008.Viii Ucinak Strojeva

GRAĐEVINSKI STROJEVI

GRA ĐEVINSKI STROJEVI VIII PREDAVANJE UČINAK GRA ĐEVINSKIH STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE 1

SADRŽAJ 1. PLANIRANJE PLAN PL ANIR IRAN ANJE JE UČINAKA GRA ĐEVINSKIH STROJEVA 2. UČINAK STANDARDNIH GRA ĐEVINSKIH STROJEVA 3. UČINAK TEHNOLOŠKE OPREME ZA MINERSKE RADOVE 4. UČINAK TRANSPORTNIH SREDSTAVA ZA POTREBE GRA ĐENJA 2

1. PLANIRANJE UČINAKA

3

1


Koja su dva osnovna razdoblja primjene strojnog rada? •

•

izbor strojeva i tehnološke opreme odnosno odnosno planiranje planiranje s ro nog ra a n n eg e gov u č iinaka nakaa . činak naka strojni rad odnosno rad odnosno korištenje strojeva i tehnološke opreme. 4

Kako se dobije pojedina č ni ni trošak strojnog rada? Pojedinač ni ni neposredni (direktni) trošak strojnog , s pojednostavljeno, tako da se cijena koštanja radnog sata stroja (css) (css) pomnoži pomnoži sa normativom vremena (N). 5

Pojedinač ni ni neposredni (direktni) trošak strojnog rada

t s

css N

gdje je: N

1 U

= normativ vremena. 6

2


Što prikazuje prorač un un troškova? Prethodni pojednostavl pojednostavljeni pojednostavljeni prikaz prora prikaz prorač una una troškova pokazuje kako poveć anje anje rodu ro dukt ktiv ivno nost st str stro o no ra rada da (poveć anje anje radnih u č č inka) inka) smanjuje u jednom dijelu ukupne troškove građ enja enja (neposredne troškove građ enja enja odnosno neposredne troškove strojnog rada pri građ enju). enju). 7

Što prikazuje prorač un un troškova? To znač i da je kvalitetno planiranje i programiranje strojeva temeljna pretpostavka izrade prihvatljive cijene građ evinskih evinskih radova na tržištu.

8

Što prikazuje prorač un un troškova? U tom smislu postavlja se pitanje; Kako planirati odnosno utvrditi ili izrač unati unati veli č činu i nu radnog u č č inka inka za neki građ evinski evinski stroj? Koju metodologiju primijeniti? 9

3


Kako izrač unati unati radni u č inak č inak stroja? Kao primjer Kao primjer mogu primjer mogu ć ćih i h problema pokazuju rezultati prora prora č una una u č č inka inka za bager obujma lopate q = 1 m3, m3 , za potrebe iskopa nekog zemljanog gradiva i utovara u vozila. 10

Primjer izrač unatih unatih radnih u č inka č inka Izvor (* priručnici tvrtki):

Učinak ( m3 m3/sat)

In de dex

- Cater Caterpillar pillar

111

1,48

- Fi Fiat at - al alli liss

90

1,20

- Kom Komats atsu u

102

1,36

- Lie Liebhe bherr rr

115

1,53

* knjiga

96

1,28

* Handbuch BML

67

0,89

* ovdje predložena metodologija

75

1,00 11

Kako izrač unati unati radni u č inak č inak stroja? Za prakti č ne potrebe valja se č ne samo i jedino baviti prorač unom unom pojedinač nih nih građ evinskih evinskih vinskih strojev str strojeva ojevaa i transportnih transpo rtnih sredst sredstava ava koja cikli č k ki i rade i na i iji ji č č rad ima najveć i utjecaj tzv. "ljudski faktor". 12

4


Koji su standardni gra đ evinski evinski strojevi? •

•

•

• •

dozeri na gusjenicama, čn i ba hidrauli č ba eri sa jednom lopatom, utovarivač i na kotač ima, ima, grejderi, skrejperi,

• •

• • •

valjci, bušilice, , kamioni kiperi, damperi, toranjske dizalice. 13

2. UČINAK STANDARDNIH

14

Što je u č inak? č inak? U č iinak - je je izvršenje izvršen izvr šenje je činak - nak - kvalitetne koli č ine ne o obu bu bu ma č ine neke planirane proizvodnje proizvodnje (Q),, u jedinici vremena (T) (Q) (T)..

15

5


U č inak stroja u određ enoj jedinici vremena izrač unamo iz izraza

U

T h

Qc

c

gdje je: T h = vrijeme jednog sata, Q c = koli či na proizvoda po ciklusu, t c = vrijeme jednog jednog ciklusa ciklusa,, 16

Koli č ina u či naka po jednom ciklusu izrač unamo iz izraza; ciklusu

Qc

q k pu

gdje je: q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja, k pu = koeficijent punjenja, 17

Obujam po jednom radnom ciklusu za u č inak “sraslo” ( (Q Q c ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

c

pu

r

gdje je: k pu = koeficijent punjenja, q = konstruktivni obujam radnog q radnog dijela stroja, k r = koeficijent rastresitosti. 18

6


Obujam po jednom radnom ciklusu za u č inak “rastresito” (Q ( Q c ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

c

pu

gdje je: k pu = koeficijent punjenja, q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja, q 19

Približna rastresitost Tablica 4.1.

Materijal (gradivo)

Rastresitost (r )

suhi šljunak

1,10

mokri šljunak

1,20

suha glina, zemlja

1,25

vlažna glina

1,30

meka minirana stijena

1,35

tvrda minirana stijena

1,55 20

Što je koeficijent rastresitost?

k r

1 r

gdje je: r = rastresitost materijala, k r = koeficijent rastresitosti, 21

7


Pojednostavljene vrijednosti veli či ne obujma sraslo, rastresito i ugrađ eno za stijenu (kamen), šljunak i pijesak, prašinu i glinu prema knjizi Lars Forssbald «Vibration soil and rock fill compaction».

22

Koliko kategorija u či naka stroja razlikujemo? U praksi se koriste tri temeljne kategorije radnih u č inaka: •

• •

Temeljni teorijski ili ili tehni č ki č inak stroja u č nak stroja (U )t , Prakti č ni ili planski u č inak nak ( (U U p ), Mjereni u č inak (U ( U m ). 23

Temeljni teorijski ili ili tehni č ki u č či nak stroja (U )t rač unamo preko broja ciklusa (nc ) u promatranoj promatranoj vremenskoj jedinici jedinici (T h ), odnosno po jednom satu (m3 /h). /h).

T t

t c

c

nc

c

gdje je: Q c = koli či na proizvoda po jednom ciklusu, nc = broj ciklusa (u jednom satu) satu),, t c = vrijeme jednog ciklusa.

24

8


Prakti čn nak (U ( U p ) i ili planski u či nak izrač unamo tako da teorijski ili tehni č ki u či nak ( nak (U U ) t umanjimo za koeficijent korekcije ( (k k ), )i , pa dobijemo izraz

U p

=

k i U t ⋅

gdje je: U t = u č inak teorijski, teorijski , k i = koeficijent korekcije. 25

Mjereni u č inak Mjereni u či nak (U ( U m ) dobije se sniman em rada stro a na gradilištu, te ga statisti č kom obradom podataka izrač unamo.

26

Koeficijent korekcije Za prakti čn e inže inž enjerske potrebe zadovoljavaju ća metodologija planiranja ili prorač una planskog u či nka o edinač no stro a pretpostavlja da je koefici koefic ijent jent ispravke "teorijskog" u či nka (k )i k i = k o · k p k i 1,oo 27

9


Opć i koeficijent korekcije - - k o Organizacijski gubici) gubici ) ( Organizacijski

Organizacijski gubici se odnose na izgubljeno vrijeme za prekide rada, a • • •

(k og ) koeficijent organizacije, organizacije, og (k rv ) koeficijent iskorištenja radnog vremena,, vremena (k ds ) koeficijent dotrajalosti stroja, 28

Koeficijent organizacije (k og ) Tablica 4.4. Vrsta Vr sta gra gr ađ evinskog stroja za zemljane radove

Uvjeti U vje ti sstrojnog tr ojn og rada ra da

dozer utovarivač dozer

utovar

iskop

damper

dobri dobri

o.83

o,83

o,83

o,83

o,80

prosječ ni i

o.80

o,80

o,80

o,75

o,70

loši loši

o,75

o,75

o,75

o,67

o,60

nezadovoljavajuć i

o,70

o,70

o,70

o,58

o,50 29

Koeficijent radnog vremena (k rv )

Tablica 4.5. o no or ten e ra nog vremena

k rv = o,92 (efektivni rad od 55 minuta na sat)

dobro korištenje radnog vremena

k rv = o,84 (efektivni rad 50 minuta na sat)

slabo korištenje radnog vremena

k rv = o,75 (efektivni rad 45 minuta na sat)

30

10


Koeficijent dotrajalosti stroja (k ds )

Tablica 4.6. tan e stro a novi stroj stroj

sat u u e sp oatac

oe c ent "

do 2.000

1,00 1,00

oč uvani stroj stroj

od 2.000 do 4.000

o,91 o,91

dotrajali stroj stroj

preko preko 4.000

o,80

ds"

31

Posebni koeficijent korekcije - k - k p (Ograni ( Ograni če nja u tijeku rada) rada )

Ograni če nja u tijeku rada se odnose ograni če nja sredstva rada (stroja) s obzirom na predmet i materijal izrade predmetnog rada .

32

• • • • • • • • •

(k vm ) koeficijent vlažnosti materijala, (k ) materijala,, r koeficijent rastresitosti materijala (k rp ) koeficijent radnog prostora, (k nt ) koeficijent nagiba terena terena,, k koefici ent noža dozer k dozer , (k uv ) koeficijent utovara, (k kz ) koeficijent kuta zaokreta (bager), (k pu ) koeficijent punjenja, punjenja, (k g ) koeficijent gubitka gradiva, 33

11


Koeficijent vlažnosti materijala (k vm ) Tablica 5.1.1. Materijal (gradivo)

"k vm "

mokar č isti kamen

o,95

mokar č isti šljunak i pijesak pijesak

o,93

mokra zemlja

o,80 - o,95

mokra ljepljiva zemlja

o,67 - o,71

mokra ljepljiva trošna stijena ili glina glina

o,30 34

Gustoć a gradiva i rastresitost iz priru č nika Tablica 4.2. Gradivo

Gustoć a gradiva u prirodnom sraslom stanju prije iskopa (t/m3)

Rastresitost (r) gradiva nakon iskopa

Gustoć a gradiva u rastresitom stanju (t/m3) 1,65

uslojena glina

2,02

+ 22% ili 1,22

kompaktna glina

2,01

1,21

1,66 1,66

vlažna glina

2,08 - 2,10 2,10

1,25 - 1,40

1,50 - 1,66

suha glina

1,64 - 1,84 1,84

1,23 - 1,40

1,17 - 1,48

kaolin

1,66

1,29

suha pjeskovita glina

1,28

1,66

1,17

vlažna pjeskovita glina

1,83

1,19

1,42 1,54

vlažna ilovač a

1,60 -1,66 1,66

1,25

1,28 - 1,383 1,383

suha ilovač a

1,36

1,25

1,09

suha zemlja

1,66 - 1,90

1,25

1,33 - 1,52

vlažna zemlja

2,02 - 2,10 -

1,25 - 1,27 1,27

1,60 -1,68

zemlja sa pijesakom

1,66 1,66

1,17

1,42

zemlja sa 25% kamena

1,96 1,96

1,25

1,57 1,57

suhi (nevezani) (nevezani) pijesak pijesak

1,60

1,13

1,42

2,07

1,12

1,85

1,93

1,12

1,72

vlažni pijesak pijesak suhi pijesak i šljunak šljunak

35

Koeficijent radnog prostora (k rp )

a n p ros o

rad u slobodnom preglednom razmjernom širokom prostoru rad u razmjerno sku če nom prostoru

"

rp"

1,00 0,95

36

12


Koeficijent noža (k n ) Tablica 5.1.2.

Vrsta iskopa a

s op

"k "kn" o,

o ,

v e )

srednji iskop

o.80 do o,90

srednje tvrdi iskop

o,65 do o,80

tvrdi iskop

o,40 do o,65 37

UČINAK DOZERA NA GUSJENICAMA

38

39

13


Koje poslove obavlja dozer? Naj če šć i poslovi koji se obavljaju pomoć u dozera su; – iskop, – guranje, – razastiranje, – planiranje, planiranje, i – iskop panjeva panjeva,, itd.

40

O č emu ovisi u č inak dozera? U či nak ovisi o; – trajanju jednog ciklusa, – korekcijskim koeficijentima, – i obujmu radnog dijela (noža).

41

Prakti čn nak (U ( U p ) i ili planski u či nak dozera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

U

=

k U ⋅


14


Klasifikacija vremenskog ciklusa (t c ) za buldozer VRSTA RADA iskop

i iskop skop

guranje

odlaganje povrat povrat promjena promjena smjera + +

+

+

guranje

+

+

+

+

+

razastiranje

+

+

-

+

+

planiranje

-

-

-

-

-

Iskop panjeva

+

-

-

-

+ 43

Elementi za izrač un u či nka buldozera ELEMENTI IZRAČ UNA ELEMENTI

IZRAZ

JED

U či nak planski

U p = k i · U t

m3 /h

U či nak teorijski

U t = nc · Q c

m3 /h

t = t t t+t +t +t +t + 2t 2t

min

Koeficijent korekcije

k i = k o · k p

-

Radni kapacitet noža

Q c = q · k pu

m3

Koeficijent punjenja noža Teoretski obujam

k pu = k n · k g

-

q = h2 · l q

m3

l i = Q c / l · d · k pn

m

Radni ciklus

Dužina iskopa

44

Teorijski u č inak Teorijski nak (U ( U )t dozera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

t

c

c

gdje je: Q c = koli č ina proizvoda po ciklusu, nc = broj ciklusa u jedinici vremena. vremena . 45

15


Radni ciklus (t ( t c ) dozera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

t c

t i

t g

t o

t p

2 t m

gdje je: t i = vrijeme iskopa, t g = vrijeme guranja, t o = vrijeme odlaganja, t p = vrijeme povrata, t m = vrijeme manevara. 46

Koeficijent korekcije (k ( k )i izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k

k k

gdje je: k i = opć i koeficijent korekcije, k o = poseban koeficijent korekcije, 47

Opć i koeficijent korekcije (k ( k o ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k

k

k

k

gdje je: k og = koeficijent organizacije, k rv = koeficijent iskorištenja radnog vremena, k ds = koeficijent dotrajalosti stroja.

48

16


Poseban koeficijent korekcije (k p ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k

k

k

k

gdje je: k vm = koeficijent vlažnosti gradiva, k rp = koeficijent radnog prostora, k nt = koeficijent nagiba terena. 49

Koeficijent punjenja ( (k k pu ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k

k k

gdje je: k n = koeficijent noža, k g = koeficijent gubitka gradiva, 50

Koeficijent noža ( (k k n ) možemo uzeti iz tablice; Tablica 5.1.2. Vrsta iskopa a

s op

"k "kn" o,

o ,

v ee

srednji iskop

o.80 do o,90

srednje tvrdi iskop

o,65 do o,80

tvrdi iskop

o,40 do o,65 51

17


Koeficijent nagiba terena ( (k k nt ) Kod dozera se može takođ er pretpostaviti da nagib terena za svaki stupanj uspona smanjuje njegov radni u či nak za 3%, a da svaki stupanj pada poveć ava radni u či nak za 6%. 52

Koeficijent nagiba terena (k ( k nt ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

- * , k nt = 1 + (no * 0,06) nt

53

Koeficijent gubitka gradiva ( (k k g ) Koeficijent " k k g " ili tzv. koeficijent gubitka gradiva ispred noža dozera pretpostavlja gubitak iskopanog materijala prilikom njegova guranja. Uzima se naj če šć e da je gubitak negdje oko 0,5 % (0,005) po jednom metru dužnom guranja iskopanog gradiva. 54

18


Koeficijent gubitka gradiva (k ( k g ) izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k g = 1 -- 0,005 * l g

gdje je: l g = duljina guranja gradiva, 55

Koeficijent gubitka gradiva ( (k k g ) Iz navedenog se može zaklju č iti da dozer ustvari na duljini rada od 100 m izgubi oko 50% iskopanog gradiva i da je to granica njegove u či nkovite primjene . 56

UČINAK BAGERA S

57

19


Koje poslove obavlja bager? Naj če šć i poslovi koji se obavljaju pomoć u bagera su; – iskop, – utovar, – planiranje, planiranje, i – iskop panjeva panjeva,, itd.

58

Koji se bageri naj če šć e koriste? Najviše i naj će šć e se u građ enju rabe standardni hidra hidrau uli li čn i gra ev ns ager sa sa e n m lomljivim krakom i jednom lopatom,, na gusjenicama ili lopatom kotač ima. ma. 59

Bager na gusjenicama

60

20


Bager na kotač ima

61

O č emu ovisi u č inak bagera? U či nak ovisi o; – trajanju jednog ciklusa, – korekcijskim koeficijentima, – i obujmu radnog dijela (lopata).

62

Klasifikacija vremenskog ciklusa (t c ) za bager VRSTA RADA

utovar

zahvat podizanje okretanje istresanje povrat materijala materijala

+

+

+

+

+

63

21


Elementi za izrač un u či nka bagera ELEMENTI IZRAČ UNA ELEMENTI

IZRAZ

JED

U či nak planski

U p = k i · U t

m3 /h

U či nak teorijski

U t = nc · Q c

m3 /h

t c = t zm+t ok +t is+ t po

sek/min


k i = k o · k p

-

Radni kapacitet lopate

Q c = q · k pu

m3

Koeficijent punjenja

k pu

-

Kut zaokreta krana

45 0 do 180 0

-

Radni ciklus

64

Prakti čn nak (U ( U p ) i ili planski u či nak bagera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

U

=

k U ⋅


Teorijski u č inak Teorijski nak (U ( U )t bagera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

t

c

c

gdje je: Q c = koli č ina proizvoda po ciklusu, nc = broj ciklusa u jedinici vremena. vremena . 66

22


Koli či na proizvoda (obujam) po jednom ciklusu ciklusu (Q ( Q c ) bagera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

c

pu

gdje je: q = obujam lopate, k pu = koeficijent punjenja. punjenja . 67

Obujam lopate (q) Prema literaturi koristimo tri izvora; PCSA (Power Crane and Shovel ssoc a on - s an ar o. , J -296 (Society of • SAE standard J Automotiv Engineers -- USA) USA),, • CECE (The Committee for European Construction Equipment) Construction Equipment).. •

68

Obujam lopate (q) Prema navedenim standardima razlikujemo dva kapaciteta radne lopate; “ ” , • “s nadvišenjem” (heaped capacity). Razlika izmeđ u ameri č ke (1:1) i europske preporuke (1:2) jest u obliku ili nagibu pokosa nadvišenja. •

69

23


Broj ciklusa u jednom satu satu (n ( nc ) bagera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

T h

n

t c

gdje je: T h = vrijeme jednog sata (min ili sek), t c = vrijeme jednog ciklusa. ciklusa . 70

Radni ciklus (t ( t c ) bagera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

t c

t zm

t ok

t is

t po

gdje je: t zm = vrijeme zahvata materijala, t ok = vrijeme okretanja krana, t is = vrijeme istresanja materijala, t po = vrijeme povrata, 71

Unaprijed određ ena vremena Tablica 5.2.3.

Obujam bagerske lopate (m3 ) Vrsta iskopa

0,38

0,57 0,75

0,95 0 ,9 5 1 1,15 ,1 5 1,53 1 ,5 3 1 ,91

2 ,30 3 3,06 ,06

c

laki iskop

20

24

24

srednje teški (srednji do srednje tvrdi) iskop

24

26 26 26 26 26 29

32

35

teški (tvrdi) iskop

32

35

40

40

35

24

35

24

35

24

35

26 29

38

32

72

24


Unaprijed određ ena vremena Tablica 5.2.3. Obujam standardne lopate bagera u m3

Trajanje ciklusa u sekundama za kut okretanja bagera 45o

90o

1800

16

dubinska lopata (eng. "backhoes excavator") 0,09 - 0,36

10

13

0,18 - 0,60 (0,76)

11

14

17

(0,18) 0,36 - 1,17

13(14)

16(17)

19(20)

0,52 - 1,80

15(16)

18(19)

21(22)

(0,96) 1,30 - 2,20

16

19

22

2,40 - 3,70 (4,3)

18

21

24

3,10 - 6,30

22

25

28

24

27

30

,

-

,

4,30 - 11,00

utovarna lopata (eng. "front shovels") 1,30 - 2,20

16 - 20

2,40 - 3,70

18 - 22

3,10 - 6,30

20 - 24

4,30 - 11,00

27 - 31

73

Koeficijent korekcije (k ( k )i izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k

k k

gdje je: k o = opć i koeficijent korekcije, k p = poseban koeficijent korekcije, 74


k

k

k

k


75

25



k p

k vm k rp k uv k kz

gdje je: k vm = koeficijent vlažnosti gradiva, k rp = koeficijent radnog prostora, k uv = koeficijent utovara u vozilo, k kz = koeficijent kuta zaokreta. 76

Kut zaokreta bagera (K kz ) Tablica 5.2 .1. Iskorištenje optimalne visine radnog čela bagera u postocima 20%

Bager s jednom lopatom Kut okretanja u stupnjevima 45o

60o

75o

90o

120o

150o

180o

Korekcijski koeficijent (k kz) 0,93 ,

0,89 ,

0 ,85

0,80

0,72

,

,

,

60%

1,16

1,07

1 ,00

0,94

0,84

0,65 ,

0,59 ,

0,75

0,68

80%

1,22

1,12

1 ,04

0,98

0,86

0,77

0,69

100%

1,26 1,16

1,07

1,00 0, 88

0,79

0,71

120%

1,20

1,11

1 ,03

0,97

0,86

0,77

0,70

140%

1,16

1,08

1,00

0,94

0,84

0,75

0 ,68

160%

1,12

1,04

0,97

0,91

0,81

0,73

0 ,66

180%

1,07

1,00

0,93

0,88

0,78

0,70

0 ,64

200%

1,03

0,96

0,90

0,85

0,75

0,67

0 ,62

77

Koeficijent punjenja (k pu ) Tablica 5.2.2. Vrsta iskopa a

s op

"k "k pu" o,

o ,

v e

srednji iskop

o.80 do o,90

srednje tvrdi iskop

o,65 do o,80

za tvrdi iskop

o,40 do o,65 78

26


UČINAK UTOVARIVAČA NA KOTAČIMA

79

Koje poslove obavlja utovariva č ?

Naj če šć i poslovi koji se obavljaju omoć u utovarivač a su – utovar, – prenos prenos

materijala, i – rad sa dodatnim alatima, alatima, itd.

80

Koji se utovarivač i naj č ešć e koriste? Najviše i naj će šć e se u rađ en u rabe z lobni utovarivač i na pneumaticima na pneumaticima (kotač ima) i utovarivač i na gusjenicama.. gusjenicama 81

27


Utovarivač na pneumaticima na pneumaticima

82

Utovarivač na gusjenicama

83

O č emu ovisi u č inak utovarivač a? U či nak ovisi o; – trajanju jednog ciklusa, – korekcijskim koeficijentima, – i obujmu radnog dijela (lopate).

84

28


Klasifikacija vremenskog ciklusa (t c ) za utovarivač

VRSTA

utovar

z ah va t

p od iza nj e o kr eta nj e vo žn ja i st re san je

+

+

+

+

ok ret an je

po vr at

+

+

+

85

Unaprijed određ ena vremena Tablica 5.3.1. Konstruktivni obujam "q" utovarne lopate

Snaga utovarivača

vrijeme jednog ciklusa “tc” u minutama

1,0 m3 - 3,5 3 ,5 m3 m3

60 kW - 149 149 kW

o,45 - o,50

3,5 m3 - 5,3 5 ,3 m3 m3

164 kW - 205 kW

o,50 - o,55

5,4 m3 - 8,6 8 ,6 m3 m3

298 kW - 455 kW

o,55 - o,60

9,6 m3 - 20,0 20,0 m3

515 kW - 932 kW

o,60 - o,70 86

Elementi za izrač un u či nka utovarivač a ELEMENTI IZRAČ UNA ELEMENTI U či nak planski

IZRAZ

U p = k i · U t t=

cc ·

c

JED m3 /h 3

t c = t 1+t 2 +t 3+ t 4+....+ t 9

sek/min


k i = k o · k p

-

Radni kapacitet lopate

Q c = q · k pu

m3

k pu

-

Radni ciklus


87

29


Koeficijent punjenja (K pu ) Tablica 5.3.1. (ili 5.1.2. ili 5.2.2.)

Vrsta iskopa a

"k "k pu"

s op

o,

o ,

v e

srednji iskop

o.80 do o,90

srednje tvrdi iskop

o,65 do o,80

za tvrdi iskop

o,40 do o,65 88


k

k

k

k


89


k p

k vm k rp k uv

gdje je: k vm = koeficijent vlažnosti gradiva, k rp = koeficijent radnog prostora, k uv uv = koeficijent utovara u vozilo. 90

30


UČINAK SAMOHODNOG VALJKA

91

Koje poslove obavljaju valjci? Osnovna namjena rada valjaka je zbijanje; – o eren n , – nekoherentnih materijala.

92

Osnovna podjela valjaka? Osnovna podjela valjaka; – samohodni valjci, i – vu če ni valjci.

93

31


Kako dijelimo valjke prema prema djelovanju ? Prema djelovanju valjke možemo podijeliti u dvije osnovne grupe, i to sa; - stati - stati čč k im, i - dinami - dinami čk im djelovanjem. djelovanjem.

94

Kako dijelimo valjke prema prema vrsti materijala kotač a ? Valjke dalje dijelimo prema vrsti materijala od kojeg su napravljeni ota o mogu t o ; - č eli č nih bandaža, i - gumeni, ili - - u kombinaciji od oba. - 95

Prema opć enitoj podjeli, za koherentne materijale (npr. gline) obi čn o se koriste ježevi

96

32


Za nekoherentne materijale (npr. šljunak) valjci sa č č eli čn im kotač ima (bandažama)

97

Za asfalt valjci sa gumenim kotač ima

98

Klasifikacija vremenskog ciklusa (t c ) za samohodni valjak VRSTA RADA

vožnja naprijed

promjena promjena smjera

vožnja nazad nazad

zbijanje

+

+

+

99

33


Elementi za izrač un u č inka valjka ELEMENTI IZRAČ UNA ELEMENTI

IZRAZ

JED

U či nak planski

U p = k i · U t

m3 /h

U či nak teorijski

U t = (v · l v · h · 1000)/n

m3 /h

k i = k o · k p

-

Brzina kretanja

v

km/h

Širina valjanja

l v

m(mm)

Visina sloja zbijanja

h

m(cm)

Broj prelaza valjka

n

-


100

Prakti čn nak (U ( U p ) i ili planski u či nak dozera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

U

=

k U ⋅


Teorijski u č inak Teorijski nak (U ( U )t samohodnog valjka izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

U t

v l v h 1000 n

gdje je: v = prosječ na brzina kretanja, v l v = širina valjanja, h = visina sloja zbijanja, n = broj prijelaza. 102

34



k

k

k

k


103


k p

k rp

gdje je: k rp = koeficijent radnog prostora. 104

Tablica sa brojem prijelaza Broj prijelaza valjka po pojasu valjanja

debljina sloja

brzina valjanja

glina i sl. koherentna gradiva (valjak radi kao jež)

0,3 m

3 km/sat

1417 m2/sat

945 m2/sat

709 m2/sat m2/sat

0,5 m

2 km/sat

945 m2/sat

630 m2/sat

472m2/sat

dobro graduirana kamena gradiva (glatki valjak)

0,4 m

4 km/sat

1890 m2/sat

1260 m2/sat

945 m2/sat

0,8 m

3 km/sat

1417 m2/sat

945 m2/sat

709 m2/sat m2/sat

Gradivo

4 ri elaza

6 ri elaza

8 ri elaza

105

35


Tablica sa brzinama kretanja valjka Tablica 5.5.1.

Vrsta valjk a

zračnicama

Brzina kretanja valjka (km/sat) oko 2,5

statički valjak valjak

oko 2,0

vibracijski valjak valjak

oko 1,5

jež

4 –10 – 10 106

UČINAK GREJDERA

107

Koje poslove obavlja grejder? Naj če šć i poslovi koji se obavljaju pomoć u grejdera su; – manji

iskop, – premještanje premještanje materijala, – planiranje, planiranje, i – izrada jaraka, jaraka, itd.

108

36


GREJDER

109

Grejder u nač elu radi cikli č ki me i međ utim ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i što se ti če vremena odvijanja i što se ti č e duljine rada. z t raz oga ra n se u na ra una tako da se temeljni tehni čk i "teorijski" u č inak rač una na pretpostvci kontinuranog rada grejdera tj. U = F · v 110

Klasifikacija vremenskog ciklusa (t c ) za grejder VRSTA RADA

vožnja promjena naprijed smjera

vožnja nazad

razastiranje

+

+

+

planiranje

+

+

+

111

37


Elementi za izračun učinka grejdera ELEMENTI IZRAČ UNA ELEMENTI

IZRAZ

JED

U či nak planski

U p = k i · U t

m2 /h

U či nak teorijski

U t = [v [ v · (l r - - l p ) )·· 1000] 1000 ]/n /n

m2 /h


k i = k o · k p

-

Brzina rada grejdera

v

km/h

Radna širina daske

l r

m(mm)

Visina sloja zbijanja

h

m(cm)

Broj prelaza grejdera

n

- 112

Teorijski u či nak Teorijski nak (U )t grejdera izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

U t

v

l r

l p

1000

gdje je: v = prosječ na brzina kretanja, v l r = radna širina daske, l p = širina preklopa radnih površina, n = broj prelaza. 113


k

k

k

k


114

38



k

k

k

gdje je: k vm = koeficijent vlažnosti gradiva, k rp = koeficijent radnog prostora, 115

Vrijeme rada (t ( t) ) grejdera na odabranoj dionici izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

n L v k i

gdje je: v = prosječ na brzina kretanja, v L = duljina dionice rada grejdera, k i = koeficijent korekcije, n = ukupni broj prelaza. 116

Broj prolaza (n ( n )) grejdera na odabranoj dionici izrač unamo iz slijedeć eg izraza; l u

n r

nlr p

gdje je: l u = ukupna širina dionice, l r = radna širina zahvata daske, l p = širina prijeklopa, nlr = broj prijelaza grejdera. 117

39


3. UČINAK TEHNOLOŠKE OPREME ZA MINERSKE RADOVE

118

Minerski radovi Miniranje je razaranje ili razbijanje ili usitnjavanje neke, uvjetno reč eno, č vrste ili tvrde građ e (primjerice stijene) djelovanjem eksplozivne tvari odnosno tvari odnosno njezinom eksplozijom. 119

Minerski radovi Miniranjem stijene prilikom stijene prilikom građ enja omogu ća va se prove a a n eg s opa, opa, kao i pridobivanje tehni č kog i ukrasnog kamena.

120

40


Radovi na bušenju i miniranju obuhvać aju izvedbu •

•

bušotine (šupljina u stijeni odre đ ene duljine, nagiba i promjera) u koju se stavlja, topline ili udara u vrlo kratkom vremenu oslobađ a vrlo veliku energiju) i tako se dobiva, mina (bušotina napunjena eksplozivom i opskrbljena inicijalnim sredstvom za aktiviranje eksploziva udarom i toplinom). 121

Što je minsko polje i eksplozija minskog polja? Određ eni broj mina raspoređ en po nekom pravilu u stijenskoj masi daje minsko polje. polje . Eksplozija minskog polja je kontrolirano aktiviranje mina (eksplozivnog punjenja .

122

Minerski radovi Dakle, ukupni minerski radovi sastoje se od radova radovi na bušenju i miniranju u miniranju u užem smislu (rukovanje i korištenje eksplozivne tvari te djelovanje eksplozivne tvari odnosno eksploziva). 123

41


124

Radovi na bušenju i miniranju Bušenje stijene (u smislu na č ina neposrednog djelovanja samog alata na sti en može biti – dinami č ko

(drobljenje stijene udarom alata), i alata), – stati č ko (mrvljenje ili rezanje stijene okretanjem pritiskom alata ). ). 125

Radovi na bušenju i miniranju U minerskim radovima za potrebe građ enja u stijeni uglavnom se primjenjuje udarno (perkusivno) bušenje stijene koje obuhvać a istovremeni ili usporedni udar na udar na alat za bušenje sa djelomi čn im zakretanjem alata za bušenje. bušenje. 126

42


Radovi na bušenju i miniranju Kao oprema za udarno bušenje u svrhu minerskih radova za potrebe građ enja rabe se uglavnom (pretvaraju svoju pogonsku energiju u radnu bušenja) sa odgovaraju ći m priborom (alatom) za bušenje koji neposredno razaraju stijenu stijenu.. 127

Radovi na bušenju i miniranju Vanjski udarni buša č i č eki ći mogu biti; •

•

ru č ni bušač i (udarni) (udarni) č eki ći mase do 30 kg uglavnom na pogon na pogon stlač enim (komprimiranim) zrakom, lafetirani teški bušač i (vibro (vibro- - č eki ći mase preko 30 kg pa do 300 (500) kg danas ve ć inom na hidrauli čn i pogon, a koji opet mogu biti - lafetirani bušač i č eki ći na na nepokretnom ili polupokretnom ili pokretnom postolju (samohodni lafetirani bušač i č eki ći ), – samohodne lafetirane bušilice ili bušač a kola s jednim ili više krakova koji nose lafetirane buša ć e č eki će (za podzemne radove zovu se jumbo). –

128

Radovi na bušenju i miniranju Laki vanjski ru č ni udarni buša č i č eki ć i uglavnom na zra č ni pogon: omogu ća vaju izvedbu bušotina promjera do oko 40 mm, – primjenjuju se za dubine bušenja do oko 4 , – imaju brzinu prodiranja “v p“ u stijenu oko 20 cm/min, vaju prakti č ki u či nak bušenja sa – omogu ća premještanjem opreme i pribora “v b” oko 6 m/sat, – troše do oko 6 m3/min stlač enog zraka (pritiska oko 7 bara). –

129

43


Radovi na bušenju i miniranju Teški vanjski lafetirani buša ć i (vibro- (vibro-) ) č eki ć i i pogon: uglavnom na hidrauli čn –

omogu ća vaju izvedbu bušotine za potrebe miniranja u gra đ enju promjera do oko 100 mm,

, imaju brzinu prodiranja “v p“ oko 150 cm/min, vaju prakti č ni u č inak bušenja “v b” – omogu ća preko 20 m/sat. – izvode danas uz visokofrekventno udarno (perkusivno) bušenje (vibrobušenje) po potrebi takođ er kružno bušenje pritiskom bez udara. – –

130

Planirani radni u či nak nak (U ( U p ) bušenja bušać ih č eki ća izrač unamo pojednostavljeno iz slijedeć eg izraza;

p( bušenja )

t ( bušenja )

gdje je: U p = u či nak prakti čn i, k = koeficijent korekcije, U t = u či nak teorijski. 131

Za prakti č ni radni u či nak nak ( (U U p ) bušenja uvodi se pojam i oznaka;

“v b“ = brzina bušenja,

132

44


Za teorijski radni u či nak nak ( (U U )t bušenja uvodi se pojam i oznaka; “v “ = brzina prodiranja, “v (a to je neposredna brzina prodiranja alata ili pribora za bušenje – – dlijeta ili krunice -- u stijenu ili " č č i sta brzina bušenja" bez ikakvih smetnji i zastoja ili brzina bušenja u nekom vremenskom razdoblju bez bilo kakvog prekida u bušenju). 133

Brzina bušenja (v ( v b ) se izrač una iz slijedeć eg izraza; izraza; v b = k · v p = = o · pb k o = k og · k rv · k ds gdje je: k o = opć i koeficijent korekcije, k pb = posebni koeficijent korekcije, 134

Posebni koeficijent korekcije (k ( k pb ) se izrač una iz slijedeć eg izraza; izraza;

k pb = k 1 · k 2 · k 3 · k 4 · k 5

135

45


gdje je: k1 -- koeficijent prostora široki iskop (0,9 do 1,0), iskop kanala i rovova (0,7 do 0,9), iskop tunela i potkopa (0,5 do 0,7), k2 -- koeficijent premještanja i namještanja buša bušać eg č eki ća , lafetirani bušać i č eki ć (0,75 do 0,95), ru čn (0,60 do 0,75), i bušać i č eki ć ru čn (0,45 do 0,55), i č eki ć s potporom k3 -- koeficijent izmjene šipki ili svrdla (0,95 do 0,98), k4 -- koeficijent odmora, 0,9 radi samo jedan buša ć , 1,0 rade dva bušać a, k5 -- koeficijent uvježbanosti uvježbanosti buša ć a (0,5 do 0,9), 0,9),

136

137

U či nak kompresora Kompresori izmeđ u ostalog proizvode stlač eni ompr m ran zra za po re e bušač ih č eki ća ili lafetiranih bušilica na zrač ni pogon.

138

46


Potrebni proizvodni u či nak odnosno nak odnosno ukupna koli č ina proizvodnje stla č enog (komprimiranog) zraka Q u (m3/min) kompresora može se prorač unati na slijedeć i nač in ;

u

p

g

nv

gdje je: Q p = potrošnja zraka (koristi oprema), Q g = gubici u cjevovodima, k nv = koeficijent nadmorske visine visine.. 139

Potrošnja zraka Q p (m3 /min) izrač una se prorač unati na slijedeć i nač in; n;

k

n

k

gdje je: k ds = koeficijent dotrajalosti, ni = broj istovrsnih buša ć ih č eki ća ili bušilica bušilica , k i = koeficijent istovremenosti rada već eg broja č eki ća , q i = potrošnja pojedinog istovrsnog buša bušać eg č eki ća ili bušilice, bušilice, 140

Tablica sa koeficijentima ni i k i ;

ni

2

3

4

6 6

8

k i

1,00

0,90

0,85

0,80

0,75

141

47


Gubitke u cjevovodima Q g (m3 /min) izrač una se prorač unati na slijedeć i nač in; n;

Q

q

l

gdje je: q gz = srednja koli či na gubitaka po jednom metru cjevovoda (uzima se 0,002 m3/min/m1), m3/min/m1), l z = duljina cjevovoda (m). 142

Koeficijent nadmorske visine k nv uzima u obzir nepovoljni utjecaj apsolutne nadmorske visine na proizvodnju stlač enog uzima se iz tablice;; tablice

nadmorska visina m n.m.

1.000

2.000

3.000

4.000

k nv

1,15

1,30

1,45

1,60

143

Potrebna veli či na (rezervoar) kotla Q k za zrak (m3 ) izrač una se na slijedeć i nač in; n;

Qk 1 ,6 Qu 144

48


145

4. UČINAK TRANSPORTNIH SREDSTAVA ZA POTREBE GRA ĐENJA

146

Vozila autoprijevoza Autoprijevoz zemljanih i Autoprijevoz kamenih materijala obavlja se uglavnom na već e udaljenosti troškovno isplativo guranjem pomoć u dozera ili prijenosom pomoć u utovarivač a ili radom skrejpera. 147

49


Optimalne duljine transporta Optimalne duljine transporta zemljanih i kamenih gradiva (prema jednom priru č niku) opć enito su za; , – utovarivač a na kota č ima (prijenos) od 50 do 120 m, a – skrejpera (iskop, samoutovar, prijevoz, smoistovar sa razastiranjem) od 130 do 1.300 m. 148

Koja se vozila koriste za prijevoz gradiva? Naj če šć e se koriste slijedeć a vozila; – kamioni kiperi, damperi . – damperi.

149

UČINAK KAMIONA KIPERA

150

50


Kamioni kiperi U našim uvjetima za prijevoz materijala uglavnom se or ste a m o n kiperi predvi predvi đe ni za vožnju po javnim po javnim prometnicama i gradilištima.. gradilištima 151

Za prijevoz materijala na gradilištima autocesta ili velikih hidrotehni č kih objekata koriste se damperi .

152

Klasifikacija vremenskog ciklusa (t c ) za kamion (damper) VRSTA RADA

okretanje

prijevoz

+

vožnja s istresanje č ekanje na utovar teretom materijala +

+

+

bez tereta +

153

51


Elementi za izrač un u či nka kamiona ELEMENTI IZRAČ UNA ELEMENTI

IZRAZ

JED

U či nak planski

U p = k i · U t

m3 /h

U či nak teorijski

U t = nc · Q c

m3 /h

k i = k o = k og · k rv

-

Q c = q · k pu

m3

nc = 60/t c

-

Koeficijent korekcije Radni obujam sanduka Broj ciklusa

t c = t u + t vo+ t vp+ t i + Σ t tm h/min

Radni ciklus

k pu


154

Teorijski u či nak Teorijski nak (U )t kamiona izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

U

n

gdje je: nc = broj ciklusa u jednom satu, Q c = koli či na u či naka u jednom ciklusu. 155

Prakti čn nak (U ( U p ) kamiona i u či nak izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

p

i ⋅

t

gdje je: k i = koeficijent korekcije, U t = u či nak teorijski. 156

52


Koli či na u či naka u jednom ciklusu (Q ( Q c ) kamiona izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

k gdje je: q = konstruktivni obujam sanduka kamiona, k pu = koeficijent punjenja. 157

Broj ciklusa u jednom satu ( (n nc ) kamiona izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

n

60 t c

gdje je: 60 = vrijeme jednog sata u minutama, t c = vrijeme trajanja jednog ciklusa. 158

Radni ciklus (t ( t c ) kamiona izrač unamo iz slijedeć eg izraza;

t c

t u

gdje je: t u t vo t i t vp t m

t vo

t vp

t i

t m

= vrijeme utovara, = vrijeme vožnje punog vozila, = vrijeme istresanja materijala, = vrijeme vožnje praznog vozila, = vrijeme svih manevara. 159

53


Radni ciklus (t ( t c ) kamiona t u = (Qc / / U o )

vrijeme utovara utovara

t vo = L Ldo / / v po )

vrijeme vožnje punog vozila u odlasku odlasku

t vp = L Ldp / / v pp )

vrijeme vožnje praznog vozila u povratku povratku

t i

vr eme stovara

t m

vrijeme svih manevara i izmjene vozila

U o = k p* * U t

djelomice ispravljeni temeljni tehni č ki (teorijski) uč inak utovarivač a ili bagera ili nekog drugog sredstva

Ldo

ukupna duljina vožnje punog vozila u odlasku

Lvp

ukupna duljina praznog vozila u povratku

v po

prosječ na brzina na č itavom putu u odlasku punog vozila

v pp

prosječ na brzina na č itavom putu u povratku praznog vozila 160

Prosječ ne brzine vozila •

punog vozila razmjerno vodoravnim putem uzbrdo – nizbrdo – –

•

do 30 km/sat do 20 km/sat do 20 km/sat

praznog vozila razmjerno vodoravnim putem – uzbrdo – nizbrdo –

do 60 km/sat do 40 km/sat do 40 km/sat

161

Pitanja za ponavljanje 1. 2. 3. 4. 5. .

Koja su dva dva osnovna razdoblja razdoblja primjene strojnog rada? rada? Kako se dobije pojedinač ni trošak strojnog rada? Što prikazuje prikazuje prora č un troškova? Koji su su standardni standardni gra građ evinski strojevi? Što je u uč i nak? č

u či nak “sraslo” “sraslo” ? Obrazloži izraz izraz za obujam po po jednom radnom ciklusu za za u či nak “rastresito”? “rastresito” ? 8. Što je koeficijent rastresitost? rastresitost ? 9. Koliko kategorija u či naka stroja razlikujemo? 10. Nabroji opć e koeficijente korekcije? 11. Nabroji posebne koeficijente korekcije? korekcije? 7.

162

54

008.Viii Ucinak Strojeva

Recommend Documents