SADRŽAJ UVOD ........................................................................................................................................ 2 Sustav ukrcaja i transfera goriva ........................................................................................... 3 Ukrcaj goriva .......................................................................................................................... 3 Dostava goriva........................................................................................................................ 4 Sustav prebacivanja goriva .................................................................................................... 6 Sustav skladištenja ................................................................................................................... 8 Skladišni tankovi .................................................................................................................... 8 Taložni tankovi ....................................................................................................................... 9 Dnevni tankovi ..................................................................................................................... 10 Tank mješač goriva............................................................................................................... 11 Priprema goriva ...................................................................................................................... 12 Sustav goriva (od ukrcaja do dnevnog tanka)..................................................................... 13 Sustav goriva (od dnevnog tanka do glavnog motora)....................................................... 15 Sustav pročišćavanja i separacije ......................................................................................... 17 Sustav pročišćavanja ............................................................................................................ 17 Separacija goriva .................................................................................................................. 17 Sustav regulacije dobave goriva............................................................................................ 20 Sustav kontrole viskoznosti ................................................................................................. 22 Zaključak ................................................................................................................................ 23 Literatura ................................................................................................................................ 24
UVOD Sustav goriva na brodu sastoji se od različitih odvojenih, ali ipak povezanih sustava: -
Sustav ukrcaja i transfera goriva
-
Sustav skladištenja goriva
-
Sustav pročišćavanja goriva i
-
Sustav dobave goriva.
Sustav ukrcaja i transfera goriva koristi se za prihvat goriva na brod i na njegovo usmjeravanje na točno određenu lokaciju u sustavu skladišteja tijekom ukrcaja, kao i za transfer goriva između skladišnih tankova u taložne tankove. Sustav skladištenja goriva obuhvaća sve tankove koji služe za prihvat goriva. Sustav pročišćavanja i separacije goriva veoma je važan jer se gorivo u ovom sustavu priprema za izgaranje u cilindrima motora ili ložištima generatora pare. Sustav dobave goriva počinje od dnevnih tankova goriva i završava ubrizgačima.
Sustav ukrcaja i transfera goriva Sustav ukrcaja i transfera goriva sastoji se od cjevovoda, pročistača, transfera pumpa, sustava ventila i sustava za brzo mjerenje sadržaja skladišnih tankova u ukrcajnom prostoru. Da bi se ubrzalo primanje goriva na brod i smanjio rizik prolijevanja goriva, ugrađuje se i preljevni sustav tankova povezan cijevima za odzračivanje.
Ukrcaj goriva Prije ukrcaja novog goriva na brod, skladišne tankove potrebno je potpuno isprazniti od prethodnog goriva u poseban, za tu svrhu određen tank. Razlog je taj što postoji mogućnost nepodudaranja i nekompaktibilnosti različitih vrsta teških goriva, što bi za rezultat imalo dobivanje nestabilne mješavine goriva koja može uzrokovati nekontrolirano taloženje asfaltenskih naslaga u obliku mulja u tankovima, cijevima, filterima i separatorima. Gorivo se na brod mora moći ukrcati s obje strane broda tako da su priključci za ukrcaj goriva postavljeni s obje strane broda. Isto tako, radi ubrzavanja manipulacije brodom u luci i njegovim što kraćim zadržavanjem, priključci se mogu nalazit na krmi, sredini i pramcu broda. Svaka usisna grana ukrcajne linije mora biti opremljena i priključcima za uzimanje uzoraka goriva kako bi se pri ukrcaju u bilo kojem trenutku mogla provjeriti bitna svojstva goriva zbog mogućih neželjenih posljedica. Posada broda mora obratiti i pažnju na temperaturu goriva pri njegovu ukrcaju kako bi količina goriva ukrcana na brod odgovarala onoj za koju se platila određena cijena. Prije nego što gorivo iz ukrcajnih cijevi prođe u transferni sustav, a odatle u skladišne tankove, mora proći i pročistaće koji su postavljeni na nekoj pogodnoj lokaciji. Ukrcajne linije spojene su na glavni vod goriva koji se nalazi u strojarnici i odatle se putem sustava ventila granaju u linije koje vode do skladišnih tankova, obično smještenih u dvodno broda.
Dostava goriva Dostava putem spremnika može se izvesti na različite načine:
iz spremišta na obali
uz pomoć teretnih vagona (putem ceste ili željeznice)
iz tankera za bunker (eng. Bunker Tanker)
Bitno je da dostavu goriva prate:
Dokumentacija prije isporuke (bilješka o dogovoru oko detalja transfera i osiguravanje sigurnog prelaženja produkta)
Potvrda o primitku ukrcanog tereta (BDR – eng. Bunker Delivery Receipt - ima svrhu bilježenja svakog tereta koji se prevozi)
Gorivo se ukrcava u bunker-tankove, a prije samoga ukrcaja potrebno je provjeriti:
je li izvješena “B” zastava i natpis “Zabranjeno pušenje”
je li Brodski plan u nuždi za slučaj izljeva na svom mjestu
je li oprema za slučaj izlijevanja ili curenja na mjestu
jesu li postavljeni protupožarni aparati
jesu li postavljeni i osigurani čepovi na odvodima s palube u more
je li cijev za ukrcaj pravilno spojena i spojevi osigurani
jesu li postavljene posude ispod odušnika tankova i ispod manifolda
jesu li svi ventili na liniji za ukrcaj pravilno otvoreni ili zatvoreni
ima li dovoljno prostora u tankovima koji se krcaju
jesu li sve osobe zadužene za ukrcaj upoznate s cjevovodom i postupcima u slučaju nužde
provjeriti kvalitetu i količinu goriva koje će se krcati
dogovoriti plan ukrcaja s osobom zaduženom za ukrcaj goriva
dogovoriti sustav signalizacije i/ili komunikacije s osobom zaduženom za ukrcaj goriva
utvrditi temperaturu, tlak i količinu protoka goriva
treba osigurati neprekidno uzimanje uzorka tijekom cijelog ukrcaja goriva
kad se završi ukrcaj, potrebno je drenirati sve spojne cijevi i zatvoriti sve ukrcajne ventile
Uzimanje uzorka
Najvažniji korak pri bilo kojem ukrcaju goriva, jer pruža osnovu za raspravu povezanu s ukrcajem, Najekonomičniji način uzimanja uzorka je metoda kapanja (eng. drip) - uzorci dobiveni metodom kapanja identični su onima iz dosta skupljih automatskih skupljača uzoraka. Uzorak se uzima uz pomoć postavljenog igličnog ventila iz brodskog cjevovoda za krcanje goriva (eng. Ships Bunker Manifold) i to cijelo vrijeme trajanja ukrcaja goriva kap po kap u poseban spremnik. Točka nadzora transfera se obično nalazi određena u brodskim spisima. Pozicija uređaja za skupljanje uzoraka uz minimalno radno odstranjivanje zapreka - uzorak se skuplja u posebne spremnike- radi se o potrošnoj posudi kapaciteta otprilike 5 litara, koja je povezana s ventilom putem igle. Određivanje količine goriva
U praksi postoji mogućnost pogrešnog izračuna količine nafte i naftnih derivata ako je preuzimanje u jedinici volumena (m3, barrel) zbog mogućega pogrešnog određivanja temperature goriva, zato se preuzimanje nafte i naftnih derivata mora obaviti u jedinicama mase (kg, tona) Danas se još uvijek gorivo preuzima i toči mjereći volumen a ne masu pa su kupci redovito zakinuti zbog razlika u temperaturi goriva Volumen goriva koji je ukrcan na brod može se odrediti mjerenjem dubine tj. ispitivanjem spremišta pomoću sonde. Pritom je bitno odrediti i temperaturu goriva da bi izračunali točan volumen, te poznavati njegove gustoće pri određenim temperaturama Protestno pismo
Kupac ili njegov predstavnik sastavljaju protestno pismo ukoliko dođe do bilo kakvog neslaganja glede količine dostavljenih spremnika, koje obje stranke moraju potpisati i priložiti odgovarajuće marke Posebno treba obratiti pažnju na: Kvalitetu dostave
-mjerenje se provodi prebacivanjem iz jednog spremnika, a ako se
provodi više puta ponovno provjeriti prve izmjene spremnika prije nego što počne dostava
Manjkanje potpune količine - nemojte pristati na išta osim na mjerenje pošiljke, ako se koriste pečati carine sastavite protestno pismo Očitavanja brojila- prisustvo zrak može smanjiti stvarnu dostavnu količinu Nagib u stranu - inzistirati na ravnoteži broda prije preuzimanja tereta ili baždarenja spremnika, ako to nije moguće sastavite protestno pismo Temperaturu - važna je jer utječe na volumen, ako je izmjerena temperatura niža od stvarne, znači da je dostavljeno manje goriva, provjerite i upišite temperaturu za vrijeme mjerenja Tablice koje pokazuju stupnjeve - umetnute stranice, fotokopije, ispravke, različite vrste papira i printanja su pokazatelji prijevare, provjerite da li se radi o originalu ili o fotokopiji, ukoliko niste sigurni sastavite protestno pismo Voda u gorivu - može se izmiješati s gorivom neposredno prije ukrcaja, a dobavljač uzima zapečaćene uzorke iz tegljača prije ulijevanja vode i koristi ih kao svoje službene uzorke Ostalo - postoje i drugi manje sofisticirani načini smanjivanja stvarne količine goriva, a mjere opreza uključuju brigu, marljivost i edukaciju osoblja odgovornog za dostavu goriva
Sustav prebacivanja goriva Sustav prebacivanja goriva primjenjuje se za ukrcaj u skladišne tankove i za manipulaciju taložnim tankovima goriva ili dnevnim tankovima goriva. Ovaj sustav služi i za pebacivanje goriva između skladišnih tankova, zbog trima broda, ili pri ukrcaju novog goriva. Cjevovod za prebacivanje izveden je tako da pumpe mogu prebacivati gorivo iz skladišnih tankova u taložne tankove goriva i iz skladišnih i taložnih tankova goriva na palubu, na priključke za iskrcaj. Cjevovod treba omogućiti i prebacivanje goriva između skladišnih tankova u svrhu pripreme prije krcanja goriva i za prilagođavanje trima. Na brodovima koji koriste teška goriva, skladišni tankovi trebaju biti izvedeni sa serpentinama za grijanje da bi se temperatura goriva podignula do pogodne viskoznosti za transfer.
Slika 1. Shema cjevovoda ukrcaja goriva
Sustav skladištenja Na brodu postoje četiri vrste tankova goriva: -
Skladišni (bunker tanks)
-
Taložni (settling tanks)
-
Dnevni (service tanks)
-
Tank mješač (venting tanks)
Skladišni tankovi Skladišni tankovi služe za skladištenje goriva potrebnog za rad brodskog pogonskog kompleksa. Opremljeni su uređajima za sondiranje, uređajima za daljinsko očitavanje, mjeračima temperature, grijačim spiralama, odušnikom i preljevnom cijevi.
Slika 2. Pojednostavljen prikaz skladišnog tanka
Taložni tankovi Trebaju biti razmjerno plitki i sa ukošenim snom kako bi se poboljšalo odvajanje vode i taloga u poseban dio prostora, a zatim ispustilo. Plići taložni tankovi povoljni su za gravitacijsku separaciju, ali mogu uzrokovati i povrat nečistoća iz goriva ukoje su se već istaložile natrag u gorivo prilikom loših vremenskih uvjeta odnosno valjanja i posrtanja broda. Zbog toga se ugrađuje performirana ploča, na određenoj visini, paralelna s dnom tanka kako bi se onemogućio povrat odijeljene vode i istaloženih čestica tijekom loših vremenskih uvjeta. Cijev za punjenje taložnog tanka mora biti ugrađena ispod polovice visine taložnog tanka i mora usmjeravati gorivo niza stjenku tanka da bi se smanjilo pjenjenje goriva. Ovakav način smanjuje miješanje goriva sa zrakom i opasnost od nakupljanja plinova u praznom prostoru. Taložni tankovi imaju viskoi i niski usis, s tim da je usisni presjek cijevi ovećan i okrenut prema dnu da bi se smanjio mogući dotok zraka. Ovi tankovi moraju imati i odvode za vodu i talog koji se moraju redovito uklanjati iz tankova. Tankovi su opremljeni i mjeračima sadržaja koji omogućuju očitavanje stupca tekućine u tanku s mjesta udaljenog od tanka. Mjerači mogu biti pneumatski, hidrostatski i s plovkom.
Slika 3. Taložni tankovi teškog goriva
Dnevni tankovi Slične su izvedbe kao taložni tankovi. Imaju koso dno, samozatvarajući pipac za ispust nečistoća, uređaje za regulaciju razine goriva i daljinsko zatvaranje i otvaranje ventila ispred i iza tankova. Opremljani su uređajem za ispuštanje nećistoća, prelijevnom cijevi te cjevovodom za povrat goriva u separatore. Napunjen do vrha osigurava kontinuiranu dobavu goriva za oko 24 sata rada
Slika 4. Dnevni tankovi
Tank mješač goriva Služi za regulaciju temperature goriva i to miješanjem povratnog goriva iz glavnog motora i goriva iz dnevnog tanka. Koristi se također za otplinjavanje goriva od plinova nastalih zagrijavanjem i prebacivanjem goriva. Kapacitet tanka iznosi nekih stotinjak litara,ovisno o veličini glavnog motora, a opremljen je grijačem i toplinski je izoliran. Grijač se ne koristi pri normalnom radu motora već samo prije upučivanja
Slika 5. Tank mješač goriva
Priprema goriva Priprema goriva iznimno je važna za ispravan rad glavnih i pomoćnih brodskih dizelskih motora i plinskih turbina.
Svaki sustav mora omogućiti dotok čistog goriva prikladne
temperature i tlaka do mjesta upotrebe. Kod upotrebe teškog goriva bitno je da se gorivo očisti od krutih nečistoća i vode. Slabo separirano gorivo oštetit će motor, visok postotak vode može uzrokovati probleme u eksternom sustavu dobave goriva.
Slika 6. Cijevovod pripreme teškog goriva
Sustav pripreme goriva može se podijeliti u dva dijela: 1. Sustav do dnevnih tankova (taložni tank, centrifugalne separatore i dnevni tank) 2. Sustav od dnevnih tankova prema motoru (usisne filtere, dobavne pumpe, regulacijski ventili, odzračni tank, mjerač protoka, cirkulacijske pumpe, grijače goriva, samočistive filtere, viskozimetar te visokotlačni elementi i cjevovod) Radi jednostavnijeg prikaza najprije će biti obrađen sustav goriva od ukrcaja do dnevnih tankova (sustav goriva I), a kasnije će biti govora o sustavu goriva od dnevnih tankova do glavnog motora (sustav goriva II).
Sustav goriva (od ukrcaja do dnevnog tanka) Gorivo se krca preko odgovarajućih priključaka na palubi u skladišne tankove teškog goriva i skladišne tankove dizel-goriva čiji broj ovisi o tipu i namjeni broda (na slici 6.35. prikazan je samo jedan skladišni tank teškog goriva). Skladišni tankovi teškog goriva griju se parnim zagrijačima. Iz skladišnih tankova gorivo se transfer-pumpom prebacuje u taložne tankove gdje se taloži, tj. na dno tanka padaju teže čestice i voda koja se redovito drenira u tank taloga. Iz taložnih tankova gorivo se preko centrifugalnog separatora pročišćava i prebacuje u dnevne tankove. Kapacitet separatora podešava se tako da bude isti kao i potrošnja goriva iz dnevnog tanka. Kao što se vidi iz primjera, moguće su kombinacije da se separatorom separira taložni tank teškog goriva – taložni tank teškog goriva, kao i dnevni tank teškog goriva – dnevni tank teškog goriva. Prvi slučaj koristi se kod kraćih zadržavanja u lukama tako da se, umjesto zaustavljanja separatora, separira teško gorivo iz istog u isti tank. U tank taloga dolazi talog iz svih separatora i taložnih tankova. Talog iz taložnog tanka spaljuje se preko sustava inceneratora, a dio koji je voda prebacuje se u tank kaljužne vode i odatle se kaljužnim separatorom pročišćava i izbacuje izvan broda.
Slika 7. Sustav goriva I
Sustav goriva (od dnevnog tanka do glavnog motora) Na slici 6.36. prikazan je dio sustava goriva od dnevnih tankova dizel-goriva i teškog goriva do glavnog motora. Iz dnevnih tankova gorivo dolazi do trosmjernog ventila za prebacivanje kojim se određuje hoće li se koristiti teško ili dizel-gorivo. Suvremeni motori pogone se teškim gorivom i za vrijeme manevra, dok se u luci koristi stalna cirkulacija teškog goriva kako bi se održala temperatura goriva. U slučaju većih radova na glavnom motoru, sustavu goriva ili dokovanju broda kad nismo u mogućnosti zagrijavati teško gorivo u sustavu, potrošnja se prebacuje na dnevni tank dizel-goriva. Preko mjerača protoka gorivo ulazi u miješajući tank (F.O. mixer tank). Dobavne pumpe goriva (vijčane izvedbe) usisavaju gorivo iz miješajućeg tanka i tlače ga kroz zagrijače teškog goriva preko filtara u visokotlačne pumpe glavnog motora. Za održavanje konstantnog viskoziteta teškog goriva brine se automatski viskozimetar koji preko regulacijskih ventila propušta u zagrijače teškog goriva onu količinu pare koja je potrebna za održavanje željenog viskoziteta. Budući da dobavne pumpe dobavljaju veću količinu goriva nego što motor troši, višak goriva vraća se u tank mješač i tu se miješa s gorivom koje dolazi iz dnevnog tanka. Iz dnevnog tanka dizel-goriva gorivo odlazi prema dizel-generatorima i kotlu (ukoliko je potrebno da kotao radi na dizel-gorivo).
Slika 8. Sustav goriva II
Sustav pročišćavanja i separacije Sustav pročišćavanja Sustav pročišćavanja i separacije odnosno sustav obrade goriva veoma je važan za cjelokupni sustav goriva jer se gorivo u ovom sustavu priprema za izgaranje u cilindrima motora, a od ovog procesa obrade uvelike ovisi iskoristivost procesa izgaranja. Sustav dobave goriva je konačano odredište goriva odnosno služi da od dnevnih tankova preko visokotlačnih sisaljki gorivo dođe u glavni motor . Sama obrada goriva tj proces pročišćavanja goriva započinje već u taložnim tankovima putem gravitacijske separacije (statičko pročišćavanje). Kako pokretni djelovi motora mogu biti znatno oštečeni korištenjem teških goriva niske kakvoće, neposredno pročišćavanje goriva se obavlja u centrifugalnim čistiocima, tj. separatorima.
Separacija goriva Svrha je separacije razdvajanje dvije tekućine različite gustoće (gorivo i voda), koje se ne miješaju, a istodobno i uklanjanje krutih čestica. Mogu se primijeniti dva principa separacije: gravitacijski i centrifugalni. Pri gravitacijskom principu mješavina tekućina polako će se razložiti tako što će komponenta veće gustoće tonuti prema dnu pod utjecajem gravitacijske sile - konstantna separacija i taloženje postižu se u taložnim tankovima. Centrifugalna separacija postiže se upotrebom brzovrtećeg bubnja centrifugalnog separatora jer teško gorivo mora biti separirano prije nego uđe u dnevni tank.
Slika 9. Sustav separiranja goriva
Prije separiranja, gorivo se mora zagrijati (visoka temperatura u načelu ubrzava separaciju) – Temperatura utječe na viskoznost i gustoću, a treba je održavati stalnom tijekom separacije. Na brodu trebaju biti ugrađena dva separatora jednakog kapaciteta. Kapacitet jednog separatora mora biti dovoljan da pokrije cjelokupnu dnevnu potrošnju goriva. Separatori goriva koji se koriste na brodu, mogu raditi s gorivima gustoće do 1010 kg/m3 pri 15 °C temperatura takvoga goriva prije separiranja mora biti oko 98 °C. Budući da se obično ugrađuje rezervni separator, može ga se koristiti za poboljšanje kvalitete pročišćavanja goriva. Ukoliko se koriste konvencionalni separatori, potrebno je ugraditi dva separatora u seriji koji rade kao purifikator (odvajanje vode) i klarifikator (odvajanje čestica
nečistoće). Klarifikator neće samo poboljšati pročišćivanje već djeluje i kao sigurnosni uređaj za slučaj da purifikator nije dobro podešen. Efektivni kapacitet separatora teškog goriva mora odgovarati maksimalnoj potrošnji goriva uvećanoj za oko 18%. Time se osigurava pretakanje dijela pročišćenog goriva iz dnevnog tanka natrag u taložni tank. Separatori bi tijekom plovidbe neprestano trebali biti u pogonu. Za održavanje konstantnog protoka kroz separatore, potrebno je ugraditi zasebnu pumpu koja omogućuje stabilan protok goriva. Prije separacije, gorivo se zagrijava na temperaturu 98 °C i održava u rasponu ± 2 °C jer su pri toj temperaturi optimalni uvjeti za pročišćavanje goriva. Svi separatori (za gorivo i ulje za podmazivanje) smješteni su u zajedničkom prostoru koji se naziva “soba separatora” i koji je opremljen odgovarajućim priključcima te osigurava potrebne sigurnosne uvjete za manipulaciju gorivom i uljem za podmazivanje. Kao dodatno unaprijeđenje pripreme teškoga goriva, može se ugraditi automatski fini filtar koji ima ulogu uređaja za nadzor rada separatora ili sigurnosnog uređaja za slučaj kvara separatora.
Slika 10. Ovisnost separacije o temperaturi
Sustav regulacije dobave goriva Slika 8. pokazuje jedan segment sustava goriva s pripadajućom automatikom i regulacijom 1. troputni ventil za teško i lako gorivo – za promjenu dobave leškog i lakog goriva. 2.1. Usisni filtar dobavne pumpe – svaka pumpa ima svoj filtar 2.2. Dobavne pumpe – dvije vijčane pumpe (jedna radi, druga stand-by) pogonjene su elektromotorom (M). Ispred filtra svake pumpe su zaporni ventili, a iza nepovratni i zaporni ventili. Termometar (TI) i manometar (PI) smješteni su iza pumpi. Presostat (PS) je spojen na automatiku za uključivanje stand-by pumpe. Pumpe osiguravaju tlak od 4 bara, koji sprječlava stvaranje plinova iz zagrijanog goriva. Viskoznost goriva kroz pumpu iznosi oko 55cSt. Preko presostata i startera (2.3) radi automatski. 10. Membranska pumpa pogonjena zrakom – sigurnosna pumpa lakog goriva, opremljena usisnim filtrom (10.1), solenoid filtrom (10.2), regulatorom tlakazraka i odstranjivačem vode (10.3). Tlak pogonskog zraka je 7 bara, radni tlak pumpe 4 bara. Proračunata viskoznost goriva kroz pumpu iznosi oko 85cSt. 8.1. Automatski samočistivi filtar – s neprekidnim povratnim ispiranjem. Diferencijalni tlak na ulazui izlazu filtra kontroliran je indikatorom s alarmom. Pad tlaka čistog filtra iznosi 0,3 bara. Iza filtra je regulacijski ventil tlaka (8.2) s manometrom za dodatnu kontrolu. 8.3. Ručni by-pass filtar 3. Preljevni ventil – ugrađen u preljevni vod, služi za kontrolu tlaka dobavne pumpe. 4. Mjerač protoka – mjeri potrošnju goriva, spojen na lokalni sustav nadgledanja. Za automatsko by-passiranje mjerača protoka ugrađen je nepovratni ventil (4.5) koji se automatski otvara kad je prevelik diferencijalni tlak. Kroz njega prolazi stvarna količina goriva.
Slika 11. Sustav regulacije goriva
5. Tank mješač – opremljen je razinomjerom (LS), sigurnosnim ventilom (4.7), ručnim odzračnim ventilom te nepovratnim ventilom za kontrolu tlaka (4.6). radni tlak je 4 bara,a sigurnosni ventil otvara se na 6 bara. 6.2. Cirkulacijske pumpe – dvije vijčane pumpe (jedna radi, druga stand-by), povečaju tlak za 2 bara. Viskoznost goriva iznosi oko 20 cSt. Ispred svake pumpe su zaporni ventili, a iza nepovratni i zaporni ventili. Termometar i manometar smješteni su iza pumpi. Presostat je spojen na uputnik stand-by pumpe (6.3) 2.3. Uputnici dobavnih pumpi – svaka ima neovisan i stand-by sustav, koji se uključuju niskim tlakom iza pumpi 6.3. Uputnici cirkulacijskih pumpi – svaka cirkulacijska pumpa ima neovisan i stand-by uputnik, koji se uključuju niskim tlakom iza pumpi
Sustav kontrole viskoznosti Viskozimetarski osjetnik mjeri viskoznost goriza na izlazi iz grijača i šalje signal kontrolnoj stanici koja preko regulacijskog ventila djeluje na protok pare kroz grijače. 7.1. Izmjenjivači topline – dva su, svaki je dimenzioniran za 100% ukupnog kapaciteta grijanja goriva. Svaki je opremljen termometrom i sigirnosnim ventilom (6.5, 6.6) 7.5. – Viskozimetarski osjetnik – neprekidno mjeri viskoznost goriva. Osjetnik šalje signal u obliku električnih impulsa u kontrolnoj stanicu. Ima by-pass vod za premoštenje, na cjevovodu iza osjetnika je manometar za kontrolu izlaznog tlaka. 7.2. Regulacijski ventil pare – preko njega kontrolna stanica regulira viskoznost, tj. količinu protoka pare.
Zaključak
Literatura Željko Kurtela, Osnove brodostrojarstva, Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik 2000 Dragan Martinović, Brodski strojni sustavi, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005. Dragan Martinović, Strojarski priručnik za časnike palube, Graftrade, Rijeka
