeru, proCimti barem iz pri· srojnosti prema prijatelju koji ju je napisao. Neugodno s:lrn oS(: i7.llenadio bd sam nakon nckoliko mjcscci sawao da nisll imali volje proeitari jc do kraja. Cak sam otkrio da moj najbolji prijarclj, kojem sam poklonio jcd:m primjcrak knjige i napisao fill lijcpu posveru, ne sarno da ju nije pr<>titao vee ju je poklonio nekoj drugaj osobi. Bio sam jako povrijcdcn jer sam II rU7.i zaboravio na u1,asan strah kojim robovanje duhanu unisrava pllsaea. Taj snah male unistiti prijatcljstvo. U mom je slueajll zamalo prouzrokovao razvod hraka. Jednom je moja majka upirala moju suprugu: "ZaSro mll nc zaprijeti.s da cd ga osravi· ti ako ne prestane pusiti?" Supruga joj je odgovorila: "lara jer bi onda on mene osravio". Srarn me je priznati, ali mislim da je bib u pravu; takva je pozadina straha koji uuokuje puSenjc. Sada shvaeam da mnogi pusaCi prekidaju s ciranjcm knjige jer osjcbill da bi rrcbali prcstati pusiri. Neki namjcrno procitaju rek jcdan redak dncvno !cako hi odgodili taj sttaSni 'dan OJ. Znalll isto tako da mnogi pu.saci Citaju knjigu pod prisilom Lak nalin
7
nakon sto su ih na to narjerali clanovi njihove obitelji koji ih vole i zele im dobro. Molim vas, gledajte oa cijelu stvar ovako: sto moiete izgubiti? Ako ne prestanete pusiti kad procitarc knjigu, necete biti u nimalo losijoj poziciji nego sw StC sada. NE MOZETE APSOLUTNO NISTA IZGUBITI, A TOLIKO TOGA MOZETE DOBIT!! Ako slucajno nisrc pusili z...1.dnjih nekoliko dana iii rjedana i niste sigurni jesre Ii pUSac iii bivsi puSac iIi nepuSac, onda nemojte pusiti dok time knjigu. U stvari, vi ste vee sada nepusac. Sve sta sada morate uCiniti jest omoguCiti svomc mozgu da sllsrigne vase tijelo. Do kraja knjige bit ecre srerni nepusac. U osnovi jc moja metoda porpllno obrnuta od svih drugih metoda odvikavanja od pusenja. Nonna/na bi metoda bila da od vas z;.llrazim da nabrojire svc lose stvari kOjc pUScnje donosi te da kazetc: "Kada bih barem uspio biti dovoljno dugo bcz cigaretc, zelja za puscnjcm bi valjda napokon nesrala. Tada bih mogao uzivati u iivotll, slobodan od robovanja duhanu". Taj je rlacin izuz.ctno logiCall i tisuce pusaea svakoga dana prcstajc pusiti koristeCi neku od varijanri ove metode. Medutim, izuz.crno je teSko uspjcri na raj nacin, a razlozi SLi slijedeCi:
2. Zdravstveni razlozi bi nas rrebali ponukad da prestanemo pusid. Nas raeionalni urn kaic: "Presrani. BaS si budala!", ali upravo ti razlozi cine prcstajanje pusenja jos tdim. Pllsimo, na primjcr, kada smo :HvCani. Recite pllsacu da ga pusenje ubija i on ce togabsa zapaliti novu cigaretu. U krugu balniee Royal Marsden Hospital, najboljoj i najpoznarijoj bolnici za lijceenje bolesnika oboljelih od raka, posLOji viSe skrivenih pusionica ncgo u bilo kojoj drugoj bolnici II Engleskoj. 3. 5vi ra7Jozi protiv pllsenja u bid vam ord.avaju prestanak pusenja iz dva razloga. Prvo, stvarajll nekabv osjcbj :trtvovanja. 5talno nas netko tjcra da se odreknemo svog malog prijatelja, svog malog Llzitka iIi svog malog poroka, kako vee pusaci vidc svojll ovisnost. Dmgo, oni srvaraju neku vrstu sljepila. Ne pllsimo i7. razloga iz kojih trcbamo prestati. Pravo je pitanje: "ZaSto idimo ili moramo pusiti?"
Lak nalin je u stvari slijedeCi: na poCCtkll treba 7A.boraviti razlogc 7.bog kojih zclitc preHati pLlsiri; rrcba se sLloCiti s problemom pusenja i 7...apitati sc: 1. Ccmu to mcni sluii?
L Presrati pusiti nije llopce pravi problem. 5vaki put kada gas-
ire cigaretu, vi presrajerc pusiti. MOZetc imati izuzctllo jake razloge da presranerc pusiti i jednoga dana kazetc: "Ja vise ne ielim pusiri". Svi pllsaCi imaju jake razloge, i imaju ih svakoga dana; ti razlozi su puno ozbiljniji nego Sto ro uopce moiete zamisliri. Pravi se problem javlja drllgoga dana, iii deseroga iIi tisllCitoga dana kada, u rrenurku slabosti, u rrcnurku pijanstva iii kada se dogada ne.sta izuzetno vaino iIi uzbudljivo, zapalire jednu cigaretu. Bas zata sto je cigarera ohicna droga, zazeljet cere jos jednll, pa jos jednu i odjednom StC ponovno pusac. 8
Allen Carr: Lako je prestali pusiti
2. Uiivam Ii ja u pllScnju? 3. Trcbam Ii uistinu cijeli ·Hvot skupo platari kako bih gurao te
stvari u lIsta i pritom se gllsio? Prava i lijcpa isdna jest: pllScnje yam apsolutno nicemu ne sluzi. Zelio bih naglasiri slijedccc: ne ielim reCi da lose strane puscnja daleko nadmasujll dobre strane; svi to pusaCi jako dobro znaju cije10ga iivota. Zelim reCi da u pllsenju nema nikakvih dobrih strana. Jedina prednost koju jc pusenjc ikada imalo bila je drustvena korist, sada (0 vise nikako nije taka. Danas se pusenje smatra asocijalnom navikom. Lak nacin
9
.Mnogi P~SaCi pokusavaju racionalno sagledati razloge zaho puse, medutlffi, neOla racionalnih razloga _ sve je puko samoz.1.varavanje i Cista iluzija. _, Prvo sto ~emo uCiniri jest orkloniri to samozavaravanje i iluZIJU. U stvan, shv:uit cere da se nc odricere niceg .• a. N esamo da
msta nc gubire vee, kao nepusac, mnogo dobivare _ zdravlje i novae sarno su dva ad mnogih posrignuCa Jednom k d ·1 .. d .•.. _ . . . aalUZlja a ~Jvor IlIkada ncce ~1tJ taka lijep bez cigarere bude uklonjena, Jcdno.m ~a~a.sh~:~lre da je iiyor bez. cigarerc jednako ]ijep j u~oda~l, cak JUS l)cpsJ I ugodniji, jednom kacla shvarire da nistc 111 za stu zakinuti, mozcmo se vrariti na zdravlje i novae _ j na desetke drugih razloga da prestanete pusiti. Ta ce yam saz-
~1anja biti do~.atn~ pOI~~oe kod dostizanja zeJjenog cilja _ a t~j JC potpllno UZIV;lIlJC II ZIVOtu, oslobodeno robovanja duhanu.
I!.._--
10
Allen Carr: Lako je prestati pusili
Kao sto sam vee rckao, problem pllsenja zaimcrcsirao me radi llloje vlastire ovisnosti. Kad sam napokon prestao, osjceao sam se clidesno. Kada sam ranije pokllsavao prestari pusiti, prolazio sam kroz tjcdne rdikc dcprcsije. Tu i tamo sc dogadalo da sam koji dan rdativno dobro raspolo:i..cn, ali vee bih slijcdcCi dan pao u deprcsijll. OsjcCao sam sc kao cia pllzem uz mracni i skliski bunar i u trcllUlku kad sam blizll vrha i vce vidim suncevu svjcdost, otklizavam natrag na mjcsro s kojcga sam krcnuo. Gnda bih ipak zapalio ru cigaretu; bila bi mi jasno cia ima odvratan ok us pa bih se £ada zapitao zaS[Q sam je uopce morao zapalili. Jedno ad pitanja koje uvijek pitam pusace prije nego Sto krenu na moj tretman jest: "Zelite Ii prestali pusiti?". Na neki je mtin to vrlo glupo pitanje. Svi pusati, pa i oni najokorjcliji, voljeli bi prestatj pusiti. Onim mjtvrdokornijima lIvijek posravljarn slijedeee pitanje: "Kada biste se rnogli vratiti II doba prije ncgo sto ste poceli pllsiti, biste Ii poceli pllsiti?". Odgovor je: "NI U KOM SLUCAJU!" Upitajtc najtvrdokornijeg pllsaca, nekoga Tko ne misli da pllsenje stcti zdravljll, rko nc mari za socijalnc aspekte pUScnja i tko si !aka maze priustiti trasak kaji pusenjc stvara (a takvih je u danasnje vrijeme vrla malo) slijedece: "Paticete Ii vi svoju djecu da pu.~e?" Odgovor je: "NI U KOM SLUCAJU!". Zaslo je lesko prestali?
11
$vi pusaci mislc da ih jc obuzdo neSw zlo. U poeerku sc zavaravajll govoreei si da cc prcsrari, ali ne danas nego surra. Kasnije dodu 1I hlzu u kojoj misle iii da nemaju dovoljno snage volje za presranak iii da 1I cigareti postoji neSro s[Q nuino 010ramo imari kako bismo mogli uiivati u iivoru. Kao sro sam ranije rekao, nije problem objasniti zaSco je tako lako prestari pusiti, problem je objasniti wto j~ tako triko pmtltti puliti. U srvari, pra,vi je problem objasniti zaS[Q je irko ikada uoptc poeco pusiri iIi zaS[Q je u jednom trcnutku pusilo 60 POS[Q stanovnistva. $ve u vcz.i s puScnjem cudna je zagonetka. )edini ra.z.log zaSfO poeinjemo pusiri jest taj s[Q tisuce drugih Ijudi voc pwi. Mc* durim, svi ri koji puSe hili bi sretni da nikada nisu poteli pwiri i govore nam kako je to oocanje novca i vremena. Ne moiemo baS povjerovati da u pu.scnju ne uiivaju. Mi to izjednaeavamo sa zreloscu i poprilitno Sf trudimo da Sf sami naviknemo na pu.scnje. Zarim provodimo ostatak iivora govorOCi svojoj djeci kaka lIe trcba pu.siti, a uz ro se i sami pokU.savanlO odviknuri. Takodcr, provodimo oSlatak iivora rro.soci ogromne svore novaca na cigarerc. Prosjeeni t.e puSac. onaj koji pusi 20 cigarcta na dan. potro.siti u svom iivoru oko 50.000 funta na cigarerc. StO mi cinimo s tim novcem? (Bilo bi u srvari bolje da ga bacamo u kanaliuciju.) Mi ga korisrimo z.a susrav~ no 7..3gadivanje svojih pluta kancerogenim rvarima i polagano zacepljivanje i trovanjc vlastitih krvnih iila. Svaki dan svc vise i vise izgladnjujemo misice i ostale organe ne dajuCi im dovoljno kisika i tako svakim danom padamo dublje u lerar~ giju. Osudujemo S:l.lni scbc na doiivornu neeistocu, tos udah, iurc zube. progorjclu odjecu, smrdljive i prljave pepeljare i smrad dima cigarera. OSUdUjClllO sc na doiivotno robovanje cigareri. Pola fivota provodimo u siruacijama u kojima nam drusrvo zabranjujc pllsenje (ll crkvama, skolama, bolnicama, 12
Allen Carr: lako je prestati puMi
autobusima, tranwajima, kazalistima, kinima, itd.) i 1I kojima se, jcdnako bo i kad pokllsavamo presrari pusiri. osjceamo zakinurim. Ostalu polovicll iivora provodimo II siruacijama u kojima nam je pusenje dopusreno. ali bismobili sretniji da ne pusimo. Kakav je to hobi u kojem kada radite one StO iclite. u stvari biste radije da to ne radite. a ako m ne radit.e. onda {Q baS iarko ielitc?To je iivor u kojem vas polovica drusrva rretira bo neku vrstu gllbavca. i stO je jos gore. fivOl koji jednom inaCe inreligentom i ra.donalnom oovjeku prolazi 1I nC"L.,dovoljsrvu. PUSac sam sebe prezire kad gleda reklame Minisrarstva zdravsrva protiv puknja, kad proeita lIpomrenja otisnuta na kllrijama cigarcta. kada gleda emisiju 0 puknju na tdevi7.iji te svaki puta kad mll bude zlo ad previk puknja, kad ga 7..3boli u pr~ sima, kad shvati da je jcdini puSac u nekom drusrvu. S rakvim mislima idll puSaCi kroz iivot i Sto imaju ad toga? APSO~ LUT 0 NISTA! Uiitak? ZadovoljSlVO? 0puslcnosl? Poti~ oj? Dodatnu snagu? Sve su lO i1U1.ije ako ne spadalc moou one kOjima je ufirak nosiri tijesne cipele radi trenurka olakSanja kada ih skinu! Kao sto s.,m vet rebo. pravi problem nije u objaSlljavanju WtO je pUSacima tako reSko prestati pusiti, vee je problem objasniti 7..a.Sto irko uOpCe pusi. Sada cete vjerojarno roci: "To je sve Iijepo i krasno i ja to sve znam, ali kad se jed nom naviknd na cigarcre. jako je tdko pre~ stati." Ali za.stO je to tako teSka. i 7.3sto mot:l.IllO pusiti? PUSaci (raic odgovor na avo piranje cije1i iivor. Ncki kaiu da r.l.1.log leii u tdkim ovisnickim krizama. U stvari su prave kri7"c zOOg ncdostarka nikOlina laka blagc (vidi 6. poglavljc), da su mnogi pusaci proiivje1i c.itav iivot nikada nc shvabjuCi da su ovisnid. Neki kaiu da su cigare[e fine. One 10 nikako nisu. Cigarete Sll prljavc i advt:l.tnc. Upitajte bilo koga puSaCa bi Ii presrao Zasto je tesko preslati?
13
puSiti da s triiiita ponesrane njegovih najomiljenijih cigareta i da osrane sarno onih dgarera koje ne voli~ PuSaCi bi radije puSiJi komad starog ukra nego presrali puSiri. Okus s time nema nikave vezc. Ja jako volim jesri jasroga, ali nikada nis.·un doSao II fazu u kojoj moram konz.umirati dvadeset jastoga na dan. U drugim slVarima u uvoru moiemo uiivati i mogu nam biti fine, ali sc ne osjetamo zakinuri ako ih nepresrano Ile kon~ zumiramo. Ncki traic duboke psiholoskc llzroke, npr. frojdovski sin~ dram djctera i majcinih grlldL U stvamosti je upravo obmufO. NajCeSte po<:injemo pusiri 'l.:lto da dokaicmo kako smo odrasli i zreli. Ako bisrno u drusrvu rrebali sisari lurku, urnrli bismo od stama. Neki kriu da je srvar obrnuta, rj. da je rijcc 0 macho-cfekru kOji srvara dim dok izlazi iz va$ih nosniCl:. Ni[i ovaj argumenr I1C drli Vodll. Cigarera kOjll bismo l.araknuli U llho izgledab bi llhsno gJupo. Niha glupljc ne bi trebab izglcdati ni cigarcta kOjll sma 1.3taknuli 1I usta kako bismo unosili kanccrogenc (vari u naSa pluta. Neki kaiu da puSe kako bi imali kamo onda L10P&: zapalc cig;lfcte~
S
fllbma. Zasro
"To jc oralno l.adovoljsrvo." Opet, za.stO onda 'l.:lpale~ "Stvar je u osje6ju dima koji prolazi kroz pluta." Pa to je U7.as3n osje6.j - to je osje6rj kOji nazivamo guscnjcm. Mnogi vjeruju da pusenje srnanjuje dosadu. To je takodcr porpuno pogrclno. Dosada je stanjc duha. Nema ba..s nista inreresantno u cigaretama. Trideser i tri sam godine vjerovao da pusirn jer me pusenjc opuSta, daje mi samopouzd:lI1je i hmbrost. Takodcr sam mao da me ubija i da me kosra pravo bogatSlVo. ZaSro nisam orisao k lijocniku i 7.:ltraZio neko alrernativno sredsrvo koje bi me oPuStaIo i davalo mi samopouroanje i hrabrosr~ Nisam isao jer 14
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
sam bio uvjeren da bi Iijocnik zasigurno pronaSao to alternarivno sredslVo. To nije bio razlog mom puSenju, to je bio sarno izgovor. Ncki kazu da pusc 'lA1.to sto njihovi prij:uclji puse. Zar su srvarno tako glupi~ Ako je [Orne taka, molim sc 1.3 njih da njihovi prijate1ji ne polnu lijeCiti glavobolje tako Sto ce si dati odrubiti glave! Mnogi pusaCi koji r:l.zmisljaju 0 razlozima pllscnja jcdnom ipak shvatc da jc to navika. To nije pravo obja.snjenjc, ali raskrinkav.si sva 1I0bieajcna obja..snjenja, izglcda da je [0 jcdini izgovor koji je pr(."Osrno. Na 7..3los[, ovo je obja.snjcnjc jcdnako ndogicllO. Svaki dan mijenjarno navike, mijcnjamo Cak i vrlo ugodne navike. Ispiru nam mozak kako bismo vjerovali da jc pu.senjc navika, a da jc navike tciko mijcnjati. Je Ii SlVarno tciko mijenjati navikc~ U Velikoj Britaniji smo navikli voziti lijcvom stranolll ceSfC. Medmim, bcb krencrno 11:l. put po Europi, iswga Cas."l rnijcnjamo naviku gorovo bcz ibkva napora. Sasvim jc jasno da jc pogrcino vjerovanjc kako jc navikc tclko mijcnjari. Cinjcnica jest da u iivoru stv:lramo i mijenjamo navikc svakoga dana. Daklc, zasro ostajcmo I'd navici koja im:l tako grozan okus, koja nas ubija, koja nas skupo kosra i koja je tako prljava i moragrozna tC koju bismo rado prckinuli, kad jcdino mo uciniti jest promijcniti tu navikll? Odgovot je da pu.senje nije navib: TO JE OVISNOST 0 NIKOTINUl To je izglcda lclko presrati pusiti. MoZda mislirc da ovo ra7Jog obja.snjenje obja..snjava 7.aStO jest tciko 'ostaviti' puSenje. Ono stv:lrno obja.sojava za.SfO veCina pu.s:lea smatra da jc tclko 'ostaviti' pllSctlje. R:lzlog lcii Ll tome da nc razumiju ovisnosl 0 drogi. Glavni je razlog raj da su pusaCi uvjereni da ima U pllsenju nckog srvarnog uiitka iIi Ii potpore i vjeruju da se pokUSaV3juCi
sw
za.sw
prestati pu.siti SlVarno invuju. zasla je lesko prestali?
1~
Divna je isrina da cere jed nom kada shvarite ovisllost 0 ni~otinu i pravc razloge :tasto pusite, prcstati pusiti samo taka
~ I u ~oku od ~ri .t!cdn,a jC~ino sto yam nikako necc hiti jasno
JCSt z."l~~~ ~te ~lsldr da)c bllo nuino pusiti svo one vrijcmc dok Stc pUSllr I z.'lstQ ne mo:i.etc uvjcriti ostalc pusacc 1I to KAKO
JE L1JEI'O BITI NEI'U5AC!
dna zamka
PllScnje je najsuprilnija, perfidna 'ln1mka koju Sll se Covjek i priroda lldruiili napraviri. oSto jc lO sto nas uopec Iwata II fll 'ln1mkll~ To Sll tisuec odraslih ljudi koji vee puSc. Oni llas eak i up0'l.Oravaju da je rijce 0 prljavoj, grozlloj naviei koja ee nas jl.:dnom llnistiti i koja ce nas ko.hati bogatsrvo, ali mi nc mo:i.cmo povjcrovati da oni u njoj nc uzivajll. Jedan ad mnogih hijednih aspckara pusenja jest rrud kojt mommo uloziti kako bisrno se n;\vikli na cigarctc. PUScnjc je jedina zamka 1I prirodi koja nema nikakav mamac, nikakav komad sira na kOji se trchamo uloviti, Ono Sto nas privlaci nije to sto Sll cigarcte silno ukusne, vee to sto su i'l.llzctno neprivlaCanog okusa. Kad bi nam prva cigareta hila fina, tni hismo, bo imdigemna bib, odrnah shvatili 'l.Jsto sc polovica svjctskog stanovni,~rva financijski unihava samo da bi se njome trovali. Mcdurim, has z.1tO sra cigarcta ima odvr:Han okus, nasi Sll mladi mozgovi sigurni da se nikada Ileecmo moci naviknuri na cigarcru re mislimo da nam, s obzirom na to da II cigarctama ne llzivamo, necc biti nikakav problem u bilo kojem m:nmku prcstad pusiti. Cigarera je jedina droga koja nas II bid sprjeeava u nasem cilju. Djebci ohicno poCinju pusiti kako hi izgledali kao frajeri - iele image Humphrey Bogana iii Clint Eastwooda. Kad zapaH prvu cigarctu, klinac sc nikako ne mozc osjccati kao frajcr. Nc usuduje 16
Allen Carr: Lako je preslali pusili
Perlidna zamka
17
se uvlaCiri dim, a ako povule previsc, poCinje osjeeari vrroglavicu, a nakon roga mt! jc 1.10. Jcdino Sto rnu jc tada na pameti jcsr da nekamo zbrisc od osratka drustva i poStcno ispovraea raj uZas. Kod iena je cilj izgledari kao profinjena mlada dama. Svi smo vidjeli djevojCice kako OIpuhuju male dilllOVC i izgledaju izuzerno smijcino. Onoga rrcnUlka kad djcCaci s dgaretom potnu izgledari kao frajeri, a djcvojke naliCC kako izgledati profinjcno vee jc kasno, rada im jc vee Zao SID Sll uopce poedi pusiri. Pir3m sc izglcdaju Ii ienc ikad sofisricirallo kada puSe, iIi jc to samo proizvod naSe maSre krciran hoz rcklamc 7..a cigarelc. Mcni sc Cini da nc posroji nikakva srednja f.'17...t izmedu ocirog potctnika i najokorjclijeg puSaCa. Nakon roga djdi si zivor poku.savamo ohjasnid zailO puSimo, govorimo svojoj djeci da nc puSc i povremcno i sami pokuSavamo presrati pusiri. Perfidnosr 7..amkc vidi sc i 1I rome sto pokuhV3ffio presr:ui iskljueivo u trenucima bda SOlO pod srrcsom, bez obzira jc Ii u pit:lnju zdravljc, nedostarak nova ili S(: jednosr3vno osje6lmo kao gubavci. U rrenutku kad presrancmo pusiri JDS smo pod jaCim srresom (srrah /las je apsrincnrske krize), a na ono Sto mislimo da nam jc najbolja pomoc kada smo pod srrcsom (na na.su sraru podrikll cigarcru), sada ne moiemo raeunari. Nakon nekoliko dana mllccnja sigurni smo da smo izahrali pogrcian uenut:lk da prestancmo pusiri. Morali bismo pricckari na rrenutak kad /leecmo biri pod srresom, a kad bi raj rrenulak dosao, najednom hi ncsrao r.l7.1og zaSro klimo presrati pusiti. Naravno da taj rrcoufak neee nikada doti jer svi mi mislimo da su naSi zivori sve srresniji i slresniji. Nakon SlO napusrimo sigurnosl rodilcljskog doma, kreee pOlr.lga z..t stanom, krediri, djeca, odgovorniji poslovi ird., itd. Nq i to je, II srvari, jrona od illlzija. Isrina je da je najsrresniji period u covjekovtl iivotu upravo djednjsrvo 18
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
i adolcsccncija. Cesto se dogada da ne shvaeamo dobro razliku il.mcdll odgovornosti i suesa. Zivoti pusaea prirodoo posraju sve strcsniji i srrcsniji jer ih duhan ne 0pusla bel. obl.ira na 10 sto !las drusrvo romc uC!. Upr.lVO obrnura: pusenje vas cini sve iiveanijima i rasrrcst:nijima. Cak i oni puS:iC! koji Sll se odvikli od pllScnja (vetina pripada ovoj kalegoriji, Ij. svi Sll harem jcdnom preslali pU5iti) IllOgu bili s.w . rScno srcmi i 7..adovoljni pa sc ipak opet 'navuer na dgarclc. Cijcla m srvar s pUSenjcm poprilieno podsje6t na lumaranjc ogromnilll bbirinrom. Onoga uenutka kad lIdcmo II labirilll naS sc m07A1k zamagli i provodimo ostarak iivOla poku.savajuCi iz njeg:t pohjeei. Mnogi ad nas napokon i uspiju pobjcCi da hi se kasnijc ponm'no 1I njemu naSli. lridcscl i ui sam godine pokuS:iYao pobjoci i7. tog labirinta. Kao ; oSr.lli pll5..1ei, nikako ga nisam mogao svladati. Medulim, 7':lhvaljlljllci niw neuobieajcnih okolnosti, od kojih nid jcdna nijc sa mllom i111ab nikakvc v~, ielio s:am shvalili 7..:15tO je tako lliasno tdko presrati pusiti, a kada sam napokon prestaO pusili, shvalio s:.un da je to ne samo lako vee da u tome prilieno uiivam. Otkada s:am presmo pllsiti, moj hobi, a kasnije i 7..:1nimanjc, posmlo je r.l7.rjciavanjc zagonelaka povez.anih s puSenjem. Tu kom~ pleksnu i f.tsdnirajlleu zagonctku, kao i RubikoVll koeku, skoro je nemoguCc r.l7.rijciili. Medutim, kao kad svih lakvih 7..agoncraka, lad yam nelko poka:i.c rjcicnje, shvaeare da je one u srvari vrlo jednoslavno. Ja 7.nam rjcienjeza lak preslanak puSel1ja. Izvesl eu vas iz labirinra i pobrinUli se da sc nikada viSc u njcmll nc nadelc. Svc sro [rebate uCiniti jest pratiti mojc UpUlC. Ako jcdnom pogrclno skrenctc, osl:trak ec uputa bili beskorislan. Ponovno naglasavam da svakome moie bili bko preslati pusid, ali prvo moramo utvrditi ncke Cinjenice. Nc, ne mislim na nisra zasrrasujuec. Znam da s[e poprilicno svjesni svih zasrtasujuCih Cinjenica koje prale puSenje. Kada bi one bilc dovoljne da presra~ Perfidna zamka
19
nete pllSiti, SigllfnO biste
[0
vee odavno llCinili. Mislim se vratiti
na ~~tanje zaSto jc tako tdko prestati pusiri. Kako bismo odgovonll na to piranje, rrebamo biti svjesni pravog razloga zaho jos llvijck pllsimo.
.......
V
to i dalje pusimo?
$vi poeinjclno pllsiti iz glupih razloga, najccSce nas na to nagovori drusrvo, ali jed nom kad pocnemo osjebti da smo se 'navukli' na cigarctc, 1A1SW i dalje pllsimo? Niri jedan pravi pliSaC ne zna 1.aStO II srv:lri pusi. Kada bi znaIi pravi razlog, odrnah hi presrali pusili. "1"0 sam piranjc posra~ vio risueama pusaC:! na svojim tebjcvima. Pravi je, i [OC:!n, od~ govor jednak za svc pusacc, a ipak S:llll dobio bczbroj ra:,dicirih objaSnjcnja. Upravo mi jc raj dio mog konzulranskog rada naj1.abavniji, a lIjcdno i najjadniji. $vi pusaCi Sll na kraju krajcva svjcsni da sami scbe varaju. $vi pUSaci znaju da prijc nego sro su sc 'navukli' na pllSenje nisu imali apsolutno nikakvc porrcbc pusiri. Vetina ih sc dobra sjeea kako je odvratan okus imala prva cigarcra koju su u iivotLl zapalili i kako Sll SC marali jako rruditi naviknmi se na raj grozan okus. Najgore je to Sto su svjesni da nepusaci ni u celllu nisu zakinuti, da imaju puno pravo gledari s visoka kako pliSaCi bez razloga bacaju gomile novca. BC1_ obzira na sve 0 ccmu sam do sada govorio, pusaCi Sll intdigcnrna, faZlllllna bica. PuSaCi dobro znaju da sami sebi ncvjerojarno ugroi.1.vaju zdravlje i da cc tijekom iivora na cigarcrc porrosiri pravo bog:ltsrvo. Za[O im je porreban racionalan razlog kaka bi objasnili svoj porak. 20
Allen Carr: Lako je prestat; pusiti
Zasto i dalje pusimo?
21
Pravi razlog 1..astO pllSaCi nastavljaju pusiti leii II kombinaciji dvajll faktora 0 kojima ell govoriti u slijcdcea dva poglavlja. To su: 1. OVISNOST 0 NIKOTINU 2. I'RANJE MOZGA
nost
0
nikotinu
Nikotin, bC'"lbojna uljasra supstanca - to je ra droga u dllhanskoln dirnu koja llas cini ovisnirna. Na svijeru ne posroji niti jedna druga droga na kojt! sc tako brw rnoiemo 'navnei'; dostajc brbda samo jcdna jcdina cigarcta. Sa svakim dimom cigarcre, kroz pluca pa II mozak, unosimo malu dow nikorina koja ce djclovati watno bri-e od doze hcroina koju ovisnik ubrizgava u vellu. Aka jcdna cigarcra 'sadri-i' dvadcsct dimova, vi tom jed nom cigarctom primate dvadeset d07A1 droge. Nikorin je draga brzog djelovanja. Razina nikotina u krvi brl.O opada. Trideset minma nakon sro ste popusili cigaretll ona je za polovicll manja, a nakon jedan sat srnanjlljc se na cetvrdnll. T;lko se moZe objasniti zasto prosjccni pusaCi puse oko dvadcset cigarera nadan. U trenutkll bd pllsac ugasi cigarctll nikotin poCinje napustati 1 ijelo i pusac poCinjc patiti od apsrincntske krizc. Ovdjc moram raskrinkati 1.abludll koju rnnogi pusaci imaju 0 :Ipstincmskoj krizi. PusaCi misle da je apstinemska kriz.1. lliasna rrauma kroz koju morajll proci bda pokusaju (iIi bda ih nctko prisili) prcstati pusiti. Medurim, sve je to samo stvar psihe; pllSaC se osjeea zakinmim z..1 svoj llobicajeni llzitak iii podrsku. Botje ell lO objasniti kasnijc. 22
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Ovisnost 0 nikotinu
23
Nikarinske apsrinemskc krize taka Sll blage da mnagi pusaci praiive Citav svoj iivor nesvjesni da Sll u stvari ovisni 0 drogi. Kad kaiemo "ovisnik 0 nikorinu", mislimo sarno na nekoga rko ima losu naviku. Mnogi se puSaCi uiasavaju droga, ali ani su upravo to - ovisnid 0 drogama. Sremm je to droga ad koje se zapravo lako adviknmi, naravno, ako prije $Vega prihvatile cinjenicu da ste ovisnik. Nc posroji nikam tjdesna 001 u nikotinskoj apstinemskoj krizi. Rijce jc rek 0 osjc6ju prazninc i u1.ncmircnosri, osjc6ju da nam nciro nedostajc zOOg leg.. se mnogi pusaCi :lale da, ako prest:tnu pllsiti, nCCe znati kamo s rukarna. Sro kriz:l dulje tr:ljc, pusac jc sve iiveaniji, ncsigurniji i ncsnosniji. '1"0 izglcda kao glad - gbd 1.a orrovom, N I KOTI NOM. Sedam sekunda nakon SIO jccigareta zapaljcna. nova doza nikodna je srigla, zudnja prcstaje i sada je ru onaj osjc6j opuSlcnosti i
samopouzdanja kOji dgarera daje pu.sacu. K:ld smo potcli pusiri, apstinelltska kriza i njen kraj hili Sll tako hJagi da ih uopec nisrno primjceivali. Kada postanemo pravi pus.1Ci i potncmo kominuirano pusiri. mislimo da je ro stoga Sto u lome 1I1.ivarno iii Stoga SIO smo stekJi navikll. Istina je da smo sc vee 'navllkJi'; iako toga nismo svjesni, malo nikorinsko cudoviSlc vee sc nalazi 1I llakm trbuhu i svaka malo ga mOt:lIno nahraniti. Svaki pusac poCinjc pllsiti iz gillpih ra7Joga. Nikome to nijc potrehno. Jcdini ta7.1og Z:lSIO ncrko i dalje pusi, bel. ohzira pusi Ii stalno iii povrcmeno, jest poncha nahraniri ono malo cudovistc. Cijda rn priCa S pu.scnjcm nil. jc zagonetaka. Svi pu.saci napamet znaju da su prevarcni i da ih jc ohuzclo neko 1.10. Mislim da je najuiasnija i najjadnija srvar u vezi s pu.senjem ra, da uiitak koji pu.sac dobiva ad cigarere proizJazi iz pokuSaja da sc vrati u iSlo ono srnnje duh a • mirnoee i samopouzdanja u kojem je bio prije nego StO je poeeQ puSiri. Poznaro yam je kakav osjc6j stvara susjedov auro-alarm kOji 24
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
se slueajno ukljuCio i ruB cijc1i dan, iii pal< ncki bucni gradevinski moj na ulici. Onoga rrenutka kada huka presrane imate osjeeaj prekrasnog mira i tisine. Nije stvar u miru, vel u prestanku irirantnih zvukova. Prijc nego StO posranemo ovisnid 0 nikotinu, naSc je tijclo komplctllo. Nakon toga sHorn unosimo nikotin u tijelo, a kad cigaretu ugasimo i kad nikotin pocne napusrati tijdo, poeinje apstincl1lska kri7...a - ne fi1.icka bol vee osje6tj pra7.lline. Mi i:ak nismo ni svjesni da ona posroji. ali ona sc nala1.i u nama. Na.s radonalni urn to nikako nc shv:lea, no to nije ni poncbllo. Svc Sto Zllalllo jest da klimo ru dgareru i da kada j1l1~,palirno, zlldnja prcstaje 1 1~, rrcnutak smo 1':ldovoljni, onako kao sro smo to biB prije nego iro smo posrali ovisnicirna. Mcdutim, 1~,dovoljSlVO je samo privremcno jer da bismo 1.adovoljili zlldnju, potrehno nam jc svc viSe i viSe nikotina. Cim ugasimo cigarclu, iclja je ponovno tu i lanac sc nc prekida. Taj Cc vas lamc sputavati cijdoga iivota.
AKO GA NE PREKINETE. SigllfllO vas ovo sve podsjc6 na vic II kojcm glavni lik nosi tijcsne cipdc kal
ad rodcnja smo i1Jozcni iW7.crno snainom pranju mozga
kojc nam govori d:l pllsaci dobivaju vdik lliitak ifili podr.sku od pusenja. laSto 1m nc bismo vjerovali? z..sro hi inacc tfosili saY taj novae i i1Jagaii sc taka velikim rizicima? 2. uro sro hzicko apstiniranje ad nikotina ne ukljucuje nikakvll Stvarnll bol nego je sarno osje6.j praznine i nesigurnosti, neodvojiv ad g1adj iii normalnog suesa i zatO SlO su to rrenud u kojima ohicno palimo eigaretu. taj osje6tj smarr.l!1lO nor~ malnim. 3. Medutim, pravi fazlog zOOg kojeg pus.,ci ne vide puScnjc u pravom svjerlu jest
to
stO ono djeluje u obrnUlom smjeru ~ od Ovisnost 0 nikotinu
2~
nazad prcma naprijed. Kada ne pusire, pad[e zbog [Og osjetaja prawine, ali kako jc proces navik.avanja vrlo suprilan i posru. pan u prvim danima, prihvatamo raj osjc61j kao normalan i ne opruzujcrno popllscnu cigarcru 1.3. njega. U lrenurku kada zapali[e. dobiva[e gorovo rrenurno poticaj i srvarno se osjecHe manje nervozno iIi vik opustcno. a za [0 zahvaljujc[c cigarc[i. Taj je obrnuri proces odgovoran za [eSkole pri odvikavanju od svih droga. Zamislirc paniku u kojoj se nalazi ovisnik 0 heroinll kOji llema heroina. A sada zarnislite Cisti lIzirak kad ovisnik mo~.c napokon ubosri iglll u svoju venu. Mokre Ii 1~1.misliti osobll koja stvarno uiiva u ubri7.gavanju neeega u sebe iii vas sarna pomisao na [ako neSro ispllnjava u:i.asom? Ljudi koji nisi ovisnici 0 heroillll ne patc od tog osje6.ja panike. Heroin ih ne oslobada rog osje6.ja. Upravo suprotno, heroin ga i7.3.ziva. NepusaCi Ill: pare od osjceaja praznine i ·l.dje 1.a cigaretolll i ne pocillju pal1icariri kad:1 se zalihe cigarc[a iscrpc. NepliSaCl ne mogll r:J7.lImjcri kako pusaCi Illogu lIziva[i u gllranju lih prljavih srvari u svoja usra, u paljcnju i srvarnom uvlacellju log sme6 u svoja pluta. I, ZIla[e SIO? Ni puSaCi rakoJcr ne mogu razumjeri 7A1.S1O [Q Cine. Covorimo 0 pusenjll bo 0 lleeClllu sto jc opuSrajucc iii pru~':1 lIZit:lk. No, kako moiere bili zadovoljni osirn ako nis[e prvo bili nezadovoljni? ZaslO nepusaci ne pale od rakvih s[anja nO.3.dovoljstva i za.sro, nakon obroka, PU.saCl nisu po[puno 0puSleni sve dok ne zadovolje svoje malo nikolinsko cudovislC? Dopusrire mi da se na trenurak 7A1dr-i.im na ovoj remi. Glavni raz.log zasro puSaCi smatraju da jc Idko prestari pusiri je cinjeniea da oni vjeruju da se odriclI pravog lIiirka iii podrike. Od najve<.'e je vainOSli razumjeli da se ne odrieete apsolutno nicega. Najbolji naein da shvarilc nijanse nikotinskc zamke jesr da usporedilc pusenje s jcdcnjcm. Ako irnamo naviku redovi[ih obroka, nismo svjesni glad; i'lmedll obroka. Jedino kada se obrok 26
Allen Carr: lako je prestati puSiti
odgodi poslajemo svjesni gladi, a tak i rada nema fizitkc boli, sarno jedan osjetaj praznine i nesigurnosti koji poznajemo bo: "li-cbam jesti." I praces zadovoljavanja gladi vdo je ugodan. PlIscnjc je naizglcd skoro jednako. Osjeeaj prazninc i ncsigurnosti koji poznajemo bo ":i.clim iii rrebam cigarcru" isti jc kao i kod gladi za hranom, iako jcdno nett zadovoljiti drugo. Kao i kod gladi. nema hucke boli i osje6j je IOliko teSko primijctiti da ga ok nismo niti svjesni iZllledu dvijc eigarcrc. Jedino onda kad poi..elimo zapaliti, a llije nam dozvoljeno da 10 napravimo, poslajerno svjcsni nellgode. No bd zapalimo. osjeeamo se zadovoljcno. Ova slienOSI s hranom pomaie da sc pus..,Ci 7..WedU i pomisle da dobivaju neko cisto 1..:J.dovoljsrvo. ekim je pUSacima tdko shvaliIi da Ilema apsolmno nikakvog zadovoljsrva iIi podrike u pliSenju. Nelko hi rnog30 n:Ci: "Kako moiele reCi da nema podrskc? Sami stc rekli ela sc osjecam manje ncrvOZ:ln bela zapaHm." lako jcdcnje i puscnjc izgleJajll vrlo sHeno, 1..1.praVO su dvijc sasvim suprome stvari: 1. Jedete da hislc preiivjcli i produljili svoj f..ivot, dok pUSenje
skracujc iivor. 2. Hrarl:l Slvarno irna dobar okus i jcdcnje jc srvarno ugodno iskllSrvO 1I kojem mo~.clllo lliivati cijdog:1 iivota, dok pllsenje ukljucujc udisanje stcLnih i olrovnih dimova u svoja plua. 3. Jedcnjc ne izaziva glad i zapravo je zadovoljava, dok prva eigareta 7.1poCinje iudnju za nikotinom i svaka slijede6, lImjcslO da jc 1~1.dovolji, ucinir ce da patile zbog Ie iudnje eijc1i iivor. Sada jc pravi IrcnuGlk 7.1 raskrinkavanje jail jcdnog od uobieajenih mirova 0 pu.senju - onoga da je pu.knje navika. Jc Ii jcdenjc navika? Ako mislite da jesl. poku.sajlc jc sc potpuno rijdili. Nc, rvrdili da je jcdenjc navika bila bi jednako kaa da navikom proglasimo i disanje. I hrana i kisik ncophodni su za Ovisnost 0 nikotinu
27
preiivljavanje. Isrina je da r:Jzliciri ljudi imaju naviku zadovoljavanja svoje gladi u razliCiro vrijeme i s razliCitim vrstama hrane. No jedenjc sarno po sebe nije navika. Nije niri puSenje. )edini razlog zOOg kojeg ce bilo kOji pusac zapaliri cigareru jest da pokusa 7.auSlaviri osje6j praznine i nesigurnosri kOji je srvori]a prethodna cigarera. fsrina je da razliciri pusaCi imaju naviku pokusavati oslobodiri se apslinenrske krize u razlicilO vrijemc, no pusenje kao rakvo nije navika. Drusrvo cesto 0 pusenjll govori kao 0 navici i u ovoj knjizi, da oi bio r:Jzumljiviji, i ja korisrim izraz 'navika'. Medutim, buclitc llvijck svjcsni da pusenje nije naYika, lIpravo Sllprotno, pusenje nijeniviSenimanjenegoOVISNOST 0 OROGI! Kada pocnemo pllsiti moramo se prisiliti da se naucirno nositi s tim. Prije nego toga postanemo syjesni, ne sarno da redovito kupujemo cigarete nego ih mornmo imat!. Ako ih nemamo, pocinje panika i, kako idemo kroz iivot, pusirno sve vise i yise. Razlog je u tomu sto, kao i kod dtugih vrsta droga, tijdo 1'0slaje imuno na djeJovanje nikotina i unos se pocinjc povecavati. Nakon kratkog vremena cigareta prcscaje u porpunosti prekidati apsrinentsku krizu i mada se osjecate ncllO borje nego rrenlltak ranije, sigutllo sre iivcaniji nego Sto biste bili da niSle pUSac, bk i bda upravo pusite cigaretu. To Sto radite jos je ncbuloznije ad flosenja tijesnih cipcla jer kako idete kroz iiYot, sve veta koliCina neugode oSlaje tak i kada skinete cipcle. Srvar je jos gora, jer jed nom kada ugasitc cigarctll, nikotin brzo poCinje napustati tijdo, cime se objasnjava to Sto pusaci II slrcsnim Sitllacijama ruse jednll cigarctu 1.3 drugom. Kao StO sam vet. rckao, 'navika' ne posroji. Prayi razlog [Omu seo pusaci i dalje rllse krije se u onom malom cudovis(u u urrobi. Svako ga malo treba nahraniti. Sam ce pusac odrediri kada to treba bid, a to se dogada u slijedece ceriri situacije iii kombinaeiji: 28
Allen Carr: lako je prestati pusiti
1I
njihovoj
To su:
DOSADNKONCENTRACIJA - dvije potpuno suprotne stvari! STRES/OPUSTANJE - dvije potpuna supratne stvari! Koja to earobna droga moie odjednom imati u pmpllnosri suprotan uCinak od onoga koji je imala sarno dvadeserak rninuta tanije. Ako 0 tome malo porazmislite, postoji Ii osim spavanja jos koja od siruacija, a da to nim ove ceriri~ Prava jc istina da pusenje ne pomo:i..c ni u nenllcima dosade nid u trenucima stresa. Ono nam nc pamaze ni bolje se koncennirati, niti bolje sc opustiti. Sve je to samo iltl7-ija. UZ to sto jc nikotin draga, on je i vrlo mOCan otrov koji se koristi bo insckricid (provjcrite II eneiklapediji). KoJiCina nikotina koja sc nalazi u samo jednoj cigarcti, llbri7.gana direkmo u venu, trcnlltllO bi vas usmrtila. U srvari, duhan sadrIi mnage onove, ukljucujllci lIgljicni rnonoksid, a biljka duhan je iz iste obiterj i kao i smrronosilo lJelebiije. Ako sada razrnisljatc kako bistc sc prebacili na lulu iii na cigare, moram vas upozoriri da sc moja knjiga odnosi na 5.W duhan i bilo kOjll supsrancll koja saddi nikotin, ukljucujuci zvakace gume, Aastere, sprejeve i inhalatore. Ljudska je tijdo najsavrseniji objekt na nasaj planeri. A niti jedno bice, eak ni ameba iIi cry, ne moZe ops[ati aka dobro ne zna razliku i7.mcdll hranc i onova. Kroz proeese prirodne selekcije tijekam tisuCa godina llaS je um i tijclo razvilo tehnike kojima moZe razlikovaei hranu od Otrova i sigurne naCine izbacivanja orrova. Svim je ljudskim biCima miris i okus duhana odbojan, sve dok ne postanll ovisni. Ako pllhnete dim cigarete u lice malog djeteta ili iivotinje, zakasljat ce i odrnaknuti se u stranu. Ovisnost 0 nikotinu
29
Dok smo puWi SVOjll prvll cigareru, sigllrno smo se zakasljali. Kad bismo popusili previ.se cigarera, osjc6li smo kako nam se
na koji ccre sc rek naviCi ako budcle dovoljno uporni. PusaCi ce pusiti i kad su prehladeni i kad ih boli grlo iii imaju bronhilis iii
vni u glavi i bilo nam jc fizicki z.Io. Tijdo nam je rada govorilo;
up
"HRANIS ME OTROVOM. PRESTANI TO RADITI". U ovom trenUlku najcciCe pada odluka posr3ri puSac iii
bi popuSio viSe ad jedlle cigarerc. Nekoliko je tak tisuCa pUSaCa
ostati nepuSac. Nije istina da psihicki slabi Ijudi, rj. Ijudi slabc
ovisno
volje, posraju puSaci. Srerni su oni kojima jc prva cigarcra odvr:u-
prepisuju, a mnogi od njih Cak i uz nju puSe. Na konzult
na; njihova plu6. to fizitki ne mogu podnijcli i tako su izlijcecni loa Citav iivot. IIi Illof.da Ii srctnici jednosl"avno nisu psihicki sprcmni prolaziri kroz ozbiljan proccs llccnja lIvbtenja duhana bez kasljallja. Mislirn da je najrragicllija stvar u cijeloj ovoj priCi
to
sto sc
da Sll
0
II
onoj groznoj nikotinskoj gumi za ivakanje koje lijcenici
st'vari ovisnici
0
drogi prilicno lIzncmir.wajuCa i mislc da
ce im i 1,bog toga biri jos (cie prestari pusiti.
To ism raka nije lose
iz £Iva va;.na razloga:
tOo
liko mommo rrudiri naviknlHi se na puSenjc. Za.lo jc adolcsccllIi-
1. Ra1.1og 1..aSto veeina nas i daljc pusi, iako smo svjcsni da manc
ma Idko prestari pusiri. BuduCi da jos uvijek uce pllsiri i buduCi da
watllo nadmaSuju prcdnosti, jcst u tomc SIO mislimo da pos-
im cigarerc j05 uVijck imaju gro'lan okus, misle da mogll prcslmi
toji ncllo u dgarcli SIO nam pruia uiirak iii potporu. Mislimo
kad god 1..aielc. ZaSIO im ne pada na pamel utili na llaSim po_
da ce nakon Sto prcstancmo pusiri u n:lkm iivotu zavladati
grclkarna? A LaSlO mi nismo ucili na pogrdkama nasih rodilelja?
praznina i da ncke iivorne siruacije vik nikada lleCc bili iSle.
10
Mnogi Sll puSaci uvjercni da lliivaju u okusu i mirisu cigarelc. I
To jc tina iluzija. Cinjcnica je da nam cigarcta niSta nc pnri..a;
jc jedna od iluzija. Ono SIO mi u srvari Cinirno dok sami ucimo
ona nam samo uzima pa nam djelomicno vraCt kako bi kreira-
pusiti jcsi
10
da utimo naSe lijclo da pcmane imuno na los miris
i okus kako bismo dobili svoju dow. Na isri natin i ovisnici
0
heroinu misle da uiivajll II pikanjll samih sebc igl:tma. Ovisnicke su krizc karl hctoillskih ovisnika znarno ozbiljnije i jedillo u CCI1lU
la i1l1zijll. 0 ovome ell dCI'aljnije govorili kasnije. 2. Iako jc nikotin najmotnija draga na svijclll po brljni kojom nas tini ovisnima, ovisnosr nikada nijc jab. S obzirom na t'O da vrlo brl.O djc1uje, treba samo tti rjcdna da 99 pOSIO nikodna
oni uiivajll jest rimal kOjim se apstinclltska kriZ.1 prekida.
napusli naSe tijelo. Apstinemske su krizc tako bbge da vcCina
PUSac se uti uciniti svoj moz.1k neosjetljivim na los okus duhana sarno da bi dobio svoju dozu. Upitajte puSaCa koji je uvjcren
pliSaCa nikada nijc postala svjesna da je ovisna 0 nekoj drogi.
da pusi sarno 'laro SIO uiiva u okusu i mirisu duhana bi Ii pTeStaO
S pr.lvorn ccrc se 7.apitati WIO je onda lolikom blOju puSaCa tako
pusiri da ne maZe doei do omiljenih cigareta i da moZe kupili
teSko prestati pusiti, mlo se mua: mjesecima i zaito dje1i svoj iivot
sarno one koji mu nisu ukusnc. Ni u korn sluCaju ne bi. PuSac
iude za cigarelOm? Odovor leii u drugom razlogu za.sto pu.simo - u
bi pusio i komad starog uf.('la radijc nego apstinirao i nema v~
pranju mozga. Lako je nasiti se s kemijskom ovisnoSCu. Nili jedan puSac ne pusi 7A'I vrijcme spavanja. Kako 10 da ih ne
prebacite Ii se na puknjc cigarct3 kojc sami radile ad duhana, na rnelllolke, na cigare iIi na lulu. Say raj duhan ima gro'lan okus 30
Allen Carr: lako je prestati pusiti
probudi apsrinenrska kri1 'I? A
Ovisnost 0 nikotinu
31
Vecina ce pUSab cak izab iz spavace sobe prije nego sto zapali prvu cigareru, mnogi cc cak prvo doruekovati, mnogi ee bk pricckati da prvo dodu na posao i tek ramo 'l.apaliti prvu cigareru. Kol.ko to dol. po nob mogu i'l.driati deser sari da ne zapale cigol.rctu i [0 ih uopce nc uZIlemirava, dok bi po danu nakon desct sati vce cupali kosu? Mnogi ce pusaCi kupiti novi auto i sU7.drtwati se od puknja u njemu. lei ce U ka7~1Iista, kina, trgovine, crkvc ird., a to Sto nl~ puse ncec ih ni malo smerol.ti. Kada Sll U Englcskoj 7~1btani1i puscnje u pod'l.cmnoj ieljcznici, nijc doslo ni do kakvih demonmadja. PusaCima jc go(Qvo drol.go da ih netko iIi ncS[O prisiljava da ne pusc. U danasnje cc sc vrijcmc mnogi pllsati bcl. problcma suzdri.ad od pusenja tl kuti ncpusaea iii bk sarno u drustvll ncpuSaca. U stvari, rnnogi sc pllsaci mugu pril ieno dugo suzdrIavati od puscnja be'l. ikakvih n:lpora. Cak sc i lllcni dogadalo da sc cijclu VCCCt mugu opusriri i dobro se zabaviti a da nc 7--:1palilll niti jednu cigatcru. U rnojim kasnijim pUSackirn godinalll:l CCSIO sam sc vcsclio vecctima II kojillla cu sc mob 'l.abaviti bcz da sc gllsim cigarcram:l (smijeSne Ii navikc). Lako sc mOZcmo nositi s kcmijskom ovisnoStu. Tisucc puhCa titav iivor pusi samo povtemeno. I oni su ism tako ovisni kao i tciki pusaci. Ima pUSaea koji su prestali pusiri, ali katkada popllse koju cigaru; ta cigara odrl..1.Va njihovll ovisnosr. Kao sto sam vet rekao, prava nikorinska ovisnosr nijc gtavni problem. Olla sluzi samo kao katalizaror koji ee nas um odvratiti od pravog problema. Ptavi problem je pranje mozga. Onima koji puno pllse citav iivot moze bid utjeha to sto jc njima jednako lako prcstati kao i onima koji povremeno puse. Na neki cudan natin, njima je jos lakSe prestari. ISla tako, Sto dulje i vise pusite to cc vas cigarere viSe unistavati pa te i dobitak kad prcstanete bid yeti. 32
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Urjeha yam moZe biti i to da price koje sc CCStO cujll (npr. "nakon Sto ptestanetc pusiti {rcba sedam godina da duhan izade iz tijela" iii "svaka cigarcta koju popusire skracujc iivot 7...1 pcr minuta") nisu isrinite. Ncmojte sada pomisliti da to 7.naCi da sc prcrjeruje kada se govori koliko su cigarcrc Stcrnc. Ako jc ncSto istina, anda je istina to da sc njihov los utjccaj na l.dravlje podcjcnjuje bcl. obzira na to sto je onih "pet minuta" proil.voljna procjcna koju nitko ne moie dokal.ari. Isrina je da duhan nikada u porplillosd nc izadc iz djda. Ako ima pllhea u bizini, dim jc u anllosfeti i bk ce i ncpllsaci llVUti u scbe mati pos('Qtak. Mcdurim, nase je tijc10 eudesan slroj koji illla veliku moe oporavka, naravno ako vee nijc pokrcnlllo nckll od ncizljcCivih bolcsd ciji jc okidac bilo pUSclljC. Ako s:ld
Ovisnost 0 nikolinu
33
11 nje mozga i spavani partner
Kako i 7~'lStO llopce pocinjcmo pusiti? Da biste Ll potpullosti razurnjcli ovo pitanje porrebno je dobra pTOuciti kako macna na llas utjece podsvijest, iii kako ja znam feCi, nas "uspavani partner" . Svi mi mislimo da sma intcligenma bie;} koja 51 5ama odreduju put kr01. ZiVOL Istina je da je 99 posto nascg pOllaSanja unaprijed odredcllo. Mi SOlO proizYod dru.stva u kome srno odrastali - proizvod druStva jc odjcCa koju llosimo, stan II kojem sranujemo, obibji i lllodcli ponasanja. Podsvijcsr ovdje igra izuzetna vaznu ulagu. Lovjckov:l vjcrovanja mugu biti pogreSnil, nc samo u slucaju razliCitog misljcnja vee i kod konkretnih Cinjenica. Prijc nego Sto jt prvi covjek oplovio svijcr, veCina jc Ijudi mislila da je zemlja pIOSll:1ta. Mi danas ZIlamo da je okrugla. Kad bih napisao desetke knjiga s ciljem uvjeriti Ijude da je 7..emlja plosnata, ipak mi ne bi vjerovali. Medurim, koliko je nas Ijudi otputovalo u svemir i stvarno vidjdo zcmljinu kuglu? Cak i ako pripadate onima koji su prcjedrili cijeli svijet, kako mO:lete biti sigurni da nisre putovali u krug po plosnatoj povrsini? Reklamni strucnjaci dobro poznaju moc sugestije nad podsvijeScu. Tome slu7.e ogromni plakari kojima nas bombardiraju dok sc vozimo u automobilu, reklame na televiziji iii 34
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
oglasi u casopisima. Mislite da je to najobicnije bacanje novca? Sigurni ste da oglasi ne mogu uvjeriri ljude da kllpUjU cigarete? Niste u pravu! Uvjerite se sami. SlijedeCi put bd otidete u kafic iii restoran i bda vas nctko iz druSrva upita sto cere piti, nemojre reci samo "konjak" (iii samo ime nekog drugog piea). Pokusajre svoju narudibu zaCiniti na primjer ovako: "Zna.s Ii u cemu bih danas istinski uzivao? U profinjenoj aromi vrhunskog konjaka." Vidjet cete da ce, zajedno s varna, konjak naruCiri eak i oni kOji ga inacc uopce ne piju. Od najranijcg djcrinjstva nasa je podsvijest ncprekidno homban.lirana informacija koje narn govore kako nas cigarcre Opustajll i d'lju rum sarnopouzdanje i hrabrosr te da je cigarCta najdragocjenija stvar na zcmlji. Mislirc da prcrjerlljcm? U svakom filmu iIi predsravi u kojoj nckoga neba slll e1imih 'portova i jet-seta. Auromobili Formule 1 izglcdaju kao kutijc cigareta, a cesto se i zovu prema njima - iIi sc cigarc[e nazivaju prema automobilima? Na rc1cviziji se u dana.snje vrijeme moZe svasta vidjeri, na primjcr par koji LI krcvetu nakon seksa pusi cigaretu. Dobro sc zna .5W sc time ieljelo red. Iii slijedeea gcnijalna rcklama (ne mislirn da su cigarete koje reklamira gePranJe mozga i uspavani partner
35
nijalne, vee natin na kOji ih reklamira): ncki eovjek gleda smni U oei, njegov se balon 1....palio i uskoro ce se srusiti iIi te njegov motocikl upravo sleljcri s CCStC i razbiti se u provaliji. Nitko niiita ne govori. Svira riha glazba. Tada on pali cigaretu i lice mu se obasjava osjeeajcm 1.adovoljsrva. Na svjesnoj razini moida uOpCc nista netcmo rcgisuirarij naSa cc podsvijest pak vrlo strpljivo provariti sve mogucc illlplikacije ovoga Sto smo vidjeli. Istina je, postoje i rekJalllc i7. suprornog tabora - sttaSne price o raku, ampuracijama nogu, loSclll 1.adahu - ali Ijudi g1edajuCi ih nc prcsraju pusiri. I~ilo bi logitno da prcstaju, ali Cinjenica jest da tomc nijc tako. One eak nc sprjcCavaju mladei da polne pusitL Svih onih godina dok sam pusio bio sam iskreno uvjcrcn da nikada nc bih I><>CCO pusiti da sam bio svjcslan vezc izmcdu pusenja i raka pluCa. Prava jc isrina da bi sve bilo potpuno isto. Sve te kampanje proriv pUScnja prilitno 'l.bunjuju covjeb. Cak se i na samom proi1.vodu, l1a toj Sarenoj kutijici koja vas 1.Ove da otkrijete njC'Lin sadrlaj, nalazi zlokobno upo1.Orenje. Koji to pu.sac ikada tira, a kamoli da sc zamisli nad time stQ piSe? Vjerujem da najveei proizvodati cigaret31.apravo iskoristavaju upo1.Orcnja Minislarstva wravsrva na kmijama cigarcla kako bi prodavali svoje proizvodc. Mnoge sccnc ukljucuju zasttaSlIjuCa biCa popur paukova i vilinskih konjica. Upo1.Orcnjc 0 siernosii cigarcta za zdravljc sada jc napisano tako vdikim slovirna da ga pusac nikako nc moic izbje<:i, rna koliko se uudio. Kriza srraha koju pusac osjcea izaziva asocijaciju ideje 0 sjajnom zlarnom pakeru. Ironija titave prite jc u cinjcnici da jc najjab snaga u svom tom pranju mozga - upravo sam pusac. Nije istina da su pusaCi Ijudi slabe volje i slabc tjdcsne snage. Trebatc biti vrlo jaki kako bi.sre se nosili s otrovom. To jc jedan od razloga zasto pusaci odbijaju prihvatiti dobro poznare statisticke podalke koji dokazuju kako pUSenje 36
Allen Carr: Lako je prestati puMi
uniSm.va 1.dravlje. Svi imamo strica Peru kOji je pusio cerrdesct dgarcta na dan, nikad nijc bio bolestan i doiivio je osamdesefU. Pusacima ne pada na pamct prisjetiti se mnogih koji su sc razboljcli II najboljilll godinallla, niti pak pomisliti da bi srric Pero Illo-i.da jos llvijck bio iiv da nije pllsio. Ako napravitc istf01.nalO kako se drusrvo lIZblldi pri spominjanju 'sniF.mja' Ijcpila iii ovisnosti 0 heroinu. U Engleskoj od 'snifanja'ljcpila godisnje lllllrc l1lanje od desel, a ad heroina manje od SfOtinu osoba. I)ostoji jedna druga droga, nikotin, na kOju se II odrcdcl1oj iivornoj dobi 'navllce' viSe od 60 posto nas i na kojll do kraja iivota tfosimo ogromnc kolicinc novca. Pu.saci troSe najveti dio svojc lIstoocvine na cigarete kOjc im lInistavaju iivot. PlIscnjc vodi na tOP listi najvctih llbojica 1I zapadnom svijClUi na listi je ispred promclllih Ilcsreca, poiara i e1emenrarnih nepogoda. Z..s(Q smatramo 'snifanjc' ljepila i uzimanje hcroina [ako strasnim 'Jom, kad smo do prije nekoliko godina smatrali drogu na koju [rosimo velikc kolitine novca i koj.. nas masovno Pranje mozga i uspavani partner
37
ubija, potpuno prihvadjivom drustvenom navikom? U posljednje se vrijeme ne smatra bas potpllno drustveno prihvatljivom jer moze ugroziti zdravlje, ali sc ipak legalno prodaje u sjajnim pakcriCima 1I svakom dueallu, II kaflCima, restoranima, klubo~ virna ... Od toga najviSe koristi irna driava. U Engleskoj drlava od pusaea godisnje z.uadi preko 8 milijardi funta. Duhanska induStrija pak trosi vise od 100 milijuna fuma godisnje samo na promotivnc akrivnosti. Moratc 'l.<.poCcti gradiri otpornost prCllla pranju mozga na onaj nacin na koji biste to Cinili pri kupovini polovnog alltolTIobila. Pristojno bisre klirnali glavom dok varn prodavac govori 0 svomc autu, ali ne bisre povjerovali niri jednu jedinu rijcc kojll yam govori. Pocnite na sjajne pakeriec gledati kao na pakerite koji sadrie prijavStinu i orrov. Nelllojre da vas obmanjuju krisralne pcpcljarc iii zlallli up;lljaci iii milijuni prevarenih. Pocnitc se pitati: Sw ja to radim? Tteha Ii mi to zaisra? NE, NARAVNO DA VAM NE TREBA'
Mislim da mi je najreie razjasniti upravo pranje mozga. Zasto se osoba koja je inace radonalna i intcligentna pretvara u pravog idiota kada je njegova ovisnosr u piranju? Najbolnije mi je priznati da sam od svih tisuea Ijudi kojima sam pomogao presrati pusiti upravo ja bio najveCi idiot. Ne sarno zbog toga sra sam postupno stigao do srorinll cigareta dnevno vee zara sw jc i rnoj otac bio tdki pllsac. Bio jc to jak covjek koj! je lImro vrlo mlad. Sjeeam se kako sam ga, kao djecak, promatrao kako se svako jutro gusi i kako povraea ad kaslja. Silo mi je jasno da U tome ne lIziva i da ga je obuzelo neko zlo. Sjceam se kako sam rekao svojoj majci: "Nemoj nikada dopllstiti da posranem pusaC". 38
Allen Carr: lako je prestali pusili
S pernaest sam godina bio zaljubljenik u zdrav zivot. Spon je bio say moj zivot i bio sam pun hrabrosti i samopouzclanja. Da mi je tada netko rekao da eu zavrsiti kao pusac koji pusi stotinu dgareta na dan, okladio bih se u komplcrnu zivotnu z.'lradu da to nikako neee biti tako. S cetrdeset sam godina bio fizicki i psihicki ovisnik. 00yeo sam sam sebe 1I stanje u kojem nisalll mogao raditi niti najjednostavnijc fizickc iii intclekrualnc poslove, a da najprije ne zapalim cigarcru. Kod vcCine Sll pusaea okidaci lIobieajenc stresne siruacijc, bo sto je zvonjava tcJefona iii dru7..cnje s Ijudima. la, naime, nisam bio u stanju niti upaJiti stolnu Iampu iii promijcniti kanal na daljinskom upravljacu bez prethodnog paljenja cig:lrcte. Znao sam da me puscnjc ubij:!. Nisam sc lJ tom pog1cdu mogao zavaravati. Ali, nijc mi jasno kako nisam mogao vidjcti sto mi pusenje radi na mcnr:llnom planu. Nikako nisam razumio sro se dogada, mada mi je objasnjclljc bilo djcJo vrijeme prcd 1I0S0111. Najsmjdllijc II djdoj srvari je to Sto vedna pllsaea iivi u 'l.. abludi da uiivaju u cigareti. )a sam pusio zaro Sto sam mislio da mi pomaic pri kOl1centraciji rc da pomaie mojim iivdma. Sada, bd sam nepuSac, najteie rni je uopee povjerovati da sam nekada taka razmisljao. Promjcna koju sam doiivio moze se usporediti s budenjelll iz noene more. Nikorin je droga koja 7..3magljuje vas razutll, vase culo okusa i mirisa. Najgora stvar kod pllScnja llije to sro llniStava vase zdmvlje ili vas dicp, vee to Sto lInistava zdrav tazum. Sralno traiite kojckakvc ra'lJoge kako biste nastavili pusiti. Sjcbm se kako sam sc u jcdnoj fazi prebacio na pusenjc lllie (nakon neuspjelog pokusaja presranka pusenja), vjerujuci kako je to manje Sterno i kako cu na taj nacin smanjiri pusenje. Neki od tih dllhana 7..3 lulu apsolutllo su odvratni. Mogu oni Bjepo mirisari, ali su grozni za pusenjc. Sjebm se kako me Pranje mozga i uspavani partner
39
puna td mjeseca bolio vrh jez.ika. Nadalje, nckakva sc smeda rekutina skuplja na dnu lule. Dogodi sc da ncnaOljcrno po~ dignete lulu iz-nad vodoravnog poloiaja i prije nego StO toga postanete svjesni, vee ste progutali prilicnu kolicinu te prljave tekuCine. NajceScc cere odmah povraeati, bez obzita na to u kak"om sc drustvu nalazili. Trcbalo mi jc tri mjcscca da sc nautim puSiti lulu i nikako mi nije jasno 7..1.StO sc u ta tri mjescca nikada nisam zapitao Cemu to sluii i cito sc svjcsno podvrgavam mm mucenju. Naravno, kada jcdnom nauCe nositi se s lulom, od pUSaea Iliia nitko ne izgleda zadovoljniji. VeCina njih je uvjercna da puSe Z:J.to Sto uiivaju u luli. Ali zaito su se toliko namucili da bi nautili voljcti lulu kad su mogli biti jednako tako zadovoljni i bez njc? Odgovor je slijcdeei: jcdnom kada postancle ovisnik 0 nikolinu, pranje mozga sc pojaCaV:J.. vaSa podSVijesl zna da malo cudoviste treba nahraniri i ona blokira svc drugo StO vaS lim Salje. Kao SlO sam v<""C rebo, slrah jc one SlO Ijudc ljcra da puSc - Strah od osjceaja pra7.ninc i ncsigurnosti koji cc vas Obllzeli kad se prCSlanCtC opskrbljivati nikorinom. To SfO vi toga. niSle svjesni, ne znati da to ne POSlOji. Vi toga nc morale biti svjesni jednako bo sto mack:! nijc svjcsna gdjc sc u podu nala7.e cijcvi od grijanja, ona sarno zna da ce joj ako sjedne na odredeno mjesno na podu bili lIgodno roplo. Pranje mozga je najve6 pOle.skota s kojom se susreeemo kad se ielimo odreei cigarela. Pranje mozga koje nad nama provodi drustvo dok odraslalllo, pojaeano je llaSim osobnim pranjem mozga koje dobzi od naSe ovisnOSli i jos vise pranjem mozga koji provodc nasi prijalelji, rodaci i kolege. Jeste Ii primjctili da sam se do sada ceslO koristio izrawm 'odreCi se cigarera'. Koristio sam raj izraz na poccrku prcrho~ dnog odlomka. To jc kbsicni primjer ispiranja mozga. Izraz 40
Allen Carr: lako je prestati puMi
1.apravo implicira irlvovanje. Prekrasna istina jest da se l.:~ pravo llicega nc lrebate odreei. Upravo SU~~OlllO, osl:bodlt eele se growe bolesti i dostiti cudesne pozlUvne stvafl. 5:l~a
ccmo poeeti uklanjati to ispiranje m01.ga. Od s.ada p.a. l~adaIJe, netemo vi.sc koristiti izraz 'odreti', nego preslafl, st:lllih 7.apra~ yo: IZBAVITI 5E! Prvi argument za poeinjanjc pu.senja jest: lO radc dru.gi Ijll~ di. Ako ne pllsimo, mislimo da neSto 1..'tSigurno propUSl:llllo. Zalim sc dobra pomllcimo da bismo sc ucinili ovisnima, iako nikomc od nas nije jasno SlO smo to propuslali. Mcdutim, svaki PUl kada lIgledalllo nekog drugog pUSa~, ~no~~o ~ uvjcrimo da Illora biti nceega u pUSenju, jer ~(Q bl lI1~CC
la!
pusio. Cak i bda presrane pusiti, puSac sc oSJeCa ~~IllUl\l~ svaki pUla kad netko 1I drustvu l.1.pali cigareru. OSJeca sc Sl~ glirnilll. Moi.e zapaliti samo ru jednu. I prije n<..'go stO jc toga svjcslan _ ponovno jc poslao ovisnikom. .... . Pranjc 1ll01.g<1 vrlo jc motno i zata morale bltl SVJeslll .posIJe~ diea. 5jc6m sc kako sam kao djeeak nakon drugog sVJelsk~ rata powmo pratio delcklivsku radio-dramu I)aul TC~lple ko!a
je lada hila iznimno popularna. U jcdnoj sc cpi:odl d~.t.e~lIv havio ovisnoscu 0 marihllani iii kako su jc na1.ivailll SCflJl lravi'. Zioecsti su Ijudi nesvjesnim pliSaCima prodavali cigarclC 1I kojil1la jc bib "'trava". Nijc bilo nikakvih slelilih poslj~i~, ali Sll Ijlldi poslali ovisni i morali Sll ncprekidno kupov~u CIgarclc. (Z:.I vrijemc mojih teeajcva stoline Ill; ic Ijll~i pm.nalo
da su probali mar;huallu. Nit; jedan nijc rebo da JC po~lao ~ njoj ovisan.) Imao sam samo sedam godina kad~ sam .slusao {~J program. Tada sam prvi put CUD 7..1 pojam OVlsnOStl o. dro~1. 5ama pomisao na ovisnost, na to da vas ndto tjcra na lIi'.1111anJC droge, 111A1savab me je i do danasnjih dana, i mada s.am sko~o siguran da trava Ile stvara ovisnosti, nikada sc n~ blh llsudlO probati koji dim l1larihuane. Bas smijdllo, S ob,mom da sam Pranje mozga i uspavani partner
41
poseao ovisnik 0 drag" d k . "b • me bareo PIT II 0 ole, se lla) rLC postaje ovisnik. Da .• " 1 au cmp e upozono na abiene cigarere. lronicno }~ sta ccrrdeser godin.a .nakon te serije covjeeanstvo trosi tisucc i tlSllCc dobra na medlClnska isrraiivanJ";J 0 raku dok "'"
t'
,
J"
,
"
se mr IJUOI
r~se ~akna~ acc:jc adolescenata na smrdljivi ko rov i prirorn
113Jvecu arlst ubJrc upravo dri..ava. Rijesit cerna sc p ' mozga. N"IJe ncpusac "I' k ... . k' raop nut ,. "" .. OJIJcza J, vee )C pusac onaj koji jc z..1kinur za: : ........ . .. . ......... .......... . ............. . . ......
.
ZDRAVLJE
Kao sto sam vee govono, pllsaci misle da puse zbog uiitka,
ENERGIJU
0pllSt;\llja i poticaja. U stvari, to je i111zija. Pravi je razlog
BOGATSTVO
olakSavanje apsrinenrskc krize. Kad smo zapoCinjali pllsiri, Cinili smo
DUSEVNI MIA SAMOPOUZDANJE
SRECU
biri izvor llgodc.
SlOBODU
Sto posrajemo veCim ovisnikom
5to dobiva Z
pOllekim
pocco sc srvarari zabrani krug. Nas je podsvjcsni um poceo uCiri da cigarcta konzumirana II odreJcnom trenutku moze
SAMOPOSTOVANJE
UVIJC
U
druStvenim siruacijama. Nismo bas morali pusiti. McJutim,
HRABROST
J . •J mira, spokop " k'
1'0
I
samopouzdar'J'o k .. " "oJ! nepusaCl • Y
Y'
0
raj drogi, veCa je porreha
da olakbmo apsrinelHsku kri:l.u, i sto nas vise cigarera povlaCi prema dnu, to vise vjerlljcmo da olla irna apsolumo suprotan uCinak.
To
se dogada tako .~poro, tako poswpno da niste wga
ni svjcsni. Dan
'l..
danom ne osjeCate sc nimalo drugacije od
prijasnjega dana. Mnogi pLlSaCi nisu ni svjesni da su posrali ovisnidma dok ne pokusaju prcsrari pusiti, a i tada mnogi od njih to ne mogu priznati. Nekolicina njih cijeli iivot gllra glavu u pijcsak pokusavajllCi uvjcriti scbc i druge da uiivaju u cigarcri. Vodio sam slijcdeCi razgovor sa srorinjak adolescen:na:
JA: Shvaeas Ii da je nikolin droga i da je jedini razlog slo pusis to slo ne mozes preslali pLlsili? 42
Allen Carr: lako je preslali pusili
Olaksavanje apslinentske krize
43
0, Glupost! Ja uzivam u cigareti. Da ne uiivam, preslao bih. JA: Onda prestani na tjedan dana i dokazi da
maies prestati
aka ieJis. 0, Neeu. Ja uzivam u pusenju. Bih. kad ne bih uiivao. JA: Prestani sarno na tjedan dana, da sebi dokaies da nisi postao ovisnik.
0: A zasto? Ja uiivam u cigareti.
Rck~o sam vee da pusaCi imaju porrebu olakhri si apstincn~s.ku knz~l u ~~enucirna srrcsa, dosade, kOllcc/ltracijc, OpuSt:lrlja III kombm3cIJc nabrojanoga. 0 rome IH.:koliko slijcdeCih pogbvlja.
ell
dcraljnije gavoriti u
Ne mislim samo
1l;1
vel ike iiyome rragcdije, vee
n3
svakidasnje
nama izazivaju stres kao sto SLl druzenje, telefonski razgovori, napetosr koju osjcea kucanica s mal am djecom i slicno.
siwacije koje
Ll
Uzmitllo lla primjer telefonski razgovor. Za veeinll jc Ijlldi telefonski razgovor pomalo stresall, pogotovo za poslovne ljude. VeCinli tdefonskih razgovora ne vodima s prczadovoljnim muStcrijama iii sa scfom koji nas naziva kako bi nam Ccsritao. Obicna je rijcc a barem malo napetoj situaciji; ncSto IlC ide kaka spada iii nctka ima nckakvc :t~1hrjcve. U tom ce trcnutku pusac, aka to vee nijc llCinio, zapaliri cigarctll. Uopcc nije svjcsran Z:lstO to cini, ali zna da mu sc iz nckag razloga Cini da mll pom:rk. Ono sto se u stvari dogada je slijedece: iako toga nije svjestan, pUSac vee pari od apstinenrske krize. Ook djelomicllo ublazuje iclju :fA'! cigarcwm, istovremcllo se smanjuje i sues (istovremcllo, ali ne medusobna povezano) i pusac osjeea kako dobiva podstrek. U ovom trenutku taj je podstrek stvaran. Pusac sc osjcea bolje ncgo Sto sc osjcCao prijc ncgo jc zapalio cigarctu. Medutim, cak i dok pusi tll cigarctu, puiiac jc napctiji od nepusaea, jer sto vise pusi to je dubljc uvuccn u z3brani krug i svaki put mu cigarera sve slabije llblaiuje iudnju. 44
Allen Carr: Lako je prestati pusi!i
SIres
4.
Obccao sam vam da yam ne spremam nikakvu sok-tetapiju.
U slijedeecm vas primjcru ne namjeravam sokirari, ielim salllO naglasiti kako dgarerc unistavaju vaSe iivce, dok vi mislire da vas opustaju. Zamislitc da StC se dovdi u sranje u kojem yam lijeCnik kaz.c kako Ce yam morari ampurirari noge aka ne prcsranere pusiri. Zasranire na trenutak i pokuSajrc si zamisliri iivor bcz nogll. Pokusajrc si prcdol:iti stanjc 1ll07..ga orobe kOja bi nakon takvog upowrenja nastavila pusiti tc hi joj SlVarno bile amputir::mc obje lloge. Bio sam CUO nekoliko takvih priCa i smattao sam da jc tako llcSto porpuno ncmoguee. Stovik, nadao sam se da ce i meni lijclnik reCi tako ncito i da cu onda stvarno morati prcstati pusiri. Tada sam vee iseckivao dan kada b.- doci do izljeva krvi u m07..ak j kada tu ostati ne samo be-L nogu vee i be-L glave. lakve price nisu ni u kOlll slliCaju besmislene vee jasno ukazuju na to StO ta grol.na droga tini od Ijudi. Dok krocite ktoz iivot, postupno yam oduzima hrabrost. 5to yam viSe oduzima hrahrosr, to StC viSe uvjereni da je njcn ucinak upravo suprotan. Svi smo tuli 1.•\ paniku koja obuzima puSaCa kada kasno naveCer shvari da jc osmo bcz cigarera. Nepllsacima je rakvo sranje potpuno ncpoznalO. Cigarera je lIzrok lOme sranju. Litav vas iivor cigarcta ne samo da unisrava vak iivce vee jc i ffioCan orrov koja unisrava i vaSe tjelcsno 1.dravlje. U rrcnutkll kad se pusac dovede 1I stanje u kOjCffi jc svjcsran da ga cigarcra ubija, duboko je uvjercn da mu upravo ona dajc hrabrosr i da je iivot bez nje porpllno nC'I..amisliv. Shvarite konacno da vas cigarera ni u kom slucaju ne opusta; ona vas polako i sigurno uniStava. Jedna od najveCih koristi koju eere imari kada prcstanete pusiti upravo je povratak samopouzdanja i sigurnosri II scbe.
46
Allen Carr: Lako je prestati puMi
Ako u ovom rrcnurkll pllsire, siglltllo ste na lO vee 7.aboravili do rrenutka kad sam vas ja na lO podsjctio. Jos jcdna zabluda u vezi s pu.scnjem je ta da dgarcta smanjujc dosadu. Dosada je stanje duha. Dok pusitc dgarclu vaS um nc govori: "Ja pllsim cigareru. Ja pusim cigarcru". To se dogada rck kad dugo apslinirate, kad pokuSaV3rc smanjiri pllscnje iIi kad pllsitc prvih nekoliko cigareta nakon neuspjdog pokuSaja da prcslancre. Istina jc slijedeea: ako ste ovisnik 0 nikorinu, a IlC pusirc, IlcSlO valll ncdosraje. Ako postoji ncilO sto nije strcsno, a moZe ncko vrijcmc z..1bavili vaS mozak, proi:i ce prilicno dugo ra1.dobljc prijc ncgo sto vas 7.a.Smeta noooslarak droge u vascm rijclll. Medurim, kad yam jc dosadno i kad se vaS m01..1k nitim nc zabavlja, krenut ce hraniri cudovistc. Kad Yam je dosadno (a ne pokll5..1vate prcsrari pllsiti), bk i paljcnjc cigarcrc prclazi 1I sferu nesvjcsnc radnje. Cak i pu.saCi lule i oni koji sami morajll svoje cigarere obavit ce svoje rituale potplillO automarski. Ako se pusac pokusa prisjetiti cigareta kojc je popusio tijckom dana, sjetit ce se samo malog broja njih - npr. prvc toga dana ili onc nakon jda. Istina je II srvari ra da cigarera indirckrno pojaeava dosadu i to rako sro vas cini letargicllima. I umjesto da ndto poduzmu, Oosada
47
da se poCnu baviri nekom energicnom akrivnoscu, pUSaci se prepusraju lijenosri i dosadi i ublaiavanju apsrinenrske krize. Zato je loliko vaino suprorsravili se ispiranju mozga. Jcr je Cinjenica da puSaci imaju obieaj pusiri kada im jc dosadno i da nam sc ad rodenja govori da puscnje rje.sava dosadu, pa nam nc pada na pamer ispirati ru Cinjenicu. Mozak mm je rakodcr ispran da vjcruje da zvabnje :l.vakaCih guma pomaZc opuhanju. Cinjenica jc da ljudi u srrcsnim situacijama cesto skrgucli wbima. Svc sto zvakace glllllC r.ldc jesr da yam daju raLiog za skrglltanje wbima. Slijt.xlcCi plu kad vidirc nekog kako ivace promorrilc ga pomnijc i zapirajre se izglcda Ii ta osoba opusrcno iii napero. Promarrajle pUSace koju puSe jer im je dosadno. I dalje izgledajll kao da illl je dosadno. Cigarclc nas nc rjciavaju dosade. Kao bivsi ldki pllsac mogu ustvrditi d:t ne postoji nista dosadnije od paljcnja jedne prlj:lVc cigarclc Z:1 drugom, dan za d:lllOlll, godinu z.. godinom.
48
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Cigarcra ne poma7.c koncenrradji. I ro jc jos jcdna od iluzija. Dok sc pokuSavare konccmrirari, auromarski Cere z..1boraviti na stvari koje odvlacc po7..ornosr, npr. na osjetaj hladnoce iii vruCinc. !lubc vee pari: malo cudovisre treba svojll dow. A kada sc rreba usredolOciti, on na to uopce ne Illora ni misliti. AUIOtl1:lrski p:tli cigareru, djclomicno prekid:tjuCi apstinentsku kriw, i nasravlja r:tdiri svoj posao, a da je vee zaboravio da uoptc pusi. Cigarera nc poma7.c koncenrradji. Pomaic jc unistiri, jer nakon nekog vremena, Cak i dok pusirc, pliSacku apsrinemskll krizu nikako ne mo7.cre 1I porpunosri prcvladar1. Pu.be rada poveCava kolicinu cigarera i rako sc i problem samo poveeava. Na kOllcenrraciju pllscnje urjcce i na drugi nacin. Progrcsivno blokira arrerijc i velle orrovolll i tako llskracllje mozgu kisik. U srvari, ako prcokrenere raj praces, marno cetc popraviti konccmracijll, a s njom ce £loti i inspiracija. Kad sam pokllsao presrati pllsiti Merodom snage volje, razlog mom ncuspjchll bila je upravo konccntracija. Mogao sam se nosiri s ncrv07..om i s losim raspoloienjem. ali kad sam se na neSro rrcbao usrcdoroCiri, jednosravno sam morao zapa~ lid dgareru. Dobro sc sjetam panikc koja me uhvatila kad sam shvario da na mojim ispirima iz racunovodstva nije dopllStcno Koncenlracija
49
pusiti. Tada sam vec pripadao medu pusace koji puse jednu 'lAt drugom i bio sam siguran da ne mogll rri sara biri koncenttiran bez cigarere. Medulim, ispirc sam poloiio i ok se ni ne sjeealll da mi je llopce palo na pamet ptlsiti. DakJe, kad je doslo do sitllacije II kojoj se srvarno trebalo konccmrirari, ociw mi cigareta nijc bila pOlrcbna. Manjak kOllcenrradje koji lllllCi pllsaec kad pokuSaju prescafi pUSili ocito nc dola'l.i od tjclcsnih uCinaka apslinenrske krize. Oak SlC pUSac, patilc od mcnmlnih blokada. Kad naidclc na preprekll. Sto Cele lIradili? Ako vet ne pusirc. zapalit Cerc jednu. To netc izlijeciri mcncalnu blokadu - Sro sada? PokuSar cere se rijciili blokadc j(x1nako kao SlO bi ro uCinili nepusaCi. Oak Sle pliSaC, ni za 510 na SVijClU nc krivire dgarcre. PuS:!ci nikada ne pare od plls.1.ckog ka.slja, oni su samo kronicno prehladeni. U rrenulkll kada prcsranclc pusiri. za sve loSe sro Yam se U iivoru dogada krivil Cere 10 SIO sre prestali puSid. I zato kad imalC mcntalnu blokadll, umjesto da ju pokuSale prevladari, zavaravarc se: "Da barem sada mogu zapaliti. odmah bih rijciio problem". I tako poeinjere preispitivari svoju odlukll da presrancle pusiri. Ako sre uvjereni da jc pu.scnjc jedina prava polllOC pri koncenrraciji, briga 0 rome ce vas z.1.Sigurno dovesli do toga da se netcrc moci konccntrirati. Sumnja lIzrokujc problem; ne ljclcsna porreba za cigarcrom. Zapannirc z.tuvijek: puSaci Sli ti kOji pale od apstinemske krizc, a nc ncpuSaci. Kad sam ugasio svoju posljednju dgareru. preko noci sam sa srodnu cigarcra dobo na nula na dan bel ikakva gubirka koncenrracije.
VcCina pu.sata misli da ih cigarcl3 opusta. Medmim, isrina jc da je nikorin kcmijski slimulans. Ako si izmjerile puis pa 1'0rom popusirc dvije cigarere 'l..3 redom. primijeril Cele da Yam jc puis zn311l0 porasrao. Jedna od najdraiih dgarera veeini puSaCa ona jc nakon obroka. Vrijcme obroka je vrijeme kada presrallcmo radiri; sjcdncmo i opustimo sc, 'l..3dovoljimo svoju glad i Zed rc Sll tako llaSa cula potpuno zadovoljcna. Medurim. jadni se pus..c nc m07,c opusriri. On mora zadovoljiri jos jednll glad. On misli da ra cigarcla kojll pu.si dajc glavni zaCin hrani, dok 1I srvarno· sri on nc 'lAtdovoljava sebe, vcc ono malo cudovisrc koje [lcba nahraniri. Cinjcnica jc da se ovisnik 0 nikorinu nikada ne m07.c II potpllnosri OpliStiri, i kako iivOl ide dalje - sve jc gore i gore. Najncopustcniji Ijudi na svijclu nisll nepusaCi. vet pedescrogodisnji direkrori koji pu.sc jednu cigaretu 'l.<1 drllgom. koji reSko disu i sralllo kaSlju, imaju visok dak i neprcsrano Sli nervozni. U rim F.17..3ma cigarcra prcslaje cak i djelomicno llblaiavati simptome kojc je prclhodno u'l.rokovala. SjeCam se vremena kada sam kao mladi racllllovoda podizao obirdj. Kad bi neko od mojc djcce llcinilo kakvu m:podophinu, rrcnuracllo sam gubio iivce. Moje su bijcSllC reakcije bile u
00
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
OpuManje
151
poprunosri neprimjcrcne rd.ini ucinjenog 'nedjela'. Bio sam rada uvjeren da me obuzco nckakav zloduh. Sada znam da su cigarete uzrokovale problem. U to sam vrijeme bio uvjeren da me muce svi problcmi svijcra, medutim, kad se sada osvrncm na to razdoblje, nikako mi nije jasno sro je to bilo tako strcsno. U svim sam drugim stvarima u iivoru ja irnao konrrolu. Jcdina srvar koja je konrrolirala melle bilo je pusenjc. Najialosnije jc to da danas nikako ne mogu uvjeriti svoju djccu da je upravo pUScnjc bilo one sto mc Cinilo rako ncsnosnim. Svaki put kad cujcm puSaCa kako opravdaV'.1 svoju ovisnost, cujcm iSlU poruku: "Srvarno mc smiruju. !'omaiu mi da sc opustim." Prije nekoliko jc godina u Englcskoj bilo govora 0 [Orne da te se donijcri zakon kOjilll bi se onemogutilo puSacima da usvojc dijcre. Jedan jc covjck rada bijcsno proresrirao: "Kakve Ii su to gluposti. To je porpuno pogrcino. Sjetaffi se da sam, kada sam bo dijcrc trcbao nato raspraviri s mamom, uvijek rekao da sjedne i 7..."lpali cigarctu jer jc rada bila znarno opusrcnija". laSto raj covjck nije mogao r:J.7.gov:u3.ti sa svojom mamom kad nije pusila? ZastO su pUSaci tako neopusreni kad nc puSe, Cak i nakon jcla u rcsroranll? Zasto Sll rada ncpliSaCi u potpunosri opustcni? ZaSto sc pliSaci nc mogu opustiti be7. cigaretc? Slijedeci put kad primijcritc Ilcku osobu kako u rrgovini urla na svoje dijete isprarirc je poglcdom. Sigurno Ce zapaliri cigaretu tim izade iz rrgovinc. Na rclcviziji jasno mOttle vidjeri koji jc od vodirelja pUSae, a kOji nije. Opuhenosr, rj. neopusrcnosr izuzerno se lako uoeava u prilikama kada pusaCima nije do· pusreno pusiri. Obrarirc na [0 pa1.njll. Vidjct Cete kako pUSaci stalno dric rllke blizu una iIi kako pucketaju prstima, rapkaju nogama, igraju sc sa svojom kosom ili rade tame grimasc. rubei nisu opuihcni. Oni su 7.aboravili sro to mati biti potpuno opustcn. Opustcnost jc jedna od mnogih koristi od prestanka puScl1ja. 52
Allen Carr: Lako je prestati pllsiti
Cijc1u tll prilu s pusenjem mozemo povezati s llluhom i biljkom mcsoidcrkom. Kad sled na biljku, muha isprva uziva u slasnom biljnom nektaru. U jed nom trenlltku situacija po~ srajc obrnuca. Sada vise Illuha ne jedc biljku, vet biljka poCinje prozdirati lll11hll. ije Ii vet. vrijcme da odletire s te biljke?
Opu~tanje
lS3
Ne, kombinacija sc nc odnosi na puscnje dvijc iIi vise cigareta odjednom. Na nju ecre naiCi 1I rrcllutku kada se poenete pitati zaS(Q 1I0pee pusite. Jednom sam si spalio dian pokuhvajuCi u usta ugurati cigarelll u rrcnlltku kad jc jcdna vee hila 1I t1Slima. U stvari, to i nijc tako glupo kao Sto vam mozda izglcda. Kao Sto sam vee rebo, postupno cigareta prestaje ublai;!Vati apsti. nenrsku kri1.l1 i cak i u rrenurku kad U llstima imalC 7..apaljcIlu cigarelu, imalc dOj:Ull da IlcSto ncdoS{aje. avo lanbnog pllsaea n.. . jvisc frustrira. U trcnlllku bda yarn jc poticaj porrcb;m, vi vee pusilc. 1'1. rog se razloga lciki plls.1ci okrceu alkoholu i drugim drogama. Na ovu Ct. se temu vratiri kasnije. Dakle, kada govorim 0 kombinaciji, mislim na kombinaciju nasih lIobieajenih t:lzloga 7AUto pu.simo; npr. neki drustveni dogadaj, zabava, vjencanje, veccra u rCSloranu. Postoje siruacije koje su istovremcno i stresnc i opustajuCe. To isprva mo7.e izgledari konrradiktorno, ali nije. Svab vrst druienja moze biti stresna, eak i dru7..enjc s prijatcljima. U ism vrijcme 7..elitc uzivati u drusrvu i biti potpuno opuSteni. I)ostoje situacije u kojima su prisurna sva Cctiri nabrojana razloga. Voinja automobilom moZe biti jedna od njih. Ako upravo napuscace Strcsnu siruaciju, na primjer, upravo StC bili kod stomatologa iii lijeenika, sada se u automobilu mottre M
Allen Carr: Lako je prestati puMi
"pustiti. Istovremeno, voinja podrazumijeva odredenu dow ,.teSa jer morate voditi racuna 0 svojoj sigurnosti. Morate se I,lkoder konccnrrir;ui i na vo7.nju. MoZda nisre svjesni ova dva I'0sljednja faktora jer Ie radnje obavljare nesvjesno. To stO ih nbavlja vaSa podsvijest ne z.naci da to 7.3 vas ooovija netko drubi. Ako pak 7.3pncte u nekoj promecnoj guivi iii sc voz.ite po jcdnolicnoj aU(Qccsti, POStat ee vam i dosadno. Jos jedan dobar primjer je kan::mje. Ako se radi 0 malo l..ahtjevllijoj igri, morate sc koncenrrirali. Ako gubite, sigurno cete biri pod snesom. Ako dugo vremena ne uspijevale dobiri pristojnc kane, postar ee yam dosadno. Cijclo to vrijeme vi bisrc sc ncbali 7.abavljari, ncbali biste sc opusrati. Za vrijcme partije karara, bcz. obzira na to kako malo osje6 aps,inent5ku kriw, pllsac ce lantano pusiti cigarctu za cigaretom, 10 ee ciniri eak i povrcmcni pusac. Pcpcljarc ec bid pune II rrenurku. 1'1.nad igraCi stalno Cc lebdjeti oblak dima. Upitatc Ii 5.1da bilo koga od pu.saCi-kanaS.1 llHva Ii u cigarcrama, rcCi ce vam da sc zadjclo salitc. Nakon ovakvih n06. kada nam od kasljanja vee posrane 1.10, cesto odillcujcmo da jc sada srvarno doslo vrijeme da prcstanemo pusiri. Upravo re cigarcte. ko;e pusimo u kombinaciji naizgled oprccnih sitLIacij:l., cesta sm:ltramo onim posebnim. anima kojc ce nam kada presranemo pllsiri najviSe ncdostajati. Mislirno da nikada viSe lleeemo moci uiiV3ti u iivotu kao nekada. U srvari, rijeC jc ponovno 0 potpuno istolll fcnomcnu; i tC cigarete sluk s;lIno uro da Iakse prcvlad:l.mo apstinemsku kriw koja je ponekad jab a ponckad slabija. NeSto treba u porpunosri razjasniti. Nisu cigarerc uno StO neku situaciju cini posebnom. Posebna je sama ra situacija. Kad jed nom prcvladamo pocrebll za pusenjem, u takvim eema situacijama jos vise uiivati, a one srresne ce l1am bid 7Jlatllo manje srresne. 0 ovome eu dctaljnije govoriti u slijedetcm poglavlju. Kombinacija
M
APSOLUTNO NICEGA! Ono sw prestanak pllsenja Cini rc.skim jc strah. Strah od gubitka uzitka iii potpore. Strah da odredcnc lijepe sitllacijc vise netc biti iste. Strah da sc nibko ncccmo mati nusiti sa stresorn. Drugim rijeCima, llcinak pranja mozga navodi nas na pomisao kako u nama poswji neb slabost koju cigareta ublaiava te da ce, ako prestanemo pusiti, u nama nastati praznina. Shvatite jed nom zauvijck: CICARETE NE [SPUNJA-
VAJU PRAZNINU. ONE JE STVARAJU. NaSa SLl tijela najprecizniji strojevi na Zemlji. Bcz obzira vjerujete Ii u Stvoritelja, u proccs prirodnog odabira, iii u ncSto izmedu - sto god da je stvorilo nasa tijela, tiSllCll je puta mocnije od covjeka. Covjek ne mo7..e stvoriti niti najlllanju 7-iVll stanicu, a kamoli cudo osjeta vida, rcprodllkcije, cirkulacijskog sustava iii mozga. Da je Ono sto nas je stvorilo kljelo da Ijudi puse, opskrbilo hi nase tijelo nekolll vrstom dimnjaka, kao i filtra koji bi sprjeCavao otrovillla ulazak u nase tijelo. NaSa su rijela opskrbljena sarno odredenim mchanizlllirna upozorenja kao sto su kasljanje, vrroglavica, mllcnina, a koje rni ignoriramo na svoju stcm. NajljepSa je istina u tome da se nemamo cega odrcci. Jcdnom kada istjerate malo cudoviste i kad shvatite u kolikoj yam l56
Allen Carr: Laka je prestati pusiti
Je mjen ispran mozak, cigarete vise necete zcljeri nid ce yam hiti potrebne. Cigaretc nc popravljaju rueak. One ga unistavaju. One llniiitavaju vase cu[o okusa i mitisa. Promatrajte pUSace dok II restoranu puse izmedu obroka. ani ne lIiivaju II obraku, oni jednosmvno ne mogu docekati kraj jda jer se jda uplice II pusenjc. Cesto se nc mogu suzdri.ad od pusenja 1..1. jelom mada znaju da to nepusaCima smera. Nije stvar u tome da su pllsaci hezobzirna stvorenja, oni SLl jednosravno jadni bez cigarcta. Moraju birad izmedu dva zla: ne pLlsiti i zOOg toga se oSjetati jadno, iii pusiti i osjetari se jadno jer [Q smcta nepusaCima. U oba sluCaja imaju osjetaj krivnje i sami scbe prcziru. Promatrajte pLlSace na nekom sluzbcnom prijcmu na kojcm se mora cekati na sluzbcnu zdravicll. Mnogi rad imaju "problema s mjehllram" i iskradajll sc iz prostorije kako bi Ll toaletu '/.apalili cigarcw. U [akvim sc slllCajcvima jasno vidi kako je pllsenjc prava ovisnosf. PusaCi ne puse zato Sto II cigaretama uzivaju. ani puse zato Sto se bez cigaretc osjetaju jadno. Mnogi od nas poCinju pushi u drusrvu, dok su jos mladi i sramciljivi, te uskoro pocinju misliti da ne mogu Llzivati II drustvu ako ne puse. To je apsolu[na besmislica. Dllhan covjeka lisava samopollzdanja. Najbolji dokaz straha koji se llvlaCi II pusaea je urjecaj cigareta na zene. Skora sve su 7-cnc iZU7..emo osjerljive na svoj izgled. Uvijek kle biti adekvamo odjcvcnc i besprijekorno mirisati. Bez ob1-ira na sve, to Sto im dah ima miris pepeljare izgleda da ih nimalo ne obeshrabruje. Ja znam da im to sigurna jako smet'l ~ znam da mrze mitis svoje kosc i odjece - ali to ih ipak nc odvmca od puScnja. Toliki je srrah koji je ta groma droga utjerala pusaCima u kosti. Cigaretc nc pomazu pri druzenju. One ga uniiiravaju. Morate driati pite 1I jednoj, a cigarcru 1I drugoj rueL Stalno voditi racuna 0 pepdu kojega treba otresti u pepcljaru, pokusavati ne Cega sa to odricem?
57
izdisari dim Ll lice osohe s kojolll razgovaratc i ncprestano se pitari nc osjeta Ii ta osoba pUSacki zadah iz vaSih usta i nc vidi Ii kako su vam od eigarem poiutjeli zubi. Ne samo da se nicega ncecte odrcei, vee tete odmah postati svjcsni mnogih rantaSticnih koristi. Kad puiaci pol:.nu razmis)jati 0 prcstanku pu.senja, obicnosu im misli usredotocene na ror.J.vljc. novae i drustvo. Ovo su oeito vrlo billla pitanja. ali ja medlltim mislim da jc najvcCa korist ad prcstajanja pu.scnja lIpravo pSiholoska. IZlllcdu osraloga, iz slijcd(.'cih razloga: 1. Povrarak samopolJzdanja i hrabrosti 2. Sloboda od ropsrva 3. Nije vise potre-bno ici kroz :i-ivot smlno razmisljajuCi 0 tomc kako vas polovica sranovnistva pre-/-ire nid, Sto je najgorc, pre-/-iruCi samoga sebc_
Ne samo da jc iivot nepuSaCa kvalitetniji vet jc -laSigurno i mnogo IjcpSi. Nc mislim samo na to da Cete biti 7.draviji i bogatiji. vet i na to da cete zasigllrno biti srctniji i viSe uiivati u iivoru. o fant:J.Sticnim prednostima nepuscnja govorit cu viSe II slijcdctim poglavljima. Ncki pus:lci nikako nc mogu shvatiti sro :i.dim reCi kad govorim 0 'praznini'. Njima ce moZda u razlll1lijcvanju pomoti slijcdeea prio. Zamislite da vam se na lieu pojavio neki gr07.an osip. )a yam prcporucujem da svakako isprobate jcdnu m:J.St. PosluSate me i osip ttenutno nesraje. Tjedan dana kasnije ponovno se pojavljuje. Zatraiite od mene jos maJo one masti. Izlazim Yam u susret i pokianjam cijelu tubu kako bistc imali dovoljno ako se osip ponovno pojavi, Nakon primjcne masri, osip ponovno nestaje. Svaki puta kada se ponovno pojavi sve je veti i viSe vas fiB
Allen
Carr: Lako je preslati pusiti
svrhi, a vrijeme do pojavc novoga osipa sve jc krate. Nakon nekog vremena osip prekriva cijclo vase lice i strahovito vas SVtbi. Sada sc pojavljuje svakih pola sara. Znate da ce ga mast privremeno izlijel:iti, ali ste vrlo zabrinuti. Hoce Ii se osip jednom prosiriti na cijelo tijclo? Hatc Ii razmak izmedu dvije pojave osipa potpuno nestati? Posjeeujete lijcCnika. On vas ne moZe iz.lijel:.iri. PokuSavate s primjenom drugih srcdstava, mcdutim nista ne poma7.c osim re clldorvorne masri. Sada stC vet potpuno ovisni 0 masti, Ne izlai'.itc ii'. kuCe a da niste sigllrni da Ui'A1 se imatc tubu masti. Kad plltujete. uvijek sa sobom nosite llckoliko tuba visb. Uz to sro StC zahrinuti 7A1. svojc zdravljc, im:ue i drugi problem. Naimc, ja vam n:lpbcujCill 100 funta svakll tubu. Ncmatc drugog izborn no platiti mi. Tada nailazite na clanak 0 osipu u novinall1a i shvaCate da isti problcm s osipom nc muci s.1mo vas, vee i mnage druge Ijude. U srvari, farmaeclld Sll otkrili da vaSa mast lIopte ne lijel:i osip. PomOCll masti osip se samo povlaCi pod kol.lI. Mast je ta koja ga hrnni i lI"Lfokujc sirenje osipa. $ve SIO morate uciniti kako !liSle sc rijciili osipa JCSt prest:J.li koristiti mast. Osip cc s vremcnom llcstati sam od scbc. Bistc Ii nakoll tog saznanja nastavili koristiti mast? Bi Ii vam bila ponebna snaga voljc kako lle biste morali koristili mast? Ako u l:bnak nc biste odm:lh povjerovaIi, i'A1.siglltllo biste ipak isprobali ima Ii u njcmll istine i kada bistc shvatili da sc osip smanjllje, 7.clja za korisrcnjem Illasti sasvim hi nestala. Biste Ii sc osjcCali jadno? Naravno da ne. Imali ste uiasan problcm koji ste smatrali ncrjciivim. Sada StC napokon prona.sli rjcicnjc. Cak i u slutaju da je potrebna gadina dana da osip u potpunosti ncstane, sa svakim dallom poboljSanja pomislit cete: "Nijc Ii to fanrasticno. Neeu umrijeti," tega se 10 odricem?
59
]ednako sam se cudesno osjetao i ja kad sam ugasio svoju posljednju dgareru. Jedna yam stvar mora biri sasvim jasna kod usporcdbe pusenja s osipom i mascu. Osip nije rak pluta iii arterioskleroza, rromboza, kronicna asrma iIi bronhiris iii bolesr srca. Sve ro dolazi bo dodarak osipu. Nije sarno rijec 0 risucama marab koje smo spalili, rijcc je 0 ciravom ljudskorn vijeku ispunjenom losim zadahom, zlltim zubima, lerargijom, soptanjem i kasljanjem i godinama provedenim u gusenju S3mih scbe i ;;..aljenju zbog svega lOga. Rijec je i 0 vremellll u kojem se osjcbmo z.1.kinlltima i kaznjenima jer pusenje nije sVllgdjc dopuheno. Rijec je 0 £orne sro se osjebmo prezrcno i, jos gore, sra preziremo sami scbe. "1"0 Sll sve strasni dodaci osipu. Osip je ono sto nas rjera da 'l~1tvaramo oCi pred svim tim. Rijec je 0 panicnam oSjebju neurazive :i.dje Z.1 dgaretom. NepuSaCi ne pate od tog osjceaja. Najgora stvar od kojc parimo je strah i najvcea korisr kOju eete izvllti od nepusenja bir ee lIpravo u rome sw cere se napokon rijditi lOga scraha. Ja sam se bio osjcCao bo da se velika magla najednam povukla iz moje glave. Jasno sam vidio da llloja panicna :ielja 1..a eigarelOm nije bila posljediea nekakvc moje slabosti iii nckakve earobne moti kOja mi je eigaretLI Cinila privlacllom. Uzrok roj zelji bila je prva eigarcra, i svaka slijedcea koja tll zelju nije uta:livala, vee jll je, naprotiv, pojaeavala. Vidio sam sve one 'srerne pusace' kako prolaze kroz isru nocnu moru kroz koju sam ja prolazio. Nc tako lose kao ja, ali svi su oni pronalazili slicne laine argumente kOjima su pokllsavali opravdari svoju glllpOsr. TAKO JE L1JEI'O BIT! SLOBODAN.
60
Allen Carr: lako je prestati pusi1i
Kad pokllsavaju prestati pusiti, puSaCi kao glavne razloge navode zdravlje, novae i drusrveni ugled. Osim pranja mozga, ova strasna droga prouzrokuje i najobicnije ropsrvo. Apsurdno je sto SlJ Ijudi II proslolTl stoljecll raravali kako bi se ukinllio ropstvo, a u danasnjc vrijclllc lOliko pllsaea pari ad ropstva kojc su sami scbi namctnuli. Lovjck nikako nc moZe shvatiti ci njcn iCll da kada III u jc dopuStcno pUSen jc iskrcno :lei i postati ncpuSac. U vcCini cigarcta kojc II zivot'U popusi pusac nc sarno da ne uiiva, vec nije niti .svjcst:l.n da ih je popusio. Tck nakon nckog vremcna apstinendje poCinje se 1~1Varavati mislju kako uziva u dgarcti (npr. u prvoj ujurro iii u onoj poslijc rucka). Cigarela mm postajc dragocjcna tek u trenurku kad pokusarno smanjiti pusenjc, kad apstiniramo iii kada nam drustvcne prilike ne dopusraju da pusimo (npr. u crkvi, bolniei, kazalist'll, kinu i sl.). Uvjereni bi pusac rrebao biti svjestan da ce s vrClllcnom biri sve gore i gore. Danas je vee na mnogirn javnim mjestima pllScnjc zabranjeno. Uskoro ec biti na svima. U danasnjc se vrijcme rijetko dogada da pusac lllaZe prvi puta doti k nekome u posjet i z..paliti nakon kunoawog pitanja: "Smijcm Ii zapaliti?". LeW je prizor u kojem puSac prije Dobrovoljno ropstvo
61
svega pokuSava spaziti pepeljaru, nadaju6 se kako ce u nJoJ pronaCi opuske. Ako pepeljarc nema, pokuSat ee se nckako sllzdri.'lti ad puscnja, ali aka mll to ne uspijc, wrrazit t.e dopustenje da zapaH cigaretu. Odgovori kao: "Ako baS morate" iii "Radijc nei tdko bismo se rijdili smrada", nisu viSe nikakva rijetkost. Jadni sc pusac rada osjet.a srvarno 1I7..u no, najradije bi propao U zcmlju od neugodnosti. Sjceam se kako mi jc hilo nesnOSIlO iti u crkvu dok 5.1111 jos bio puhc. Cak i rijekom vjcnCtllja mojc kecri, kad sam trcbao ponosno stajati u'lnju kod oltara, ra'lmisljao sam 0 drugim stvarima. Mislio 5.1m: "Kada ce 10 napokon hiri got'ovo da konacno mogu vani jednll zapaliti?"
Jedna ad najljepsih srvari koja mi se dogodila kad sam prepusiri hila je trenutno oslobodenje od ropsrva i novosreCena sposobnost jednakog uiivanja u iivoru u svakomc trenutkll. Nijc viSe hilo potrebno potratiti pob i.ivot3 na icljll za cigaretom, koja bi prestajala samo na trenlltak. kad hih zapalio cigarcru. Tada sc medutim javljalo ncleo drugo - po7.clio bih dOl je nisam morao ....apaliti. Pusati hi ucbali wad da kad sc nalaze u drusrvu nepuSaCa, nisu nepuSaci ti zbog kojih sc osjc6ju 7.., kinutima. Zakinutima ih cini lIpravo ono malo cudoviste. StaO
Korisno je promatr:ui puSaCe u takvim prilikama. Uvijek sc dri.e 7":ljcdno i Ilurkajll jcdan drllgoga cigarcrann "Nc hvab, imam svoje, 7..1paJir ell jednu od vasih kasnijc", Ctvrljaju vescio, uvlateei dim cigarcte mislcei prirom kako su srcrni jcr oni barcm imaju svojll malu nagradll. Jadni nepll5.1Ci rakve nagradc nc dobivaju. Srvar je 1I rome da "jadni ncpllsati" nc ncbajll nagradc. Mi nismo srvorcni zato da idemo kr07. iivot ncpresrano trujuCi svoja tijcla. Najgorc je kod pusenja to sro puSac niri dok pusi cigarctu nc mUle postiCi uno stanje mira, samop01l7.danja i hrabrosti kojll nepuSac ima cijelo vrijcme svoga ncpllsackoga st:lia. Nije nepuSac raj koji se u crkvi osje6 zakinutim. Sje6m se isro rako kako sam 1I kuglani gilimio da mi jc mjehur prehladen kako bih svako malo mogao skokllllti do roaleta. Nc, nijc hila rijee 0 terrnaestogodisnjcm skolarcu. vee o cerrdeserogodiSnjcm raClinovodi. Kako Ii jc to sarno jadno. Niei 7.01 vrijemc igrc nisam lIzivao. Vesclio sam sc kraju igre samo z.1to sto sam mogao .....apaliti, iako sam kuglanjc tada sma~ trao najboljim naCinom za opusranje tc sam mislio da uiivam u svom najdrazem hobijll. 62
Allen Carr: Lako je prestali pusili
Dobrovoljno ropstvo
63
Kad sc domknemo re reme, odmah sc vidi dOl, prvenstveno mladi. puSac nikada ne razmislja 0 puScnju bo 0 rrooku koji ce
ga pratiti cijcli 7.ivor. Veeinu puSaCa zabrinjava vee i cijena jed-
x funta tjedno
Nije prerjcrano ni be-Lbroj puta ponoviti da je ra1Jog rcikotama pri prcsranku puknja pr.mjc lllozga; S(o vik pokusaja pr:l.llja m01.ga raskrinkarc, laksc cc vam bili posrici cHj. K:ukada sc upusrim u ra7.go\lor s ljudima koje nazivam LlVjCrcnill1 puhCima. Moja jc dcfinicija uvjcrcnog pUSaea fa da jc to
osoba koja si puscnjc
11107,c
pl'iusriri, koja nc vjCTUjC cia pLlscnje
skodi njczinu zdravlju i koju nije briga Sto drusrvo 0 rome mi· sli. (Takvih danas !lema ba..~ previse.) Aka je rijec 0 mladom covjcku, feCi ell IllU kako nc magu vjcrovati da nije ubrinut 'l.bog novca koji Hosi. Tada inti sc obicno zacaklc olio Da $.'lffi mu spomcnuo 1.dravlje iii socijalni aspekt pu.senja, maida hi odmah odusrao od rasprave sa mnam, ali kael sma kod nova - "AJi, ja 5i [0 mogu priusriri. Rijee je 0 sarno x fllma rjcdno i mislim da to IOliko i n vrijedi. To mi jc jedini porok iii uiirak • Ako pusire dvadescr cigarcca na dan, kaiem mu, nikako mi nije jasno kako vas novac kOji rrosire ne zabrinjava. Za svoga cere iivoca porrositi 40 risuCa funca samo na cigarete. Na sro ce oriCi say raj silni novae? Vi ga Cak neeerc zapaliti iii baciri. Upotrijcbir Cere ga kako bisre unisrili svojc zdravlje, iivce i samopouzdanje. Njime ecre kupiri doiivotno robovanjc. los zadah i rrule zube. To vas zasigurno mora zabrinuri. 64
Allen Carr: Lako je prestati puMi
ne jedine kurije. Katkada razmisljamo 0 rome koliko mjcsel:no trosimo na cigarere i to nam vee zvuci prilicno alarmanrno. Vrlo rijctko (najceSCc upravo onda bd pokuSavamo prescari pusiti) procjenjujcmo koliko na cigarctc rrosimo godisnje i svjcsni smo toga da je racunica prilitno 1.4lSrraSujuCa pa nam ne pada ni na pamer racunari koliko ecmo porrosiri za svoga Evota. Kad lIvjercni pUSac pokuSava sam sebc prcvariri rccenicom: "Ja si ro mogu priustiri, rijeC je 0 samo x fuma tjcdno", on sam sebi prodajc StoS koji ste vec toliko pum culi 00 akvizitcra. Tada ja uskaccm: "Dar Cll yam pOlludu koju 11(: mo-i.cre odbiti. Evo, S:lC!:l mi c1ajte 1.000 fultra i ja cu vas opskrbljivari cigarcram:l do kraja vaSega iivora." Da He mu pOlludili cia ccre prcllzcti njcgov kredir ad 40 tisuGt funta 'l.a samo risucu funta, pube bi na to prisrao ismga trcnurb. McdUlilll niri jedan uvjcrcni pusac (illlajre, molim vas, na umu dOl sada nc govorim 0 llekoillc bo sro ste vi, rj. 0 osobi koja ieli presr,Hi pusiri. vet 0 nckonlc komc (0 nije niri na kraj palllcri) nije prihvatio moju ponudu. ZaSro nije? Za vrijeme rnojih reb.jeva. puSac bi na IllOjU ponudu 00govorio: "Slu5.1jtc. mene novac stvarno nc zabrinjava". Ako slicno razmislj:ue. upirajre se zaSlO vas u ovom SlliCajU novac ne zabrinjaV
65
nije bib. dobra, ali je svakako bib re-what racionalnc dcdukcije. Kada god pusac pokusa izvagari za i protiv puscnja, fCZultat je uvijck isri: PRESTANI PUSITP '1'1 SI ZRTVA PRIJE~ VA RE! Svi pUSaci puse ne zato sto to i.ele iIi zatO sro su jedno* stavno odlucili pusiti, vee uto sto misle da nc mogu prcstati. Oni imaju stalnu potrebu sami scbi ispirari mozak. Oni mOoraju gurari gb.vu u pijesak. Smijcino je i iaJosno kako pUSaci i7.mcdu sebe skJapaju paklOve, npr. "'Prvi koji prcstanc puSiti mora dati svakome od oS(3lih pUSata po 50 fuma", i (Q na njih llljL-ce viSe nego tisuce i risuce fuma kojc hi ustedjeli da prcstanu pllsiti. Sve je to posljedica ispranog mozga. Molim vas, ra1.mislire barem na rrcnlllak. PUSenje je lantana reakcija, a i bn:lC kojim src ve-Lalli Cirav iivor. Ako taj lanac nc prekinctc. ostar cerc pusac cijdoga iivora. Procijenite koliko cete do kraja v;lscga iivora porrositi na cigarete. lwos ce sc razlikovati od pusaca do pusaea. Mi ccmo za vjcibu prerposraviti da se radi 0 10 tisuca funta. Uskoro ecre donijcti odluku da jc cigarera koju pllsite posljL-dnja u vaScm iivQ[u (ne jos - prisjctire se upura s poCcrka knjigc). Sve StO morare uciniti kao ncpuSac, jcsr nc pasri ponovno u 7.amku. 10 :l.Ilati ne popusiri prvu slijcdeeu cigarctu. Paljenje prvc slijedeec cigarcte kosrat ce vas 10 risu61 fuma. Mislitc Ii da jc ovo pogreSan naCin gk-danja na srvar, juS se uvijek z:Ivaravatc. Sarno izracunajtc koliko bisre novea u.srcdje1i da nisle popu.sili prvu cigarcru. Mislilc Ii da sam u pravu, poku5."1jre si predociti osje6lj koji bi vas obuzeo da vas obavijestc kako stc na nagradnoj igri dobili svoru od 10 risu61 funta. Sigurno bisre skakaIi od sreee. Pocnire sada skakati! Nagrada ce yam upravo sada posrupno poccti priSti7AUi, a ro je sarno jedna od lijepih srvari koja ce yam sc dogodiri kad presrancre pusiri. 66
Allen Carr: Lako je prestali pusiti
U fazi odvikavanja od pu.senja sralno cere biri izloieni kllsnji da popusire jos jcdnll posljcdnju cigarerll. Podsjceanjc na onih 10 tisu61 funta (iIi kolika god vaSa procjcna bila), pomoCi cc vam da lakSe odolirc toj kusnji. Godinama sam u radijskim i tdevizijskim ernisijama nudio pUSacima da tu ih doiivotllo opskrbljivari cigarcrama ako mi unaprijed daju i7.llos koji porroSe na cigarctc u godini dana. Cini mi se upravo ncvjcrojarnim da na moju ponudu baS nirko nijc pristao. Clanove svoga golfkluba i7.azivarn svaki pura kada ih cujcm kako se iale na ponovno poskupljenje cigarcra. Hvala Sogu, nirko jos nije prisrao, jer da jcsr, izgubio bih ciravo 00gatsrvo. Naidere Ii na kakve srernc i vcsele pusace koji yam rvrde d;l jako llzivaju 11 pukllju, slobodno im recite da ware za jcdnu budalu koja ce ih ako mll daju iznos koji pot rose na cigare{c u godini dana, opskrbljivari bcsplarno cigarerama do kraja njihovih iivO[a. MO'l,da ipak lIspijcrc pronaCi nckoga (ko tc pristati na Illoju pOlludu?
Ustedjet 6u x funta tjedno
67
cijske svrhc. Njih ionako glcdaju samo ncpusaci. Ovo takodcr objailnjava zaSto se pusaci vrlo dobro sjL-caju striG! Perc koji je pusio cctrdeset cigareta na dan i doiivio os.1.mdesctll, a ignoriraju tiSlice drugih koji Sli umrli mladi ad bolcsti uzrokovanih pu.senjem. Otprilike Scst dana u tjednu vooim S pus.1cima (uglavnom mladim Ijudima) razgovor sliean ovomc:
U ovom jc podrucjll pranjc mozga naj7.cscc. PUSaci SLJ uvjcrcni da Sli svjesni Stete kOjll puscnje uzrokujc zdravlju. Nisll. (:ak i u mom sillcaju, u trenucima kad sam bio sigman da cc mi glava eksplodirari i kada sam iskrcno vjcrovao kako sam u potpunosti svjestan posljcdiG! pusenja, ipak sam se 2..waravao. Da sc svaki pUla kad sam palio cigarcru u mom dicpu upalio mali beeper nakon kojcga bi sc javio glas: "Dobro, Allcne, ovo jc tal Srceom, upravo smo te lIspjcli upowriti. Zapalis Ii ovu cigareru, eksplodirat Cc ti glava", mislitc Ii da bih 7~1palio tu cigarctll? Ako nisrc sigurni II odgovor, otidirc na ncku prometnu llli~ ell i sranirc na rub plocnika. Zarvoritc oei. Sada 7A1mislitc da vam jc d:lll ovabv ulrilll:lrum: ako iclitc z:llxlliti slijedccLl eigaretu, morate prvo zatvorcnih oCiju prijcCi eesru. Nema apsolurno nikakve sumnje sto biste uCinili. Ja sam radio ono .StO Cini svaki pusac cijeloga svog iivota: zatvarao oei i gurao glavu u pijesak u nadi da eu se jednog dana probuditi ida viSe neeu ieJjeti pusiti. PuSaCi si ne mogu priustiti razmisljanje o koliCini stete koju nanose svome zdravlju. Kad bi 0 tome Taz.misljali, nestala bi i i1uz.ija 0 tome da uiivaju u svojoj navici. Ovo objasnjava i ncdjelorvornost cmisija 0 puScnju koje cmitiraju sokanrnc priwrc koji bi trcbali posluziti u cduka~ 88
Allen Carr: Lako je preslali puMi
JA:
Zaslo !elile preslali pusiti?
puS,,::,
Ne mogu si 10 vise priustiti.
JA:
Zar niste zabrinuti za svoje zdravlje?
PUSAC,
Isla me taka sutra maze pogaziti Iramvaj.
JA:
Zar biste se vi dolxovoljno bacili pod tramvaj?
PUMC,
Naravno da ne bih.
JA:
Zar ne 91e<:tate lijevo i desno kada prelazite cestu?
PUMC'
Naravno da gledam.
Upravo tako. Pu.saci dobra pa7£ da nc 7,..1.VrSc pod tramvajclll, mada Sll sanse da ih tramvaj pogazi jedan naprema s(()tinu tiSliCa. S druge se Slranc nc obaziru na iZll7.ctnO vdiku sanSli da sc r:l7.bole od bolesti kojc sc javljaju kao posljcdiea pllscnja. Ero, t'olika je snaga prallja mozga. Sjetam se jed nag poznarog briranskog igr:.1Ca golfa koji nije is:lO na americka n:ltjcG!nja sarno zbog velikogstraha od letcnja. U igri jc pak pusio cigarctu za cigaretom. Zar nije ludno to sto nam, ako smatramo da POStoji i najmanja mogUt~a pogrcika. na zrakoplovu, nijc ni na kraj pameti u njega se ukrcati, iako mamo da rizik iznosi jtxlan naprema stotine tisuCa.. Na rizik 00 jedan naprema lctiri, koji dolazi s pllscnjcm, pristajemo bez. razmi;ljanja. I sto Ii timc dobivamo? APSOLUTNO NISTA! Zdravlje
69
Jos je jedna uobicajena pusatka zabluda pusacki Walj. VeCina mladih Ijudi koji dolaze lla mojc rctajcve nije zabrinuta za svoje zdravlje upravo zbog fOga SfO jos nc kaSlju. Nisu ni svjesni da se radi 0 upravo obrnuroj srvari. PUSacki kaSalj jed. na je od prirodnih 7.aSrira naScg organiuna - lako izbacujemo otrOV iz. llaSih plu6. Kasljanje samo po sebi nijc bolesr. llCgO rck simpfOm. Kad pll5.1C kaSljc. njegova pluta pokusavaju izba· citi iz scbe kancerozni katran i nikarin. Ako ne kaslje. kallce· rozne se rvari zadri.avaju u pluCima i lIZrokUjll rnk pluCa. PliSaci iz.bjcgavaju vjd.banjc i sreknu naviku plitkog dis.1nja kako nc bi kasljali. Ja sam l1ckada vjerovao da ce me moj pu.sacki kaSalj ubiri. Izbacivanjcm vdikog dijc1a prljavstine iz mojih pluta 7.3prnvo mi jc moida spasio iivol. R.1.7.misljajtc 0 svemu ovome na slijcdeei natin. Kad biste imali lijep autolllobil i dopustili da 7.ahrda ne eineCi pritom niha kako bisrc to sprijecili, bilo bi to priHeno glupo s vase stranc jer hi sc aUlOlllobil vrlo brl.O prclVorio u hrpu rde i usko· ro yam vise nc bi mogao slllziti. Medurim, to nikako ne bi bio kraj svijeta, jcr ri;et jc sarno 0 novcu i uvijck bisle tllogli kupiti novi aUlomobil. Va.sc je tijdo takodcr prijcvozllo srcdstvo; ono vas voz.i kroz fivot. CestO eujemo da jc zdrnvlje jcdino prnvo bogarstvo. Svaki ce Yam bolesni bogamS potvrditi kako u roj izreci ima isrine. Veeina nas moze se prisjctiti kako smo, part-ci zbog llckc ozljcdc iii bolesri, tllolili za svoje 7.dr.tvljc. (KA KO LJ SAMO BRZO ZABORAVLJAMO) Kao pusac, ne samo da dopllstarc reli da se sid i ne poduzimarc baS nista u vczi s tim, vee unisr3vare ono prijcvozno sroostvo koje vas vadi kroz iivot. Zapamrirc da nikada neecte imati prilike kupiti 1l0vo. Opamerire se. Nc morate puSiti i zapamrirc: PUSE JE NE (INI BAS NISTA DOBRO! Iz.vucire na rrenutak glavu iz pijeska i zapira;rc se bistc Ii zapaliH slijedeeu cigarem kad bisrc wali da jc upravo ra ciga· 70
Allen Carr: Lako je preslati pusiti
reta okidac kojim ccte pokrclluri srvaranjc raka 1I vasem tijelu. Zaboravite na bolcS( (rciko jc predociti je kad nismo bolesni), dovoljno jc da zamislire kako morntc iCi na preglede u bolnicu, !cako se mornte podvrgavati bczbrojnim bolnim pretragama, zraeenjima i sHtno. U rom sluCaju ne mokte donosili planovc o tijcku vaSegd iivota. Jedino SlO rada mo7.cte planirnti vaSa jc sinn. Sro Ii cc se dogoditi s vasom obitelji i najdraiima, s vaSim planovima i snovima? CCStO se stlsrtccm s Ijudilll:l kojima sc dogodilo uprnvo to. Ni oni nisu mislili da cc sc to baS njima dogoditi. Najgore u djdo; stvari jc [0 sto su svjcsni da su sami pridonijeli svojoj bo-Icsri. Cijeloga iivota pusaci sami sebi govorc "presrat CU sUlra". PokuSajrc zamisliti kako sc osjebju oni koji su stvarno dobili rak pluCa. Za njih jc pranjc mozga zavrScllO. Tck sada vide sro sc II stvari krijc i7.3 'navikc' i provcsr Cc ostatak iivota pitajllti sc jcslI Ii Stv3rno lrebali pusiti, 7..aleCi sto sc llC mogu vratili u proslosL Presranire sc 7A1v3r:lVati. Jos lIvijck imatc sansu. Rijec jc 0 IanCanoj reakciji. Ako popusitc slijooceu cigarcru, ona ce vas navuCi na slijcdeeu i slijcdccu. To yam se vee dogada. Na poCctku knjige obe6o s.1.m yam da se nceu sluiiti ktkrcrapijom. Ako src vee odlucili presrati pusiti, preskocite OStauk ovog poglavlja i vr.l.litc se na njcga tck kad procitatc d;c1u knjigll. Napisano jc vd bezbroj knjiga pllnih sratistickih podataka o stcmosti pllScnja 7A1. zdrnvljc. Problcm jc II tomc Sto, dok sam nc odluCi presrati pusiti, pUSac za takve podatkc ne i.eli ni euri. Upozorenja ministarsrva zdrnvsrva tiskana na svakoj kutiji cigareta puSac uOpCc ne primjeeujc. Ako ih i procira, prva stvar koju ce tada uciniti jest 7.3paliti cigarcru. PuSaCi smatrnju da opasnost za roravlje koju u sebi nosi dgarcta ovisi 0 srcCi, sHeno $.1nsi da sranete na minu. Uruvitc si u Zdravlje
71
glavu: rizik je sralno prisutan. Svaki puta kad zapalite cigaretu u pluea lInosite kancerozni dim; rak je svakako najgora bolest kojoj cigareta pridonosi, a tu su i sreana oboljenja, anerioskleroza, emfizem, angina, tromboza, kronicni bronhitis i astma. Ook sam jos pusio, nikada nisam CUO za aneriosklerozll iii em/izem. Znao sam da Sll pisranjc kod disanja, kasljanje tc sve llcestaliji napadi astmc i bronhidsa izravna posljedica toga Sto pllsim. Meeturim iako Sll posljedicc bile nellgodne, nije bilo prave boli, a neugodu sam mogao podnijeri. Priznajelll da me pomisao da bih mogao dobiri rak pluea uzasavala, pa jll jc moj mO"l."lk il'. 109 razloga vjcrojarno blokirao. Zapanjujucc je kako je strah od srravicnih rizika 7A1 zdravlje povC'"IA"lnih s pllScnjelll zasjenjen snahom od prcstanka pusenja. Ne radi sc has 0 {Orne da je ovaj drugi snah veCi, Ilcgo 0 tome da ako preStanClllO danas, strah nastupa odmah, dok jc strah od dobivanja raka pluea, strah iz buduenosri. Zasro glcdati stvari emo? Valjda sc neee dogoditi. [onaka bih do rada vee Z,;.\sigurno prestao. N3 pusenje cesro gledalllo kao n3 potC'"unjc u'l.,c[a. S jcdnc je srrane strah: to je nC'"l.dravo, skupo, prljavo i gura IUS U ropstvo. Na drugoj Sll strani pluscvi: to je moj t1iitak, Illoj prijardj, llloja potpora. Nikako da shvatimo da se i na drugoj strani radi o stralll\. Ne radi se 0 tome da u lljima uzivamo, vee 0 tome da se osjecamo jadno bez njih. Zamislite ovisnike a heroinu kojima je heroin llskraeen: zamislirc strasan jad kroz koji prolaze. Sada zamislite njihovo neizmjerno vcsdje u trcllutku kada im je dopustcno "l."lbiti iglu u vene i zavrsiti sa strasnom apstinemskom kril'.om. Pokllsajte zamisliti kako itko moie stvamo vjerovati u to da uiiva u zabadanju igle u venu. ani koji nisu ovisnici 0 heroinu ne pare od tog panicnog osjeeap. Heroin ne ublaiava raj osjeeaj, naprotiv, on ga UZTO72
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
kuje. Ncpusati se nc osjeeaju jadno ako im nije dopusteno pusiti nakon obroka. Samo pusaCi pare od rag osjeeaja. Nikotin ne ublaiava taj osjeeaj, on ga naprotiv llzrokllje. Srrah od toga da eu dobiti rak pluta nije me narjerao da prestanem pusiti jer sam mislio da se ovdje radi 0 rizikll slicnom onom kod prelaska preko minskog polja. Aka yam je llSpjelO - odlicno. Ako nisre imali sreee, nagazili ste na minll. Bili ste svjesni rizika II koji se upllstate i aka ste bili sprcmi prcllzcti raj rizik, kakve je to veze imalo s bilo tim drugim? Taka bih svaki pura kada mi je neki ncpusac POkll.saO objasniti rizikc puscnja, koristio llobieajcllc izgovorc koje su bcl'_ i7.llimkc llsvojili svi ovisniei:
"Od netega se mora umrijeti." Naravno da se mora, ali je Ii /0 logican razlog za namjerno skrativanie vasega iivota?
"Kvalileta zivota je vainija ad
dugovjecnosti.~
Istina ie, ali valida ne smatrate da je kvaliteta iivota iednog alkoholicara iii ovisnika 0 heroinu veta on kvalite/e iivota nekoga tko nije ovisan 0 alkoholu iii heroinu? lal stvarno vieruiete u to da ie kvali/eta iivota iednog pusaca veta od kvalitete iivo/a jednog nepusaca? Naravno da pUSac gUbi na oba fronta - niegov je iivot i krati i jadniji.
"Moja pluca vjerojatno trpe vecu stetu od ispusnih plinova automobila nego od pusenja." Cak i da ie to istina, je Ii to logican razlog za dadatno kainjavanje vasih pluta? Moiete Ii uopte zamisliti nekoga tko bi bio toliko glup da doslovno stavi u svoja usta Ispusnu cijev i svoievoljno udise Ie plinove u svoja pluta?
Zdravlje
73
TO JE UPRAVO ONO 51'0 I'U5A(;1 ZAI'RAVO (;1 N E'
Razmislirc
0
rome slijedcci pur dok promatrate jadnog
pusata kako duboko lIvlaci dim ;cdne od tih 'dragocjcnih'
ci~
garcra!
Jasno mi je 7Auro mi gUSclljc i svjcsr 0 riziku za dobivanje raka nisu pomogli da prcsrancm pllsiti. S ovim prvim sam se mogao 1l0Sili. a ono drugo je rno; m07.•tk jcdnoslavno blokirao. Kao SIO vee ware, moja se metoda nc bazira na plaknju vee na sasvim suprofllomc -7..clim da shvatirc koliko Cc Ijepsi hili vaS iivol kad pobjcgnclc iz ropstva. Medurim. ja sam lIvjcren da hi mi mogucnosl lIvida u to 510 sc dogada unutar mag:.. tijcla hila poll1ogla da prestancm pl/sid. Ne mislim S
sw
sw
74
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Cinjcnicu da mcdicinska profesija nikada nijc znanstveno doka7..ala da jc pUScnjc izravan uzrok raka pluta. Sraristicki su pokazatclji toliko snaini da znanstvcni dokaz nijc porrcban. Nitko mi nikada nije znanstvcno dokazao 7.3Sto me wcno bali kad se lldarim cekicem po paleu, ali sam to brzo sam shvario. Mornm naglasiti da nis.'llll lijecnik, ali jednako tako kao stO je to sluCaj s cekicclll i palccm, vrlo mi je brl.O postalo oeiro da su gu.scnje. sralni kaSalj. kronicna astma i napadi bronhitisa iuavno povC"/A'll1i s pliSenjem. Naime. dubako s.'lm uv;crcn da jc najvcCa 01Y.lSnost koju puSenje donosi nakm 7.dravlju po~ srupno i ubr/..3no propadanje nakg imunoloskog sustava koje u'l.rokujc raj proccs zacepljivanja. Sve biljke i 1.ivotinjc na ovom planetu 7..3 vrijeme njihovoga vijeka napadaju baktcrijc, virusi. para7.iti. itd. Najmocnija obroma koju imamo od bolcsti jc naS imul1oloski sustav. $vi mi p:uimo od infckcija i bolesti cijeloga iivO(a. Vjcrujcm da svi mi bolujcmo od nekog oblika raka za vrijeme svojcga iivom. Mcdurim, nc vjcrujcm cia je Ijudsko tijelo oblikovano da bi bilo bolcsno. i ako sre jaki i zdravi. vaS ce sc imul1oloski susrav boriri s tim napadima i poraziti ih. Kako vas vas imllnoloski susrav moi.e uCinkovito braniri, kad izgladnjujcrc svaki svoj OlisiC i org:lIl lIskraCivanjcm kisika i hranjivih rvari i hrnnitc ih lIgljicnim monoksidom i orrovima? Nc radi se toliko 0 tome da pu.senje uzrokujc ove druge bolcsti. ono Cini slicnu stvar kao i AI DS, postuPl10 unis(:lva vaS imlilloloski sustav. Nekoliko s(cmih nuspojava koje je pusenje imalo na mojc zdravljc. a ad nckih sam pario godinama, nisll mi postale jasne svc do mnago godina llakan sto sam prcstao pusiti. Dok sam se 1.3marao preziranjem onih idiota i bijcdnika koji bi radijc os(ali bcz vlasritih nogu nego prestali pusiti. nije mi llopec bilo jasno da i sam vee parim od aneriosklerozc. Svoj Zdravlje
71'S
skora stalni sivi ten pripisivao sam nasljednom karakteristikom i manjkom tjdovjdbe. Nisam bio svjestan da je to zapravo 1'0sljedica zacepljenja bpilara. Imao sam vene na nogama Ll rridesctim godinama kojc su cudesno iscezlc nakon sto sam prcstao pusiti. Otprilike per godina prije ncgo sam prestao pusiti dosao sam u stanje u kojcm sam svake vcCcri imao neki cudan osjceaj u nogama. Nije to bila ostra bol, vce ncki osjceaj nelllira u nogama. Nagovorio sam Joyce da mi masira noge wake veteri. Tek sam nakon najmanje godinu dana nakon sto sam presrao pusiri primijetio da mi masa'l';} vise nijc bila potrcbna. Otprilike dvije godine prije nego sam prestao pusiti, povremeno bih osjcrio snainu bol Ll prsima, za koju sam .~a strahom pomisljao kako bi mogla biti posljedica raka pluea, ali .~ada mislim da je to bila angina. Orbd sam prestao pusiti, nikada mi se to vise nije dogadalo. U djctinjstvll sam vrlo jako krvario nakon posjekotina. To me plasilo. Nitko rni nije objasnio da je krvarenje Ll srvari prirodan i koristan proees lijeeenja te da ee se krv zgruSati nakon sto 7~1vrSi svoju iscjcljitcljsku zadaeu. Brinuo sam se da sam helllofiliear i da bih mogao iskrvariri do slllrti. Kasnije u iivotu, kad bih se vrlo cluboka porcz.10, jcdva da sam krvario. SmeebstOcrvena Ijepljiva masa pobko bi se cijedila iz rane. Boja me je zabrinjavala. Znao sam da bi krv rrebab biti svjerlocrvena i mislio sam da imam ncku balest krvi. S drllgc sam strane bio 2.1.dovoljan gllStOeOll1 krvi 7~'lhvaljujuCi kojoj vise nisam jako krvario. Tek sam nakon prestanka puscnja otkrio cia pusenje zgruSava krv i da je njezina srncebsta boja bila takva radi manjka kisib. Nisam tada bio svjesran llCinb na zdravlje, ali me nakon sto sam shvatio 0 cernu se radi upravo taj uCinak na zdravlje ispllnjavao stravom. Kada sarno zamislim svoje jadno srce bko se llluci pllmpajuCi ugruske kroz zakreene vene svakoga dana, nc propliStajllCi niti jedan orkucaj, mislim da 76
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
je pravo eudo to sto nisam imao moidani iii sreani udaL To me nije nauCilo da su naSa tijela krhka, vec naprotiv da je to snazan, gcnijalan i zapanjujuc srroj! Vee u cetrdesetima imao sam jcrrelle mrlje na rubma. Ako nisre mali, jerrene SLl mrljc one smedc ili bijele tocke koje vrlo stari Ijudi imaju na lieu i rllkama. Trudio sam se ignorirari ih, smarrajuCi da SLl posljedica rane srarosti koju je uzrokovao jako brzi stil :t.ivota koji sam bio vodio. Per godina nakon sto sam prestao pLlsiti jedan mi jc pUSac u klinici Raynes Park reba kako su mLl jetrene mrlje iscczle bd je prestao pusiti. Ja sam do rada zaboravio na mojc mrljc, i na svoje velika iZllcnadcnjc, primijetio sam da su ncsrale. Koliko god parmim, sjeeam sc da su rni se svaki put bda bih brlO Llstao pojavljivalc ro<'::kice ispred OCijLl, posebicc nakon kupanja tI kadi. Osjerio bih vnoglavicLl, imao sam osjceaj da Ctl pasti u nesvjcsr. Nibda to nisam pripisivao pllScnju. U stvari, bio sam sasvim siguran da je to potpuno normal no i cia se to dogada svima Jrugima. Tek sam prije pet godina, bd mi je jedan bivsi pUS:l.C isprieao kako se njemu ro vise ne dogada nakon sto jc prcstao pusiri, shvatio sam da se niri meni to vise ne dogach, Moida biste mogli zakljl.lCiri cia sam pomalo hipohondar. Mislim da sam bio hipohondar dok sam bio pube. Jedno od najveCih zala koje donosi puknje jest to da navodi na krivo vjerovanje da nam nikotin dajc hrabrosr, dok lIam je II srvari postupno i suptilno oduzima. Sokiralo me bd sam cuo svoga oca kako govori cia nema zcljll. do'l.ivjeti pedeset godina. Nisam tada bio svjcsran da cc dvadeser godina kasnijc i mcni na jednak ruCin nedostajati zivotne radosti. Mogli bistc zakljuCiti da je ovo poglavlje jcdno ad neophodnih, iIi neporrcbnih, iSpll.lljenih tugom i jadom. Obecajem cia jc rijcc 0 potpuno suprotnOtll. Kad sam bio dijere, bojao sam se smni. Vjerovao Zdravlje
77
sam da puscnje mkJanja raj strah. Maida ga i otklanja. Ali ako ga stvarno otklanja, ana ga z..1.mjenjuje necim neizmjerno gorim: STRAHOM OD ZIVOTA! Sada se 11l0j strah od smni vratio. Medutim, ne zabrinjava me. SvaCalll da postoji salllO zato stQ sada uzivam u iivmu neizmjerna viSe. Ne strepim md sojim strahom od smni nista vise nego sra sam strepia dok sam bio dijcre. Prcvise sam "lA1poslen ziveCi svoj zivot 1I potpunosri. Izgledi da Cli doiivjeti stotllnisu na mojoj strani, ali pokusarclI.1 rakodcrcll pokllsari uzivati u svakom dragocjenam rrenutku! Jos su dvije prcdnosri na snani zdravlja kojc nisam primijcrio svc dok nisam prcstao pusiti. Jcdna je ta da sam svake noti imao nocne morc koje su se ponavljalc. Sanjao sam da me nctko progoni. Prerposravljam da Sll ove Ilocnc morc bile rezultar toga Sto jc momClll tijelu bii uskracen nikotin "lA1. vrijcme 1l0Ci te bi se javio raj osjceaj nesigurnosti. Sada mi je jedina nocna rnora kOje mi se povrcrneno javlja ona kada sanjam da ponovno pllsim. Taj je san kod bivsih pusaCa vrlo test. Neki sc brinu cia to znaCi da jos uvijek podsvjesna 'l.ele cigarctll. Ncmojre SC "lA1.brinjavari oko rOt,'a. Cinjellica da se radi 0 Ilocnoj mori znaci da stc vrlo 7A1dovoljni time Seo ste nepllsac. Postoji ana zona sumr:lka nakon svake nocne more kada stc budni, ali nistc sigurni je Ii taj lI'l..
Allen Carr: Lako je prestati pllsiti
tijelll naJvazl11Je da bude dobro opskrbljen krvlju?" Blesavi osmijesi, najceSce na licima muskaraca, upuCivali bi na ro da llisu shvarili poantu. Medurim, bili su sasvim u pravLl. Kako sam tipieall srameiljivi Engle'"l, i ja ovu remu smarram prilitno nezgodnom, rc nemam ni najmanju namjeru od ove knjige raditi skraceni 'Kinseyjev izvjdtaj' ulazcCi u detalje 0 tome koliko je puscnjc sterno djclovalo lla moje seksualne akrivnosri i uiitak iii drugih bivsih pUS:lCa s kojima sam razgovarao 0 toj remi. Ponovno, nisam bio svjestan tog sternog uCinb do nckog vrCl11cna nakon Sto sam prcsrao pusiri, a pripisivao sal11 svoje sposobnosri i aktivnosri, iii jos boljc njihov ncdosrarak, svojim odmaklim godinama. Mcdutim ako glcdatc z
79
Smarram sc odgovornim puSacem. no najbliie SlO sam ikadOl dobo smrti (osim zOOg pusenja samog) bilo je kada sam pokusavao z.
80
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Vl..-Cina pus.tea jc svjcsna ucinka kaji ovaj progrcsivni proecs zakrcecnja i lIskrativanja kisika i hranjivih tvari ima na njihova pluCa. Mcdutim, nisu toliko svjcsni lIeinka kaj; ra ima na njihovll ITl7.inu cnergije. Jcdna od Sllptilnosti 1A'unkc pllSellja jest da sc lltinci koje Olla ima na nas, kako fizieki raka i psihil:ki, dogadaju lOliko poslupno i nevidljivo da ih nismo svjcsni i odnosimo se prema njima bo prema nccem normal nom. a sUbn naein na nas utjeCli lose prchrambcnc navike. Trbuscic se pojavljuje roliko poswpno da ne iz.az.iva nikakvu lI'l.bunu. Slisrecelllo ljude koji su jako gojaz.ni i pitamo se kako Sll si uOpCe lllogii dOpliStiti da dodll u takvo sranje. No 7..a.mislimo da sc to dogodilo preko noei. Otisli sre u krevcr s ideal nom tjclesnolll tcZimom, bili sre u formi. napetih miSib i w. i trll1lke s.,b na vaScm rijclu. Budire se 7A' trctinll tc7.i. dcbcli, podbllhli i s trousinom. UmjcsfO da se probuditc porpllno oomorni i puni cnergije, buditc se s osjetajcm jada, letargije i nelllale bas nikakvu i.clju olVoriti oti. Naravno da bi vas uhvalila panika. pirali bisle se koju ste to groznu bolest dobili prcko noei. Pa ipak, radi se 0 potpuno jednakoj OOlesti. Cinjenica da vam je tr~balo dvadescl godina da se dovedete u takvo smnjc nije U ovom slueaju ad neke vainosti. Energija
81
Jcdnaka je Stvar s puknjem. Kada bih mogao odmah prcmjcstiti vas 1II11 i tijelo kako bih vam daa izravnu usporedbu o tome kako biste se osjeCa.li da ste prestali pusiti na samo Hi tjedna, to bi bilo svc Sto bi llli bilo potrebno da vas uvjerim da prcstanete pusiti. Mislili biste: "'Hoeu Ii se stvarno tako dobra osjeclti?" IIi ono do Ccga to svc vodi: "Zar sam stvarno pao tako nisko?" Nagla.savam da ne mislim samo l1a to kako bislc sc osjc61i bolje. 1.dravijc i pllni cncrgijc. nego kako biste sc osjctali puniji pou1.danja i opustcnije. s boljom sposobnostu koneentracije. Sje6J.m sc da sam kao tinejdier stalno jurcao unaokolo bcz nekog poscbnog razloga. rnjckom 30 dugih godina bio 5.11ll stalno ullloran i letargiean. Morao sam sc boriti da ustanelll u devel sati ujutro. Nakon veecrnjeg obroka sjeo bih na sofu pred televizorolll i 1.aspao nakon pet minuta. Kako se i OlOj olae upravo r.ako pona.sa.o. mislio sam da jc to normal no. Vjerovao sam da jc encrgija rezcrvirana z.a djecu i rinejdiere i da starOSI potinje 1I ranim dvadcsctima. cdugo nakon sto sam ug'lSio svoju posljednju cigaretu, osjctio 5.1m olakSanje jer Sll gu.senje i kaSalj iscezli. a ja od toga dana nisam imao niti jedan napad astme iii bronhitisa. Mcdurim. dogodilo se i neito eudcsno i Ileoeekivano. rocco sam sc bllditi 1I sedam sati Ujlltro potpuno odmoran i pun energije, s iskrenom ieljom z.a vjeibanjem, treanjem iii plivanjem. S cctrdcsct i osam godina nisam mogao potreati niti koraka iii zapliv:ui jcdan zamah. Mojc Sll sponskc aktivnosti bile ograniecnc na tako dinamicne podllhvatc kao Sto Sll kuglanje, koje sc ljuhazno proglasava igrom za starcc. i golf. za koji sam koristio mowrizirani buggy. Sada, II dobi od kaleset i cetiri godinc trtim dva do Hi kilomctra dnevno, vjeiballl sat i pol i plivam dvadcsct dllzina hazena. Odlicno jc imari energije, a kada se osjcCate fizicki i menralno snaini. odlicno je biri iiv. 82
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Problem je 1I tome sro kada prcstancte pllsiti, povratak .vaS~g psihitkog i mcnralnog zdravlja takodcr je .postupan. I.suna JC da nista nije sporo kao spustanje u jamu. I ako prolawc k.r~: tr3Ulllll Mctodc prcstanka snagom volje. svaki zdravslVcill Iii financijski probitak bit te izbrisan deprcsijom kroz kOjll cetc morari proti sami. Na7.alost. nc mogu vas odmah prebaciti u vaSe tijdo i mozak kakvi cc bili nakon tri tjedna. No. vi mo1.ete. Znatc inruitivno da jc 0110 sto vam kaicm istina. Sve StO rrchatc ciniti JCSt sHjcdete, KORISTITI SVOJU MA$TU!
Energija
83
dovoljno samopollzdanja sllobti se s takvim sltllacijama, a isto mko imam i dodatnu kolibnu zdravlja, cnerglJc i samopOll1.Clanja da lijcpe stvari uCinilll jos ljepsima.
UiZ''C41..,e i daje mi danje
Ovo je l1;ljgora la:i. 1I vC'"l.i S pllsenjem. Bel. prcrjerivanja mogu prcstanak puknja lIsporcditi s ukidanjem ropsrva. Najve6 kofist koju cete stcei prcsrankom pllScnja upravo je (3 S(O vas kroz iivor vi.sc netc pmIid stalni osjc6j ncsigurnosti koji proganja sve pus.'Icc. PUSacim3 jc rciko povjcrovari da jc upravo cigarcr;). ono sto uzrokujc I1csigurnosr koju osjc6ju kada im u sirnim sarima poncsrajc cigarct:l. NcpuSaci nc parc od (c ncsigurnosri. Duhan jc ono 5tO jc l1zrokujc. Ja sam postao svjcslrm svih prcdnosri ncpu.scnja tck nckoliko mjCSt.'Ci nakon SID sam prcsf30 pusiti i to rck nakon StO sam r:l7.g0varao s mnogim puSaCim3. Dvadcsct i pet sam godina odbijao oriCi na sisrcmarski pregled. K:ld sam uplativao 'i.ivmllo osiguranje, pristao sam pbtari vecu premiju sarno da llC moram 0(i6 na pregled. MrLio sam posjcre holnicama, lijcl:nikll, 'llIharu. Nisam se mogao sllocid s Cinjcnicom da starim, s mirovinom i slicnim stvarima. Nid jcdnu ad ovih s(Vari nisam povczivao s pllscnjcm, ali bd sam prcstao pusiti, irnao sam osjceaj da se blldim iz nekog ruinog sna, Danas se vcsclim svakom novorn danu. Naravno, dogadaju mi se II ZiVOlll i ruine srvari i prolazirn i dalje kroz mnogo srrcsnih situacija. Promjcna je u come sco sada imam 84
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Opusta me i daje mi samopouzdanje
8~
·
. mracna sJena
los jedna od mnogih velikih korisri kad prestanete pusiti jest i II IOllle sto cere se trajno rijclirj prijeteec mracnc sjcnc kOj.. vrcba skrivena U llaSim ull1ovima. Svi pliSaci znaju da su lakovjcrni, ali ipak zarvaraju oei pred znakovima hernosti pliSellja. Z:.l vcCinu llas puscnje jc auroma. rsb radnja, ali mracna sjena sralno vrcba iz n:L~cga ncsvjcsnog uma, rik ispod povrsinc. POSloji nckoliko cudcsnih prcdnosti koje se mogu posliti prcsrankom puscnja.)a sam bio svjcsran nckih ad njih tijckom mog pusackog iivora, leao Sto Sll ri".ici 7..1 zdravlje, bacanjc novac.. i cista gluposr cinjcnice da sam pusac. Medurim, moj jc sHah od prcsr3nka bio roliko snaian, bio sam roliko opsjcdnur pruianjcm orpora svim naporima dobronamjcrnih Ijudi i svih drugih koji su me poku.sali uvjeriri da prestanem, da su sva moja maSta i energija bile usmjerene na pronala:ienje bilo kakvogslabog izgovora kOji t.e mi omoguCiti da nasravim pusiti. evjerojafno, ali najgenijalnije sam ideje dobivao kada sam stvarno pokuSavao prcsrad pusiti.ldejcsu naravno bile inspirira. ne srrahom i jadom kroz koji sam prolazio pokuS:3vajuCi prcstati pusiri korisrenjem snage volje. Nikako nisam rnogao sprijociti misli 0 zdravlju i financijskoj srrani puScnja. Ali sada, kada sam slobodan, zapanjuje me kako sam uspje.sno sptjeeavao misli 0 86
Allen Carr: Lako je prestati puMi
vainijim ptcdnosrima koje bih dobio prcsrankom pllsenja. Vce sam spomcnuo obicno tOpstvo - ptovodcnje polovice fivora u situacijama kada je puscnje dozvoljeno, osjc6.jllCi se jadno i zakinuto 1I drllgoj polovici jet nam dtllSrvo llC dozvoljava da pllsimo. U ptoslom poglavlju govorio sam 0 velikoj sreti izazvanoj osjcCajcm da pollovno imam puno cnetgije. No, one sro me najvi.se vcselilo kod novoSlcecnc slobode nijc bilo zdravlje, novac, cnctgija iii kraj topstva, nego lIkbnjanje tih zlekobnih crnih sjena, lIkl:mjanjc osje6ja prczrenosti i potrebe za isprieavanjcm ncpliSaCima, i najviSc ad svega mogucnosr da ponovno poslujcm 5.'I1ll sebe. V<..-Cina puSaCa nisll beskiemenjaci kakvima ih smalra drusrvo, au sro 1.naju vjcrovari i oni sami. Imao sam porpunu kontrolu u svakolll drugom podrueju svoga ;i.ivora. Ptezirao sam se zbog ovisnosti 0 zJoj biljci 7..3 koju sam 1.nao da mi upropasrava livor. Nc mogll vam opisari bsti u;i.itak slobodc od rih zlokob· nih crnih sjena, ovisllosri i samoprczir
Ta zlokobna mracna sjena
87
88
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Prednosti
pu~enja
89
imaju odvratan OkllS, uvjereni smo da mozemo prc~l.lli k,l\1 I"~ zaielimo. U pravilu, tih prvih nekoJiko dgareta P0I'II\1I \\'11'" bd to budemo ieljeli i to najceSce u drustvu drll~ih 1"1\.11.1
usenja p';,;;::s"nage volje
U nasem jc drusrvu opceprihvatcna Cinjenica da je jako Tcika preswi pllsiti. Cak i knjige kojc govore 0 (OJ tcmi najccSce poCinju s time kako je fa teSka. Prcscari pusid jc smije.sno jcd~ IlQstavno. Naravllo, shvabm da sc cudite ovoj mojoj izjayj, Illcdutim molim vas da 0 njoj dobra promislitc.
Aka imarc za cilj isrreati milju za manje ad cctiri minute, to jc stvarno teSka. Moratc izdl~).,ari godinc i godinc l1:1pornih [feninga i bk i rada je moguce (1:1 za rakvo sro nccctc biti rjclcsno sposobni. (VcCiIl3 dostigllllb lczi Ll nasc/ll IIIllU. Zar nijc cud no kako jc istreati raj rczultat izglcdalo ncmogucc sve dok to nijc ucinio Bannister, nakon njega ro je posmlo sasvim lIobibjeno.) Naime, da bisre prcsrali pusiti, svc sto rrcbate uCiniti jest vise nc pusiti. Nitko vas ne tjera da pllsitc (osim vas samih) i, za tazliku od IHane i pica, ne treba yam da bistc prdjvjeli. Daklc, ako felite prcstati pLlsiti, z...1Sto bi to trcbaJo biri tciko. U stvati, uopce nijc. Pusaci su oni kaji to i.de llciniti teSkim koristeti
Prije nego toga postanemo svjesni, ne salllO d.1 Ilr,.11l II poCinjemo kupovati redovito i pusimo Iud god .,.Ikllllll'. 1111 vet pllsirno svakoga dana. Plisenje je postalo dio 1l,I\q', /1\"'1 Osiguravamo sc da lIvijck irnamo cigarete kod ~dw. VIIIIIII rno da su nasi socijalni kontakti i druienja hnlji Ih"g IlIlh I da nam pornaiu da se nosimo sa Stresom. [;'_gkd.1 .1., 11.1111 III pada na pamet do. cc ism cigarera iz iste kUlijl' illl.1l1 I~II "I'I nakon jeb hlo StO ima i ujUtfo. Zapravo, pU.\l'lljl' 11111 "11' I' I. ukusnijim, niti dru:i..cnja boljim, nid nas oslol\.l(l., ~1I1\.1, III 1'." pubCi vjcruju da llc mogu uzivati u jelu iIi .'il· 1l0'illl 'i,l ~II, 'iOIIi bez cigareta. Najcescc treba proci dosta vremena da hi~1111' 'i11\,IIII, I,ll", smo posraJi ovisnicima 0 cigareti jer patill10 wi illl/l)' d,1 I'll 'i." I puse zato Stu ll"/-ivaju u cigareri, a ne zalO ~l" jedno'il"\ II" 11111 raju pllsiti. S obzirom na to da u cigareli Ill' lI}iv,1I110, 1',1111111' od iluzijc cia mo7.cmo pres[ati u svakolll Irl'lllldw U pravilu, svedok nl' pokusamo prc~l.l\i p1l1,1I1, III~III" WI" sni da to IllOi.C biti problem. Prvi pUl.1 POkll\,II'.IIIIH p'nl.111 dok SOlO jOs rclativno novi pusaci, Ugl.IVIWIll IH.1.I11111111 llrdo sratkom novea. Na primjer, mJadi par poklll,.lV.I ui,lnlj{'1 i IHIV,ll 'l.a zajednicki .~[:ln pa ne feJi bacari llOV'l\,. ILl {1!~.lIl·H·. I)rugi jc razlog zdravJje, npr. netko tko jc akliv.lll ~P')ll.,\ ~hv.lli cia ne moze vise doci do zraka. Koji god ra'llo~ hin. lHlV.IC iii zdravlje, puSac uvijek ceki neku stresnu SilU:Kiju l,1 pn:~(anak pusenja. U trenutkll bd prestane, malo clldovi;IC lr.l:ij da ga se nahra-
Merodll snagc volje. Moja je definicija tc mctode slijcdeea: to je metoda kOja pusaca tjera da pomisli bko sc jaka irrvllje. Promislimo malo 0 Metodi snage volje.
ni. Plisac feli cigaretu, a s obzirom lI;l 10 dOl je nema, jos je vise pod stresom. Ono IllU inace S1tI"/-i za prcvladavanje stre-
Mi ne donosimo OdJllku 0 tome da cerno postati pusaCi. Mi tek eksperimentitama s ptvih nekoliko cigareta i, buduCi da
sa, sada Illll nijc dosrupno i udarac koji doiivljava je trostruk. Najvjcrojatniji seenarij nakon adrl'denog razdoblja mucenja
90
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
sto
Prestanak pusenja metodom snage volje
91
je kompromis: "smanjit eu" iJj "izabrao sam krivi rrenutak da prestanem" iii "pricekat eu da ne blldem pod Stresom pa ell ponovno pokusari". Medutirn, jednorn kad prode stresna siruacija, pusac ee zakJjuCiti kako sada nema razloga da presrane pllsiti i pricekat ec novi stres kako bi ponovno prestao pusiti. Naravno, nikada nc dode to pravo vrijemc jer za vcCinu Ijudi zivot s vrcmenom postaje svc stresniji i srresniji. Napusramo roditcJjski dorn i kreeemo Ll svijct rjdavanja stambenih problema, kredita, podi7A'llja djeec, svc odgovornijih poslova, itd. ~a~avno, zivot pusaea nibda ne moze postati manje stresan Jer Je upravo cigareta ono sto uZfoklije stres. Kako raste razina nikotina koju puSac lInosi Ll scbe, tako ra.~tc i .~tres i iluzija 0 nasoj ovisnosri posrajc svc veea. U srvari, ill1zija jc dOl ZiVOf posraje sve srresniji, :1 pllknje samo po sebi stvara ru iluziju. 0 ovomc eu vise govoriti II 28. pogbvlju. Nakon poeetnih ncuspjeha pusae se najeeSCc oslanja na llvjcrenje da ee se jednog dana probuditi i vise neec morati pusiti. Tll nadu ugbvnom podgrijavaju price koje znaju pricati bivsi pusaci (npr. "imao sam gripu i nakon roga mi cigareta vise nije mirisala"). Nemojte sc z."lVaravati. Dobro sam prolleio sve te price i zakljuCio da to bas i nije tako jcdnostavno kao Sto se u prvi mah Cini. NajccSee se pusac vee bio pripremao da prestane pusiti pa mu je gripa posluzila kao poricaj. -n'idcserak sam godina eebo da se jcdnog dana probudim bez zelje da ibda vise z..palim cigareru. Kad sam god bio bolcsran, jedino cega se sjeCatll je to da sam jedva eekao da owravim kako bih mogao zap::diti Clgareru. Znarno su ceSte oni koji su presrali pusiri 'samo rako' to ucinili zbog nekog sob. Mozda zato jer im je nerko blizak umro od balesti povezane s puscnjeOl iIi su se sami pobojali 92
Allen Carr: Lako je prestati puSiti
za svoje 7.dravlje. Puno je lak~e reCi: "Sarno sam jednag dana odlllCio presrati. Ja sam jednosravno takva osoba." Prestanitc se zavaravari! To se sigurna neec dogoditi ukoliko vi sami nc uCinire neSto da se to dogodi. Ra7,motrimo deraljnije uSeo je taka rdko presrari pusiri Merodom snage valjc. VeCitHl iivora najdraia nam je metoda guranje glave u pijesak, rj. "Presrar eLI surra". Katkad ee se pojavljivari razni paticaji da presranclllo pusiti. Bit ee to briga za zdravlje, novae, druStvo, iii eClllo jednostavna shvatiri, nakon gllsenja tdkim kasljcm, kako II stvari nc L1zivamo u eigarcti. Bez obzira na vrsru poticaja, vadit eCfllo glavu iz pijcska i poceti vagati razlogc 7A' i protiv. Tada eCfllo konacllo shvarid uno sto znamo Citavog zivota: nakon racionalnog promisljanja, nckoliko dcscraka pllta doCi eClllo do 7A.kljllCka da treba PRE~ STAT] PUS]Tl. Kada bismo sjdi i pocdi bodovari razlogc za i protiv pusenj3 bodovima od nula do dcscr, bodovna razlika u korist prcsranka pllScnja bila bi ogromna. Medurim, iako je pusac svjesran da bi IllLl bila znama bolje da prestanc pusiri, on jos uvijek vjeruje da bi preSrankOll1 pusenja prillosio nekakvu :I.nvu. lako je to obicna iluzija, ona je vrlo moblfl. lako ne zna zasto, pLlsac je uvjcren da Illll je upravo cigarera bila uno na sto se aslanjao kroz zivome L1spone i padove. Prijc no sto pokusa prcstati pusiri, Illora sc prvo razracunarl s pranjem tllozga koje je nad njim izvrSilo drusrvo, a koje je pojaCallo pranjeOl Illozga koji je nad njilll izvrsila sama njegova ovisnost. lome trcba pridodati i najgori oblik pranja rnozga koji postoji, a ro je iluzija da jc jako tdko presrari pusiti. CliO jc price pLlsaea koji Sll prestali pusiti prijc nckoliko mjcseci i jos uvijck oeajnicki zude z.. dgarerorn. Sve su to frLlPrestanak pusenja metodom snage volje
93
srrirani 'prcsrajaCi' (rj. oni kOji jesu presuli, ali Ce cirav iivOi jadikovari da oOOi.waju cigaretu). Cuo je priCe pusaca koji niSll pusili nekoliko godina i onda jed nom prilikom zapalili dgarertl i ponovno posrali ovisni. Vjerojatno isri raj pUSac poznajc nekolidnll PliSaCa kOji su se zOOg pu.senja lciko r:J.zOOljeJi i koji sc i daljc llnisravaju, oCim vise ne uiivajuCi II cigareti _ ali ipak nastavljaju pusiri. Na kr:J.ju krajeva, i sam je vjcrojarno proiivio neko ad ovih iskusuva. Daklc, urnjcsto cia pocerak prcsranka puknja bude popracen na slijedcCi [1:ICin: "Divno, jcsi Ii CUO sro ima novo? Ne rnoram viSe pusirW' njcgov je prcsranak puknja pracen osje6!jern ruge i nemoci kao da je pred njcga postavljen 7..ahrjcv da sc popne na Me Everesr. On je sro posro siguran da jcdnol1l kad re malo cudovisre UI'.mc 'pod svojc', ne pusr3 re cimv fivor. Ncki puSaCi Cak najavljuju da Ce prcsrati pusiti isprikom prijareljima i rodbini: "Znare, pokusavam prcsrari pllsiri. Vjerojalllo Cll bili ne~ sn05.1.n slijedeCih nekoliko tjedana. Molim vas da me pokusate podnijcri." Veeina je pokuSaja osudena na propasr prije nego uOpCe zapocnu. Prerposravimo da pllS:tC prciivi nekoliko d:ma be'!. cigarcre. Zagadenost naglo nestajc iz njcgovih pluta. Nije kupio cigarcre pa eako ima u diepu viSe novel. Razlog Z3SlO je prestao pusiri rakodcr naglo ncsrajc iz njcgovih misli. Slicno cere poseupiri bd vidirc rciku promcrnu ncsn.:cu na cesli dok vozire auromobiL Neko cere vrijeme voz.iri sporije, medurim, kad sc dogodi da kasnire na sasranak, porpuno cete zaOOraviti na I1CSreCll i stisnut cere gas do daskc. Druga je srr:J.na medaljc to .seo malo cudovisre u vaSem trbuhu nije dobilo svoju dozu. Nema tu nikakve rjeJcsne OOli; ako biste se slicno oSjecali zbog lOga Seo sre prehladcni, ne bisrc presraJi raditi, nid bistc bili dcpresivni. Lako bisrc prcili prcko lOga. Sve sro pUSac zna jest da ieli cigaretu. ZaSto mu je ona 94
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
."liko porrebna, to ne zna. Malo cudovisrc u njegovom trbuhu taknc veliko cudovistc u njegovom umu i tako osoba 1.1\ I.\ po luja je prijc nekoliko dana nabrajala ra7-loge 7.asto rreba pre~ .wi pusiti, otajnicki poeinje tr:J.iiri r37Joge da ponovno poCne I'llsiri. Sada poeinje ra:z.misljati na slijedeti nacin: I.
Zivot je prekr:J.tak. Svaki Cas m07£ eksplodirati bomba. Surra me m07-C pregaziti 311tobus. Sad je vet prckasno. Kaiu da
se od svacega mo7.c dobiti rak. 2. lzabrao sam pogrdllo vrijeme. Treb:1O sam prii:ekari da prode Bo7.itlpr:J.7.nici/ovo stfCSllO r:J.zdobljc ii~ora. . 3. Ne mogu sc konccnrrirati. Post3jcm irilantan I zlovolpn. N.~ mugu poSteno obavljari svoj pOS:IO. Idem na i.ivcc obire1J1 i prijateljima. Rcalno gledano. '7..1. sve nas je OOljc da. oper poCllcm pllsiti. Ja !kim zadrti puSaC i nema ~~sc da lk~~a budclll srefan I)C'"L cigaretc. (Ova me 7..a bluda slbla da pllSlm punc rridescr i [ri godillC.)
U ovoj fa7.i pllsai: najcciCc popusti. Pali cigarctll i.5i~fr.cni!a sc pojaeava. S jcdnc srrane nasrupa og~omn~.olakSanJ.c Jer JC iudnja za cigarcrom zadovoljena, ma.lo clldoVIStC kOl~acno dobiva svoju dow. S druge strane, ako jc i7.dri.ao dovolJllO dugo, cigarcra ima ogavan OkllS i puSac llC mo?.c shvatiri ~..1.sto uOpC~ llSi. Tad pusac pomislja da mu nedosr3Jcsnaga volJc. U stvan, ~ijC rij(.-(; 0 nedostatku snage volje; sve 510 rreba uciniti jest predomisliri sc i donijcti savrScno racionalnu odl~kt~ u skladu s posljcdnjim dogadajima. (emu bid 7.drav ako SI pntom rako nesrctan. Ccmu bid bogar ako si prirom tako ncsretan. Nema nikakva razloga. Znatno je OOljc iivjeri krarko i srcrno nego dugo i nesrcrno. Na srcCu, ovo nijc isrina - isrina je porpuno s~prorn~. Zivjeti kao nepusai: zaisra je mnogo Ijepk i srernije, aJl srvar Je Prestanak pusenja metodom snage valje
9fi
samozavaravanju koje je mene rjeralo da pusim eak tridescr i ui godinc i, llloram pri7.l1:ni, da to nijc tako, jos bih lIvijck bio pusac (ispravak - nc bih vise bio medu iivima). To Sto se pusac osje6 tako jadno nema nikakve ve'l.c sap· srinentskolll kri7.0m. Naravno, apstinentska kti7..a tu igm ulogu okidaea, ali agonija d01a7.i iz. nakg uma a uzrok su joj naSe sumnje i ncsigutnosr. Kako puSac misli da se irtvuje, potinje se osjecui zakinutim - i tako se javlja stres. U uenmku kad mu um daje natedbu "Z."lpali cigaretu!", pubc je pod srrcsom. laro cim presrane pusiri ponovno icli cigatetu. Sada medurilll ne mo:i.c 7..apaliti cigarctu jer jc prestao pusiti. To ga cini jos depresivnijim i okidac jc ponovno u akciji. Jos j<..-dna stvar koja sve ova tini jos rdim jcst cekanjc da sc ncito dogodi. Ako Yam je cilj poloiiri vozacki ispir. kad poloiire tcsrovc i voinju, ponigli ste svoj cilj. Metoda snage voljc sugcriral cc yam stije(kce: "Aka dovoljno dugo i7.driilll bel cigarele. :i.clja 7..a pu.scnjem jed nom Ce nestati." Kako moicre biti sigurni da ste [Q postigli? Odgovor jc da nikada ne mo:i.ctc biti sigurni jet ncprekidno iSeckujetc da lie ncSlO dogodi, a nisla sc netc dogoditi. Prestali ste pusiri OllOga ucnulka kada Sle ugasili posljednju cigaretu i sve sto sada radite jest cekanje da vidite koliko ce vremena ptoli dok konacno ne popuslite. Kao sto sam vee rebo, agonija kroz. koju prola7.i pllS.,C u potpunosti je menralne prirode a uzrokllje ju nesigurnost. Jako nema nikakvc tjelesnc boli, ipak mu je izuzctno rciko. PUSac se osjeta jadno i ncsigurno. Daleko od loga da postllpno 7~,bora~ vlja na puscnje; on poslaje opsjednut puSenje01. Mo:i-c se dogoditi da depresivno raspolozenje traje danima iIi eak tjednima. Opsjedaju ga sUlllnje i srrahovi: "Koliko ee dugo iclja za cigaretom trajari?" "Hoeu Ii ibda pOllOVIlO biti sretan?" II
96
Allen Carr: Lako je prestati puMi
"Hoell Ii se ikada ponovno radovati usrajanju ujurro?" "Hoeu Ii ikada viSe uiivari u hrani?" "Kako eu se uopce ubuduce nosiri sa streso01?" "Hoeu Ii ikada vise uiivari u dru:i.cnju?" PUSac iscekuje da se stvari popravc, ali dok god ruguje 1..3 cigaretom, ona mu posraje sve dragocjenija. U srvari, nciro se stvarno dogodi, ali pUSac toga nije .svjestan, Ako uspije ptd.ivjeti tri tjedna bel (uvlacenja) nikotina, tjelcsna iudnja za cigarerom ncslaje. Kako sam vet. rebo, tjelcsna ovisl1ost 0 nikotinu toliko jc mala da je pubc nije nili svjc.srnn. Nakon otprilike rri tjedna mnogi pu.saci shvate da su prevladali tjclesnu ovisnost 0 nikotinu, lada pale cigaretu kako bi to sami sebi dokazaJi, U tome i uspijcvaju jer rn cigarel'a illla ogavan okus. Meduri01, bivsi je pu.sac tako opskrbio rijclo novom d07.001 nikotina i tim ugasi cigarelU, nikolio potinjc napusrati tijelo. Sada lie javlja onaj zli mali glasie iz (XYLadine koja l1lU govori: "Z.elim jos jcdnu." Sw lie u slVari dogodilo? PUSac se odvikao od cigarela i ponovno se na njih navikao. PUS:J,C najCciCe ncee odmah z.:.paliti slijedeeu cigarclU. Ra7.l1li~lja ovako: "Ne idim ponovno postati ovisan 0 cigaretama," Radije ceka da prode ncko vrijeme. To mogu biti sad, dani, ta.k i ljcdni. Sad bivsi pUSac moZe reCi: "Ew, dokazao sam da nisam ponovno posrao ovisnikolll pa sada slobodno mogu zapaliti jos jcdnu." Upao je tako u isru onu zamku u koju je vee upao kad je polinjao pllsiti. u isti onaj 1.aearani krug. PusaCi koji su se uspjeli odviknuti pusenja Metodom snage voljc, smatraju proces odvikavanja dllg()(rajnim i tcikim jer im je mozak jos llvijek ispran. Zaro zudnja 1..3 cigarewm jos uvijek poswji i nakon sto pobijcde tjelesnu ovisnosr. Ako ipak prezive bez cigatete dovoljno dugo, postaju svjesni da bi bilo glupo popustiri. Tada presraju rugovati 7.a cigaretama i ugodan iivor bez cigarera pocinje. Prestanak pusenja metodom snage volje
97
Mnogo jc pusaea uspjelo odviknuti se ovom metodom, ali ona je tdka i naporna i mnogo ih je vise odustalo nego Sto ih je uspjelo. C'lk i oni koji uspiju, cijeloga su iivora vrlo osjedjivi na iskuknje koje pusenjc 7... njih jos llvijek predstavlja. Jos lIvijek se nisu rijdili odredenih zahluda jer su jos llvijek pod udarom pranja mozga pa vjeruju da jc cigarela covjeku daje snagu i poticaj krol. fivot. (Mnogo ncpuSaCa pati od istih zabluda. I nad njima sc konsranmo viii pranje mozga, ali oni iii nikako nc mogu naucili 'uiivati' u cigarerama iii su svjcsni losih srrana pa ne ide pusiti.) Ovime mo7..emo objasniti zaStO su mnogi bivsi puSaci ponovno paCeli pusili nakon dugih perioda nepliSenja. Mnogo ce bivsih pUSaCa povremeno zapaliti cigaru iii ciga~ retu kako bi se 'pol:astili' iii kako hi se ponovno uvjerili kako cigareta illla ogavan okus. Upravo to i cine, medurim tim ugase cigarctu nikotin potinje napustari tije!o i mali glasic iz po-zadine mll govori: "Zclim jos jcdnu." Ako zapali i ru slijedeeu, j ona ima ogavan okus pa 'bivsi' pUSac za.kljucuje: "Divno! S obzirom da mi cigarera nijc hna, ne mogu posrali ovisan 0 njoj. N3kon BoiitalpraznikaJovog strcsnog razdoblja, presrat eu puSiri bez problem3." Prekasno. Vee jc ponovno poStao ovisan. Zamka u kojoj je davno vee bio uhvacen ponovno se docepala svoje z.rtve. Kao SlO uvijek govorim, nema to nika.kve vcrc s uiitkom. Nikada nijc ni imalo! Kad hismo pusili zaro Sta uzivamo u cigarcri, nitko nikada nc bi popusio viSe od jednc cigarere. Mi mislimo da u cigaretama uiivamo jer ne mokmo vjero~ vati da bismo mogH hiri tako glupi da pusimo, a da pri tom u (Orne ne lIzivamo. z'uo cesta pusimo sasvim nesvjesno. Kad bismo, dok palimo svaku cigareru, bili u potpunosti svjcsni nezdravih dimova kOjc unosimo u rije!o i kad hismo svaki pura ponavljali: "Ovo CC Ie rijekom iivora kostati 50.000 fuma, a upravo ova cig:ucra mok biri okidac koji ce pokrenuli rak 98
Allen Carr: Laka je prestati puMi
pluta", eak bi i iluzija da uzivamo u cigareri sasvim isccz.nula. Kad pakusavamo 1.3tvarari aei pred losim srranama pusenja, osjceamo se glupo. Bila bi neizdriivo kad bismo se s njima rrebali suoCiti. Ako prouCite kako se pusaCi pona.saju, osobilo u nckom vctem drllstvu, vidjct cere da sc ugodno osjetaju tck kad nisu svjcsni da puSe. Kad roga postanu svjesni, osjctaju se nelagodno i kao da imaju potrebll stalno se isprieavati. Pusimo kako bismo nahranili malo cudovistc... jed nom kad isrjcr.tlc malo cudovi.sre iz. svog rrbuha i veliko cudovistc iz svog mozga, neeCle imati ni potrebc ni ielje 1.3 pliSenjem.
Prestanak pusenja metodam snage valje
99
2. Sada vodi racuna sarno 0 trenutku kada ce 'smjed' popusiti
manjivanja
slijcdceu dgarc[lI. . . 3. Prijc ncgo StO je smanjio koliCinu cigareta, zapabo JC ka~ god bi zai.clio i tako barcm djclomicn~ pr~killuo.•a~sn~ nClltsku krizu. Sada pak, uz say sues kOJcm Je uoblcaJcno izloi.cll, sam sebc tjcra na jos vetu patnju. Sad ce vceinu vre· mena paliri od bolnc apstinentske kri7.e. Sam ce scbe uciniti jadnilll i loSe raspoloi.cnim. .. sc u potpllnosti prcpustao svojcm poroku, OlJC U7.lvao II vceini popu.senih dgarcta, eak nije ni bio svjcstan vceine popuSellih cig3rcta. PUSenje jc 1.3 njega bilo potP.~n.o automatski proces. Jedine cigarete u kojima mu se Cllllio da uf.iva bile su onc kojc hi popusio nakon duljcg ra7.doblja apstinencije (npr. prva cigareta ujuuo uz kavu iii ona nakon y.
4. Kad
Mnogi se pubCi odlucuju na smanjivanje braja popusenih cigarcra. To bi im rrebalo posluiiti luo poCetak porpunog 00vikavanja iii kao pokuSaj stavljanja malog cudovisra pod konHoili. Dokrori cestO preporucuju smanjivanje broja cigarer3 luo pomot pri odvikavanju. Naravno. SlO manje pusire - ro Cele se bolje osje6ti, ali kao porica; potpunom ocIvikavanju od puknja. smanjivanjc braja cigarcLa potpuno jc beskorisno, srovik ono je i sterno. PokuSaji smanjivanja broja cigarera mogll !las dovesti u zamku iz koje neCcffiO nikada iz..1.ti. Na smanjivanje sc odlucujcmo uglavnom nakon nClIspjclog pokuSaja presranka puScnja. Nakao nekoliko s."ui iii dana bez dgarcrc pllsac zakljucujc: "Nikako nc mogu bez cigarcrc pa eu od sada na dulje pusiti samo kad mi srvarno treba. Taka eu smanjiri flU deserak dnevllo. Aka se n3viknem pusid sarno de· setak na dan, mati cu se na tom zadriati iIi eak jos smanjiti." Sada sc dogadaju groz.nc srvari. 1. Sada je siUlacija 7..a pusaCa najgora moguCa. Jos je uvijck
ovisan 0 cigarcrallla tc i daljc odrLwa cudoviihc na i.ivoUl, i to nc sarno ono kojc sc nala'li u njegovom tijelu, vee i ono kojc s nala'li u glavi. 100
Allen Carr: Lako je prestati pUSiti
obroka). Sada pak ceka jos po dodatni sat da bi 7A'palio cigarctu pa tako 'ui.iva' u svakoj cigareti koju popusi. Sro dulje ccka, to mu dgareta prividno donosi vi.sc 'uf.ilka'. Naravno, 'lIi.irak' l~ije u dgarcti samoj, nego U okoneanju parnje uzrokovane apstlnen· rskolll krizom, bilo da je rijec 0 laganoj rjc1csnoj potrebi za nikotinom iii 0 'mentalnoj gladi'. Sro se dulje mucitc, to viSe 'ui.ivatc' u cigareli. . Najvetu potcSkoeu kod prcsrajanja pUSenja ne pre~s~a~~J:l kemijska ovisnosl. (S njom je lako). PusaCi mogu ne PUSIU clJe· III not, pOl reba za cigaretom neee ih probudili. Vceina ce prvo iz..,Ci iz spavacc sobc pa rek onda zapaliti prvu jutarnju dgaretu. Mnogi CC prvo doruckovati. Neki ce eak pricekati da stignu na posao pa ce tek tada zapaliri. ProCi ee desctak sari da nisu zapalili i to im uopcc ncec SOle· ratL Kad hi ism vrijeme proveli bC'"l. cigaretc danju, pocupali bi si
SVll
kosu. Cuvajte se smanjivanja
101
Vclik ce se broj puSaCa odluciti ne pusiri u novom automobilu. Odlazit ec= u rrgovinu, kazaliste, doktoru, zubaru, bez ibkvih problema. Mnogi Ce pUSaci apstinirati u drusrvu nepuSaCa. Kad jc= pu.scnje posralo zabranjeno u auwbusima i avionima, Ilije d05lo do pobullc puSaCa. MoZe se reCi ok da je pliSaCima drago k.1da illl netko zabrani pusenje. U stvari, dulja razdoblja be-/.: cigarerc pllsacima donose i neku vrstu 'mjnog uZilka'. To im dajc nadu da ce moida joonom doci dan kad viSe netc= ieljeti pusiri. Pravi problem kod odvikavanja od puknja jc pranjc mozga, koje podgrijava ilu7.iju da jc cigarera ncb vrst poticaja iii nagra~ de i da iivor bc-Lcig.ucte nikako IlC moie biti isri. Nc samo da vas netc navcsri da prestancrc pllsiti, vec ec vas naprotiv smanjcnjc broja cigareta uCiniti jos jadnijirna, uvjeravajuCi vas da jc najdra~ gocjcllija srvar na svijctll upravo slijcdcea cigarera kOjll cetc 7•.'1paliti i da nc posroji nibbv natin da bllderc srcUli bc-/.: nje. Ne postoji nisra jadnijc od puSaCa koji pokusava smanjiri broj cigarera. On pati ad 7A1hludc da cc mu iclja 7..1 cigarctom bid ro manja sro manjc pllsi. Isrilla je 7,,'pravo porpUllO obrnutao Sw manjc pusi, ro dulje pari od apsrincntske krizc; sto vise llziva u cigarcti, to mu jc olla ogavnija. Ali ovaj ga paradoks nete natjerati da prcstane pusiti. Nikada nijc rijce 0 okusu. Kad bi pu.saci pusili zatO Sto uiivaju 1I okusll dgarctc. nitko nikada ne bi popusio vi.sc ad joonc dgarcre. Tciko yam je II ovo povjerovati? OK, raspravimo to malo. Koja nam cigarcra illla najgori OkllS? Da, naraVIlO, ona prva jutarnja, ona koja Ilas zimi tjera na strasan kasalj. Koja je cigarera vecini pusaea najdragocjenija? Da, naravno, upravo ona prva jurarnja. jcste Ii srvarno uvjereni da pusitc zato Sto uiivate u okusu i miriSlI dgaretc iii ipak smatrate racionalnijim objasnjenje da je rijee jednostavno 0 prekidu dcverosame apstinencijskc krize? Kljucno je ukloniti sve iluz.ije 0 puse-nju prije nego sro ugasite ru posljednju cigaretu. Ako nisre uklonili iluziju cia uiivatc 102
Allen Carr: Lako je prestati pu~iti
u okusu odredenih cigarcra prije nego stO ugasite tu posljednju, neOla naCina da si to kasnije porvrdirc= a da se ponovno ne navuCete na cigarete. Prcma tome, ako sada ne puSite, zapalite jednu. Udahnite sesr puta punim plutima raj slavni duhan i upirajLC sc sto je tako odlicno u tom okusu. Moida vjcrujete da samo odrcdene dgaretc imaju dobar okus, kao StO je ona nakon jcla. Ako je rako, zaSto ollda pu.site druge cigarete? Jer yam jc to prcilo u naviku? Pa dobro, zaSto bi neko Stckao naviku puknja cigarcta koje smatra neukusnima? I za.sro bi isra cigarcta ii', iSle kutijc imala razlitit okus nakoll jda nego sto im~ ujmro? Hr:ma ncma drugaCiji okus nakon cigarcte, pa kako b_ onda dgarcra imala dnlgaciji ok liS nakon jcla? Ncmojtc sc osl:l.I1jati sarno lla mellC, provjeritc, popllsitc svjcsno dgaretu nakon jda kako bistc dokaz.1.li d3 .nc~a drugaciji okus. R.1.i'Jog iz kojcg plls.1.ci vjcruju da cigarctc 1Il1aJU halji okus llakon jela iii u drusrvu s alkoholom jc i'.ato s~o s~ to tfelllld u kojima su i pu5.1.ti i ncpuSaci srvarno Srctlll, all ovisnik 0 nikotinu ne mo-i-c nikad bid srvarno srctal1 ako ta mala nikotinska clldoviha OSlanu Ile-I.adovoljcna. Nijc Stvar u lOme da pllsaci 111.ivajll U okllsu duhana nakon jda, napokon, ne jedemo duhan, i otkud je s.1.d to pit:lIljc okusa? Jednostavno, rijee jc 0 tome da su pliSaci jadni ako im sc ne dozvoli da ublaZe simprome apstincnctske krize u rim rrenucima. Prema rome, razlika iZlllCdu pllsenja i ncpusenja je razlika iz.mcdu osjcCaja srccc i jada. Zato se cini da dgarcta ima bolji OkliS. Pllsaci koji zapalc odmah UjllUO jadni su bcz obzira pusili ili nco Smanjivanje broja dgarera ne samo da nijc djclorvarno vee predsravlja najgori moguCi oblik mucenja. Nije djdorvorno zara .sto sc PuSat u poeetku nada da ce se naviknuti na sve manji i manji broj cigareta re da ee se raka slTIanjiti i nj~ova ielja za dgaretom. Nije rijec 0 navici. Rijcc je 0 ovisnOStl, a u prirodi svake oviSllosti JCSt da onoga 0 eemu smo ovisni i.elimo Cuvajte se smanjivanja
103
sve viSe i vise, a nc sve manje i manjc. Stoga, da hi mu uspjela smanjiti braj cigarcta, pusac mora imati izuzerno snainu volju i biti discipliniran cijeloga ;ioivota. NajvcCi problem kod prcstajanja pusenja nije kemijska ovisnost. S njom je lako. PogreSno je vjerovanje da cigare1'a donosi ncku vrsru ugodc. To pogrcino uvjerenje rezuJtat je pranja mo'lga kojc 1.:1poCinjc i prije nego 5to poenemo pU5iti, a koje sami pojaeavamo kad sc dovooemo u stanje ovisnosti. Svc 5to smanjivanje broja cigarcta tini jest podgrijavanje naSe ovisnosti, tako da puScnjc poeinjc u potpunosti vladati na5im iivOlom, tjerajuCi nas da vjerujcmo kako je najdragocjcnija srvar u iivotu upravo slijedeta dgareta. Kao 5(0 sam v(''C rebo. smanjivanje broja cigarcta nije djc. IONomo i stoga sto moratc imati i'lUleWO snainu volju i disciplinu. Ako ncmate dovoljno snainu volju da prestanctc puSiti. sigurno nematc dovoljno snainu volju dOl smanjitc bro; cigarctao Prest:ui pusiti puno jc laUe i bc-l.bolnijc. Cuo sam 7.a doslovno tisucc poku.saja smanjivanja koji su zavriili neuspjehom. Dosta jc uspjdnih pokuSaja postignuto nakon rclativno kratkog razdoblja smanjivanja kojc jc pral'iIa [db apstinclHska kriza. PUSaci, u srvari, uspijevaju prestati pusiti unatoC, a nc zahvaljujuCi. smanjivanju. Smanjivanje samo produiuje agoniju. Ncuspjcli pokuSaj smanjivanja od pUSaea tini i.iveanog ncsrewika jos vise uvjcrcnog kako CC ostati ovisnikom do kraja svoga iivota. To jc najCeSCc dovoljno da za barcm pet godina odgodi slijcdeCi pokuSaj odvikavanja ad pusenja. Mcdurim, smanjivanje broja cigarcta nam pomaie pojasniri svu nesuvislost pusenja, doka'lujuCi nam kako nam dgareta pruia llzitak tck nakon odredenog razdohlja apstincncije. Kao da imate ponebu lupati glavom a 'lid (1'j. patiti ad apstinenrske krize) kaka hi vam hila lijepo kada prestanete. 104
Allen Carr: lako je prestati puMi
Dakle. maicre donijcti jednll od slijedetih odluka: 1. Doiivotllo smanjiti broj cigareta. Taka cete samo sami sebc
mliCiti, a ionako neCcte dugo izd.riati. 2. Doiivotllo sc gusiti cigarcrama. ZaSte? 3. Biti dobri prema sebi. Odustati od idcjc
0
pusenju.
Jos jcdna bitna srvar kod smanjivanja braja cigarcta jc dokaz. da nc postoji slueajllo 7..1.paljcna cigareta. PUSenje je lanCJ.na reakcija koja cc sc ponavljari citavog iivora ako nc ucinirc mali napor da to ovisnos[ prekinete. ZAPAMTITE, SMANJIVA JE BROJA CIGARETA SMANJ IT (:E I VASU SANSU DA KONA(:NO
PRESTANETE PUSITI.
Cuvajte se smanjivanja
10~
Kad god poielite zapalili, zamislite iivot u kojem sre okruieni ptljavim duhaoskim dimom i pepelom, iivQ[ u kOjcm citavo bogarsrvo uosite na svojcvoljno unistavaoje vlastiroga rjelcsnog i menrall10g zdravlja, iivQ[ u kojem robujete cigareri, iivQ[ u
E:£:Sa cigareta
"Samo jednu dgareru..... jc zabluda koju 51 odmah morale izbid iz glave.
Rijec je 0 sarno jednoj cigarcri s kojom 7.3poeinjcmo llaS puS:tcki SI:U.. Sarno jedna dgarcl3 je fa koja nas je loliko pUla sprijceila krenuri pravim putem i konacno prcsc:ui pusiti. Rijcc jc 0 samo jcdnoj cigarcti koja nas jc ponovllo narjcrala u zamku, nakon Sto SOlO vee lIspjeli preslari pusiri. Katkad je palimo bko bismo sami sebi dOk.a7..ali da nam dgarclc vise nisu potrebne, i ana upravo to i cini. lOla ogavan okus i rime nas uvjcrnva da viSe nikada ncecfllO postali ovisnicima, 5(0 ponovno Opel vet jcsmo. Razmislj:mje 0 £oj jednoj raka posebno; cigareri Ccsto nas sprjcCava da prest3ncmo. To je obicno ana prva u juno iii ana nakon obroka. Zapamtirc da nc posLOji lleSfO S[Q hi sc zvaJo 'jos samo ta jedna cigarer:t'. Rijec je 0 lanCaooj reakciji koja ce vas pratiri do kraja iivora, naravno ako ne odlutire defioitivno prekiouri. Upravo zabluda da posroji ona jedna posebna cigarera tini puSaCa jadnim i ncsretnirn bd pokuSa prcsrati poSiti. Shvatite da nibda nisre, nid Cete ikada, vidjeri posebnu cigaretu iii po_ scbnu kutiju cigarera - tako neSro postoji sarno u vaSoj rna.sri. 106
Allen Carr: Lako je preslali puMi
kojem vas se prepoznajc po losem zadahu. Srvarno je steta sto oe postoji llciro slicno cigareti, Sro bi l1am kro1. iivotne usponc i padove prui.110 uiitak i poticaj. 2.1.pamtitc, cigarcta to nc cinL Ona vas prisiljava na :t.ivot pun nezadovoljstva iii yam ga jcdnostavllo llskracujc. SiguTIlo nik3da ne bistc pomislili U7..crl malo cijanida samo 7~1ro sro v:.lm sc svida okus hadema; 7..;1(0 sc prcstanirc kainjavati ra:z.misljanjima o posebnoj cigareri iii cig3ri. Upirajrc bilo kojcg puSaCt slijedcec: "Kad bisrc imali priliku vrariti sc vrcmeplovom u doba kad niSle pusili, biste Ii uopCe poleli pusiti?" Odgovor CC sigurno biti: "Vi se salite", A opet, svakom jc pusacll dar upravo takav i7.bor svakoga dana, Zasto TO pravo ne iskoristi? 11. srraha. 17. straha da ne moItre prestati iIi da 'l.iVDt nece biti isti bC"/. dgarete. Prestanite sc zavar-.Ivati. Vi to m07.ctc. Svarko to moZe. To je smijcino jcdnosravno. Kako bi vam prcsranak pUSenja bio 13k i jednosravan, morare shvariti neke bitne Cinjenice. DoS.1d smo vec govorili 0 rri takve bilnc cinjenice: 1. Niccga sc ne odriccrc, Naproriv, bit cere na dobirku, 2. Ne razmisljajte 0 poscbnoj cigarcri. Ona nc posroji. Posroji samo 7.iVOt u bolcsti i smradu cigarcra. 3. Vi nisrc nikabv posc:ban sluCtj. Svakom puSacu moic bid lako i jednosravno prcsrari pusiri.
Mnogi pu.sati vjeruju da su zaklcri puSaCi iIi da imaju ovisnicki karakter. Uvjcravam vas da tako neSto ne posroji. Samo jedna cigareta
107
Nitko ne treba pusenjc prijc nego Seo postane ovisan 0 drogi. Draga je fa koja vas Cini ovisnim, a ne vas karakter iii osobnost. Takav je ucinak tih droga, Cine da povjerujere da imare ovisnicku osobnost. Mcdutim, kljucno je da uklonite ovakvo vjeravanje, jer ako vjerujete da Stc ovisni 0 nikotinu, bit cere to, cak i nakon Seo je malo nikorinsko cudoviste u vasem rijelu nuevo. Nuzno je ukloniti sve posljedice pranja mozga.
pusaci,v v. , nepusaci
Straseveni pusaCi obicno zavide povremenim pusaclma. Svi sma sreli takve osobe: "Ma, ja mogu i tjedan dana bez cigareta, stvarno me to ne muS'. Mi mislimo: "Volio bih da ja to mogll". Znam da je tdko povjerovari, ali niti jcdan pubc ne uziva II tome da je pusac. Nikada nemojre zaboraviri: Niri jcdan pusac nikad nijc adlucia posrati povrctllcni iii ncki d rugi pusac, stoga: Svi sc pusaCi osjctaju glupa, stoga: Svi pusaCi biu scbi i drugim Ijudima u lIzaludnom pokusaju opravdavanja vlastitc gluposti. Bio sam fanatiean igrac golfa. No, volio sam sc hvaliti kako cesta igram i Zelio sam igrati jos vise. ZaSto se pusaCi hvalc koliko malo puse? Ako je to pravi kriterij, onda je stvarno vrhunska pastignuce ne pusiti uopce. Da sam yam rekao: "Znate Ii da mogu izdri.ati djeli tjedan bez mrkvc i to me ni najmanje ne muct, vi biste me vjerojatno smarrali za nckakvag clldaka. Ako volim mrkve, zasto bih onda izdri..avao cijeli tjcdan bez njih? Ako ih nc volim, zasto bih davao takvu izjavu? Prcma rome, kada pusac kaie ndto 108
Allen Carr: lako je preslati pusiti
Povremeni pusaci, adolescenli, nepusaci
109
kao: "Mogu izdri..ui cijcli rjedan bcz cigarcte, srvarno mi to nijc vaino", on pokuSava uvjeriti i sebe i vas da nema problem. Ono s[Q on zapravo govori jest: "Uspio sam prdivjeti cijeli tjedan bez pliSenja". Kao i svaki pUSac, vjerojatno se nada da ee nakon toga moci prdivjeri osrntak svog iivorn. o. uspio je prei.ivjeti sarno rjedan dana. i morele Ii z.amisliti kako mu je ta dgareu morala biti dragocjena, jer se osjeCao zakinutim djeli tjedan? 10 jc razlog zaS[Q Sll povremeni pusaci 7.apravo viSe ovisni od straslVcnih puSaea. Nc samo da jc ilU7.ija ui-itk
Nckad sam mislio da jc moje laneano puscnje slabost. Nisam mogao shvatiti zaStO moji prijarelji magu ograniciti svoj unos na deset iii dvadeser cigarera dnevno. Znao sam da sam 050ba vrlo snaine volje. Nikad mi nije palo na pamet da veeina puSaCa nije u scanju Ianena pu.siti, jer moras imati vrlo snaina pluta da hi to mogao radiri. Neki ad onih 'pet-na-dan PuSac' kojima zavide tciki pu.saci, puk per cigareta dncvno jer zOOg fizitkih ogr::micenja svoje konstitucije ne mogu pusiti visc, iii zatO sro si ne mogll priustiti da puse vi.sc, iii zbog posla, drustva iii se sami sebi wliko gade zbog roga sro su ovisni 0 puscllju da im ta mrlnja ne dopusta da puSe vise od tih nekoliko cigarera. Mo7.da hi bilo korisno l1avesli nekoliko definicija. Osoba kOja nikad nije pala u pUSacku zamku. Onaj koji pripada ovoj karcgoriji ne bi trebao likovati jer se ovdje nal37.i iskljucivo miloscu Boijom. Svi su pu.saci bili lIvjereni da nikada neee postati ovisnicima, a ncki ncpll.saci se baS trude katkada probati oml povrcmcnu dgarctu.
NEI'US",C.
ruSAC. PoslOje dvijc osnovne klasifikacije povremenih pllSaca:
l'OVREM EN!
1. Novae: Najved dio pllsaea si [Q jcdnosravno ne moze
priustiti. 2. Zdravlje: Kako bislllo obksali apstincIHskli krizu, moramo u sebc unijeti otrov. Sposobnosr podlloScnja otrova razlicirn je od osobe do osobe, a razlicita je i u razlicitim iivotnim razdobljima. Ovo djeluje leao auromarsko ogranicenje. 3. Disciplina: Nju jc nametnulo dru.stvo, puSaCev posao. pri. jatelji iii rodaci, iii tak sam Pll.saC u cijoj se glavi neprcstano vodi OOrba izmedll :i.elje za puknjem i iclje za prcsrnnkom pusenja. 110
Allen Carr: lako je prestati puMi
1. Pusac koji je upao u Z:lmku. ali tOga nijc svjcsran. Nemojte
zavidjcti takvim pusaCima. Oni se zapravo nalaz.e na prvoj prceki Ijestvice i uskoro te svaki od njih postati pravi srras· lVeni poSac. Prisjetite .se, i vi sre jednom poee1i kao povre· meni pu.sac. 2. Pu.sac koji je nekada bio straslVeni pliSaC. On misli da nikako nc more prestati pusiti. 11 su pUSaci najjadniji. Oni se Setu iz kategorijc u k:m.-goriju; za svaku je potreban poseban komenrar. Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci
111
I'USAC KGJ] PUSI PET CIGARETA NA DAN. Ako uziva 1I ci-
garctama, za.sto pusi sarno pet cigarcta na dan? Ako maze regulirati kalieinu cigareta, zaSto uOpCc pusi? Zaparnritc, to zvuCi jednako kao kad biste glavom udarali 0 zid sarno zOOg olakSanja koje biste osjctili onaga trenutka kad bistc prestali s udaranjem. PliSac koji pu.si pet cigarcta na dan olakSava si apstinentsku krizu manje od jednoga sata dnevno. Osratak dana, iako on toga nijc svjcsran, lupa glavolll 0 zid i to Cini veeinu svoga iivota. On pllsi pet cigarcta na dan iii zato Sto si viSe nc mo:ie priustiti iIi 7..:lm Sto se boji utjccaja pUScnja na zdravljc. bko jc uvjcriri strasrvcllog plls:Jea da nc lIiiva II puscnju, ali pokuhjrc II to lIvjeriti povrClllcnog pllsaea. Svatko tko jc pokusao smanjiri broj popuscnih cigareta, znar Cc da jc to jcdno ad najgorih vfSta mueenja koje postoji ida je to najOOlji naein da cijeloga zivota ostane ovisnikom. PUSAC KOJI I'US, SAMO U jUTRO III SAMO U VECER. On
sc kainjava na raj naein da pola dana pari ad apsrincntske krize kako bi pola dana U7.ivaO bez njc. I njcga trcba upitati za.slO ne pusi cijeli dan ako uiiva u PllSclljU, a :tko nc, Z.1StO uopec pllsi. PUSA(: KGJI SEST MJESECI PUSI l'A SEST MJESECI NE puS!.
(IIi, "Mogu prcsrati u bilo kojcm trenutku. To llli je uspjclo vee tisueu pura.") Ako uiiva u pllsenjll, zaSto uOpCe preki. da na Sest mjeseci? Ako u pu.senju ne uiiva, zasro ponovno potinje pusiri? lsrina je 1I tome da je jos uvijck ovisan 0 cigarerama. Iako se oslobodio rjelesne ovisnosri, nije sc rijciio glavnog problema - pranja mozga. Svaki se puta nada da jc prestao zauvijek, ali uskoro ponovno upada u isru zamku. Mnogi pusati zavidc onima koji 'malo puSe, malo nc puSe' razmisljajuCi: "Kako Ii su sarno srerni oni koji to mogll tako 112
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
uspjeSno konrrolirati, koji mogu pusiri kada to :ielc i prestari kada to We." Ono sto im nije jasno jest to da takvi koji prcstaju i ponovno poeinju uOpCe ne konrroliraju raj proccs. Kad puSe, :ieljeli hi ne puSiti. Ook sami sebe mute privremenom apstinencijom, osjei:aju se strahovito z.a.kinurima pa ponovno upadaju u zamku. Naravno, ne :ieleei to. Takvima je najgore. Ook ne puSe, :i.e1jeli hi pusiti, a kada puse, 7.djeli bi nc pusiti. Cigarctc nam se cine neopisivo dragocjenima tek kad l1e moz.cmo pusiti. To jc ta straSna pusacka dilcma. Nikada nc mogu pohijcditi jcr je objckt njihovc zudnjc niSta drugo ncgo mit, najobicnija illlZija. Jcdini naein na koji Illogu pobijcdiri jest da prcstanu pusiti i pobijedc mentalnu glad!
DOl, svi smo tako poeeli, ali zar nije vrlo z.animljivo to kako broj poscbnih prilika rapidl10 rastc i kako ubrw poeinjemo puSiri u svim prilikama?
I'U$AC KOjl PUSI SAMO U POSEBNIM PRill KAMA.
PU$AC KOJI jE PRESTAO I'U$ITI, ALI l'OVREMENO POI'USI JEDNU CIGARETU 11.1 CIGAIW. Na ncki su naCin ovi pu.saci
najjadniji od sv;h. Oni ec sc iii cijeloga zivota osjeCati z.'lkinutima iii ee, jos teSee, jcdna povrcmena cigarcta postati dvijc. Oni jos uvijck halansiraju na oStrici britvc i 7..asigurno ee se poskliznuti i krenuri prema DOLj E. Prije iii kasnije, ponavno Ce pos(3ti strasrveni pu.saci. POl1ovno ee pasti u onu istu z.amku u kojoj su vee bili. Posroje jos dvije kategorije povremenih puSal::a. U prvoj su kategoriji oni koji PuSe sarno po cigaretu iii cigaru prilikom nekog poscbnog dogadaja (rodenje djercra, vjenl::anje i sl.). 1i su Ijudi u srvari nepusaci. On; ne uiivaju u pusenju vee sarno Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci
113
imaju osjeeaj da bi, kad bi odbili ponudenu cigaretu iii cigaru, bili liseni nekog vainog iskusrva iIi se ne bi smarra.li dijelom drusrva. lato i oni ide dad svoj doprinos. Svi smo mi tako poceli. Kad se slijedcCi pur budu dijelile eigare, promatrajte kako, nakon nekog vremcna, pusati prestaju paliti tc cigareo Cak i najstrasrveniji pu.sati cigarera ne mogu docckati da popliSC re 'prigodnc' cigarc do kraja. Puno bi radije pusili svo;e cigarerc. Sto jc cigara skuplja i dulja, to ih viSe frustrira ~ prokleta cigara kao da traje citavu nOC. Druga k:ucgorija je izuzcrno rijerka. U srvari, od tisuc. Ijudi koji su zatraiili moju pomoc, u ovu kategoriju mogu smjestiri jedva deserak njih. Najjednosravnije eu yam objasniti tko ptipa~ da ovoj kategoriji ako yam opiSem jedno od svojih iskusrava. Jedna me gospoda zamolila da joj odrl.im individualni rel:aj. Po zanimanju je odvjernica. a pusi oko dvanaesl godina. Za sve to vrijeme nikada nije popusila viSe rxI dvije cigarere dnevno. Ta jc gospoda zapravo imala izu1,crno snainu volju. Objasnio sam jo; da znarno vik uspjeha imam na grupnim tel:ajevima i da individuaJne rebjevc uglavnom dri.im sarno poznatim osobama Cije bi prisustvo na grupnom teeaju ometalo rad grupe. Tada jc poeela plakati. a ja nis.1.m mogao odoljcti suzama. Tel:aj za s.1.mo jednu osobu bio je, naravl1o. vrlo skuI" Mnogi bi se pWaci l.1.pitali za.ho je ra gospoda uOpCe zcljela prc~ stati pusiti. Oni bi rado platili onoliko koliko jc ona pla61a meni, samo kad bi mogli pusiti samo dvije cigaretc dnevno. RazmisljajuCi na ovaj natin, Cine pogrcSku jer vjeruju da su povremeni pusaei srerniji i da imaju vise kontrole. Moida imaju viSe konrrole, ali nikako nisu srcrniji. Oba rodirelja moje klijcntiee umrla su od raka pluta pdje nego SlO jc ona pocela pusiti. Kao i ja, i ona se bojala pu.senja prije ncgo sto je popusila prvll eigaretu. Kao i ja, ipak je popustila pritisku drustva i ku.sala tu prvll cigarctu. Kao i ja, sjeb se kako je odvratan okus irna114
Allen Carr: Lako je prestali pusiti
la ta prva cigareta. Za razliku od mene koji sam kapitulirao i llbrw pocco pusiti jcdnu Z.1 drugom, moja je klijentica uspjcla odoljcti napasti. Jedino II ccmll mOZCle uiivati dok pusite jest prcstanak apslinentske krizc zbog skoro bez.n3tajnc tjclesne ovisnosti 0 nikotinu iii mcntalne torture koju je llzrokovalo to SlO se jcdnoSt3vno ne mOZCle poCeS3ti tamo gdje vas svtbi. Same su cigarcle prljave i orrovne. Zhog lOga mislitc da II njima lliivate nakon odrcdcnog periocla apstincndje. SHeno Iuo kod gladi iii icdi, SlO dulje trajc apstinencija, to Cere vise uiivati kad je prekinctc. Pusaci grijeSc kad ,"isle da jc pUScnje sarno navika. Uvjereni su da bi mogli, ako smanje pUScnje na rxIroocnu mjeru iii ako odilice puSiti samo u poscbnim priHkama, odriavati ru razinu pu.scnja (misic da bi im sc djdo na to naviklo) re jos vi.sc smanjiti kada to po'i.ele. Zaparmite jednom zauvijek: navika ne posmji. Pu.scnje jc ovisnost, kao i narkomanija. Prirodno jc apnincntsku krizu prckilllui, a nc pokuSavad prctrpjcti jc. Cak i kad bistc rxIlucili odri.avati razinll pliSenja na kojoj SIC sada, morali bisfe se jako potrudidj ostatak bisrc iivot3 rrebali bid izuz.etno disciplinirani jcr yam rijc10 s vrcmcnom posfaje irnuno na drogu i traii sve veCe i velc kolicine. Kako vas droga poeinje unisravati tjclesno i mcntalno, kako posfUpno llnistava vaS iivl:ani Sllsrav, vaSu hrabrosl i 5.1mopollzdanje, svc ste manje sposobni oduprijcti se porrebi da smanjire inrerval izmoou dvijc eigarcte. z.1.tO, kad tck potinjemo pusiti, moicmo prestati u svakom lrenlllku. Ako sc prchladimo. jcdnosravno ne pusimo dok ne ozdravimo. Tako mogu objasniti i 23sm sam ja. koji nikada nisam bio llUbilidi da uiivam 1I cigaretama, morao pusiti jednu za drugom, iako je svaka cigarera za melle bila Ijelcsno mucenjc. Ncmojte zavidjeti klijentici 0 kojoj sam govorio. Kad pusite sarno jcdnll cigaretll svakih dvanaesr sari, ona yam se cini najdragocjenijom stvad na svijetu. Dvanaest je godina moja Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaCi
110
klijcntica Illucila samu sebe. Nikako nije mogla prestati pusiti, a bilo ju je strah povcctti braj dgareta kako ne bi dobila rak pluCa kao njezini roditelji. Tako se svakoga dana dvadeset i tri sata i deset minuta morala OOrid s napaStu. Za to je potrebna iwzctno snaina volja i, kao sto sam vee rekao, takvi su primjcri rijetki. Na kraju se sve svelo na SU7.e. Sagledajmo sve ovo logicki: pravi uiitak u puknju iii posloji, iii ne postoji. Ako postoji, tko na njcga :i.eli tek:ni jedan sat iii jcdan dan iii jcdan tjcdan? Za.ho hi se osratak vremcna libvali lIiitka? A ako pravog uiitka nema, zasto onda uopec pusiri? Sjcealll sc jos jcdnog primjera, osobc kOja jc pusib pet cigarera na dan. Zapocco jc telefonski r:tzgovor promllklim glasom: "Gospodine Carr, ja sarno iclim presrati pllsiti prijc ncgo umrem." Taj je Covjck ovako opisao svoj Hvot: "Imam Sezdesct i jcdnll gadinu. Dobio sam rak grla ad puScnja. Sada mogu fizicki podnijcti najviSc pet cigarera dncvno. ekada sam hez problema spavao cijclll nOC. Sada sc blldim svakih sat vremena i jcdino na SIO mislim su cigarcl'c. Cak i sanjam da pusim. Do dcsct sati u jUlro nc smijcm 7,,'paJiti prvu cigarcru. Ustajcm u pet sati i kuham prvu ad Ix/,bra; salica Caja. Sllpruga lIslajc II osam i svako me jutro moli da sc maknem iz kuee jer ne moze podnositi mojll zlovolju. z:'HO u jutrO pokusavam ndto radiri u zimskom vrtll. ali mozak mi je opsjednut pllscnjem. U devet sati poeinjem 7.amatati svoju prvu cigaretu. Time se bavim tako dugo dok cigarera nc izglecb. savrScno. Naravno da moja prva jutarnja cigarera ne mora izgledali savr.seno, ali tako sc barem 7.abavim dio jUlra. Zatim cekam do desct sati. Kad kazaljke na salU pokaiu deset sati. ruke mi se vee neohuzdano tresu. Ne palim cigarctu odmah. Kad hih je zapalio lolno u dCSCl, morao bih eekati tri sada do slijedcee. PokuSavam se jos malo suzdriati. Napokon paBm tu cigareru, uvlacim jedan 116
Allen Carr: lako je prestati puMi
dim i odmah zatim je gasim. Na taj nacin mogu jednu cigaretu pusiti cimv sat vremena. Popu.sim je skoro do saroog kraja i lada cekam slijedceu." lh sve ostale probleme, taj jadan covjek ima opekoline po usnicama jer cigarete koje sam zamata (hez filrra, na.ravno) popusi skora do kraja tako da svaki opuSak nema viSe od pola cenrimetra. Sad vjcrojall1o mislite da se radi 0 najobicnijem imbecilli. To. medutim, nije tako. Osoba 0 kojoj govorim visob jc skora dva metra i umirovljcni je narednik specijalnih jedinica brilanskc vojskc. Nckada je bio vrstan sportaS i nije ni pomisljao da ee ikada postati puSac. Medutim, kako se jos 1I vrijemc posljednjeg rata u kojem je slldjclovao vjeravalo da cigarct3 daje snagu, vojnicima su se dijelile odredene kolitine cigarel3. Ovom je covjcku doslovno narcdeno da postane puSac. Tako jc do kraja iivOla skupo plaCID to 510 je postao puSac. a i propadao je tjelcsno i mental no. Oa je rijd 0 iivotinji, drusrvo bi se pobrinulo da lie pali, ali isto to drusrvo jos uvijck dozvoljava tjelesno i menralno zdravim adolescentima dOl se naviknll na cigarele i postanu ovisnicima. Moida mislite da prcljcrujem. JCSl, rijel je 0 ekstremnom primjeru, ali svakako nc 0 jedinom. Posrojc doslovno tisuee sli~ cnih. Taj mi je covjek otvorio dllSU, ali buditc sigurni da 11111 mnogi od njegovih prijatclja i znanaca 7AWidc na tome Sto uspije· va pllsiri samo pet dgarcla na dan. Ako rnislitc da se to vama ne m07.edogodili, PRESTANITE SE ZAVARAVATI.
............. -
.
-
VAMA SE TO VEe DOGAElA.
PUSaci su u srvari notorni lailjivci, laiu tak i sami sebi. Jed~ nostavno moraju. VeCina povremenih puSaCa pusi ,namo vise Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci
117
cigareta u znatno vise prilika nego sto su to spremni primati. Cesro se dogadalo da razgovaram s onima koji sebe ubrajaju u kategoriju koja pusi pet eigareta na dan, a koji su sarno za naseg razgovora popusili vise od pet cigareta. Promatrajre povremene pliSace z.1. vrijeme nekog posebnog dogadaja, na primjer na vjenCallju iii nekoj proslavi. Pusit ce eigaretu za eigaretom kao i okorjeli puhCi. Nije pamcmo 7_widjcti povremenim pllsaCirna. Nije pamet~ no ni pllsiti. Zivot je dcfinirivno sladi bez cigarete. Adolesccmc je II pravilu mamo tcic izlijeCiti, nc "l..1.[Q sro misic da bi im bilo rdko prcsrari, vee 7.-a[Q Sto Sll uvjcrcni da nisu ovisni 0 cigarcrama i da se nabzc rck na prvom pllsackolll srupnju. Mislc da ce alltomatski prcsrari prijc nego dodu na drugi. Poscbno bih 7.clio llpozoriti rodirdjc mladih Ijudi kOjima se gadi dim cigarcm da sc ne prcpllstC osjeeaju bzne SigUfllOsri. Niri jcdnom se djercru nc svida miris cigarcrc dok ne pOS{ane ovisnik 0 njirna. 5 varna je bio isri slucaj. T:lkodet, ne dajrc da vas 7..avarajll vladine kampanje proriv pllscnja. Jednako je bko pasti u zamku kao sto je ro uvijck hilo. Djeea Sll svjesna da pusenje ubija, ali Sll jednako tako svjesna da ill jedna cigareta neee llbiti. U odredenom ce lrenlllku na njih lltjeeati djevojka iii mladic, prijatelji iz skole iii kolege s posla. Nemojte misliti da je dovoljno da probaju jednu cigaretll, da im ana bllde odvratna pa da neee imati ielju ponovno probati. Smatram da je propust drllStva u sprjebvanjll da nasa djcea postanu ovisnici a nikorinll i osralim drogama jedna od najllmemirujllCih od svih losih strana ovisnosti 0 drogama. Puno sam razmisljao 0 ovom problemu i napisao sam knjigu (u izdanju Pcnguina) poscbno srvorenll kako bi sc bavila problcrnom prcvcncije S ciljcm da nasa djcca nc postanu ovisnici i kako im pomoCi ako su vet postali ovisni. Cinjenica je da je velika veCina mladih koji postanu ovisnici 0 tdim drogama uve118
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
dena u konccpt kemijske ovisnosti padajuCi prvo u nikorinsku zamku. Ako im moicre pomoCi da izbjegnu nikotinsku zamku, jako Cete smanjiti njihove Sanse da posranu ovisni 0 tdim drogama. Molim vas da ne gledale na ovu temu s visoka. Porrebno jc srititi Illlade ad sto ranije dobi i, ako imate dijete, toplo yam prcpotucujcm da procitate tu knjigu. Cak i u sluCaju da sumnjale II mogucnosr da je vee ovisno 0 dtogi, ova ce knjiga dati odlicnc upUIe kako da pomogncre svome djcrcru.
Povremeni pusaci, adolescenti, nepusacj
119
usi u tajnosti
Pubea koji pu.si u rnjnoslj mogli bismo svrsrari u povremene pUSace, ali uCinci pornjnog puSenja taka su uiasni da zasluiuju posebno poglavlje. Oni mogu dovesti do prekida veza medu Ijudima. U mom su slueaju zamalo dove:li do rasrave hraka. Prollo je rri tjedna ad jcdnog od mojih neuspjelih pokuSaja da prestanem puSiti. Moja jc sup ruga bib. zabrinuta jer sam bez prestanka kaSljao. Kad sam jo; rckao da nisam nimalo zabrinur za svoje zdravlje, odgovorila mi jc: "Zoam da nisi, ali kako hi se osjeeao da moraS glccb.ri osobu koju valis kako se sust3vno unistava?" Na ovo nisam imao odgovora i odlutio sam pokuSati prest3ti puSiri. Poku.saj jc postao ncuspjdim nakon jedne ruine svade sa starim prij3teljcm. Tek sam kasnije shvatio da jc rnaj devijantni urn sam potakao svadu S3.mo kako bi imao izgovor d.:l ponovno poencm pusiti. BaS me tada Olo; prijatclj toliko uzrujao, a sigur'an sam da to nikako nije hilo slub.jno jer se nas dvojica nibda ranije, niti kasnije, nismo posvadali. Malo je cudovi.Ste zasigurno ovdje imalo svoje prstc. U svakom sam slucaju imao savr.seno opravdanje. OCajnicki mi je hila ponchna cigareta i ponovno sam poceo pusiti. Nikako nisam mogao podnijetj pomisao na rarocaranje koje ce moja supruga 1.bog toga doiivjcti pa sam odJucio ne priznati 120
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
joj da opet pusim. Zaro sam puSio same kad sam bio sam. Nakon (Oga sam postupno poceo pusiti i u drusrvu prijatelja dok nisam dobo do faze u kojoj su svi osim moje supruge znali da ponovno pusim. Sjelam se d3 sam tada bio poprilicno zado~ volj3n svojim stanjcm. Mislio sam da tako barcm smanjujcm unos nikorina II rije1o. Napokon me supruga 'optuiila' da sam ponovno paCco pusiti. Nisam hio ni svjestan da sam tad3 vrlo testa izmislj30 razloge za svadu, sarno da bih mogao bijcsno izlerjcti iz kute. Svaki sam Cas odlazio u dulan po neku sitnicu, i ne hih se vrafio kuCi po dva sara. Takoder sam cesta izmisljao raz.logc 7.bog kojih sam iclio iCi sam nekamo kamo smo uvijck isH 7.:Ijcdno. Kako se drusrveni jaz i7.medu puSaCa i nepuSaCa svc viSe povc6va, ima doslovno fisuCe sluCajeva u kojima se druienjc s prijatdjima iii rodacima reducira iii iz.bjcgava upravo 1.bog tC grozne hiljkc. ajgora srvar kod puSenja u tajnosti je podgrijavanje puSaccvc 1.ablude da sc Iisava neecg vainog. U ista vrijcme, dovodi do ogrornnog gubitka samopoStovanja; inaa: postena i iskrena osoha, natjerana jc na varanje svojc obitclji i prijatelja. Ovo se vjerojatno dogodilo iii se jos uvijek dogada u nekorn nhliku i varna. Meni sc to dogodilo nekoliko puta. Jcste Ii ikad gledali dc· lcktivsku TV seriju Kolumbo?Tcrna svake epiwde je vrlo slicna. /..Iatinac, obicl1o bagat i ugledan poslovni covjek polinio je, po svom misljcnju, savrScno ubojsrvo, i njegova uvjerenosl da (c zlatin proci nekainjeno porastc kada otkrijc da jc prilicno i1Jiz.an i obican dctektiv Kolumbo zaduzcn z.a slucaj. Kolumbo illla svoj poznati frustrirajuCi obitaj da zavr.sivsi s hpitivanjem zatvori vrata - nakon Sto jc uvjerio osumnjiccnika da maZe hiti rniran, a prijc nego Sto izraz zadovoljsrva ncsranc s lica osumnjiCel1ika, Kolumoo sc ponovo pojavljuje s recenicom: Pusac koji pusi u tajnosti
121
"Samo jos jedna stvar, gospodine, siguran da je mozere objasni~ ri. .." Osumnjiceni se ukoci, i od rog rrenurk3 mama i mi ion da ec ga Kolumbo na kraju raskrinkari. Be--L obzira na to koliko jc zlotin bio gnjusan, od tog trenurka moja je naklonosr na strani ubojice. U porpullosri sam suosjcCao s kriminalcem jer sam se tacna tako ja osjeeao dok sam pusio u rajnosri. Sari u kOjima nisam mogao pusiri, suljanje u garaiu l1a par dimova, deser minura Smr/A1.Vanja na hladnoCi, pitajuti sc gdje jc nestalo zadovoljsrvo. Srrah da eu biti uhvaeen na dje1u. Hoec Ii ana orkriri gdjc sam sakrio cigarerc, upaljac i Cikovc. Olaksanje kad bih sc neprimjceeno LlVUkaO u kueu slijedio jc srr.lh da ce osjcriri smrad dllhana II mom dahu i na adjeti. Kaka sam riskir.1O $ve teSte i sve dLl1.c, bilo mi je jasllo da ell prijc iIi kasnijc sigurno biri orkriven. Konacno, ponizcnje i sram kada sam napakall ockrivcn i trenuUli povra~ tak lancanam pllScnju. OH, LIjEI'OGA 1.1 I'USACKOGA ZIVOTA'
122
Allen Carr: lako je prestati pusiti
Glavni razlog tomu sto jc od ranih sezdescrih do sada u Vc~ likaj Briraniji pemacst rnilijuna ljudi prestala pllsiri llpravo jc drusrvcna rcvolucija kaja jc jos llvijck 1I rijcku. Da, naravno: zdravlje, pa 'larim novae, glavni su razlo'li 'laSto klimo prestati, ali, tako jc to oduvijck. Srv;lfllO nam nijc 1'0trcbno plaScnjc rakorn da bislno bili svjcsni kaka !las cigarere unisravaju. Nasa Sll rijcla najfiniji mchanizmi na planed i svaki pusac instinkrivno zn:l, od prvog dima kaji u zivotu povuce, da su cigarcrc orrovnc. Jcdini ra7.1og 7.asro Hopee poCinjemo pllsiri je drusrveni pririsak koji na [US vrse naSi prijatelji. Jcdini kredibilni 'pillS' koji se ikada mogao sraviti liZ pusenjc je ro Sto je nekada pllsenje sm:l.lrano porpLlno prihvadjivom drusrvenom navikom. U danasnje se vrijeme pLlsenjc smatra, Cak i od samih pllS3Ca, apsolumo asocijalnom navikom. Nekada su pusili pravi muskarei. Ako nisrc pusili, smatrali bi vas slabicem pa su sc svi jako rrudili da sc naviknu na cigarerc. Na svakom javnom mjcsru, kaficu iii klubu velika je veCina muskaraea ponosno udisala i i'ldisala duhanski dim. U rakvim je prostorijama uvijek bilo dima na prerek, a srropovi i zidovi kOji nisu bili redoviw bojani odmah bi poprimili poznatu iutkastOsmedu boju. Drustvena navika?
123
Sada je priea potpuno drugacija. Pravi muskard naseg vremena ne puse. Pravi muskard naSeg vremena ne trebaju pusiti. Pravi muskarci naseg vremena nisu ovisnid 0 drogi. Drustvena je revoludja natjerab dana.snje pusaee na ozbiljno razmisljanje 0 prestanku pusenja jer SLl u nase vrijeme pusaCi ti koje drustvo smatra slabicima. Najuoeljiviji trend na koji sam naisao od 1985. godine, kada je i~slo prvo izdanje ove knjige, jest stalna rastllCi naglasak na asodjalnim aspektima pusenja. Dani bd su dgarete bile wak raspomavanja sofisticiranih dama iIi pravag, snainog llluskarca z.auvijek Sll z."l nama. Svi znamo da je jcdini razlog 7"asro ljudi jo.~ uvijek puse taj sto nisu uspjeli prestati iii taj sro ih je previse strah pokuSati prcstati. Svakoga jc dana pusae pod udarom uredskih zabrana, 7_"lbrana puscnja na sve vecem broju javnih mjesta, 'prodika' bivsih pusaea, a sada fanaticnih nepusaca, i svakoga je dana ponasanjc puSaCa pod svc vcCim i veCim povctalolll. Ncdavno sam bio svjcdokom jcdne situacije koju sam zadnji puta vidia kaela sam bio dijete - vidio sam pUSab kako tresc pepeo u ruku i II diep jer nUl je hilo neugodna zatraiiti pepeljaru. Prijc nekoliko godina bio sam u resmranu. Bib jc ponoe. Svi su vee bili pojeli uno sto su narucili. U doba bda sc uobibjeno pale dgarere i cigare has nitko nije pusio. Pamislio sam, "Divno, moja pojava je poeela ne.sto znaCitil" Upitao sam konobara: "Zar je u ovom restoranu z.,branjcno puscnje?" Odgovor je bio nijecan. Pomislio sam kako je to s(varno jako cudno jer iako je mnogo Ijudi presralo pusiti, nijc maguee da u djelom rcstoranu nema bas niti jednoga pusab. Napokon je netko II kutu restorana zapalio dgaretu, a nekoliko trenlltaka zatim mala je 'bakJjada' krenula po Ciravorn rcstoranu. Svi su ti puSaCi dotad mirno sjedili i ovako razmiSljali: "Nemoguce je cia sam ja ovdje jedini pusac." 124
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
VeCina pusab ne pusi u rcstoranu izmedu jda jer osjeeaju cia ne bi hila pailjivo prema drugima. VeCina pusaea ne sarno da se ispricava svorn drustvu prije nego sto zapali vee prijc puscnja provjerava pusi Ii jos tko od prisutnih. Kako dan za danam svc vise puSaCa napuiita brod koji rone, oni koji ostaju u strahu su da ee biti posljednji. NEMOJTE TO BITI BAS VI' to
Drustvena navika?
12'
ga trenutka
(aka je ociro da je, S ob'l.irom da yam pu.senje ne cini nikak· vo dobra, baS sada pravi trcnutak da pr("Smnctc, mislim da je odabir pravog ucnutka ipak iZ1I7-CtnO V3'l.an. Nak drusrvo vrlo povrSllO rretira pllScnjc kao pomalo odurnu naviku koja maZe ugroz.id zdravljc. PUScnjc to nikako nije. Pukllje je ovisnost
o drogi, bolcst koja ;e ubojica bra; JOO.:1.1\ u zapadnom svijClU. Najgora srvar koja se vcCini Ijudi dogodi u iivOfU upravo je ovisnost 0 tom gr01.110m korovlI. Aka se ne odviknu, dogadaju se uiasne stvari. Ddabir pravoga trcnurka za prcSfanak iZU1.etno je vaz.an kaka bisrc si priusrili ispravan !latin lijeecnja. Kao prvo, prisjetire se iivotnih trcllluaka i siruadja u kojima yam ;e pu.senje hila jako vaz.no. Aka mdire neki odgovoran posao i tini vam se da vas pu.senjc oslobada srresa, odaberite neko mirnije vrijeme, "pro pamcmo jc i1.3brati vrijeme godisnjeg od~ mora. Ako pusitc kad sc odmar:ltc iii kada yam jc dosadno. odaberitc upravo suprO[l1O vrijcme. U svakom slueaju, uzmite svoj pokuSaj s.'1.svim ozbiljno i Sto god radili, upravo prcstajanje pUSenja neka yam budc najvainija srvar na svijctu. Odaberitc odgovarajuCc razdobljc ad lri tjedna i unaprijcd pokuSajtc predvidjed svc pOleSkotc do kojih bi moglo doti, a kojc bi vas odvcle u ncuspjch. Ncb posebni dogadaji, kao SlO su Bozic iii ncCijc vjcncanjc, nc bi lrcbali uljecati na vas ako 126
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Ste sc na njih unaprijcd pripremili i aka ne OSjCCalC da biste u lim lrenudrna mogli bid 1.3 neSW prikraceni. Ncmojlc u mcduvremenu pokusavati smanjivati broj cigareta jer CCtC na taj natin sarno stvoriti iluziju da uiivatc u cigarctarna. U SlYa~ rio pomoci cete si ako se prisilite da u svoja pluta unCSC1C SlO viSe ogavllog nikotinskog dirna. Kad budctc pusili svoju po_ sljednju cigareru, pokus:ajle biti svjesni njcnog srnrada i 10Seg okusa i pomislile kako cc Yam biti divno kad se napokon prestanctc trovati. STO GOD CINILI. NIKAKO NEMOjTE PASTI EODLUC OSTI, " E SADA. KAU ZAMKU SNljE Cu POKUSATI". PA POTOM POTPU 0 ZABORAVITI NA SVOjU ODLUKU. ODLUCITE SADA I ODMAH ODABERITE PRAVI TRENUTAK ZA PRESTAjANjE PUSENJA I U APRljED SE RADUJTE SVOME USPJEHU. Zapamtitc da se niCcga ne odriCctc. Naproriv, postiCi cete vclik broj korisnih dljeva. Godinama sam govorio da mam viSe 0 misterijima pUScnja od bilo kojeg covjcka na zcrnlji. Problem leii u slijcdeecm: iako svaki pUSac pusi samo 1.3[0 da bi sam sebi olak.sao Ijelesnu ielju za pUScnjcm, nije rijee 0 nikotinskoj ovisnosti sarno; po sebi, vee 0 pr.l.Ilju mozga kojc rczultira iz lC ovisnosti. Imeligcmna &:, osoba pasti na ispitu samopouzdanja. Sarno ~ budala i dalje padati na lorn ispiru kad shvati da je stvarno rijeC sarno o problcmu sa s.,mopou:ui:l.lljcm. Sreeom, veeina pusaea nisu budale, oni sarno misle da jesu. Svakj pojedini pu.sac posjedujc svoju vlasdru praonicu mozga. Zata nam izgleda da postoji tako vclik broj ra7.llih vrsta puSaCa, a to jc sarno jcdna ad slYari koja pridonosi djdoj mislcriji pusenja. UzimajuCi II obzir odjeke prvoga izdanja moje knjigc i vocleCi rac.una 0 tome da svaki dan nauCim lleSW novo 0 pusenju, bio sam prilic.no iznenadcn svjeiinom j razumnOSCli idcja koje sam Odabir pravoga trenutka
127
iznio u prvome izdanju. Godinama skup[jano znanje i iskusrvo nauCilo me kako SVOjll reoriju pribliiiti svakom pojedinom pusacu. Cinjenica da ZIlarn da svakom pusacu moZe biri lako presrati pusiti i da u tom procesu moze istinski uzivari, vrlo je frustrirajuCa ukoliko mi IlC uspijc navesti pllsaea da sam dode do toga 'l...1.k1jllCka. Mnogi su mi prigovorili sto preporueam pusaCima da ne pokusavaju presrari dok IlC prociraju knjigu do kraja. Kazu da se tako dogada da mnogima treba Citava vjccnost da proCitaju knjigu iii je jcdnostavno nikada do kraja nc proCiraju. Zato mi predlazu da promijenim tu uputu. Da, to zvuCi popri[icno !OgiCllO, mcdutim, siguran sam da ako bi moja uputa bila "Odmah presranire pusiti!", vetina pLisaea nikada ne hi ni pocela citati ovu knjigu. Kad sam se rek poceo baviti ovim pos[om, jedan je zanimljiv covjck dosao u savjetova[ihe. Kazao mi je s[ijedece: "Srvarno prezircm sam sebe SlO sam morao doti k vama traziti pomoc. Znam da sam osoba snazne vo[je. Svako drugo podrllcje mog iivora pod mojom je apsollltilom konrro[om. L"lsto svi drugi plisaCi mogu presrati jcdnosravno snagom svoje vo[je, a ja sam morao doti k vama?" Nasravio je: "Mis[irn da bih i ja ro mogao sam, sarno kad bih mogao pusiti ook to cinim." Ovo maze zvueati prilicllo konrradiktorno, ali ja mam sto je raj covjek mis[io. Svi mi 0 prestajanju pusenja mis[imo kao o necemu sto jc vrlo rdak i zahtjevan posao. A bel rrcb3mo uCiniri ne.sto tei;ko i zahtjevno, sto nam je II rom slubju ponebno? Potreban Ilam je nas mali prijatelj. Zato presrajanje pusenja izg[eda kao dvosrruki iz..azov. Ne samo da je pred llama izuzetno zahtjevan zad3tak koji je sam po sebi dovoljno tehk, vec nema ni porpore n3 koju se u takvim trenucima oslanjamo. Nije mi palo na pamet prilicno dugo nakon sro je ra osoba orisla, da u mojoj llputi da nastavire pusiti [di ljepota moje 128
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
metode. Nasravljate pusiri dok prolazire kroz praces presrajanja pusenja. Prvo se oslobadare sumnji i srrahova, i bd gasire tu posljednju cigarerll, vee ste postali nepusac i vec uZivate u rome. Jedino poglavlje koje me natjcralo preispitati savjere iz prvog izdanja jc poglav[je 0 odabiru pravoga rrenLlCka. Savjerovao sam yam oa ukoliko je vasa "posebna cigareta" upravo ana koja yarn olaksava stresnu siruaciju u uredu, odaberite praznike Zd vrijcme kada cere pokuSati prestari pusiri, i obrnuto. U srvari, to bas i nije naj[aUi naCin da uspijetc. NajlakSi je JuCin upravo da izaberere razdoblje koje smatrate ufljteiim, bilo to stresno razdob[je, neki drusrvcni dogadaj, pomoc pri koncemraciji i[i jednostavno dosada. Jednom kad si dokazerc da se s tim mOZete nositi, da sre sposobni uzivati zivot i u najgorim siruacijama, svaka druga siruacija bit ce laka. Medlltirn, kad bih vam raj problem iz[ozio llpravo na takav llaCin, biste [i llopce pokllsali . , .. prestan PUSlt!. Upotrijcbit ell jcdnu analogiju. Supruga i ja cesto smo zajedno odlazili na plivanjc. Dolazili smo na ba"l..en u isto vrijeme, ali sma rijctko zajedno p[ivali. Raz[og jc bio raj sro bi moj3 suprllga prvo ulllocila Iloznc prsrc i rck bi nakon pob sata, malo po malo, cijela monila u vodu i pocda privati. Ja nikako nisam mogao podnijeti ru sporu tonuru. Znao sam unaprijed da eu jcdnom, bel'. obzira kako hbdr13 voda bila, morari cijeli uroniri u vodu, pa sam odabrao bUi nacin: skakanje. Prerpostavimo da sam mog3o narediti supruzi da ukoliko ne skoCi kao ja, uopce ne smije plivari. U tom bi s[uCajll moja sllpruga, sasvim sam siguran, potpuno odustala ad plivanja. Zasigurno shvaCate 1I cemu je problem. Odjeci moje knjige nauCili su me da je mnogo pusaea pos[uSalo savjet da odgode raj grozan dan. Razmisljao sam 0 tomll da se nakon toga posluzim tehnikom kOjll sam upotrijcbio u poglav[ju 0 prednostima pllsenja, da napravim Ilc.sto slicno,
,
Odabir pravoga trenutka
129
na pnmJcr: "Odabir pravoga trcnucka jc izu1£mo vaian i u slijedeecm eu poglavlju govoriti 0 najboljcm moguecm trcnutku da pres[anetc pu.siti." Kad bistc okrenuli stranieu na kOjoj potinje slijedeee poglavlje, preko djde stranice pisalo bi SADA. To je naravno najbolji savjet, mooutim, bistc Ii ga posluSali? Evo u ccmu leii najprofinjenija zamka za pusacc: kad smo pod najvecim srrcsom, nije vtijeme da prcstanemo pusiti, a kad nismo pod srresom, Ilernarno ni iclju prcstari pusiti. Posravire si ova pimnja: Kad src popusili prvu cigarctll u iivO[u, jesrc Ii stvarnf) odluCiIi da tete djc1i iivO[ pusiri, svaki dan, dall za dallom, i da neeere moli prcsrari? NARAVNO DA NISTE! Namjcrav:uc Ii nastaviri eijcli ;;jvOt pusiri, SY.lki dan, dan za danom, bc-/. moguenosri da ikada prcsmncre pu.siri? NARAVNO DA NE! Oakle, kad cere presrari? Surra? Slijcdccc godille? Z'l dvije godine? Nisre Ii si upravo ro piranje postaviii kad sre prvi pur postali svjcsni da src ovisnik? Nadare Ii se da Cere sc jednog jutra probudiri i da viSe neecre imari ;;.clju Z3 eigarcrom? Ncmojrc se zavaravari. Ja sam cekao rridcscr i rri godine da sc tako ncito meni dogodi. Svaka ovisnost sc sarno pojaeava; nikad se ne smanjuje. Mis!ire Ii da ce surra bid jt."dnosravnijc? Ponovno se zavaravare. Ako to ne mOZete uciniti danas, zaSto bi yam bilo lakSe surra? Zar cere cekari do rrcnucka kad se blldcrc ozbiljno razboljeli?To hi hilo prilicllo bcskorisno. 130
Allen Carr: lako je prestati puMi
Prava jc zamka u uvjerenjll da sada nije pravi rrenutak uvijek te biri lalde suua. Uvjereni smo da iivimo iivor pun stresa. To u srvari nije istina. Oslobodili smo se mnogih uzroka stresa. Kad odlazimo od kute, nije nas Strah napada divljih zvijeri. Veeinu nas ne brine od kuda dolazi naS slijedeei obrok niri hoeemo Ii ove noli imari krov nad glavom. Zamislite samo iivO[ divlje iivotinjc. Svaki pllta kad ::r.ce izade iz svoje rupe, nalaz.i sc na pravom raristll. I tako djclog iivora. Zce se s lime, rnedurim, zlla nosiri. Pomaiu mll adrcnalin i osrali hormoni - kao i nama. Najsrrcsnije razdobtjc 1l3scga iivora je rano djerinjsrvo i adolcscen~ cija. Tri milijarde godina prirodnog odabira oprcmili su nas oruijem kojim svladavamo srrcs. Imao sam samo per godina kad je poCt."O drugi svjctski ral. Bombardirali su nas i bio sam odvojen od roditclja pune dvije godine. Bio s.1. m na brizi kod Ijudi koji Sli prema mClli posrupati prilicno loSe. To je bio vrlo nellgodan period moga iivota, ali naucio sam nosiri se s njim. Nisam baS siguf:l.1l da je 1I meni osravio neke rf:l.jne o;;.iljke, naprotiv, mislim da me uCinio jaCim. Kad sada bacim poglcd na svoj iivor, jcdina srvar s kojom sc nisam mogao nosiri bila je moja ovisllosr 0 rom prokletom korovll. Prije nckoliko godina mistio SHm da su me snaSlc sve brige ovoga svijcra. Im30 sam samoubilackc ideje - IlC II smislu da bih skoeio s krova svoje zgra.de, vee 1I lOme da sam bio svjcstan da Ce me pllsenjc polako lIbiti. Bio sam rako jadan ra.z.misljajuCi o rome kako rakav ovisnicki iivot nema nikakva smisla. Tada nisam bio svjesran da, kad jc covjek 1I {jelesnoj i pSihickoj depresiji, svaka ga srvar moZe baciri u jos dublju depresiju. Sada se ponovno osjetam kao mladic. Dogodila se sarno jedna promjcna: konacno sam prolla.sao i?!az iz pUSacke za.mke. 2nam da ovo ZVllCi kao praS{ari kliscj: "Ako neOlaS zdravlje, nemaS nisra", medutim, to jc apsolumo rocno. Nekada Odabir pravoga trenulka
131
sam mislio da su fitness-fanarici kao sro je Gary Player obicni dosadnjakovici. Mislio sam: "Ima puno boljih stvari u iivotu od dobre kondicije, to Sll 'cuga i pljuge'." Kako sam sarnO hio glup. Kad se osjeCare tjclcsno i psihicki jakima, moiere lliivad u usponirna u iivotu i lakSc podnijeri padove. Cesw brkamo pojarn odgovornosri sa srresom. Odgovornosr postaje stresna kad se ne osjeCate dovoljno jakirn da se s njorne nosirc. Richardi Burtoni ovoga svijcra su fizicki i mentalno jaki. Ona StO ih uniStava niSll iivorni suesovi koje donosi posao iIi godine nego takozvane porpore na koje se oslanjaju, a koje niSll niha drugo osim illlzije. NaZalost, u njegovom SlllCajll, a i u slueaju milijuna onih popllr njega, porpore ubijajll. Pogledajte to na ovaj naCin: vee sre donijcli odluku na necere dopustiri da cijcli iivot blldete Llvuccni u zamku pusenja. DakIe, jed nom cere u zivotll, bez obzira bilo to tdko iii lako, morari prob kroz proces oslobadanja. PUScnjc nije navika ni uzitak. Pusenje je ovisnosr i bolest. Vee smo usranovili da prestari pusid sutra nije jednostavnije vee tde, i da ce posrajari svc rde i tc:i..e. Bolest koja sc ncpresrano pogorsava lreba izlijeCiti odmah SADA - iii Sto jc prije moguce. Sarno se sjcritc kako hrzo prolazi vrijeme 1I naScm iivotu. To je sve Sto trebate uCiniti. Sarno zamislite kako ec lijepo bid u·[jvati u iivotu bez rc stalne rastuce sjenc koja visi nad vama. Dakle, ako prarirc moje savjete, nece biri pouebno cekati ni pet dana. Nc sarno da ce yam biti lako i jcdnostavno ugasiti posljednjll cigarcru; U TO M E CETE ISKRENO ULIVATI'
132
Allen Carr: Lako je preslati pusiti
Ne! Jednom bd jc malo nikorinsko cudoviste Illrtvo i kada tijclo prcsranc -i.udjeti 7~1 nikotinom, svaki ostatak pranja mozga ce ncstati i shvatir cere da sre rjclcsno i mcntalno bolje opremljeni, ne sarno za borbu proriv strcsa i iivornih problema, vec 'fA"l porpuno u-i.ivanjc u dobrilll srvarima u iivottl. Jedina opasnost dolazi od urjccaja ljudi koji jos llvijek puse. "Trava naseg susjeda uvijek je zelenija", i ova jc izreka razumljiva u mnogim razliCitim 'jjvotnim siruacijarna. Medutim, kako to da u slueaju pusenja, Cije su mane roliko ociglednijc od tih illlwrnih prednosri, bivsi puSaCi cesto z.wide pusacima? Kad uzmemo u obzir sva pranja mozga kroz koja smo prosJi II djctinjstvu, rakva je zamka prilicno razumljiva. Zasta se cesto dogada da, iako sma shvarili svu pokvarenost pllsacke igre i rijcSili se groZilc navike, vrlo cesta ponovno upadamo u isru zamkll? l..'l to jc kriv utjecaj drugih pusaca. To se uglavnom uvijck dogada 7..3 vrijemc nckog drusrvenog dogadaja, najccScc nakon nekog obroka. Pusac z."lpali cigarettl, a bivsi puSaCi osjCtC iclju. Tu jc rijec 0 zanimljivoj anornaliji, pogotovo ako uzmetc u obzir istraiivanja koja kaiu da nc sarno da je svaki nepusac na svijeru sreran Sto je nepusac, vee bi svaki pusac na svijcru, eak i onaj tdki ovisnik kojemu jc mozak toliko ispran da se samozavarava miSljenjem kako ga cigareta Hate Ii mi cigareta nedoslajati?
133
opusta, :I.-arko zdio da nikada nije postao ovisan 0 dgaretama. Daklc, zasto neki hivsi pUSaci zavidc pusacima u tim prilikama? Ova su razloga. 1. 'Samo jedna dgareta'. Zapamtire; rakva ne postoji. Presran-
ire paljenje te 'samo jedne cigarete' promarrari kao iwlirani dogadaj i pocnire na njega gledati iz pozicije pusaea. Vi mu moZda zavidite, ali pllsac nc odohrava sam sebi; pubc zavidi varna. Pocnirc promatrari ostalc puSacc. Oni vam rnogu hiti najjaci poticaj da nc odusranctc od svoje idcje da osrancrc nepllSac. Promotrirc kako hiw izgara cigarera i kako biLO puSac mora zapaliri jos jednu. Ohrarite pozornosr na to kako puSac uopee nije svjcstan da pllsi cigarctll, eak i paljenjc cigarcrc izglcda kao alltomatski proccs. Zapamrite, on 1I njoj ne llziva; stvar je 1I tome da nc lIziva sam 1I sehi bez cigaretc. Zapamtite rakodcr da ce pusac bd napllsri vase drusrvo i daljc imari porrcbu pllsiri. Slijcdcce jurro bd se probudi plub ce ga podsjeriri da pusi i djeli ce se dan konstanrno gusiri dgarctama. I slijedeCi Dan borbe proriv pllsenja, i slijcdeCi put bd ga 7A.boJi II grudima, i slijedcCi pur bd uoci upozorenje Ministarstva zdravsrva 0 sternosti pusenja, i slijedeCi pur bd cujc srrasnc price 0 pusaCima oboljelima ad raka, i slijcdeCi put bd je LI crkvi, u rramvaju, u posjcru u bolnici, II knjiznici, kod dokrora, kod Zllbara, 1I rrgovini, i taka dalje, i slijcdeCi pur u drllsrvu ncpusaea, on mora nasraviti neprckidni Ianac plabnja ogromnih svora novaca sa1110 da hi se psihicki i fizicki mogao samollni.sravad. Pred njim je Cirav iivor srnrada, IOSeg zadaha, pokvarenih zubi, djdi zivot ropstva, djeli iivot uniSt:lvanja samoga sebe, cijeIi zivot s crnom sjenom nad glavom. I sve ro sarno zato da bi se postiglo - Sto~ lJuzija pokusaja da se vtari na mjesro na kojem je bio prije nego sto se 'navubo' na cigarete. 134
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
2. Drugi razlog zbog kojega II rim sJueajcvima neki bivsi pusaCi osjeeaju neutazivll zeljll za pllScnjcm je u tOme StO pusac Cini neSta, tj. pllsi cigarcru, a nepusac to ne Cini pa se osjeca zakinutim. Shvatitc prije nego sto pokusarc: nije nepusac taj koji jc zakinuf. Jadni jc pusac 7A.kinllt 7A1.
ZDRAVLj E ENERGIJU NOVAe SAMOPOUZDANjE MIRNOCU HRABROST SMIRENOST SLOBODU SAMOI'OSTOVANjE Oducitc se 7A1.vidjeti pliSaCima i pocnirc ih promarrati kaa jadne i bijednc osobe, sta oni u stvari i jcsu. Ja to zasigurno dobro znam; ta ja sam bio najgori primjcr n3 svijeru. Zato vi Citate ovu knjigll, a ani koji ni to nc mogu podnijeri, oni koji se i dalje 7A.varavaju, najjadniji su od svih. Sigllrno nikada ne bisrc zavidjeli ovisniku 0 heroil111. U Velikoj Briraniji hcorin ubija oko 100 osoba godisnjc. Nikotin ubijc preko 120.000 godisnje i jos oko 2,5 milijllna II cijc10m svijctu. Vee jc ubio marno viSe Ijudi na avoj plancti nego svi ratovi u povijesti zajedna. Kao i ovisnost 0 drogama, ni vasa se ovisnosr nece slRanjivati. Svakc cc godinc hid svc gorc i gore. Ako danas niste srerni Sto Stc pllsac, surra cc yam se [Q jos manje svidati. Nemojre z.1.Vidjcti puSaCima. Zalite ih. Vjerute mi, PUSACIMA JE I'OTREBNO DA IH ZALIMO.
Hace Ii mi cigareta nedostajati?
135
debljati?
Ovclje je rijt:c 0 jos jednoj 7..abludi koja prari pusenje. Tu zabJudu uglavnom sife pusaCi koji pokusavaju prestati Metodom snage volje. ani koji z.1.111jenjuju cigarerc slatkisima kako hi olakSali neurazivu 'l£lju koju osjceaju. Naimc, apstincntska kri-
za koju osjecaju pusaci vrlo je slicna gladi i {c je dvije stvari taka pobrkati. Mcdutim, dok se glad za hranolll laka 1110'/£ urazid, glad za cigarerama /libel se ne moze porpuno utaziri. Slicno bo i Ii hila kojolll drugom drogom, nakon nekog vrcmcna (ijdo pOStanc imUllO na drogu i prcsrajc olaksavati apstincntsku krim. eim ugasirna cigareru nikotin paCine polako napusrati llaSe tijelo i ovisnik 0 nikorinu osjeca sralnu glad. Prirodna je porreha sada paceri pusiti cigareru za cigarcrom. Medutim, to plisaCirna ne uspijeva iz dva razloga. 1. Novae - Ne mogu si priusriti rolike kolicine cigarera.
2. Zdravlje- Kako bi ublaiili glad 7...1 nikorinom, u sebe moraju unosiri orrov koji automatski dozira koliCinu cigareta kojc mokmo podnijcri.
Pusac je dakle oSlldcn na konstancnu glad koju nikako ne moze uraZiti. lz tog ra7.loga mnogi pusaCi poCinju prekomjerno jesti, piti iIi cak pokusavajll rdim drogama 7.adovoljiri prazni136
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
nu.(VECINA SU ALKOHOLICARA TESKI PUSACI. PITAM SE jE LI I OVDjE PROBLEM PUSENjE') Pusacu je najnormalnija srvar paced mijenjati nikQ[in 1..1 hranu. Za vrijemc mog pusackog sra:i.a polako sam u pQ[punosti izbacio dorliCak i uzinu iz svojih dnevnih obraka. Kasnije sam se cak pocco vcscliti vccerima jer je to bila vrijeme lead nisam morao stalno pllsiti. Naime, svako bih mala zavirivaa Ll hladnjak i neSra pojeo. Mislio sam da je II pitanjll glad, ali jc srvar bila u apsrinenrskoj krizi zbog nikQ[ina. Drugim rijeCima, danju sam 7..amjenjivao hranu nikotinom, a uvecer sam zamjcnjivao nikotin hranom. U ro sam vrijcme bio desetak kila teZi nego sada i niiita u VC'"Li s tim nisam mogao uCiniri. Jcdnom kad malo cudoviiite napusti tijclo, strasan asjetaj ncsigufllosri ee nestati. Vratit ee se samopoLlzdanjc, z.ljedno s divnim osjctajem samopostovanja. SteCi cete sigllfllosr da mozcre preuzeti kOlllralu !lad svojim iivorom, nc sarno u prehrambenim navikama vee i II drugim podrllcjima iivota. Najveta je prednost LI rome sro eete se rijdiri tog strasnog korova. Kao sto sam vee rekao, z.lblllda 0 dobivanju na tdini Idi u pokusaju da "zamjenskim sredsrvima" ura:i..imo glad 1.."1 nikotinom. H rana nam ne pomaie da prCStancmo pusiti. Ona taj praces Q[ez..1Va. 0 svelllU OVOlllC bit ee vise rijeei kasnije, 1I 1'0glavlju koje se bavi zamjcnskim sredstvima. Slijedite Ii pazljivo mojc upute, ne biste trebali imari problema s dobivanjcm na tdini. Medutim, ako vee inure problema s tjelesnom tciinom iii se pak problem s tdinom pojavi, preporucujem Citanje knjige Allen Carr: Lako je slllrSaviti - AlIen Carr's EASYWAY to Loose Weight kOjll je 1I Vdikoj Britaniji izdala izdavaeka kuCt Penguin. Knjiga je napisana prcma idenrienim prindpima ove knjige i eini kontrolu tjclt:sne tdine laganom i ugodnom. Hoeu Ii se udebljati?
137
1. Motivacija je laina. ZaSto biste vi ieljeli prcs(3ti pllsiti sarno zatO sto netko drugi ieli prestati pusiti. Svc stO se na taj naein
lainu motivaciju
postiie jest srvaranje dodamog pririska ko;i jos viSe pojaCaV3 osjcb.j prinoSenja take irrve. Sve bi bilo u redu kad bi svi pu.saCi iskreno i.eljeli prestati pu.siti u bas taj odredeni ucnutak. Medutim, ne moiete prisiljavati pusaea da prcstanc pusiti, i iako to svi pubei z...'pravo ide, sve dok nisu 1I potspremni, pahovi cc 7.apr..lVO srvoriti dod:ltni priti~ sak koji ce samo pojaeati pUSaecvll iclju 1..3 puScnjcm. Tako se poeinju prervaraei u pUSaee koji puSc u tajnosti i u kojih PlillOSti
Mnogi pu.bCi koji sc pokuhvaju odviknuri Mcrodom snage volje, poku.savaju se dodalno motivirarj lainom morivacijom.
sc osje6j ovisnosti pojaCaV3. 2. Tearija 'trule jabuke' iii ovisnost jcdnih od drugima. Ako
Ima mnostvo primjcra kOji (0 mogu i1ustrirari. Jcdan od najtipicnijih je slijcdeti: "Moja obirclj i ja magli bismo novccm porrosenirn na cigarcrc plariti prckr:lsan odmor," Ovo ZVlIti kao prilicno logieall i ta'/.lIman prisrup, mcdurim, porpuno jc pogrcian jet svaki pUSac koji drIi do scbc radije cc pusiti pedcset i dva rjcdna u godini i odreei sc odmar:! iz snova. U svakom sluCaju, kod puSaCa postoji sumnja, jet ne s:tmo da cc moroni p,niti pedcscr i dva rje...-dna beL dgarcra vee je upirno hocc Ii uopec U7.ivari u odmoru bcz puScnja? Svc (0 jos viSe pove6va irrvu koju PU5aC misli da prinosi, i svaka IllU je cigarcra zato jns
se pokll.sava odviknuti Metodolll snage voljc. pu.sac prolazi kroz r:mlobljc samokainjav:l.Ilja kojemu je cilj dOl ielja 1'..3 pUScnjcm ncsmnc. Ako popusti, shvarit cc to kao osobni nCllspjeh . Prijc iii kasnijc jedan cc iz grupc koja pokusava prcstati Merodolll snage voljc popustiti. Ost3[i sudionici sada napokon imaju izgovor na koji su eekali . Nisu oni nista krivi . Oni bi 'l..asigurno izdrbli . Srvar je samo u rome sto ih jc Marko iwcvjcrio. A isrina jc da su moogi od njih vee u
dragocjcnija. Umjesto toga konccntrirajrc se na birna piranja: "Koja jc korisr od puscnja? ZaSro moram pusiri?" Evo jos je~ dnog primjc1.l: "Moti eu si priusriti bolji auto". To jc isrina, i (akav motiv v:un moZe pomoti da apsrinirare dok nc kupirc bolji autOlllobil. ali jednom kad je cilj posrignur. oper cere se osje6ti zakinutim i prije iii kasnije ponovno upasti u zarnku. Jos su jedan tipiean primjer paktovi kOji se sklapaju kod kuce iii na radnom rnjestu. Prednost ;e u tome sto smanjuju iskusenja u odredenim razdobljima dana. Medutim. rakvi paktovi uglavnom propadaju iz nekoliko razloga. 138
Allen Carr: Lako je preslati pusiti
rajllosti iz.nevjcrili grupu. 3. 'Podjcla zasluga' upmvo je obrl1uta od Tcorijc rrule jabuke. Upravo nas ona navodi da odustanemo od 11311ma jer jc laksc otrpjeti Ilcllspjeh kada ga imas s kime podijeliti. Prestanak pusenja srvara osjeeaj i7..1I7.etnog dostignuca. Kad sc $.."lll1i lIspijete odviknuti, ecsritkc prijatelja, obitelji i kolcga bit ce yam ogroman poticaj prvih dana 'prestanka'. Ako jc viSe ljudi u igri, zasluge cc bid podijeljene te ce time i poti~ caj biti smaojcn. Jos je jedan od[iCao primjer laine morivacijc porkupljivanje (npr. situacija kad roditelj nudi adolescentu odredenu Sllmu Izbjegnite lainu motivaciju
139
novca ako prestane pusiti iii siruaeija kad pUSac sam nudi okbdu: "Dar ell ti sco funta ako nc lIspijem." jednom sam na televiziji vidio jedan zgodan primjer. Policajae koji je pokusavao prestati pusiri stavio jc Ilovcanicu od 20 funta II dzep. Napravio je pakt sa samim soborn. Da bi Smio pusiri, prvo je rrcbao zapaliti tu noveaniell od 20 fllnta. Nckoliko dana nije pusio, ali jc na kraju ipak tu naveaniell ,,_apalia. Nemojte sc zavaravari. Aka vas 50.000 funra kaje prosjecni pusac (koji pusi samo jcdnu kutiju cigareta dncvno) 'popusi' rijekotll 1.ivora, iii vjerojarnost 1:4 da obolirc od neke strasne bolcsti, iIi neugodnosti zbog loseg zadaha, iIi psihicko i fi"jcko muccnjc i ropsrvo, iii to vas vedna [judi i.ali iii prezire, iii to sto sami sebe 1.alire iii prczirete, 1ll.C lllOZe motivirati, 'IA1.sto bi to moglo nekoliko laznih morivaeija? One ce samo vasu zrtvu uciniti bolnijom i {dom. Naucite se srvari gledari na potpuno drugatiji nacin. Koju korist imam od pllscnja? APSOLUTNO NIKAKVU. ZaSto moram i dalJc pusiti? NE MORATE! TAKO SE SAMO NASTAVLJATE KAZNJAVATI.
sto
'''''''J.!.In-'-.;pa prestanete
Ovo pogbv1je sadri.i upurc 'I..a lak i jednostavan !latin prestanka pllscnja. 13udctc Ii slijcdili upure, orkrir cete da prestajanje pusenja llloZetC $Vrstati negdjl.C izmedu bkog i llgodnog. No imajtc na lllllU onl! definidju brinete iz staroga viea: "To jc plavllSa kOja nije dobro protitala upurc na bociei." Prcstati pusiti smijeSno je jednostavno. Svc sto muratc lICiniri jCSl! dvijc stvari. 1. Donijeti odluku da nikada vise nceerc pusiri. 2. Ne jadikovati nad odlllkom, vee joj sc vesditi.
Sad se najvjerojarnije pitate: "Cemu onda sluzi osramk knjige? Zasro to nije rekao na samom pocerku?" Odgovor je II tome sto biste II svakom sluCaju, prije iIi kasnije, poceli jadikovati !lad svojom odlukom, i vjerojarno bisre je uskoro prornijcnili. Sigurno jc vee vise puta i bila tako. Kao sto sam vee rekao, cijela ta stvar s pllscnjem sllprilna je i perfidna z,;tmka. Glavni problem kod prestanka puscnja ne ldi u kemijskoj ovisnosti, vee II pranju mozga pa jc zato bila potrebno prvo srusiti mirove i i1uzije. Trebamo dobro upaznati svoga neprijatelja i proliCiti njcgovu taktiku kako bismo ga !ako pobijedili. 140
Allen Carr: Lako je preslati pusiti
Lak natin da preslanele
141
VeCinu sam svoga Hvora proveo Ll pokusajima da presranem pllsiri i propario sam rjedne u depresiji. Kad sam napokon preStao, smanjio sam pllsenje sa stotinll na nula dgarcta dnevno bez ikakvog problema. Uzivao sam bk i II prvim trenudma odvikavanja i nikada od tada se nijc pojavio niti trag apstinentskoj krizi. Upravo sllprotno, to je najljepsa srvar koja mi se u iivotu dogodila. Ispocetka nisam mogao shvatiti kako to da Illi jc to hilo tako lako i jednostavno, i dugo je trcbalo da dokuCim razlog. Stvar je bila u slijedcecm: znao sam da nikada vise neeu pusiti. Tijekolll ranijih pokllsaja, bez obzira koliko bih cvrsro bio odluCio, ja sam II stvari pokuJavflo prcstati pusiti, nadajuCi se da te, ako uspijcm dovoljno dugo prciivjcri bel. cigareta, zelja s vremenolll ncstati. Naravno da nije nestala jer sam stalno cekao da sc llc.stO dogodi, i svc sam viSe i vise jadikovao i sve sam vise i vise zelio dgarcru. Zelja nikada nije ncstajala. Moj jc konacni pokusaj bio drugaCiji. Kao i mnogi pusaCi, ozbiljno salll r:lzmisljao 0 svornc problemu. Sve do rada, kad god bih odustao, rjdio sam se mis[jll da ee drugi pur biti bksc. Nikada mi nije padalo na pamer da eu cijeli livot pusiri. 1:1 me misao ispunjavala lliaSOIll i poceo sam vrlo dllboko razmiSljati o roj Cinjcniei. Umjesto da nesvjesno palim dgarcru za cigaretom, pocco sam analizirati svojc oSjcbje koji pratc svaku zapaljenu eigaretll. Tada se porvrdilo uno sto sam vee znao. Ja u eigaretama ne llzivam, one Sll slllrdljive i odvrarne. Poceo sam proucavari nepusace. Do tada sam nepusace smarrao nedrusrvcnim cistuncima. Medurim, bd sam malo razmislio, shvatio sam da su nepusaCi snainiji i opuSteniji Ijudi. Izgleda mi da se lako nose sa stresovima koje dOllosi iivot i da vise lIzivaju II drusrvenim siruadjama od pusab. SigllfllO je da imaju viSe iivotne snage i dana od puSaca. 142
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Poceo sam razgovarari s bivsim pusaCima. Do tada sam bivsc pusaee smatrao ljudima koji su bili prisiljeni odreei se pusenja zbog zdravlja i novea, a koji konstantno :lude 7.3 cigaretama. Nckolicina njih mi je priznala da ih idja za cigaretom katkada uhvati, ali da se ro dogada roliko rijcrko da nije spomena vrijedno. Na pitanje ncdostaju Ii im dgaretc, vetina bivsih pusaca me upitala salim Ii se. Ka'l.u da se nikada u zivotll nisu osjeeali bolje. Razgovor s bivsim pliSaCima uniStio je jos jedan mit koji me uvijek opteretivao. Bio sam rnislio da u meni postoji neb uroclena slabost i napokon mi je sinlilo da svi pusaci prolaze kroz takvll praVLl moru. Govorio sam sebi: "Milijuni ljudi Sll prestali pllsiti i sada zive vrlo sretno. Nisam imao porrebu "tAl pllScnjelll prijc no sto sam pocco pusiti, a sjeeam sc da sam sc trebao dobro pOJllllciti cia se navikncm na te smrdljive cig.Heteo Pa zasro su Illi onda sad a toliko porrebnc?" Nikada niS:l.m u'l.ivao u puscnju. MiLia sam raj cije1i prljavi ritual i niS:lm i.clio djcloga 'l.ivota robovari tom odvrarnom korovu. 1 tada sam sam sebi rekao: "Allene, $VIDALO SE TO TEBI III NE, SADA SI POPUSIO SVOJU POSLJEDNJU CIGARETU." Znao sam, upravo od toga trenutka, da nikada vise necu pusiri. Tada nisam occkivao da ee to biti !ako; u srvari, ocekivao sam upravo suprotno. Bio sam duboko uvjeren da me ocekllju mjeseci tdke depresije i da ell eijeli zivot pomalo patiti 1.3 eigaretama. Umjesto toga, cijeli je proccs bio pravi uiitak od sallloga poeetka. ougo mi jc rrcbalo da shvatim zasro mi jc ro sada bilo tako jednosravno i zasro nema ni traga od one bolnc apsrinentskc krize kroz koju sam uvijek prolazio. Razlog je u tome sto ona ne posroji. Apstinemsku krizu ne srvara nedostatak nikotina, vee sumnje, nesigutnost i strah. Oivna je istina slijedeea: LAKO lak nacin da prestanete
143
J E PRESTATI PUSITI. Stvar je samo u neodlllcnosci i jadikovanju kojc (0 Cine rako rcikim. Cak i kad su ovisni 0 niko-rinu, pu.saci mogu prilicno dugo izdriari bez cigarere, a da im ro ne prcdsravlja nikakav problem. Pare tek kad ide cigarcru, a llC mogu je zapaliti. Dakle, kljuc jcdnosravnog i lakog presranka pu.scnja je u cinjenici da je naSa odluka neupitna i konacna. Ne smijere se s.amo nadafi da cere sc rijciiri pllsenje, VL-C mor.H'e biri sigumi 1I roo Nikada odluku llC preispitlljrc i nikada je nc dovodire u sLllllnju. U stvari, radirc upravo ohmura - radlljre sc adluci. Aka mozcte biti sigurni II svoju odlukll od samog poCcrka, bit ce vam Iako. Mcdurim, kako rno"i..crc biti od samog pocctka 1I to sigurni, lIkoliko nc warc haec Ii to srvarno biti rako? lz rag nam je razloga JX>trcban osrarak knjige. Navest Cll per bit~ nih srvari koje mOt:lte raSt.isriti sami sa sobom prije nego StO krenete. 1. Shvatire da mOZcte posriCi svoj cilj. Nine vi ni po cemu
ra'l.liCiri od drllgih i jedina osaba koja vas mo"i-c natjcrati da 7A1palite slijcck-cu cigareru jcste samo i jcdino vi sami. 2. Ne odricere se bas nicega. Naproriv, watno ccre poboljsari svoj ;;jvor. 10 ne :waci samo da cc yam sc popraviri zdravlje
i bankovni racun. '10 maci i to da cere biti u smnju vise lIzivari u Iijepim stvarima i lakSe prebrodiri one rcike. 3. RaSCistire vet jcdnom s idejom da posraji "samo jedna cigareta". Pu.senje jc ovisnosr i Ianeana reakcija. Cviljenjcm za jos jednom cigarcrom sarno Cere sc besporrcbno binjavari. 4. Ncmojre na pu.senje gledati bo na dru.srvenu pojavu koja yam moZe naSreriri, veegledajrc na tokao naovisnosr. Suotite se s cinjenicom, ieljeli vi ra iii ne, DA STE BOLESNI. Bolesr neCe nesrari ako gurnete glavu u pijesak. Zapamrire: sve kronicnc bolesri koje se ne lijcce trajLl citav fivot i s vre144
Allen Carr: lako je prestati puMi
menom se sarno pogorSavaju. NajlakSe ih je iz.lijeliti odmah
SADA. ~. Razdvojite bolest (opt. kemijsku ovisnost} od sra.oja dllha
pu.saea i nepuSaCa. Svaki hi puSac. ponudimo Ii mu bnsu da se vrni u vtijeme kad jos nije pusio. odmah ptisrao na ponudll. Vi rakvu sansu imare, i to danas! Nemojte na cijclu srvar gledari kao na odricanje od cigarera. Donijeli sre konacnu odlllku da cetc popusiti svoju z.
denih pet bitnih srvari i zapirajt'e sc vjcrujete Ii u njih. Ako sumnjare u bilo koji ad navoda, ponovno procirajte dijclove knjige na kOji se odnase. Lak
na~in
da prestanete
14~
2. Bojite se neuspjeha. Ne brinite. Samo citajte dalje. Uspjet Cetc. Cijela stvar s pusenjcm jedna je od najteiih igara sa s..'lmopouzdanjcm. Is pametnim ee se Ijudima samopuzdanje ponekad poigrati, mcdutim, kad shvate da je u srvari rijec s..'lmo 0 okrutnoj igri u kOjoj su oni zrtve, jedino ce budale i dalje prismri igrati je. 3. Slaiete se sa svime sro sam rebo, ali ste jos uvijek jadni. Nemojtc bid jadni! Otvoritc oei. Prekrasnc se stvari upravo dogadaju. Uskoro Cere pobjcei iz zatvora.
cetc jadikovari i nakon ta rri tjedna. One SlO ieli.n~ .rec~ jest da ako sada mo7.etc reCi da nikada vise neCelc pUSltl I pfltOt~l <.r·' odl',c"no naken tri t,'edna sva ec iskuscnja nestan. se O. S JCLd, • . . . Govorite Ii sami sehi: "Da barem mogu izdn.an cn tjedn.a bez eigarctc", vjerojatno cetc sva ta Hi tjedna, a i dulje, umlrati ad zelje z.a dgarctom.
Najbirnije je zapoeeri proccs s ispravnim sravom: Nije Ii prekrasllo to sro So'lm ncpuSat! Svc sro sada moralllO utiniri jest zadriati lo smnje duha za vrijcme razdoblja odvibvanja. U slijcdocim ell sc poglavljirna baviti srvarima kojc nam otdavaju osranak u ispravnom sranju duha. akon r:.'7.doblja odvikwanja Ileee bili potrcbno razmisljari na raj natin. To Ce sc dogadari aulOm:nski, i jcdina ee yam misterija biti u rome Sto je to tako ociro. Neee Yam biti jasno kako to prijc niste mogH vidjcri. Ipak, upozorit ell vas na dvijc stvari: 1. Odgoditc rrcnutak gaScnja posljcdnjc cigarctc dok ne
proeitatc cijclu knjigu. 2. Nekoliko sam puta spomclluo da r:u:doblje odvikavanja traje do rri tjcdna. To bi moglo izazvati Ilckc ncdoumicc. Prvo, moZe sc dogodiri da podsvjcsno osjccnc da moratc patiti rri tjcdna. Nc mOfatc. Drugo, izbjcgnitc nacin razmisljanja kOji vas vodi u zamku: "Nckako motam izdrlati ra rri tjedna i onda sam slobod:l.Il." Nista sc birno neee dogodiri 1.3 lri rjedna. Neecte se odjcdnom potcti oSjc6.ri kao ncpusac. Nepusati sc ne oSjcCaju razlitito od pusaca. Ako planirate jadikovati zbog svoje odluke slijcdeta tri tjedna, vjerojarno 148
Allen Carr: Lake je prestali puMi
Lak natin da prestanete
147
dVikavanja
Najvisc rri rjcdna nakon SfO ugasirc posljcd nju cigarctll maze
vas muchi apstinclllsb kri:t..1. Nju cine dva mzlicira f:tkrora:
idja za nikminom, pra7..111, ncsigllr.lll osjccaj sliclll gladi koji pusaci opisuju kao 7.clju 7.3. cigarcrom i i.clju cia imaju 5(0 radili s rubma. 2. Psiholoski polica; u odrcdcnim drusrvcnim silllacijarna, npr. navika cia llvijck kada zaz.voni rcleron, palirc cigarctll. 1. NClltaiiva
To Sto lie Illogu r:Izlikovari ova elva fakrora razlog jc z.'I.Sto sc mnogi pusaci nc lIspiju odviknllti POllloCU Metodc :;nage
valjc. To je, ism tako, i razlog upadaju
II iSHI
sro mnogi koji
uspiju ponovno
'lamku.
Jako nikorinska apsrincrska kri'l..a nc uzrokujc nikakve rjelesnc bolovc. ncmojrc podcjcnjivati njcnu snagu. Govorimo () 'boli od gladi' aka cijeli dan niSt3 ne jcdemo; mo7..cmo osjceati kruljenje u 7.e/ueu, ali rjclcsne bali nema. Medurim, glad je snaina sila i kad nam sc uskrncujc hrnna, moicmo posrati jako ne-.c.adovoljni. Slicna je srvar s rijclom kOje fudi za nikotinom. Razlika je u tome sro naSe tijelo treba hranu, ali nikorinski orrov mu nikako nije potreban i s pravim sranjem duha apstinenrsku jc krizu lako prebroditi te ona ubrw ncsraje. 148
Allen carr: Lako je preslati puMi
Ako plisaCi lISpijll apstinirari nekoliko dana pomotu Melode snage voljc, zelja 7.3 nikotinom uskoro ce ncsrad. Rijee je 0 drugom faktoru koji uz.rokuje prableme. PUSae .~ma n~~ viku olakSavati si apsrincntskll kriw u odrcdeno vrlJeme III na odredenom mjcstu i to stvara odredene 7A,bludc (npr. "Ne mogu UZivali u pU:u ukoliko ne zapalim cigareru"). Mo7.da Cete bide razurnjeti sto se dogada pomotu slijedeteg primjcra. Nekoliko godina vozire auto na kojem je rucica za zmigavcc, tecimo.lijevo ad volana. Kupili sle novi auromobil, a na rom j~ automobilu ruCica na dcsnoj strani. lako znatc da se ona nalau na desnoj srrani, pl'vih cete nckoliko tjcdana ukljucivati brisace svaki puta kad budCle icljeli dati zmigavac. Prestajanje pllScllja vrlo je sliCno. Za vrijeme prvih dana razdablja odvikavanja 1I odrcdcnim cc se trCllLlcima lIkJjllcivati okidac. Pamislil celC da yam jc potrcbna cigarela. Od prcsudne je vainosli da budetc u porpunosri svjcsni da je,rijeC 0 va~~ ispranom mozgu, i okidaCi CC vrlo brw nesratl. Ako kOrlStl Meoclu snagc volje. puSac je lIvjeren da sc na ncki nacin invuje i dok zbog toga jadikuje. ne samo da posrupno IlC smanjuje okidac, on ga, naprotiv. sve vise pojaeava. Najeciti okidac je obrok. najeeSte upravo vceera u rcstoranu s prijateljima. Bivsi se pUSac vet. osjcCa jadno jet je liSen cigaretc. Tada njegovi prijatelji palc dgarcte i bivsi sc pube osjeCa jos jadnije. Sada viSe ne uiiv:l ni u veceti nid u onome sro je treba10 hiti ugadno druicnjc. Zbog povezanosti cigarete s veCetom is dru7..cl1jclll, pusac pari ad trostrukog lldarca., i pranje mozga sc zapr:lVO jos pojaeava. Ako je srvarno odJllCan i maZe izdri.3ti davoljno dugo. prihvatit ce dobitak i nastaviti normal no iivjeti kao nepusac. Mcdurim. odredcna d07..a ispranosti mozga jos je uvijek priSUtll:l. Zato mislim da jc druga najgora stvar kod pUSenja ta SIO puSac koji je prest:lO puSiti zbog zdravlj:l i nova. eak i nakon nekoliko godina, i dalje II odrcdenim prilikama Razdoblje odvikavanja
149
fe!i eigareru. Hvara se za iluziju koja posroji jcdino u njcgovoj glavi i bespotrebno se izlaie Illukama. Cak jc i s 1110jom mcrodom popusranje okidaCima najcciCi tlzrok ncuspjehu. Bivsi pusac poCinjc smarraci eigaretu nckom vrstom pbeeba iii seecrne pilule. Razmislja: "Znam da od ciga+ rete nemam nikakve koristi, ali ako mislim da imam, II pojcdinim ce mi simacijama p0I1106." Secema pilula, iako fi1.icki nc pomal.c, moze biti snazna psiholoska POIllOC i tako ublaziti simptomc i donijcti neku ko+ rist. Cigarcta, mcdutim, nijc Scccrna pillila. On:l. sama srvara simptolllc kaje Ubla7'-:IV:l. i nakoll nekog vtcmena eak II porpunosti presrajc ublaiavari simpromc; ta je 'pilula' koja uZfokuje holest, i uz svc to je ubojica broj jcdan II 'l'-:Ipadnolll svijclLl. Moida cete posljedicc moti bksc shvatid kad sc odnosc na nepuSacc iii na bivse pllsacc koji su prestali prije nekolika godina. U1.mimo primjer zenc koja je ostala bel. supruga. Uobieajeno jc da u takvim Sitllacijama pllsac, II najholjoj namjcri, nudi osobu cigarclOm: "Zapali cigaretll, laksc ces sc smiriti." Ako prihvari cigaretll, Zena sc necc smiriti jer llije ovisna a nikotinu i nema porrcbc smirivati nikavu apstinentsku krizll. U najholjem ce joj sllleaju pruiiri nckakav trenurni psiholoski poticaj. Kad llgasi cigarcru, tragedija jc jos llvijck tl!. U srvari, jos je i gorc, jer rena liada pari i od apstincnrske krize i mora odluciri izdrlari tll kriw iIi je ublaziti jos jednolTl eigaretom i tako 1.apoccti bijcdnu laneallu rcakciju. Svc Sto cigarcta moZe llciniti jesr dati 113m rrentlrni psiholoski poricaj. Jednaki bi 1'0ricaj pruzila i rijec utjchc iii pice. Mnogo jc pllsaea posralo ovisl1o 0 tom groznom korovu bas u rakvilll rrcnllcima. Od presudne je vaznosti od samog pOCetb boriti se s pranjcm mozga. Shvaritc. cigarera yam nije potrebna, i jedino ~IO tinite ako cigareru smarrare poricajem i pomoCi u kriznim . . illl:Kijama, jest mucenje samoga sebc. Nemojte se osjeeati ja+ I no
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
dno. Cigarete ne Cine veceru i druienje, one ih llnihavaju. Zapamtite i to da pllSaCi za vrijeme vecere ne puse zata sto uiivaju u cigareti. Oni pusc 1.ata jer moraju pusiri. Oni Sll ovisnici. Oni ne mogu uiivati ni u obrokll niti 1I iivotu bez cigarctc. Prestanire 0 pusenjll ra1.111isljari kao 0 navici koja je sarna po sebi ugodna. Mnogo pllsaea fudi za Cistom ckoloskom cigaretom misleCi da bi rakve cigarerc rijdilc njihov problem. Postoje takvc cigaretc, ali svaki pusac koji 7..1pali biljnll cigarctu odmah shvati da jc to gubirak vremena. Shvatire da je jedini razlog pllscnjll tlnos nikotina u tijclo. Jcdnom kad se oslobodirc ieljc za nikotinom, porrcba za guranjem cigareta II usra bit ce jednaka sadasnjoj porrcbi da gurarc cigarcrc II llSi. Bilo da jc l.clja 'l..1 cigarcrom rczultat apsrinetHskc krize (osjcbja prazninc) koja sc javlja u razdobljll odvikavanja iii okidackog mekll1izma, prihvatiTc jc kao rakvu. Tjelesna bol ne posroji, i ako 7..allzmetc ispravan stay, cigarcte nece predstavljati nikakav problem. Ncmojrc sc brinllti oko odvikavanja. S:lm raj osjctaj nijc TeSko svladari. Povezanost i.elje 1.a eigaretom s osjebjem Llskracenosri je uno Sto taj problem cini rcikim. Umjesto cia jadiklljcrc, recite sami scbi: "Znam 0 ccrnu jc rijec. Stvar jc II apsrincnrskoj krizi zbog nikotina. To jc ono od cega pate pllsaci cijcloga iivota, i to je uno sto ih tjcra da nasra+ ve pusiti. NepusaCi IlC pare od roga. To je samo jedno od 1.ab ove droge. Nije Ii divno Sto se mojc tijclo Cisti od toga zb?" Drugirn rijctima, slijedeea ce rri rjedna biti 1.a vase [ije10 malo rrallmaricna, mcdutim, kroz ta tri ljcdna, i do kraja iivota, dogadat ce se ndro prekrasno. Oslobodit cere se grozne holesti. Taj ce llspjeh vise nego zasjeniti malu trautllu, i zapravo cere uiivati u apstinenrskoj kri1.i. Ti ce yam trenllci postati ugodni. Ra1.misljajte a cijelom procesll presrajanja pusenja kao 0 uzbudljivoj igri. Razmisljajrc 0 nikorinskorn cudoviStu kao 0 Razdoblje odvikavanja
,.,
crvicu koji euti II vasem trbuhu. Moracc ga izgladnjivaci ui tjedna, a on ce vas pokusavati prcvariti i nagovoriti vas dOl zapalite cigaretu kako biste ga odrhli na iivotu. Katkada cc poklisari lleiniri da se osjec..1re jadnima. KatkOlda cete pomisliti dOl izmiee vasoj kOlltroli. Nctko yam mo:i.c poIluditi cigaretu, a vi Cele zaboraviti dOl ste prestali pusiti. Kad sc prisjelire, moida Cete se oSjc6ti uskracenim 7..a neSw. Budile unaprijed spremni na lakve zamke. Kakav god bio izazov, zapamtilc dOl jc to S<1m02.1l0 SW postoji to malo eudovisre u v3.sem lijclll. Svaki puta lead ooolile iskuScnju, 7..adajete eudovistu jo.s jedan smrmi lldarac. Sto god einili, ne pokuSavajlc zaboraviti na puSenje. To je jcdna od srvari koja pUSacc, koji pokuSavaju Metodom snage voI;c, ecsro r;era 1I sate i salC deprcsije. PokuSavaju prebrodiri dan za danom, nadajuti sc da t.e jcdnostavno zaboravilj na puSenje. Sliean jc slllCaj kad imarc problema s nesanicom. Sto vas nesanica viSe brine, lO yam jc lC'".i.c na njll zaboravitj. Nikada ncrclc biti II st".lIlju 7..aboraviti na pliSenjc. Prvih ce vas dana na pu.scnjc neprcsrano JXKlsjeCali malo eudovisrc i nikako lO ncrere illoci izbjcri. Ook god ima pUSaCa i agrcsivllc reklamnc kampanjc, sralno ce vas neSro iii nerko podsjcGui na pliSenje. Na pliSenjc 7..apravo nOpCe nije potrcbno 7...3boraviri. Nisla sc loSe ne dogada. aproriv, dogada se nciro divno. Cak i ako na pliSellje pomislite rislicli pUla na dan, UZIVAJTE U SVAKOM TOM TRENUTKU. PODSJECAJTE SE NA TO KAKO JE DIVNO PONOVNO BITI SLO· BODAN. PODSJECAJTE SE NA TO KAKO VISE NEMATE POTREBU SAMI SEBE GUSITI. Kao sro sam vcc rebo, orkrir cere da Sll rrenllci apsrinenrske krizc posrali lrcllllci ui.ivanja i iznenadir ce vas kako ccre !ako u rim uenucima zabor..IViri na pllsenjc. 1152
Allen Carr: lako je prestali pusiti
Sro god cIn;lI, NIKADA NE SUMNJAJTE U SVOJU
00 LU K U. Jednolll kad pocnere sumnjati, pater cere jadiko~ vari i stv'ari ce se pogorSari. Umjcsw roga, iskorisrire raj rrenll· rak 7A1 poricaj. Ako vas to deprimira, podsjcrire se dOl deprcsijll UZroklijU upr..wo cigarcrc. Ako vas prijarelj pOlllldi, budilC po~ nosni i recite: "Sretan sam s[Q mi viSe ne rrebaju." 10 ce ga povrijcdid. ali kada sc sam uvjeri da nisre ncsrcrni sto nc pUSilC, vcc jc na pola puta da yam sc pridruii. z..1pamrirc dOl su V:lSi razlozi da presranete pUSili bili i7.U'lCrno ispravni. Podsjerite sc koliko vas novaca koiita jedna cigarcm i z."lpimjre sc felite Ii se stvarno izloiiri mogucnosri da se tdko raz.bolite. Prijc sveg.t, sjeritc se dOl je raj osje6lj salllO privremcn ida src svakoga rrenurka svc bliie i bliie svomc cilju. Neke pliSaCC brine dOl Ce se cijeloga :i.ivOla morati boriti s aUlOmarskim okidacima. Drugim rijei:ima, misle da Cc cijcloga 7.ivora morati sami scbc 7..avaravari da im nc rrcba cigarcm, korislcCi se psiholoskim rrikovima. To nije rako. Poclsjedre se da optimist vidi hocu kao polupunll. a pesimisr kao polupra7.~ nll. S puknjcm jc drugac.ije; boca jc prazna, a pliSae je vidi Pll~ nOIll. 10 je 7...3l0 sto pu.sae ima ispran mozak. Jcdnom kad sami sebi poenctc govoriri kako ne morare pusiti. vrlo br.ro (0 viSe ncCcrc trcbari govoriri jer divn3 je istina da... ne motate pllsiri. To jc posljednja stvar na svijctll koju morarc Ciniti i nClllojre uciniti da to doslovno bude posljednja srvar kOjll Cele 1I :i-ivoru llCiniri.
Razdoblje odvikavanja
1153
1. Odri.:lva malo cudoviiitc u vasem tijelu na iivow. 2. I sto je jos gore, odriava velika clidoviSte 1I vascm umu na i.ivotll. Ako stC povllkli jedan dim, jos cc varn lakSe biti povllti i drugi.
dim
Zapamtiu: IIpravo je samojtdlla cigaTeIil ona zbog koje smo pot~'i puiiri.
Ovo je jos jcdna od losih srvari s kojima sc bore puiaCi koji pokU5..1.V3ju presrad pusiri Mcrodom snage volje. 17.dri.ar ce [ri iii ccriri dana bc-I; cigarerc i onda cc jcdnu zapaliti, iii povuCi dim. dva, kako hi si olakSali parnju. Nc shvaeaju kako (0 ima pora7.3n lItinak na njihov moral. Vocini PUS-1.0 raj prvi dim nc odgovara i to njihovom svjcsilom lImli dajc polkaj. Mislc: "Odlicno, ova; dim mi uOpCc nijc ukus:lIl. Dakle. gubim i..d ju 7.3 dgarclom." U stvari jc rijd o obrnlltom slucju. Prihvarirc OVU Cinjcnicu - CIGARETE NISU UKUSNE. Ugodan okus nijc bio razlog pu.senju. Kad hi pus..1.ci pmili 7A'lIO sro su im cigarcrc fine. nikada nc hi popu.sili vi.sc od jcdnc cigarete. Jedini r.t7Jog zaSto sc do sada pusili jest raj $[0 Sle morali nahraniri malo cudovistc. Razmislite malo: upravo ste ga izgbdnjivali Cctiri dana. Kako Ii mu sarno dragocjen raj jcdan dim mora biri. Vi sami toga niste svjesni, ali dim koji je usao u vaSe rije10 prooat cc poruku vasem nesvjesnom umu i evrsta odlllka da prcstanctc pusiti bit cc potkopana. Mali CC Yam glasic negdjc iz krajcv:\ vascga lima poslati slijcdeCll porukll: "Bez obz.ira na sva logicka ohjasnjcnja, cigaretc Sll dragocjcnc. Sada iclim jos jcdnu." 'T.1.j jcdan mali dim irna dva rai'..arajuCa uCinka: 1~4
Allen Carr: Lako je preslati pusiti
Samo jedan dim
1M
Ijudima. To na njega srvara dodatan pritisak i pojaeava osjeeaj da sc invuje.
........V
Za vrijeme zasluzcne pauze, II trenucima kad je ublaien stalni stres ad posla, lijecniku dgareta postaje vrlo dragocjena jer njome ublaz..l.va ielju koju srvara apstinenrsb kriza. Slicna se stvar dogada sa svim pLlSaCima koji moraju dulje vrijeme ap~ stinirati. Metodom snage volje pusac se osjcea sve jadnije jcr sc osjcCa z.l.kinlltim. Pusac ne uiiva u odmoru iIi u salici bve 7....
r:1i biti teze?
Cimbenici koji odlucuju koliko ce svakorn pojcdinolll pusaCll biti lako iii TcSka prcsfati pusiti razliciti su 1...1 svaku osobu. Za poecrak, svatko od llas ima drukCiji karakter, ra"JiCir posao, osobnu siruaciju, ied. Nekim jc profcsijam3 tc:i-c nego drugima, ali aka odsrra!limo f.1.kror prallja mozga, to i nc treba biti taka. Nekoliko individual nih primjera mOl-C llam ovdje pomoci. Izglcda da jc prilicno rdka pripadnicima rnedicinske profesijc. Mislimo da bi lijccnicima trcbalo biri bk.~e jet SLl svjcsniji sfcrnosti puscnja 7...1 zdravljc, a i svjcdoci su rc srernasti svakoga dana. [aka su na raj naCin izlozeni jos snaznijim razlozima za presranak puscnja, nije im bkSe prcsrari. Navest ell nckoliko ta1Joga zasro jc to taka: 1. Stalna svjesnost rizika za zdravljc stvara strah, a strah je jed-
na ad situacija bda pusac ima potrcbu ublaziti jaku :i,clju dgaretom koju stvara apstinenrsb kri'l...1..
2.1
2. Posao lijee/lika izuzetno je srrcsan, i cesto dok radi lijccnik nijc sposoban nositi se s dodamim stresom kOji stvara apstinentska kriza.
vrijcme tog odmora. OsjcCaj gllbitka sc taka jos viSe pojaeava, i zbog nacina tl3 kOji povczujc srvari, uprava cigaretu Sinatra onim sta mu 1I trCtlllcima odmara pruza ugadu. Meclurim, ako najprijc uklonimo bktor pranja rnmga i presrancmo jadikovad zbog cigarete, LI odmoru i saiki kaye ipak lllozemo llzivali, cak i dok nam rijclo trazi nikotin. Jos jednu tcSkocli predstavlja dosacla, ponajvisc u kombinaciji sa srresnim razdobijillla. TipiCall su prirnjer v07_1.Ci ili kUCanke s malom djecom. Posao je srresall, a opec u velikoj llljeri jednoliean. Ako pokuSava Metodom snage voljc, kUCanica ce puno vremcna provesri 'cmizdrcCi' llad svojim 'gubickom' i to ce pojabti osjetaj tllge.
I tLl bislllo situaciju trebali lako svladati ako flam jc stay pra~ vilan. NClllOjtC brinuti Sto vas ncSto stalno pods;cCa na to da ste prestali pllsiti. Provcditc tC trenutke u radovanju Cinjenid da sc llpravo oslobadate 7Jog cudoviSta. Aka srvari tako posmvite, rrcnud apsrincnrskc kri7-c posrar ce trenuci ugode. Z:lpamtite, svakom pusacu, bC"l obzira na dob, spa\' inteligcnciju iii 7...1.nimanje, moie bili Iako i lIgodno presrari pusiri ako SLiJEDI SVE aVE urUTE.
3. Lijecnik jc uz sve to i pod dodatnim stresom koji uzrokujc
osjeeaj krivnje. On zna da bi trebao bid primjerom ostalim 156
Allen Carr: lako je preslati pusili
Hoce Ii meni biti teze?
107
Da bisre hili pusac, morare imiriri pred losim manama
zJclzi neuspjeha Dva su glavna razJoga ncuspjeha. Prvi je urjecaj drugih
puSaCa. U rrcnucima slabosti iii za vrijeme nekog dru7..cnja. nClko Ce :r..apalirj cigarclU. Vel:. sam se llaSiroko bavio ovom si~ lUacijom. Iskorisrirc rakav trcllmak Z3 podsje6nje da nc posroji ncito StO sc lOve '5.'lmo jcdna cigarcra'. Veselite se cinjenici da ste i7A,s1i i70 7..1Caranog kruga. Sjcrirc se da pUSac zavidi varna j falite gao Vjcrujrc mi, njcmu jc potrebno da ga ialire. Jos jcdan od razloga neuspjeha jc los dan. Budite n3Ci5m s Cinjcnicom da, bili pu.sac iii ncpu.sac. ima dobrih i losih dana. Zivor sc s.-tstoji od llspona i padova. Problem kocl Mcrodc snage voljc jc 1I tome da tim pU5.1C ima los dan, poeinjc j:J.dikovanjc 7...\ cigarclom i (0 raj los dan lini jos gorim. NcpliSac je bolje opremljen:za takvc situacije, nc sarno rjelcsno vel:. sc i psiholoski lakSe moze nositi sa stresnim situ::lcijama II iivO[ll. Ako za vrijcme odvikavanja imate los dan, sarno se sjetire da je bilo losih dana i dok sre pus iii (inaee zasigurno ne bisre donijeli odlukll da prcsranclc). Umjesto da pocnete jadikovari, recite sami scbi ncSto sHeno ovome: "Dobra, danas mi nije has najbolji dan, ali puS'cnje to nikako nete popraviti. Sutra ce biri bolje, a danas harem mogu uiivari II Cinjenici da sam se oslobodio tog grozllog pusenja." U~8
Allen Carr: Lako je prestati puMi
pllscnja. Pusaei nikada nemaju napadaje pusackog kaslja, oni su samo kronieno prchladeni. Ako yam se auto pokvari na nekom nczgodnom mjestll, zapaHt Cere cigareru, medmim, jesrc Ii II tom nel1utku vescli i dohre volje? Naravno da nisre. Jednolll kad presranete pusid, postoji tendencija da za svaku srvar kOja krene loSe krivirc upravo to StO ste presrali pusiti. Ako yam sc pokvari auro, razmisljare: "U ovakvom bih trenurku rado 7..apalio cigarctll." To je isrina, ali nemojre zaboraviti na to da cigareta ne rjciava problem; vi jednostavno kainjavare sami scbc jadikovanjem 7..a i1uwrnom porporom. Srvarate nemogutu siruaciju. Jadni ste zato jer ne mOZcrc 7..apaliri cigareru, a hil tere joS' jadniji ako je 7..apalirc. Znatc da src donijcli ispmvnu odluku kad src odlucili presrari puSiri i ncmojte sc nikada kainjavari sumnjorn 1I tu odlukll. Zapamtirc: pozitivan stay od prcsudne jc vainosri - uvijck.
Glavni razlozi neuspjeha
U~9
Z1.mjcnska sredstva Sll :lvakaea gUilla, slatkisi, pepcrrninr bombani, biljnc cigarctc, tabletc, itd. NEMOJTE KORISTITI NITI JEONU 00 NJIH! Oncvamncpomazu,samovam orcbvaju SfVar. Ako osjctirc jaku zclju i odmah uzmere zamjcnsko srcdstvo, to cc :i.clju sarno pojabri i bit ec yam teZc. Vi u rom trcnutku Saljctc ovu poruku: "Motam pusiti kako bih ispunio prazninll." To je vrlo slieno popuStanju otmibrima iii djeejoj 'lgrcsivnosti. Ncuraiiva cc zelja postajari svc jab i muecnje ce.sc nastavljati. Ni Ll kom slubju zarnjcnska srcdsrva neec lltaziti :i.dju z...1 cigaretom. Vi iudirc za nikotinorn, a ne za hranom iii zvakaCim gllmarna koje Ce llCiniri Sarno to da we vik i visc rnislitc na pllsenjc. Z1pamtirc ave savjetc: 1. Ne postoji zamjcna za nikotin.
2. Nikotin yam nijc porreban. On nije hrana, ncgo orrDv. Kad se pojavi zelja, prisjcrite sc da od apstinclltske krize pate pusaCi, a ne nepusaCi. Gledajte na tu nclltazivu zclju kao na jos jed no od zala ovisnosti. Smarrajtc apstincmsku krizu smrcu graznog eudoviSta. 3. Zapamtitc: cigaretc stvaraju prazninu, one je ne ispunjavaju. StO prije naueitc vas urn da mu cigareta nije potrebna, ni iSta umjcsto njc, rrijc cete biti slobodni. 160
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Ponajprijc izbjcgavajtc bilo koji proizvod koji saddi nikotin, bile to ivakacc gume, Aastcri, sprejcvi za nos iii zadnji izum, inhalatOr koji jc sHbn pbstienoj dgarcti. Istina je da mali broj pusaea koji pokusa prcst:lti koriStenjem zarnjenskih sredstava uspijc i pripisujc uspjch rakvom natinu. Medutim, oni zapravo prcsraju pusiti unaroe zamjenskim srcdstvima, a nc zbog njihova koristcnja. Tuzno jc da jos uvijek postoji dosta lijeenika koji prcporucuju tcrapijll zamjcnskim srcdstvima. To nije iznenadujucc, jer ako ne shvatirc nikotinskll zamku Ll potpunosti, tcrapija zamjenskim sredstvima zvuCi vrlo logieno. Temelji sc na vjcrovanju da kada pokllsate prcsrari pusiti, imatc dva snaina ncprijatclja s kojima sc rrebatc boriti: 1. Prckinllti naviku
2. Prciivjcti groZllU fizieku apstincncijsku krizu .....a nikotinom Ako sc m:barc boriri s dva snaina ncprijarelja, pamerno bi bilo d:l sc nc boritc s oba odjcdnorn ncgo pojcdinaeno. Pa je (ako rcorija rcrapije ·/~,rnjcnskirn srcdstvima da vi prvo prc$[anc(c pusiti, ali i daljc u'!.irnatc .....arnjcnu za nikotin. Tada, nakon sra Stc prckinuli naviku puscnja, polako smanjujetc unos nikotina, borcei sc na taj naCin pojcdinaeno s ncprijatcljima. Zvuei logieno, no zasnovallO je na pogrdnirn Cinjenicarna. Puscnje nijc navika nego ovisllost 0 nikotinu i srvarna fizieka bol pri apstinenciji od nikotina gotovo je ncprimjcma. Ono sto pokuSavare osrvariri kada prestajerc pusiti jCSlubiti i malo n ikotinsko eudovisrc Ll vaScm rijelu i veliko nikorinsko eudoviSte u vasoj glavi sto je brie Illogucc. Sve Sto (erapija zallljcnskim sredsfVillla radi jest prodllZavanjc iivora malom nikotinskom eudovislll kojc CC onda produiiti zivot vclikom cudovistu. Zapamrite, LA K N AC IN olllogueava da !aka prestanCtc pusiti odmah. Moicrc ubiti veliko eudoviste (ispiranjc m01.ga) Zamjenska sredstva
161
i prije nego zagasitc 7..adnju cigarcru. Malo ce cudovihc ubrzo bid mrtvo i jos dok lImire, nete viSe biti problem kakav je bilo dok ste bili puSac. Zamislite, kako mOZctc izlijeciti ovisnika ad ovisnosti 0 drogi ako mu preporucujcte ism drogu? Jedan uva:icn i cijcnjen lijocl1ik je stvarno izjavio l1a nacionalnoj releviziji da Sll neki pusaCi lOliko ovisni 0 nikotinu da bi, kada hi prestali pllsiri, (rebali uzimati zamjcnsku (erapiju cijeloga 'l..ivora. Kako se lijctnik fllO:i.e mliko '1. bllniti i povjerovati da je Ijudsko tijelo ovisno ne S:lIllO 0 hrani, vodi i kisiku, nego i 0 snazllom Otrovll? Cesta U Ilak klinikc do laze pusaci koji SLl prcsrali ptlsiti ali SLl posrali ovisni 0 nikotinskoj zvakacoj gumi. Drllgi Sll sc ·'1..akvatili' na zvakacu glllllll a i daljc pllSC. Ncmojrc sc '1. .w arav:ui cinjcnicom da zvakaea guma ima oclvraran okus - ima ga i prva cigarcra. Sva 7..amjcnska srcdstva imaju potpuno joonak utinak kao i nikorinska zvaka6t guma. Sada govorim 0 stavu:" c mogu pusiri pa Cll 'l..vakati obicnu ivakacli gumu, iii oomoone iii pepcrminr kako bih ispunio prazninll." laka se osje6tj prazninc i iclje za cigarctolll 1.apravo nc mo'l..c razlikovati od gladi '1...1 hranom, jeclno nccc zadovoljiti drugo. Zapravo, ako jc ism napravljcno na nacin
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Povremeni pusaci tciko se oslobadaju vjerovanja da su '1.:.kinllci za svoju malll nagradll: cigaretu tijckom pauze za llrcdske iii rvorni&e radnike koji ne smiju pusici dok tade, profcsorc rijekom odmora izmcdu sarova u zbornici iii brl.3 cigaretl za lijeCllike izmedu dva pacijenta. Neki govore: "Ne bih ni otisao na pallzu da nisam zapalio". Ovo dok3zuje izreceno, cesro se pallz.1 uzima nc zata S(o je pUS.1C ieli iii [feba nego Z.1to sro oC.jnicki treba cigarctll. Z1pamtire, tC cigarctc nikad nisu prava nagrada. Onc Sll jcdll:lka stvar kao noscnjc L1skih cipcla da biste dozivjdi zadovoljstvo kada ih skincrc. Pa ako osjcCatC da moratc dobiti ncku malLl n:lgr:ldu, ncko to budc vaSe '1~1mjcnsko srcdstvo: dok raditc, nosite par cipcla kojc Sll yam jedan broj prcmale i ncmojtc ih skidati svc do pall'l..C, pa onda os;crite taj kra5.1n trcnurak opllstanja i zadoyoljslva kada ih skinerc. Vjcrojarno mislite da bi to hilo prilicno gill po. Potpuno src II pra~ Vll. Tciko je zamisljati dok Sle jos u zamci, no [0 je upravo uno sro plisaCi rade. Takoclcr je Lciko z.1misliri da vam uskoro ncec rrebaLi ra mala "'nagrada" i da Cerc sc prcllla svojim prijatcljima koji Sll jos uvijck 111~1mci odllosiri s iskrcnim s..12.1Ijenjem i pita~ ti sc kako je IllOgUCC cia llC mogu shvatiti u ccrnu je stvar. No, ako sc i daljc mislite zavaravaci mislcCi da jc cigarcl'a stvarna nagrada iii da trebate z;1tlljcnsko sreds(Vo da zauz~ mc njc'l..ino mjcslo, osjcCat cerc sc z:lkinuri i jadni, i prilicno jc izvjesno da ccre llskoro ponovo potcri pusiti. Ako trcbare pravll pauzu, kao sro trcbajll domacicc, llcirclji, lijccnici i ostali radnici, uskoro Cere poceri jos vise ll'l.ivari u toj pauzi jer sc IlcCcle morari pritom gu5iri. Zapamtire, ne treba yam nibkvo 7..amjensko sredstvo. Ncmaiiva ielja za orrovom yrlo ce brm nestari. Neb yam lIpravo ova spoznaja bude poricajem slijedetih dana. Uiivajte u tinjcnici da se vase tijelo oslobada arrova, a da se vi sami oslobadate ropsrva i ovisnosti. Zamjenska sredsiva
'.3
Naravno, ako yam sc popravi apetir i ako budere 1.3 yrijeme glavnih obroka Ile$w vise jeli re se udebljare nekoliko kilograma u slijedeCih nekoliko dana, ne objavajrc. Jcdnom kada iskusire 'rrenurak prosvjcdjcnja' (0 kojem cu govoriri kasnije) imar cerc dovoljno samopouzdanja uhvatiti sc u kosrac s bilo kojim problcmom, a to ukljuClljC i losc prehrambcnc navike. ]edino nc smijete jcsti i7.medu obroka. Ako pocnetc s rim, udebljat cete sc i bit cete nesrerni, u srvari se necete rijeSiri grozne navikc. Sarno cere jedan problem 7A"lmijcniti drugim, umjcsro da se jcdnolll zallvijck rijdite lose navikc.
kusnju?
I do sada .~am bio vrlo kategorican u savjetima ce bih ielio da slijedeCi savjet smatrate prije uputom nego s:wjetom. Vrlo sam kacegoribn zaco sto, kao prvo, postOje pravi prakcicni razlozi zaSco yam dajem sayjete i drugo, tisllce je slllCajeva potvrdilo njihovll dje!otvornost. Na pitanje treba Ii za vrijeme razdoblja odvikavanja izbjegavati situacije kojc mogu osobu dovesti LI iskllsenje, na blost ne mogu dati kategoribn odgovor. Svaki pusac 0 tOme mora odluCiti sam za sebe. Ja se, medurim, nadam da mojih nekoliko sllgcsrija mo'l-c pomoCi u ovom Slllbju. Ponavljam da je upravo srrah raj koji llas rjera da cijdi zivor pusimo, a strah sc sasroji od dvije razliCire faze: 1. Prva fa1.3: kako mogu prdivjcri bez cigarcte? Ovaj .mah je posljedica pan ike koju osjcea pusac kada se kasno navecer nade bez cigareta. Strah ne uzrokuje apstinemska kriza, vet psiholoski strah od zavisnosti - puSac misli da ne moze pre:iivjeti bez cigarete. Strah je najjaci upravo u trenurku kad pusite posljednju cigaretu, a rada nikako ne patite od apstinentske krize. Rijec je strahu od nepoznawg, slicnom onom strahu koji osjeeamo kad ucimo skakati na glavu II vodu. Visina s
°
164
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju?
16~
koje trebamo skoCiti ni;c veea od 30 centimetara, aCini l1am se vecom od dva metra. Voda je duboka dva metra, aCini nam se plicom ad 30 centimetara. ·rrcba puno hrabrosti da bi se skoCilo. Sigurni SOlO da cerna razbiti gbVll. NajteZc je odraziti se. Jcdnom kad skupimo hrabrost za skok, ostalo je lako.
Ovo objasnjava zasto ljudi koji inace irnaju iZU'l-Ctno snaZllll volju, iIi nikada nisu pokusali presrari pusiti iii mogu izdri..1.ti tek nckoliko sati bez cigarcre. U stv;lti, postojc pusaci koji puse dvadcscr cigarcra na dan i koji, kad odlllce prcstati puSiti, pocnu svc br/..c pa[iti cigaretll Z.1 cigaretom i tako puse jos vise ncgo prije odlllkc da ec prestari. Odluka llzrokuje panikll, a panika je strcsna. To jc jcdna od situacij:1 u kojoj mozak kao okidac s:1ljc poruku: "Zapali cigarelu", a vi sada nc smijete pusiti. Osjceatc se zakinutim - jos vi.~e srn~sa. Okidac se ponovno ukljucuje - fililj llbrzo izgara i vi palitc cigaretu.
Stopa neuspjeha ZIlarno jc veCa kod pusaea koji dde cigaretc kod kucc ad onih koji to ne cine. Mislim da je rijec a tome da jc, kad imate kri'lu 'la vrijeme odvikavanja, puno lakSe zapaliti cigarctll ako sc naJa'li na dohvat ruke. Ako je 'lA1 to potrebno izaCi iz kucc i prosetari do duealla, puno je veta hnsa da eete odoljeti napasti; najcesce ce neutaziva 'l..elja nestari prije nego StO srignete kupiti cigarete. Medutim, ipak mislim da je glavni u'lrok nCLlspjehu taj sto pusaCi koji se nisu rijdili cigarera i'l kuee, niSLl donijcli dovoljno cvrstu odluku da prestanu pllsiti. l.1parmite da su slijedece dvije stvari od preslldne vainosri kad pokusavatc prestati pusiti: Odlucnost. "Nije Ii divno to sto vise ne moram pllsiti?"
U svakolll slueaju, zasto yam uopte trebaju cigarete? Ako
Ne brinirc. T:1. panika jc psiholoskc naravi. Strah vas jc da StC ovisnik. Divna jc isrina to sto nistc, bk iako stc jos lIvijck ovisni 0 nikotinll. Ne panibrite. Vjerujte mi i sk!.X:itc u vodu.
jos uvijck osjeeate cia moratc pri scbi imati cigarcrc, prcdlazcm yam da pOllovno procitate knjigu iz pocctka. I'lgleda da vam lleS{Q nije dobro sjdo.
2. Druga je fa"!.,a srraha dugorocna. Rijcc je 0 srrahu da u buducnosti nceerc biti u sranjll llzivati u odrcdcnim zivomim sirllacijama bcz cigarctc, iii da se neeete moti nositi s traumaticnim situacijama. Nc brinitc. SkoCite i uvidjer cete da ee biti llpravo suprotno ad onoga sto oeckujetc.
2. "Treham Ii izbjegavati stresne siruacije iii druienje za vrijcme ta'l.doblja odvikavanja?" Moj je savjct da bi bilo dobro pokusati izbjegavati srresnc situacije. Nije porrebno izlagati se dodatnolll pritisku. U sluCaju drllienja, savjetujem yam upravo obrnmo. Ne, iZ.1ditc i llzivajtc. Cigarcte yam nisu pom:bne bk ni u razdoblju u kojem jos posroji ovisnost 0 nikotinu. Otidite na zabavll i uiivajtc u cinjenici da yam cigarete nisu potrebne. Ubrzo ce se potvrditi divna isrina da je zivot mnogo ljepsi be'l cigarerc - i samo se sjerite kako ee iivot biri jos ljepsi kad malo clldovi.sre napusti vase tijelo zajedno sa svim tim otrovima.
Izbjegavanje iskusenja samo po sebi moze se podijditi Ll dvije kategorijc. 1. "Zadrlat eu cigarete u kllCi iako ncCU pusiri. OsjcCat ttl sc
sigurnije ako znam da su mi na dohvat ruke." 166
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju?
167
u iivoru partcban poricaj, sarno se sjetirn kako je divno sro vise nisam ovisan 0 tom gromom korovu. Polovica Ijudi s kojima sam razgovarao oakon su se oslobodili pu.senja reklo mi je upravo isro [0, kako je presranak pUSenja bila Ilciro najljepse StD im se u iivoru dogodilo. Ah, kakav vas uiimk upravo ceka! Petogodisnje iskusrvo koje sam srekao ueeci iz reakcija 113 moju knjigu i iz S3.vjcrovanja govori mi da u mnogim slueajevim3 tfcnurak prosvjctljcnja ne "astupa !lakon tri tjedna vee Cesto nakon sarno nekoliko dana. U mojcm jc slueaju nasrupilo prije nego sto sam ugasio posljcdnju dgarcru. Cesta mi se dogadalo da rni osoba na individualnim kOllzulracijama prijc samog kraja feCaja kaie ncSW slicno: "Ne mor.trc viSe foci oi rijcci, Allene. U porpunosti sllVabm 0 CClllll sc radi i ;'.!lam da nikada vise !lOCU pusiti." Na grllpnim sam rctajcvima nauCio prcpoznari cia PllSaC pro1::tzi kro"t. rrcllut:lk prosvjcrljcnja bC1_ da bi rni la osoba ista rekla. lz pisarna kojc Sam primio vidio sam cia sc iSla stvar cesro dogada s citatcljima knjigc. U idcalnonl bi se slueaju, ako prarire upute i shvac:He psiholoskll SU':UlU problemall cijclosti, raj lrenlllak ucbao dogoditi odmah. Danas na (ceajcvima govorim da puSacu lreba oko pet dana z.a fizitko odvikavanjc. a lri ljedna da bi sc u polpunosri 0510bodio ovisnosti. U neku ruku ne volim davali lakve sm;ernice. One mogu bili uuokom dvi;e vrstC problema. Prvi je raj sro (ako Ijudi mislc da je porrebno patiti pel dana do tri rjedna. Drugi je taj sro bivsi puSac najccice misli da ako moZe izdriati per dana iii tri l;oona, na kraju tog ra7.doblja ceka ga pravi poticaj. Medmim, moie se lako dogodiri da baS lih pel dana iii tri jedna bude izuzerno lako i ugodno, a da nakoll roga dade jedan izraz.itO los dan koji, naravno, nema nikakvc vczc s pusenjem vee jc uzrokovan nekom iivornom situacijom. I sada
sw
rosvjetljenja
....""
TrClllltak prosvjcd;enja obicno nasrupa tri tjedna nakon StO jc pllsac presrao pusiri. U rom trenurku nebo IlOprima Ijcpse bojc. 1I rom [renurku pranjc mozga II pOrplltlOSli llcsraje i umjesro da govoritc sami scbi cia nije porrebno pusiti, iznenada shvaearc cia je zaclnja Spolla S pusclljcm prckillut:l i cia Illozcrc poceli uzivarj II ostatkll zivota be-I. potrcbe cia ikada vise pllsitc. Bas u tom rrcnlltkllnajccScc potinjcre na pusacc glt..-.dati kao na osobc vrijednc i.1.ljenja. PUSati koji sc pokuiavaju odviknllli Merodolll snagc voljc obicno nibda nc iskuse taj rrenurak jcr, iako im je drago da su sada bivsi pu.saci, i daljc ielu kroz ;i.ivOl 1I uvjerenju da rime sro nc puk prinose nekakvll invu. Sro sre u proslosti viSe pusili, 10 CC divniji raj lrcnurak biri, i rrajar tJ: tiravog vaScg iivora. Slllarram se prilicno sretnim covjekom, osobom koja je u ;ijvoru iskusila mnogo lijcpih rrenuraka, ali najljepsi jc bio upravo rrcnutak prosvjcdjenja. Kad ra1.misljam a iivoru, iako sc mogu prisjetiri mnogih lijcpih trcnutaka, nikad nisam uspio ponovno proiivjcri baS taj osjcCaj koji mi jc prui.io lrcnutak prosvjcdjcnja. Nisra mi II iivotll nijc bilo Ijepse nego trcnutak bd sam prestao pusiri. Kad god sc osjccaJn lose i kad god mi je 168
Allen Carr; lako je prestali puMi
Trenutak prosvjetljenja
169
na.s bivsi pUSac, koji ceka trenutak prosvjetljenja, umjesto toga doiivi rrenutak deprcsije. T'o vrlo lako moZe unistiti llJegovo samopouzdanje. Meclutim, bd ne bih davao nibkve smjernice, bivsi bi pusac mogao provesti osr::tr::tk iivora cekajuCi da sc nc dogodi nista. Mislim da sc upravo to dogada mnogima koji pokusavajll prestad pusiti Metodom snage volje. Bio sam eak u iskusenju reCi da sc trenutak prosvjcdjcnja dogada odmah. Medutim, da sam ro rekao, a da do trenlltka prosvjetljellja nije doslo odmah, bivsi bi pusac izgubio samopouzdanjc i pomislio bi cla lllU se uno nikada nea: dogoditi. Ljudi me ceslO pir::tju 0 znac...ju tih pet dana iIi ta rri rjedna. Jesll Ii to same odrednicc koje su mi sluCajno pale na pamet? Nisll. Naravno da to nisu srrogo odredena razdoblja, ali do njih sam eloho llpravo pomotu svoga iskllstva. Nakon orprilike pet d:ula nasrupa razdoblje u kOjClll bivscm pUSaCll puscnjc prestaje bid jcdina srvar na pameti. VcCina puSaCa upravo tacla doiivi trenutak prosvjedjcnja. Obicno se bas u to vrijel1lc naderc tl jednoj ad onih srrcsnih sitllacija s kojima se nistc l1logli nosiri bez pomoCi cigarere. Odjcdnom shvaeate da, ne sarno da uiivate iIi sc uspjdno nosire sa siruacijom, vet yam pomisao da zapalite cigaretu uopee nije pala na pamer. ad tog trenutka svc posraje vrlo ugodnil1l purovanjem. Napokon ste spoznali da moiere biri slobodni. Shvatio sam izsvojih pokusajada presrancm pusiti Merodom snage volje te iz razgovora s osralim pUSacima, da su rri tjedna rndoblje nakon kojeg se dogada veCina neuspjeSnih pokllsaja. Vjcrujcm da pusac nakon tri tjedna slwaea da je izgubio iclju za cigaretom. Sada to sebi treba dokaz.1.ti i pali cigaretll. Cigareta ima ogavan okus. Dokazao jc sam sebi da se oslobodio navike pllsenja. Medurim, taka unosi u svoje tijdo nikotin za kojim ono iudi vee Citava rri tjedna. Cim ugasi cigareru, nikoI 70
Allen Carr: Lako je preslati pusiti
tin poCinje napustati njegovo djdo. Sad mu mali glasic govnri: "Nisi se oslobodio. Potrebna ti je jos jedna cigareta." all Ill' pali odmah jos jednu dgaretu iz straha da ponovno ne posta Ill' ovisnik 0 cigarcrama. Priceka da prode neko "sigurno vrijcl1ll'''. Kad slijedeCi put dode u iskusenje, reCi ee sebi: "Eta, proW 1'111 nisam sc odmah ponovno navukao, dakle, nema opasnosti ako 1...palim jos jcdnu." I vec je na puru u Z3earani krug. Osnovna jc srvar ne cekati da se dogodi rrcnurak prosvjedjcnja, vec shvariti da je jednom kad ugasite posljednjll eigaretll stvar g0tova. Vee stc ucinili svc sro je bilo porrebno uCiniti. Prckilluli sre clovod nikotina. Niti jedna sila na Svijclll ne moze vas sprijeCiti cia budctc slobodni ako ne jadikujete nad odlllkolll i iscckujerc trcnutak prosvjctljenja. fdite i lliivajtc II iivotu; suocitc sc s novim naCinom l.ivot;\ u satllom pocetku. Na taj cete natin ubrzo iskusiti rrcnurak prosvjctljenja.
Trenulak prosvjetljenja
171
Moida ste IA'lbrinud da ste vec donijdi takvu odluku nekoliko pum u proslosti pa i dalje pllsite, iIi da cete morari proiivjeti neku growu traumu. Ncmajte straha, najgora stvar koja vam se moie dogoditi je da ne uspijetc, pa ne moiete baS niSta izgubid, a mozete dobiti neizmjerna vise. No, prestanite llopce razmisljati 0 ncuspjehu. Divna je istina da prestati pusiti nije samo smijcSno lako, ncgo i moz.ete uzivati u samolll proccsu. Ovaj cctc put korisdrj LAK NACIN! Sve sro trebate napr..lViti je slijediti jcdnosmvne upute koje cu yam sada dati: Jcdnom kad odluCitc prestati pllsiti, spremni stc popllsiti svoju posljednju cigareru. Prije ncgo sto to ucinile, provjcritc dvije bitne stvari:
1. Sada sc cvrsto zavjctujre i ro iskrcno. 2. (lopllsi rc svjesno tll posljed nju cigarCtll, udisitc tll prl javstinll
1. Jestc Ii sigllrni u uspjch?
dllboko
II
svoja pluta i zapitajte se gdjc je tll llzitak.
2. Osjcbtc Ii sc ruZIlO i jadno iIi osjcbte uzbudenje Sto cete
posriCi ndto predivno? Inure Ii bilo kakvih sumnji, prvo ponovno proCitajtc knjigu. lmate Ii i daljc dvojbi, nabavitc knjigu 'Jcdini mCin da trajno prcstanetc pusiti - l-he Only Way to Srop Smoking Permanently' (ON LYWAY) II izdanju Penguina iIi kontaktirajtc najblizlI EA SYWA Y kJiniku (sve Sll llabrojanc na kraju knjigc). Zapamtite da nikad niste odluCili pasti u pusacku zamku. No, ta jc IA'lmka napruvljena tako da vas drli u ropsrvu Citav zivot. Kako biste pobjegli, trebate donijcti pozitivnu odluku da cete popllsiti svoju posljednju cigaretu. Zapamtite, jedini razlog i1. kajcg stc do sada Citali avu knjigu je taj Sto snazno zelite pobjeCi. Pa donesitc ollda tu pozidvnu odluku sada. L:vrsto se zavjerujre da, nakon sto ugasite tu posljednju cigarctu, bilo vam lako iIi tciko, nikad vise necete popusiti nid jednu. 172
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
3. Kada je ugasire, nemojte to napraviti s osjctajem poput: viSe nikad ne smijem popusiti niti jcdnu, iIi nijc mi dozvoljeno papusiti jos jcdnu, ncgo s osjctajem pOpllt ovoga: Nije to sjajllo! Slobodan sam! Nisam viSe rob nikorina.! Nikad viSe ne morum stavljati tc odvratllc srvari II svoja usta. 4. Budite svjcsni cia ce jos nekoliko dana.
vascm trbuhll biti mali nikotinski saboter. M01..etC osjetiti jedino osjceaj "Zclim cigarcru". Ponekad spominjem to malo nikotinsko cudoviste kao laganu hzicku zudnju z.a nikotinom. Zapravo to nije tocna i vaino je da shvatitc zasto. Kako jc pocrebno oko tri [jedna da to malo cudoviSte umre, bivsi puhCi vjefuju da ce malo cudoviSte i daljc uaziti cigaretc nakon Sto ugasite zadnju cigaretu ida zato morajll koristiti snagu volje da se odupru napasti tijekolll tog pcrioda. To nije istina. Tijclo ne crazi nikotin. Samo mozak trazi nikorin. Ako osjetite tu 1I
Ta posljednja cigareta
173
porrebll "Zelim cigarerll" rijekom slijedeCih nekoliko dana, vas mozak ima jednosravan izbor. iii lllOZe protumaciri raj osjccaj kao uno sto stvarno jesr - osjecaj praznine i nesigurnosti poraknut prvom popuScnolll cigaretolll i Ulllnozcn svakolll slijcdeeom, pa si jcdnosravllo recite: H URAAA!
JA SAM NEPUSACl IIi moiete poceti kljeti cigaretu i p:Hiti 7.'1 njom osrarak svog ;i-ivota. Razlllislitc na trcnutak. Nc bi Ii to hila nevjerojarn:l gluposr? ReCi "Nikad viSe necu pusiti" i 1.atim cijeli 'Livor govoriti "Zelim cigareru". 10 je uno Sto rade puSaCi koji korisre Mewdu mage voljc. Nije ni eudo da se osjeeaju jadno. Provode osratak 'jjvora oeajnicki ,t1.lcCi lA1. neeim s(Q su oeajnieki zeljeli da nikada nemajll. Nije ni elldo da tako malo njih uspijc i da se oni kojima to i uspije ne osjebju potpuno slobodni. 5. Sarno dvojbe i cekanjc cine presrajanje reSkim. Zato nikad
nemojre sLllllnjari u svoju odlllkll, jer znarc da je ispravna. Ako pocncre sUlllnjari, sravir cere scbe 1I gubirnickll situaciju. Bir cere jadni ako ;i.udire 1..a cigarerallla a ne moiere pusiri. Bir cere jos jadniji ako popusire jednu. Bez obzira kOji susrav korisrili, Sto je ro StO felire posriCi kada prcsranere pusiti? Da nikad vise ne pusirc? Ne! Mnogi bivsi pusaCi to rade, ali se osrarak iivora osjeeaju zakinuri. Sro je prava razlika izmedu pusaca i nepusaea? NepusaCi nemaju porrebu niti ielju 1.a pusenjem, ne zude 1.a cigarerama i ne trebaju korisriti snagll volje kako ne bi puSiJi. To je 0110 sto ielire postiCi, i ra je ielja porpuno II skladu s vasim mogllcnosrima. Ne trebare eekati da presranete iudiri za cigarerama iIi da posranete nepusac. Vi ro radire u rrenutkll kada gasirc posljednjll cigarctu, zatvararc dorok nikorina: VI STE VEe
I osrar cere sretan nepusac ako se driire slijedeCih naputak.l: 1. Nikada ne dovodire
2. 3. 4.
5.
pitanje svoju odluku. Ne cckajre da postanete ncpuSae. Ako eekare, zapravo CCblC da se nisra ne dogodi, Sto ce uzrokovari fobijll. Ne trudite se ne Illisliri 0 pusenju iii cebre da dozivire "m:llllrak prosvjerljenja". U oba sluCaja samo stvarare fobiju. Ne korisrire 7A1.mjenska sredstva. Vidire druge pusace onakvima bkvi stvarno jesLi i :!alite ih, ne 1.avidire im. II
Bio dan dobar iii los, ne mijenjate svoj zivot l AUO sro src presrali pusiti. Ako TO napmvire, srvarno Cete I1e.sTO Zrtvovari, a fA1. TO ncma potrcbe. Zapamrire, nisrc odusrali od zivora. Nisre odusrali ni od cega. Upravo suprorno, izlijeCili sre se od opake bolesri i pobjegli iz. groznog zarvora. Kako dani budu prolaz.ili i vase ce z.dravlje, kako fi1.icko tako i psihicko. biri sve boljc. Dobro cc raspolozcnje biri vceeg, a loSe manjcg inrenzircra nego STO je bilo dok sre pusili. 7. Kad god razmisljate 0 pusenjll, bilo to u slijcdeCih nekoliko dana iii tijekolll ostarka vaseg iivora, razmisljajre na slijedcCi naCin: HURAAA, JA SAM NEPUSAC!!! 6.
SRETNI NEPUSACl 174
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Ta posljednja cigareta
175
Zapamrire, ad te prve cigarere necctc imad nikakvc koristi. Nc poswji nikakva apstinentska kri7.a koju [reba ublaZiti. a i ok us joj jc grozan. Sve!ito Ce uciniti jest unijeri nikOlin u vaSe djdo, a mali ce glasic negdje iz krajicka va.scg mozga 7..avapiti:
e upozorenje
"Zclim jos jednu cigareru:' Na varna je odluka hocctt Ii prctrpjcti rih nckoliko trenutaka kusnje iii cete ponovllo pokrenmi ru djdu prljavll bnCallu rcakciju.
Da ima priliku vr;Hili sc u vrijclllc kad nije bio ovisan 0 niko(illll, a S ovim znanjcm kojc 5.1da ima. lliri jedan pu.sac nikad nc bi poCL-o pllsiti. Vclik jc hroj PUS-1.ta uvjeren da im nikada vi.sc u iivOfli nc bi 113 pamer palo da ponovno puSe, aka bih im pomogao da prcstanu pusiri. Ipak, (isliCe su puSaCa presrale puSiti i godinam3 Sli iivjcli sasvim Stetno. a ipak su ponovno poeeli pusiri. Vjcrujcm da cc yam ova knjiga pomoei da relativno lako prestancrc pusiri. Ali, llpowravam vas: pliSaCi kojima jc prcstari pusiti bilo izu'l.etno lako, vrlo ce lako ponovno poCcti pllsiti.
NEMOJTE UPASTI U TU ZAMKU.
Bez obzira na fO koliko dllgo ne pusire, iii koliko sre uvjere~ ni da nibda viSe nectte pllsiti, neka yam iivotni moro posrane parola da nikada vise, ni iz kojcg razloga netete plliiti. Oduprirc sc milijunima maraka kojc duhanska industrija trosi na reklamiranjc cigarcra i zapamcitc da promicli drogll i orrov koji nosi titulll ubojicc broj jcdan. Sigurno !libd ne biste probali heroin, a cigarcte 1I zapadnom svijctu ubijaju storine risliCa Ijudi viSe nego heroin. 176
Allen Carr: Lako je prestati pusih
Posljednje upozorenje
177
ormacije
Od prvoga iuJanja ove: knjige imam dvadcsct godina iskustva S povf:ullim informadjama, Sto s mojih osobnih kOllzulmcija, SlO od knjigc same. Na poCcrku jc to hila lcika borba. Moju su lllefOdu 'popljuvali' takozV3ni strucnjaci. U danaSnje vrijcme pUSaci sa svih stroma SVijCt3 do131£ na rnojc lei:ajeve. a moou njima jc viSe pripadnika mcdicinskc profesije od bila kojt' druge. U Velikaj Britaniji knjigu smarraju najucinkovitijom pomoci z.a prcsranak pUScllja, a takvu repur:J.ciju dobiva i u OS~ talim krajcvima SVijCt3 gdjc sc pojavi. Ja nisam dobra vila. Moj rat - koji, naglaSavam. ne voclim protiv pUSaQ vee protiv pllScllja - vodim iz iskljuCivo sebicnih r:17Joga i 1I tome uzivam. Svaki puta kad cujem kako je neki pusac 'pobjegao iz. zarvora' obuzmc me osjeeaj vclikog z.1.dovoljslva, bk i kada ja s njcgovim uspjehom nemam nikakve veze. Moicre 7..amisli(i kakvo 7..adovoljsO'o osje6m limjllc':i tisucc pisama zahvalc kojc neprekidno dobivam. Bilo je i frllstrirajuCih situadja. Frustraciju uglavnolll uzrokuju dvije vrsre pu.~aCa. )lrva, bcz obzira na upozorenje iz prerhodnog poglavlja, cesw me uznemiravaju pusaCi kojima je bilo lako prcsrari pusiri, ali su se ipak ponovno 'navukli' i drugi puta nikako ne mogu presmd pusiti. Ism se sO'ar dogada ciwcdjima knjige i polaznicima mojih tceajeva. 178
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Prije dvije godine nazvala me jedna osoba. Bila je vrlo mnemirena, plakala je. Rekla mi je da ce mi pladti tisucu fUElta ako samo uspijem postiCi da ne pusi tjcdan dana, govoreti kako zna da moie konacno presrari ako uspije ne pusiti tjcdan dana. Rekao sam da moje konzultacije vee imaju unaprijed odredcnll djcnu ida je to svc sto mora platiti. Polazila je grupni teeaj, i na svojc veliko iwenadenje, vrlo lako prestala pusiti. Primio sam vrlo lijepo pismo z...hvale. Posljcdnja stvar koju govorim bivsim pUSalima na kraju lceaja jest: "Zapamtite, nikada viSe ne smijcte popusiti nid jcdnu cigarctu." Upravo ta mi je osoba tada rckla: "AJlene, ncmojtc sc brinuti za mene. Ako sam uspio prcsmtl, sigurno nikada viSe neeu pu.siti." Imao sam neki osjeCaj da toj osobi mojc upozorenje nije baS sasvim sjeJo. Upirao sam : "Znam da se sada rako osj(.-cate. ali hotctc Ii se tako osjeCati i 7~" $est mjeseci?" Odgovor je bio: "Allene, ja sigurno nikada viSe ncCli pusiti." Nakon otprilikc godinu dana, nazvao me i rck.ao: "AJlcne, popusio sam jcdnll malu cigaru za Boiic i vratio sam se na ccrrdeset cigareta na dan." "Sjocue Ii sc naScg prvog razgovora? Bili stc tako oCajni Sto pusitc da ste mi nudili risucu funta ako Yam pomogncm da prcstanctc s... mo na tjcdan dana." "Sjeeam se. Zar nisam uiasno glup?" "SjcCarc Ii sc da ste obebli da nibda vise neccte pusid?" "Znam, ja sam tdb budala." To je ism kao da nekoga nadctc do grla u blaru i vidite da ce se udaviti. Pomognete mu izvuCi se iz blata. Zahvalan yam je, a sest mjcscd nakon toga ponovno svojevoljno uroni u blaro. Da bi ironija bila jos veta, na slijedecem je reeaju koji je ponovno polazio isprieao slijedectl pricu: "Moure Ii vjerovati u ovo? Obeeao sam svome sinu tisucu fuma ako ne bude pusio Povratne informacije
179
do svoga dvadeset i prvog rodcndana. Isplatio sam mu SVOtli. Sad ima dvadesct i dvije godine i pusi kao TurCin. Ne mogu vjerovati da moze biti tako glup." Rebo sam: "Ne shvaeam kako moicte za svoga sina reCi da je glup. On je barem dvaclcset i dvije godine uspijevao izbjeti 1..."lmku i nije svjcsran u kakvu se nevolju i jad uvalio. Vi sre bili toga vrlo svjesni, a uspjelo yam je izdri..ati samo godinu dana." Ukoliko ponovno Citanje knjige ne pomogne, jedini je nacin posjeriti EASYWAY kliniku. PusaCi kojima je prestari pusiti bilo izuzetno lako, a koji su ponovno poceli pusiri, predstavljaju poscban problem i uskoro eu izdati knjigu koja ce se baviti iskljllCivo pomoCi takvim pllsacima. U mcduvrcmcnll, sada kad He se oslobodili, MOLlM VAS, MOLlM VAS, NEMOJTE PONOVNO RADITI ISTU POGRESKU. PusaCi su uvjetcni da takvc osobe ponovno pocnu pusiti zato StO .~u jos uvijck ovisnc i 1..."lCO Sto im cigarera nedosrajc. U stvari, rakve osobe shvate da je presrati pusili vrlo lako i tako izgube strah od pusenja. ani mislc da nije problem ako 1..."lpale koju cigareru. Lak i ako sc ponovno 'navuku', bit ce im lako ponovno presrati. Na ialost, mislim da to bas i nije rako. L1.ko je prestati pusi[i, ali ovisnost nije mogllce konrrolirati. Jedina vazna stvar II prOCCSll dok posrajcte nepuSac jest ne pusiti. Druga btegorija bivsih pusaca koja mc frusrrira Sll oni kojc pokusaj da prcsranu pusiti roliko plasi da bel napokon pres[anu, imaju osjeeaj cia cine ndro uZasno teSko. Glavne potcSkoce su slijedete: 1. 5trah od neuspjeha. Nema nikakve sramote u neuspjehu, ali uopee ne pokusati je najobicnija gluposl. Gledajre to na ovaj naCin - ni pred cim se ne skrivare. Najgore Sto yam se moZe dogoditi jest da ne llspijere i u tom slubjll neee yam 180
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
biti niSte gore nego sada. Ali pomislite sarno kako bi bilo prekrasllo da uspijere. Ako nikada ne pokusare, neuspjeh yam je 1...1.garanriran. 2. 5trah od pan ike i uvjerenje da eete se osjecati jadno. Ne brinire. Razmislire 0 tome Sto bi se SUaSno dogodilo ako nikada vise lle biste popusili niri jednu dgareru. Apsolutllo nista. StraSne ee sc stvari dogadati ako nasravirc pusiti. U svakom slubju, panika kOjll uzrokuju dgarcrc ubrl..O ce nestati. Najveee je postignuee ro Sto cere se osloboditi srraha. Zar ste uisrinu uvjereni da bi pllsac pristao da mu se amputirajll ruke i noge zbog lIzitka koje mu pnrl.."l pusenje? Ako sc stvarno nadete u panici, pomoti ce yam dllboko disanje. Ako se nalazitc II druStvll kojc vas na neki nacin deprimira, maknire sc od njega. Otidire u lleku drugu SObll, prazan ured, bilo kamo. Ako yam sc place, nemojre se sramici, plaCirc. Plac je prirodan nacin oslobadanja napctosri. Nema osobe koja se nakon dobrog plata ne osjeCa boljc. Jedna od najgorih stvari koju uce male djebke je da ne plaCll. Mo7..cte cesto vidjeri kako sc bore sa suzama dok njihovc osjetaje otkriva podrhravanje donje usnice. Britanci ranD nauce stisnuti gornju usnicu i ne poka1..."lri nikakve emocije. Svi bismo mi rrebali pokazivari emocije, a ne ih negdje duboko potiskivati. ViCitc, derire se, iskazite svoju ljurnju. Tresnire nogom neku kuriju. Odnosite sc prema svojoj borbi kao prema boksackom mecu koji ne moiere iZgllbiti. Nitko ne moZe zaustaviti vrijemc. U svakom tom rrenurku malo cudovisrc umire. Uiivajte u neizbjdnoj pobjedi. 3. Nepracenje upma. Nevjerojarno, ali mnogo mi je pusaca reklo: "Vasa metoda na mene ne djeluje." Nakon roga mi kazu kako, ne sarno da niSLl pratili jednu od mojih Upllta, vee su ignorirali skoro svaku. (Kako ne bi bilo nikakve Povratne informacije
181
zabune, svc ell lIplitC 1I skraeenom obliku ponoviti na krajll poglavlja.) 4. Nerazumijevanjc upura. Glavni problemi se javljaju u nekom od slijcdcCih oblika: (a) "Nc mogu prcsrari mis1iri na pusenje." Naravno da ne moicrc; ako pokuSare, to ee samo stvoriri fobiju i osje6.r cere sc vrlo jadno. Slicno je to pokuSavanju da zaspire ~ 5(0 sc vik rrudili, ro Yam to tcic polaz.i za rukom. "Ja mislim na puknje dcvedeser posro vremena, i u budnom sranju i dok spavam." Nije srvar u razmisljanjll 0 puknju. Srvar je 1I naCinu na kOji mislitc na puSenje. Ako mislitc: "Da mi je sada barem jedna cigarcta" iii "Kad eu napokon biti slobodan?" sigurno cere se osjcclti jadno. Ako mislite: "Hura, slobodan sam!" bir cere srerni. (b) "Kada ec rjelcsna iclja za cigarelOm ncstari?" Nikorin napusra vaSe tijclo vclikom brzinom. Ipak, ncmoguCe je roci kada ee vaSe tijclo prcsrati zudjcri za nikorinom. Taj pra7.an, nesigllran osje6j uzrokovan jc obicnom gladu, dcprcsijom iIi strcsom. Cigarcta u tom trenmku moZe sarno poveclti raj osjceaj. h. tog razloga pUSaci koji sc pokusavaju odviknllti Mctodom snage volje nikada niSlI II porpunosti sigurni da su sc rijci:iti navike. C.,k i kada je rijdo prcsralo iudjcti za nikorinom i kad ih mori najobicnija glad iIi su pod nckim strcsom, njihov im mozak i dalje Salje zbunjujucu poruku: "Ovo znaci da ti je porrebna dgareta." Najvainije je da uOpCc ne moralC cckati da presranc tjelesna iudnja za nikorinom, ona je roliko blaga da je necere ni osjeriti. Poz~ najcmo je sarno kao osjc6J.j: "Znam da mi je potrebna dgarcta." Kad odlazilc od wbara nakon posljednjeg u nizu posjera, cck:tre Ii da vas vilica prestane boljeti? Na182
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
ravllo da nc. Nastavljate raditi uobibjcne stvari. lako vas vilica jos lIvijck bali, osjceate veliko olakSanjc. (c) Cekanje na trenlltak prosvjedjenja. CekajuCi na rrellutak prosvjcdjenja, sami sebi stvarare dodarnu fobiju. jednom sam presrao pusiri pomoeu Mctode snage volje puna tri rjedna. Sreo sam rada jcdnog srarog skolskog prijatdja, bivSeg puSaCa. Upitao me: "I, kako izdri..ava.s?" Rebo sam: "Uspio sam prdivjeri tri tjcdna." Poglcdao mc: "Kako to mislis da si uspio pre-i..ivjeti rri tjcdna?" Rckao sam: "Pa, rri rjcdna nisam pusio." Rekao mi je:"1 StO sada planiraS? Uspijcvari preiivjeti do kraja iivora? Ma, na ti to ccbS? Shvari da si uspio. Postao si nepuSac." Pomislio sam: "u porpunosri je u pravu. Na StO ja to cekam?" Na Wost, s obzirom na to da rada nisam bio u potpunosti svjesran svih 7..amki koje pUSenje postavlja pred nas, vrlo sam se skoro ponovl1o "zakvacio". Mcdutim, dobro sam zapamtio rijcCi moga prijarclja. NcpuSacem postajd u rrcnutku kad ugasiS posljcdnju cigaretu. Vaino je biri zadovoljan nepuSac ad samog poectka. (d) "Jos uvijek imam ielju za cigaretom." Ako je tako, onda ste vtlo glupi. Kako moiere tvrditi da ielite biti nepliSac i onda reCi da ielire cigaretu. To je Cista konrradikcija. Ako kaiete: "Zelim cigaretu", vi time govorire: "Zelim biti pusac." NepliSaCi ne ide pllsiri cigarere. S obzirom na to da l.natc !ito stvarno iclite, prcstanite se kainjavati. (e) "Radije bih livio kao covjek." Da, i u cemu je problem? jedino !ito ecre uciniri jest prestari sc gusiri. Ne morate
sro
Povratne informacije
183
prcstati zivjcti. Gledajtc, stvar jc sasvim jednostavna. SlijedeCih ee nekoJiko dana biti pomalo traumadCno. Tijelo ee yam fizicki iudjcti za nikotinom. Medudm, zaparntitc slijcdeec: nece yam biti nista gore nego s(O yam je vee bilo. Jednako ste sc rako osjeeali i dok ste puSili, uspijevali sec se suzdriavati od pusenja za vrijeme spavanja, u crkvi, u trgovini iii knjiinid. I II tim ste se sluCajevima morali nositi s apseinemskom krizom, a ako ne prcstanete pllsiti, morat eete se s njom boriti Citav svoj iivOL Cigareta ne Cini obrok, picc iii druZenjc; ona ih uniScava. Cak i 1I trenucima dok vasc tijdo jos uvijck zudi za nikotinom, vecerc i dru7..cnja su lijepi dogadaji. Zivor je lijep. Druiite sc s Ijlldima, makar biB u drustvu dvadesct pllsaca. Zapamritc: vi nistc ni za sro zakinuti, vcc oni. Svaki od njih rado bi bio na vascm mjcseu. Uiivajtc 1I glavnoj ulozi i pozor~ nosti koja yam sc poklanja. Prestanak pusenja divna jc tem:l 1~'l razgovor, pogotovo ako puiiaCi uvidc kako StC sremi i dobra raspoloicni. Mislir cc da ste ncvjerojatni. Najvainija je stvar od samog pocetka uiivari u 7.iVQ(U. Nc trebatc irn zavidjcti. Oni CC 7~'lVidjeti varna. (f) "Jadan sam i nesnosan." To je zato jer nisre slijedili moje upure. Otkrijte 0 kojoj jc od mojih llpllt:l rijcc. Ncki Ijudi ra1.llmiju i vjcrlljll u svaku mojll rijec, a ipak od sall10g ih pocetka prati asjeeaj ruge i jada, kao da ocekujll da se dogodi ndto u:bsno. Vi sada zapocinjetc ne sarno s onim sto sami ielile, vet Cinite ono sro bi Zelia Ciniti svaki pllsac na ovoj planeti. Silo kOjll metodu odvikavanja koristio, svaki pusac pokusava promijeniti svoj stay prema pusenju. On ieli da u svakom rrenlltku u kojem pomisli na puscnje mo7.e reCi: "H URA! SLOSODAN SAM!" Ako jc to i vas dlj, cemu 184
Allen Carr: Lako je prestati puSiti
cekati? Zapocnice s takvim stavom i nikada ga nemojtc mijenjati. Osrarak knjige napisan je s ciljem da shvatitc kaka ovome nema nikakve alternative. GLAVNE UPUTE
Ako sJijedite ove upute, ne moZe se dogoditi da ne uspijere: 1. Doncsitc evrstu odluku cia nikada vise necete pusiti, zvakati
2.
3.
4.
5.
iii sisati llcSto sto sadri-i nikotin i strogo se pridrlavajte svoje odluke. Shvatitc jcdnolll za svagda: nicega se ne odriCete. Time mislim ne samo n3 to da eete se jednostavno boljc osjeeati kao nepllsac (toga stc i sami svjesni); niti mislim da iako nema nikakvog racionalnog razloga puscnjll, uno mora pruiati vrstu 1I7.itka iii potpore jer ako toga ncrna, sigurno ne bistc pusiJi. Ono sto iclim rcCi jest da ncma stvarnog uiitka ni potpore ad ptlsenja. To je samo jcdna 7~'lbluda, uzitak kod pusenja mozemo L1sporcditi s olak.sanjcm koji osjeeamo kad pres[anemo Illpati glavom 0 zid. Ne posrojc istinski pll.saCi. Vi StC samo jedan od miJijuna puiiaca koji Sll upali u zamku. Kao i miJijuni drugih bivsih pusaca koji su bili uvjereni da ne mogu pobjcCi od ovisnosti, i vi see uspjcli od njc pobjcCi. Ako ste ikada u zivotu fa1.matrali razloge 1.a i protiv puscnja, zakljuCak je uvijek bio isei: "Treba prestati pusiti. Pusenje je bas glupo." To nikada nista ne moze promijeniti. Taka je uvijek bilo i tako ee lIvijck biti. Znate da stC donijeli isptavnu odluku. Nemojte nikada muciti sami sebe s preispitivanjem i sumnjom u ovu odluku. Ncmojte se trllditi ne razrnisljati 0 pusenjll i ne brinite aka a pusenju seal no razmisljarc. Medutim, kad god pomislite na Povralne informaeije
180
puscnjc - hilo ro danas, surra iii bilo kada u :livotll - sjctite sc: "H URA! JA SAM NEPUSAC!" 6. N EM 0 JT E uzimati nikakva zamjcnska sredsrva. NEM OJTE imati uza sc cigarcec. NEMOJTE izbjcgavati pliSaCC. NEMOJTE prolllijenici nacin iivota samo zafO SfO sec prestali pusiti. Ako budcec slijcdili ove upute, trcnlltak prosvjedjcnja ubrzo Ce dod. Ali: 7. NClllojrc cck.tti na trCllutak prosvjcdjcnja. Nasravite 1.ivjeti. U1.ivajtc u lijcpim trenllcima i rrudire sc Ilosiri sc s rU~.llillla. Vidjcr cete da ee raj trenlltak llbrw doei.
186
Allen Carr: lako je prestati pusiti
U sadasnjc su vrijcme pusaci u prilicnoj panid. Osjetajll da se mijenja drustvena klima. Puscnje se danas smarra asodjalnom navikolll, takvom je smatraju eak i sami puSati. Osjeeaju rakadcr da se cijela stvar pribliz.wa kraju. Milijuni pusab prest'ajll pusiti, i svi Sll pLlsaCi svjcsni te cilljcnice. Svaki put kad neki pusac napusti brod koji tone, oni koji SLl n3. njclllu osrali osjeeaju se sve jadnijc. Svaki pllsac illsrillktivna 1,lla da je glllpO plaCati velike svotc novea 1,a malo suhih listita umotanih Ll papiric kOje cc POfOJll zapaliri i udahnuri kanceroznc dimovc u svoja pluta. Ako jos uvijek nc mislire da je to glupo, gurnitc eigareru II uho i zapirajte se u ccmu je razlika. 5amo je jedna razlika. Na raj natin ne m01.ere dati do nikotina. Prcstanete Ii gurati dgarete u usra, nikotin yam nete bid parreban. PUSaci ne magu nad radonalan razlag pusenju, ali aka to cine i drugi Ijudi, ne osjecaju se taka glupo. PUSaci bezocno laiu a svajoj navici, ne samo drugirna vee i samima sebi. Oni moraju Iagati. Pranje mozga je nuino ukoIiko iele zadrhti bar lleStD samopou1,danja. Osjecajll cia na neki nacin moraju opravdati svoju naviku, nc sarno scbi vec i nepusatima. 5roga Ilcpresrano slllisljaju nckakve iluzornc prcdnosti puScllja. Spasite pusaca s broda koji tone
187
Prestanc Ii pusac pusiti Mcradom snage volje, osje6 sc zakinurim i velika jc vjerojarnost da ce se prervoriti u osobu koja se stalno iali. Timc sarno Salje poruku drugim pUSacima kako je njihova OOluka da i dalje PuSe ispravna. Uspijc Ii se bivsi PuSac OOviknuti, zahvalan jc StO se nc mora viSe guSiti i za to placati velike svote novca. S obl,irom na to da to cini, ne mora se opravdavari, nc mora svakomc govoriri kako je prcdivno Sto ne mora pusiti. Reti ce to s... mo ako ga se upita, a pusaci ga to neee pirati z.... 10 jcr im se ne bi svidio OOgovor. Zaparmirc, srrah je raj koji ih rjcra da i daljc pllSC, i radijc bi i daljc gurali glavll II pijcsak. Pusaci cc posraviti to pitanje rck u rrcnutku kad shv:nc da je doslo vrijcmc da prcstatlu pusiti. Pomozitc pu.sacima. UkJonitc tC strahovc. R(.'citc im kako je divno iCi krCYl. iivor bel. potrcbc 7.:1 neprcstanim gUSenjem eigarctama, kako jc divno uswi ujutro iz krevcra osjc6.jllti sc zdravo i cilo umjcstO zapoeinjanja dana tcikim disanjcm i ka.sljanjcm, kako jc divno biri slobodan 00 ropSl'va, kako je prcdivno lliivati u iivotu bcz. erne sjcne koja nam zlokobno visi nad glavom. IIi, jos bolje, nagovorirc ih da proeiraju ovu knjigu. Najvai.nijc jc ne podcjcnjivari pllsaea primjcdbama kako 7..1gadllje okolis iii kako je ono stQ Cini na neki naCin prljavo. Opeenito se smatra kako su bivsi plisaCi u tome najgori. Mislim da jc t3 rcorija prilicno isrinita, a uporisrc joj je u OOvikavanju Metodom snage volje. Bivsi pUSac, iako se izlijeeio ad loSe navike, jos je uvijck pod utjecajcm pranja mozga i uvjeren je da prinosi nekakvu irtvlI. OsjeCa se ranjivo, i njegov jc prirOOni obrambcni mchanizam napasri puSaCa. Ovo moida pomaie bivSem pliSaCU, ali nikako netc pomOCi poSacu. Pusac ce se 7.bog roga samo losijc osjeCari i kao posljcdica roga njegova ee sc ielja 7..1 cigarcrom pojaCari. 188
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
lako je promjena drusrvcnog srava prema pu.senju glavni razlog rome StO milijuni puSaCa prestaju pusiri, pUSacima zato nije nimalo lakk. Zapravo, sarno im je te:ie. Vocina je poSaCa uvjerena kako prestaju pusiti iz zdravsrvenih razloga. To nijc u potpunosti tOCno. lako je ogroman rizik za zdravlje ocigledno najvainiji razlog presrajanju pu.senja, pUSaci su se ipak godinama ubijali dgarcrama a da u vcz.i s rim nisu nista ucinili. Glavni rxt.Iog Seo pus...l:i presraju pusiti jest u tomc SIO drusrvo potinje shvaCari pravu prirodu puscnja: ro je samo jedna prljava ovi~ SIlOst 0 drogi. Uiitak je llvijck bio samo iluzija; ovaj novi stay razotkriva tu illl7.iju i pUSac sc vise ni 7..1 sra ne m07-c uhvariri. Potpllna 7....br:llla puscnja u londonskoj podzcmno 7.eljezniei zoran jc prirnjcr pusacke dilcme. Pusac zall7.ima jedan 00 slijedc6. dva stava: "Dobro, ako ne mogu pusiti u podzemnoj icljcznici, vozit eu se nekim drugim prijevoZonim sredsrvom." Od ovakvoga St3va nitko nema nikakve koristi, to sarno moie smanjiti prihod podzemnoj iclje-wid. Drugi je S(3V: "Dobro, fO ee mi pomoti da smanjim pusenje." Rezulral ovoga S(3va je raj Sto ee pusal: umjcsro dvije~tri popuSene dgarclc apstinirati oka sat vrcmcna. Za vrijeme [akve prisilne apstinencije, medutim, pUSac cc sc nc samo osjebri zakinurim tC ec cekati na nagradll za to vee cc i njcgovo tijelo zudjcri za nikotinom _ i, ah, kako Ii ce mu tek dragocjcna biti ta cigarcta kad napokon bude smio zapaliri. Namernuta apsrineneija ne smanjuje broj cigareta koje pu.sac popu.si, jer PuSac taj broj ubrzo nadoknaduje, iii C:ak prema.suje, onaga trenurka karl pu.senje postanc dopusteno. Svc sro se rako postiie JCSt slanje poruke pUSacu bko mu je cigaret3 dragocjena i kako je 0 njoj ovisan. Mislim da je najgora vrsta prisilne apstinencije ona koja se namcee trudnim z.cnama. Dozvoljavamo da nam adolcscenrice masovno bombardiraju rekl:l.lnama z.... cigarclc i tako im Spasile pu~ta s broda koji tone
189
pomazu da postanu ovisne 0 cigarcrama. I tada ih, 1I vjcrojatno najstresnijem razdoblju njihova iivota, dok :live u 7...abludi da im jc dgarera potrebna vi.sc od svega, medjcinska profesija ucjcnjllje da prestanll pusiti zOOg stetc koju time nanose djctetu. Mnoge od njih nisu sposobnc presrati i prisiljcne su, bcz svoje krivnje, cijeloga Hvora pariri od oSje6ja krivnjc. Mnage od njih lIspiju presrari pllsiti 7.3dovoljno misleei: "Ujcpo, lIcinir Cli to zOOg djctera, a 7.3 devcr mjcscci tu i onako biti izlijcCcna od ovisnosti." Tada dolazc porodajni OOlovi, srrah od poroda nakon kojih slijedi najekstaticniji rrelllllak u iivotu. BoJovi i srrah su nesrali i prekrasna nova bcbic.1. jc srigla - stari sc okidac ponovno vraea. Jedan dio pranja m07.ga jos je uvijck prisuran, i gotOYO prijc nego Sto je pup6ana vrpC'l prerezana, djcyojka ima dgarCtll u usrima. Ushiecllosr dogadajcm blokira gr07 11l OkllS dg:ncrc U llstima. Ona, naravno, Ilcma namjeru ponovno se 'zakvaciti' z.a dgarctc: "'5aI110 jcdlla cigarcra." Prekasllo! Vee sc ponovllo 'zakvaCib'. Nikorin je ponovno usao u njczino tijclo. Sram ce se iclja za cigarewlll ponovno javid, a aka sc IlC 'zakvaci' istoga Casa, osjceaj zakillLuosri lako mof..e poraknUli posrporodajllll deprcsiju. A
Cudno je kako, iako zakon smarr;J. ovisnike 0 hcroinu kriminalcima, drllsrvo prcma njima zauzima sasvim ispr;J.van stay: "Sro m07.cmo lIciniti da pomogncmo lim jadnim Ijudima?"lsri rakav Stav rrcba zauzeri i prema jadnim puSacima. Oni ne puSe 7.3ro SW to ielc. vee 7.3ro StO misle d.a moraju i, za razJiku od ovisnika 0 heroinu, najCcite su prisiljeni godinama i godinama podnositi mcmalnu i hzicku torturu. Uvijck se kaie da je puno OOlja bra smn od dugotrajnog umiranja i zata ne zavidirc jad!lim puSacima. Njima je potrebno vaSe saialjenje.
190
Allen Carr: lako je prestati pusiti
f!::::SaiVj e
1:ISacim a
NAGOVORITE SVOJE PRIJATELJE ILl RODAKE PUSACE DA PROCITAJU ovu KNJIGU Prvo prollcirc sadrlaj ove knjigc i pokusajre scbe zamisliri na mjCstli pusab. Nemojte ih nikako prisiljavati da procitaju knjigu i ne pokllsavajte ih nagovoriti da prcsranll govoteci im kako lInistavaju svojc zdravlje iii kako bacaju novae. ani to znaju puno bolje od vas. PUSaci ne pu.sc zatO sra II tome uiivaju iii zara StO to sami ide. Oni to sarno govorc sebi i drllgima kako bi sacuvali barem malo samopllzdanja. Oni puse zata sra se oSjeeaju ovisnima 0 eigareraffia, zato Sta misle da ih eigarete opu.staju re da im pruiaju hrabrost i samopouzdanje i misle da bez eigarere ne bi nikako mogli uiivati u iivoru. Ako pokuiaYate prisiliri pusaCa da prestane pusiri, on ce se osje6ti kao zvijer uhvacena u zamku i ieljet ce cigareru vi.sc od svega na svijetu. To ga moZe prervoriti u puSaCa koji pllsi 1I tajnosti, Sto ce svaku 7..apaljenu eigarcru uCiniri jos dragocjenijom (vidi 26. poglavlje). Umjesro toga, lIsredotoCite sc na drugu stranu medalje. 00vedirc ga u drusrvo bivsih strasrvcnih pliSaCa (u Velikoj Brita· niji takvih je preko dcsct milijuna). Zamolite ih da kazu vasem Savjet nepusacima
191
pusacu kako su i oni mislili da ce biri ovisni Ciravog zivOla i kako je iivot bez cigarcra puno bolji i Ijcpsi. Jednom kad ga uvjcrire da je moguce prestari pusiri, posrat ce otvorcniji na sllgesrije. Sada mtl objasnirc svc 0 7.a bludaIlla koje srvara apstincllfska kriz.1.. Ne samo da mu cigarctc IlC pruiaju Ilikakav poricaj vet uniilravaju njegovo samopouzd:mjc i Cine ga iriranrnim i ncrvoznim. Sada bi rrebao bili sprcman sam procitati knjigu. Ocekivar CC srranicc i srranicc 0 raku pluta, srCallim bolestima i slicnim gro7.0tama. Objasnilc mu da je moj stay potpuno drugaciji i da se bolesti spominjll u vrlo malom dijclu knjige.
POMOC ZA VRlJEME ODVIKAVANJA
Bel obLira na to pati Ii bivsi pUSac za vrijcmc odvikaV3nja iii ne, prcrpostavirc da pari. Ncmojte poku5.wari llmanjiti n;cgovu pamju govoreti mll kako jc lako prcsrati pusiti; to mo1.c i sam. Ul1ljesto 10ga govorirc mu kako stc ponosni na njega, kako izgleda puno boljc, kako lijepo miri.se i kako vidire da lakSe di.se. Vrlo jc vaino srall10 ro naglaiaV3ri. Kad se pUSac pokuh odviknllli, cuforija koja prnri raj pokuSaj i painja koju prima od prijarclja i kok-ga mo1.c mu pol1loCi da usrraje. Medlltim, pohvalc sc brm ....1.boravljaju pa ih zaro treba tesro ponavljari. Ako nc razgovara s vama 0 pllScnju, moZe yam se uciniri da ic 7.., bor.lvio na pllsenjc i moida ga neecrc htjeti podsjet:ui. Najtcite sc upravo suprotno dogada kod pliSaCa koji sc poku.savaju odviknlUi Mcrodom snage voljc jCt bivsi pllsac 1'0stajc opsjednut puscnjcm. Ncmojtc sc plasiti zapoCinjari remu i nasravirc ga Iwaliri; sam ce yam rcCi ako nc icli da ga podsjceatc na puscnje. Ovo takoder moze hiri vrijcme iskust:nja za nepusace. Ako je jedan clan skupine nerV07.an, to moze uzrokovati opec ncza~ 192
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
dovoljsrvo. Imajte to u vidll ako se bivsi pubc osjeta nervozno. Lako se moie dogoditi da se iskali bas na varna, no nemojre sc osvetivari: ovo je vrijeme u kojemu mu je prije svega potrebna vasa pohvala i suosjeeanje. Osjec:ue Ii se sami nerV07.llO, porrudilc sc da ro ne pokaz.ujete. Jedan od trikova kojima sam se koristio kad sam pokusavao prestati Metodom snage volje bio je taj da sam sc pote pona.Sati nesnosno, nadajuCi se da & mi Sllpruga iii prijal'Clji reCi: "Nc moiemo te glcdati kako toliko paris; radije ....1.pali cigareru." Puhc tada nijc izgubio obraz, on ne odustaje - njemu jc tako savjcrovano. Ako se vas biv.si pwac POSllll.i ovakvim rrikom, ni 1I kOl1l ga sluCaju ncmojtc poticari da 7..apaH cigaretu. Umjcsto toga recite: "Ako si ovakav zatO sro ne smijci pusiri, hvala Bogu sro cci se uskoro oslobodiri toga uZasa. Divno je SIO si imao dovoljno hrabrosri i pameri da prestanci pusiri."
Savjet nepusatima
193
Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju
Ja mislim da je pUScnjc cigarera najvc6. svinjarija zapadnog svijeta. ono stoji uz bok nuklearnom naoruianju. Sam temdj llaSe eivili7.acijc, razlog izuzernom napretku Ijudske rase, IcE u naSaj sposobnosri da svoja manja i iskustva prenesemo nc samo jedni drugima vcc i buduCim gcncracijarna. Cak i niie iivotinjskc vrslc znaju da moraju svojc pOfomSVIO upozorid na iivorne opasnosri. Ako nitko nc upotrijcbi Illlklearno oruije. neec bid problema. Oni koji 7.agovaraju nuklearno naoruiavanjc i daljc cc samozadovoljno lVrdiri: "Tako odri.avamo mir." Uporrijcbi Ii netko nllklearno naoruianje, ne samo da cc tako rijciiti problem pUScnja vcc i svaki drugi problem. a dodarni ee bonus politieari imati ad toga sro netc biti nikoga tko bi im lllogao rcCi: "Bili stc 1I krivll." (Pitam se jc Ii upravo to razlog zagovamnju nuklcarnog oruija?) Mcdlltim, koliko god se ja protivio nuklearnom naorllianjll. tC Sll odluke mo7.da i doncsene u dobroj namjcri. 1I uvjcrcnju da se tako pomaie covjeeansrvu, dok jc kod pUScnja SlVar sasvim jasna. MoZda su za vrijeme drugog svjctskog rata ljudi srvarno vjerovali da im cigarere pruiaju hrabrost i samopouroanjc. Sada svi mama da je fa tcorija sasvim pogre.sna. Sarno poglcdajtc danasnje reklame za cigarctc. Niha se ne goYori 0 opusranju iii 194
Allen Carr: lako je prestati pusiti
uiitku. COYOTe salllo 0 koliCini i kakvoti duhan:l. Zasro hi nas uoptc trebalo biti briga z.a kakVoCli otrova. Nevjerojaran jc apseg Iicemjerja. Drusrvo ce se odmah po~ buniti prmiv 'snifanja' ljepila iii uzimanja heroina koji su u llsporedbi s pu.scnjem minorni problemi. Sculcser jc posco stanovnistva ovisilo 0 nikorinu, a vocina trosi ogromnc svote novea n3 ciga.rcrc. Svake godine descci tisu61ljudi uniste svoj iivot 7.bog tc ovisilosti. Pusenje je bez konkurendjc najvoci ubojica u 7.3padnom svijeru, a s druge jc smmc raj ubojica najveei finan· cijer drlavnoga pror::J.cuna. U Velika; Brit311iji dri..ava 7.araduje prcko osam milijardi fuma godisnje sarno na jadu ovisnika 0
nikotinu, a duhanskoj je indusrriji dopusrcno porrosiri t 20 milijuna funta godisnje na rckJamiranje tog smc6.. Kako Ii sarno parnetno duhanske kompanijc tiskaju upozorcnja Minisrarstva roravslVa na kudjama eigarcta, i kako samo Vlada trosi novae Ila relcvizijske reklame kojc nas plaSe rakom pluta, sreanim bolcstima, amputacijama ruku i nogu i tako sami scbe moral no opravdavaju govorcCi: "Upozorili smo vas na opasnosti. Izbor jc vaS." PUSac nema vcCi i7.bor ad ovisnika 0 hcroinu. Pu.sac ne donosi adluku da posrane ovisnikom, njega sc namamljuje u pcrfidnu zamku. Kad bi pulaci imali i7.bara. jedine osobe kojc bi surra pusile bile bi puberrerlije koje misle da mogu prcstati kad zaiele. ZaSro posravljati laine standarde? Jako se na ovisnikc
0 he~
roinu gleda kao na kriminalce, oni se na Zapadu ipak mogu regisrrirad (ponegdje i dobivari besplamo heroin iii druga srcdstva) i primad zdravstvcnu pomot koja Ce ih pokuSati odviknuci od droge. Pokusajrc se regisrrirati kao ovisnik 0 duhanu. Nirko vam nikada neee dari besplarno cigarcre. Morare plaead cijenll vikstruko veeu ad realne i dobra ware da vas Vlada rako vuce za nos. A kao da puSaCi vee sami nemaju dovoljno muka! Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju
19t5
Ako potraZite lijecnicku pomoc, lijecnik ce yam iii reei: "Prestanite pusiti, pusenje vas ubija", sto i sami mate, ili cc yam prepisati gume za ivakanje koje ce vas isto tako kosrati novaca, a i sadrie upravo onu drogll od koje se pokuSavare odviknuri. Kalllpanje koje plak pllsace bolestima takoder nete donijeti nikakvu korist. One Cc stvar salllO otcf.ati. Samo ce uplasiti pusace tc Ce oni :i.c1jcti pusiri sve vise i vise. Adolesccnti znajll da dgarcte ubij:lju, ali isro mko 1.naju da ih jedna cigarcta nece ubiti. S obzirom na to da jc m navika roliko rasircna, prijc iIi kasnije, zbog pritiska druStv:l iii 1_bog Cisre znariieljc, isprobat ce tLl jednu cigaretu. I bas WIO Sto ima taka gr01A'ln ok us, vjcrojarno ce sc '1A'lkvaCiti'. Zas{Q dopllstalllo da se ta svinjarija nastavlj:l? Zasto Vlada ne smisli kakvLl dolicnu kampanju? ZaslO nam ne govore da je nikotin droga i otrov i da nas ona llikako nece opllsriti nici nam dari samopouzdanje, vec cc unistiti luse zivce. ZaslO ne govore da jc cesro potrcbna samo jcdna cigarcta da bismo 1'0scali ovisnicima? SjcCam se kako sam citao roman H. G. Wellsa Vremenski stroj. U knjizi sc opisuje jed:ln dogadaj u dalckoj blldllCIlOSti. Neki covjek pada Ll rijeku. Njcgovi prijatelji jednostavno sjcde na obali rijeke kao stado, potpuno ignorirajud objnic.kc povike 1I pomoc. Smatrao sam raj prizor vrlo neljudskim i llznemiravajudm. Mislirn da je apaticnost kojom se promatra problem puscnja II llaScm drustvu vrlo slicna tom prizoru. U Vclikoj se Britaniji Cak dopuStaju prijenosi natjecanja 1I pikadll kojc sponzorira duhanska industrija u Ilajgledanijim terminirna. Igmc, nakon fantastienog pogOtka popraccnog ekstaticnirn komentarim:l spikera, pali dgaretu. Z'lmislitc slllCaj u kojcm hi mafija sponzorirala neki takav tumir, a igrae, ovisnik 0 hero inu, bi nakon pogotka ubrizgavao sebi heroin u zilu. 196
Allen Carr: Lako je ~reslali puMi
Zasco dopu.sramo drustvu da tjera zdrave mlade adolescente, djecu ciji je ZiVOl izgraden prije nego sta su paeeli pusiti, da doiivotno plaeaju ogromne svote novca za 'pavlasticu' da sami sebe mentalno i fizieki uni.sravaju i osuduju na dozivomo ropstvo, na iivot u prljavstini i bolestima? Moida ce yam se einiti da previSc dramatiziram. Nije rako. Moj je otac umro II ranim pedesetim godinama upravo zbog pusenja. Bio je jak eovjek i vjcrojarno bi jos uvijek bio medu iivima da nije pusio. U ranim sam eerrdesetima bio uvjeren da sam vrlo blizu smni, a vjerojarnije jc da bi moju srnn pripisivali moidanom udaru nego puscnju. U d;lna.~nje mi se vrijeme 7A'l pomoc javlja mnago ljudi koje jc bolest uzrokovana pusenjcm ozbiljno osakatila iii kojima je bolcst prdla LI zavrsnu fazu. Aka malo razmislite, sjetit cere sc da i vi wate za mnoge takve sluCajcvc. Snjeina se lopca 7.-akotrljala i nadam se da cere pomod da sc pretvori u lavinlJ. PomoCi cete i tako da prosirirc porukc ove knjige.
Finale: pomognile prekinuli lu svinjariju
197
Telefonski broj za pomoc: 0891664401
Posljednje upozorenje Sada moure u7,ivati U osratku 7.ivota kao sreran nepllsac. Kako bistc bili sigurni da ccte II tome llspjeri, pradte ove jednosravne upure: 1. Cuvajtc ovu knjigu blizu sebc kako bisre se u svakom
trenutku mogli posavjetovati s njom. Nemojte je izgllbid, posudivati ili pokloniti. 2. Ako se ikada lIhvatite kako zavidite nckol11 pusacu, podsjetite se da ani 7.Jvide varna. Vi niste ni za sco zakinllti. Oni jesu. 3. Sjedre ste da nisle uIivali bid pusacem. l7. cog see razloga i prcstaH. Istinski uiivate bas II tome sco Sle postal i nepusac. 4. Zapamtite, ne postoji ncSto sto bi se zvalo sal110 jedna
cigareta. 5. Nikada ne sumnjajte
II odluku da viSe nibda necctc pusiti. Dobro mare da jc ro ispravna odlllka.
Teleronski hroj za pomoc Aliena Carra omogucava 24-satnll pomoc svakom pUSacu koji ima problema. Najavu govori Sir Anthony Hopkins, a Allcn Carr osobno dajc savjcfe. Sust,w izbornika omogucuje pozivarcJju izbor kategorije u skladll s problemolll koji ga llluCi. Sada napokon moIetc reCi "HURAA! JA SAM NEPUSAC" Postigli ste lleSta stvarno cudesllo. Svaki Pll1:l kada cujem da se neh pusac spasio s broda koji tone. osjetim veliko zadovoljslVO. Bilo bi Illi stvarno drago (Uli d<1 ste se oslobodili robovanja kOroVll. Molim Vas da sc potpisete na pismo, dodate svojc komelHarc i pobljetc ga na adresu: Allen Carr, The Easy Way 10 Stop Smoking, lc Amity Grove, London SW 20 OTW
.............................................................. Dragi Allene. HURAA!JA SAM NEPUSAC - Yll'EE! I'M A NON-SMOKER
6. Naidete Ii na bila kakvc pore.~kacc, javire se najbli7.oj
klinici Aliena Carra. Popis klinika pronaCi cere na slijedeCim stranicama.
Datum
[me Adresa _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-'-P,OSL broj
198
Allen Carr: Lako je prestati pusiti
Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju
I ••
