Karl-Heinz Decker
Nrkl rlrll 0olim
lll!tuthD.ltlrllh hll!!
,! lttrr t0,Iid
elementi
Zll D kl drrikl tm
l|hlrr
Slrrtni urcdnik prof. dr. sc. illhll 0dlf
$TR0,rl,il
Prevoditelji
prcf. ing. lllnd
fl8llll
l
doc. ins. t flu ll prof. dr. ing. t[M otr! flil
Shrani redaktor l. hNatskog izdanja iautor dodatka prof. dr. ing. twl| 0[8 flit
r"=!
Trece izmijenjeno i dopunjeno izdanje
-T7I
Nrsk)v izvornikr: Maschinenelemente von Karl-Heinz Decker
Copyright @ 2000 Carl Hanser Vorlag, Mnnchen/FBc Sva prava pridrrana Prevedeno prema izvornom njemadkom izdanju koje je objavo Carl Hanser Verlag, IMnnchen/FRG
1qc,O VELEUEILISTi: U \ARAZDIIIU DL- L a-
$)tr
CopFight @ 2006., Golden marketing-Tehniaka knjiga, Zagreb
pri&Zara
Golden marketing
tstlN q53-212-290-7
Zagreb
Sva prava
Tehnidka knjiga
2006.
p[tlc0l,0R 3. tzMutl,rjrl,r0Mtl r 00PUilJt1{0M fl Rt|[Tsr(0]'l rz[ll{Jll N,r t)odruliLr ./.?r.rdl,i r/l,l?r.r u nas ic. nlvlll(,sr. liloralura vrlo oskudnr. Knjis koill ic prc(l v"nr" z"pr"!o jc icdina koja doncklo pokriva to vrb sircko podNaje ili kro llrl)l,cr)il( ili l(ao pdruCnik. S osnilanlem niza tehniakih veleuaililla koja itn.!u kolcgl l)((l firrivonr lilrt'k ti ttrciava ili slitnim. takva je knjiga postala jo! polrcbniionr. r.(l,rirko rlko posr,)ic lirkultcti nr kojnna se prcdaju kolegiji iiji se sadrraj moze svcsti
o\,ot
t,
\noi
.vtd za koje je takoder prikladna.
l(rriigri ac. s obzirotn na sadriaj, svakako posluzili kao prirutnik odnosno xdZbcnil nl Irvrtsl(inr sveuailiStinra, toDajprijc na Fakultetu snojarslva i brodogradnje SveuailiSln Z rrrb lc visim i visokinr Skolama odnosno veleuailiitima. Buduii daje sadrzai ncl il' txrf|rvlil zrslario. bilo ih je polrebno osuvremenili. Tako su s postoje6im nonnln) ,,sll, lnr poslavljx /,rorzduna za te ih lpojern (&. sc. Zvonko Herold), p/?rr.'"r,r thitih \hi!\t \tt. sc.M;lan Kostelac) te plrreldmih prijeno ika(dr. sc.MilanOpalit). li,,rc ic klliisr u odnosu pre a prethodnom izdanju pove6ala opseg stranica, a i lehDiali
j. (i(,rirrt'nii,r.
s ob/il1)n) na to da je izvorno izdanje dosta staro, napomiqjemo kako poslo,i rn,llrirosl dr r zne tvrtke koje se sporadidno spominju kao projzvoalaii o&ealene oprcnr.vrr. i ,,c t)osroic. ili N pronijenile nazi\,, ili se moida bave drusaaijo'n proizvodnjom. Z{grcb, listopad 2006.
ffl0ul0n r. mw$oil u[m[ Njcmadki original ove knjige je u relativno krfltkom rclu lrllro u 7 izdor1ja. U knjizi Hi jed ostavno i vrlo sazeto dana potrebna teorci$kr ohlolqicu0, n obiluje i nizom pruklidnih podataka. To se posebno oalnosi na stond0rdo i podulkc o moierrjalima Veiiku vrijednost knjige predstavljaju jednostavne i lako razumljive slike U prijevodu je je nokuslno uz niemacke omake standarda dali i odgovarajude jugoslaven.ke a Io ircinicno iza njemrcke oznake mdrerijala u7 koje su na\edene bar prrbli2no odgovara.iudc jugoslavenske oznak€.
tl
s[[RiN l,rulr,)vor r.
l.
fltm$nvuM
i7n)iicnicDomu
i
dopuDjcnom hrvatskonr i2danju
.......... ... ..........
V
sP0lEvl
U ,rjcmaakom originalu nisu opisani planetami p jenosnici, tami pdjenosnici,
koanicc, btve, cij€vni vodovi i zapomi organi, pa su zbog potreba nate nasiave i plaksc, a uz dopustenje autora i izdavaaa, ta poglavlja obmdena kao poseban dodatak prijevodu. Pri t;m€ se nastojalo da se, koliko je to bilo mogu6e, ne mij€nja nadin iznosenja gr0diva. kako dodalak ne bi naru'io cjelo\irosr. tsto tako u poglavlju o zupaanicima njemadkog originala nisu obradene evolv€nhe ILrkci.ic koj€ omoguaavaju \rio jednostavan i todan proradun debljine z$a na bilo kojcnr diielu boka, proraaun mzmaka osi V-parova, Foratun pogonskog hta zahratne orio, zbroj laktora pomaka profila itd. Zato su u dodatku, kao nadopuna poglavlju ,,9.1.9. V-dclnici i V-prijenosnici s ravdm zubima" ohadene
fl0MIIIt tf,omcu
tUIl0Ut I
fiuilflti osrft ll{l uPm
0}l
fl0lt,flillllll tlllll{clll,
E. Oberinit tz PRt0G0llonI 7. llltl'llclol'4 lz0illltl Vclika porraZnja ove knjige iziskivalaje vea u katkom rol:u njeno novo izdanje. Pisana .ic zr potrebe nastave na Visokin tebniakim i strutnim skolama Najvazniji elementi ,rlrojcva izneseni su u katkom ali Feglednom obliku, pdlagodenon ciljevima nastave na
Skoi0ma za lchnitko obrazounje. Pri tome je obrad€na svaka gupa €lemenata sfojeva scbno i time omogu6en izbor obrade gradiva neovisno od ostalih elemenata strojeva. Strudno podruaje ,,Elemenata strojeva' \r1o je opsdno i stalno se proliruje novim sDoznajama i rezultatima istraiimnja. Od toga se mogu u okviru Skolovanja inzenjera i
,
tchnidara obraditi samo bitna podrutja odabrana prema samim ciljevima izobnzbe. Duliniu izsmdniu rih saznanja mora se plepustiti praksi, rjesavanjem konloetnih problcftr konstrukcija. Sve oznake u jednadibama prilagodene su novim DIN nolmama, a sve mjeme jedinicc su u Sl-sustaw, kojeg Fopisuje zakon. Samo u iznimnim sluaajevima, mdi lakseg r aunanja, upotrijebljene su veliainske jednadzbe lnaae su iskljuaivo naved€ne samo jcdnMtbe u koje se mog! umtiti Sl-jedinice i od njih izvedene Sl-jedinice (kg, m, s. N, W, kW Pa, J, K itd.). Gotovo ispod svake jednadzb€ za prondun nalazi se isopna lcgcnda u kojoj su naznaaene uporrijebljene mjeme jedinioe i njihovo znadenje- Na taj sc naain postizava dobar pregled i izbjegava zabuna. Tablicc su ubadene na odgovara_ iudim miestima unurar teksta, tako da ih ne trcba lrarili na kraju. Mnoltvo opsirnih tablica daie ditaocu konslnrktoflr u praksi sve podatke potrebne lc prora(un elemenara strojcvfl. N ll)Cik, ho nrrTilo lrir moBuCrrosl Jlrrdivdnia odgora_ rr,ucih wijednosli dopustcno8 nrrfrcTflrlirr. lhrk i oflcrc(cnja
Berlin u rujnu'
1975'
Ka
,Heinz Decket
r. mshllurvr sP0itlll
107
Lsrtrr,l 2.
1.5.'li)k sila. zarezno djelovanjc, oblikovil!c ..
.......
Sild prcdnspr€zanja, pritezni momcnt ........... 2.1.7. Dijqram deformacija, difercncijalna sila. nrilcta i nrilDanja silN ... 2.1 8. ('lvrsloaa uzduzno optere6enih vijaka ........... 2.1.9. oblikovanje i proraiun popredno oprereaenih vijaka........................... 2. 1.6.
.'.,, I!'ilr.1rr vUL. !\rjLdni pogon ) I 2.1 \.rLot. nrdrerijali
2.1.,.(rr.ro., i cl.r\ iIc 2.. l. st1,,r(!r u/du/nirn Ilino-n ............ l. r.l. it\,r(r. tc-ii,,., rll o!r be/ rdgrba).
128 130
t32 t34 139 139
.....
,., I \F,k\. , llin.r,Urn vrarrl.ma..... I \.r \t\,t.rr \x /,rlfxir n rrar.lima .................... St)1li s poligoniln profilnnn vlati1ima............
1M t4'7 150 154
i .rc.,,Irn
t5'7
).i
',.
\r/r 2
clemen im
I
.t,,,t (Ltr)Lr o,,'rbtJeniern .,r ,,:'lr(rrnx , .rorrjJcim
4.1 lJlrLr .......
I l.l \\,'||'r.,(r
.........
.... ..
:4. r (\rq.,(,r ...
156
I ()\rr'\r ..... I Ll Kilrklcrislikc.
l.'. I Fr.I.. ,,tr.sc
crr,ro.1a
kxo ,r\oine opr.rEe........
r,hlrko\anJa ulomih ru/du/nrh) le7aja..... 5.2 7. I'rcraduo upornih leraja (uzduznih lezaja) ............
r.7 riL .nc
201
Mllltl
l. l,Irkcrta. oblikoranje l(ukr\.r .........
II
191
_
251 261 2',7o
212
216 2',76
ll'.rrrla ugradnJe. rnogucno'li otrerecenta ........... 'r.I
251
' 5 I1,Jr, /r\ante 0.ffi ufltit t[lur
2ito 287
294 2t)6
......
t01
199
2t8
.......
.
........................
251)
t9'7
213
Nosi\i nrlu\ci......
....
246
197
215
........
<
1.,1.
.
, kardkrerisrile.................
5.1 r. N05ivorr i \ijck IraianJd \. t.4 ( r(n br/rna vnnJe ......,.............
202 204
opru8c...................
\.1 \xltri l(,,J < I.l. k,'nnr lriia
183
r90
s visestrukim kliznim
:)r, <
186
ldaji
n{r(rrrmd.
t79
Z,rv(,ir)I llcksiiska opn,ga kao oprusa za oketanje -...., . . .1.4 ltrvnr $ipkasta (okrugla) kao lorzijska oprusa l.< l.Iirririrsrc otrugc IJ^ Ilalre opruge......... L,. t rLr,,iri(nc rla(ne r \ld.re opruge............. 3 6.1. lJladno oblikovane tladne opruge od okrugle zice ............................... ',.2 llainc nprugc od okruglrh .ipli .r.,,.1 VlJ.lc npruge od olcrLgle /ice ............................. .r.o4. lrorraJI rlJ.nrh r vldcn,h oprusa.
4
s.) ).
165 165 169
l'71
Ilidrodnunlaka teorija podmazivanja,
urori za FdmaTivanje l),\,'J rna,7r!c. uredajr /a podmd/i!"nje. 5.2.1. Malcrijali za lezaje (leiajni materijali) i materijal rukavca............... 5.2.4. Olrlikovarje nosivih leraja (popreanih leraja) .............. .................. 5 2.5. I\omtun oosivih le;aia (popreanih)..............
163
t71 md oprugc, vibracije opruge.........................................
.1.1.
4.2.
5 2.1.
t7t
I 1..' M,Iuriirh, rInrJ,,JIic.
,1
I[lt]t
17t
..
it. 0tRllril
,1.0s0lllllt
c.
153
.' {,, l\rr (:iri lrit\lr................... . I / st,,iu\i .,r .trznrrn glatinrmr ).1 x. St\,tc\
1
t26
t37
i. r. st,,iJ\
.'.4
t2s
132
2.2.2. Silc, lrcnje, iskoristivost, samokotnost....-..............................--.............
-l 1.5
119
218
fll
/. sP0lt[
/
I
spojkc koie sc ukljlrauju........................ .................................................313 .................. ............... 3l:] 7.1.1.Krutcspoikc......... 7.1.2. Dil.rlr'ciiskc (uzdurno Iokruliivc) slx)ikc ......... ..........
.................
:]13
Iuml 7.1.3. Ncclastidne kompeDzacijskc spojkc.......... .......,,,,........
-.1.,{. Lld.ric c
.
spojlc
.
7.1.5. SrEurnosne spojke..................................
72 l( sr.rvlire,pojl,e
.
.
7.2 L Rucno ra.rr\ ljire .poike .............. 7.2 2. s|ojkc . dalt,,'.,nm ukl ucivanje
7.1 \p,'1kL,,r tu(ra jc u rdd.................. 8. flfl,rfltst( P tflr0s H
314
3t'7 321 322 322 325 330
Iut
0. ,).
tcm
m
NuDr
| ()..r\(
m0
.... 9.1.1. Vrstc i oblici................................ ., I ) 7,,k.,1 o/Lb. entd .. t).1.3. Dodimica bokova, zahvaha linija (dodimica profila.) ......................... ,, 4 I \,,1\cnrro o,,ubljenre ..... t).1.5. ozubljcnje s ravnim bokovima i unutarnjc ozubljenje........................ o | ,. \alt4ue i klizrrje bolora. 9.1.7. Nnlli aclnici i nulti prijenosrici (s rauim zupcima), zBinost
401
izrrJLr zuhrL.r ', | .\. , ir.,Ii.',ri nn'! /'i,.r'r rul,.h.'.llrkJ s ra\nim,,rrpcima.....................
410 414
401
402 405
406 408 410
Iuru
--_
Puil tf,It
r0,
$idim
tflllflto$iltct
lr.l
Ki,r.rklJriqrkc. uporJba.
10.2
(n
i
.
499
.....
podjela planetanih prijcnosnik ....................................
499
lr,.r..tLih,ararIi tlJnerJrn; trijcn..nni.... 10,1. Silo. monrcnti i snage planetamih prijenosnika s ielnicima....................... lr,4l. KIJ.r t,.rl,irci iiru u/indni u ob.,,r....... ...... lrr4.). Kadr rc Eubir(i , /imdiu u ob7,r.................. ...... 10.5. hcglcd prijcnosnih omiera i moguanosti planetamih prijenosnika lAr i 2,\t........ ............. l,rr' I'l.Itr.r.Iri trfljcnosnrcr sa slo/nicirna.. .. 11. Tnt P tflt0siltfl ll.l ( )|(cnilo
503
dn, definicija
...... . .... ll L llrni priicnosnici s konstantnim ,,r"."# "--;; prorniene priienosnog ll I. l',,,r tritJI,,.Irfl , rn.drinosrima \,,nrinLiranc " tt(r.r ........ ... ... I I l. t1!1.r"rCur,r '\I'{( ll 4.1. l,laslitno i difcrercijalno puzanje, btzine Uizanja, si1e................II : l1.4rCu, IrriI prijJo.niIa.......... I I . l. 11.{JrIn k.nrJkrnih nrpreTanta ..... ll 5 ) I'n.rarl r.,{crJ.r......... I I
1t.6.
512
514
519
l.: a I.k,{sri'osr.......... .rrJIirli /,, r/ r,h hr
540
2.I lrrne
ku(nice
548 548
12.2.1.1. Celjusne kodrice s vanjskim deljustima
(celjusna kocn,ca)...... .... l2 2 1.2. ledno.u\'re celjusne kocnrce 12.2.1.1. Dvo.rn*e celjusne kocnice ......
s49 s49 552
12.2.1.4. I nuramJe celju.ne ko.nice. 12.2.1.5. Potd'ne kocnrce... ..................... 12.2.1.6. Slo2aslc ko(rrcc ..... .....
556 559
.
12.2.2. Vnlo2ni 12.2.3. Vrrlo2nJ
562
/rrcnr kocniu,
563 563
2.2.4. lnrh'k('iskc cl,:klricnc kucni(c..
!m[
ll2.
561
vodni kocricx...
t65
(lvo(1..........
.
h !c. (lodirno brtvljenje
-............... 567
strojnih dijelova koji niruju .................. 568 Srrritko Ll 2.l. Nc,xsr vliivo odnosno uvjetro rastavljivo brlvljenje ....................... 570
572
572 572 574 5'74
576 ........................... s70
Btvljenje
brtvilorn
- ---
Srlaai\a brNi1a................ Hidraulik brtve Ortve s automatskim djelovanjem) Brh ila posroJdnog obliha I1..1.2. Bn\ljenje klTnim prsknom
-.{ --
..
Lrduzne berdodime bn\e sa zracooscu ......... . htve sa zraEroldu 1J.4.2. Labirimne bnve.. IJ.4.J. Labiri ne brhe sa zralnoMu................. PoFeane (radijalne) bezdodime
. pomoiu
591
59t
rekucine.........
lJ 4.5. Membranske bnv 14.
Cutllt
'i000vt
593
llmflu nfll
14.l. Cijevni vodo!i
!05
59',l
........
14.1.1. osnovni pojmovi . 14.1.2. Materijal cijevi................................
l4.l.J. Proracun cijeri........
583 585
587 58lr 588 589 589
1l-4.1. Berdodime bme ra /raInoiau..........
1J.4.4. Brtrljenje
579 580
586
11.4. Bezdodrme brhe......... .....................
547
2.2. KoDsu!kciiskc izvcdbc kodnica...............
ll.l
13.3.1.
5t5
l2
13.
i[
s39
l2 l. (,t(uril.,
571
brtvljenje)..
525
532 532
s71
(automatsko ......................... 571 13.3. Dinamiake brwe, dodimo brtvtenj€ strojnih dijelova koji se oloeau 578 .e lredu ramo-amo ....
522 524
s35 539
t\4
I
Brtvljenje &tvenicama... Brtvljenje ostvareno preteino pogonskim tlakom
513
519
- ...
.................
511
517
.-................ 570
13.2.2. Btvljcnjc s pomo6u nrasa zr brlvc,r.je.............................................. 13.2.3. Rastavljivo brtvljenje dijelova koji miruju (statiako brtvljenje) ..... Btvlicnie ostvareno pretezno vanjsknn silama.....--- ..--......... Plosnate brtve --.....-.. .......... proilnim Brtvljenje brtvama.............................................................. a) S pretezno elastianim defomactama ........................................ b) S pretezno plastianim defomacijama .................. .--....-.........
511
l.< 1. 11.!.raJn /agnta\dnta...............
u. t{0fitt
1
vanjcnr. Blvljcnjc presanj€nr...... Bnvljcnjo zava
4S7
...... .
597
59ll (n) I
.
Gubitci u kotjerim odvojcima, amatu.i, ulaznim
i
izlaznim
ograncima cje\ovodd ...... 14.I4. Proratun debljine stiie e cijevi........... Pretezno mimo opterecenj€ cijevi do tempemture +120 'C ........... Pretezflo promjenljivo opt€rc6enje cijevi do temperahre +120 'C Pretezno mimo opieredene cijevi s t€mperaturama od +120 do |600 "C........................ _ 14.1.5. FalonsL.rjevru drJelo\i.......... l4.l.o. Cije!,nt spoje\i............................. 14.2. lzravnanje d€formacija pri zagrijavanju cijevnih vodova............................. 14.1. CiJcvne porpore......
604
60'1
60t] 621
(,21
Lsrrrrq 14.4. Zlpo'na, sigurnosna
i
regulacijska tUcla (aflnatura) ..............
I4.4.1. Zad^te. vrste, 24htievi............... 14.4.2. 14.4.3. 11.4.1. 14.4.5. 14.1.6.
Vcntili.................. Zasuni .................
Pipci Glavine) .... Zauopke ............. Nadela gradnie cijevnih sustava..................
Pogonskasigumost
....-
Ekonomianosi ................. Mogucnost prosirenja..... Plansko odrzavanje..........
623
623
a5 630 633
634 635 635 636 636 636 639
Krz k, p(inx,vr...
645
lJ0l,0ffmGul,ult .
Postupci, mate jali, oblici Iavova, kralileta (3) o Osnove obli-kovalja (i) Zavareni spojevi prigradnji kodova itlatoih posuda {101. ZavareoispojeZavareni spojevi (3)
I
llDntspolevt .
vi aeli(trih koostrukcija (20) . Zavareni spo ev u srro ogradnji (35) . Proralun dimmi&i opterer.rnii zayarenih konstrukcija (39) . Zavarivarje pdtiskom (!3) . Postupci, vrste iavova, materijali (53) Spojeyi toikasto zayareni (i5) . Bradaviaaslo zavaretri spojevi (i7) . Spojevi zavareni lelno elektrooryornim iskrmjen ($) o Lsmljed 5pepvi (0ll) . Postupci. lemovi (t0 . Osnove oblikovatrja {01) (vrsroia 1ti) . Lijepljeni spojevi (00) . Ljepila. svoj\rva, postupci (t0) o Omqye ellikovanja (fl) r dvrstoia (00) o Zakovitni spoj tTlt . 7alrclice. izrada. broj rezora. prijenos sile 0l) . Zakovilni spojevi u gradnji lelidnih konshukcija 00) r Zakoviini spojevi u konstrukcijama od lakih metala (82) . Zakoyilri spojevi u gradnji shojeva i strojnih postrojenja (S) o Stezni spojevi ([$) . p6r1ur.; steznog spajanja (80) o p1e1.6* cilindriCnih steznih spojeva (02) o Proraiun listo elastiino opterefenog spoja ($) Proraiun elastiino-plastilnog optereceuog spoja
.
.
.
(101). Fe161rurju r,.^ih
spojeva (102)
Etrmlcl
nl0tedlall,
0ilhl
$av0v0,
lMllhtr
:/irvrrrivuric.,c poslrlo jedno od najvaznijih postupaka spajanjir, jcr uz ustc(lu lr()tkova zu Drcdclc ili rlatc, prednost mu je i manji utrosak materijala nasrtprol liirvrulim i kovanim diielovima. Uz spretno oblikovanje zavareni dio, bez gubitr Llvrstoac i krutosti, moze biti 50% laksi. Zavarene konstrukcrje zbog jcdnostrvrltrg oblikovanja najdesde su bolje od zakovanih.
Dt\ tql0(llRN(.ll.00lrpod.z,tt.lrcain\poi?n razurnijc sc spirj.r(liiclova pomodu zavara. ViSe pojedinadnih dijelova meelusobno povc/ nih ric zrrvrrrivanjenr tvore zarareni diq a vise tako za\arenih dijelo,ra zaNateni rkkry. Zlr vo0o strojne dijelove prednost ima zauarivdnje talienjen s lokalno ogra,litririrn tiiokom taljenja, s dodatnim matedjalom ili bez njega. Nadini zavarivatrla rnlicniorr za melale iestt plinsko zavarfianje, olPorno za|ariranje, Qlek ltoltt('nt ) .i1\'tl-ivonic, za\ariwnie plazmofi, zavarivanje elektft) ski snopom, zovatbttlit .\t,jltlosnin snopotll (zavarivanje lasenkim zrakama). U nastavku se opisllitl zuvuroni spojevi u kojima se dijelovi sjedinjuju zaloron dobivenim od rralaLionx I'rc'I.r
ili ulnlicn
materijala.
Nltiv',tLt1ili zorariN
l.
i
meta li
:
(lcln'i do pribliZno 0,3% ugljika; vise od toga postotka samo uz odrodiJnc ruviele (lahl.l.l.). Elemellti legiranja; silicij, mangan, sumpor i lbslbr l)ri zavarivanju djeluju nepovoljno, dok bakar, nikal, kom, molibden ili vr-
nldij ne Skode. 2- N?zeljezni
netali
bakar, mjed, bronca, cink, aluminij.
I'Ngled mzlibitih vsta i oblika Savova prema DIN tq12 (HRN EN 22551) rlrrie lall. 1.2., a oDlile spojeta lalLl. .
l'ti|njeti za prikazi|anje delnil i ]':utnih Savova i dodami znakovi prikazrtni srr u DIN l9l2 (HRN EN 22553), a smjernice za oblike Zljebova, za razttc (lcl)ltinc lima, mogu se naii u DIN E551 do 8553 (HRN C.T3.030). l'r'cnra lall.l.[., zavareni spojevi dijele se
!
tri razreda kralitete.
I diiclovi od termoplastitnih umjetnih nasa mogu se medusobno zavarivali. Tn nnn)-
.iro (lollzc u obzir tvrdi i ltr,ekani potitinil klotidi, PVC. Pri zavarivanju umjctnih nlnsll il,rl)ivl sc spoj u tjestasru stanju (DIN 16930 i 16931). Pritom se mogu potczAli grvovi Lxo kod mctala. Postupci zavari\anja sn o\1,2awtiwnje \,,aaim plitlo 1, ,o,tt|iutti' tii|tit tijclnnu, zawriwnje toplitlskiu it rutson, rt'ikcUsko zawri/a"ie, diel!*ltittto \ivlo li?kt,a t o zuwnva,le. Poh,inilkhddi sc mogu dobili pod raznnn fSovrdkirrr rrrcnirlr kro Dynal. Igelit, Vini&rr, Vcslolit, Vinnol, Asltahn. Trovidur, Mipol m
Il
Iivtlt
mmswutu smrut Tdlim 1.1.
Zavarivost najvaznijih dclika
IlDeottttomnh
zboe visokog eddjji I i N pdkladni su smo z, podredoie svrhe kod hnjih ,ijenki i hifros oprn tmj,, lslalrcm kod
d.nfrircioe! bnEovog derik. zr relid,e koniruk.ijc dij.lovx
n4 ?orrcbo jc m:ndi &lik. zivri,osr poslqi 0vijck. z. relitne koNhkcije i dijclok dcbljme >25 da 35 nn skn ir! ke.titrle 2, >l5 mr dsbtjine debljine > 16 da 25
l-i:i*il tsqo;. l-c
oloo,
-a
1r3r.
zavdivod se n@ pNebio t?riti. Prclgijlla.i, po porrbi ,!r;ri, , z. ortlmjdje pMsblih napdosri nom&lizidi. Dcbljlio srijenki po mosumGti < 20 mi1.
?oetna je vno panjiu prilem i
naknadm
l'rr oblikovarrju zlvurcnih konstrukclja lrcba priplziti na odrcdcna n0{cl . Svirki IoIstrrlit(n' lrcbao bi slogn svoje projekte savjesno i krititki ispilali .iusu li zrrvrrrivulki p|Lrvilno oblikovani- Kvaliteta zavarenog spoja ovisi i o kvalilikaciii , .t'r.ln,'\ri ,,. r\ itr\ irL'.r. VrTnr prctrl.r oblrkoranj:t:
l.
obn&.
-arrr u necemmtiffm
-a l Do,
-a
-t
t221,
-aa12o,
^t
432t,
47a0.
^a
1420,
r6j!
do6o
delikr notebno jc rftngrijlr
r12r,
su
zatlzno djelovanjel LoS spoj osnovnog i dodatnog rnatcijula prorrz|oiLrjc vclika zarezna dj€lovanje (vrsna naprezanja) u kori.icDu. slo p|i rlinamitkom optereieniu moze dovesti do loma zbog umornosti Drrrloriirh. Kod dinamiiki opteretenih savova zavaruje se posebno koiicrt. ili st trr izvocli u obliku dvostranog V-zavara. Nejednolidno ili valovito vud,rrri /lrvlri djcluju takoder kao zarezi. Obmda nadvisenja ili raskivanic .rrr,rrrirrtrr rr.rrr naprc,/anta \r noaetku i kraiu./avara sltaraig se Lrrl(ri \,,ti r.rk, l,r rz:rzrajrr rrsna naprczanja t,lodanjem tih krajer.r zur.rt.r Ix)gu so vrsna naprezanja ublaziti.
l:f
i!:drdi
upoBbtivi. Kod kEim,h
r.je
-t743r,
t2
-4128.
itr ;;: Ir,
lllL t,
st{,tu
h)
re (.o
sr Jo (a 0545) i sr 60
Dobm
> l0rmdebljine
uposbrjiv >
2,iuiem
@
t,()dicla naprczanja u tupom spoju (or zarezno naprezanjc) k*iN provarom korijenat b) V-zavd s dobrim provdom koriicnui , ) V'zrv.r s p,oliidennn i zavarelim korijcnoq /) dvosrrani V-ravd Sllh 1.1.
o64s).
,)
rTiii(hRfic.Brn2, > 20 mr d.bljiD. pepmtuie s
p.p-r;
I
(-a
-
I
V zrvxr s
oslobair lepreonarih
r5 mmdebrjinel
.i]IezrFzarenjem.
ro**u,..
oo,
2 o
12 d)
dbno Dhrsnbt
d,e.
ffid.bliinc
'
l.:l,it,Jlt,.)oli skreloni( toka sile u zoni zavati\)dnja! Za i\astoiu zavara prcsr(lrfn ic tok sila. Skretanja u zoni, za\art.,ar)ja izazi\aju vrsna naprczxttix (s1.1.2.). Pd nlimom optereimju zarczoa djelovanja doduse ne u rarljuiLr
0v$lodu, ali snizuju sposobnost plastidnog deformiranja
i
time stvarqi(
> l0 nm dobrji". porcbm je pdEdjavmF. Pdrcbnoje predsrijaanje i
odrariMj. napom 6di otklujmjs
pmsr,lih napcro$i, Poftblo pederij,,rij. i poptrlhje
,,mjm
aeLik i$ dv^1oic plms DIN 17l0o ll{Rx Mjab zNriH\ia prrlrivo p prcntni
Klo
C.Bo 500).
$lkn 1.2.
Podjela naprezanja u zavan pri skrclnnju a) u tupom spojul
lokl silc (d ic lok silc)
I
E
Ilvlimsm,$x
umsulutttr stotttt libllml.?. Vrsrc
opasnost od krtog loma. Pri prcmjenljivorr optcrcdenju materijal biva brze razoren, tj. njegova dinamidka izdrzljivost se snizujo. $lka 1.3. prikazuje kako se u zavarenim Savovima mogu izbjedi sketanja toka sila. Tupi zavar dinamidki je iz&Zljiviji od kutrioga, buduii da u njemu nema skretanja toka sila. Od kutnih zavam (s1.1.4.), udubljeni kutni zavar je najvede dinamidke izdrZljivosti, jer je u njemu najblaZe sketanje toka sila. Opdenito, mealutim, prednost se daje jeftinijemu ravnom kumom zavaru.
, Sllh
Irr
Jl.
I
,,T1ffi& AAA
l.L Oblikovanje zavarenih dijelova pri dinamidkom opteretenju
d)
a
n
zorrLr (sl.1.5.).
DC
t^
rlE
-rr -rl
K
EC
--TL_\
:1:)
r--r-'l
X DC
D-.t t-t-'7ffi ti7ffifr
14!
I
f-t-t I 1
\ I
_l
K
f
'--- w t a(_)
TC
Y
D{] rfl
X
'. r\.r ll
Y
Eal
K
EC m1
E
dpruzdnie u ko ienu zatdral Korijen zavam osobito vla(ino naprezanje i treba ga po mog!4nosti staviti u tladnu
N
X
L-rf=
Y
lthlett'tti t,htiln ic osictliiv
filtlifl3
t
u
Sllli 1.1. Tok sila u kutnim zavarima dr i/ho('cn kulni zilltr] ,) plosmt kntni zavd; .) udubljen kulni zava.
3,
t
$.td
lirlr
hldh
V
pravilno
b)
I::I:=
n1:
N N*-T,-
,)
ltlwr
u.itl
IuIia$,|
nmd& a) neFavilno;
i ohlioi tlvovn prurn|l l)lN lel.l (llliN [N 2255]) (zrv:rri! n,o lIlilrrru,')
t=
|-l
nn rF nn rlf
X
A
V
A
a
lf:l NT f:1
DC
l{oti iam
N#
N,
N
6)
N V
Slihl.t.laEreni (a\ovi
opierederu na ra\ijanje d) naovoljno zbos vladnos Mprezuja u korijenu ,avda; D) povoljno zbos tlaa' nog naprezmja u korijenu zaaa.i
I
_{_
g
n_ J_=
__n_ 0dJliawi tsh&la]?l[dial
-[,
K
,
Il
u
.4:l
E
nll
rrmgruum sromr spo.jeva prcmfl
ryDDzz
l)lN l9l2 (llRN liN 225s3)
D'jelovi lerx
u
jcdnor
n,vtinl
ffiz l)ip
ovi
l!r! l{
Du dijlli $rujriu
dl[
sN
r0lfl
koso
ri
rhrlii nc8o.ie potrcbno. Izvitoperene zavarene dijelove treba izravnati Tagriini kov.tllicm.
n. druli
Km er J ooLo2!fl ru ieJdi ^lor ed b Lu k^ ,ntdrrm ntsina drurome
iiko dl jc
dn' rvoiiLn krn qn oliom Io
|Ddrvlj$ tu Fdrriru'rrusosr
lti
rfri,irml r i *lkd it,ttr
T
llm
ili
!ikd!.lovasp.iju $ krtjcvilii
l.L Razvrstavanje kvaliteG zavara za spojeve zavarene taljenjem prema DIN 1912 (HRN EN 225s3)
bira
se
liena svojsivinu dattrijala
dodatni
te debljini i napreanju dijelo\E
Sllk
l.t
Pri\"xena rebra
.,) ncpmvilno zbos somilaDja zaaarai
Slika
lJ. Zavareni zupEanik
a) nepravilno radi
tlk
skih radova na gluvl
i vijercu, te ?olrebe krojenja
rebaroi
Dati prednost poluproizvoilimal Za'vzrenj dio je jeftiniji ako se uporabo poluproizvodi. Daje se prednost plosnatim i profilnim delicima, cijevima, skosenim ili savijenim ili autogeno rezanim limovima. Ako bi spomenuti dijelovi postali presloZeni, uvaruju se i lijevani, kovani, presani ili wdeni dijelovi.
mterijal pilas.den osolnom
ispilan, odnosno odobren 2a uporabu
OM6r?;
I
dt*timni avmivaai dokaz
4,
da
za
vdjede od.
su pod
Md,nm
jc u vd idedo bd logrje$ke (n!r. Endgenslto irpirivanje)
tzbjegavati gonilanje zat'aral Lokalno zagrijavanje pri zavariva.Dju i hladenju nakon toga dovode do naprezanja zbog stezanja koja iz^zivaju deformacije zavarena dijela. Sto se viSe zavara sastaje u jednoj todki j Sto su deblji zavari, to jade je izvitopercnje. Stezanje zavam pdmjeiuje se narodito u uzduinom smjeru, a posljedica su prorqiene oblika na manje krutim mjestima zavarena dijela. Prcma isl:ustvu, nastale deformacte mstu ovim redoslijedom: elektootpomo zavarivanje, eleLlroludno zavanvanje,
plinsko zavadvanje.
I
l(rko so gonilanjo zavtra moic izbioJi. prikrzrric Sl lI l)op,odna rcbr lrcbrr lxikliutili zrvarima debelima 3 do4 mnl. Zavarcni lirvovi nc smijLr biti ni Lloblii vixlionr
l.dh, dn nasrotrjdjc
sltul sEniledm
flfl
o\
b)
Slila 1.8. ,zrrareno podnozic d) ncpravilno zbog mnogih pojcdirranih diiclova i mnogih zavarenih
Savovai
.
llwnt3ro
IIImmumuem Radovi lrrojenja i obmda- rezanjem 6, - Izbiegawti skupe ptiptemne radove! p.if.ipf:ri, konstmkci]u' Zato valia po mogu(trosri izbjega\'ati tokar€na profila ,r*n3iniu pro*.;".u. kose ili okruile rubove-.limova I :' l1,lll'
test'o se mogu usleoSauijanjemi pregibanjem rubora sa'ramih dijelova jeti zavaleni savovi (sl l'8 t ! Mora postoj ati odgovarajuda pdshrpa&1ost 7 . Paziti na pristupaihos' sa'o'va zavarivadkih alata do Savova koji se zavaruju'
m
l(ollovx i posudii Privrrroni prcnls l)lN il55tt !fl,I)tni, t,tEirir, ptirthnitL'i tktskt\\'i lc l)t1l\hni Vx)/i'l'i (Sruic|nicc zI zitvtrcnc spoiovc na parnim kotlovirnr. pos danra i oicvovodinrll) / (llliN (.13.071). U lAlll.l5. oavcdcni su propisani dclici zr stiicnkc ioiicvi $llh Ll1.
prklzrric Primicrc Sdic
sLr DLr Nti.icnkc
Mw&wdMdM dw ffiM NM Atw N
IlEf
rulEtt ui firirii l0tl0lli i llahih N$da moraju biti. polpuno neproZevareni savovi na kollovima i llaenim posudama pusni i lrlo .wsti. pa sloga izisku3u pazljiw q{u: 71*uTJ' ::.:Y:iT::. ] se mbe dobro zatanvr clokaie Lrodskim kotlovima dopullfna su samo ako se propisima'la msterijali i da zavari radunski zadovolja€ju Dimenzije pojedinih Kotlovi i posude pleteino su izradeni od limo i ciievi Inory:l:'til ,Irsrevo ouse o sirini limora koji se mogu isporuditi iposlojeiim la&sualner *, oroizvodrie. Da bi se sprijeeilo gomilanje savo\a r"lja.ulduzne fsllL) v:t] :t:l1: larone poiedirih plave,a zaketrutijedne prematrugima kod maLi rzeza lll Samo oasr"rt.., utuoti owo; isliano_ poja'avaju se {sl l'l0l pojacavat'' kod predrmeMiontane debljine lima' i'aezi se ne moraju
-n_
IL
-E
\41772 \ .a
l"+r/:.-:v ,-r'/J P Ar?
t-F
,al
jt*u *,-f i- ll --.i,anFAJ rl-[\bG-r l]l{
+: +S
ffl
+L
g fium.o.@
dl-\k" #'w
Nadin oblikovanja tlatnog spremnika al uzilui:ti savl b) popredni Gadijalni) savi c) llair Slilr l.g.
o'rtso:[q'...'1
lllhl,ll.
DrN
^nrW
do
DIN
2628 26q8
U_l [__]
lrvrrre,iri grcbcni, naznvice. blok-prirubnice na(avci ipriftrbni spoicvi lronr
DIN 8558
rl.l.ll. polrrrzan ic2at ikoluo nu dinnc llindvz, s pojedinostima' Kotao sc rLr\l,,tr (xl lri l)LtIl0 i dvll ravna dna. ima suslav ciicvi i snabdjcvcll .ic.icdniln Nrr
za ttlazne otvore Slikl1.l0. Pojaaanja kotlovskog lima na izrezima
i nastavke
IIr/rrr
i)lv(,ronr
i
rc(lonr nlrshv0kr
z
ciicvnc prikliuCke. Kao ztvalcnc posLttlo
[I
lfllllt!1.5. l)o|rrrtcni
i:rliri zr stiiollklr i(iir!i (l/vlrrl l1 Al)
mmmuu stttwt
lldr rtrh
stand.arclizirane su: jednostijene gdjalice za toplu vodu DIN 4801 (HRN M 80 020), tladne posude urealaja za opskbu vodom DIN 4810, tladne posude za sda'eni zrak do 3 MPa pretlaka DIN 6275, leiede posude postrojenja prema DIN 23281'
i
lltl)-lislovl) hnllollrrl
us137'l
-l
o:l?o
-t
RSr il7- l -a 0360,
lr- t AO Do 7@
; rr,{ no-arrooo
ustS?-2
-d03?l RSl3?'2
-a036l
-a 0362
-a
-l:aa62
0363
si 52-3
sr 42"3
-t:0562
-C o43l
-4
0563
12.5 t 120 D"p 5400
i
34-l
st37-2
- 4 0262
-C036l
st 42-3
st52-3
'C 0462
t0562
sr
"-nfi :t1 E:
.a ol62
'a
-C0363
."'-'..w atz
i
t?t2
TT
'100
130 /0.15-D"p2000
rezognn]eor;r
s!s2
t2t1
sr55 -41402 slJ5.4
s152.4
-41213
-a t4o2
-a3loo
-40161
'a
-t
12,5
0563
frl@fi@ffiffifi@!![
\/
iii J
st 45 8
-dl2r5
Sllhl.l!. Zavaren pami kotao na dimni plin s odobrenim tlakom bretlak) 7 bar = 0,7 MPa
Kako proizlazi iz sl. 1.9. i 1.12., debtim tupog zavara jednaka je debljini s zavarenih limova. Proraaun potrebne debljine limova plasta obidno uzima u obzir najslabti zavarcni Sav. Unutamji pretlak P, kojem su izlozeni cilindritna posudo ili kotao, rasteze stienke, pa su uzduzni i popredfli zavari naFegnuti m vlak. Za proradun raijede u llrvatskoj: )Tehnidki Fopisi za izradu i upombu pamih i welovodnih kotlova, pamih posuda, pregdjaia pare i zagrjada vode(, a ; Njemaakoj: propisi Radne zaiednice za tlahrc pos de (ArbeitsgemeinschaJl Druikbehaher ADlistovi) i tehnidki pmprsi Njematkog odbora za pame kotlore (tehni6ka pravila za pafle kotlove TRD) (Deutscher Dampfkesselausschuss)' Za plinove, paru i tekudine uvedena je medlnaroilna jeilinica tlaka Pd (Pls-
N/m'zi l MPa=lN/mmz 1 N/mm'? 1 bar = 0, = lot Pa.
cal),
iPa=t
(1
MPa=l
megapaskal = 106 Pa),
-t016l
056?
tr l{r lllllnur08r,rtu -rfllu3.{1r llilrllu0|nli0uw
! /), /, /
lllelr
ofl 172t5
rlchliinx n'.rd,ke
lntrhir ipronrier t)o8ooskiprcllat
t)r,nlunsltxrurrpc'arr!:)
i6: r<6 mn D" 250r ,, < 250 mm t0,15: ,, < 0,15 MPa ,110i r < ll0'C ,".r ::000: D".r <2000 mm. MPa tP 1720: r.pa 1720oC MPtr
1 b.r= I drN/cnr= 0,1 MP! = 0,1 Nhm: l)oltrzi u oh/ir i sivi liicv DIN 1691, (llRN (..12.020) i lljevano Zeljezo s kuglaslirr 8ftllnnn, (d,,vdjo niic mvcdcno. lnnl f , ih ko(k)vd n.jmrric 250 "('
E
lllllllll!
[l
mmmtuut smru
l.[. I]lll(n (rvrsl(x(( (lr|nri(x lrr\,Iil Txl,rii op lnnlflii Ir,,)(ir. vrllr(1rrl{r' dvrstoh) ^rolcrii$|r lhdril pow(ftr ipx rilr korkrvfl |t(tl
Ibttllhnd tMinunia tlchljina stijcnkc t sa /)"/D,, < t,2 pod uotrtarnjim pretlakonr i po(l unularijim ili vanjskim prctlakom
D. D -^ )-r-ff
s's-
ztt
dli'rhit\t. lhtttt'rt!
za
.ilcrl
D" 2
sa /)"
i
rI
&q
tluttnih Posudc! 200 mrrt i D"/D, < 1,7
1!!r.
t70
o
G!{,r)
(1.1.)
r+D
r (mm) naj'nanjs debljim slijeike. DL (mm) unutmji prolljer plasta, Dy (mm) l€njski promjer plalta. / (N/mm':) najvili dolusreni posonskl tlak (1 N/mm: = 1 MPa) .( (N/mm') karakidstiana vrij€dnost amtooe mterijala (lill ). Ona je mmja od uijednosti izmeilu greice teaenja, oiln- 0,2% - srani.e razvlatenja i vrmenske avntode kod 100000 sali na prora{unskoj t@peraruri i Kod matoijala bez
roT
1.0
II III
,1il
vlaana ltstoaa kao Branice telenja, odn. 0,2% smice r@laaenja, uijedi faktor dustooe materijala, koeficijent sigumosti (liil I7), koeficijent oslabljsia kao odnos austo6e avarenos spoja prema {vBlodi lnna. Keficijent oslabljenja iaosi, vei p1ena kvaliteti zavam i usti sava, 0,8 do 1 (obiano 0,8). Ako se fla plastu nalaze neojaaani lrorti, onda je v odnos
S , c (mm) c: (mm) .r (nm)
rro I
t70
izmed! presjeka oslablj€,toB i neoslabljenDg li@, dodatak s koiim se uziihaju u obzir pod,lere debl.iile slijenke. Kod feritih lelika o&tupanie u minu preha stmdedu, odnosno smienje debljine sti' jenle. uvjelovuo je na.inoo imde, npr. duboko ialaieno. Inaae ie c1 = 0.
dodabk za istroienje (dodatak za koroziju) = 1 Im Taj dodatak ohada kod s > 30 mrr, ili kada se aelici dovoljno zartite (ali ne galv skin Fevlakama) poolovljawjeh. plaliiaqjd, sumiianjem. prevlakama mjehih matrijala i sl. Ako se posude ne mogu iantra Pregledan, heba ugovoriti veCi dodatak,
t(iow,t
/, (, 3 ,, vidi
legendu uz jcdnadrbu (1.1.), dodatak za koroziju = 1 lm. Kod r > 30
Im ili nehrdajuclh
(1.2.)
nateijala, noze
Kod pamih kotlova najmaqia dopustena debljina stijenke izrosi 3 nrm, kod netudajudih delika 2 mm. Jednadzba (1.2.) wijedi i za kotlovske cijevi pri unutamjem pretlal-u, a pd vanjskom Fetlaku samo do vanjskog prcmjem 100 m.
I
1l 9,, II so
Potrebna minimalna ilebliina stijenke s cilindrii\ih b bnje|a' plaiteva ili sabbnika parnih kottol)a pod unutamjim pretlakom (sl. 1.9. i 1.12.) sa D,/D, < 1,6:
!, /1 . D,,
60l
!4ol
ff|,"
dodatak na obzida@je, koji kod oziddih tla{nih posuda lreba lredvidjeti za dodaha aaprezanja zbos tezine zida lnde je .3 = 0.
,_- D. P ,,_+:p ,, 2n-t s'st, 2"^u* p
19.].uoo 140
rl
Los
x
ri tr I ,
r0
cNiMoNb i310(c4533)
12.
t-r I
M.dNrijodoosti se mosu linemo interpolnati. Kod korlovdldh linova E L,.E IV s.anioa t€l€nja pli 20'C i debljina do 16 mr pri l0N/@: hZivil6, ,ll dchlii. iznad 40...60lm pri l0 N/mt leZi .ire, kod ITMi 4..,13 CrMo 44 i debljina do 166m Drl l0 N/mmr lezi \ise. h d.blline oo lo mm pri 20'C srrnrca recenir le}l a l0 N m' vi.e. /a debljine ihad 40 mm llai z! l0 N/mmr nr2e l(od cnc\i sd D. < l0 mm i r < I mm bn 20...120'C 6anra r.en,a leli4 l0 t! mm: n,r. Kod Sr 15.8. C ,214,'Sr 45.8. ( 1215, l5 Vo l, C ilO0 i rl Cr\4; a,1, C 74(]O uz vrse remperoluro z0 rlohliinc iznad 40nn i l0 N/nm: faklor lvsiodc natorijdli hot lerati nire. Kod D,<30hm lx
rI
l
rrurrflr srflfl
mmsllvuut storlt
T
llm 1.7.
('rlirl(lritnl visirr rrbI bon)birnnih rlna rrl(rta pti ////)"<0.2 iZlrosili Irillrirrlr , 1.5 .r. 7,a Illl)" > 0.2 soriiu s0 visinc , lincrnnr loliko snizili (h pri //1/), 0.5 {io&r nu vrrjcdnost nuh..\y'1), nlorir biti > 0,003, osin kocl poluok-
Koeficijent sigurnosti S za tlaane posude i pame kotlove (izvod iz AD- i TRD-listova)
! aolidni moterij.li
,ima
aelidri Ulev Lije,ano ,eljao t
trbl.
6
iizuw
delidni
lrj.v)
luglslir sraillmr)
1,5
1,3
2
2,5
3...6
1,5
Sclavnc i zavdenc posude
aist atuninij. bakfl i b*4me lesuE ukljudiv voljme i lijevflne
I.l 1,5 1,5.._2.5
1
broe
rrrllrlr rlrrrr. Krxl dna s i7r'cziDla unutar kugline kalote s r/a!4s ikad tulnritk r/ frl. rril,rii od zb:'oja oba poluorjera idezit.lreb^ uvrstiti fJ za puna dDa. U loni ,lrri'rrirr i krxl prrnih dna smije debljina stijenke kugline kalotc biti nes$ nrrliir orl (kliliirc sliicnkc rub i mora se umjesto sp, izradunati s B'. To vrijcdi i zrt rhrvll;rlr oiaianc vcic izreze.
2,5
t (.-i(n- morcaE'i
DEm,
ub 6{'zu^\ !or'mk.lskcicrite
DIN l?'0n.odn' rlPN
('Bo.5oo,(cicni I'L\),sab'likor'o\"bmdq( loLro\ aMmmjudo\rdbu
1.5
t.1 KoNrrukcljski ccuci DIN lr l00, odn. HRN c.Bo.5oo, smo llabilni kollovi nnuhtr€ ploridbe
toiovi
i hrodski
t,8 2
' la rlacne posuoe gorirrh plinoq I plnsl} smjesa c crjoom iti cij o\odj
0,1 D, i ,t > 2 mm pod unutamjim ili vanjskim pretlakom za tladne posude i pame kotlove:
,
=
4
{-L+
+
",
",
+
",
+
+ "o
",
(1.3.)
.)
s r, D,,p, p
& s ddi
leserdu uz jednadzbu (1.1 ), iienr o"t,biim rr u" bombrtra dna
/rwe,d od qie diieloq r"l. l" lel ^oel. ,=0,8 oo r, \ec prcma k\al'rerr:a',/a rndte.'e,- l. koeficijent proraauna (vidi liil l.S i dolje navedene podatke), dodatci m debljinu $ije!ke. vidi legendu u jednadzbu (1.1.). Kod pmih kotlova oQadaju ., i .i, {to{taLal v;nsrcs rlaka. Koo ,ls.nt po.uda .a-2 mn 100 mr D.. lod nam,h ko o\d .i-.2 *. poa"t"t urma u obzit od'rupdjd od reoaieko8 LUtta t.ptosoja.m e. rh'nuu mlc\kr. Kod D -{0 mm i\od uur'tujeg
r'
. D
- ' znoti ..-'l mr, inace te..-0. Koo pdil kor,ova.e. -02 /6 lm sdie e r, debl- io "ruenke be/ do@Dkr. Koo \ o lm e, - 0 mm moNkih brodshh kotlova uvijek je .i = I ]m.
Kon"nulciiskr doJalal. ALo ie kod r.aenih po'uda
0'00{' r0) kod
Sllla 1.13.
,)t,,no
{inot b)dno s
Bombinna dna
izrezinai.) dno svntomtd)
dDo s
nastavloni')
zavareno dno
l'htittt\ i lna izlo;ene t'dnjskon pritistr, treba proradunavati /llnrn (1.1.)do (1.3.) s f= 1. Medutim, plaitevi se moraiu joS i
prema -icdnird-
radunski pr)vt( llri s r)hTiro na mogudnost elastidnog, odn. plastidnog udubljavanja (vidi Al) list l).] i I]6, TRD 302 i 303).
II
IL
mmnrvum
uvtxfl rruru
smu Iihllti
1.0.
I'r(na.nnski koclioiic ri /i (Prcma AD-Mcrkbliiltor
zl /rrol)licn
l1ttul t ltittkltit rh'ltlliur trilulLt t u(nklt1\tih i t uttt uililt ut\tilt ltru i yht\ lsl.1.lLl
d'1"
i ll(l))
,
-,
ro
-,i,r/r,l
vnii lcscndu uz jcdnadzbu
0 ilr!
(1.4.)
,
(l.l),
proht!nski koclloijcnt prcmu izvedbama prjkazannna na sl. 1.14., lll ( =0,1 pri/= 0,015 D,, ali/ > 30mm. /> 1.3r,, > 3,5r, tl2: ( =0.35 pri !/:l>/>8mm, l?>r.
&
t"D" _
ln.' lsnlkltih t)L
r.:
tll: (
I
r's
__
"Nurfu,
#HLr l-o!:-
rrir(Dil2 /l I.3 S/K < rR > 5 mm. r, > 0,7? r 5 mm. tl4: (r=0,35 pri l3 ri, ll5: ('= 0,4 prir < I si, C= 0.45 pn s > 3 r, U6r ( =0,45 pri r3r. Vl (r= 0,4 pri r <3 s, C=0,45 prir > 3 r,
;l
A
U6
priD, >
r
1,2
/).
v2r (r= 0,3 prir < 3 s, C= 0,15 prir > 3 rL, vl. V4: C=0.25 pri r=0,035 D,, al1 />30 mm,,> t,: s, # :,S r, pktrrannski promjcr preha sl. L14., tunski promjcr usidrenja. Kod neusidrenih dna ili ploia./r =0. dodatak na istrotunjc koji valja posebno utuaairi kod posuda s opa$in]. ilko knd iuiim sidrzajem ili posuda koje se ne hogu preSledali u unuhrl(Nri
"'M !&-v:+ L-
=0.4
{),2
2,4
/,r rrsirhenc pblc ili cijcvne stijenke (sl. 1.12. i 1.15.) vrijede, ovisno o rirst)(! rt1[r (,)l,lik(,vturiu),.iodnadibe koje odstupaju od jednadibe (1.4.) (v i Al)-lisl ll1 r ll(l)
.105
i
106).
F"@
@
tr#
v4.\@i@-lql
lq 1;
Ilt-D-t-
Il
neusidrsa.
Slili l.l4 RarT ra dru i Ploce rawo usi&enai U1 rae$ zarobljeno dnoi U2 kovao ili }resatro u5 uv@na avostrmo u4 llo'ai za rastoredenjer ,r"c; a;i"tom jedne shane plo'a: s ,r.e", u6 s jedne strane uvarena \'d\oatrdo uvatu Ploca sa $drebom " crjerr: v4 larublieoo sa prcwceno dno
Sllh 1.15. uvarene
v
* i"i iiil"*l' i".lt-"1.*i,"'" ,,-#trii" p.*t"'. 'ia'.'' ti ',*',".tU.* "rl,r,
vI
'sidrenom
c1ei
xlh
cijwi
(a je cij€vna stijenka)
prema sl. 1.15. zavareni Savovi moraju preuzeti cijelu r ln(xrcscnu nil cijev U smidnom presjeku zavara siri a lava mom iznosili
IrriIl]rricl
I[
fL
rwitflt
sP{,tfl
ttmstuutvt stottu
F,S
(1.s.)
I =o'ai, . K s i ' d S.
(
a.i0 gomji poj0si b donji pojusi c vertikalni ltapt d
(nm) sirina za\da' poba ruspBho le t' udro ciewosie\D& , koia orpada na c;J$=P 4tu sdre i.* porja tubto ' '' ":;;# ia;r' ' rs'' r"i lL'Lmi* izbusenrh dna' ";;!ina oo na{alka obruba Ji" ,.r1, i*l' 'i' 'uL"i'i cije\i' (mm) wjski lrodjer
*"O
vidi legendu uz jednadzbu
r'**'n *i*n
lLt'l
$llh 1.18. ZavnrcDc cclianc rx)sivc koDsrrukciic ,/)nor ,: rc$ctkrslc konslrukciicl l) lnncninos0a;.) sundu,:nsli nos0l
,|lr!
nulni qip: r \carktrlni lim nosacr:/ .pol vcni-
i,ts limd nos.0. spoj nojasevo: /, ukruCefJe: Bri0 k itspoj stijenkoi / poprodna prosrada
I
Lrl
i
cievi lli sprezniaka' ptesjek kumog
zarega
'idrenih put' \edi od potrebnog ar* o-o,.r.t"noe na smik. mora biti najn-unje 125 presjeka svomjaka ili sidrene cijevi:
d' E e>t'25 Aa .aA (mr) presjek si&a= (&-d) nl4 ("t' 1't5) Jednadiba (1.6.) moie se primijeniti
i
(1 6 )
oa uvarene cije\'ne nastavke (Yidi sl
1.11.).
Itr@
uoieu telitni[ kon$ilkcip
visokogradnji. sadnji diTara i osive konstrt' ciievi r limovi spajaju se
u
:l';..#.";;;'il"re
,oznilr nap.a,a dizarrce
I
nosa'e
id
":*j: H;:":"i:ill:i'I'lili:j:fi,'i'H: Fomi'Uh hala nosac-e konstrukcije
'elicne 1-16!.f,Hfli,tljl
-$llr
;#ff';[J"ffi il;
vanjski stapovi zo'',lu se po)asevtNjegovi ';iiiiotnir'l u\ljel sa5taju vise srapola' dijaEonol in stapovina' tJ c?ofl se ';;,;,-;;;r;i-oi. s. kuo tinPni no'a'i r$1 116[r ili kao *:d'*':i, :.1::-:: uvaruJu sc Nu!E'!o ii. t.tOc,. Ou ce ne bi izbotiti. na o&e'ienim raTrnacrma prcgrade' i."i" t" r<"J '*ara"uirt no\aea Tov poprclne teljci )a lajam(enom tatjenjem smiju se uforriiebili samo
Za ntafianle r"i"l-r" ,avariranja Tosusrli-t r( o:otr'sr?'lii 9'j.ii:: dilelo\e i1-i,i""01.2-r Co:0r1. s' iz-: t' osozr za nosi\eza"larene I,:iul^t-" cellcne KUrr
I tl ti l1
tl
*#m".lr
,porr"ifj^rr,i neumireni
.i*.;.;Ji
p,o.,2".
klalitetne sruoe
l
Za
'elici *f -i*itoga n je osrm"*]'1,[i:::S"S';,'ff
C.TI.08I) Za dizalice
i,i .-"J*7^.t:""ien
i,?fl, il:3i
ffi
050) \avedenr sa DTN l5Olii rHRN M Dl020 do
standardi sadrze, uz ostalo, sljedeCe:
l.'
i,4rosi pn maloj opasnosti \4jnirnalna debljina no'ivih dijelo\a od kod,'vomihorn- kod dizalica 3 rnm' 'elika proplsane su vs(( .i:"tl Z rn- Za rrednje ili veie opasnoslr od korozile minimalne debljine'
"i
i".rr.
'i:11^T: .:::
2. Zavareni sastavni
dijelovi moraju biti tako oblikovani da se koliko:je
mogude postigne nesmetan tok sila. Treba izbjegavati nepovoljne prtelaze s jednog presjeka na drugi i veie proreze ili provrte u blizini zavarenih
ili
navarcnih limova. Gomilanje zavarenih Savova na pojedina mjesta trg. ba izbj egavati.
lintama sustav0, je potrebno teasnicu zavarena prikljudka dovesti do pokivanjo s Stoga tezisnicom Stapa. Prema 31,1.17. momlo bi se tada uz istu debljine lovo izresti. lt et= lz ez.
3. Tezisnice Stapova trebaju se po mogudnosti podudarati s
VELEUdILISTE
U \ARAZDII]U
n
L
nuftiltsPDi mramvuut stotwt
Sllki 1.t7.
s teiisDicom siapa Zavareni prikljutak dija se teiisnica poklapa
$llh 1J0 zarareni Savovi
hmo!ima' 7bog opasPoiasne Dloce koie se.pajaJu izralno s renikalrum a dodame pojasne l0 mm ne mora;u u'ri deblje od na spojevi pojasnih ploda momju biti okomiti ;J ;0
lJ,
smjer sile.
9.
;;:;i";';;; iJ.,. ,,-. ;i;;;;" ili" o.L
Sllt l.l[. Zavar€n kutni sav 5u naro'ile-opasnosti od zaNorme kxme Tavare' kao zavare iz''esti samo
5. IJ konstrukciiama na oNorenom prosloru
i"*ii..
ili gdje
,"r1" p."r.ia-e zavaruiudi ih naokolo 18l.l.l[.t. jednako debele ne deblje netso ood.niro rebu ,rrr" k me zattare izte'ri (r; 1rl fta2i Dtomeun. ako lehnolo;ki m/lozi ne go\ore proll\ ' Kocr ce.lntn < ;,;;h"r;";, p*po.eu .. radi po\oljnijeg sketanja roka sila izvedba
'7.
koji leze nasuprot
Ne smiju se prihvatiti izvedbe u kojima zarareni Savovi i vijci zajednidki prenose silu, DIN 7990 (HRN M.B1.068). Zbog opasnosti nastajanja zona segregacije (zone nejednoli&g shukture) kod neumilenih delika i zbog nepovoljnih odnosa preostalil napetosti nastalih na prijelaznim polumjedma vatanih profila pri postupL-u valjanjo i ohladivanja, nije dopusteno zavarivanje tih prijelaznih polumjero (s1. 1.23.). Od toga su izuzete temene i poalnozne plode. U podrudju hladnog oblikovanja (npr. savijanja konstrucijskih dijelova smije se zararivati samo ako oalnos iz:llealu polumjera savijanja i debljine lima nije ispod dopustenoga. Taj odnos ovisi i o materijalu.
10. Raiunska debljina d delnil zavam jednaka je debljini dijelova koji se zavaruju, pri demu je u sastaw dijelova razlitite debljine mjerodavna manja debljina $1. lJla). Kod kutnog zavara jednaka je visini ucrtanog istokndnog hokuta (SI. l.zlt)- Debljina kutnih zawra rnoft biti tldjrndnie a = 3 mm; opienito njihova debljina ne treba biti veia od. a = 0,7 t, pti temu je I debljina najtanjega pdkljudnog dijela.
" debljina lima izmeAko su zavari cmle(tenijednj nasuprot drugima oncln du niih mora biti nalmanje 6 mm t$l 12l l'
+-'--'*-',--l ,)
ll. Slitl1.t0. Priielaz tupogs L-utnog za\"ra s nejednakim
'
kakovima na botni kutni zavar
j"dnakim kako\imr
s
,)
Slih 1.21. Debliina zavara a tupih zavarai ,) LThih zavaE
Raiunska duljina zavara / jednaka je ul':upnoj duljini I zavara. Kod delnih zavara jednaka je sirini dijela koji se zavaruje, ako se pi izvodcniu zayara pazi da zayar bude jednake kvalitete po iitavoj duljjni.
I[
E
zryrrflfl 3r01fl
uNstlvuttt slottvt
tcmcliu svog polrlaja nrogu frcnosili l)ol)roar)o silc. NI prinricr. korl l. I I islilnih prcsjcka obitno su lo sartto zirvitti poprctnih linrova cluljinc i (s|.1.23.). Kod zajcdnidkog djcbvrnja lupih i kulnih zavara (sl. 1.22d) trcba zbrojiti povriine zavara. Na pd)njcr:
l1l' radunska duljina I Na Drikliuccima s vezicama i profilima prema il' prildjudcima ne smije bili;eca od /= 100 a Nadalje' u poicdinih a' a prema l=15 od prcnra sl. 1.224 radunska duljina ne smije biti manja sl. 1.22b i 1.22c ne manja od /= 10 a.
il;i;;;;;
2
(a .
l)=
2a l
= d (b + = a (lt +
CD
2l)
L+ 2b)v sl.
=4a l+s.h =akl -a)n
W
=a
(d +
uz sl. 1.22a uz sl. 1.22b
a)
fi
uz sl.
1.22c 1.22d
nz sl. 122e uz sl. 1.22f
a
Slili
1.23.
a)
Sllti 1.21. Priklju'ci ltapova
i
vezica
je oclre'lena sa D Kod kutnih 12. Raiunska poYdina zavara opdenito ." debljina zavara a zakenuta u prikljudnu mIJIinu S.v'r F i'427om mogu biti oouh'aieni pri prijenosu uzduzne sile Kod jednolicne kru(ostr' je ta . 0, uz pretpostaut u da " prikljucna ravnjna savrianje na napre/anju kakve se poiar ljuju
;;;.4" I 'r", lrr, "."'.i.ri iri",J""i* ara,i.lrna.
Ato sila -F djeluje okomito na povrsinu za\.arena on alnin (\lacni"n ili tlatnim) dprezanjen
u
na
sava, raduna se s
r
'(a
obuh'aieni su samo priklju'ni zavari kojr
valj
Proraiun na tvrstodu provodi se kao da su sami zavareni lavovi posebni dijelovi. Po\.rsina presjeka zavarenih Savova uzima se kao ona koja preuzimo opteredenje. Ako se Zele izbjeii mogude zamjene s drugim naprezanjima, treba u simbolu za naprczanja zavarena Sava dodati indeks zav, kao npr. o-* ili z-,.
s klmim ,' . hn.nim lumm 7a\dimar br s;!in I boctrim kltrlim l drma: 'I om' zav lou2rim rupim e) Tavarisa: l"*-. *"1"t , a ' tupiln i .umim ' , s kutin knzann zaaarom
,""*" r-isli"
s kutnim zavarima opterc6en na savijanje os nosaaa; 6) limenog nosala
Prikljuiak nosada
6,,.._ r,-,,
(N) a , k 4 (Im')
(1,7,,
slla koja djeluje okomito na povrsinu zavarena sava, raaunska pov$ina zavarcna slva
kakoje,avedena pod 1.12.
Itr
tm srufl
m
tmmuulvt smnt
Aho sila sn
t
(tangencijalno)' raiuna dieluje u samoj povrsini zavarcna savll
se
normalno naprezanie
qr= M Y
s lirtnin naPrezanjem
F :'1a l)
'
(1.8.)
,r,r (Nm)
, (N/mm:) smitno naprezarje u zavarenom laru' sila koja djeluje u povriini zalarena sava' / (N)
1
jednim momenrom sarrjanja M IJ Do\rsini /a\arena spoja oplere'ena safio notmalno naprezonie tst.-r.ij.l uir ie u spoju na Ltdallenosti v
M
(1.e.)
r n\a enJ {aw m rdlmalu orma'no .npiezdre rnap'e/drje na e\:'mre' .r, i" " ' {\ ifln') .aeztsnice ndpre/dJe nd v\ijdn'e)' I'a('o r\L'no z.\armd pn-'rcka ,dn'd,
,' ;:-::,'
;:;.;;
Ioii oP'eE u]c Po\rrr
**ii", -','-'"
';.;" i'"::;:;.#;il,,',' il.'*.,1,,.i.'i"*
'^-.
Kod
""r"g
pnlli'rcld. io vr'jc'li i /a o'rdle
mdle di'elo\e
/ tia /d
pflmJer na
\r' I 1-u
bilo bi. dakle:
1,,, =2al'
f 12+2alt]
+
(mn4)
+acvl + 4atlvt +
tI2)"
prrkl-c\' /a p'imic'e ,.v rul kuri'rr kurnoL zd€rd od e2i'nrce /d'dtena na razmaka ;,; ;i- i.ii'l'^'n," *r;* "omdrno napre/anre " "
l. ro.)
aomalno aaprezanje u presjeku uduZnos zavara (laprezanle na vlak ili tlak), nment savijeja u !resjelI konslrukcijskos dijela. moment inercije litavog presjeka kostiukcijskos dijela. ulljudivo i ne$rafiranrh dijeloB Gl. 1.24). Za primjer prcma sl. 1.24c I=s h3112+2Aa tza Pti' toir su zmemareni rcznatni momenti inercije porsim ,r0. \ raanak korijena kutaog zavea otl tEzisnice pEsjela.
Stapovi prema sl. l.24 opteredeni samo uzduznom silom F (bez momenta savijanjaj, onda je normalno naprezanje u prcsjeku za\arena lava
Ako
su nosadi
ili
jednako nomalnom naprezanju u presjel:u konstruLlir'nog dijela:
tr
Nomalno naprezanie ot*,' =
rurrh 7a'am bebd eTr'nice
i,..*^"r " odno'u pr
(
I
o",
F
I
(1.11,)
(N/mmr) vlaha, odil, tlaana naprezanja u presjeku zavm u uzduznom smjeru,
a (N) ,.1 (rm1)
sila koja optoreiuje konsh*tiwi dio. ukupna povrsina presjeka konsrrukcijskos dijela. za primjer prema
u&I,na
sl l 24c
l=t'h+Uo.
Normalna naprezanja prema jednadzbama (1.10.) i (l.t 1.) u pmvilu ne treba promdunavati, izuzev kod dizalica za proradun ekvivalenhog (reduciranog) naprczanja prema jednadzbi (1 14.).
U uzduinom smjeru zavarcna sava (spojni uzduini Savovi na sI 1 24 ) nosaia optereaenog na savijanje nastaje u prikljudnoj mvnini zavarenih Bavova smid_ no naprezanje zato Sto se pojasni limovi Zele pomaloluti u uzduZnom smjeru: SmiCno ndprezanie
'' -F.-
$llla 1J4.
a w,mi linija
a'ry
4 s
(N)
&
(hm)
(mn:)
*''Jili'
Pretjeci za'arenih no'aid /a oprerecenir T , vo'm eoo]r: d: d venrldlnr lim: / poia'nb
/
nurrJ plo'" ' -..,,"
na I nresiecima u/du/nih Tavara l(poini uldu2ni zavarir nosa'a oplereienog
F".S I ,EA
(r.12.)
smiano naprezdje nosaia u smjeru uzduinih zavara. popielna sila u presjeku konstrukcijskos dijela, statitki moment povriina presjeka lojasnih htova prikljltenih na poprctni llm. Na sl. 1.24. 1() su Srafimne plohe. za te primieie S=/r'.r'r, gdic '/1r predslavlja lnkljtrtmc ponslne presjeka. a l'r udaljenost njihovih te'itl0 od tezisnice ukuprog piesjeka, momert in€rcije aitaaog presjeka konslrnkcijslog dijela za presjck Prcnlo sl hr/)2+ur r,ri tvidi i lesmdu !z jednadzbu (1.10.)1, 1.24.
t=s
zbroj debljina svih zavarenih savova pojaslog lima koi€ hebanzctiu obzir' Zn priDje. prema sl. 1.24a ,o=r, 2a f.injere prcnra sl. I 24b do 1.24d uvijck ic
2a=2a.
L
rivrlrNrsr0flm
mmsnvuu srutu
4. Ako ni normnlno naprczanjc o snnx) zu scl)c.
ni r,rzultimiutc sn)ian()
.ff*fi
samo za sebe, ne prekorttuju 95 N/mrrr kod diiol! nupr"runl. va od st 37 (a 0360) i l2oN/mm'zkod dijelova od St 52 (= a 0561).
zatim, kada je 0+11+11 < 135 N/rmr'zkod Eelika st 37 kada je < 170 N/mm'] kod delika St 52 (a 0561).
(i
0360)
ili
p{edlogu DIN 15018 (HRN M.D1.020 do 050) treba nosad dizalica ratunati s el$nvalentnim (rcduciranim) naprezanjem, uzimajuii pri tome ddgoPrema
varaju6i predznak za 01
i o, (vlak pozitivno, tlak negati\'no).
Ekvivalentno naPrezanje
i smi'na
naprezanja u a) tupom zavam, b) kutnom zavaru
Sllh 1.25.
Moguta normalna
ol+ ol -o1 o1+2d
djelovad n-ormalna i Nu kulni za\ar u prikljucnoj ratmini mogu ist'odobno ;;;.;".J" koja su u' i.;il okomita ledna prema drugima tsl l2S t 'r;; se oznaduje kao U tom se sludaju raduna s rezultirajuiim naprezanjem koje e
lcri\)dlentno (red.d.clJ2drc) naprezanj e
ol +fi
(1.13.)
+ql
u zaveenu saru' o" N/mm'i) ekvjvalentno Geducnano) naprezanje (aw' {ko d' I o djeluiu isrodobno mba _l'' o no.matno raprezanre u za(aEnL -'" rtrr..'r - ;;i';; kao zbrol rli w[lu' ouur\airr o roji 'm"'uprma " "nieru sava' opdeniro p'ma jedzavarena presjeku !r (N/mmr) smiano naptzanje u popretnon nadrbi (1.8.), laq \e( prema.poloTalu n {N mmrr -m:.no naprezanje u LtTdu2nom pre\jeku z^ueu rlr I'do @rrka' TbroJ ga\a p,ema jednaoTbi l 8'r il r l'12') ke n;il'o\ '
Elc|ivalentno (reducirano) naPrezanje o*d ne treba izrdCunarati' i rr 1. Kod kuftih zavara ako ostanu bez popre'nog napftzanjd ot to bodni kutni Savovi izmeilu pojasnih limova'
2. - Ako se na savijanje
-_o-** ""rij*:u tj", uto p."rri--j"
ili
ako su
optereceni pdklju'ak (sl 1'23) optereti istodobno M, poprednom silom Fn i uzdu-zlrom silom F Nadanojvi6ig momenta savijanja nastane prirubnim zava-
proma sl 123b]' rima [jednadiba (19) sa 1,,'=2a'b.yl+4a c 1t (a\o\ima poprecnog lima Ljednadiba nreuzimanie naiveie popreane sile it o tu ia tl -zol l, a preuzimanje uzdu2ne sile cvim ialovima Ued2b'4c 4tt prema sl' l2Jbl nadTba (1.7) sa zta l)-oil 1/2 v-savova s kutnim zavarom' K-savova poprednog kutnim zavamm lima s dvostukim kumim zavarom i K-Savova s dvostnrkirn
3. Kod delnih zalara,
o,i N/mr) oa, a CNinIf) q (N/m)
(1.14.)
*
ekvivalenho Dornalno naprezmje, vidi lesmdu uz jednadzbu (1.13.), nomalho napezeje u presjeku zawa premajeilnadzbi (1.10.) ili po lotrebi kao zbrcj ili razllka nh dviju jednadibi.
(l.l l.),
Sva naprezanja navedena u jednadzbama od (1.7.) do (1.14.) [izuzev normal. qj, u jednadzbama (1.10.) i (1.11.)l moraju se usporediti s doprdnaprezanjima (lall.l.0). To vrijedi i za naprezanja koja nastaju u presjeoimo
na naprezania
te i pojedinih konstrukcijskih dijelova. Njihove vrijednosti treba mdunati s pozna. tim jednadzbama nauke o d!.rstodi. Potebne laijednosti dopustenih naprezanja vidi u latrl. 1.10. Pri zajednidkom djelovanju delnih i kutnih zavara u jeclnom prikliudku mieroda,,ne su dopustene v{tealnosti za ekvivalenfto (rcducimno) naprezanje iz tabl. 1.9. NaFezanja dobivaju tada u jednadibi znak o. Cettne visokogradnje prema DIN 1050 (IRN C.80.500), a dizalice i kJan. ske staze prema DIN 120, odn. 15018 (HRN M.D1.020 do 050) radunaju se za sljedeia dva moguda opteredenja: Opteretenje H kao zbroj svlh glalnih tereta. Glavnim teretima pipadaju: stalni tereti, kao zbrcj nepromjenljivih tereta (vlastita tezina, ispuna obloga podova i sl.), zatim pokretni l€ret, kao promjentivo pomidno opteredenje konstrutcije (osobe, uredaji, uskladisteni materijal, opteredeqja od snijega) i srobodne sile inercije. Opteredenje HZ mduna se kao zlttoj gla\atih i dodatnih tereta. Dodat\ifi opteredenjima pdpadaju optereienjd od ujetra, sile kotenja, vodoravne sile (npt. kod dizalica) i toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski). Za dimenzionira$je dijelova i zavarenih Savova mjerodavan je onaj nadin opteredenja kojim se promdunavaju voCi presjeci. Ako je dio, osim vlastitom
zlvllfl8fl
$ofl
tr]l
mllsnvuu slotttt Iirrrrrirl.0.
r)op slcnr
srrvolc u gradnji
naprc,"*,ll:xT;li:i,1,*"rc
-s,,:r-l 1a0361) ]
eMrlimsaiMlllloo
rciinom. opliircacD snmo dodalninr optcroicrriirrrrr. rrrrtia rrrrivcci lcrcl vriio(li lttro irlrvni lcrcl. Kako iz tirbl. 1.9. i l.l{). proizlrrzi, tlt}Plr(lcnn n Prc/rrrrirr 7a optcroacnic 1lZ lcie viic ncgo za oplereienic Il. btrdlrai da jc mab vjcx)ialno islr)(lt)hrx) djclovanje svih uop6e moguiih tereta. Osim provjere raprczcnja. rror sc zir tcliinc konstrukciic obaviti provjera sigurnosti stabilnosti i stalidke trainosli.
r
'cri'n sr 52
(toj6o)
li rlim
1.10.
Dopustena naprczania (N/mmr) za demente aeli.nilr konstrukcija Prcrr rr 1050 (visokosradnia) HRN C.B0.500 i DIN 15018 (nosaiiidizalicc). odn. HRN M.D1.020 do \
I) I
N
050
) KN I
nvoslfl ikumi
l'lirl.i l(./xYrrdvo(flrkl
7
r'trr o tri r.diiun$'
tl5
r!
n,|)d ,l $rsi
l!0
B5
1:15
srlT Irilltllmlil
li0l[ filli
\Jro(iL l\i''L{
",'-.1,* L)K,5 0 K-7i\
I x."
0lll
(4036
ffil.!fll
'
\ll oro
-rtoJr'\L'L
n'orL.n]..rs .
NonnulM
i:t!_ at1i_ .,
iL
cr*.,,
11
<.'ii ,3lL
'
'-
sli
zavdri
,a(i.a\oni'h\ u'n:ork
orom{u
lll
L**"
r) Uvrstid rijednost smo
2. 9. 10. 11.
za nedok@anu kvalitehr
r80
12',1
d
,ro
1.,8., i2.
l
lti
snrl
16.
r.o
'i'J**'1'tli'li"
3. 9. 10.
13.
J
195
220 240
170
,*l,olr*
270
138
IsoIL?olrer
l9l
;;l-,.;T;
,0,
l6(
127
t3B
,rn
l,o,
lrn
'r
31. (- a 0000) nije za zavdere nosaae niti za rosaao dizalica. st 46 samo kod dizalianih nosada DIN 15018. (- HRN M Dl.020 do 050)
sl
Nosali dizala stalno se optercduju
i
(a 0480) navcdcn jo
rastereduju, tako da njihovo naprezanic
nc mozemo uzeti kao pretezno mimo. Zbog toga valja, osim opisanih opdih promduna naprezanja, obaviti ios i proradun dinamidke izdrztivosti (titrain0
tvrsto6a). Dopustena naprezanja ravnaju se onda prema pogonskim gruparta tlizala (razred opteredenja, udestalost najvedeg opteredenja, vdjeme upotrobo), prema oalnosu $anidnih naprezanja r= o,,r"/o.,*, odn. t*i./t'"*, tj. prema odno' su postojeCeg najmaajeg naprezanja prema najvedem u nekom od zavarcnih prikljuaaka (odnos donje naprezanje/gomje naprezanje), te prema opasnosti koprikljudcima (zarezi: w bez zareznog djelovania, -iJ znaie zarczi u zavarenim K0 kod neznatnog, Kl kod umjerenog, K2 kod srednjeg, K3 kod jakog, K4 kod narodito jakog zareznog djelovanja; detaljnte obradeno u poglavlju 1.1.6.). DIN 15018 (HRN M.D1.020 do 050) daie tome sljedeCe objasnjenje: >Dok se pflobitno pd novo.j obradi postoj€deg standarda DIN 120 (l-lRN M.D1.050) mislilo da ie se na temelju mjerenja vibracia nosadi dizalica mo6i izradivati laksi nego do sada, mdi se od 1960. god. na tome da se pretpostavl.iana optereienja pdblize i Eilagode stvarnosti, da bi se tako s jedne strane osigurall ekonomiinost, a s druge strane u svakom sludaju i potrebna sigumost. To ne vodi
LmN
flllmr 3m[$
lun sruu
mogu ni do kakve bitne promjene u pogledu tezina d\zalica' ali se te teZine < nastaju koja ,iut, norulu, to1" n"go do sada, prilagoditi opteredenjima svoje male Celllne cijevne konslrukciie llaka gladnjal aa'ajne su zbog
na slo bi se jzbjegla visoka lokalna naprezanja mora se slla u\odlu p-rosrenjem lcaja vedoj sirini oboda cijevi Kod cijevnih pnklju'aka srvara se. Takav prikliui 1'26!' ciiev"i (sllfir ll0f) bolii prijelz nego slo je prila4n na sl' l lta tik moze se izresti samo na cijevima male debllne slijenke Bolji su pr*quccl srijeni uoblikusloraU ii"^" tL fftt ali su sk-uplji Jeftini;i su sedlasri limovi je zakovanom spoju sliian iri. i.ils). ["ii si.l" obuhvaiaju cijevi Nepo\olian l".i-.*.1'tf. fmf. koii. uz o;talo, iziskuje i porubljivanje i zarelivanje ka1a Cije\ se na kJaju Zo ,oar"a*. t*he koristan Je priklju'ak prema sl l2il "ii,iri stisno, ptoinari rub ralrlo odreze i pri''ari
tezine. Da
Slllt 01,1.t0.
m
Dijelove Celidnih lakih konstrukcija fteba parljivije zastititi protiv koroziio rego obidne delidne konstrukcije. Najmanja debljina nosivih kolstrukcijskih elemenata je 1,5 mm na otvorenom prostoru i u zgradama koje nisu zatvorene, a kod narodite opasnosti od korozije debljina je flajmanje 3 mm. Da bi se postigla besprijekoma izvedba zavarenih Savova pd izrawom spajanju ctevi, ne smije njihov medusobni nagib biti manji od 30". Promjer manje cijevi izravno zavare' hih cijevi ne smte biti manji od 1/4 promjera veie cijevi.
spojeve' a pokazuje uobidajen ciiena otiSta' d'118' cijame kutne pdmjer izvedbe glave nosada okretne dizalico' 1.27.
(Celiane take konsnukciJe i'eli'ne cije'''ne lonsrukcije).navodi: lake. Ionsru-kc U e samo Konstrukcije se bez daljnjega mogu izr esti kao 'elicne nosadi mogu se upomJe_ ako su izloiene preteino mimom opteredenju Cljevni U preDu DN ilil airrri.. i Lranske staze dizalica koje odgoraraju gupr I i konshukcla I lakih (HRN M D] 050,. Za osrale iz\ edbe pomo(u ielitnih
DIN
4tl5
,,
120
delidnih ctevnih konstrukcija potrebno
je
odobrenje'
Sllli 1,2i.
rA
!e
L/
b
avorovi cijevne konstrukcije
jedno$aran lvo4 6) s ivomim linomr.) ./) s llosnato stisnutim kajevima cijevi d)
s
avomim limon ovijenim oko cijevi:
I Cijevni l$tni spojevi ,) ukndeni limomi .) s kolienom
Sliki 1.28.
a) bez ukrudenja:
Za dopustena naprezanja cijevnih dijelova mjerodavan je DIN 1050 (llltN B0.500) (tabl. 1.10.). Elekholudno zavadvanje dopulteno je samo ako jc nrr.inunia debljina spojenih dtelova 2 mm. Najmanja debljina a nosivih (avovrt rnora biti 2 mm, za ostalo vrijedi DIN 4100 (HRN C.T3.081) [jednadZbc (l 7 ) ikr (1.13.)1, koji je ujedno mjerodavnn i za dopuitena naprezonid zdNavtill nrford (tabl. 1.9.).
( $llka 120.
zavareni cijevd prikljuici
'ie\i: d' ' ' pror'F"im rrijc''ru '' nr lrmo\im"' s l*","*.'.i".,i'rlo/cr:rn lrnovima ' ' 'edla'r'uJ'nimc prosndo s'rsnur'm ".*",i -,,rc'm. c,,c.i: L' ;,;;Li";i';;, i ;,",.,",,',; ' " eq
a, bc|rlrui.riii /,,.I'urn,m rrbnmd
r
XI
urlstlutvt
txflrsP0[u
m
slotwt
drugim sasta\'dm dijelovima' Ako se ciievi ne spajaju dvomim limovima ili ;'anu' .a* go' onda po\ rsina'"] "i'1i-11^',1: veda od naimanie powsme presJeKa uriiu tuo orno'"u proracuna. ne smile biri zavarena Sa\a njlal'o ne \miie cijevi.'lome pripadajuie dopusleno naprezanie pieto.uUti O,is o.., (od"e prema tabl 1 10 )'
"";:"';""0ilJ-"";;;;1'
[
ni slolEvi
$ruioundrii
U slrojognd,rji sc izraaluju u zavarenoj izvedbi diielovi kao s1o su npr rcDlcnioc. zupaanici, kudista prijenosnika, lezajni stalci, nogari i konzolc, obolin i onrari. vladne i zglobne moike, poluge, naprave i sl. U zavarcnim Savovinrll naprczanja se u pravilu radunaju kao i kod delidnih konstrukcija, a da bi sc izbicgla opasnost zamjene, tim naprezanjima pridaje se indeks ,,*. Proradun sc nllitcsie odnosi na sljedede sluiajeve:
naino ili tt(ino
napreztmje
F
-
(r.ls.)
2\a l)
vladno o, ili llaano oi u zalarcno sam, d^ _ri. (\l vrdana rli ld.nd .ila okom la !d po\r(in'r /ddend ,aa 1) tnm':) povrsina zav oa iava Na sl l:[i , fa 0 =a 1, na !l lr0t 2(d t)=41.r+ a) n' (lm) debliina zavdena sava, / (Im) duljina jednoga zavdenog !ava. i
(N/ftn'])
/
.
Z----,-
-f#F-FO -------r-'rT1
l ,J./ \:
b) Slih
l.ll. Vlaano optere6eni zavareni pdujuaci
,l ' rulrm /d\dro _: b' s luurr
/a\rrom
Smit o naprezanje
F 2(a.t)
r l'
o\llm') (N)
(1.r6.)
snl.no naprezanje u zavdeN saw,
zavarena sava (iusencijalno na povrsinu) N ll. torzijski okctni mobmt koji otpada na jcdrn 2 vtrr, 1.31[ a= 7/ sa I povruna zavarcnog savai na sl llla r(a 0=a (2lr + l,), no sl lllh smiana sila u
povriili za
x(r.i)(m) $llll1 2!. Nosac oketne dizalice nosa'a a) lrikljudak nosaaa ra medlnosa'l 6) slava
I
t(a.t)-a(d+d)n.
u zavarenom pril<]ju.ku oplcrcicnom nr saviirnic ($1. L32t). u zavarima poprcinos rebar diclutu smiana naprezaDja koJx sc izlnlunovqrl, sx )(d /)=2a: /,
E
irfimu
sP0rH
mntsuvuu nomt
eloitalenfiim (reduciralim) haprczanjen
=.{V *t-f """ od (N/m:) reducirmo nomalno napezanje u zavarenu s.n, oa (N/m1)
i Slll0 1.31.
,l , t"lrir" okretnim
i
Smiino optereceni zavareni pdldju'ci
t"U"t,alaro;; i "p,' nordedom savojdm
kuinim kutiin avanma
s
')
opteredenima
prema jednadZbi (18).
Nafeza ie na sdrij.l ie
M
vlaaao
.y (mm)
udaljenost naprezanja
ili
(r.t1.)
tladno mpr€zanje od savijanja u zavarcnu Jaw'
oi fN/m:) M 0',lnlm) ;-. ;.,',
nomalno naprezmje u zaveenu iaw okomito ha smjer sava prema jedmdrbi (1.15.) ili (1.17.), odnoso njihov zbrcj ili @lika, smidro mlrezuje u zavaru okonilo (ta) ili xzduzno na mjd zav a (i ,
Na sl. 1.31b prikazani kutni zavari su, osim na smik, opteredeni jos i momentom savijanja ,l1 koji optereduje mtilo na savijanje. Tal:vo naFezanjo u zrvarenu salu jednako je naprezanju na savijanje u prikljudnom presjeku I vratila, dakle or-NV0,l l. Prema tome tleba izradunati ekvivalentno naprezanje
b)
o)
(N/m'?)
(1.18.)
monent savijada m lo\aSini zavarena
'avaM=F-''
nJeso\ prdaiu ueba kod kutn$ mommt tromosti poreile rawena sava' za Tavara kao Ellho\e leTiSni_ pow(Da aava pojedsih lavova ven IIliiu konjena jednad'bu (1 9')]' ce [vidi pri bme legendu !z od lezisnice poriine zavdena !ava' svijmje na
Sllh 1.33. pokazuje prikljuaak kuhog ./avara optereienog silop F koja ne prolazi rezisrem powsine 7avam. Sila F zeli plosnad slap okendli oko rezista povdine zavara S0 ta.lrc da uz smidno naprezanje zn prema jednadzbi (1.16.) (sl. 1.33d) dolaze jos i smidna naprezanja n, (torzijska naprezaq,a). Ta naprezarla ne rasporeduju se ralronremo po polrSini zarara. Prctpostavlja se da su ta naprezanja upravo prcporcionalna duzini putova koje bi prevalile pojedine toake Stapa na zavaJenom Saw pri rotacijskom giballju. Smjer tako dobivenih naprezanja odgovamo bi smjeru putova pojedinih todaka pri rotaciji (sl. 1.33b), MoZemo zamisliti da smo dobiveno naprezanje rastavili u medusobno okomite komponente G i ?, uzduiflo i poprcdno na zavar (s!. 1.33c).
a\ Sllla
(So je teiiste l,tz. Zavareni Savovi optereteni na saYijanje s kutnim zavarom a) s tulim zalEron;
po\rline zavara)
')
zavara (visoko opteredena toika zaDjeluju li na nekom opasnom presjeku vara)islodobnovla(nailitla.naoaprezanJainaprezanjenasavijanielvla.noi]i u o njlhovu smJeru sastavrrr lla(no naDrezanje od savijanjal treba lb o\isno osim nornri,.-ni' 'at..o u nekom opasnom presjeku joS i okomi ,ezultirajudeg normalnog naprezanja' djeluje
H;;:;fu;"
*ril.*-'*pt"r"qi"
li
to smidno mprezanje, fieba mdunati
s
Sllla l.NN,
Torzjjon optereaen spoj zavaren L:utnim zavarima (So je terilte po\.riine zavarenog sava)
Komponente r) rasporealuju se po presieku kao naprezanja na savijanjc, a komponente t, imaju na svim mjestima jednake vijednosti. Iz geometrijskih odnosa tog specijalnog slutaja prcma sl. 1.13. slijedi:
E
v
Lmmuuuuu-F,L rorziisko
(1.19a)
naprezanie'={F;;q
ll.ezultirajuie naprczanj e \z
(\i l) i
"
je tada najvede s/'?iino aprczdtxie (1.19b)
lr, +t,\' r . .
Oimm':) torzijska komlonc a okomjto
'...,"...
Tavar=6
cos
a'
prcrrJednadTbr"'lbl' rdp e/anle va^dno Poprc' or rlom/ _I ri!a /c\dq romPoncnli du-
(\rnfl, nnicno ro !'kd ,r'.t, /.. / ,, , (mn, dimeMtie lriklju'ka
Ilillct1.11.
na
zavdena lava
-,,:p"i,i,.",^n""@
0\ rnm r u /avarenim sa\ovima orrjenucij'ki podatci dopuslenih napreTanja
m
Kod prikljud.rkrr zirvllrcnih kutrrior zirv$rirrrir trel)ir ltililitk'tti llt't',,k :ttt,ttt't' rlii tu :1 (vicli sl. 1.30. do 1.33.) /7/rni.,t iti tkt t'v',tttxtr.
(i lal .1.11. navedeni su orijentecijski porlatci o dopuitenin ndtn::afiini \t /irvilronim savovima i prikljuanim presjecima zavarenih dijelovt pri ttrirnonr i lilrrinom optereienju. Neke opde vaieie vdjcdnosti ne mogu se clali. bu(iuai (I) i fvrstr)ta zavara i dtclova u spoju narodito ovisi o oblikovaniu i o kvrllilc ti i/vodbc zavarivanja. U serijskoj proizvodnji neophodna su ispilivaDir (lirirrritkc izdriljivosti. \ Slila LN4a prikazuje kao primjcr nepovoljan nadin oblikovanja nralo u7nicc ()Ir iziskuje vclike troskove za materijnl i debele zavarene Savover a osinr tr)llir s!: prije samog zavarivanja moraju dijelovi spojiii pridvrsnim zavarima. Ovi nc(lostotci izbjegnutj su lakom konstrukcijom ($1. 1.31[).
t-
Sllli l.N{. zavarena urnica a) nepravllno (dje susishodno)r 6) plavilno (s\rrishodno)
nl
'ij"-:rrl1lllll:""*
q
lllffiihn
nvircili korslnloih Vclik broj zavarerih no.sivih konshrkcija u eksploataciji nije uvijek minlo ilnamlilri oltercteri[
i
uiodnai:eno optereien. Cesto se sile, momenti savrjanja i uvijanja neprekidno nriienjaju, jednoliko ili nejednoliko u odnosu prema velidini i smjeru, izncdu stalnih i promjenljivih ganidnih velidina. Pritom se najveia optereienja nrogu .irviti proizvoljno desto ili samo porrcmeno bilo kao cidicka bilo kao uclano ili ndarna s pauzama.
I
---l
rruflE
I
!I
fttu-]+ffifi-l'#d# a) sinusoidno
Sllli
b) udrrno c) udarno s pauzuttra 1.3t. l(lzli('iti roko!i o|1cicacnix
E
rrv mlsrvum
zavarenih dijelova konsnukJednolika i nejednoljka promjenlji!a oplere4efija prema znataJkr asrmefiUe cria svrstauaiu se u mzrede oplereienja ili naprezanja ill naprezanja lnoroptere(en'ia cikl,rsu n toia se odreduje odnosom $anitnjh
malnih, tangencij alnih
ili
[oano,no
r=L. o-fu,1
aisto istosmj€mo promjenljivo naprozonjo
.
izmjenidno promjentivo [aprezanje
(r-0)
,,.r0.,
(+ ili -) u obzir Pri izradunavanju \rijednosti ziabajke Kvalja uzeti -predanake 15018)' grunirnitl opt"."c""1o iii nap.e,u,,.1a (promdun prema DIN po velidini i poloZaju srednjilt CllellCka dinamicka naprezanja razl\kuitt se pripadajucih amplituda naprezanja f ..d,up."'*1" I o.r i
;;;;;" ";;;;;; {o.1. a definitaiu se faltorcm ainerriie '
lusa
6^,"
s
0.21.)
(N/mm?) apsolutno najmuje naptezuje,
d*,, (N/m
x)
apsolutno najaede naprezanje'
-1<
.
.
reducilanih):
iti *-L,'
o,,,,,
flir sr0rfl
stotwt
r< l
(0 istosmjemo prcmjenljivo naprezanje s prednaprezanjem
') ") d,, (N/mn?)
1)
6"+od o" _od
listo izmjenidno promjenljivo naprezanje
(r
= -1)
srednje naprezuje (prednaprezdje)' anlLituda naprezmja,
a O]/mmi) oi N/mf) donje naPrezanje. o! N/mn?) sonje naPreza{o
d'=0 Ako bi konshukcijski dio, u kojem se maksimalno opteredenje javlja rijetko' dimenzionirali na iz&zljivost prema tom opteredenju, bio bi predimenzioniran Da se to izbjegne pri staho promjenljivim naprezaqjima (sl.l.lt,), upotrebljava se bliza anaiajka tijeka naFezanja predodena sumamom kiuljom uaestalosti promjenljivog naprezaqja kojom je definiran spehar naprezanja odnosno oprercCenio stroinog dijela zavarene konstrukcije.
II
L
rwruu
uvmrgmlru
smtvt
Zbro.i svih niskih i visokih oplclcaorriu s ucostirlosli rllst(liiurja zovcnx) spcklrrr optcrcCcnia ili spektar naprezanjr- Spcktu nultt|zortjn (optcroacD,a) ic prcnra tome skup svih naprezanja koja se pojavljuju u eksploatacrji pronratrunogl konstrukcijskog dijela, svrstana na temeUu zastupljenosti pojedinih velidinr nrl)rozanja u radnom vijeku proizvoda. Spektar naprezanja odreilen
je
s:
odekivanim maksimalnim naprezanjem, opsegom spektra (brojem ciklusa
u ukupnom
rremenu),
\
oblikom spekra (funkcijskom razdiobom spekitra). Ocijenjena ili pokusom utvralena sumama kivulja udestalosti' oplcrcCcn jir otlnosno spekra naprezanja moie biti zamijenjena s odredenim ogranidcnim hroicm ciklusa N s konstantnom amplitudom Fg, FJ odnosno ds, (&
-L
Nosive konstrukcije kao i pogonski mehanizmi dijele se t pogonske gur1x, tlil bi se uskladili sa stvamim pogonskim uvjetima i procjenom vteka lraianir. l'rodvidivi ukupan broj prcmjena lV s minimalnim gomjim opterecenjen koii tc u loku vijeka trajanja strojnog dijela biti dosegnut i1i prekoraien, obuhvrrlu actiri podruija broja ciklusa (vteka trajanja) M, Nz, Nr i N1. Podru jima broja ciklusa Nr do Na optereienja odnosno naprezanja
i spoklrigrupe nra .10 do & naprezanja dodijeljene su pogonske optereienja odnosrr(' nrprczanja od Br do 86, tako da kombinacije o&edenih podruiija broja pronricna i odredenih spektara naprezanja daju priblizoo jednaka osteienia zavirrcoill
p=
rli.iclova (abl.
s
1.12.).
Nonnira i spektri naprezanJd definirani prema DIN 15018 prikazani su na Sl. gdje je opseg spekra 106 ciklusa prikazan u bezdimeozionalnonr oblikn. f'arametri punoie speltra prema DIN-u jesu p=0;113;213i1.
1.37.,
o8
Oiekivane stvame spektre naprezanja val_ja reducirati na bezdimcnzionul i oblik i usporediti s nomirarim spektrima naprezanja (s1. 1.37. i 1 1.1.13.)- Norrnirani spektri naprezanja odredeni su najvi5im i najniZim granidnim vrijcdnoslima naprezanja oe i od, odnosno njihovom jedinstvenon mspodjelonr koia pribli;no odgovam, normalnoj Caussovoj raspodjeli.
Slili
l.lt. detni karakteristiana oblika Fomjene naprezanja i p Padni spektri naprezanja
Za krute zavarene konstrukcije u stro.jogradnji mogu se odekivati i visokc vri.icdnosti zaostalih naprezanja odnosno napetosti. Preostale napetosti o1jball) bi pri proradunu uzeti u obzir kao statidka optereienja. Pd superpoziciii poBonskih naprezanja i zaostalih napetosti, ako su poznate, valja ih dodnti srcdnionr rraprezanju odnosno prednapreza:rju konstrukcije. Medutim, na odgovornin) zuvrrcnim strojarskim konstrukci.iama k(rc su visoko din nidki opteredcne. pr!poruta se preostale napetosti otkl(nriti loplinsko obudom Zarcnia.
!I
nvamu
rmlmvuut smwt Iabllci 1.!2.
ftdrllh
Uoh
i spoktro nnprczurla'
Pogonske grupe za broj ciklustr odnosno opieredenja
tl
llllM onlllgtfilt 0ilrilll0
Iitilllm
napr-O"
'l' ""
,rn,,ti,r,r,s st)cklrn *rprczr,lr
h!,v
I
h
LlJ. lrsporcdtro
0in$
0
ruu
?/0
r1r
4t
!/t
!/0
1
I
I
I
I
tagi
]lioslillli
I
z
l
0,975
0,906
0,856
0.187
I
0,952
0,890
0,814
0,r16
0,579
I
0,921
0,816
o,t23
s,
0.372
Pri promjenljivom opteredenju Dogu se javiti i udarna opteretenja. Udarnt t)pterele ja obiu].Na(ena su faktorom udara (all. !.14.), kojim treba mnoiili vrismih n4l!lll]h,
oliosm
r,.Jni\ri promjenljivil oplereaenja.
fouNk Uur
oltmnii
Br
Bi
(li.ldnnitv(t'h
B]
nt(i
s ginolo nalno'n rljrccih on{.rcdcni
dijcbvi
uccsilbsi
Bi
8.,
313
>-
u zavarima su klasificirane, a propisani su postupci i metode z0 njihovo utwdivanje. Ovisno o njihovoj velidini, obliku i poloZaju u za\aru tehnidki propisi za [osive ieliine konstukcte predvidaj.d tri fizlitite kvalitete zavara, Pogrjeske
t
\
-t{
2t3
-
so
1/3
N-
os d-
ul.apan bro.j !rcmjena,
sonle napEanje.
= 0.5
(d-"b o.,)
srednJe naprezanle'
mjmmja uijednost naPrezarja dg'
0/6
strojogradnji A
B6
Br
sl
\
l.lL Faktori udara u
BJ
B1
B1
,ttr
ldlica
216 316 lec{
416
5t6
_] 0/3 616
4 4 - najveca vrijednost naprezmja oc, (tabl' 1'13 )' S0 do Sr spelda nalrezanja
zavad kvalitete
zawri kvalitete
I II
(I-kvaliteta), (II-kvaliteta).
Zavari S-kvalitete moraju biti:
r) homogeni bez pmkotina, bez pogdesaka provari nja, bez pogrjesaka korijenu, dopusteni su pojedinadni ukljuaci sljake
los M
Sltka
zav,arispecijalnekvalitete (S-l':valiteta),
tll.
Normnani spektar flaFezatja
i plinskih
u
mjehurida;
2) ne smiju imati pogieske na podetku i kraju zavara, (poffebi su dodatci na podetku i kaju zavara koji se naknadnom obradom odstrane (31.1,18. i 1.30,).
r{
rwr|fr
mmmuuu smtu Iabllcl1.l5.
Zlhlicvi zr izrntu i konlrolu l0 po(lnrtil pri ticllu ljfilllnidr
lll1llll0lr
h
Ifltitl
ui.ti
Dodatci na suaelnim zavarima
I'zlititc kvllitctc zrvlm
f ls Irtl! h
I
lomfiIrjln
l0l!
iz$det rajpotoljni i.
loDa.
s Slll0 110,
z
sM[m
Toldancij! posijelau: r ,si,, yanicau4, poseb o ohe koje utJecr nu zdtk o.tjettuhje.
lmaili
umomo$].
Diieloli ortereamindrla* s pol lDijelovi oDtelcdeii vhtno ili punin hkoilrujenr dvrsroie. vlad.o i smidrc.
\
Odcovomo koistolcijer s4c oag""i.. l"**',*"11.,*. postoji mnja opasnosr od k- su djjelovi optcFCoil n0 tl0k tzbat I
aqt t! aaa: z a h t ev a n.
debeloslijene
i
1Kontola dictonitao (t0 50o! cije oprcrc&nc he 2,"tu.L he, uo,o,ro lduii
upete lonslruk- M!'r.re odgovirnc knNro[na tlah ili rlal i circ ili inrnic onldrad'u kn!
stn'kdtc naf3iviinrio lrlrk, Dcnljiic linova dij€lova kon- thk i snicanjc) ldl k, ih i. otlsnosr z! polnvr trm arisli
Sllta
l)
lS0 Dodaici na kutnim zavarima
Izbor nahr'jala i
icn zav^ra ;lijebljen i ponovo zavaren; 4) qicrnc zavaru ne smte biii nadviseno (ako je nadviSeno, mom bjti bruSeno u srnjoru djclovanja sile); mora 5) /xvlrr oijelom duzinom mora biti kontroliran (rendgen, ulhazwk)' (svakih 6 mjet,iti ,nvariuon u vodoravnom poloZaju; atestirani: zavarivad scoi), osnovni i dodatni materijal.
'
Zivari I-kvalitete moraju biti:
l)
Koatala:
ko
korijenu' dopu(homogeni bez p(skotina, bez pogrjesaka provarivanja i u teni si pojedinadni uktudci Sljake i plinskih mjehuri6a;
2) ne smjju imati pogieike na podetku i kmju zavara (potrebni podetku
i kaju
su dodatci na
zavara);
je treba ga 3) koriien zalara Zlijebljen i ponovo zavarm (ako nepristupadan' samo dobrc proYaritj); 4) ne treba
se
ituulta iztotu,
nq koatukcije iz
opteEdene na
Mdje odsovoni dijelovi kon-
strukcij! tod kojih ie pNloji Tolenncija poerjoial
U1ecaj zarem na visinu dinamidke izdrZljivosti u zavarenim konshukcijama lim je veii Sto su u zar,?Ienom spoju litetniji materija.l, izvedba i obrada Savo lo5ije kvalitete, a tijek linija sila nepovoljniji. Da bi se utjecaj zarcznog djelovanjo ,rmgao i radunsk obuhvatiti, razradene su preglealne tablice (sloadeni prikaz htl. 1.17,) u kojima su prikazani mzlidito optereieni konstrukctski detalji zavarcnih spojeva, prema kvaliteti zavara, ali s jednakim laijednostima zaremog djelovanjt podevsi od najnizeg K0, pleko Kl, K2, K3 do K4 (detaljan pikaz utjecaja zaroz, prcmajadini zarezlog djelovanja danje u odvojenim tablicama DIN 15018),
k
Nazivna naprezanja (stvarna aprezanja) iaatrunavaju se s pomodu jednadlbe nauke o d\Tstodi ovisno o vrsti opteredenja i raspolozivom presjeku zavara, Sdje se u zavarcnu Savu stoga mogu javiti neka od navedenih naprezanja:
FI4FT A,
brusiti nadviienje;
polozajina; 5) 10 - 50% prosvjetljivati, a dopusteno je zavarivanje u svim atest zavarivada (svakih t2 mieseci)' uz Zavad Il-kvalitete momiu zadovoljih zahtjeve zavara I-kvalitete samo blazu kortrolu.
4 4
odsovome konsrrxkcjje, sdje ne lostoji opalnost od lnos lo-
avdivaaa:
6,, (N/mr)
IY,A
vlaano odnosrc tlaano naprezanje u zavarenu san,
/. (N) sila okomita.a plesjek zavda, ,r, (m!r) povrtina presjeka z.vau, or (N/nn':) napiezanje na srvijdnic n , ! r.,u sx!!,
W
11.22.1
L
r[vlfltfl $0M
mnt$ luu nolut
Iitllti
lNrnrn, Brnrnt\avrt i., W,
lrnrn',
morrtrnl olno'apurrsrnd prcsJ(Lr/r\urd{ll'-l rr' naprozanje u zaveenu sav , sila usDorcdni s lreslelom zav a,
(N/mm':) smiano
/,
rN) ,"';',
,
(N/mmr)
rNnnn, It,, rn
n',
n"'u'., p,-j.r,"
-'*" "'porcdnih toptsko naprczanje ! zavdenu iavu,
sd
momcnt torzije, poldmi momenr ,{poE Po\rrni pre'ieka Titllcl1.18.
l!i
llBh
1rd
liri
'mJctor
dre
loldrl llYi
ll
rrulr
l,rhcolronll Iuillld{ lal,nn
!,,tn0
0lor|imlr lnoh
/dda
lrrlllllinhfiIllWls*ru$[i]nudltlti!
l
onmh
na
P 100
2
P 100
zavM svatog zrvarivaca
dltllr fl
,@
si$lx0l
Ispitidje bd ffiMtrj!
l
lil0nrcnli zllvlrcllilr k(,nslnrh(it Uliecli zlrczl (irvt ak iz lrl,l. l)lN l5 0lll)
vdi alln
ovmn 'ile'
Kvaliteta zavarenih spojeB
lflr{lth !'i[ ui ei hlin!hl! rlid [lE
l.17.
,,@ *F-+r-=*
-E=E-
P
(K'sd)
t,
a) DIeblj€n i sr 'zavM kdijeo kuhin z0rurom ILdiJcn. b)pretaziavd bez oorpuio prov.r€n) ;ddai u slucaiu
K-z,v!r
"@
obostrunin
N,-
arez&
1
u
nuearuloftbe
D
ruP ,H
(K- sav) (K- dav)
(K" tav)
.-
\.r.2'
r\)fr *
K3 (iak
utj*!j)
m
?tuttflltst0ltum
tttmslltuu smm
Ako je konstrukcijski tlio istodobno izlozoD voCcrD broju razliditih naprczau nja, treba prema hipoiezi najveCeg deformacijskog rnda, koja s€ najdes'c.rabi (ekvivalensiroiarstvu, ra sloiene sludajeve naprezanja izradunati reducirano
lft))
lproziurj (or)1^),,,,) zr trisk) iznicdijclovc irursivc konstrukciio spoicnc
U lall.1.10. dano su vrijedDosti dopustonih
nitno protljcnljivo
opteredene slrojnc
zrvarivani€m,
naprezanje
o^=G*z;.
Tafllli 1.18. osnovne vrijednosti dopust€nih naprezaqja oD(,ir"!
(t.23.)
za odnos
ganianil naprezanja r=
-l
jednadUbu prema kojoj Za viseosno napregnut€ konstrukcije valja koristiti .se
,a .ruko nup."r*i. l.ema pojedinoj osi (x, y, z) izradunava odnos piema niego* aopost"no- *p."zanju, a veLtorski zbrcj tih odnosa mom biti jednak ili manji od
tlMmfl, Dqruircnd 0alezmjr oi,.r,q (za
1,1
[*)'{*)'I
. .,., l*[ ",", o*. o,**.1 [r".,/ J'
180
(r80)
(r.24.)
t21,1
,0
54
Osim toga treba jos zadovoljiti i ove uvjete:
J-a
'
_9ua1.
21 1
0.2s.) 0umaHr
DopuSlena naPrezanJa
mom Izradunano nazivno naprezanje prema jednadibama nauke o dvrstoii biti mom bili niic ili jednako dopulielom naplezanju u zavarenu ia\"u, odoosno
16,4
zrdovoljcn uvjet
54
(1.26.)
dEd 0'{im1) reducirano (ekvivalenho) naPrezanje u zavdenu Saw, o"o tN/mn') dolulteno naprezanje u zalt'em tae' Za ptelelno mimo opteredene zavarene strojne dijelove (r= 1), kod svih lrsta zavara i materijala neovisno o d!'isto6i, laijednost dopultenog naprezanja
odrcduje se tako da se uzme jednak imos sigumosti So=4/3 ianedu dopuiteoog oupr"r*iu i ganice tedenja, sto daje devedesetpostotu vjerojatnost dosizanja odekivanog vteka trajanja nosive konstrukcije' Visina dopustenog t\aptezu\a za dinamidki optereiene zavarene konshukcije ovisi o rtsti opteledenla odnosno naprezanja, materijalu, pogonskoj gmpi' zaremom djeloranju t odno'u ganianih naprezanja oo(do*
i - naterilat. B posonska supa (l do 6),
:'f(e'
K - slu.aj zreznos djeloveja (0 do a), ,( - odnos smidnih n4rez,nja.
B'
I!
K)
r
I I8,8
34,2
27
Vrijednosti dopustenih n^prezdnJa za razlldib \elitine odnosa garidhih naprozanja izradunavaju se prema jednadzbama prikazanima u tablicama koje sliicde (za normalna naprezanja Ia .l.lg. i tangenctalna naprczanja lNil.l.20,). Za pojedine materijale zavarenih konstmkcija najve6e razlike izmetlu dopuStcnih naprezanja jesu kod r= 1 odnosno pri statidkom opiercienju. Medutim, Dri promjenljivim optereienjima, narodito kod ,(= t, zbog po,vetanoga zarcznog djelovanja razlike izmedu dopustenih naprezanja razliditih rrsta materijal0 sve su manje. Da bi se odrcdila i,rijednost dopustenog naprezanja dinamidki optere6enih zavarenih konshukcta, pohebno je najprije odrediti pogonsku grupu opteredenja, a prema oblikovanoj zavarenoj konshukciji, v6ti Sava inadinu opteredenja iz tabl. 1.17. odrcditi faktor zareznog d.jelo\,?nja.
Ii'lixMU[ nm$mil
uttsllvuut slottu gdie je
Iatlltl l.l[. Jcdnadzbe za pror tun doputrcnih nlrfrcztrrrirr u ovisnosti o ,c i oor r)iq,
a,"
(Nlnn'1)
5 lllllorltrno Hlrr{lo
dopuSlena izdrzljivost vlaka.
2
dopu$ena izdrzlj ivost tlaka.
la
ica 1.20.
Dopustena naprezanjta
r\,)6p za zd\arc
lrlorfliono Edrslo
Za odabrani materijal konsfiukcije, pogonsku grupu i faktor za;pznog djelovanja treba iz l, 1.18. odditati dopusteno naprezanje rpcrup. Alo je znadajka 0simetdje ciklusa r 1, pohebno je za stvarri odnos ganidnih naprezanja (na kritidnom mjestu zavarenog Sava) izradunati mjercdavno dopusteno naprezanje, koristeai fomule iz tabl. 1.19. i 1.20.
TI
l
75 R.
o-qor"e=
]
oo.ru*
+
r
M@aniefitislnn
lHffirci,
vrste samva, matnihti
l'rema DIN 1910 (HRN C.T3.001) zavarivanje pritiskom je zavarivanje pri kojeDl sc dijelovi koji se zavaruju mealusobno tlade i lokalno zagrijavaju. Lokalno ogr0niCeno zagdjavarje, po pohebi do tatenja, omoguduje postupak zavarivanja. Nuioa=
0,75
-- 2-
n.
veza izmedu dopuitenih naprezanja
$lllr
1.{1.
u Smithoru dijagmmu
vazniji su postupci: ullrazvuino zavarivanje pri kojem se dijelovi zavaruju mchaniakim titrajima u podmiju ulftazluka. Plinsko zava vanj€ pritiskom (l[ . 1.21., br 1 i 2), pri kojem se dijelovi spajaju pritiskom nakon zagrijavanja plamenikom na tekudi plin i kisik. El€ktrootporno zavarivanje pritiskom, pri kojom toplina nastaje elekridnom shujom i prijelaznim otporom na dodimim lqjeslilru, tc omskim oForom dijelova koji se spajaju. Stuja se dovodi elektrodama ili sc induktivno prenosi. Dijeli se na: toik \to zayaiva je (abl. 1.21., br 4 i 5) pri kojem se shuja i sila prenose elekhodama, po1'asine pdtisnute jedna na drugu zavaruju se u oblil:u todke; bradaiiasto zaya rdrje (tabt. 1.21.,br.6)pri kojom se shuja i sila prenose elektiodama. Dijelovi tlaaenijedan na drugi dodiruju se na bradavicama ili bidovima. Izbodine bradavica se potpuno ili djelomidno poravniryaju; Sano zara yanje (tabl. 1.21., br 7) jo zava vanje pri kojem se struja i sila prenose elektrodama vatkastog oblika. Povrsine mealusobno stladenih diie-
G
nvrlrg
Eurlstlvutrtstottvt lovll /lvrrrJu sc po.l pritiskom nakon &)volillo8 /lSriiavlIia nizonr lotirka koie iwfii? ishcnien pr,:lrrzc .icdna u clrLrgu i stvaraju !a\: lttlb clekltrx)llx'tito 'u\'ttl Dilelovi kroz itrrbl. t.)t.. ur I i2), pri kojen struju i silu prcnose stczne deliusti' koiu lcdo struja ,agrijauaju se pri laganom dodiru i p1i tome se izbacuie dio rllstalicra nralerijala (iskrenjc). Nakon toga se di.jelovi zavaruju uz udamo zbijaI1c. lllchtroluino zavarivanic pdliskom pri kojem se toplina sivara elcldridkinl hrkorl koji kratkotraino goi i stali aelne povfiine' Dijelovi se nakon toga zavaru.ju plitiskom. Iablicl
1.21.
Vrste
prema
IffiJatltottasto
fmBmil
nvannt
zawriranje larJrih limova ili dijelova slidnih limu vrlo je ekonomidan postupak u tzv. laloj gradnji i gradnji shojeva i postrojenja. Razmjestajem toCkastih zavara mogu se dobiti zavari koji se prema poloZaju todaka zovu redni, lanCani I cikcak zavari (sl.l.ll,). Smjemice za njihove dimenzije vidi u n)Ckosto
labl.l.?2.
Za lake ieliine konstrukcie propis:uje DIN 4115: Todkasto zavarivanje, dopustono je za prijenos sile i za mealusobno spajanje, kada todkama zavara nigu povezana vise od tri dijela. Ukupna debuina spojenih dijelova ne smie bitl te.la od 15 mm, a u spoju dvaju pojedinatuih dijelova debuina jednog dijela he skiJe hiti yeia od 5 mm. Kod tri pojedinadna dijela ni jedan od vanjskih dijelova ne srrije biti deblji od 5 mm. U smjeru sile ne smije biti jedna iza drugE marje od t2, ni viSe od 5 todaka zavara (sl. l.l2).
spojeva zavarenih pdtiskom 1911, (HRN EN 22553)
i oblici DIN
fi
Slih
1.11.
Toakasio zavareni spojevi ,) lanaati za\a.i c) cikcak zavar
a) jednoredni zava.i
yrsta zavara odtedtje se polozajem dijelova u spoju, njilovom pdFemom postupkom zavarivanja (tabl. 1 21.).
i
Za zavadvanie pdtiskom pretezno su prikladni delicj St 34-1 (d 0261), St zqi t( ozazl, iqt, st 37-'1 (a 036D, at 37-2 (a 0362), st 37-3 (a 0363), st st 38-7, St 42-2 (a 0462), St 43-7, St 46-2 (e 0482), St 46-3 (C 0485), St 47-7, 4, 2 do St St 52-3 (C 0563), St 53-7, kao i delici u kvaliteti aelika za izvladenje tc mekani fefici St 10 (4 0145) do St 14. Kvaliteta povrsine mora imositi jo3 su najmanje 0,2 po HRN-u (bez ogodna, a pore i male brazde od valjanja (HRN 500), C B0 dopusti,re). Vidi u, ovo DIN 1?100 (opdi konsfiukcijski delici) DIN 1623 (taoki limovi) (IRN C.B4.016), DIN 1624 (hladno valjane trake) (HRN C.B3.521 i 522), DIN 2391 | 2393 (precizne delidne cijevi) (HRN d.ns.o:o i ostl, DIN 17172 (ielidne cijevi) (HRN C.B5 023). osim toga prik ladni su joS i delici za cementiranje, DIN 17210 (HRN CB9'020), za delno zavarivanje iskenjem.
311101.42.
opt€reieni, totkasto zavareni spoj lake aelidne konstrukcije T0tliti 1.22.
Pojedina.na debrjinr
lim s (nin,
l,tu'njor b.krsros zav.fu
ilr/
trxl.
birta.
Smjemice
ir
roC\,r.ro /r\arcnc ta\o\c t.5...2
/('nn)
= 1..6,
Rr^r'koLl trlr'
lr,/tr li.,lnL,i rr.l,5.. J,5,/tr:niur \ r .r l,/,,,,,f(,1 i,L!i.r.il.
m
I
nuilturur mmsmil
urmnvuu srurvt
proralunu C\)rstole to{kn zavara zamilljamo kao svomjak optereden na preuzeti odgovarasmik (s[ 1.134 i 1.13i). svaki tako zami5teni svomjak mora tada judi dio sile u njenom smjeru. Razlikujemo T"d,orezne i dlorezne spojete 1J
spojeva Sllk !.13. Naprezaoje na odrez i naprezanje bokova u roikasto zavarenih naFezanje bokova a) orircz jednoreznog spojal b) odiez dvoreaos spoi" bo.oq d'ore/noP'3pojai
,poia:
rrltli
vcar t'(l
25 nrnr',r',,r,,
(
r.2e.)
je s'i, debljina najtanjega dijela. 'Dopultena naprezanja za lake konstrutcte uzimaju se prema htll.?3. (optere' donja H i HZ, vidi poglavlje 1.1.4.). Ta dopustena naprezanja mogu se uzeti kao osnova za spojeve u gradnji shojeva i postrojenja, i to kod mimog optereCenja u ako
punim rrijednostima, kod jednosmjemo promjenljivog naprezanja = 0,6'shukim vdjednostima, a kod izmjenidnog opteredenja = o,3-strukim vrijednostima nadi' n0 opteredenja H. Ako je pak smitna lomna dvrstoda ,M"," todaka zavala poz4ata irl pokusa, onala je za gradnju shojeva i poshojenja: Gd"p = zM-,/SM sa sigumoldu protiv loma Sy = 2 do 6. Kontrola or tada nije potrebna iesto se spojevi todkasrin Tavarom iz\ ode i tako daje nJiho\a sila lorna F"-. najmanje tolip velika kao i sila loma Fv opasnog pre'jeka dijelo\a u spoju. dakle fv-, > FM.
e))A jcdno,"7io8
li)aku zirvirra nc srri,u sc l/|r?rrlax,r
tr
Tdllm
1.23.
Dopustena napr€zanja (N/nrm'z) 23 toakasto zavaren€ spojeve od lakih deliinih konstrukcija prema DIN 4115
')
napre/d-ie
I4rcE[is
Sniino naprezanie
F n.m A
(1 27')
sminDo naprezarje u toaki zavam.
/"
(N)
,1
(mnr1)
povrsina Presjeka
-
I
n/4.
propisuje Bududi da se todka zalala moie zarnisliti kao svo4jak, DIN 4ll5 io( i nmraaun na qDecificni llak u prol'rtu Pod 5pecifrenim llalom u provnu illldr ,e sreclnia vriednovilaka u prctvrru. odr' svomjak rtl
lllt
i,"i.rjr-:.". koji
se
oaaduje sa or.
Noprezanje immano
specifinin tlakom u ptu\r'tu
n.d (N/mm:)
(mm)
specifiani tlak u todki za\ora, promjer toike zaada,
(1.28.) s
leblrrra I'mc (\id. J '41.). A.o je zb o'debliina \anFx;L lrmo\a moi:od Jebl;it,e nc,lrjcs ,ima. heb. ,a ' -srr i qijednosr rosa /b o'a'
nYanni slolBvi
Bradat)ilasto zavarivanje, nasuprot toakastom, ima tu prealnost da su struja zavarivanja i pritisak eleLlroala na podetku zavadvanja koncentrirani na bradavi' ce todkastim ili lintskim doditom. Zbog toga je d,,'lstoda zavarenih mjesta pri bradavidastom zavarivanju veia nego p todkastom Uobidajenu izvedbu brsda' vica prikazuje s|. 1.41., a njihove dimenzije hhl. l2l. Bmdavice se ve6 za wijeme izrade dijelova ili utisnu ili izraduju kovanjem ili odliiu. Ako su to dijelovi s velikom razlikom volumena, bradavice se predvi' daju na dtelu s vedim volumenom, in0de na debUem dijelu P$tenaste bradavi'
I
rllnunm nrnmu
rtnasnvum molvt
oo (sl. 1.14b) pogodnc su zr lanke limovc. jcr ih onc i ukruiuju. MoglrCnost spajanja dijelova koji stoje okomito jedan na drugonr prikazuje S1.145,, a spajanje limova s fazoniranim dijelovima $1, 1.10.
@""kr" f--T--l r a::
l-i-, b)
!)
Slilo !.4{.
vvrzvzzrTlz?rvt*r
---..:.
Wfu
v.av//27zav/4777'r:fzrz
m
trridilllct
llldt
ci rr
0,5
t,0
1.5
2,0
2
3
3,5
1
4,5
ll,,rrlx
1,0
3,5
5
5,5
,4C, lirlruSc ) .1.0
4,5
0,5
22
0,75 22
0.85
24
1.0
25
1.1
27
1,25
28
nvareni retm ehllrtollonirn hkre[httt
1,4
29
1,6
1,5
30
O proradunu Crlstoie goto\o
i
€
Narodita prednost ielnog eleklrootpornog zavarivanja iskrenjem je dvrstoda zavlrenog spoja, koja iznosi od 90 do 100% &astode materijala dijelova u spoju. Upotrebljava se onda kada taj postupak omoguduju velike ustede materijala, ili orlloguiuje jednostavnije i jeftinije oblikovanje, nego dijelova u jednoh komadu. Primjere pokazuju sl. 1,17. i 1.18.
Slih
1.47.
rupim elektrooDornim zavarivanjen
spojeDa stapajicn
nema podataka, pa se zato preporuda isti
c|(l
vanju (vidi poglavlje 1.2.2.).
t,75
32
Bmdavice na fazonskim dijelovima za privarivanje na cijevi
proradun kao za todkasto zavarene spojeve Uednadzbe (1.27) i (1.28)l i to s 0,5 d) kod uzduZnih n=1i A=*r/4kod okuglih bradavica, odn. A = bradayica. Dopustena smidna naprezanja treba uzeti kao pi todkastom zavari_
5,0
:::
/
R!llllrl
Dinrcnziic bmdavi$ (onn) (prcnxr
Bradavice na dij€lovima koji stoje okomito jedan na drusom
ffiffiffiru
Sllh 1.1[.
1Ihlm
l@i
uzdu:na bradavica
D&D& Sllh 1.15.
l
c)
.)
lln!J
lridilltlr'
Bradavice za zavarivanje
d) okrugla bradavjcai b) ])rsienasta bodavica;
0oillllr
ll0lllfl
:--,, r e)F
'61 \\;//'
Tatllcl1.24.
Slltll.4E. Tupim elektrootpomim zavarivanjem spojeno koljenasto vratilo
I{
L
mmsnvuut spuwt
rfl,rufl smftu
1.
Iffitlclli$oisvi hlll0lli l)an0s se leme aelidni okviri, hladnjaci motomih vozila, karosedje, manji spremnioi, lagane Celidne konsnukcije, dijelovi strojeva i sprava i sl. Leuljenje 1e spajanje metalnih matedjala (osnovnih matedjala) s pomodu mstaljena dodatna mateijala (lemoi), dija je todka tatenja niia od todke talje-
nia osoovnog matertala dtelova koji se spajaju. RazliL:ujemo meko i. urdo lcmljenje. Kod mekog lemljenja tali se lem ispod 450'C, a kod tvrdog nesto iz,rAd 450 "C.
Prcm4 DIN 8505 (Lemljenje metaLih materijala) pod podrutjen taljetid nckog lcma podrazumijeva se pod$dje temperature od podetka taljenja (tenperun solihtsa), do potpuno mstaljena st^njn (tefiperdtula liktidLtsa). Pod radntm lcmperalwom podrazumrjeva se najniia temperatura povrsine iaatka 11a Dljcstu lcDrljenja, na kojoj temperatud se lem moze omreiavati, prosirilati i vczali na osnovni materijal iaatka. Radna temperatura mora uvijek biti visa od temperatue so/rdusa, no ipak s,rrije bili ispod ili izhad tempenhfe llh,idura. Raalna temperatua lzaziya nbtzanje atorna. Preko granidne plohe lem/osnovni materijal odvija se izmjena nl.icsxa atoma, a time i difnzija (legilanje). Zbog toga povrsine lemljenja moraju lriti po moguinosti glatke (dubina h&pavosti ne preko 20 pm) i dobro odisCene. bi se odstranili jos postojedi povrsinski tanki slojevi da bi lem mogao dobro omreziti povrlinu lemljenja, upotrebljavaju se oropin€ ro/i (vidi DIN u5l l). Upolrebljavaju se ititni plinovi koJi sprjedalaju ili reduciraju mog!6Do$l oksidacije povrsine lemtenja pdje nego Sto se dostigne raalna temperatua. Najvatnili posfrtpci lernr?r?/a (vidi DIN 8505)
!
I)
i
i.
lemuenje. Mjesta spajanja uguju se plamenikom ili plinskim ili poslije zagdjavanja pdsloni se lem na mjesto spoja ili ulaZo u sastav Ovaj postupak prikladan je za meko i twdo lemljenje. 2. Lcn|enje s ponlotu 1€rrrlld. Vrude, rukom ili stojem voateno lemilo (elek-
L l'lune o
napravama. Pdje
tridki ili plinom gnjano) ugrije mjesto lemljenja. Lem se prisloni
ili
se
povrsine Iemljenja pdje toga pokositre. Lem se pritom otapa i spaja oba dijela. Taj postupak dolazi u obzir samo za meko lemljmje. 3. Lemuenje uro javanjem. Pdje lemtenja moraju se odgovarajudim pastarna ili rastopirama obraditi mjesta koja moraju ostati nezalemljena. Djjelovi koji se spajaju urone se tada, u poloZaju u kojem moraju biti spojeni lemljenjem, u rastateni lem i tako se ugdju. Lem taala prodirc u mjesta spoja j spaja oba dtela. Taj postupak je prikladan za meko i flado lemljenje.
tlj.)ljc u pli. Lct11 sc &xil'ic llricslU sPrrilrril, a diiok,vi sc ugr.ilrr Lr plinskoj ili elcktridnoj prolaznoi ili rnuli)lrx)i pcci u koioj se obavi lonrljotlic. Postupak je prikladan za nlcko i tvrdo lcnrljenje.
l
5. Otpono bmjenje. Mjesto koje se spaja ugrije se, slidno kao kod olcktrootpornog zavarivanja, zabijanjem u klijeStima ili na strojevirnn za cloktrootpomo lemljmje. Pretbodno se ulaZe lem. Postupak je prikladan zlr meko i tvrdo leml,enie. Prema obliku lenljena mjesta mzlikuje se:
L Lenljenje
sa zrainoiiu (rasporom), pri kojem povrSine spajanja irnliu rnalu, po moguinosti jednako Siroku zradnost (raspor za lem) koja opccnito ne prekonduje i = 0,25 mm. Lem se kapilamim djelovanjem usisavn u ostavtenu zradnost izmedu dijelova ko.ji se spajaju ($1, 1,19.!
Sllln
l.lg. Kapilamo djelovanje u spoju pd lemlj€nju
2. Lemuenje sa iaNoln, pri kojem povrsine 5to se spajaju imaju raanak vedi od i = 0,5 nrm ili lav oblika V ili X. U postednjem sludaju nastaju lavovi kao kod zavarivanja, tako da se ponekad govori o zavadvadkom lemljenju,
Za meko lemuenje telkih kovina (npr. Zeljezni, bakami, nikaljni materijali) u obzi olovo-kosibenj lemovi (Pbsn-lemoyi) ili kositax-olovni lemovi (SnPblemovi) DIN 1707 (HRN C.81.041), a lemovi za lake kovine (aluminij i aluminijske slitine) prema DIN 8512 sastoje se uglamom od kosiha (Sn), oinka (Zn) i kadmija (Cd). dolaze
Za turdo kmAenje teskih kovina dolaze preterD u obzir srebmi lemovi (Aglemovi), bakeni lemovi (Cu-lemoyi) i mjedeni lemovi (Ms-lemovi) DIN 8513 (XRN C.D2.306), a za lake metale (aluminij i aluminijske legure) alumin!-silicijski lemovi (AlSi i Alsisnlemovi) DIN 8512. Najyainiji lemoyi i njlhovo podrudje taljenja navedeni su u tabl. 1.25.
I@teiltituailt Prosirenja zmdnosti raspora na pojedinim mjestima izmedu dijelova koji se spajaju smanjuju kapilamo djelovanje, a suzenja Stete protoku oksidima obogadene taline. Narodito su kitidna suzenja koja se nadovezuju na prosircnja rainosti mspora. Pdmjere za pog{elnu i piavilnu izmdu potrebne zradnosti prikazuje Sl,1.5!.
m
L
lll,tufl stulu
ttmsnvuut smtrur
hlllcl llt. Stundffdfli lemovi i podrudia 4jihovih laljcnja (S= temperatura solidusa, I = tempcratum likvidusa)
td
bllrnia
xlllhi
l,td{i,l hfiol7i
305
L-PbSh 12
L-PbSn25
l--l,hsr,15
Sb Sb
Sb
250
186
l!it{ l0rh! flll
LPbsn 3s (sb)
200 200
]51,
183
190
183
215
173
2t0 180
133
190
t7a
L-PbSn2
320
)25
173
r78
183
215
2)5 315
isb)
l8l
190
224 230
225
183
183
105
205
183
192
1,15
145
255
183
215
210
280
180
22ll
235
L-$
60 Pb
lrc
LZnCd,l0
265
330
210
L-CdZn20
265
210
83
b2O
630
l0Cd 1,"48 20 (rd t,-Atsi12
r)
780
694
640
.{A-'% arl-{l I l--l ++--+ +*w
810
1L-Ag 2?
L-Ag 60
7lr-r t-s(n 720 L SnBzh '10 l-SnBz l2
rww
Sllll1.50. oblikovanje raspora za lemljenje (d d) posrjednoj ,) lraviho
!,lflflI Bfl c.Rl061
LAB61
680
830
1083
1083
1083
i08l
ffi t,i
je ;ica za lemljenje)
910 825
620
120
l,-A!
L-SrPbzn
8:t0
8r0
.%
240
0lI17!7rrtlli ftl.t41l
2to
l-Ag
L-CdZ\AE2
.% ffi-.w ''q Lww ffi
183
260
u5n
620
tbc!
L-Sn 60 Pb (Sb)
810
l..A! tl)(tl I -A8ai Lrl
60
215
L-Sn 50 ?b
82s 800
L-$
r83
Iuilkftflirilliletuimu lir
l.-AEl2
flnI8r].ftr)
270 210 250 186
t70rl,
183
295
fislaiilr flim kf{sl0
| .Alr
..,.4
tl!
(cln
spoicvi nisu prikLr(hi zbou svoic rrralc fovltinc lcrrrlicllirr. N jbolii su pliicklopni spojcvi ispoicvi s tr)drnotrdimi (sl.1,t2,). skot,J' nicrn prckbpljenih sastavnih clijclova u spoju ili podDrct.rta nI lnioslu sp iania lenljenien blaie sc skeic tok sila, a time sc povciava dvll\toau. Svlsishodna je duljina pri.jeklopa 1= 3 do 4 s.
t. l,inovi.
675
L-Ag 25
700
L-Ag 20
69C
L-Ae 85
960
600
L-4C12
605
LAg
49
L-AISiSn
7lt 810
LsoM, L M.54
870
890
835
845
a)
330
9:0 710
625
b)
Slik 1.51. Raspori za lemljenje u obliku kanala a) dijelovi spojeni steznim spojem u tri toake; ,) dijelovi spojeni narovasenim
520
Lemovi sa Sb sadrze timon. Lenovi sa (Sb) sa&Ze samo malo antimda-
Brazde od obrade, koje teku okomito na tok lemljenja, spdedavaju tedeqie ako su dublje od 0,05 do 0,1 n (sl.l.il!). Brazde u smjeru tedenja djeluju kao kanali i potpomaiu tedenje, tako da se deSde i posebno izraduju ($l.l.5ll), ako se npr trazi toaan cent aan poloTal djelo\a koji se spajaju.
Slike 1.52. do 1.56. pokazuju uobidajene lemljene spojeve.
s
b)
--a
,4
a
--s
s
t)
Slila 1.t2. Lcnrlicni spoicvi lina priicklopi D) kos priicklopi .) zrkorcn rrijckl,)rni s|mjr 1) spoi s vcTiconri ,'.ii(.(/... , .f.j .. zi lj4'o r \c/ico .. n r"
,)
'.
I
[l
rriluflr $0,tu
rrmsnuuu smsr
tL
Lt 1tt uJa)a)O t--kJ G,l_r_ -',,,,K
Sllk l.5L Lemljeni
.) prijeklopni 2.
3.
l.UruHMil
cijerni spojevi l,) stozast Eelni spoj; 6) spoj koldakom;
$lll0 1,50.
najbolje je t\rdo lemiti. Stoiasta izrada kajeva povedava povrsiru lemljenja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm i cijevi koje heba meko lemiti spajaju se koldakom ($l.l.i3[), ili se na jednom kaju pro(ire (sL 1.53D).
Cljevi. dehe spojeve
Lemljenjem spojena dna posuda
(sl, 1,534)
okrugte lipke. telno lemljenje kajera oh1lglih sipki (sl.l.54a) ne preporuaa se. Bolje je da se hajevi Sipke uloze u provrt, koji ostavlja zradnost za ulaz lema (31,1.54tr i lJlD). Slike l.5le i l.5ll prikazuju kako se odgovarajudim oblikovanjem glavine tok sila moZe blago sketati. $lik 1,55, prikazuje lipke spojene lemljenjem s dijelovima od lima; spojevi s po dva upod5ta (mjesta lemljenja) narodito su kruti i drsti.
wz) l/.4l/4
7r. tai) n
ILaJI
s|ri[]ir
(lcmljeno mjesto) dnje jednaka maunska vrijednost avrstotc kxkvrr irrrrrlrr i dijelovi koji se spaiajrl tako da bi djelovanjem jedMke silc lom tooriiski Irorir() nastati na oba mjesta. Lemljeni spojevi sYrsishodno se obliforju, lrko tilt sr olttftieni snitno. Za spojeve pr€ma sl- 1.52. mola biti: (l 3o ) s ou:'4 rrt
.t (mDr) ^.
i\,nn,
.,1 (nnnr)
La,
r,
L:aat-r
tr--l
I7Z I
Zx p(n'adune dvrstoie ima sal o malo polaznih tolaka. Opicnito sc nrjtslu
(N/mm:)
(\r:r/old
-._l
b)
prcsjek sastavnih dijelova u spoju iziozen vla.nonr naprcz.,1iu.
\ldc,Jc\hrocdmdcrlah d,rh^d','poju. pov.line spojene lmom izlozene smjdDom
naprezanlu.
smidna i:vNtoda saDoga lena.
vladna fvrstoia, ,Mr = smidna i:vrstoda) samogt lcorlicnog sprria (lcnr u zradnosti izmedu dijelova u spoju) iznosi za mels e lenuD? oko tvr=15 do 20 N/nnn'z, za tvrde srchrne lotk^\' rrMr =20 do 30 N/mmr o,r = 300 do 400 N/mrn'] i tML = 150 do 280 N/nrm'z, a za tvftle baltrnr rlrtk l<'tnove ouL = 250 do 350 N/mn? i zvr = 150 do 250 Nlnm'?. Kod ./r//riiiiih tvdih ler?ora ivrstoda lemtenog spoja postize dvrstodu dijelov u spojr. Marrje vrijednosti vrijede kod aadnosti , > 0,25 mm, a veie kod , = {).1 nrrn {rrc(lnvrijednosti keba ocijeniti). (oML =
i
d)
e)
f)
$llla 1.i4. Prilemljene i ulennjene lipke a) nalemljelo delo sipkej 6) lemljen obod !i!ke; c) lenljen obod rukavcai d) i, ulemljeno n elastiihe slaviae ulemljeno u kutu glavinut
")
4. SprcmnicL Za lem\enje
posuda
vrijedi sve
nje dna posude lemljenjem prikazuje
sto
je iedeno za limove. Spaja-
Sl, 1.5i.
l)inomiiku iz(lrilj ost iemljenih spojeva dostiie oko 80% dinamidkc izrlt. zliivosli dijelova u spoju, a kod zradnosti preko 0,2mm samo oko 60'X,. l(otl ntb lentljenih spojeva dinamidka izdriljivost vrlo brzo pada i stoga ih ,. ,?/)d iTlrg.rri dlnamiikom naprcz2lnjlr vecen ad r = F/]1=2 do 3 N/mm:. zavarene (vkii pogkr!(AD-propisi) posuda prcizvotlada tladnih oclrodLriu: lic 1.1.3.). Propisi Zajednice .\itsnost na r/atr S= 4 uz atest za malerijal, S= 1,5 uz ivomiiki atcsl. (r)lr il.r/ r/ri,reriir mchani.kih svojstava lemljenog spoja u odDosu prcna osnovnorn nllloriirtlu i,nosi ! = do 0,7 kao normalna vriicdDosr rvrdo Icnnicnih priicklopnih s v(,!r. Nljvcaa dopultcna debljina stijenkc pri rlnnc ic !=s mor. Nadxlie l,=do 0,{) lio(l tdjcklopnilr lrrdo lemljenih tavovn. rko (irinr priicklopa iznosi nainrflnjc Icsrcfus rIku dcbliinu stijenke. Nrivis (lot1r,rrun,r (ltUiinI sriicnkc pritom jc J=n n,,,'
Lcnliue pos de Eeba ftiunati istim jednadrbama kao i
ffi .rl
Slik 1.55. Dvostuko uleZisterje ohuglih Sipki a) u tolugu savijenn nalik na slovo Ui
6) u stozast tuljac
i i-
mi
sm'tu
ttfllsfivuut slltfllt
'flUfl Do(lnrclllacDr. rko lirina ltrcsrort sltlrku dcbliinu sliicn
Z liln r=(lo t).lt [o(l nrcko lcrrrlicnifi spoicv s trrkrr rim podmclaaa
n
obic srrnrrc srrsllva iznosi naifft'nic
d
v
kc. Najle6a dopustcna dcbljina stiicnke je pri n,nc r=4nrnr, nrivcai dopustcni Pogonski lrctlak P = 2 bar= 0,2 MPa l'riicklopno meko lemljeni okusli savovi mogu se izvesli na bakrenom limu uz n.inr.nje desetorostruku iirinu prijeklopa do debljine stiicnke r = 6 mm i do umnostri l.r, p=Z:ONL,". Prijeklopno mcko lemljeni uzdn:ni sa\ovi nisu dopusteni. I)cbliina stiienke tv(to lemljenih tlainih posuda, uz iznimku onih od.aistog alxminija ili slianih mekanih atuminijskih legura, ne smije biti manja od s = 2 mm. Najmarja dcbliha stijenkc tladnih posuda od spomenutih alumnijskih materiiala r = 3 mm.
Iffiitienisnohvi IEmia,$vohtvo,m$uci Pod lijeplje jem se podrazumijeva mealusobno spajanje dijelova prianjanjem s pomodu ljepila (vidi DIN 16921, Ljepila, prcrada ljepila). Trcba upozoriti da ljepilima za plastidne mase smatamo ona koja liepe umjetne materijale, a pod ljepilima od plastidnih masa takva koja su izatlena od umjemih materijala, pa mogu lijepiti npr i. metale. To su onda ljepila za metale. Lijepljeni spojevi imaju, iznedu ostalog, prednost da im je pohebno malo prcstora i laki su, naprezanja na spoju jednolibno se rasporetluju, spojevi su neFopusni, otpomi na korcziju i ne mijenjaju svojstva matedjala koji se lijepe. Nedostatakje manja dvrstoda nasuprot drugim nadinima spajanja (zavarivanje, lemljenje, zakivaqie). Lijepe se npr ojadaqia na limenim stijenkama, spone kila zrakoplova i krila venlilatora, okviri mopeda, limene posude i sl. R^zlikuju se;
Lijeplje je oDloga. To su lijepljenja obloga od pusta, koze, tkiva, fotija i sl. na druge dtelove, ploae ili nosade. 2. Liieplienie u sloieNina. To su mealusobna lijepljenja sasta\,arih dijelova (spajanih dijelova). Ljepila ,teLr dijelove u spoju ljepilom koje se nalazi izmealu polr3ina naliiegania. ona se obieno dijele u lri skupine: 1. PrionAi',,o ljepila i:\ale kohezije i visoke adhezije, a spojeni dijelovi se bez ostedenja mogu opet odvojiti, kao npr. naljepta follja Tesafilm Qroiz^ vod tvomice Beiersdorl AG, Hambug). 2. Kontakna ljepila sa sredtje visokom kohezijom i visokom adhezrjom, a spojeni dijelovi se uglavnom ne mogu odvojiti bez olteienja, prin{edce Parler kao viskozna otopiDa (proizvod tvomice genkel u. Cie, Diisseldorf)
L
3. Cyrsta ljepila s visokom kohezijom i rrlo visokom adheztom, ko.ja se nakon vezivanja pretuaraju u llTstu tvar
i
stvaraju nerastavljiv spoj.
Za gradnju strojeva i uredaja pleterno jo vorno lUopljenjc dvrstim tcpilom, tuko da Ce u nastavku bili rijedi samo o njina.
Cvsta ljepila izradena su od umjehdh smola na bazi fenola, mokradevino, melamina, epoksida, poliestem. Upotrebtavaju se u tekudem stanju, u obliku p08te, ili u dvrstom stanju (ove posljednje kao fol{e). Otvrdnjavaju u hladnom $t0niu, na sobnoj ternperattt (hladni otvrdivaci ili hladna liepila) ili na 80 do 200'C (topli orrldivali ili topla Uepila). Mnoga ljepila uje&ro su hladna i tr)pla, pa se mogu po izboru hladno ili toplo otwdnjavati. U danom sludaju moro Io, prema !.rsti ljepila, vezivanje (otvrdnjavanje) izvesti s pomodu pritisks no Djcsto spoja. Nadate treba nzlikotati jerlnokomponentna i drokomponeqtnd Urpila. Kod dvokomponentnog Ijepila mora se plvoj komponenti prlje preradc doduli otvrdiva6 (d!ga komponeata), koji dovodi do otvrdnjavanja-i odreduje vrijcme otvrdnjavanja. Jednokomponentno Uepilo otldnjava bez dodavanja otvrdivaca. Za otvrdnjavanje toplih ljepila, nasuprot hladnim ljepilima, pohebno je mnogo vede investicijsko ulaganje (susionici, plode s grijadima, naprave). Nije dodule jos mogude odrcdi se toplih ljepila, jer ona postiiu matno vedu d\,.rstodu poja nego hladna ljepila.
Suprotno d\Tstim ljepilima, koja su otopine makrcmolekulamih
Wa
(kgo
Ito su Uepila pod komercijalnim nazxima Uhu-Alleskkber Uhu-coll i Uhu. harl, ptoizl/odi tvomice Uhu We* H. u. M. Fischer, BiihyBaden), ostala dvrsla ljepila otwdnjavaju jednim ireverzibilnim (nepo\.ratnim) procesom ofirc,aronja. To znaai da se u toku reakcije stvaraju mnogodlane makromolekule i odreduje njihov prostomi medusobni razmjeitaj. Cvrsta ljepila s procesom omrezavanja nalaze se na tlzistu pod razliditim tryovaakim imenima: Bostlk (Boston Blackin, Oberusel/Taunus), RedM, Atol.r/ (Ciba AG, Wehr/Baden), Agomet (Atlas-Ago, Wolfgang bei Haaau), Uhu|rlur Uhu-Werk H. u. M. Fischer, Biihl/Baden), Merallon (Henkel u. Cie, Diissel" dotf), Lipatol (Sichel-We*e, Hannover-Linden), Desmodu4 Desmocoll (Bayer
AC, Leverkusen). Od izvalrrednog zn tetj^ za izddljivost lteptenog spola je stanje povrilne ktia se lijepi. Adhezijske sile samo su onda djelotvome ako je porrsina prianja,ria aista, ohnpavljena i odmastena. Ilrapavljenje poveCava povrSinu prianjanj& $tvaranjem udubljenja i uzvisenja. Polrsine metala ohrapavljuju se finim aetka. njem, brusenjem Smirkom ili pjeskarenjem, a tiste se i odmasduju triklofetile. nom, perkloretilenom ili ugljidnim tetratloridom (izlozene djelovanju paie ili ruronjene u paru), te acetonom ili luiinama (uronjeno). Povrline obradivano silikonskim pastama ili sredsrvima vile se ne mogu lijepiti!
m
ll,ttuflltSt[,tum
ummvuu srunt
rarri. leorrjski treb0o bi bilijednak debtjini molekula, jei'u odhezrjske sile u veiini slucajeva veae od kohezijskrh sila Cwsloca prekispo]a opada stoga s pomstom debljine sloja tepila Kod dvrstih Uepila-s vanjem-m4enja se struktum tepila za lTijeme otvralnjavanja, i zbog skupljarja koje pri tom nastaje i keie se od 0,5 do 10% volumena ljepila U debtnr sl;je;ima ljepila ja;ljaju se unutamje napetosti koje jos i dalje snizuju d\'rstoiu' Crrstu fij+t"qu s omrezavanjem otpoma su, opienito uzevsi, prema vodi' olopinama i luiinama, benzinu, benzolu, alkoholu, etenr i sl' Sloj ljepila !rebo hiti sto
d) Slila 1.50.
lfrlEioovo ollilovam
Opdcnito uzevsi i ovdje rrijede isie smjemice oblikovanja kao i za lemljene spojcve prema sl. 1.54. do 1.56. Bududi da su vladna i smidna dlrstoia lijeplje*g *tnlu Uitno ispod one kod metala, pohebna je razmjemo velika polasina do trle-ptienja. lalpovoln4 orn il ljinom lieptie ia pokazala se duljina /=20 *; i$.1.57.). Frirqier na sl, t.58a pokazuje uobidajenu izvedbu kudi5ta zradnog kompiesora livenu u kokili, a sl.l.58[ pokazuje jeftiniju izvedbu u tladnom liru s u)ijepljenim dnom. Na S1.1.5[. prikazano je nastajanje lijepljenog nosa'a aakoplovnoga krila.
b)
Lijepljenje zrakoplovnih nosada
a) frijc liicpljcnja (aje uhtuaenje vertikaldh rcsada, b poiasnc plocc.. vcdik0hri nosnl, ./ lijepljene povrsine)i ,) nakon lijepljeija k je lijepljeno ljepilom Rcdox. / I' kon llcpl enta {in, i poj. .i)
str)icvi silstavljeni od aluminijskih dijelova daiu rajvede dvrstoae. Sliicdc po rrlrr qlrjevi delitnih, bakenih i mjedenih dijelova. Najvila i\,rsloia poslizxvir ,r sloicm licpila debljine 0,1 do 0,3 mm, a pd debljini sloja ljepila ch I ttrttt I' r(l|r av$to6e na pribli:no 60%. alastoda se smanjuje tijekom vrcnrcnit i zhrl ,rtr0rir liepila, a zaustavta se negdje kod 70 do 80% podetne dvlsioCc. LijcP llcrrc spojeve lreba oblikovati tako da su po moguinosti izlozeni snridnour naprczrrrrirr. Za primjer prema sl. 1.57.
Slll0 !.57,
(,4
Lijepljeni pdjeklopni spoj limora
s liino
je
naprezanje
je po\rsim raspora, I duljina raspora)
A
r (Nlnnrr) / (N) I (nnnr)
(r.3r.)
smi.no naprezmje u sloju ljcpile, $niana sila. povrsina lijclljeDa sloja.
Kt\o clopuite o ndprezanje uzina se oko 0,3 do o,s-etostruka lomna dvrslo0l lricllicnog spoja. U lall. 1.2$. navedeni sLr orijentactski podatci o srDicninr i lllraniln dvrstodama lijepliena spoja, na pogonskim temperatumma 0 do 60 "( . Nn visim pogonskim temperaturama pada dvrstoda spoja; kod hladnilt licpil.t tr
Slltl l.tE. Kudisie koljenastog vratila lijeva: ,) od tlaanos lijeva s ulijepljenid dnon od kokilnog d)
veurj mjeri nego kod toplih. Na temperaturi od najvise 300'C iscrplicnu.ic ,'v|srota ljepi)a prikladnih za metale. $lili 1,00, pokazuje ovisnost smidnc dv$loac rrl(ih ljepila o pogonskoj temper.lturi. Prorxdunc liicpljenih spoieva trrbit ociicllili sirlno kao aisto pribliza\rarrjc. budLrti da sc vriieclnosti dvrstclta znitlllo ritsil)iriu. Prcporudliivo.ie za konkrcloc sllrcrricvc r)l)rrvili odgovarqiLric pokusc.
I
mrmfivult
t09tc[smm
sport{t
WId$ml
30
r2E 25
IHffillce,
24
lzz
Zakovidne spojeve istiskuju sve vise zavareni spojevi. Busenje rupa i zakivanje iziskuje, opdenito uzevsi, vedi utrosak mda. Zavareni dijelovi jednostavnteg su oblika, laganiji su i nisu oslabljeni rupama. Samo se joS ponekad uzima zakovidni spoj koji inaie vrijedi kao bezuvjetno siguran narodito u gradnji s lBkim melalima.
$uo
! 3
imda, [rui nr0tla, filell0$ $lh
t8
re
Ela
{rz
'5r
Eo 'E4 -too -so-oo-qo zo
0
20 40 60 80 temlqarutl
100120 140 160 180 200 220 240
('C) ----
smik nznih ljepila s procesom om]ezavanja ovisno o Pogon"koj IemPeranlri a) je A.aldii I, b) Redu 775, c) Afrldit 123 B. d) Agomet E, e) Asomet R Sllh l,[0. Cvrsto6a na
Siroya zakovica ($L1.$2.) s sloli se od struka i zabijaqjem oblikovane osrovre g/,,r,e. Prednost se alaje poluol\ugloj glavi, dok ostali oblici gla\a dolaze u obzir samo za posebne sludajeve. U gadnji detidnih konsttukcija kao materlal zo zukovice rabi se U St 36-1 (d 0245) kod zakivanih dijelova visoke dvrstoCe i R 31 44-2 (4 0445). Zakovice dijelovi koji se zativ{u momju biti od istog osnovnog materijala, jer pri razlici u materijalu postoji opasnost labavljenja i korozije. Za zakovice od obojenih metala dolaze u obzir Cu, Ms, A1, AlCuMg,i .AIMg5.
i
lijepljemg sloja (N/mm]) Gastavio Institut za nauku o materijalifia TU Harnover)
Irlllca 1.20. Orijentacijski podatci o alrsto6i
{rhimlni slndnl
fiJd!a.r
Brdrs
tl
lto
3,.,20
Ir
t11
lil
olixrih
Irl
8. .5
4
t5
8
25
ffi tlj b)
2 __.4
I
3
2
6
1.81.
Ljustenje lijepljenoga spoja
c)
ll a
Uobiaa.j€ni oblici aelianih zakovica l2l Gtandaid ponaen lz upolrcbc) i DIN 124 ") (llRN M.B3.021 i 023) za gradnju kotlova i ielianih konstn&cljai /r) upu(cn0 zakovica DIN 102 (URN M ts3.012 i 022) za gradnju kolloaa i aelianih konsltr,kcijai O pohokugla zakovica DIN 660 (llRN M.83.011 i 021) za strcjoSradnjui d) uplilcna zakoaica DIN 661 (HRN M.B3.012 i 022) za shojogmdnju
Celiine zako\ice do d= 8 mm i sve nezeljezne zako.',ice zakvaju se hluhtt, ieliine rlebAe od l0 mm toplo. To znadi da se zakivaju nakon ugrijavcnj Du slctlocrveri Zar od okruglo 1000'C. Osno\,na glava zakovice podupire so fri\lriai,elfl.,. a zalrina glav.r zakiva se oblikadem bilo pritiskom na stroju za zaki!unie, bilo udarcima zradnoga iekiia ($l.l.tl.). Pri strojnorn zakivanju utishivrrnjr: jc neprekidno te ono zabija zakovicu po ait.voj duliini i ispuniava provrl bolic ocgo p[i zakivanju dekiiem. ,\
Slllr
Lll
Slika 1.02.
70
izbjesavati.
il
pohokrugla zakovica DIN
30-..50
, - sruba Procjena 7a dvotede 'poje'e' a onbllzno oodrucre. t - i,*t" o.oi * ,i re.lnore/ne sooieve, d suba proc-tu. r-ii"itlen' ipqi', na,oiiro su overjii. nd hsst"ni" Pa 'e rakla napreTeja rrl llt) 6or'Jr
ffi
TK
L
flr0vrcr
mnamvupt stortlt
$0m
(|r iu ok0 svrkc /rkovicc oviicDu trrkll. pI rrrr svrrlirr zrrhovicu tllclLrlc otpatirtirrli lb silc l= I./2 (,? = broi zrkovico). lz sl. l.[0. fn,i7hr7i drr prcsii:k spoia / / rx)Ir prcuzcli punu vlaanu silu F=87; prosick 2 2 sanro (r/, a presjck -l -l srttttrt
.l/ l)ilchvi spoja prvog rcda zakovica izlozeni
su, prema lornc, naiiaicnr rnslc_
zrrnirr. Djelovanic trelja na naieznim povriinama spoja, koje nastaic skttpliallicln loplih zakovica, iskoristit ae se za prijenos, a1i svakako najrranic Lr poslie(lr)jim redovirna. Zato se najdeiie r? sra|U!1 \,iie od tri tlo ietiti relu :tko|i ,,r ((loplrstcno je pet do Sest).
$lllfl 1.01,
,%#;;w
Zakivanje poluokoele zakovjce
o)
a) pnje zakivanjq D) nakon zakivmja
dl
Sliki 1.0{.
Slllr
b,
l.il. Nasilno razoren zakovieni spgi al iedroFai; ,, dvoreai t
Iaedba provrta za zakovice
i duljini i jedar spoj da stvaraju a\.rst &ugi, tako na dtelove trasto tlade sastavtene je naprezanje Bududi da vlaana naprezanja. Stezanje zakoyica izaziva u struku zbog skupljanja proporcionalno duljini zakovice, stena dubina nJola_ biti .I' < 4d (d. l.U.). Za stvaranje besprijekome za\rsne glave dubitta sil'c e mkavice I motu z o&edenu wije&rost biti veda od stezne duljine ,8. o tome daju podatke odgovalajuCi standardi o zakovicama. Toplo zakorane mkovi.r:? stezu se (skupljaju), smanjuju u promjeru
Ptovtti za zakorice buse se
ili
se probijaju. Probijani se dodatno buSe
ili
razvrtavaju, bududi da stvaranje ,,'rlo fmih prskotira kod Fobijanja moze doves-
Slili 1.60. odnosi sila u viseredrom zakovidnom spoju
konstrukcija zabranieno je Probiianje rupa. R\t(s1. 1.64.) dabt se dobio dobar pdjelaz ialedu upustiti bovi rupe momju se l,i do
lofi . U gadflji celiinih
struka
i
glave.
Razorimo li nasilno zakovidni spoj ($1.1.05), dijelovi spoja razrezat 6e svornjak zakovice, ako pdje ne doele do loma u dijelovima spoja. Prema broju dobivenih rczova govorimo o jednoreanom i visereznom, opaenito m-rez om,
zakatilnom spoju. U proradunima llrstode pretpostavlja se da sve zakovice sudjeluju jednako u prijenosu sile. Sudjelovanje zakovice u preno5enju sile moiemo zamisliti kao
I@ltni
smpvi u ondfii [cli[ni[ tomlrul0ih
U gad ji ieliinih konstt'ukcia (visokogadnja, gmdnja dizalica i rnostogradnia) zakivaju se valjani profili i limovi u limene i resetkaste nosade (usporedi zavarene nosaie, sl. Ll6.). Za njih vrijede ova pravila oblikovanja koia su djelomitno utwdena u DIN 1050 (llRN C.B0.500), odn. 15018 (FIRN M.D1.0s0):
I
zimu u
mrasnvuut srottu
1. Valja mbiti poluokrugle zakovice DIN 124 (HRN MB3.021), odnosno DIN 660 (HRN M.B3.011) latl. 1.27. j 1.31.), zakovice s upustenom glavom DIN 302 (HRN M.B3.022), o&osno DIN 661 (HRN M83.012) samo u iznimnim sluiajevima. 2. Treba se priddavati propisa o ftEmaku Provrta za zakovice od ba, i njihove medusobne udaljerosti prema DIN 1050 GIRN C 80.500) i 15018 (iIRN M.D1.020 do 0i0), navedenima u laLl. 1.20, Kod razmaka oviinih istodobno o pro\'atu dr i o debljini profila ,, mjerodaran je manji razmak' Ako kod vise od dva reda proula za zakovice vanjskih tedova, s obzirom na raanake provrta, odgovaraju lTijednosti iz tabl. 1 28 , onda je za unu_ tarnje rcdove dopusten dvostnrki raanak.
L
,
?l
6,5
1t
10
I I
l =;
I! 20
ll
i]l r0 r
l
72
! 0,8lrn 227
0.8
I
281
,1.,.!
14.5
16.5
lr
L4
25 40 116
0.6
11
r.5
'3
2l
0,6 Bl
r)
1l
qt
0,5
3
r r
18,5
l1''
lii' l0
I{nzr)uroi od
nrl,[ i rrcdu /Ikoviorn)n
Zrkori.e liojc ,rendsc silu
hkodc' i z. oDtercacre hncN o6logc; stoltro 2akovicc
k'trltinkr\tihI x'rti diz.licn
tdll[t t.zi, Dimenzije poluolouglih zakovica u rnm za deliine konstukcije prema DIN 124, (iRN M.83.021) (1, pr€sjek zakovane zakovice u nrm')
ir.
Tatllca 1.28.
otilirMih aclika noze sena uktuaenon iubu
10l unrjesto
It
i
nhlllirni
Snolne
zalo!r(c r {lLcn
u
lhokogr
tr
inrnirn
rla.nin'
n i uzetl
q
nr
um eno 6/.
1.2
491
1,6
provrta mjerodaui su itod zakovica pojaseva anje optereaeDih zakovica za prijenos sjle.
ovi ruhacl
t2 755
tod
llmenih.osali iTvrh tlon)vtr
1,6 2
profil treba pdd\Tstiti s najma ie driie zakovicq izuzev lakiih reje Setkastih konstrukcija, ograda i dijelova aelidnih konstrukcija (tako primjerice dio presjeka prema s1. 1.67. prikljuden s pet zakovica) Profil s,nije biti pridvrsden s najvile 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenljiva naprezanja s najvi5e 5 zakovica nanizanih u jednom redu. velikim silama u stapu u smjeru slle potrebno vise od
do
'etiri 1.67 ) pet zakovica jedne iza druge, onda se dodaiu prik|utni profli lsl Njih na jedan krak heba prikljuditi s pdpadajuiom silom, a na dmgi l(ak
prikljucni profil
kak
U
s 50% dodatka. 5. Na istom dvoru treba po mogudnosti predYidjeti jeilnake promjere zakovica'
dobMu srcdnju debljinu prikljudnih kako-
va profila, ali ne ispod 4 mm. Naprezanja ne smiju nigdje prteCi dopuste-
nu mjeru.
tr
(nnnic vriiednosli za visokosradniu, donie ?a eladnju dizallca.
1
6. Prema iskust!'u ivorr?i lilr?ovi
r
I
3. Svaki
4. Ako je pri
EPu
Sllla 1.[7. l',ikli,,irk p )lj]r (kruk, prikliraen ic prifrrrln(!r silor), krirl( , s 50%, dodnlkl) r) nepogodro. ,) lxilt( s il')(liLrri rr Lrrltrirrr frollloiri
i
II
lit0ytt$
mmsnuuu sruwt
1.
3PU
ltapora iebaju se poklapoli s llhiidma rila rcletkaste konstrukcije (linije sila resetkaste konstrukcle vidi na sl. 1.16a) Da bi se izbjegli dodatni momenti savijanja moraju se pokivati i sredisnjice zakovica ili Teiisnice
tezisnice pdkljudaka zakovica s tezisnicama Stapova Kod pojedinih kutnih profila, kao na Sl,1.18., to nije mogu6e. Proralun naFezanja na savljanje ne mora se obaviti, ako naprezanje uzduZnom silom ne prekoraduje 0,8 oa"o. Namjemo ekscentidno (izvan srediSta) smjestefie vlaane profile /. treba proradunati na uzduinu silu F i moment saYijanja
F
Naprezanje na odrez zakovica u sradnji aelidnil konstrukcija a) zmisljeno djelovdje odrezai D) srednje mprezuje na odrez
Sllkl l.$0.
Slllr
8.
l.ll. Tezisnica i sredisnjica kutnog profila a je teiisnica Fofi1a, n sredilnjica zakovica, &, teiiBte Fesjeka
Stprna
(luljina nkovicnjh
'pojeva
(vidi
J.
1.o4.r 6612 6i1i
fr{-
o, d'-
U litl. !.2!. navedene su mjere za c i i najveii dopusteni promjer zakovice dl za razlraile profile. Kao orijentacija za izbor promjera zakovice lT ijedi Pritom je , najmanja debljina lima, odnosno kaka na a = ,60 rvrml - z
--.
prikljudnom profilu.
Bududi da se kod delidnih konshukcta kruti profihi Stapovi zakivaju na krute nosade ili na limove, ne moze se oiekivati da de tople zakovice toliko slegnuti sastame dijelove da prienos sile bude samo tlenjem Stoga se pri proradunu zanemaruje ftenje i nauna oilrezno naprezanie svomjaka prema S1.1.60.
ic
naprezanje
vlaana
ili
m
1l
odrez Plesjeka zakovice,
tlaana sila itapa,
brcj zakovica
troj
r
=_n n'
na
jednom priLju.ku,
rezova spoja,
presjek zako@e zakouce (iabl. 1.27.).
(
Naprezanje bokova zakovice u gradnji deliini]r konsirukcij
,) raspodjela rish!
na bok pb!11at
.)
rnstnxl-
Sila ,a ltapa pritiskuje struk zakovice na bokove provrta, stvarajuii tuko prili-
s,rli koji se rasporeduje proporcionalno deformaciji provna (sl. 1.70[). Prcvclik t)r'ilisrk matno proSiruje Fovrt i gnjededi istiskuje rubove pre,na gorc. tl isloi rrrjcri djeluje i pritisak na struk zakovice Q|.1.7[D)- Pritisak na bokovc pft)vr1l nc vliio zbog toga prekoraditi odrcdenu dopuitenu mjeru. Praktidki raluD nn) sn \kllniim naprezdnjem bokow pt'oyrttl o' (povrsina izlozena pritisku zllnrislicxxr ic Lro prcjeLcija dr 't), Sio i nazivamo pritisak na bokove provrta. Nuprcza
Naprazatxje a odrez
r" (Nimrd) ]r O) , n ,4, (mn')
Slila 1J0.
d) diclovoje pritiska na bokovet .icla pritiska na stflku
je
bokova
protrta
d_ F n.d.l
t.12.)
o (Ninm:) I (nn, / ( nn) t,. n
rl.ll.r
naprezanja bokou provrta. promicr provrta zakovice, or.jerodawa debljina lin!, kral(ovi, vidi legendtr uz jednadZbu (1 l?.).
l)olt.tiknd tldprezania zdkoritat t,,1'tcrrrerrj,r H r H/ \rdi. puglJ\lir
,u l?lit\n? b lltLtkciie I 1.,1.'
prema
labl.
1.10.
II
I
roric
nmlsnuutut slottu
Silr u ltapu /f nlrPrdc nadalic /r",\&
/.t:
lildo\\t lio \ttttklii(
na vlxk
ili
tlak
(sl.l.7l.).
llltt\1t) noprctdnie
F
lhtt'tt0 l0t)tczanje
.,
(N/rnn1i) vlacno
(N) (nmr) (mm')
ili
SllhlJ2" pokazuje sdst.v presjek. z kovirnogt ,iDronoli rostLca, a tl,lJ3, izvcdbu.icdnog avorista. Razmake rupa e vidi Lr tabl. l.2tt.
I
(1.34.)
s"'
sruu
llfl
1.20.
., ,1, i najve6i dopusteni promjer provrta d, (mm) prema DIN 497 do 999 za standardne profile
Mjere
(r.3s.)
tla.no nalrezanje u preslek! pojedidh saslavdh dijelova kon-
0lRNc.ll3,t0l
illl)
strukciie, vladM ili tlalna sila, korisni lresjek sastamog dijela, puni presjek sastavnos dijela.
rA
ta_
1
i*,&
I
+,
lvl'Y).,/zr.ht
L:*;'-
Slik Lil. vlaini d) vladni profi!
i daini profili ,) dalni Prcfil 6
*zo
)o
o f---r.tc n
+l # --1 Y \I fl. -N-
)I
=
zi-
l5
,l
1r
" l" Lr
q Q q9 L C_t
tP ..2..r" 9
+*o + d
k
t1
ll
19
2t r3 22
1.72.
34
ll ll
lt
l1
r3
,0
22,5
ffi
r3r
#
3t
-;w-
oblikovanje zakovanih limenih nosa'a
Dopuitena vlatna i tlaina naprezania za dijelore u spoiu vidi u tabl' I 10 Tladni Stapovi radunaju se, osim toga, prema DIN 4114 (HRN M D1 050) omega postlrpkom na izvijanje.
33
34
l8 l0z
t,
38
41
$lltl
21 25
33
t
I
lt[mc
mmgruuut stottu INXllm 1,N0,
Silc zakovir"o u prikliudku (S1.1.74.) r{r/r,t lttt'li )t n)nt:ntt} .\ur,//rrrl r'lsprxliclioio sc priblizno kao Sto se raspodjcliujc noprozlnio nir sN\riirnic po prcsiol(u. Str)ga .ie M = F . et + F) e1+...Fn. a,,,,,. Odatlc slijodi daje najvoca sih koju oviiok optereilrjc krainii red zakovica
Dopustena naprezanja (Nrnmr) za zakovice telianih konstrukcija
srt3
sl37
(C oool
(4 0360)
fizlH
tl
srs2 (a056r)
(a oa8o)
F^"' - M
sz
lH lHzlH lrrz usli6-l,ao24s Rst4,1-2.tol45
2ta 220
250
280
320
qs .olre
sr
usr36-t.40245 Rst 44 2, a
12
6ldnhftll]8i 98
150ll (flllll.81.020 fi
e':
(1.36.)
,.,-
(N) najveda sila koja opterecuje kmjnji red zakovica zbog 'nomcnta M (N nm) noment savijanja u tezistu ,to srupe zakovica, I ('nn) sinetridna udaljcnost grula zakovica od 1ezi31a, . ,, , (nm) najve6i ru mak zakovica u gnpi. /i,,.^
thdotl'lnh nfl Ifio 0llll m{.!00 1,10
3t
3m,m
savii
ril l/.
0.14s
us136 L a o24s RSI 44,2- a 0445
05111
lt2
ust36-1,40245 Rst ,14-2, a 0445
li2
us136,1, C o24s
128
r92 252
irsfi,rJ
288 173
314
132
320 420
,1J2
11
1
or45
Rst44-2,Cot45 us136-1,c0245 Rsr ,1+2, a 0445
usi
30
j) r,
Rsi J4-2, a o44s
16-
l, d
Rsr 44,2,
i
02
n= 14 gupa
1
t5
o44s
Ako se raaunsko viaaflo naprezanje ne noze konstrukci.iski izbjeai. i sr 3Jr, \r J7 lc olotr /" sl l7-l (a 016r) do sr r7-1, sl lJ. r(. 0000, uer re zc sr (C 0162r. sl40 rC 04'80) za sr 40 2 (a 0481) i sr 4o-1 ((' 0482r, s' 52 (a 056tl za St 52-l
lrt
(c
0562). Sllh 1.74.
Zakovani prikljudak profila optere6enos momentom savijanja
Na jednu zakovicu loajnjeg rcda oFada prema tome dio Fr= F.,"/a", ako je z, broi zakovica u tome redu. Ako je, medutim F3 > I'.*/2 = l'."*/n" kao na sl. L74., onda heba mdunati s -Fr= fr. Svaka grupa zakovica mora, osim toga, preuzeti t4ko da je svaka zakovica napregruta udjelom
Q 9'r, +q Sllli
nosada u koj€m se tezisnic€ stapova pokivaju $edisnjicama resetkaste konstmkcije
Ul. avoriste kanskog
i
djelovanje popretne sile,
(1.37.)
(N) (N)
sila po zakovici ztog popretne odsovdajuda lolretna sila, broj zakovica u srupi.
I
ttnlstlvum
tiut0utc
norl
/i
i tl, dqiu rczultirajucu silu zakovice F,,, In tlillttL'ui t: silc
Ona
je
za
0,55
smJrll
/
(1.38.)
o)b)dd) F; +Fi
(r.39.)
32\ o odrcz inaprezonje bokova prowto.lednadibe,(1 t Opasni presjeci u sastavnim dijelo! lrna konsh-u(cle isoustaiudi se' momju I4i gledano i1 presjeci pruog reda rakolica (waiiti, oslab,ud"ano pio*t-"ti na napreranje na 5aviianje
So F,,lreba
rolunai
fll i*.", iirrirru.l ;;; ;;;"ll;; ifl.33)
Dopuslena napreTanja la to rrdl u taDl ljor{e zb-og_prouna za zakovice:)
l
Slltl1J0, Razni oblici zavrsn€ glave pri zakivanju zakovica od lakilr nrctnlt (golova glava pikazanaje kao le6asta glava zakovicc) d) londasla glavai ,) sto2ash glavai .) plosmla glavai d) poluokrugla gla!
ru'
Iffirt
tnetdr udevt u tonslulclhila 0d lald[ pokazalo se povoljnijim od zavarivanja' Zaktuanje konstt"ukcia od lakih metala Zla'nosti zbog ier hladno zakovane zakovlce potpuno rspunjavaju rupe lnena ,.l,rotianiair. lako da su melala lakjh zavarivanie uljeae nepovoljno na svojswa ra\ arenih od ;il;;;i-;;"r,i ;,;i;c vi'okim zaremim djelovanjima trajniji pretelno u gmozikorane konstulcije lalih melala upoEebl.ialaju se "ooieva, b.a*". zrakoplova. dizalica mostova i u visokogadnji'
"li'r"rir., zdkovanlh konstrukcija od lakih metala pred delidnim konstflrkci Prcdnosli proti\ koroTije' iuf, lezina, priblimo jednaka c!'rslota i poslojanost irrlrti"t, '| 70000 N nrrnr)' Fko/E i niii modul elasrjdnosri ,ral.ir,"i'r, ,i*t ';;;;;;;;;;, poluquplri i suplrrr "ijena )iii4o^ "^og'tui'-
uporabu posebnih
vidi k rome DIN 1748 (HRN C'C1 220) (Ekitrudrrafl pronn aluminija.l i DIN 97ll lLlstrudj ran i profili od magnezija)' Drotila (31.1J5.).
oo
HCtrEEATL $llla
Ut
m€tala Primjen eksiruzijom dobivenih profila od lakih
gla\e zako\rca Buduii da se hladne zako\ ice ne skupljaju kao rople moraiu su sloga male rawonemoguia\ali samo u/du)To pomicanje sb-Llka Dovoljne DIN boo (HRN a". *fit" ttf. 1.70.t. Prednosl imaju poluokrugle zalovi'" 012) tlrll' l3l re upuslene zakovice DtN ool I HRN V'B3 M.s]i0r i, ' ^,i, onq ooz Gml M 83 o13) i ptosnoto-okugte zakotice ;;;;; ;;;",;" DrN 674 olRN M.B3.014).
WW D)
Slila 1.I/. Provlaina zakovica .r) plosnato-okrusla zakovica; 6) ulusiena zakovicai .) zakovica prilremljena za pmvlaaenie; d) !.ovladenje trnaj e) zakovica zatvoreDa zatjkom
ffiffiffiffi db)ob $llli
1.70.
Suplja zakovica koja se zakiva iznuta s pomo6u trna ( G ebt. Titseney eL Osnabl.jck)
glaaomr ,) s upultenotu glavomt .) s plosnato okrglom glavonr: ,/) s rlosnAtom slavomi e) lmctnuta zakovica;, uvlalenje 1nla; s) zalvorcna
{) s ok,rglon
,\lii?a zakovice omoguiuju zakivanje dijelova u spoju koji su prislup.rdni vruo sjcdne strane, kao npr. na polusupljim i Supljim profilima (31, 1.7I. do lJ[.). /,tl,ot,ic s eksplozivon oblikuju se palienjem eksploziva umetnutog u struk /rU,vicc. koii se pali dodirom glavc /rkovice posebnim alatom za palicnic. llrrh cksplozije prosirlrjc struk zakovisc i stvlll.lr lupliu zavrsnu glavu.
I
r0llmsmJm
urnmluut stotttt (31.100 ) posluzit ce Za dirnenzioniranjc zakovanih sooieva od lakih metala debljina lima na prikovc oriiontacrjske Yrijednosti: /= t.! do 2s 1s = najmanja od ruba P1-e,Z 2dt' liutk(r). Raznak Provrta u smjeru sile e 2 2,5 dr razmak
Iibllca 1.32.
fitrtr a\ b)
l)otnrllcnfl nafrcz
ri
(N/lnrlrr) prcnnr Lrkih mcllLr
l)lN 4llJ zI /rkivrri
IIRN
c)
Schndinenbach ObealalT)
Slllr 1.7!. slreDa /alovica 6erh'Kon|s'Cc'etlnhan' ('trenle 7'(oqce) ,t poluokruela. or upuscm. ., ploiraro okrugra A zandan e
DIN
iIIRN
*l?l ,", | i izvedbu zakovanih aluminijskih dijelova tlizalica mjerodavan je DIN 4113 (HRN C.C4.160).
Zir promiun Slltl1,00.
'\kllji
dvor nosata od lakog metala
L
4113 (IIRN C'C4 160) Iibllcl Lll. Aluminijske legue za zakovice prema DIN
sta nlkn Ponovl$og izlldsos Zlrenj! .a s00 'C t do 4
Alc,5 Mssi'
^lc,Nsojt !!!y]gl?r,9
lom,llugs; t t z: in*" o,Ji, 19
lo^ o^n*,
u,
0rRN1IMqll
'c
DIN AiCuMg DIN AlCuMg
rs
I
*
IDN AlclMs
.;t,;".-t"
DN
ar'\4e J s
\lMs
1
l
Zil zakovice od aluminija valja upotdjebiti matedjale navedenc u l bl.l.J].. |rinrjerene dtelovima koji se spajaju. Trcba nasto]ati da sc nrod(lsobrx) spaiaiu samo di,jelovi od jednaka materijala.
/
stilu od korczijel). Prepomda se podlaganje kadminizircnih tclidrilr phia pod glave zakovica radi poveianja tladne povr5ine u dijclovinrrr rxl [lkog nletala.
A'Mssi
AlMesit 'el,kog LDN tukon lott elvgs.ltvgl ponnvljenoeizluciog z!tsnja do ndn AlMrMn doba"e ih kod
ommisr akoicc -"b,ru
v^.)1.)g/?/.rrll i
.1. Ako ie konsfukcijski ili proizvodno-tehnidki opravdano, smiju sc rgrl(lili hladno ili toplo zakovane delidne zakovice (ali treba uzeti u otrzir DUinU
L
1(HRN l_DrN
5
u
,-,
\.
Ntlt,l"ezanja koia se ja\)Udnt treba prorutlrnati prcma
DIN
1050
(lll.tN
(1t,0.s00) i DIN 15018 0lltN M.l)1.020 do 050) lednadzbc (1.32.) (lo (1.39.)1. Dopuitena naprcTiuril prcnrir lrbl. l.:12. Od dvniu ozratcnih naprcziuriir bokova provrtn uviick ic rricr()ri VIN url0irr v[iicdnost.
I
mNmuu
ruouffrsruD smuu
lflffitllt lJ Bradrui
uoievt u unlrii $ruhIi i $l0lllli [0$l0hlllr slrojeta i snojnih postrojenja prer ladavaju spojevi
htadnim zakovi-
" (HR\ mm lzako,ice s poluokntglm g/a'a''d DIN 600 (llR\ M'Bl 0l2) prema upuste,,n gl'Mfld DIN ool
.,i, ;*oa i-fi
fJ,t;0li), -1"'1." '
tl
i;; prr"J"t sl.l.8l. pokazuje prstene polova elektromagnetske.spoji....""i"". -k"''i*r" 5 upu;l;nim Btatama Ce'lo se djjelo\i' poluge ili o'ol t2
fim II
i;li-i,33.i1
vine zakivalu s celne stane ne mogu 5e spaJari /akoviDiieto\ I od elaslitnih ili \eoma khkii materijala qlla prl oollpolrebe ccrna s potuokruglim ili upuclenim glarama zbog oblicina prema urr\ kov niu ra\rsne glave. /a njih su prikladne ldkovic? 7340 rsl l83t'' za zdlovr'' ? v.si.ooot tsl. i!3ar i guma pre(a' diicloua od wlo osjetljl\ ih materrjala Lao;lo su melana lsl.
)
..
vel*
q-'"'o
iji*'ll'ir.,
Dl\
I].1
Y
-
ffN
$-t
JA
Jit D)
d)
Sllkrl.0l. Puna, poluluplja
i cijevna zakovlca za manje sile pri oblikovanju zavr(nc Slrvc a) prma DIN 7138; D) prema DIN 7140
,ukil,rniu zakorlca poomelni plurlitni rnarerijali. r\rdi papir isl' moralu se i'pod BIa\" (sl r' Supli? zokovi lSl priliska rluli rrcrrlne plocrce radl smanjenJa povrsrnckog *,,t c, .t i.s"r'j i-aj" aetlje sijenke nego cijevne zakovi-
)'irinil-jrr't* "".bn"
"fuZ"
p.lj"
svega za ud\a56enje obloge na kodnicama
i
spojkama
$lili
1.81.
Cijcvnh zakovicana p
avrsaeni dio od plaslidnog malcri,ah (a je metalna plo.ica)
/ltkovitni spojevi ptot'tdunavaju
se kao
kod delidnih konstrukcija n.r odrcz
i
rrrrprczanje bokova provfta LiednadZbe (1.32.) i (1.33.)1, a poprcini prcsi,rci r,lroicva dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje. Orijentacijske vrijcdnosli zrr
tL'ttih?na naprezania vidi u tabl.
1.34. oblik B
$llk
1.S1.
Zakovani prsteni eleldromagnetske spojke a) sotova slava; 6) zavrsna slava
WW%$llh !.02.
ielna zakivanja na okusljm sipkama
v.iiio'i,,
'i"ii U snojogradnji
metala.
je
DIN 7341 (HRN zakiva /akilznje dviju plo5nalih ili upusrenih sla\a.(s[ 185 '' lll onrgln "."grcuju ftbe se t \liep? zakovi(e tsl I 77' do l 7q ) od
Daljnji spojni elementi su
tzl
mtici za
N N NN@ I
'elrKa
Slllr l.Bt. Zatici za zakilanje DIN 7341 (orli/i ,'1 zx vcac silc pri oblikovatriu z'vrrrrc glNvcr orli/. B za nMnic silc pri ohlil(o!x,]iu zalrsne slavc) d) rriic Tnkiv rr ii /,) rrrl(,nr 7L ,i! rrin
L
(llltN M II:l'0ll i Idllcill.33. lznricrc l,oluoltrlrglih Trrkoviur (rrrrrr) l)lN o(tll ( M l]:l'012 i022) 6()l llRN l)lN gldvonr izakorica s upuslcnorn
SH
02t)
(,4 ic Prcsjck zakovrnc kovicc) '/
ItrDnlsnolwt mfPlrl[rulstciltu
DrN 660.
(HRNM.B3.0l2)
(HF]i M.B3,01 I )
filrrlo tlrfl!
r{k
i!
,n
I
lnilerllNW llntthrml m l0l0i M
Ilh
[lxi0[
l,s
6
(r)
10,5
12,2
3
3
3
3
3.6
2,5
3
(3,'
3
5.2
6,2
8,8 2
I
1,5
1,5
2
t2
t,6
1,8
2.1 1.8
1
1,1
1.5
.X
1,9
2,4
2.8
I
2,2
2,8
t,2
,lr
r.8 6.1
t!1
lllmlotltli!
mruvtu
Inlllt(ri
')
2,6
8
(e) 15,3
tronl,r
yltlfi0hlll t
1
)
2
3,7
8.0 I
10.7
4,8
,t,l
22,1
s[aiam
Itotl stcznim spojem podrazumijeva se spoj dva dijela (s1. 1.86.) od kojih iedon lnru vonjsku, a drugi istu unutamju nazi\.nu mjeru, pd demu je ostvaten preklop (prilnost) iznedu dijelova, najdesde izmeilu glavine i rukavca. Prije spajanjs vlrli$ki dio - glavina rnora imati nesto maniu unutamju mjeru, nego vanjsktt nioru unutrasnji dio vratilo, da bi se ostvarlo osno\'l1i uvjet steznoga spoja, N{idcsCe se spajaju rotacijski dijelovi (rcmenice, zupdanici, lanlanioi, turbinski I vcrltilatorski rotori, elekffomotorski rctori, kotadi, leZajni Fsteni, dijeloYi spoj" kl id.) odnosno op6enito dijelovi u spoju s vratilom ili osovinom.
3,5 3,4
5.3
14,5
5,4 4,5
3,5
5.7
3,8
Sru[U
43,0
10,9
vcliainc u zasradma po mogu&osn izbjegavati Iabliffi 1.1[.
orijentacijske vrijednosii za dopustena naFezanja (N/nm']) zakovanih
{
spojeva u strojaNtvu
a) a) lanjski
i
h)
Sllll1.0$. Uzduznl siezni spoj mutamji dio prijc slajanjar b) sastavljeni di.lcloli
stcznim spajanjem dobivajLr se izdrZljivi i protiv vibracija sigulni spoiuvi loji rnogu prenijeli vclilc dinamiika i udama optercienja promjenjivots srrricrr rrlllic uz veliku prednost da su unutamji i vanjski dijelovi lodno nrcd(rsol)rx) ( clltrimni bez zrainosti. Pomicanje dijelova u spoju nije mogu6e nakon sprtilrrtilr Itr., r'rstavljanja. Stezni spojevi su cjenovno povoljni i jednostavni za izraclu. )visno o nadinu fomiranja preklopa steznog dosjeda, koDstrukciiskoi izvc(l_ l,r clonrenata spoja i kodstenim montainim alatima i srcdstvima lazliktrjrr se thL'hnniiki, len itki i hidrauliiki postupci :pajdrld odnosno u uZni i Ntr\\\ti (
r40 rio rod
r)
I
,40
225
I r,o
Kod tlaha i tlaka na savrjmje = 2,5 puta vede
stcTrri spojevi. 2N0
,oo
fijednosiil
Ilzlllini
steztli rpoi odnosno mchunidki li)rniraDi spoj postizc sc ttplolitv0ricnr. pri aemu se jedan dio utiskuic ili tluvlrtti nlt drugi dio silom pri lcnlpcliltrrri okolinc (sl. 1.86.).
If,J
I
snfl $orfl mnlsmvuut sPurvt
naulje' slo zapravo smanjuje faklor Nale:ne povrsine prije spajanja se lagano nasur'pi'*o'ti'o pog-ttto op*reten1e' jer pri upresavanjLr prr.,ri*i"71 zavanvanla a"c, do rtruganja polTsina pa caL ido hladnog io.ozi -olaksanje upresavanja ostvaruje se konUblazavanje navedenih problema i kao: ntrukciiskim obllt
tlr.
-
-
lot
ili preporudenih vrijednosti preduljina skosenja ltha mora biti l' = fi ma DIN 7198; na izviianje; duge, tanke dijelove heba kontrolirati vedu granicu razvlaienja bridove neba izvesti na dijelu koji ima zao-bljene
,R" (odnosno Reo,r.
s s dovoljnom rezeflom sile. upBrTina upre;a\anja preporuca se < 2.rnm popultanJa )poJa .orrrania F,, od oko 2 5 pu(a veta od sile razd\ajanja 's:il''l;"j;l;; io,mi'u,. se opreretiti rek 24 sata nalon upre:a\znla' 'ml;' to popleini stezni spoj narliLje.o dvije wste popreinih steznih spoiera t ostuore sk pljanjem i spoj ostvaten rastezaryefi' tl-uplianien lanjski djo se zagrija\a na,loliku Kod iteznog 'poia ostvareno| moTe na,u'r na unutamji dio Pn ,"t irir-"ir- ir'rl ,ll.gne rotrt''o da 'e taeano poni;renja skuprja i nale"gne na unuumrr clio nakon '; na nallak 5e po\e'a!a pri hladenju zracnosll, le u daljnjem procesu stezanla l€rnim po1Isi]1ama spoja' plo(i ili prstenaslim l)Inskim Zagrijavanje se moze obaviti na.eleknogrijatoj bolle zaCrlla' .^;.niLom iako zboe rarnomlemrle raspod.;ele lopline m'o8o Je a parafrnsko rlr srlrKonsKouUe oo i"ri.,,fG f."p"i ,.i.eralno ulje do 100 'C suha tj oemuljena bez ogonne' ffi;i,. k]f,u ,iatezna pow;ina mora oqtali do 600'c) za zagflJapecima do 400'c ru pocebnim ]i""r.'ri t"n*i
i"iiHl;;; ;;"iil;;
"*n ^i L'mperan, i iznad a00'c dolazi do popusranja. materijala ;t ;;;;; naleine 'Xi: a time i Nrdoie materijala Al'o ii"i^" r" pi.fi"a*, ,.-ienje cr$oeeprianjanja v o'lnosno faktor renja
il#;"li#fi,
p;veiava
se
fahor
rt1'
unutamji dio se potuaduje roliko
tpoja rasrczani? ' Pri formiranju rk-nog -pro'n u-;*ogu diiela' odnosno u grani'nom slutaiu u a^ temperaruru okoline porhlad-eni e'i ^g'i-j";*:' na drugi te potom pnnsne aii '" ru"u.go.. ponit .njem zra'nosri nalepne iedan unuramjeg di'iela uporebpotitaCiuanle naleinu Dolrsrnu vanjrkoga dijeta za ti"tin'' ' -78'c !li rekuti dusik / = - lc6 "( '
."'r"i. *i"rrti iigil"';g,,#';ilj; li"
ifi;U .ffi'il;'#;'gii*'"
*
'
sklrpo pothladivanje \Tlimo samo kada bi vartjski dio trebalo zagrijati izn0d dopultorc temperature, Najdesde se primjenjuje u serijskoj proizvodnii, ali uz ogrflnidenje da putovi transpofta budu sto kta6i zbog brzog zagrijavanja na lonrperaluru okoline, Kombinirani stezni spoj nastajo istodobnom upotrebom steznoga spoja ostva' t$[oga skuptanjem i steznoga spoja ostvarenoga rastezanjem, tj. istodobDim zag' rii{vanjem vanjskog dijela i pothladivanjem unutamjeg dijela. Ovaj nalin 9e ko' rlNli kada se jednim postupkom ne moie kompeMirati cjelokupan preklop dosjs' Ol, te se stoga preklop podijeli na vanjski i unutam.ji dio u odnosu koefiot€nata toplinskog rastezanja za grijanje i hladenje koristenih materijala steznoga spoja, Kod hidraulidkih postupaka odnostro spaiania u|em pod tlakoit potudi visokogu narinutog tlaka ulja irnedu naleznih povdina spoja, vanjski dio se prosiruunulamji sL-uplja. arme je omoguieDo medusobno navlaeenje dljelova, ovri posrupak ie primienjir'{p pfl blago koniano oblikovanim naleznim po' vrliDama (konicitei I : 30), dime je omogudeno lagano navladenje i oslobadanjg rurlcznih povrsina dijelova u spoju (sLl.8h). Ute pod tlakom vodi se koz prcvrte i obodne utore u rukavcu ili glavini. Dijelovi u steznom spoju naiprije se lagano rpoio rukom Sto omoguduje konus, te se istodobno uz poveianje tlaka uzduZnon Nihm pomide konus u utlinjenje dime se smanjuje debljina uljnoga sloja ti, zmdnost izmealu dijelo\,B, a time i gubitak tlaka ulja.
.ic.
E
a)
b)
Sllk 1.07, Stezni spoj uljem pod tlakont u) konidDi spoj s dovodmjm ulja kro, dlutmji dlo: D) cilindri.ni spoj s do' vodeijeh ulja koz vanjski dlo
U trenutku postizanja potrebne vrijednosli Lrzduzne sile ili pozicije konusa. uljc pod tlakom se iskljuduje. U vremonu rxl l0 do 120 minuta, kada dodc do potpunog gubitka tlaka ulja kroz rascicpc i provrto, stezni spoj se moze potpuno
III
I
s[
mlsnvuu sttttvt
je suproEn Pouebno je osiguopteretiti. Za otpustanje sleznoga spoja postupak b:lla r;ti 2 do 5 pula ve6i tlak od llaka na nalebtm povAinama Pfl :p.ajanl.u :u pri raTdvajanju gulta ulja za exse pokazala deda ulja rmala vi'koznostl a stremno visoke tlakove koristi se glicerin se pdmijeniti postupak Za dijelove s cilindddnim naleznim povrsinana moze samo za mstavljanje dijilova u spoju uz neizosta\'lro kori3tenje
,fuilrn'.fi"-
raznih priprema
lffirn
i
napmva prema
DIN 15055 (sl
rl0]m
lq'r>Kv,s.4l,*, /i."
(N)
posonska tczLrllirajuCa siln, posonski fakror prena DIN 3990 taktor sigurnosti S= 1,5...2. fthllci 1.15. Pogonski faktor r(A
Tl
0ttl.l.l5.),
(DIN 3990
Tl -
jzvadaD
1 87b)'
utinlrttnitr slelri[ sloiolr
posljedica nastalih Ljslired razlike dimenziia promjera pri spajanju u cjelinu kao rlaka na Umnoiak. J"iJ*u.;ju javlja se llai( pp na naleinoj potr{ini spoja pdanjanja v ioi"z""i po*sirip", *reZni porT dine spoja ,4r = Dr ' r ' lF i faktora .rpro,.ru'in djelovanju pogonskog-oplere'enja .obodne sile momenta vrmje I". uzdu-ine sile /L; odnosno nJrho\e rezur-
ilj.-".iJ, l"li .. F.=2 7; Dp uslijed ranle
F.. kada djeluju istodobno
r$1.1.8[.r'
b)
o) Slll0 !,00.
a) uzdDzna sila
fl;
sile
Lr
Ihduii da je otpor pdanjanja prije popustaqja spoja vedi od olporrr prrl{' lrrivxnja. sjla popustanja bit de ve6a od sile medusobnog proklizavaDiil (iiiclovl LL \poiu. Pri naizmjenidnom optereienju, sila potrebna za svladavaDio (nporn y,rirrrrjanja pada na vrijednost sile proklizavanja. Zbog sigurnosti uzima sc (ltr .,,i r.r|r koja se moze prenijeti steznim spojem ona koja proizlazi iz silc plokli-
")
.relnom spoju
b) obodna (tansencijalm) sila
4;
')
rezultiraju6a sila 4'"
javlja u radu: Pogonska rezultirajuda sila 4"" koja se
zrrvltri.t.
.,.(+)' ,4 0{) ?: (Nm) ,. (1M)
tl
Posonska uduzna sila, Posonski moment lrtnie,
Pronjer steaos sloja
prenijeti' Pritom se mora pogonsko opteredenje 4, 4 ili 4., sigumo iznositi: mom spoja na sila prianjanja na naleznoj pol'r3ini steznoga
tj
poteb-
proradunu prema
DIN 7190 pored pogonskog optereienja trcba uzcli
(t
t'hzir i djelovarie centrifugalne sile ili temperaturna kolebanja koja sc.iflvlj0jrr tni rrdu. l)ostupak promduna prema DIN 7190 uzima u obzir stezne spojevc jcdnttko uz(hrinc duljine .r'anjskog i unutamieg diiela, dok se zadovoljavajLric !riicdrx)sli rrl(rgu dobiti i za spojeve razlidite duliinc pri icnlu se mora uzoti u obzir pov,rerrric rubnih pritisakn napctosli u nrhDonr podruaiu spoja.
m
I
srli[
mnlsnvuu slntlt
l'{, I)lN 7190 uvcdcl.iiJ Iirktor prirrriflrir x, l(no oIlirr izrrricrerro silc poPtrslrrsl)r)il i pror0tunirnc nollriillrrc silc I spoirr. lrLtkl{)r priaIilrril ti, .ie orllicr rznricrcnc silc prokliz.rvanja dijchva u spoiu i promConlnc no nalnc silc. Irtrkl(! ri prinniilnia su rrzliditi pri djelovaniu sila popuitanja u obodnonr i0ngonciirtlrrnr) srrjcru r,,,,,, odnosno pri proklizavanju vr., u istom srdcru. Takodcr i zrr Lrz,Ir1ui snrier razljk{u sc laklori prlanjanja pi popuitanju tl,,,, i proklizavanirr v1,
Potrebni tlak na nalernoj povrsini steznog spojnl
IiI
F' F' , _ +.=;-*L.
/,r,
(N)
polrebna sila prianjmja spoia,
/ (mm:) nalezna po\asina spoja = DF ?i /F, /, lnnr/ dulirna ,reTnos cPoja. faktor pianjeja (llllha I l0.. l l?). v TlXlltl1.30.
sr0
l'ri konslrukciji steznoga spoja treba plomdun prcvesti s manjonr silonl frin" l(oia je rnjerodavna za siglran prijenos optereienja tj. silom pri proklizrr' rrrrriu Lr spoju F|l = 0.6.-.0,7 lrr (,Fr. sila prianjanja pri popustanju sPoirr). lz izvedenih izmjerenih dimenzija unutamjcg pronrjera vanjskog diiclr li.
riilriil
Faktor prianianja v odnosno trenja p zdfn'' steznih spojeva za unuiamji dio od aelika
lllrrvirrc i vanjskog promjera unutafljeg dijela l rrrklcrislika dosjcda steznoga spoja -4.
tj. vratila, slijcdi. prcklop
kao
Izhor steznih dosjeda prema DIN 7154 i 7155 (FIRN M.A5.130 i l3l)dlic !riicdrrosli na.jmanjeg 4 i nafteieg preklopa P! kao razliku iznedu doniih 8rnri!'nih vrijednosti ei i EI i gornjih granidnih vrijednosti es i ES unulamic8 i rLrriskog dijela steznog spoja. 0.07..0,12
l(rlraktedstike steznogn dosjeda:
P.i,=4=ei-ES P--=Pg=es /i./i /1,,,,.
Iibllcl1.37. Faklor pnanjanja v odnosno trenja
u uzduinom
i obodrom
I ?oplecr" sleznih spojeva smje
ci lli c\ lil
(mD, najmanjiFeklop /': (mm)
EI
dosjeda spoja,
najveai prcklop dosjeda spola, donja grani.na wijednost unulamjes dijela, eornja granidna vnjednost vdjskog dijcla,
(Dm) (Dm) (mtr, somja granidna vrijednost unutanjes dijela, (mm) donja sranldna vdjednost vaDjskos dijela.
Izvedeni preklop najdesde se nalazi u podrudju:
Pa
( P S {.
,)
a)
$llk 1.8!. Shcnrrtski prikrz slcznoga dosjeda d) tdcrancUsk. pol.la stcznogi dosicrhi /,)
!8lrtr!
)ic ,ralcznih povrlina dosjeda
m
!
$flr mlmvuut
sruru
Jfl
stolwt
sr!rrnrr nrcklon
/', mrrrii je oJ i'7\(d'rrug prtkl"p'r
.,..r';,;';,i,'i;;i;;'glo*-1"
nrlc?'rrih
l'
no\!(iru' vrho\r
icr u trlcLtt -rmog
rreravnrnd (mikJogeo-
diJeloua)uli'l'uiu 'e prrlom u udubljcnja' ',,,rr"\1." n.r.,\rrrnc na ootn'n' 'poln'n ughcaranja rSl l80tr r' pa \1\amr prehlop r/no
..i,,.-''.
*r'i
dro prektopa zbog
4,=B-&"=Pi-0,8
10
I
(Rnr +
x^,
(mm) izvedenj preklop dosjeda spoja, (mm) Eubitak preklopa uslijed usla'a\Enja' 4768 n" Om) srednja visina ndavniM Prema DIN
normom Itrko ie izbor doqieda slemoga spoja preporu'en
D["]
7154
i
?155
p,.,* *'-ibn" ire0 preporuea se koristenje dosjeda ,r,iii'il;ti;;iili;. pior rra sa sliiedetrm rolerancijskim poljem:
i rrti"* i.ai"t***
mm: H7' za pro\.rte glavina promjera Dr < 500 H8' za pro',.rte glavina promjera Dr > 500 mm: za rllkavce Promjera (kvalitete) IT6,
,!
< 500 mmi toleranctska polja stuPrja todnosti
polja stupnja tor.1losti za rukavce Promjera DF > 500 mm: tolelancijska (kvaliiete) IT7. pored slo wijedi preporuka prema DIN ISO Za hnpavost nalezrlit po\T{ina po''l'sine naspram kvahtete lSo toleranclr roi-o'orrlrez*osti srupnja brapavosti au," ote orijenucijske wijedrosti hrapa-
iroo il,"r"ki;il;i,;;Jom('rednje " odstupanje prohla R' = 4 ' B' prema DIN ',::ii ;;ffi;';"1..i"a 4?68T1) steznoga spoja: za provrte prcmje{a .&
-
(
500 mm: R"v = 1'6 'Pm' 3 za provrte promjera Dr > 500 mm: R^v = '2 LLm' R'u = 0'8 Pm' za rukavce DF < 500 R"u = 1'6 Pm' za rukavce Dr > 500
mm: mml
d"L,v']
nd tisto elastitne' elasPrcma i.alosu naprezanja steme spojeve dijelimo 5learom spoJu Pn elasricnom i potputto plartifie {$l lg0'
ii;.-;l;,i* ;,';',,;t.k;.' deformacij a.
,i "
'rsto unummjem dijelu ne dolaTi do
trajnii urla)d'nihr
l,ii
se temeljem defomabilnosti maierijala prcma DIN 50145 Procjena -r.on"aron Z pn kontrakcrje isterania ,4 i konacnog suzenja presJeka ^,d^ir.i delbrmab Uaunlr. u tuo lranicne wi;ednosti- za dovoljnu
nli-
A>lO"o i Z>309o- Ako su o\e wijednosti manje'. nle' naprezan]e' ma, te je alopusteno samo disto elastidflo
Je
o
Ylli'il-
Krnr
c) Slili Lg0. Rasporcd naprezanja u steznom spoju a) elastiari stczni dosied sa Slpljim Eadlomi 6) elastiari steznl dosjed s punim
vralihmt .) elastidno-plastiani
s1e2ni dos.jcd
Proradun steznih spojeva zasniva se na uvjetu da uslijed ostvarivanja tlak nll rnlcTnoj povrSini p| dolazi do pojavc naplcztur.ilt u rukavcu i glavini u radiialnr)m i tangencijalnom smjeru.
I
srr
unlslttuut srurvt
pronlicra: Za oblikovanje stoznoga spoia potrebno je delinilati ovc othose
D'
'- D' '- D' n' -D.u'ta-D'"D''
/), /\. /\, /)1.
(mn) profljo
l'fi
l.
/)1, (ml], unutar.ji plonjer
dijela
glavine,
r+oi
o'\'=PF
:-Oi
zQi
t el
odnosno unutamjem dijelu za Pu < 1: I+Oi, 2-
o,--:i,I D,. o,-'P'.,;-r-l1u ur
2.
o,\,=0
o'\"=-PF
odnos promjera vanjskos
/r di o
(N/nnnz) tangencijalnonapr€zmje (N/mmr) radiialDo naprezmje.
Za puno vratilo
g!
=-pF
je tlak ruleinih potriina ps taii
/, 1r
offu = oruu
=
PF.
(N/m:)
O,
l'ri punom unutamiem dijelu (p. = 61 v;i"61 K
Kada su oba dijela steznoga spoja iz istog materijala izra
l-Q) ltQ;
",, l p l-oi
spv
St zddanim tlakom
Ey
;urrmies Jijela. sislrnosl lroliv plasdine ke malerijale '$ = I
gEnicr rdvraccnls \ FloB odno"no marcrij'la npr ::rog'ije\d a R r'" 1)'
delormactje nDterijala sPoja sD=
-
i
'1'3'zakh-
{)
aleinim povriinama pF ttazeni reducirani stezni prek-
z=K.lL=!L Dr
I
oe! N/nun:) dopusteno mprezeje, razrraaen;a odnoMo 0,)0 o o.,n.-'."^* ,t"
na
lop iznosi:
2 ,qL,(odnosno Rporu I | 2.o1, o.^ i,-O{,-i -.-lSo".p "" " r s,' J3 kod khlih
u,,*t Ql ,, =E!.tr EL '" t-Q(
U sludaju da su oba dijela steznog spoja iz istog materijala izradoni i 0u = (funo vratjlo), tada pomodnu velidinu ( ne treba radunati
.R.v(odnosnono:v)
.,6
za unutamji dio:
?.
llak
modul elastianosti vmjskog odnosm uulmjee dijela (labl. 1.38 ). odnos promjera vanjskos i unulamjes dijela, fakor poprei:nc kontrakcije (Poissonov faktor) vmjskog odnosno unL'li'' njcs dijela (tabl. 1.38.).
za vanjski dio:
r
v
fisto etastiall0 0ltErcterou $ruh
modificira s fallorom 2/\6, tako da se za elastidne stezne spojeve dobiva uvjet za dopusteno naprczanja;
\-ai -sdiq=
R, otlmsnt
F )tto".-u )lt-.t oi r----:{ E tr-?' ) l-Qi -u\ 0".
2
ekloP
je dosied spoja |j. preklop P*b P^-, od osno P"t, a traZi nuleinih povriina spoja pF.
za(\on
(Rro,rv) odnosno R.u (Reo,:u)
).D.
p
P** za izbor dosjeda spoja,
o.- P' o"'-0
po odgovaPrema DIN 7190 ekvivalentno naprezanje o*v u spoju se raiuna smidno raiu6oj hipotezi: o* =.,1@,+o,)'+4t'? (u steznom spoju laFezarie]e ,,.neniarivo malo). Ova teorija ie pokazala nedostaike kod elastidnih matedjala' t" ." pr"to teorije napregnutog stanj4 granica tedenja materijala dijelova -R"v
o"(\" =
se stezni
Za promdun uvodi se pomoina velidinal
= 0 naprczanja u unutamjem dijeli iznose:
oill = o
zudan
lffitul
i utrutmjes dijela, (N/Dm':) tlak na naleznoj povrsini spoja,
ptr 0r
1)
z=1
proraaunu slcznoga spoja javljaju so dva osnovna zadatka: 11,,".
unulartrjeg dijela'
Naprczanje u vanjskom dijelu za pv < 1:
o,\" = Pt
m
D'
sieznog sPoja,
(n1m) vunlski promjer vanjskos
l{cLlucirrn, stczni pr('klop:
sr0rm
( pomoana !e!anra. /i 1N/Dnrr) nodul elastianosli vr iskos (liiclt, /) (rn) nuturi promjcr slc^os sn,tir. /', (nnnl sllaari prckk,n dosio(l sln)i,L
[I[
su
umsuvult stollt
U sludaju dil .ic uDLrtirlnii dio Pun (?Lr= 0) i drr sc trpolrcbljtvaju isti mlltcrijali tj. karakteristikc matcrijala vanjskog i unutrnrjcg diicla .icdn.rkc, trazeni
izrircLunvir sc
nrlnrrnii polfcbni lhk nxlorDc povrsilc
Pt"-
rcducirani stezni preklop moZe se izradunati iz:
!L' z=-2l-Ql r' Potrebni najmaqii prellop spoja: P.t^ =
P.,
+
Ll sludaju punog rrlutarnjeg dijela
Illltlrrrjcg d,jela naimanji tlak na
0,8
10 r ' (R,u + ,R,v).
p..,
Da bi se zarlovoljio zahtjev sigurnosti tj. da ne dode do plastidnih deformacija u slemom spoju, mora biti dopustenj reducirani preklop:
z,^=x
za vanjski dio:
-
za puni unuLam;t dio
7
lQ - 0)
"'
=
l./3 dE
X-
x", n!o,:
,t,
dolusteni reducjrani sreai preklo!
l &'
U
-
iao.i:
za vanjski dio (glavdinu):
za unutamji dio:
0u = 0 i istog koristenog materijala do-
_
dopustena vrijednost spoja Zd"p spoja iznosi: P-r. =Pd"p +
rii
l)a bi
r
_pa
dio:
za puni unrLamii dio Zvd"p se
(-R,v
+n.!)
Pd, oclnosno
z, ,^. L,
,\
tj. da ne dode do plastianih dclir.lnx-
p,,
,-l*
rninimalni
za (upljr unurdmJi dio
/, /)
LN mm
,,,.
/?., n,r.r
5i,
n.,
.p'
."..
(? -0,: p.^"r- 2,R. , p' ,..
uzima kao
pri demu dopuSteni (izmjercni) najveti preklop
lz za.ldfioga dosjeda za najmanji preklop spoja P.i, = rcducirani stezni preklop
t-a! - L-
u steznom spoju, mora biti: za ,anj.ki
0,8 10r.(R,v +.R,u)=Zd.p Dr+0,8'103
2.,
se zadovoljio zahtjev sigumosti,
v3so,E
Manja vrijednost dopustenog rcduciranog preklopa Zuda,
i
_ to\ "''' i-''
2&)
4&u .,6 s,(t ei)
istoga koristenog materijala varriskog
odnosno kod punog unutam.jeg dijela i istoga kodstenog fraterijala tlijokrvu .lr,rir nJj!eii llak naleTnii powirna rznosi:
1.
sludaju punog unutamjeg dijela
pusteni reducirani preklop
-
vmjskos dijela,
. .
Se
i
naleznirn povrsinama:
[ ,, -
&
o/]m'z) sruica razvlaadia ili o.2-smica razvlalenja vejskos odnosno unrt njes dijela, kod khkh materijala npr. sivog lijeva x. = -RJ(2. '3). sigufrosr protia llastiane defomacije matenjala spoja se = 1 . 1,3, za khke materijale
2,", . ti\ K
/) (N/mni) .ajinanii tlak u #znom sporu, Lninimalni rcducirani sleai preklop.
'
mut rjog odnoso
r1p()irl
lz iznosa najmanjeg tlaka spo.ja pF.i^ proizlazi najmanja sila ptianjanla spoja ixlx)sno pogonska sila koja se moie prenijeti spoiem. lz zadanoga dos.icda zrr rrrrjvcdi preklop spoja P.". oalnosno 2,^.= PclDr, izradunava se najveCi llak nl-
Sp
tq , /a ;uplji unuramji djo rO. > 0): '' "" = ,15, r, Zrq
.u"
sI{,H
(O '0): p. "
, ndl.c(. rldl r'd'r)nil tovr( n, .pol,.
I ol, '" '/3
S"
R,
\r
,
..
(N/mrlr) dopusted tlak naleznih povriira spoja unutamjes odnosno vanjskos (liielr', (N/nmr) Aianica isl.aenia odDo$o 0,2%-gEnica ruvladenta vunjskos odnosro unul njeg dilela. kod k rkih mr(criiaLr npr silog lijeva n" = t,,/(2. .3), kdrsigurnost protiv tladidno (lcinm ciic ,nnlcrii!,la spoja S, = 1...l,l, ^ kc nratenjrle s, = l.
m
E
slEilt$o,flm
mmmuu nutu
Pri pr'.* >pnu,r"n odnosno PF-- >PNdop, potrcbno je uzeti stezni spoj s manjim gomjim (najve6im) preklopom Pg ili koristiti materijal s vedom granicom razvladenja R.v odnosno R.u Pri koistenju uobidajenih sigumosti prcma plastidnim defomactama Sp=1...1,3 za puno vntilo moie se iznimno uzeti' iz sivog lijeva tj khkih materijala koja /)l,lr,l.,l, = RdJ, a kod unutamjil dijelova |omaju izrazenu gunicu razvlatenja moze se izniono uzeti R"u = R..
lirrrrrhinaciprn oba postupka (korisli so ko(l vclil(ilr tn!l{lofn). lorDporirlunr oir lioju zugrillvurlo ili pothladujcnlo proftrttlrirvir si.! zr shrdui najvoacg prcklopr.
Ili
spaja,rju trcba predvidjeti dodahu zr anosi spoir /i a prcporu r sc: Dl odnosno do granidne vnjednosli /i= 0,5 4,-. Potrehna lcmpcflrlLrrrr zuglijevanja varrjskog dijcla kod stearog spoja ostvarenog skupljanjcnr: P.,, + P
/'
> 0.001
dr'Dr
IIW[un
etmfno-tlisti[r0g 0iletefell00 s[0li
Kod elastidno opteredenog steznog spoja najmaqii tlak na naleilim povrsinama mora izazvati dovoljno velilru silu prianjanja koja ie se suprotstaviti pogonskom optcrcdenju, a maksimalni tlak naleznih povrsina smije biti tolik da u dijelovima spuja nc izazove naprezaqja koja bi bila veia od granice razvladenja R"v (Rpo,:v) odnosno R"r (Rorr,:u).
Ako.ie stezni preklop toliki da naprezanja na naleinoj polriini predu granicu rTrzvlatenja B.v odnosno ??.u, materijal podinje teii najprije na na.leznoj po\.riini i solc ovisno o veliiini steznoga prcklopa -& i odnosa ff, do odredene dubine glavinc (slika l.goc). Kod, punog unutamjeg dijela, za razliku od vanjskog diiela ne moze doci do elastidno-plastidnih deformacija, jer je unutamji dio r:rpr(gnul Cislo elaclicno ih ci-lo plasliano. Proradun steznoga spoja s naprezanjima koja izazivaju plastidne defomacrje proradLrnava se prema DIN-u 7190. U steznom spoju moguta je i kombinacija aisto clastiano napregnutog spoja (pd najmanjem preklopu) i elastidno-plastiino nlprlgnulog spoja pri najvedem prcklopu U tom sludaju kombinira se proradun
clnstidnog spoia s prorai:unom elastidno-plastidnog spoja prema DIN 7190.
rtrIx)sDo potrebna temperatura pothladivanja urutratujeg dijela kod slczr)og sl)(! iir ostvarenog rastezanj em:
l'
UzduZni stezni spoj ostvaruje se uprcSavanjem, pd demu se jedan od dtelova uti8kuje ili navladi na drugi dio silom upresavanja .Fup pri temperaturi okoline Pri proradunu potebrc sile upresavanja tlak na nateznim po\Tsilama pI uzi_ ma se za najvedi preklop dosjeda glaYine s lTatilom Potrebna sila upresavaqia:
Fw=Ir ' DF lF
l, (lm) l,i, pr - C,,llm',
vk^
ptu
duljina sieznos spoja, 1,25 u$a uveoda !'rijednost faldor pti€njeja s?oja !re@ tabl 1.35 naj\eii Llal' nale2nii povrlna spoja.
i
Kako je navedeno formiranje poprednih steznih spojeva se ostvaruje mstezanjem pothlailenog unutamjeg dijela, stezanjem vanjskog zagrijanog dijela ili
ct.
DIN 715,1i 7155 oIRN M.,^5.130 i ll l). su najvcii prcklop /a. N,'i unii preklop je 4=Ps Id.
Iallici 1.17. lzbor steznih dosjeda prcma
'lrbliine vrijednosti (izuzev pronrjera D.) u pnr
Imnfth
[7
I0l!nmiii
It6
&
dflloll
iosisio
iI
16
h
h 1,6
l
23
3
6
28
t4
41
24
IE 24 30 40 50
21 30
17
2a
20
l6
25
34
6
l6
3l
x6
31
50
31 11
50
59 65
'12.
86
r00
r20
66 69
120 140 160 180
140
8l
92 108
8l
126
r80 200
86
t26
280
ll5
115 355
155
450 500
97
r00
ll7
t62
121 133
lTll
139
t78
t53 t59
61
51
43
37
75
6l
5l
88
'11
56
86
67
l0l
22 27 32 19
:11
l9 6l
54
48
86 106 121
70
It3
59 72 78 93
126
10,
'16
l13
t9
l6
23 28
20 24 29
34 14
54
r08
i60
225 250 280
29 36
25
50
35 43
I28
65
80
450
66
?8
100
250
54
45 54
65 80
200 225
1'36,
rp
o\ D
t0
snnleva
,
ll sludaju konbiniranog steznog spoja potrebna telnperatumQ razlika vaDiskog i llnuhmieg diiela moze se.izradunati 1z: .td lt, -r rra/ ,.. - e-..
i8
Iffifi filranh steni[
P,,+P &D
,
166 195
85
t1? 159 111 195
34 34 50
4t
50
4l
6) 62 13
76 88
51 51 65
125 133
90
l5l t59
106 109
169 190
ll3 126
202
130
244
r50
93
212
166
292
t1?
103 103
93
65 75 15 75
,3
I
$nrs !/r
s[ { {!
ut
tl
l
I
54
42
71
53
92
,31
9l
t4 157
l,l 24
r,;l
30 1!L
100
221 251
87
r69
i3t l5l t2t
193
219 t8? l5l 281 219 175 272 2i8 320 256 389 3t2 364 428
225
29 31 45
28
36
99
83
t']3 i93
188
68
a2
7a
82
]]l 105 125 r78 198 t53 133 148
l5l
103
65
68 99
133
53 65 ?8 93
75 131
55 55
92 92 108
270 336 387 419
r50
212 t70 262 304 374 434 512
210 242 100 143 422
125 140
88 106
't14
116
198
t42
246
159
284 345
72 86 86 104 104
196
t24 t32
l6l
220 176 265 2t1
155
t26 126
297
23t
lrl0
713 209 11t
126
565
34E
200
308 218 194
635 690
380 410 465 500 540 605 655
270 290
x25 250 280
2lll)
ll5
115
355
19',1
r08
310 252 202 356 268 212 196 299 239
162
251 357 219 383 291
162 178 178
329
19.1
63' l5-, 349
r94
431
t2t
58?
310
l5l
373 399 445 480 530
800 5',75 Ires 645 915 695
)24 148 148
174 174 200
200 200 23t) 230 230
260 260 280 280
3!0 310
Mxksiruxlua tcntpcratura do koje moiemo zagrijavati vanjski dio ovjsi o vrsti rnrlcrii lLr i nik.*o se ne smije prekoraditi 0(onstrukcijski delik, sivi i delidni liicv ;,,,r, = 350'C, pobotsani iJelik rd"p = 300'C, povrsinski zakaljen delik pothla'livanje r,,,,,," zsi|r'. visoko poboljiani delik /a"p = 200'c)' a skpo kada bi vanjski dio trebalo zagrijati ianad dozvoljene tempemture,
urliuu,
"rr,,, j\eai dopusteni preklop Irrrjrr rrrrrr,r biti oznalena na monta;nom cne,u' Za n rprilrx)g (iosjcda pri id"p vrijedi:
P-*=DF lav (ta, i"r)+au (tu-t*)]-A /',,,,, ( nn)
Dajveai Preklop dosjeda,
/),
(Dnn) nazivri promjcr $tehog sPoja,
iv. dL
(Kr)
/,1,, ( "C)
Modul elastianosti E, faktor popre!,re kontr0koiie islezanja d razlidilih nratcrijala llliuohdmls
koelicijenl toplinskog rastezlnla (lltrl 13D. dopuitena tcnrleratuE zlsrijavmja matcnjala spoja.
/L ( 'C) lempeEtura unutarnjeg drjela, /, ('C) tcmperaiura otolirc =+20 "C, /r, (mn, dodulnr /rrr:nosl sl,oir
llrlollil
50 60
r63
3tl
253
r40
1.30.
t,
't't
135
Irl l$
I0
391 570 465 63s 515
t20
120
200
Iolmmll, do!!{a
fi$di
i!
lll
$m[u
/t sPflIllt
t
r.li[|ilijc
210000
toplinskog
n!li!
Iodhlllri lqlh q E$or|rh ll trhf4rE
1/r{
r/r
0,3-..0J1
11.10r
-3,5.t04
0.28...0.29
lo.l06
hlrlor uomins to rlrokNlie
{I8lrs8flJ lah0i
rrrr'
,: rh,
p i kocfrcijenti
-8 80000...85000
0,35
80000...85000
0,35,..0,16
80n00...35000
0J6.,.0,37
65000..,?s000
0,3.,.0,1,1
104
-t4 l0' 15. lo,-i 16. l0r'
2i.104 z
-18. lcr6
lE
n ffi
Priivnni v{ci (100) r Navoji (l0g) . Mat€rijali, zaItita od korozije tll?t . vijci i malice {ll3} . PodloSke osiguranja (ll7) . Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje (ll0) o Sila prednaprezanja, pritezni moment (125) o Dijagram deformacija, dilerencijalna sila, najveta i najmanja sila (l2t) o evrsto{a uzduino opteretenih vijaka (120) Oblikovanje i proraiun popredno opteretenih vijaka (130) Pok-
'
ritni vi;ci lvijlani pogoni)
.
m
EDmltlllcl
lJolloffim0ul,ull
'
(132) o Navoj, mater4-ali (132)
avrstoia Spojevi uzduinim klinom (10?1 . 5poj."1 glavire (130) (ll0) . Spojeri perirna (klinovi bez nagiba) (lM) Spojevi s klinastim watilima (l{7) ' Spojevi sa zupiastim vratilima (150) . Spoj s poligodm profilnim Yratilima (l5X)
Sile,;eflJe;isko stivost, samokodrost (13{)
'
Vii!i imriu ,.rv(r, aiii se profil ovija rr.rTrorrorrr /' oko cilindri6nc iczgrc prorlicrrr ,/, (s1.2.1.). Razvijena ploha jednog navoia na sredDjerr pronljcru, 1i. /r?r,,lrr?/ ,drol'.r .[. daie tiJkut s kutom uspona a. Odnosi klizanja i trenja pri uzaiatnnottt (liolovrniu s Draticom jednaki su kao kod kosine pod kutem d koja jc u okonriloi rxvniDi nagnuta jos za bodni kut A
ptiiv$nih rijdkt imaju profil u obliku
h'okuta s ktrlo,rr govoru nazivaiu se iirdsrl,?aroji. Varrjski prorrricri p()llla 2p=60' i u obiinom ./ slupnjevani su kod metrilkog navoja u jednorn od redova metrilkogil nricroog Uobidajeni navoii
'
'
'
.
Spojevi sa steznim glavinama (150) o Spojevi steznim elementima (157) . Spoj ielnim ozublje-
Konilni spojevi (15{) njem
tltl) .
(lt[).
Veze sa zaticima
Svorojaci
isrornjacima
(ltgl . evrstoia (l7l]
lltil '
Zalici
Slih2.1.
Navoj pdteznog vijka
a) svomjak vljka i matica; razviieia llnija boka jedros na'ojai b) mcliaki lrolll lSOi .) tolcranciiski razredi prolila ISO d jc vaijski i nazivni promjer. dr srednji pronjer boko'a, & lromjcr iczsrc. /' spon (korak), ,e, rosiva dubina navoja. n, dlbina mvo.ja, n lolunjer zaoblicnja u korijenu navoja, r, visina utlce, p kut pronla
SAD i Kanada upolrebljavale su do 1948. godine tzv colni navoj s plosnlrlinl l,orijenom i kutom profita 2D=60' (USST-navoi), dok su Ve)ika Britmija i skandinavske zeml.je dale prednost filhih-otlhovu navoju s2l2ll=55" i Taobl.ianim korijenom navoja, a navoie ispod 114" iak sa2P=47,5" (BA-no')oii. SLI), Vclika Britanija i Kanada sporazumiclc su sc l94li. godine da prijedu nn.icd,roobrazni profil sa 2A=61)' i phsnati. lLrko zrroblioni korijen nnvo-ia lunilal' ,x/r.r). Zemlje s anglosrskiril srrslirvorn rrrierrr zrrklirrlilc str da poslupno pri.jcdrr
L
PRrcURSrirVr'flml
nasnvuut srorvt
t\tt lSo'tttltoi Lt 1t)lit,ttt sr 20= (r0' izaobljcnirrr korijenon navoja, dok su se ,/cnrlic s metritkirn mjernin sustavom sporazumjelc da rtrth\alc metiik ndNoj t,\o-tftlitot . U buduinosti tezi se za jednoobraznim svjetskim navojem'
Talllci 2.1.
z r)rctrii:kc lso rnrv(,io lrcrtr l)lN (lll{N M.80.009 ) 045)
lzbouri rcd I
t
Mclritki Iso-navoj, od 1964. godine, poslupno je uveden u Njemadkoj. i,l,:ttt il'ki ISO nanj rz\odi se prema sl. 2.lc u sljedeiim razredima toleranci(dosjed 5 H/4h in: /i/x, l: zr navoje velike toinosti. ako se trazi mala zradnost
l,t !1.r1
I
rrrrvoi ralicc/navoj vijlG), tredrie m, za opitr ltpotrebu (dosjed 6H/69)' grub" g, rko sc nc postavljaju nikakvi zahtjevi na todnost (dosjed 7tt8e). Razred tolerirnci.io nr. kao Dajdesir, ne mora se u namdzbama posebno namaditi. llrzlikuicnro nornat i t./ini navoj. Fini nnvoji imaju, nasuprot nomalnima, rr|niu d(binu nrvoia rr itome odgovarajuii manji uspon P. Pogodni su za l(rinlic viikc ili za navoje1ra tankostijenim cljevima, te za navoje za podesava_ rrie. I I lllrl.2.1. i 2.2. prikazana su prema DIN 13 (HRN M 80.009 do 045) 1ri reda bi1ati normalni l)rcLlloiorln zll izbor noflnalnog i finog navoja. Prrje svega vata rlnv()i. ()siN logc treba uvijek dati prednost redu I ispred reda 2, a redu 2 prc(hrost isprc(l rcda l, kako bi se brcj alata za izradu i broj mjemih instrumenalir svco n minimum. tlobidricni su Llesni navoji koji se pritezu okretanjem udesno. Lijevi nNoji ,l,,l.rzr u ,,hu iI s:r'no u imimnim Jucaje\ima. Sf()iovi izlo;cni vremenskim utjecajima, kojj se moraju iesto rastavljati, kao il() su viici nr ormaturama, vagonske spojke i sl. izraduju se s robusnim neosjet liivirll o/,/na t?ariren DIN 405 (HRN M.B0.081) (s1.2.2.). Obli navoj za di.jelovc rxl lima ckr 0,5 mm debljine dan.je standardom DIN 7273.
4,1i
6? 7l
t1L
l13
2,0 221
253
$llh I.L
okugli
navoj
joS Za cljevi s dimeirzljama u colima (npr plinske i vodovodne cijevi) rabi se d'|nas l4/hif olthov cievi navoj DIN 259 (HRN M B0.050 i 051). Profilom slidan je metridkom lso-navoju. Da.ljnji wlitworthov clevni navoj sa stozastim vanjskim i cilindridnim unutamjim navojem za nepropusne spojeve vidi u DIN
i
3858 (HRN M.B0.056)
i DIN
7273.
ll
I
n[visrit uu
mmvuu
snorvt
I
lhl2.2. Daljnji izbomi redovi za metrijske ISO navoje prema (HRN M B0 009 do 045)
DIN
13
,n1drl (Al(lrMg. AlMgSi idr.) upotrctrljavliLr so 7n sl irrr\irj diiclovi od l0kih Irctllu u visokogradnji iti za dijelovc od drvil i unriclDih nr.lsa Zbog niskc fl.xnicc lcacnia nlanie su podesni za dinanlidka i uclar'na naprezanjit. KonstNkciic rxl lakih mctala spajaju se u sve veioj m.jeri visokooptereCenim vljoinra od ruslcnitskoga kron nikal telika.
L|trl
,,..,.
li
iil
lci 2.3.
Oznake i svojstva ivrstoae
;T;
ri1; 1,.
iiri
prenra DIN 267
lx10
!-
I *'*:i ,,*., 4.1 Z -4 4.6 '2)
I
I
r'r zto
'
+
Mbo
-
4
a al
I u*o.e
I
"l
Tss
l --f6
sT "a odgovatajudu Povldobivaju djelovanju idoieni korozijskom Vijdani spojevi prevlaku dobivenu umnjapremaz, metalnlr ,li \ku zaltitu: nemetalni anoryanski nior11 u mstaljeri metal, galvansku prevtaku ili oplemenjivanje povrline dilttzj.iskim posh.rpkom. Galvanske prevlake i odgovarajude debljine slojeva vidi u t)lN 26? list 9. U posobnim sludajevima upohebljavaju se vijdani spojevi od ncrdajuiih austenitskih ielika, kada su npr izloieni utjecaju agresiYnih plinova ili kiselina. Odgovamjude delike vidi u DIN 267 list 11.
r,L,oo. r
[email protected],
(Nlmr ) aelikazavijke imatice
(HRN M.BI.001 do 021)
;
ilfi,I|il-
IIE
'1
ILI
ll
mstila oil kol0ilie
i matice je uglavnom iilav ielik s flzrnm svojstvima ii\astode i MAlerijnl vijka 'Kraliteta lelrt za vijke oznaiava se sa dva broja (la[| 2'i ) Prvi broj nslezaniF-
granice oznlrcuie minimalnu twslocu, drugi de\eleroslruki odnos mlnrmalne jednim lcacnj;r minimalne lomne av loie Celil la rnatice ozna'uje 'e samo brojel koji oznaduje tzv. naprezanje ispitivanja o,L Naprezanje ispitivanja odgovara minimalnoj vladnoj dvrstoii vijka, s kojim mommo spojiti maticu visine -, > o,e a Gt.2.i.1, ako treba ostvariti opteretivost spoja do minimalne lomne jos stoe oznake^de1i-. lrrsto6e viji
ll{ffi*inatim DIN 267 (HRN M.B1.001 i 021) proizvode u &r'alitetama Jino f, srednje m, uednje grubo mg r grubo g, a rnarice u m, mg i g, Razlikuju so medusobno po stanju po!.rsine i po todnosti mjera i oblika Yijaka i matics, U Vijci
se prcma
stroj ogradnj
i
prevlaclava kvaliteta m.
glalom. Utilni vyci prema 31. l,l' imaj! clonji roj i dio s prijelaznim dosjedom i gomii dio s navojer;r, za ll\atictt' Uvojni dio se ne odvija; on sjedi irrsto i otpomo prema vibracijama, udvrgCen u ugradbenom dijelu. Za uvijanje sluii poseban kljud Zawieci ijaka ptedviteni zi ptiranvanje DIN 525 imaju zavalelak bez navoja, koji se ili zavaruje ili privamje na sastavne dijelove i tako isptmjavaju zadatke utidnih vijaka Trebo jos spomenuti sl,ome |ike i, navojne zatike na s1.2.5. Standardni krujeri riilka Slltl !.3. pokazuje izbor standardnih v,Jdtra s
prikazani su na
$1.2.0.
Izbor standarilnih malrca prikazuje $1. l.T Matice m priraivanje ($1, 2.0,) DIN 928 i DIN 929 (HRN M.81.625) imaju s delne strane detiri, odnosno tri bradavice, kojima se pivaruju m limove. S njima se i na tarikim limovima posti,o ista opteretivost kao i s maticama DIN 934 (IIRN M.B1.602). Njihova je upot-
ffimmvuusrowt
nmffi
vrn
reba vrlo rachnalna, bududi da znatno olnklavaiu motrtaZno radovc, osobito na tcsko pristupadnim mjestima.
TM TP
ffi
ffiffi' ffi*ffi
flffii fu? M.Ut050,
M.BI.066 M.Bl.07r M.81.070
M.B1.053
ffi
U'
M,B],2?O
Sllh2.5. Izl,or standardnih zatika s Davojem
lgorc: broj DlNr, frcdnost,
ffi
mffi
ffi
m
im'
'spod
i
i utianih vijala
s
cihrdri.nim nlsl.rvli,,Dr trctr diti
kvalileta izmdcr dolje: kvalilera naterijdla kojoj kvalitete: broj HltN-a)
m mmmmmmmm d o b)
s)
1)
h)
Sllli l.D. Zavrseci vijaka prema DIN 78 (HRN M.81.012) srozast zavrsetak 6) leaast zavrielaki cjlidriaan skadeni zaarlelaft; ,l dodaiak ,a .ascjeplei e) cilindriim zauterak;, cilindriad zaobljeni zavrsctah a) zabusen zausetah ,) siljast zausetak; i) stupaj€vit zaulelak
.)
a)
ffi* Sllh 2.3. lzbor standardnih vijaka s glavom (liicvo: brol DIN a ikvalitcta izradei desDo:kvalitcta matcrijala kojenu rreba dali rrcd osti doljcr broj Hl{N-a). vijci DIN 960 i 961 (HRN M.BL060 i 059) imaju
MBr.6{2
5,6
M.8r.60.1.605
6qr5
,ft,
d E g
5,'j
iaa
H+
ffi
$llh Ll. Izbor standardnih uti.nih vijaka i svomjaka s navojem (lijevo: troj DIN-a i kvariteta imde; desno: kvaliteta materijala kojoj t€ba dati predaosli doljer broj HRN-a). Krajwi a Datice utitnih vtaka prema DIN 833 i 816 (ovi su redddi powfeni upombe) inaju fiu navoj
,
5
M81.604,605 M.8r.600
932-n
-r.1]I
_
l0
5,6,3,10
5,6,3,10
917-m
3.10/5,6.3 6 M.Bt.650 547.n 543-m
,m il,
mc
-
M.8r.622.623
5
935- s,g ;- .-;
ffi*ffi"WffiffiWM ,M,Wffiffi rlmna "."_:-.,,",
6
a
i,(B1.6s5
tffij u@rtw W) w 5s5J M.Br.66l M.Bl.?10
M.Bl.7lr
$lih 2J. Izbor stardardnih matica
(gorc: broj DIN-a i kyalitela jzndci dolje: kvalirela marerijala koioi trcbr (tril rrcdnost: sa strue: broj HRN,a)
licba .jos sponlenuti uloht tuljtt prcnrr S1.2.$., s vanjskim i uDulrnriint llrv()icm. koii slr na kraiu zarczani ili brrtuni. Pri uviianiU u glalko izhLrtcr)c rrpc. oilri bridovi na zalczinra ili Iruvrlirllrr lulikll Lrrcrn sc i usidrc 0 sliicnu izhuionc rrpc. Priavrsni viici uvii t sc ('l|(h U rrlrlirarii nlvoi lulicll. isto l{lt) i
m
I
PflcUrSrVUom
nlslvum sPolflt
Tl lft
u nomalne u\Tte s navojem u dtelovima. S takvim uloz'nim tuljcima izvanredno se vijcima spajaju, dvrsto i trajno, dijelovi od lakih metala, sivog lijeva, umjetnih masa, drva ili vlaknasta mat€rijala. Jealnostavnost upotrebe skra6uje vrijeme obmde, eventualno ustetluje skupe alate i smanjuje Skart 4
2.1.
Provrti onm) za vijkc (irvod i,, DIN 69.
x,2
3,4
3,7
3,9
5,3
5,5
6A
6,6
t8
l9
l9
20
2t
,1.8
2l
22
5,8
23
24
26
23
26
2a
58
62
2A
30
12
62
66
31
33 16
l5 t8
70
39
41
42
45
7,6
8J 10,5
4) Sllla 2.8.
Matica za Pivarivanje
u) dclveroslrma matica DIN 928: M BLo25r:
c)
D.)
,I $ctero.oa,
,)
lesterostrana matica
DIN
11,
ll
n
1J
Nrl.Bl.004)
t'1
3,6
4,3
(lll{N
l0
ll
t2
t4 t6
l5 1',l
)1
43 48 50
52
52
56
62
10 ?8 78
82
82
929 (HRN
turica u pri\denom .Hju
Elffitdosiuuranh l)$ bi se izbjeglo povedanje potebnog momenta p tezanja, ako je povrsino
$llh Lg.
Ensalulorni tuljci (rer"r-ror s
Gflrli,
ltlijeganja nemvna, kao kod ltevanih, kovanih ili valjanih dijelova, pod glavu ili maticu koja se priteie stavlia se podlo,i,ta. Podloske se ulazu i onda kado su viioi u duguljastim Fovrtima, kada su po\.rsine nalijegauja mekse od vijaka ili kircla su dosjedne po\'asine kose prema osi provrta, kako je to kod U i T profil0 (sl, 2.10.). Slidno kao kod vijata i matica, tako i kod podloiaka prema todnosti rDicra i oblika, te kvaliteti polrsine, razlikujemo dvije izvedbe: srednju (do sada sjrjnu) i gr.rrbu (do sada siroru).
Schmitenbach) DIN 6917"C,15 HRNM,B2,031
DIN 6915-10
HRNM.BI.629
DIN69l4-i0.9
DIN 6916-C45 HRNM.B2.03(]
HRNM,B1,066
b)
c\
Pra\ilno prilegnuti vijci ne odvijaju se )ami od.ebe ni pri lilrajnim ili
2.1[ \Ajaa.ni spojevi u d€lianim konstrukctama
udamim pogonskim opteredenjima, jer je trenjo u navoju i na po\,nSini nalijegog]ave dovoljno veliko (samokodnost). Pri pritezanju tlade se medusobno bodne plohe navoja i sve plohe nalijeganja stegnutih dijelova, tako da se pod tim tldkom povrsinske kapavosti pomvnaju. Pri prcjakom pritezanju moze u ditavom spoju dodi do plastianil defomacija koje se nastavljaju za vrijeme pogona (tzv. sjedanje) i vode k popustanju prednaprezaDja (naprezanje izazvano prifezariom vtka) i labavljenju spoja. Pa ako samo prednaprczanje jos i ne izazove plastianu deformaciju, do nje moze dovesti haprezanje pogonske sile koja se
o) --
Sllla
Podloike si standardizimne: srednje po DIN 125 (HRN M.82.011) i grube po DIN 126 (HRN M.B2.012) za Sestostare vijke i matice, DIN 433 0{RN ptibl. M.B2.013) za cilindridne i poluol(ugle vijke, DIN 1440 (HRN M.82.013) (srcdnje) za svomjake i DIN 1441 (pribl. HRN M.B2.013) (gube) za svomjako, l)lN 7349 za vijke u teskim svomim ljuskama, DIN 7989 (HRN M.B2.015) za trcstostrane dosjealne vijke, DIN 9021 (HRN M.82.014) (s narodito velikim viloiskim promjerom) za specijalne svrhe.
d) limovi;
,) U nosaci: .)
[jr
I-nosa{i
w
}1ypredodeni s1) visoko tlrsti spoiet'i za ieliine konsttakcie, prema kljuda spojevi. Sestercshari vtci i matice dobivaju sljede6i vedi otvor onima u DIN 931 934 (HRN MB1.060 602), tako da se mogu iiv*de lla sl,2.t0.
i
i
pritegnuti.
Prcylr" za vijke vidi u
lall.2.4.
[l
nmNr vtu
msuruut stuwt
(lodtjc sili prcdnaprczania. Doklegod je uz utiooli pogonsl(ih dinamidkih sila optc;eienja ostalo izvjesto prerlnaprezanje, dotlc nc olabavljuiu viici.ili. matice' ri. rrc oavrtu se sami od sebe. Za odvrtavanje treba joI uvijek upotrijebili mo_ rronl dr bi se veza rastavila Do rastavtanja dolazi samo ako se ptednaprezanje zbog prrjavc tzv. sjedanja potpuno \z|.nbl Osigurafiid viiaka sluze prema tome ,, ,,rig,"-j. protiv orlvijanja, a osigula\1ja rilofi kao osigNanje protiv labavlicrril, .ier ta osiguranja svojim uzduZnim opruinin djelovanjem sprledavaju foplritanie prednaprezanja (sjedanjem). Sllli l.ll. pokaznje .standa na osigurd ja oblikam, SL2'l2 stantlardna osiguta' /ril rr/orr. Kod prvih se oketanje spdedava samim oblikom dijelova za osigurarrir. th,k drtrgr rzrzrtaju uzduuno pre,lnapre/rnje nd\oia t.tRN M.82.300
W
_ffi
m$r+
Lll6
N\HF-
@@@ 93, DIN
,/
/)
$
IIRN M,82.i42
t)lN 6913. osigurunie, DIN 7967 (HRN M.82.155), izmdenc od pculrg lclilr, prirciu se kao protumatice. SamoosiguraNaiuie iestoroslru nL' rr.//ii (' (lilirs_ rr. stop matice) DIN 985 (I'IRN M.B].622) imaju uloiak od Pltslianc rrrirsl:, trxl lryovaakim nazivom vulkanfibcr, koji elastidno pritiskuie Da rr.rvoj viirrlia.
ilttit't, .u
ll
rx)vije vrijeme podmeiu se elastidnc ploae odplnstikc i kombinitunu pl(,te aclrli-urnjctna guma. I tekuie umjeme smole ukapane izmedu svorlljltk i nr li_ rt osigulavaju protiv odvijanja nakon Sto otvrdnu. Nadalje, ima nltlior s popr.allo unctnutim plastidrim iepovima koji elastidno pritiskuju na navoic. ltrtrli l|rllnfiiio montaZe i deDontaze vijci se mogu opremiti i Ploaama i sigrtroosttittt rlcrrrcntirra ko.ji su tako povezani uz vrjak da se ne mogu izgubiti 1s1.2.13.).
n'ln
\
,)
o
2.!l osieulanje vijaka oblikom
',
sigmosni lim s unutd-
flD#@#@ b)crae)rdh)
osiguranie vijaka silom (djelovaniem sile) 128,7980o{RNM82110 l13, 111)r b) elasti'ni
a) etastiani prsleni DIN 127,
Dl\ 1_ rHRN V'82 r16):'l ^p:a''a -""r,,q "'.i"no', 2"ki\'renoiDNi^edbi M 82.l5ur. ,A 4prana plo'a' r b-a_ o,o.. ,'-l.to ozu.lsle, 'HRN , \'l.B'.1{0': e' leoe/aJd ploc" A '\eJ'ko HRN Or" ru*,-t" -rt tt-i", 'rq7 (HRN M.B2.151)i, lepezastalloaaI (mutmje ozubljenje) ;abljenje) DrN 6798 DI]\I;798 (HRN M.B2.l5l): s) sisumosna nanca DIN 7967 (HRN M 82'155): ,) safloosiguraEjlte sesterosttue flatice DIN 982 i 985 (HRN M Bl622)
@g@ 6tu
N mHm
DIN 462
HRNM,B2.I40
ruscjepkar 6) siSumosni lim s varjskim ispustoml
Sliki 2.11.
r)lnnenl odvflavania. ovamo spadaju i rcbrasti hrtur sli osigumai. lzv..\.rrxr]' ,'tirtttlt'i. tllottirllli 2r9.,ri (prslenasto oprlrge) sa ,-aillrrir? obodt)ttt vitli \t
\Y_/
b) Slih
t:h^tit,i tt!t?ni. !luttn\k tba'i zlt,t'utt( ?ht\'stavllliLr sc ispotl glrtve virIrr ili natico. (rri osiguruvaiu Lrzduininr oPrrioirn diclrrvrrrrlcm ipovisrrirr
+++J-I
(DrN463)
,)
.-1--
ml
.)
td
U
dJ
Slikr2.ll. Vijci s osisuranicm povezanim uz vijak DIN 6900 d) scslcro$ran lijak DIN 931 (HRN M.81.053) s ploaom A DIN 6902: b) tc(c_ rosttun vijak DIN 931 (HRN MBl.031) s ploton B DIN 6902 i clasli,:nor 0loaom DIN 6904t.) cillndrii:an vijat DIN 912 (HRN M.Bl.l20) s plolo ll DIN 6902: 4 lealst vrjat DIN 7985 (HRN M.Bl ll8) s ploaom B DIN 6002 i clastidnom plodomDIN 6904i e) ledast npustenivijak DIN 7988 (HRN M.Bl 144) s lepezaston lloi:om
v DIN
6907
Visokodvrsti vijci s visokom granicom tedenja mog! se odgovarajuac visoko jpak jol osttrio lrrc(inapregnuti. aak onda kada u spoju dode do sjedanja, rlovoljno prednaprezanj e- To je razlog dd vicind pocel, od li\llitet! ll.8 qx'uti' h) |c lrcba osiguranje.
i
ffilla,
nnrno lit lovilie, otlikoYatllo
Pri prjtezanju vtdanog spoja dolazi do mstezanja vijka, dok spojeni dijelovi bivaju stladeni. Zat\toreti, tok sila za pmlazni i zatilni viak prikazuje 81. lll. Prema pdkazanom smjeru, strjelice u8rdgrorg ptema Sore oznaluju vladno, dok
Etr
n[vffitit uu
ramvulr smtvt
slriclice sa smjerom prerna dolje oznaduiu tl0lno naprczanjc onih dijelovn u l(oiirra se te linije sila nalaze. Tladna naprezania vijcima sPojenih diiclova ne ogrrniiuju se samo na podrudje jspod glave vijka, nego se slozasto Sire pod 45' dr) nrjcsta sastava dijelova.
t-
L_l a)
b)
Sllli2.l{. Iok sila u vijcaDim spojevima s vijkom i maticorl; ,) sloj s utiinin vijk@
a) spoj
Bududi da se matica uzduzno tladi dok se vijak rasteie, nastaju razlike uspona izmetlu unutamieg i vanjskog navoja, koji prouzroduju progibe pojedinil navoja. Buduci da su ti progibi najvedi u blizini polT sina nalijeganja matice i dijelova u spoju, sila se nede jedooliko mzdijeliti, pa nosi obiano sarno preih 6 navoja.
Sllla 1.1i. oeformacija navoja i raspored sila a) mvoj nakon pdtezarjai b) veza s pomoo ai:ne maticer c) veza matice s utoroh: d) spoj s vlaanom maticom
Nakon Sto je u prvom navojir dostignuta gmnica tedenja, u njemu se pi povedanju opteredenja neie vise poveiati naprezanje, sve dok se posfupno u svim navojima ne postigle grarica tei:enja. Povedarje opteredenja vodi, prema tome, k jednolidnioj raspodjeli sila, ali i nepoietnoj plastidnoj defomaciji navoja.
Nejednolidna raspodjela sile smanjuje dinamidku izddljivost Yij?kt. Matice u obliku manlete i rlaine matice poboljsavaju raspodjelu sile (s1.2.15.), jer su djelomidno optereCene na vlak, kako se to vidi iz toka sila.
Nasilnim razamnjem nekog spoja preopterccenjem puknut 6e tavoj matice, ili navoj vijka, ili 6e vijak puknuti u jezgri $1" 2.1$). Prva dva sludaja mogu nastati samo ako ima premalo nosivih navoja. Bududi da je presjek oalreza unutamjeg navoja (matice) vedi od presjeka odreza varjskog navoja (vijka),
Sllla 2.16.
,)
Nrsiln,t rtzrmttic viii:r,ros
nrvol n.lice otkiNrri /,) ,)n!,)i
!iiIi
ollL,,,L
spoi.r
ri , ) r(7lIL, viiki slonlidrn
Ilil
L
rff0nfl fl0
nmruuut smrvt
./:. .4. lom 6c nastati Daiprije Lr navoju viikrr' irli(t su i vii k i nlatica odjedn'rkog nr lcriiala. Vijdani spoj je izdriljiviji ako se pri prcoplcrc'cnju re istrgnc navoj' (r dnnom rrcgo ic lomi iezgra vijka. To iziskuje nhinalnl rl binu Ltvijdnia 'n slrrtlju visina matlce m), koja ovisi o r o.'i ,lavoJa d/P' Prema iskustvu potreb tfi tl l,itkt urijanid |lt tisina kttice
izr0(lc. u odrlosu p,cma glatkim clcDrcntimo boz nnloiu. Slika 2.17. rlrNllocliolu naprczania na prcsjeku jezgre zltog licktt,ania zurczu.
p
krlTtrio
900 800 700
.>(o,rs+o,oosf,)a
(2.1.)
600
l
500
s
Za matice ili koDstmkcijske dijelove od lakih metala preporLrda se fl > 2d Visina noflnalnih Sestostanih matica DIN 555 0{RN M B1 600) i DtN 934 (l'lRN M.B 1.602) iznosi zr = 0,8d. A1o za qiih biramo materijal vijka i materijal rlratice tako da je minimalna dvrstoia oM vijka jednaka ispitnom naprezanju o'L nl licc (vidi tabl. 2.3.), onda je osigurano da se pd preopterecenju lomi vijak (svomiak), ali ne dolazi do toga ala navoj bude istrgrut' U prcjako pritegnutom vijdanom spoju bokovi navoja se tla'e t'oliko, da se n,rvq ,riil,o. ito j" nulmanja dubina uYijarja [ednadzba (2 1 )] o'lriana i.ako su vijak i matica, odnosno dtelovi u spoju, izratleri od matedjala razlidite avrstode, ne heba se.bojati zaribavanja Na q\ornJaku \ijka rarlil-ujemo prcsiek prcko koi?8 5e prenosi FapreTanJc' fsl zl-. kao.tvaran presjek t pre.jek iczgre l'. kao najuTi presjek u snopu srlnica 1n{e posve 2.17.). Naziv presjek preko kojeg se prenosi naprezanje zapmvo pa zbog toga on rLrb, opravclan, bududi da tok silnica ne doseZe njegov vanjski oitaje bez naprezanja. Na presjek preko kojeg se prenose naprezanja oilnose se' nrciutin,. lomno naprezanje o', i granica tedenja o. (vidi tabl' 2 3 )
ta
400
oQ
200
300
+l
\s
100
I
0
300 400 500 600
-100 -200 -300
a
Is30 ) Sllk 2.18. ivrstoaa oblika vij ka M8 od aelika za pobolj sanje C45 ( z) slatkl svomjak bez obradet ,) glatki s\omjak bez obradc hladlo oavrlactr .) iezsra s navojen. hladno ot\tsdena, narcj vatani d) jezsn s navo.lc,n hl dno
ulvrsiena, narcj rezmi e) jezen s navoje hladno o.vridcna, navqi vulidn l Zarenr o. dlrstoaa oblika, a- srednje naprezanje alrstoae oblika; 4, a'nplikh
tlljocaj zareza moze se ublazitj:
l.
poveianiem polumjera /cobljenja R u lofljenu na!oja.
2. iz(adom vijka i poloiajem matice kako to pokazuje S1.2.10., lto orlogudLrje da se ispod prvoga nosivog navoja moze izvesti jade zaokrurutl.io svomjaka, b)
a) nziwo
Sliln 217. Raspored naprezanja u jezg vijka pesjek jezgre naprezmje oj u jezsrii 6) stwmi presjek ,4"i
')
A
Pri pritezanju se prcsjek jezgre vijka napreZe na vlak i tozjju Vladno naprczanje povisuje se onda jo5 i pogonskim uzduinim optercdenjem Urezani navoji toji sprjedavaju rastezanje i povedavaju gznicu loma i granicu-tedesr prinja, ali smanjuju dYrstodu oblika, odnosno dinamidku izdrzljivost Slita 2l[ kazuje uranFnje alT sto6e oblika i pove6anje granice tedenja ovisno o nadinu
r*iri
Sllla 2.19.
Matica koi,r prilrr/i
Itrlto,,Iv(,il' viik0
m
m[m[
rmwuut smmt 3. izborom materijala matice s velikom Sxanicom tedenja, sto povedava spo-
sobnost deformacije, 4. naknadnim valjanjem korijena navoja urezanih, ubrusenih ili uvaljanih navoi4 nakon iz,'rsene toplinske obrade (Zarenje). Time se stvamju vlastiti tladni mponi koji smanjuju Yrsna vladna naprezanja od prednaprezania i od pogonske sile, 5. nilriranjem ili cementiranjem bokova, Sto takoater stvara vlastite tladne
srviirrric, npr. pri kosorrr nrliicgurliu ghvc. Vrlllir lllpre./i[]lr posvc ncst iu nl() sc t,riiclnz nn slruk zrobli rraa)r/ (s|.2.20.). tl(h x, optcrctorri vijci izvo(lo sc I{ir) t/v (kttit\ti ,//li koii se od /r1rl1, r.rzlikuiu po l(nnc ltl) im jc strrrk suictt llll ,/ 0.6 do 0,tl ri (sl. 2.20.). Elastidni !iici djcluJu zbog vcic cl,rstilnosli prigulD{) llr u(Irr. Nilrirrnle, cementiranje ili v^ljanje korijena povisuje graniclr lcdcDjr slrc l.rr tlo oko 100%. Vijaani spojevi s elastidnim strukom: vidi DIN 2510 (llltN N4 l l l .03 l i 265) (vij iani svornjaci, rnatice, dahuraste matice, elasiilno ljusko ).
napone. Sve promjene prcsjeka izazivaju vrsna naprezanja koja rastu s oitinom pdjelaza. Ona se javljaju izmealu shoka i navo.ja i evenlualno izmetlu sttuka i glave (.rtll]i ie dio viika bez navoja, a rvo/ryak dio koji nosi navoj). V*na naprezanja nisu tako visoka kao ujezgri, ali mog! postati opasna pri dodatnom naprezanju na
ffi
HRN I\4B1.265 DtN 7964
HRN M.BI,031
DIN2510
EWltednanrennh,I
m
te
ntorne
vtka stvara se u presjelo jezgre,aFrczanje od ptitezunit ot,. N.icvcliiina u velikoj mjeri ovisi o osje6aju kojirn monter priteie viirk pr sc l1('v0 {l('l)ivonu naprczanja rasipaju u Sirokim granicama ($1,2,21.). Odokivanu silu prcdrrt)r'czarla (s\2.22.) treba izradunati iz l'rilczanjem
.tile prc(lnapren
ja (2.2.)
/;, (N) /l lmmr)
d,, (N/nm':)
I'r
,lllo
I
ffffiHf,#
sila prednaprezanja,
iczsrc vijka (abl. 2.1.) prednaprezmje (pri lazlji\om pritezanj!, uz osjcdaj da sc nc rrclcsrc, plern sl. 2.21. obiano $ednja vnjednost podrtrlja rasipmja). pres.jek
450 400
-E
4 ,a
350
100 250 200
E
150
f 5os-to rs zo zs :o:s io 100
promjer navoja d
(mm:) -
$llh 2.21. Naprezanje od predzatezanja u jezsd vijka, uz osje6ajno pritezanje
$llh 2.11. sila predzatezanja
i moment pdtezanja
fr,
71,
Tarki vtci pdtegnuti pazljivo prema osjedaju, dvrSie su stegnuti nego debeli. Zbog toga za tanke vijke treba upotrijebiti materijale s visokom $alioom tedonJa. yisoko aprcgmii vijcani spojevi kojima se pridaje posebna vaZnost piteru b) Slll0 2.20. Razni elastidni vijci a) oblici; l,) prinJd ngradnje prema DIN 2510 (HRN M.81.021)
re momentnim Hjuievimo koji se iskapdaju pd dosizanju postavljenog momenta pritezanja. Zeljenu silu prednaprezanja (sl, 2.22,) rnor€fio izradunati priblirno iz momenta priteza ja
ml
E
msnvuur sporru
rntvRsrir
r., = a(o.ro Tn,
D,,
(Ncn) (N) Gn) Gm) Gm)
EffiHnr
e-rl'
llrn
(2.3.)
,D" )
momenlprltezanja, potrebna sila prednaprczeja, uspon navoja (labl. 2.1.),
koeficijert tenja na bokovjma navoja i na slavi vijka $ednji promjer navoja (t$1. 2.1.), srednij lromier poldine slave =0,5
-
0,2 za deliane vijke,
l,(
(a+D,).
ilelormacila, trileremiiahfl $ih, raiv0ta lnalll|al|h sila
Ako vijtani spoj (31.2,231) pdtegnemo silom Fp, onda se svomjak vijka mstegne i produzi za e", a dijelovi spoja stlade i skate za es (31.2.21b).
a)b)d Sllli ?.21. sile
i promjene duljina u vij.anom spoju .) optereien pogonskom siloD
a) bez predzateranjaj b) predzalegnuti
Prednaprezarje spoja prikazuje se gafidki tako da lineamo nanesemo produZeDje kao pozitjvnu, a skraienje kao negatimu promjenu oblika (Sl.2.2lN). Obje se linije sastaju kod Fp kao zajednidke sile koje djeluju i na vijak i na dijelove u spoju. Nastupi ll pogoltsko tEduino optereienje F,koje nastoji sasta\re dijelove odvojiti jednog od drugoga ($1.1230, vijak ie se produZiti za e, dok de se ranije skmdenje dijelova u spoju rratiti za e $L2.21tr). \.ljak je tada optereden najveiom
silom F,,,"*, dok su dtelovi u spoju optereieni najmanjom silom I'.i". Njihow rAzliku dini pogonska sila F (sl. 2.24b). Tako nastali dljagram zove se dijagram Porastom promjenUivog pogonskog optercienja F raste sila u yijku od 4 na F,** a pri smanjenju pogonske sile \,aada se od I'.* na 4. Titajno naprezanje se u vijilanom spoju pojavljuje se samo u opsegu diferencijalne sile Fd. Pri
malom oalnosu eBles (s1. 2.24b) sile F.* i -Fd bit de relati\,.no male, a pri velikom odnosu (s1.2.24c) velike. Iz toga slijedi da su spojevi lortih dijelova s elastidnim yijcima najpovoljniji. Elastiini vijci u odaosu prema kutima snizuju llaprezanje jezgrc.
I
I
Sllli 2.I4. Dijagran sila i deformacija u lij.anom spoiu prcdzatezmjei D) optered jednosmjemo promjenlivoh posonskoh sinnn uz ") vclilo p]od{enje vijka i halo sliraaeDje spojenih diiclova; .) oprcrcacn _rcdnos nricrno promjediivom posonskom sllom uz malo produljenje vlka i vcliko sk,rienje spojenih dijelovat 4 p malom ?.edzatezanju i pri vclikoi tosonskoj sili
Ako vijdani spoj samo neznaho prednapregnemo, ali ga opterctinro s k)liko vclikom pogonskom silom da je sila ,E",,, = 0, onda se u pogonu dijelovi rr spojrr rxlvajaju jedan od drugog pa nastaje labav spoj sa zradno5iu ds (Sl.2ll. ). I'runtirnliiva pogonska sila F izazvat ie tada neku vrst udarnog naprezanja kojc vorli lomu vijka zbog umomosti ili do poQunog gubitka prednaprezania, I tiDto do orlviianja vijka ili matice. Prednaprezanje mora stoga biti toliko visoko l) rc llloze nastati, a da i tzv. sjedanje za vrijeme pogona ne Skodi spo,u. Zr /r'{r'(,,(r,(, tn)ruiune noie rc zeti Fp = 2 do 3F.
I
d
Po\iienje sile iznad sile prednaprezanja je di ferencija lna sila
r,-r ' ?B ?' 'u l-cB es
t2.4.t
Grubim priblizavanjem firoie se izIai]u/Jati odnos sl7aie ia i prorluzerfu iz
"ar<=;fur:! E" -Xr
E
0{,,nn:) mod!]
(2.5. )
elastlarosti maldijala vljka.
(mm) scgnura duuina dijelova u spoju (sl. 2 2.1.), .f,1.. (m I pojedinr-e debjine .,.d,'..r1' lii.l,r ' ', !\ m'11 rnoJ. pl".ii.\'..ri r,L_r r.,irt.l...1 'r .a,.r.. faklq oblika h = I ko.] kNljh vijnki. I -,,f/.I ./r smanjeni pronricr
slrrltr virkn (sl
ll0.).
kod claslit ih
!irr[..
s(lrc
r(
lIfl
I
rm,I[$uom
msuvurr srowr
tJ \,iidxnom spoju bit de onda
Crubim priblizavanjem bit ie
afiplituda dvrstoie oblika (2.6.) (2.7.)
Effiota
unuino
0llontsri[ |lihti
Da bi se izbjegle plastiine deformacije, vijak ni na kojem 4iestu ne bi trebao biti napregnut preko 0,8 granice tedenja. Buduii da je ganica telenja u dijelu vijka koji nosi navoj visa od one u glatkom struku, zbog smarjenja mogudnosti todcnja, vladna naprezanja radunamo u gesjel:u koji preuzima naprczanja, a koji je i vedi od presjeka jezgre, pa je stoga
orc =
kL .
kz.
o^
I ,(r
o{,
(N/n,nr) anllituda tvrstode oblika jezgre vijka, faklor naiina izrade piefta tabl. 2.5., fakor oblika maiice prema tabl. 2.5.,
o^
(N/hmr) anpliluda avrstoie rezuos Tatlim 2.5.
i1i
(2.I t.)
valjuog vijka lrema ll.2l5. (normalan shrtai)
Konstrukcijski fal'1or i faktor matice za vijke (guba procjenal)
t,4
vlattut noprezanje preljph.t Loji pr"no:i naprezonje t.2
o =l ll<
6.3
4
/ 1,,,.
(N)
o'
(2.8.)
vlatno napreza4je u nalmkom lresjeh, najve.a sila u djh prema jednadibi (2.6.), presjek preko kojeg se prenosi @prezdje (tabl. 2-1.), najmanja granica teae{a matgijala vijka (tab1. 2.2.).
1E0
60:
nnn r
160 E
z
Kod elastidnih vijaka vlaano naprezaqie u elastidnom (suienom) struku ne smije dosedi granicu tedenja, pa je stoga
t
140 120
|hk' o hitt't2t1hj( u elastiinom struku
,- F'' .0,8 , A
r00
(2.e.)
80
,, (N,,,,n,r) !hino naprczanjc u elastianom st ku. I (,,r,,r) rrc\lck clastiinog struka s proftjeron 4 (sl. 2.20.). l'ri (linrritlorn naprezanju, dakle pri jednosmjemo ili izmjenitno promjenljivoi Pogonskuj sili (st. 2.24b i 2.24c) bit 6e amp)ituda naprezanja svedena na
60
€
ln(sicL iczgro, jor kroz ta.j presjek tede tok sila. Opienito se naprezanje uzima ,1,' ,,1.,. r).- ,',1 rrrrrplrrude crr:rocc oblika. pa je prema r"me
E
20
/1, (N) .1 (nrmr)
^nplituda
40 60 80
100 120 140 160 180
finoda naloja
o, -o,s!L
20
0t
rltrylirulu noprazanja
(',
40
naprezatrja u jezgri
(2.10.)
vijka,
dilcrcncijalna sila prema jednadzbi (2.4.). presjek jezgre vlka (rab]. 2.1.), o^o (N/mm)) nrlirudr tvrs(otc oblika jczsre viika Drcma icdnadzbi(2.IL) (vidl isliku 2.I8.)
Sllla 2.25.
Amplituda avrctoae jezgre rezanog
ili
200
/R valjanos vijka (orijcntacijski pod lci)
Staliiki opterciene Lrur€ v,7tu keba radunati prema jednadZbi (2.8.), a r/r,/n'lii olereiene elaetiine rrfe prcma jcdnadibi (2.9.). Dilt nitki opterct:eni Inli r'/tl rrdunriu se prenla jcdnadibirn (2.8.) i (2.10). a dinaniiki optLr'lttoti (htrit'fii rijti prcma.iednadiblnu (2.().) i (2.10.).
ramvum uorvt
n[llfls
lJ telicfiim konstrukcijumo nc
uzttma
sc u obzil sila prcdnaprezanja, a za
vladna naprezanja iezgre uzifira se poSonska sila sama ninr naprezanjem:
ul
i
voga lodnog nrliicgania prikladni srr i zir triicrx)s prooljcnliivih sita. l)0s.icdni vijci liksiraju spojenc ditclovir lodrx).icdan prcDra drugonlc_
usporcduje s dopulte-
i DIN l48l (teskc), od pclnojl lclikr (delika za opnrge) (sl.2Jti). One su prorez.me po duljini i dovolino jc da provrti budu samo buieni, buduii da se elastidno naslanj iu nu
o, (N/m,n:) If (N) ,1 (mm:)
(tuljci) DIN 7346 (lakc)
2. Sk'zne liuske
o naprezanje jezgre (2.t2.)
o'= F/At
stijcri€ provfta. Njiho\'a elastidnost ublaiuje
vlaano naprezanje jezsre samom posonskom silom, pogonska udlaa sjla u ujku, rrrcsjek jezgre vijka (tabl. 2.1.).
Dtryuiteno vlaina naprezanja jezgre samom pogonskom silom, prema
um
udare.
lahl.
LT,
lilulti 2.6. Doprdiena naprezanja (N/mm':) za vijaane spojeve s gradevnim ielianim konsrNkcijarna prema DIN l0s0 (HRN C.B0.500) i u gmdnji dizalica prema DIN 15018, (HRN M.Dl.020 do 050)
atb).\A $lll0 2.20.
a) dosjed vijci:
,)
Popreino optereaeni vijaani spojevi
stezne
ljukei .) el tilni
tul.jci;
4 prolml
vijci
s maricom
tu1ci izradeni od aelitra St 60, e 0645 (d.zJt0), moraju, kao i dosjedni vijci, sjesti u prcr,rt prileglim dosjedom, ali mogu prenijeti vede sile nego dosjedni vijci. Nisu obuhvadeni standardom.
3. ElastiCni
t92
l).rrirrrl
d' :: l:::
210 l
,zr (liielolu od Sr 31. od!. a 0000 ili St l7 a 0360 r zx rliieLove od Sr ,16, a 0480 ili St 52, i 0561 \ srnx) zr vircrczne spojeve: kodjednorcznog = 0,87
4. Prclazlti rjci DIN 601, 912 i 931 IIRN M.81.050, 120 i 0s1) ($1.2.1t0, koji se moraju toliko snaino pdtegnuti da se poprcdna sila I, prenesc trenjem naleinih povrsina dijelova u spoju. Oni su najjeftiniji, ali nisu prikladni za udame, a narodito ne za izmjenidno Fomjenljive sile. Da se osiguraju polozaji dijelova u spoju, pogodno je dodati zatike. Dosjedni
od vrijednosti.
Kod prclcino mirnog opteretmja dovoljno je i u strojarstvu prcdnapregnute viikc lillun.rti prema jcdnadzbi (2.12.). Kao dopusteno vlaino naprezanje jezgre I/irnr sc opecnito o,d"r = 0,65 o. Pri dinamiikom nnprezalju moze se za priblir i pllmaun s jednadzbom (2.12.) uzeti o,d.o = 0,3 o;.
odrez
i
rici,
stezne U$ke
I elastiini tu1ci na$egnuti
naprezanje bokova provrta
i
su kao zakovice nu
stoga je:
naprezanje na odrez
xa= naprezanje bokova
provta
F
(2.t3.)
A F
EIWvanh
i nrtnem ruilecrlo tileretettil vlhfia
Za prijenos poprcdnih sila, na primjer kod dviju polovina spojke, upotebUavaju se uglavnom:
ijci
DfN 609 i 610 (HRN M.B1.064 i 065), (sl.2.lta), u delidnim konstrukcijama DIN 7968. Struk vijka mom nalijegati prileglim dosjedom u provrt, da zbog zatnosti ne budu proiireni udarima. Zbog njiho-
l. Dosje*i
ro0 r.
s
vijla,
(N/m:)
01 (N/m')
d
popre.na pogonska slla na jednom
(2.t4.)
(m1) (mm)
mjerodami tresjek vijka ill drugih elemenata opteredcnih na odrcz. nap.ezanjc bokova provrtr. vaniski promjcr noscdos diioh vitkx ili clcnrcnta optcrcCcnog na odrcz, naimanja nosM dnliir ntr ili clenrlrlu oflcrcacnonr ortrcz
!itk
..
IEI
I
IlltNt
nlmvuutslortvt
D)pu.tteno naprczanja za isokogtudniu i gtullni dizolk:d ridi tt rtbl.2.6. U slloiarstvu se moze uzeti 7d"n=0,6or za nirno optereienje; x,i,F-0,4 or z^ prrrnrjenljivo optereienje, ako je or granica teaenja materijala vijka, odnosno cllslifnog tuljka. Za ndprezanje bokova provrta vrtjedi oQrilike oa"p = 0,75 oM zl nirm optcreienje; oLa"p = 0,6 ou za jednos jerno i izmjenidno promjenljivo oplcrcienje. Pri tome je dNi najmanja vlai:na dvrsto6a materiiala vijka, elemenalr oplere6enih na odrez ili dijela u spoju. Za stezne ljuske moze se, neovisno o vrsti opteredenja, uzeti t"d.p - 300 N/mrnr, a ordop prema matertalu dijelova u
t l,[Nt
(v[c
t000u
IIrrlLrti drl oI(ri navoli inulu prcnralc rrsprrrrr.:. viifi z |x)krotl ric rlliCclae (lohiv iLr ,tu)c.rl ,ar, DIN 103 (llltN M.l)0.06() (lo 064) (Sl.2J0A, la .2.7. i Sl. Lll.). l'h,i oti uyoii lsl. 2.28b) radc dodlr{c s or.rnic trcDja. ali sc lcio izrrduiU. /.ir plosnuti navoj ne,na standarda i jedva sc .los upotcbljavaiu. Za prio]llflic iulnoslranih llainih sila narodito su prikladni pildsti navii DIN 5ll (llltN N4.1J0.070 do 074) sl.2.28[. rab]. 2.7. i sl. 2.29.). Njihovi bokovi, koji lclc gorrrvo ,)lornilo na smier pritiska, bolie primaiu uzduzne sile Dego liljdti mrvoji.
spqu. Svaki vijak stvara otpor heria trh F'p ako je Fp sila prednaprezanja, a px koclloiicnt trenja mirovanja na powsinama nalijeganja dijelova u spoju. Ako spoi trobr sam drzati otporom trenja, onda pogonska sila F ne smiie porasti na vclitinu olpora trenja (opasnost od klizarja!). PreQostavimo da.je za metale lr,, ,0.12, tilda za taj primjer vrijedi:
ti!:tnh\t prioniunia Ss=
,.],
t"
(N) (N)
p,:.FplF = 0,12 FtlF>1,3.
a)
(2.15.)
sila lrednaprezanja vijk tu dmom sludaju jed{ad}ba (2.2.)1, poso'nska sila a pojedini vijak.
b) Sliki 2.20.
(/'
f
.)
Navoj vijka za pokrctanje
lut prcfila, ,,
dub]na navoja. ,Y nostua dubina navoja, ,rolrlicnia, d promjor navoja, 4 promjerjezsre. d lromjer bokova) korah,
n
polrnnjc,
a) lrape,ni nalojt D) plosati navoj: .) pilasti navoj
l[ffilnl
uiir,i
tllEilfuol,
lnaroillati
(llii[ail ruuoil)
Viikc s pomoiu kojih se oketno gibanje pretvara u uzduino nazivamo lrelera. 'l'akvi su primjerice matice vrelerta na tokadlicama, tladna vretena na piesama, vonlilska vrctena na zapomim organima i sl. Jedan pdmjer pokazuje $1.2.27.
it+ I
6 Z
t i-o
Itll
r?T-:+T:li T -niioisioliio Dii ioo 20 28 40 60 80 100 220
t2
u'or,,rrr r,u',,i..,/rr,rrr
lrrfcTri rxloi l)lN l0.l(llltNM.B00d)do064) (!riicdir cc vt.roinlf,r i/x t)iIrsri Ilv(,i)
Sllll2.29. Kombinacija za ISO Sllh 2,fr.
Vijak za pokretalje u suportu stroja
m
[L
mmffiucrWmm000m
mmvuur slorvr
Iltllci
Dimenzije (mm) trapeznog i pilastog navoja
2.7.
I risrirsrloii
t13 rh
i15,llil
l,l.n!.fl0 h fi41
I x
'1,25
3 13
1
I
ll l
L
linijq!!& l
J-T
23
xt
I b)
Bde uzduzno gibaDje matice vretena mozemo posi,lei ri{eninim rretenima jedna uz drugi' (s1.2.3!,), kod kojiLse oko jezge ovija YiSe navoja (n navoja) Uspon Pr'= P
i, (lm) ,
.n
(2.16.)
korak Mvoia = nspon iednovojnog Mvoia' bioj navoja.
c) Slili2.31. Podizanje tereta s vijkom za pokrctanje pogona
d) shema posona; ,) hod vrerena: naj /) trdje !a poeomom lezaju
ili visehodni navoji tralezni nNoji 6) petmhodm halezni navoj
Sllh230. Jednohodni a) jednohodan
Dobre uvjete klizanja na bokoYima stvaraju matice od bronce [Al-bronca DIN 1714 (IIRN C.D2.303 i 104)1, kositrena bronca DIN 1705 i 1716 (IIRN C.D2.102 i f0, te ffveni lijev DIN 1705. Vidi tabl. 5.1. i 5 2 ) ili sM lijev kod kaljenih delidnih vretena.
Wffitlnle,isntistlvotl,salllolonm$t
Na vreteno u sl. 2.31a tladi inatica opteredena pogonskim pdtiskom F Nju heba oketanjem vretena podignuti, tj. heba oketati rudno kolo' Matica se dakle, sama ne okeie, ona podize npr. teret koii na nju djeluje silom _E'
.)
sile mallce
m
raijcN
plohu navoja vrele-
Navoj matice tladi svojim bokovirna na bokove navoja lTetena. Uz prcqn)sllvku jednolidnog nosenja svih bokova, zamilljamo da je uL:upna sila, razcliiclicna na pojedine bokove, obuhvaiena jednorn zornalnom silom F", s hvalislctl\ (l icdnoj todki na sredisnjici boka. Prema tome, ta sila stoji okomito na bok vrctcna. Zbog prikaza odnosa sila, i to djelovanja sile matice na \.Teteno, iscrhn lc na sl. 2.311 jedan navoj i predoien u razvijenom stanju na $l.z.llc. Normalna sila F^ stvara otpor henja F".p, gdje je p koeficijent trenja. SiLr /.1 rrstavlja se u nomalnu uzduinu silu Fr i poprednu silu F,. Sila F daje sa /'l Ir rczultantu R. Sile Fr i n zatvaraju mealusobno kul trcnja pi llezlrltanta R rastavlja se stda na obodnu silu /'l i uzduznu pogonsku silu /". I)u bi se s vretenorn 1a sila F nn)gln svll(Lrli. lrcbit vrctcno na bodnom promicru {/, okrctati obodnom silonr /'i. li. s
mnlrilt ullct lvl]clM m00u
wavu|t sruru m omefilo
m torzi e vre te na
r Ncm) /., (N) rr (cin) lz
s1.
(2.17.)
T= F..rz.
noment tozije uelena, obodna sila !a srednjem promjeru vretena, srednji polmje. A/2.
.1ol lrcbo uzeli u obzil da sc vrolono I)()(irpiro ttrr rrzcluini lclal koii tL'ii |lvnotcZu pogonskoj sili F. Pri okrctaniu vrolcna nlora sc svladavati itrcqio /,' t/, koic ,rastaie na povrsini naslanjan-ja ojatanja vreteDa na lcZai (Sl 2X!d). l'rcnrir tonlc, pogonu (rudno kolo) heba dodati daljnji moment okretanja i tol
ttbnta t lrenjo le1aja
2.31c ptoizlaze geometrijski odnosi:
.IIna=-iL dzn
(2.18.)
_u lan o'
cos/ s p = 0,03 do 0,05 s disto doraatenim i dobro podmazar m bokovima p = 15' kod trapeznog navoja i P = 3' kod pilastog navoja. Ohodna
:ild pri (lizanju Ft=
F
pti
tan(ta+
p').
t^t1\d+ p')
ldajr,
lcm)
(2.20
)
(2.21.)
Ako na vreteno ne djeluje ot(etni moment (rudno kolo slobodno), sila
srcdD.ii
obodno silom spuitania (.2.22.)
je sada F itkotistivost pri spulta ju Korisni rad
F..d,
n
ta'l,(c{
- p'\
(.2.23.)
Laact
> a, onda je tan (a - p') < 0, tako da je i 1"<0. To je sanokoc,1orr i ntedna, bilo kako velika sila 4 ne moie \.reteno okretati natrag. Spustanje je onda, kao i pri odvijaqiu piavmnih vijaka, mogude samo oketnim momentom u suprotnu smjem. Samokodnost je 6esto pozeljna kao osiguranj€ proA'ko
je
p'
tiv powalnog hoda vrelena.
polumler oslonca, odnosno leiaja. -F-
teba na mdnom kolu upotrljebiti
oA.reta
R".
(2.2s.)
Time se znaho pogorsava stupanj koriBtenja takvoga vijianog pogona. Pri dizanju se u jednom oketaju obavlja koristan rad F Ph, na rudnom kolu polrebanjo za to pogonski md-F', d, ,!+F'|JA D,, n. Oalnos ova dva rada vodi nas do ukupne iskoristivosti za vijdani pogon: ukupna iskoristiliost
,F'
sa:
F,= F.tan(d p,). dt n, a potrebni rad F Pb. Stoga je
kliaog trenja na lovrsini naslanj ja ojalanja uelena nn lcrrLi, & = 0,005 ako jc oslonac u vtlinon'
jd Ty=T+Tt=F.t^n(tx+p") r2+F p,
Ngonski moment
pokrenut de vreteno oketanjem naffag. Bududi da je smjer oketanja plomije_ njen, prcmijenit ie se i oQor henja u suprotan smjer Sila I, matice djeluje stoga na vreteno
(2.24.t
/?".'
= 0,05 za dobro podmMivmje ma56u,
Za podizanie matice opteredene silom
lanct
" F, d, It
rR=F P"
moment tieria lezaia, opreredcnje (posonska uzduzna sila),
&
1,,
dizanju
F ,PI
(Ncn, (N)
(2.1e.)
Kod jednog oketa podigne se teret za uspon Ph i time se obavlja kodsna radnja -E Pr,. Na wetenu je za ovo dizanje potrebna mdnja Ft dr n. Odnos ovih dviju radnji je iskoristirost
n,
koeficijent
'
m
tar(o + p') . p, . D., n
tanq
(2.26,)
4
Polozaj Yretena (uspravno, vodorarmo ili koso) pmkidki uopde nije valon. Pod dizanjem razumije se u nadelu uzduzno gibanje suprohro smjeru sile, a pod spustanjem uzduArc gibanje u smjem sile. Umjesto odnoga kola moie, naravno. biri i koji drugi pogon. kao motor ih prigon.
l'rcsjck jezgre vretena optereden je uzdurnom pogonskom silom na vlak ir rnomentorn oketanja na totziju:
l1aino ili
tlai
o
ili l[lk,
aprezanje
/
(2.27.)
sm,lvt0t]/rum
nvpu|t sllttlt Totzisko naprezanje
-
Te,
(2.28.)
0,2di
vlatno odnosno datno naprezanje u vretenui
tozijsko naprezmje u vrelenn,
r,
ffiffffi
pogonska uzdnaa sila, okehi moment koji optcreCuje reteno preba jednadzbi (2.25 ) Ako je potpomi letaj na pogonskoj strei (goro, rada pre,na jed@dzbi (2.17.) treba
(N) 71,, (Nmm)
staviti Zr,=
I,
pronjer je,ere uelela (tabl. 2.7.). Slila 2.U.
obu naprezanja sastavljaju se u:
dfi wlalno
(reducirano) naprezanie (2.29.)
u nomalnom sludaju za clopuite o ebirdlentno naprezanje rapcznog navoja moze se uzetil oa"p = 0,2 oru pri jednosmjemom promjenlji vom optereienju, odq=0,13 oM pri izmjenidno promjenljivom optercienju, s vladnom dvrstoiom matedjala vretena d'M (vedinom ou = 500 do 600 N/mm). Prcma iskustw
Zbog malog djelovanja zareza kod pilastog navoja (vede zaobljenje korijena navoja) bit ie od"p = 0,25 oM pri jednosmjemo promjenljivom opteredenju i oq, = ql6 oM pri izmjeni{no promjentivom optereienju.
tlitk optereie a veteaa :ntorajt se provjeriti jos i na sigumost protiv izviianjLr. Sllk 2.N2. pokazuje u naaelu dva gotovo redovita sludaja izvijanja. Sia za deli&1a !.retena 8nrnost protiv izvijanju ovisi o shrpnju vitkosti vretena, ,1> 90; vriiedi ]ii\.urnott protir izvianja Po Euterlt
N
^ s\
n'-E-, >,2.6do6 --^ 1-O
(.2.30.)
hod ,1 < 90: si!
Mal) vrijednosti za sigumost izvijanja uzimaju se u povrcmenom pogonu, vclike u trajnom pogonu. Osim toga valja obaviti izbor trazene todnosti tad0 (defomacija za Yrijeme pogona). Kod
,<
50 oQada konhola na
Sk.
Bududi da bokovi navoja \.r€tena i matice tr:liiu jedan po drugome, oni sc lrose. Da bi se fosenje ddalo u podnoiljivim granicama, dopu|te i botni lluk nirvoja po isL:ustw Pd"p = 2 do 7 N/nrm': za lljevano Zeljeme matice, dok je z'l brondane matice pd"p - 5 do 15 N/mm'z (manje lrijednosti u tmjnom pogonu, velike vrijedrcsti u povremenom pogonu ili kod Yisoko vrtednog maxerijdl0 nratice otpomog na trosenje i kod kaljenih lretena). Dotni tlak
F.p (N/m':)
tlak bokova navoia.
0,1) (mn) (Im) (Im) (ftm)
losonska Edurna sila,
(2.32,)
korak navoja, nosiva visina matice, rednji promjer navoja. msiva dubi@ navoja (si. 2.28.).
protit izviia jd po Tetnt etlt
sr li
Uobiaajena izvijanja kod vijaanih vretena
(N/nm:) modul
o-!:i' 6
^
-
(2.3t.)
1,7 do 4
elastidnoslj matdijala arelenA za aelik = 200000
N/nnr,
fetem, ,1 = 81.,,/4 za ladin izvljarja t, 1: 4l -ll3 za natjn 2. (N/mmr) tlatno naprezanie (prema jednadibi 2.27 ). (N/mmr) idealna tla.na avstoaa pn ,t = 0. Za St s0, (a 0545) do St 60 (a 0645) .jc sLupanj vitkosd
i^ijanja
oi, = 350
N/Dnrr,
(\,,'m', udr../rii. ri.rd ".',\mm'/dsr 10'r 054<'.''\r o0ri0'r'l
Wffigla't'ne If,fffiftU
uriluinim klinom
Ilzduz i klinot'i sn,jelleni su pod prealnaprezanjem u utor \ratila i glavin€ i to jc spoi ostvaren silom i oblikom. Klioovima se spajaju i torzijski povezujLl s vratilom remenice, zupdatici, zamasnjaci, kotenasta \Tatila, poluge. glarnre spojke i
sm|ttlcuwlm mmuuut sruru
sl. Uzduzni klinovi su prikladni za manje i srednje brzine \Ttnje (pd veioj bvini vtnje dolnzi do osjetljive neuravnoteienosti). Zbog toga sto su neosjetlji-
vi na onedisCenja, upotrebljavaju se uglavnom za poljoprivredne st|qicve i transpofire urcdaje.
i
gmtlerme
njiStonlardni uzduZlti klinori irr]ajr n(lgib l 1OO, qj na duiini od 100 mm je spoj hova visina i smanjuje se za 1 mm (s1.2.3!N i c). Na s| 233[ prikMan -s uloinim klinom, a na sl. fifd spol s utiemim lllnon Navlatenjem glavine ili zrbrianrcm khna lrbu(na slrana lhna pririskuje dno ulora u watilu a hrbat dno turo,i u glarini (s1.2.3!Br. O\aJ poprecni llak p omogu'uje prijenos lor/ijskog n1,r,r"nlo . po.odo,"ze silom. Popredni tlak ne mom kod utomih klinova biti prije'le moment clovoljan za ui.:upal priienos sile. Naime, ako toziski moment prijenos torzljskog mopria,rjanla, onaa se i bokovi uzduinog klina ukljude u povr3inskim i,r"ntn. iuj too."ot orala se prenosi i bokovima u vmtilu i glavini tlakom p.
$ll[r 2.t{. Ekscentrilno sjedanje glavile i watila nakon uklinjenja a) dodir u dvi.je toakei ,) dodir n tri io'ke
Da bi se smanjilo djelovanje zaroza, treba u vratilu i glavini zaobliti bridove kli ove ie St korijena utora. Zbog mga su i s Xlina stitull bidovi Mate$al za je C 0645 5' st 60-2K tx)n io"ir. os+s.s, JkoJ visine klina preko h = 25 Na s1.2.35. prikazani su spojevi sa standardnim uzduznim klinovima'
t
rm '@r I -_-1._
,1.-;] I
l:t00
Dd\4'T!--i
.
I
V//////////Z
'wr b
,
,'Lt ir
t:100 I
u'rta
-Er=;l1
n
*u72
'w,' '@"
,t@r
,VM,,
'@'
'@tr
c\4e) i3. SPoj uzduznim klinom a) ulozni klin: ,) spoj s rloinih klinoml .) uliemi kliq d) spoj .) popredni tlak klina l, i bodni tlak P Sllka 2
s
utjemim klinom:
\iG Zabiianiem kltna rasleg'le se glavina. a sdaai 'e \rarilo Zbog loga nisu glavina ccnrien, ;edno prema drugome rSl.2.!43r. Na mje'ru uklinlenja \ralilo I dodiruju se posredno preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se neposredno' U tom stuOaju to je dodit u .lvjema toikama. Stavimo li
dva klina koji su je povoljno za odmaknuti za 120;, dobivamo dotlir u tri toike $1 2J4[), sto promjentivo i udamo optercCenje. Da bi se postigla mala ekcentridnost izme'lu vratila i glavihe, prikladan je pdlegli dosjed
h) Slll|
Uzduini klinoli 020 I n2lr:'l u',jeif"
2.35.
r B Dl\ oErr' rHl?\ \4'r 'r'' l' \4.r .',blc,' l,,in lrl\','\l 'lll{\ ,lr_ .,,,,,,,,,, nt\ oEb',HR\ Vr /nrn.,,'r'../,.bli (rrRN MC2'032)r 688r) /) flosnr(i klin I)rN I)lN ,,trl ndublieni klin s nosonr "i (rir84 (ltllNM'C2 01I)i /') scsnrcn(1n) Ir(rr) l)lN s nosonr lilir "ii:].iri1i r,ri8r rl IRN N;.(r2.021)i r.) f!ostrrti ,
,,r.a,'
l)lN
r.l'
()Nlli{
A l)lN
lllllN
l\4
r',18u
rHR\
('2.050)
E
$flrfl flivff
msuvuru smnt
l,
Uloini klin DIN 6886 (HRN M.C2.021) sa zaobljenim delima, bududi da je utor u lnatilu izrailan glodanjem prstastim glodalom (s1. 2.35a). Naziva se klin A. Dimenzte vidi u lnil.2"8. 2. Utjerni klin DIN 6886 (HRN M.C2.021), s ravrlim aelima (2.35b). Zove se klin B. Dimenzije vidi u tabl. 2.8.
3, Klin s nosom DIN.6887 (HRN M.C2.031) ima nos za zabijanje, koji ujedno sluii i za njegovo izvladenje (s1. 2.35c). 4. Obli udubreni klin DIN 6881 (IIRN M.C2.022). Njegov je trbuh prilagoden obliku vratila, iako da vratilo nema utora. Glavina se moze nakliniti na bilo kojem mjestu vratila (sl. 2.35d). Obli klinovi prcnose torzijski momenl samo pritiskom sile.
5. Obli udubuetxi klin s nosom DIN 6889 (llRN njega vrijedi sve Sto je rcdeno pod 3 i 4.
M.C2.032) (.s1.2.35i). Z^
6, Plosnati klin DIN 6883 (HRN M.C2.021) za koji !.ratilo mora biti zaravnano (s1.2.351). I plosnati klho\/i pre[ose prctezno pomodu veze silom, ali oni prenose v€di moment torzije nego obli udubljeni klinovi.
7, Plosnati
Hi
vrijedi sve
s nosom DIN 6884 (HRN M.C2.031) je redeno pod 3 i 6.
(s1. 2.35g).
Za njega
liirli0irT[.
l)iflcnziiu (llrr)) 681J7,
iil
z
ul]ca)i l(lin.
(Ill{N
Zbog dr.rstoie klinovi se stavljaju na najdeblja smjesta glavine, ako je poh rebno isFod palc4 a u dijetenirE glavinama pored naleinih povrsina. Bududi da zbog povremenih neodrealeno visokih opteredenja i iaadnih odstupanja nije moguie provesti todan proradnn dl,r"stode, mCuna se s bol im tlakom p, zanal]J,a. ruje se prefuaprezanje i usporeiluje s dopuStedm iskustvenim vrijednostima, Stoga vrijedi za uleme i ulnzne klino'',e
n
P- o,th.L:i
se
e=
4
(2,34.)
bl 4
(2.35.)
oble udubljene i plosnate klinove
p (N/m':) a, (Nr) (Im) (Im) (mm)
Spoj s tangentnim klinom
(2.33.)
' tl, P=
Sliki 2.11.
i
il:i
prilagodava prema nagibu utora glavine (sl. 2.35h).
Iznimno mjesto zauzimajv tangentni klinoi DIN 271 i 268 (IIRN M.C2.040 i 041) (tl.zJt.). Dya za l2O' (imtumo za 180') zaokenuta para klino.v,a (nagib 1160 do l:100) ostvaruju vezu zabianjem s Iela. Obodnu silu preuzima uvijek samo po jedan par tangentnih klinov" bez obzim na vezu silom ianetlu vratila i glavine, tako da svaki par klinova nosi samo u jednom smjeru i smanjuje opterqdenje drugog para.
08Ni)
0.ll) (vi(li s|. 2.35.)
:l
Sto
8. Segmentni tr/irx dar u standa.du DIN 6888 (HRN M. C2.050) sam
rlorri ltlir iltlio s [,s(nr rr!nrn l)lN
M.C2.020. 021 i
(mm)
boani tlak
klim,
poperni lak p, obo
o,r b. L:
(2.35.)
i
odn. utora glavine; kod obljh udubljenih
i
plosnatin Uirova
se
pftnosi,
(s1. 2.33.).
ratilu
poluojer ratila,
F,
=
7/,
sdje
je I oketni noment koji
visina klina, nosiva duljina, brcj klinova na obodu.
duljinn secmdhih klinovn, dubina utora za langenlnc klinovc. Snina oblog jli plosnltog klim.
a
r = dn
[[N
ffi
sr{,flo
msruuut slotnt
lskustveni podatci za dopustene botne tlakove prema
l
lha Z.g.
!i klin dadni
[u
strnla
{
rllrti llh,
!m
ftoml]
r
[l]llh
Wvi
qhnmd
flimd
20
100
hitltllli llh
nlN
l0[1. 2,0.
Iskustveni podatci o dopustenim povrsinskim tlakovima (N/mm:) za spojeve s klinom i spojeve s perom oikllE i
0llshll
tlffim
110 65
.10
3l
2t)
50
43
25
urrima (lrlinorri
25 1A
l3
20
:15
ler rlauila)
Ako se ne moze dopustiti ekscenllidnost koja nastaje u spoju s uzduirim klinovinra izmealu glavine i 1Tatila, kao npr. u zupdanim pdjenosnicima, onda upotrcbljavamo peld bez klinastog nagiba s usporednim trbusnim i h?tenim ploha,na. Bokovi pera momju u utoru dvrsto priltegati da ne bi pigodom vftnje bili dcfornrirani. Izmetlu pera i donje plohe utora glavine obidno ostaje zrainost (il. 2.171 i 2J7[. rera prenose samo s pomodu veze oblikom.
vijeme pogona momju glavine pomicati, kao na pr. pornidni zupilanici, dobivaju lagan bodni dosjed i uilrBiuju se u Lratilu ciljndridniD vijcima DIN 84 (HRN M.B1.100 do 105) (s1.2,370. Slandarclna pera po DIN 6885 (HRN M.C2.060 do 062) u obliku I do ../ p kazana su i srealena na 31.2.38. Oblici E i I imaju provrte s navojem za vijke za istiskiv4nje, oblici G i J imaju s trbusne stmne kosine za alate za vatlmje pem. Oblik ./ osiguranje od pomicanja naponskim zatikom. Dimenzije pera vidi u htrl, 2.10. Proraiunava se kao kod utomil klinova na bodni tlak prema jednadzbi (2.33.), a dopusteni bodni dakovi prema tabl. 2.9. U pogonu s prekidima mogu sc uzcti 1,5 puta vede vrijednosti. Kod vedeg broja pera po obodu uputno.je
c) Slila 2.37.
d) remenica s uatilom:
spojevi s perom
vodeia rcmenica: c) uduzno pomiaan apdanjk s vralilonr oblik B
Pera na kojima se za
vrijcdnosti mnoziti s 0,8 zato sto jednako opteredenje svih pera nije vjerojatno.
,)
:-
ouik E
oblik C
]-:]::+. oblik F
l-ffi-l 6:El oblik
c
vhv.m-i dry,tu-t1 f-W_-1 6-]-+ l:6=--s+ l-._-f---
oblik D
r-@-1
ffi
oblik H
fu---n
oblik J
Sllla 1.30. Oblici pera prcma DIN 688s (HRN M.C2.060 do 062) ,6/it,.1 s okrugli aelom bez vi.jkai oblif,E s ravnim iebm bez vijka; onl,/i C s oktrr8li'n tcl,r'r 4 rritcznl vijal] ,nl* D s ravnim delom za pritczDj viiakt oblit, s okNslinr lclinn n rlh
(l!t t)rlteznavi.jkaijcdanilidvav,jkdzdvadeniep$aodl2!8dalje;,b//.Isravnirnauknnz uivrsra lijkn ijed.n ilidla vijka za vr.lonjo lemi ,/,/iI ais rlvnnn aclon, kosinonr irril.zri !ijkomi ,r/r/i // s mvnim icl{)m, koslnon) I dvr I)r 1(2fu viikr o/,/il J s fuvninr l.lun, li0siruI
r
IIE
mmnunrffi
mslwtu smnu Iitllm
2.10.
Dimenzi.ie (mm) pera prema DIN 6885 (HRN M.C2.060 do 062)
ll
grldllii ul.rlDih stx)icva i orclotlill v0ziltr p|cvLrrlllvu.lcllino rr,r.trl{,/,/ra l)lN 61t88 IIITN M.C2.050) (sl.2.30". l l.2.ll.). /rr)r,rrrl, ponx)[u.tcdn (Dbu /),,r, (.1.14. ) itrbl.2.l0. Tatliti 2.11.
DiNenzije (mm) segnrcnrnos pera DIN 6888. (HRN M.C2.0s0) Gl. 2.39.)
-rrt 1!-
u J,l ?J
t[*m!fi
s Hiraslilll ynlitillla
Ktinasta yratild imaj,u po opsegu pami broj visokih )klinova( koje treba shvatiti kLro pera (S1.2.10.). Laka izvedba klinastih \.ratila obulvadena je standadoln DIN 5462 (HRN M.CI.420), srednja izvedba DIN 5463, (HRN M.C1.421), a telks
izvcdba DIN 5464. Klinasta vratila za alatne srojeve DIN 5471 (HRN M.C1.440) za 4 klina i DIN 5472 (HRN M.C1.441) za 6 klinova. Ime klinasto vratilo ostalo je iz nekadasnje oznak€ )klinovi bez nagiba<< za pera. Za razliku od pera, simetritni prcsjek klinastog \aatila onemogniava jednostrano pritezsnjc glavine. Klinasta r.ratila su izrnjenljiva i vrlo todno cent raju glavine n6 vratila. Razne visokoudinske tehnologije izrade odrzavaju troikove prcizvodnje n0 srazmjemo niskoj razini. Slika 2.41. pokazuje kao primjer vratilo priienosni. k! tegljada na kojem su smjesteni pomidni zupaanici. $llu l.N!. Spojevi segm€ntnim perom prema DIN 6888 (HRN M.C2.050)
I
sr0lflruffiIU
msnvuu smtwt
t/
1 1.2.l2. vidliivo s\t
lincnzii(,
tr iz l[[1.2.13. .r)sl,r/l /rr spoicvo s klinrrslirn
!rrlilim^. Irbllci 2.12. Dimenzjje (mm) profila klinastih vratila
$llh 2.{t. ProfiI klimstog }'ratila
Sllls I.41,
i klinast€ glavine
Kiinasto vratilo kao vratiio prijenosnita
Centrkanje glavine na
mtilu izvodi
l.
ie
Unutsmje centritu alatne strojeve.
i slavina (sl. 2.40.)
(d.1,42N) Je
I
se najaesde kao:
najtodnije Dolazi iskljudivo u obzi za
I
r)
{ q'
'o
urulmji pionj* d, auFki t rotujer d:. uutmji lromjer A vdjski lromjer 4 iiriM klina. )Klinovi<( \Tatila, kao i pem, opteredeni sn na bocni tlak. Zbog neizbjeZivilt
ozmka = hoj klinova oznaka =
izradnih odstupanja nose samo 75 do 90% klinova. Uzevsi to u obzir, ralunaiu se kao utomi klinovi i pera, pa lT ijedi:
Boini tlak F, (N/hm?) bodni tlak klinova. odnosno utora glavine,
$lilr 2.41. Centrira4je klinastih profila a) uNtamie ceDtrirrnje; ,) cenlrireje bokova
2. Boino cenftiranje (d.2.12[) sa zradnosdu izrnedu promjera pro]'fta i lratila' Ovaj nai:in centriranja teze se izvodi nego unutamje cenniranje' Zbog todnog naljjeganja bokova narodito je prikladan za ualama i izmjenidna
opteredenja.
(2.36.\
laktor nosenja
(N)
i
t=
1,15 kod
unnta jeg cenhiranja,
a,=?/
obodna sila na vradlu rr = dJ2 tolumjer vralilu, nosiva visina klin. /, = 0,5
broj klinov, po obodu.
(.1
t=
1,15 kod botnog cen_
gdjcje rokretni momat, koji ./'),
sc prcnosi
0
sm,tut0uvffim
msnvuu stutl,t Tdllca 2.13.
Dosjedi za klinasta vEtila i klinaste glavine prema DIN 5465
(HRN M.Cl.4l0
Dinrcnzijc (,nrr) tlr)kUt stoBl nrl)tIslr)8
Iitllc0Z.16.
i4l5) (,ln nJ
dl
GL. m,
,L!,
:!L
;.
l)3
t2 za
Fl0
unuhrnF i bonrc cmlrhnje
d, uanb
D11)liln
leo
pohiCno u glarini
too
p6
h6
j6 j6 h8
!rarilo |oflidno u glxvini
j7
6)
-"S
I lltrDjer-aznaiavmjar Trokutaslo ozubljenje
f7
:, k6
Deblje tiskmim rijednostima heba daii prednost. Za veie ili za manje zalij*e ia toioGt biraju se ostale vnjednosti. Pri unutamjm cotriranju lokualo se ko.isnim odabrali Sirinu kliM, ovisno o tolermciji unulamjes promjera 4 klinattos vralila. U tablici su pod >unutamje cenfireje( u sDsjednim stupcn,a navodene tolerancije za sirinu kllna 6 koje pripadaju tolerecijana mutmjes PIomjera ../,. Primjerice, pri tolqmciji n za uutanji flonjer kliMstos tarila 4, treba za sirinu klin0/) nekaljene slavine biiati toleruciju h8. A! podrulje od I do 6mm. h podruaje od 6 do 18 Im.
Dopulteni boini pritisci za pera prcma tabl. 2.9. PrcFdun prcsjeka lTatila na savijanje i torziju vidi u poglavljima 4.3.2. i 4.3.3.
@il@vl
Sllla
l.ll. Profili ozubljenia a) lrololasti profil;
,)
olventni prolil
sa runiastim vraliliml
tJmicsto ktinova mogu biti i zupci. Uobidajene profile zubaca prikazuje S1,2.13., i to sl.2.431ttoklnas zupdctsti proll DIN 5481 (HRNM.C1.511), s trokutastim zupcina (l l.2.lL), a sl. 2.43b erohlentni zupiasti profl DIN 5480 (HRN M.Cl.5l1) (all.2.11.). Velik broj zubaca moie prenijeti i velike udame sile. Povoljnaje i moguanosl premjestanja glavina od zupca do zupca, npr za prilagoilavanje poluga. Ozubljenja se mogu ekonomidno proizvoditi odvalnim glodanjem. Uoblta:tero je centriranje na bokorima. Kod e\olventnih p(ofila zubaca moguie .ie i Lrnulamje i vanjsko centiranje. Kao primjff uponebe i1.2.44. pokazuje pneumatsku lamelnu tamu spojku kod koje mutamje lamele a zahvataju u zupi:asto vratilo, a vanjske lamele b u zupdastu glavinu s evolventnim profilom.
$llli
2{[
Lamelna spojka s pneumatskim
ukapdanjem (Stromag GmbH, Urn:,atwestf .)
14
DIN 5481 (HRN M.Cl.5ll)
-1
sr0rrvr0l.luum Mmsu'JultltsPoJwl
lf,[ffiis
prema Raduna se kao kod kliDastog spoja
F' ',.k hl'z (Nimm) thk n,
, ;
;;.'
( ' 2 I'od rok!'arot
o/ubrjenra'
* r'r)
Lod so\en$oB
ozubljenja,
okrernr F - / ' orn' F' / 'o' Edre re r Prenoci\r ''i" ," \r iru mo lenr. a r, ='L'2 ocr /i = '/02' d_) - d'r \od uo\ala{od Drofila /? 0'5 rr' /, (mm, """", t'''"" ^*t 'dr ' '-Oapca' kod ero!\entnos Prohla spoja, i, (bm) nosiE dul.jina brcj zubaca' z
/ (N,
;;;;
Tailicl2.15.
profi1ima.
Din€nzije (mm) evolventnih z$aca zupdastog $ofila
i,"'.ai".1, J,.';".
r'oje pNensheno \aria upombiri)
,rr'*,,r*r**ui,, *to*rtlr,*o*' tlili
uht
il!! lll l
l'511)
bJ
$llli 2.4t Poligoni Profil
L3
6 3
nnlllilttt tttatlllnta
Dok se kod klinastih i Tupaasbh spojeva watila prenosivosl okemog momenla posrize preko izbocina na \ra lu tlrlinovi. zupcit. kod poligonih profila {ll 2l5) iznntxa i izvzIna izradivati u irr"nosiro.t rast" kontinuirano. Profili se mogu i
(2 17)
boko\e zubaca'
nos'o'rr
nollrunlm
13 rl rolra 2Z t6
a) Pl za aalegli
i dvNti dosjedi ,)
Ilbllcl2.10.
Dimenziie (mm)
brerna Fortuna-Werke,
ll 1Z
PC4 za
uizni i tvrsti
dosjed
2l
i dosjedi za poligone profil€ Stuttgat Bad Camstadr)
23 21 23
,0
2
5J lrr 20
22
tz 25
it
l:-/-//////2r'/v:v///-:t?//'//% r otN 5480 #:n-,-"--** -*,nnJa < /' - l'0 run i u -l:lupcasE 8ra\tna ''6 ' Prora(un presje[a \ralila Donusrcni tlokovi na bolove prema tzbl 2g ,u'iiunje I
'orriju
\idi u poglaltjima 4'3-2 i 4'J'3
na
l',inrid
ozlaaavania protla P3 odn. PC4 sr D. = s0 nn! i ' = 1,8 mml 50 x 1,li odn PC4 50 Vratilo iliglavin. polisohoS Pr)lllrt
l'l
x
1,8'
4n
sr0lru
rl
N
lFl
msuvuttt slotlvt
(
TF Sliki 1[E.
g)avina jedno na drugo:
lN/mnr) nalle(i
(2.38.)
Povrsinski ltak.
; ,'r;
;;.""!r""a\E'i'u- ra sd:eje rpirienosn
i p (mm, o. i.,", /, (nm)
nen";je,r profia r=
o.A
srednii Profllfl vrahla. ekscen.rrrnosr prolira
1,5 kod
roz'rsrtnommrt'
Fofila P3' n= 2 kod
pEru raol'
srednii prornjer Profila prema rabl nosiva dtrljina Profila'
'
-o
2
profi1a PC4'
l6
'16"
rnoZe se tr2,efi pd"e= Kao orientacta za izbot dopuitz ih povliinskih tlakova presjeka rtatila na ,u l"litn"ituulrl", pd.p 0,8 oM za sivi lijev Proradm
o.
savijanje
j
i torziju vidi u poglavljima 43 2 i4'33
ffiffi:lloiwi
sjede rsl llTl Vogu 'e Konloi sani od sebe centriraju glavine ko1e na njima na .nriati bez /raanosti ako unulamjl i vanjski konus wlo lo{no nalUez! Jeoan konusa promjera .fi Pr;;n is'n koru' I , , - o : 't oanacuje opadanje rD .dt^:l-l x' i, irzi"irl, i*,01.2.{8.1 laj odnos daje kod kmjeg stosca )enaBlb I:l'r lz\ooKut a zoue,e (zl lra,r.u Pod nagibom konuta rauunujeva (stosca)' njce konusa, a a12 je kut agiba ko 'sd pric\rsda\anje TupcanjLa^i Konrtni zawsetci walila ) konusom l:10 za (nniki obuh\aCeni su slandardom DIN 74q r 750 za pomo'ne stroJe\ e t,r\ 74o' za driace atata uporebljava ;"r;ii,;;; 'i-; ;;;. za podma'i'anle sa DINt:t9'002 do 1:20'047 (DlN 228' r2o rli Morseov konus ;;-;;:;cH
HRN K.D0.011 i DIN 233)
,1
rr7
F-
Sllk 2.10. Konidnosr
Slil, 2.47. Kontni spoj
[.e.n+o,ta,,)1, ,
B
nlt
Poligonim profilima P3 povezane lopatice dulaljke
okrchiln Inomentom tlade vratilo i |uivcr:i tovlinski tlak
a
Ako pritegnemo spoj silom Fo, na pdmjer pdtezanjem vijdanog spoja prema sl. 2.4?.. onda na dodimim ploharna (plastu stosca) nastaje veza silom, s tl&kom rraleZnih polrSina p. S tom vezom pomoiu sile moz€ se prenijeti okretni mo" ment. Selmentno pero prema sl. 2.41 sluZi jedino za osiguranje pololaja glavi' ne u oboclnom sqjeru. Sto je manji nagib konusa, to je ve6i dodimi tlak ns naleznim pov*inama. Ako uanemo u obzir otpor trenja na plasfu konusa koji se suprotstavlja pdteza.ju spoja tr qiegor'u uzdulnom srqjeru, onda je tlak naleZnih
pov
iha
P='
Fe
]I.D../..tan -'r ,+
\.
"\' 2)
2 (Nrmmr) tlak mleznih lol1tlna konusa. sila prednaprezarj! pri osjetljilom priiezaDju 4, N) 122.),
Dr (hn)
srednji
promj*
naleznih lovrlina
(2.39.
]
)
vij.anos spoja prcnra icdtrfll'hi
Dr-0.5 (D+d),
lr (mm) p
uzdurna duljina naleznih povrsina (nosive po\asire). kut trenjap= 6'kod obradenih nalc,ni! portine tj.tanp=,t1-0,|,
d
kut konnsa,
Dd tara =-,
na nalernim povll{inanr0 sp(li sc lnoic rrfunati kao presani stczni spol (vidi poglavlje 1.6., izrlrzi (37) tlo (4.1) Ako nlnr.ic poznat okrctni monrcnl koii trcba prerijcli. nloicnm izr0Llrrrrrrli oln)(lrrr silrr /'i = 77nr' sa llt = l)tl2 lt' S tlakom
/,
smffisutuffm
tmnvuut slofivt
obodne site slijedi potreban tlak naleznih po\T sinu
gai.j. S', = t : ,' = -I-!f--. v.n Dt-lt
tluk
P=
)
sigumost steznog spoja, a v koeficijent pdanjanja steznog spoja (tabl 1 37 Iz jeanadrbe (2.39.) moZe se izradunati sila prednaprezanja 4 Yijdanog spoja' Somokohott nastaie kada ie q<2p ili r^n d<2p pa se prema lome pn popustanju vijdanog spoja koddni spoj ne bi sam od sebe rastaYio i spoj bi ostao &rsto stegnut. za rastavljalje trebala bi dakle jos jedna sila -FL suprotna
sili
prednaprezartj a
4.
ffi!ilsastunimglovi[ama Za razliku od steznih spojeva, kod stezne glavine se tlak
p
na povriinama
nuli.icganjn ne postizava prijeklopom, nego stezanjem glavine na \"ratilo pritezanjcin vrjka. Sllh 2.19. prikaztie stezne spojel)e od kojih je jedan s podijeljenom, a drrgi s iarrezanom glavinom. Ti spojevi prikladni su za kontinuirano zduZno i popicdno prilagodava:rje glavine. Buduii da je velidina tlaka povlsina nalijeganja dosta nesiguma, mzrezani stezni spojevi abe se samo kod razrnjemo malih i jednolidnih oketnih momenata.
6
J..
L.t
I
b)
( gla !
dle|nih povriinu kod dielie
I
t-, ;
t2'40''
)I
(N/mn?) aak Dalcznih povrtha,
(N) i ,/ (nm) / nnm) /.1,
sila prednaprezmj
a j
edlog lijka.
brcj vijaka, promjcr vr:rtila, stegnuta duljina.
Dodirni tlak kod razrezanih glavina (sl. 2.49b) mo1e se samo p bliino izrllt n.rti, jer je elastianost glavine ovisna posebno o njezinom obliklr (kruta izvod_ br nopovoljna je!). Korijen ueza moze se zamisliti kao zglob (sl. 249c), .r stc,.ne aeljusti kao jednokake poluge. Preira tome bit tldl,
ie
patr5i a Falitpgonia ryzrczan" SlarinP
P-
,rl
12.41
r-
)
4, ,, 4 / vidi leserdu uz izraz (2.:10.), /,, l, (rm) poluse Preha sl. 2.49c.
p,
S tlakom po\"rsina nalijeganja mogu se spojevi promdunati k^o navttCenl (vicli poglavlje 1.6., iednadibe), ako stavimo DF = / Zbog nesigumosti proradurra prepontuje se sigumost steznog spoJa S > 1,8. Da bi se pdlikom pdtezanja vijka spdjedilo Fedsavijanje dijelova glavinc prije dodira s rrarilom, treba za vratilo i glavinu prcdvidjeti nalegli dotiel, Samo uz tu pretpostavku wijede jednadZbe (2.4C).) i (2.41.) Uobitaieni mdlcri' i i zd gldvinu jesu: delik, delidni lijev, temper lijel lijevano ieljezo Trcbd
Vovjeiti
naprezanje /?a
Kffi Eii slunim
rdrra,r€ u
opasnom presjeku.
tlemenlirnt
kao stezni elementi za spajanje bez zradnosti lT atilo i glavine s pomoiu veze silom, imaju dva stoZasta Fstena koji ulaze jedan u I'rstenaste opluge
Sllh 1,4!. SPoj sa steznom glavinom a) s dijeljenom slaainomi 6) sa razrezuom glavinom; c) skica za
zane stezne glavine
Prema sl. 2.49.
pronlm
razre-
(s1,2.50.)
drugi, izrailena od poboljianoga spectalnog delika. Uzduinim tlakom vijka prsteni se popredno !ire, a povrsinski tlak P koji time nastaje izaziva, kao kod steznog spoja (yidi poglavlje 1.6.), otpor trenja pdanjanja, koji prenosi okretni moment. Tako se mogu sigumo protiv okrctanja udvrstiti zupdanici, zamasnjgci, remenice, Iandanici, kodne plode, grebeni zo pokretanje spojke i sl. (sl. 2.51.).
i
upravljanje, glavine,
m
st0ltlrtDItt
IIIrII
msfivuru ltonyl
Ako jcdan slczni clcDrcnl nije dovol.irlrt. nxric rc lrSrrl(lili vilc olonlcllilIl icdan iza drlrgoga, tako da se uzduzna sila prcnosi nr ostale clc,rcnlo Nil oslrovi zakona ttenia, od elementa do clctnonla snraDjujc sc uzdulna zfllcznil siln a time i povrsjnski rlakp ($.2.52). Ne i.r71a ti e sbga ugndiwnie vilt! t)tl lli lo (lctiri elemenkt! $lllo
l.!1. rrstenaste opruge kao stezni elementi
U
latr|.2.17.,
osim dimenzija steznih elemenata, navedeno je ios
i
slicdotcl
potrebna uztluina si/d Fo za pre\'ladavanje ugradbene zracnosti.
(Rirgrpar, (G, Bad Homburg)
korisni dio zatezne sile F, za stvaranje pitiska od I N/rnmz na ckxlimitlt povrsilama izmetlu prvog unutamjeg prstena i vratila, dio otpora Ft,tj. otpor henia prvog steznog elementa u uzduZnom snlorr uz dodimi tlak od 1 N/mmr, koji de pri djelovanju uzduZne pogonsko sil{i :pdjediti klizanie u uzduZnom smjelu,
dio oh'etuog mome ta Tb, tj. okretni moment treda prvog slozllog clo_ menta uz po!.rsinski tlak od 1 N/mm'7, koji de pri djclovanju pogrrnskog okretnog momenta spijediti klizanje u obodnom smje .
,,b) Sllk
2.tl Spojevi prstenastim steznim elementima a) sjednlb sleznjm vijkom;
1r) s
vise viiaka
Za pitezanje spoja moze se, vei prema izboru, predvidjeti jedan ili vise steznih vijaka Gl. 2.i1.). Polje tolerancije prc\da glaYine teba binti Hf do D=44mm, preko toga H8, polje tolerancte laatila h6 do d=38mm, iznad
pnom elementu dobio povlsinski tlak P potrebna jc zn 10 pritena sila vika Da bi se na
Ft=
(N)
U nepritegnutom stanju izmeatu provrta i pfstena, te izme'lu pEtena i Iratila, giri vanjsk prpostoji iradnost ugradbena zrainast. Uzduzna stezna sila -E0 pove_ sten, a suzuje.rnutamji i uklanja najpije ugradbenu zradnost Tek nakon je efeLli'na Canja uzd.,'*re sile na I'o+F,, stvara se po\'rsinski tlak p, tj Fn zatezna sila.
F. p.
(2.42.)
sila prilezuja svih steznih vljaka zajedno, ncovisrro o bruirr
clcmenalz 'nle:rerih jedln /3 dfl8im.
:
toga h8. \
*upna
Fo+
N'mm'
.m,
to-i.nr o:o u.re/nc rrtF fdbt.2.t
)
.r.
poieljni, odnosro potrebni tlak poariina nalijesanja il sl]oju m pNonr
O,r*'l
elemetrtu.
Prema tome Ce za spoj biti: Dre osfui obehi monent
'
uzthr'na sila koja
T=k.Tb p se moie pre ieti F"= k. Ft . p.
I
,."
(2.41
12.44.1
naiveci okeini nomert sloja koji sc Doze prenijclr. naj\e6a udurna sila spoja koju mo2e$o prcniicri. faktor smanlenla pretua brojx jeddog izx dtrrsos fgfu(lcnih cl(nn' rc nxt^ z^ n =, i. k = r, h = 2jc t= 1.55,, - I.ic i = 1.16. t= 2 (, =b.q elemcnala spoja).
(Nn)
oo
r'l
-..
$likl 2.it. Raspodjela tlaka rra elemente smjcttene ledan iza drugoga
N'n
)
,
-.,n. l
f--!--=*') tN/mm'
)
oio
"r.",".e
rrend
d,o orDora ..abr. 2.r7
r
lahr. 2.r .,.
M
Tal
lfll2.17.
lptcna Rutg\pu n I
slorMsuffm
lchnii:ki podrtc; o pl\lcllrslill) rlcr)in) clcnrcntinra
Irl
KG,lll.l
Ilornburg)
\
0l 1,2
l3,t
0.12
S tlakom povrlina nalteganja p u spoju trebo postupati kao s navudehim spojem (vidi poglavlje 1.6.), ij. treba radunski ispitalijesu li normalna naprezanja u glavini (vanjski dio) i u rratilu (unutamji dio) ostala ispod granice elastidnosti mate jala. Mozemo se, mealutim, pribliziti na 0,8 ganice tedenja. I za vanjski dio preporuduje se radunaqje s dakom por.rsina naltegaoja p unutamjeg diiels, nremda je na vanjskom djjelu laj tlak neslo manji.
f
Proizvodadi twde da se izraatmani oketri moment sigumo prenosi i pri promjer jivom opteredenju. Potrebno je medutim ipak predvidjeti stanovitu sigumost, tj. najvedi pogonski oketni moment sniziti za 10o%. Treba 1i, obmuto, spoj dimenzionirati iz zadanoga pogonskog okretnog momenta, taala se potrebni tlak pov*ina naljjeganja p mCuna s pomodu jednadZbo t2.43. ){a ir llaka p raeua se porebna zatema sila \ ijka Fr. A}o se predvidi vise od iednoB vijka, treba Fr odgo\arajuie podjeliri. rj. Lod I vijaka za svakije vijak
sila prednaprezanja
-Ft
13,&
(2.45.
)
2,2
Za to potreban pritezni moment dobiva se hebalo bi uvijek pdtezati momontnim kljudem.
iz inaza
(2.3.). Zatcznc viihc
Zrjezd.tsto-prstenaste ploie (sL2,13,) su plobe blago stoiasta oblika, od zakaljena delika za opruge, s kojima se, slidno kao kod prstenastih opruga, omoguCuje spoj bez zradnosti za rajni prijenos oketnog momenta. Zvjezdasie plodc izmjenidno s vanjskog i unutamjeg nrba popredno su uezane, pa su zbog toga narodito elastidne. U 10 .2.18. dane su njihove dimenzije, oketi moment 7'|,r, koji moie prenijeti svaka ploda, te uzduzna stezna sila al za svaku plodu.
11 1Z
t2 12,2
1s2-
,A, rt2
33
ur Slll0 2.5e.
zvjezdasta elastidna ploaa
Sllka
2.5L
sprii zviczdasrim plotrnrr
sto,[$0l.ttffim
lEruuuttltttl pada u istoj mjeri' sl0 Ako je Fr manji od vrtednosti u tablici, onda fm pokazuje Primjer spoja sa rjezdastim Plodama Itllici 2.1t. Telnitki podatci za zv.jezdaste ploie (Iriellla Ri gs\avl KG,Bad Homburg)
2.50.
Mllclnlllloililhrlm Zrr uzduzne spojeve koji prenose oketle fiomente upotrebliava se i Celno ozuhllL,fiie, poznato pod imenofi Hitlh-otub\ekje, po tvomici koja ga proizvodi. To .ic robusrro i izdrzljivo ozubljenje za prijenos promjentivih i udamih optereder 0. Di.jelovi u spoju su s delne sfiane popreino ozubljeni trokutastim zubima koii ulaze jedan u drugi. Tako zupci ceffiilaju spojene dijelove jedan promo 2.55a prikazuje stoznik povezan delnim ozubljenjem s vratilom i vijkom. I kotenasta vratila nekad se sastavljaju od vise delno ozubljg|ritegnut nih dijelora. Postoje i telno ozubljene ukljudne spojke.
tlrLrgofre. Sllh
ol
b) Sllka
u pro\T t se ugmduju.s predPlode imaju prijeklop prema provrtu glavine i ptoi" i -utit" ostaje zradnost koja kod zatezania vijka ,"p;";;i;;, sn ara tla-k oolarrJ n"r*i. i prel^zi u popretno stezanje lo popre"o stezanje leze pomo'u I"*ii". .ali**ii. tako da se okemi momenl moTe prenijeti s
*itu i,i"ri,i",i" provtn morabii H7 H8'H9 F1 tBiliG'7'a 'rahlo.h6 za a" in. lJo" k8, fo do E. n6. n7. mo. m7 j6 j7' go lli e6 Kao nat"ijal
ii.
.
,rrit,
iru^ predvidiri Sr b0 lC
sigumost ptianja
ja
0645r
ss = a .
ili
St 70
7pn/r2
r'
0745)'
prema tabl 2'18 prenosivi olrctni moment po jedroj zvjczdssroj plodi' ' brcj zviezdaltih llota > 10, momentu' (Ncm) oirJetimon tkoji heba Prenijeri pri udarim koii odgolaraju idnm
Im Ncm)
a I
B,oi viidka
/.,
(r,{)
4N)
i=a.FlL.
e.4i.)
broi zviezdasiih Ploaa, uzdnzna zateaa silajedne lloae, prema labl 2'18, .''a D'edndn,e/dnlr Jed'oB ''rk, pu oorrebi p''''
;;";':;;;;;;.i'**l lu vijka.
*^*'i,;,,
o
rdnad/bi r')2''' Ako r 0.xd "o'ioogo\Jra{rrcr'd
zubaca nd
lrniskor
obodu
oblik zrbaca pdkazuje sl.2.55b, a dimenzije 1011.2.10. Uzduina zrtczDn si[r //, (n.rjdei6e vijdana zatezna sila) stlati bokove zubaca obaju dijclova.icrlnc na (lftrgc i optereduje presjek podnozja zubaca na tlak. Okrehri monrcnt 7'{iolllc slt srcd{om obodnom silom -F', koja povisuje bodni tlak u smjeru okrelaniir i ol)lcrcauic presjek korijena zubaca na savijanje (Sl, ?,N6.). Tlak i savijanjc dritr zljcrlrrrr rczuhiraiuie naprczanie
n."=",*",=!*ff.
Q 46)
1,3.
tclno ozubljenje
2Ji.
z) stohik spojen s ararilom: ,) oblik
o", (N/mhr) eklivalentno mprezujc lzduaa zalezna sila,
F, (N) .1 tnor) lr
presjekkorijcna wih
u lresjeku korijena ,upca,
sc
=;(Di D,') r(r" D,)2. sdic ic, br{rj^rh,r!,r. I i. u.||,.., .' tr I I.o.aom.ito",
ab&a
,Nrn,n, m,,m-I .d\rjdja rucco rehi hofrent koji
irvlini
i r- // ,\ ).,'c \ir.r
x (r"r",
rn'n.nr
(2.41r. )
4
-0.25 (/),+/),,)le sednji polrnrt$ oTuhlicrlr,
^,t'.'.
. for.'\.tr'l 'l.r\\'l/rrlr., ,',"{l'.'\/i /r l[t" \:)
^ "J.
iE
tur 3i rm0ffi I$v[tuictili
rrmvum smru
@amlhimaiwomhcima :=
Zatici sluze za spajanje, udvrsdenje, potezanje, ddanje, centriranje, Iiksiranjs. osigurarje, zatvamnje i sl. strojelrih dijelova. Po obliku u osnovi razlikujemo .ilindiine zatike (NL 2.51,), konitne zatikz ($L 2.58.) I zasjeine zatike (8l., L,1l.\, Z^bijanjem u provrte strojnih dijelova zatici dobMu odredeno prednaprezoDjo, Zasjedni zatici imaju tri upresana zasjeka, dta ispupdenja pd zabijanju velikinr Llrkom nalegnu na stijenke provrla i elastidno ih prosiruju (Sl. 2,60.). Napan,r,il zatici n obliku tahure (s1.2.57e) i spiralni aponski zatici (s1. 2.570 od okruglo savijena, oaln. spiralno namotana lima od pemog aelika Ck 67 HRN C 1735 (oM = 1400 N/rnm'z), pdltezu elastidno na stijenke pro\da (\.idi poglavlje 2.1,9,).
Sliti 150, Naprezanje delnih zubaca IaIllca 1.10. Dimenzije aelnos ozubljenja (prcr,B Albefi Hirth AG Stuttgad-Zuffenhaus€n)
t,
rs
0,
l[]nl
lfin)
l0
{orl
0,9
tl
0.t132
u
0,6 0,9
4tl
)24
48
72
0.1
i7
43
0,6
0,3
0,6
24
22
12" 44'
{mnl
0,6
m q0566
0,075 D"
0,9
50
0,3
8" 35
:
t28
$llh 2.57.
0.03?8r,
0.6
0,9
0,9
0,0281l),
3'
1,1'
Bududi da zbog izradnih odstupanja svi zupci ne nose, alakle pojedini su zupci vise opteredeni nego Sto je iznosio promdun, dopultena naprezania Dzimaju se odgovarajude niie. Kao pribliZnu lT ijealnost moie se uzeti d-.r"p = 0,3 or kod jednosmjemog oketllog momenta, a ofznop - 0,2 or kod okemih momenata promjenlj ? smjem, gdje je or manja l'rijednost gmnice tedenja maierijala dijelova u spojLr. iobitalenl aterijati sn d CL, CrNi- i C.Mo-deli"i Obodna sila ,Fr nastoji odvojiti zupce spojenih dijelova. Da bi se to spijedilo, je p kut rnora uzaluina sila pritezania brn > F,' ran (Fl2 - p) = 0,4 -F' Pdtom trenja =
Cilin&idni zatici
RM sm
!l
lr brojke sa strane brojeve HRN-a) a) ci,in&iam zalik m6; 6) cilindrii:u zatik h8; .) cllindriaan zadk hlll d) zalalieni cilindritd zatik m6l e)
,
Mpo ki zatlkr spiralDi naponski zatik
7 7979
7979
a)
b)
7
1
7977
o
'7974
8o.
Sllk 150. Koniani zatici s konrsonr
l"iI
6325
@ l48l
7346
m
(brojkc ozn
I
rl su
U
258 1
cl
I
tit
ldonje brojke ornaauju brojeve DIN-a,
0.9
06
qm
q
a
OJ
0.6
96
dh1
./ h8
T
lrNlIl
09
0,3
20
t2
0.2260D,
J
0,3
25 0,6
12
?
{lnnr)
0,3
u
2n
l
l:s0
h'1'icvc I)lN-a)
a
7343 7344
.l)
m
llffi sl nmnvuut
r$u0mjlcrM
IE
sllttu
o'rgrF (li t'iturl,.l, ui z,1ti, t mb uporrebliJ\ cjtr 'e pr'( rc7r)" k r" '5lcllni ^lici "x (lrlel''vr od |unre polozaia Jraiu tas,arrjcnih diielova rsl l'tllr' U.lcdrn -lreD'r .1n udr'{rnle' ,'1,.^liri ctririm do.jedorn. a u dr'rgr klimim' dir bi se omogurrlo t$1 2[ltr I ororn t:itrrr.lricllr zarrci l'8 sluTe kdo /alici /d 'pajdnle ili ucvrrcenje ih8 /ahlrJe\.aJu Ino (lri(1,'v:r kotr qe srstar liaju uli5nu se u/ preLomjeru /anci n*,r,t. ,.rtnrn" nr mleru. ('ilindricnr /alrci hll mrrgu 'e upotrllebrll rao ),,i,^n,tir,,ii., r'idr noela'lie l'5'4 rrli kao zglobni /aricr s khzrrim do-Jedom' npr. Dl l/h11. za \,n\Ai -alii.luze /d prih\aianjc popre'nih 'rla ('l' 2'2b'br r kao zalrci ^, il, dosiednr zaticr rsl 20ltr' Zbog s\oJe Drilagodlji\osti ponebni 'u ,,*ig,,Jr,,,; srrlno hulcni Provrti.
ttr
fl
(il)
flflffi0ffiu l4'tl
lflcri
1472 1473 1474 1470 s6
IJ ril
U s7
Slitl 2.53.
14',15
m
S9
s10
s11
s12
s24
Zasje'ni zaiici
t469 s80
izvedbe rera (hn,jkc oziaauju brcjeve DrN a: zatici 56 do S80 su komercijahe -Knh *Gnhll. Schnaittenbach)
DIN l47l (HRN M.C2.205) konidan zasjedni zatik, DIN 1472 dosjedni zasjei:ni zatik, DIN l4?3 (HRN M.C2.201 do 203) cilindri'an zasjedni zatik' DIN 1474 utiiini zasjeini zatik, zatik DIN 1470 (HRN M.C2.201 do 203) cilindridan zasjedni
$llla 2.00.
a)
Presjek zasjednos zatika
lrlje
zabijaaja;
,)
nakon zatijmja
'J
Ko idni zatici izvameilno clobro fiksiraju dijelove koje treba spojiti BuduCi d so rupe moraju razvftati taj natin spajanja je skup, pa se stoga po mogudnosti pri prcmizbjegava. Konidnj zatici nisu potpuno sigumi protiv vihacija pa se
cihndricnim 1"'i5,iom opr.reCenlu preporueuje osiguranie \'4edurim. nasuprot Slll0 ira'd\ajali' )r,ricina imalu iu prednosl da \e mogu neog:rnrceno spajari prikladni su za 2,01d pokazuje udvrsienje stohika. Konidni zatici s navojem izvlaiienje pomodu za matice s mogu iz',1tii slijep; u\'ate iz kojih se Zdsjeini zatici ugteduju skupo razvrtavanje pro!1ta za cilindridne zatike Za olastidna ispupdenja zareza dovoljni su busenj pro\T ti. Ispupdenja zareza omoguprotiv vibmcija' CLrju zabijanj; i 1,;denje zatika oko 25 puta i osiguravaju dosjed zbog kojih za(zarezna djelovanja), M;dutim, zarezi izazivaju Esna naprezanja rczni zatici nisu toliko izdrzljivi kao glalkl Zarczi zatici s vratom sluze za
udvrsienje opruga, za navlaaenje uskodnika ili sigumosnih plo6a ili za izvladenje iz slijepil rupa. Pri zabijanju svaki se zatik uvodi u provft onim kajem na kojom z.arc)iizlaze (s1.2.59.). Zarezni davli DIN 1476 i 1477 sluze za ui\''rs6enje hatpi sl 2'01' sa. limova. Samira, obuimica, i sl., Da metalne dijelove Primjeri su na
56 dosjedni zasjedni zatik s watom,
57 utidni zasjedni zatik s uatom DIN 1475 zasjei:ni zatik' 59 konidni zasjedni zatik s \Tatom,
Sl0 zasjedni zatik s dva vrata, 311 dvostruki zasjedni zatik, S12 dvosffuki zasjeini zatik,
a)r)cJO
S24 dosjedni zasjedni zatik,
DIN 1469 dosjedni zasjedni zatik S80 zasjedni zatik.
ciliidriinih i korrianih 7alika ,) ellindritni zetik i16 keo dosrc(tni znliIr,).il]n{[itrri 7r1ik hlt kto vczti Txriki /, ik k r hrik zr osisurdrlc: ./) l(!rn\ri lil l(r' / Lir[ /1 I r'vritu]lc i \cTivri'ic Sllh2.61.
s vratom,
Uporrb,r
E
msram rsr0mrqMIU
rmuvuryuutL
lff/ulrr
Svornjacima se dobivaju zglobni spojevi s kliznim dosjedom u srojnim dijelovhna. Standardne svomjake sa glavom i bez nje s rupama za mscjepke i boz njih prikazuje Sl. !.13., a primjere za spojeve sa svomjacima Sl 2'6l K1izni dosjed iziskuje osiguranje frotiv ispadanja. U tu srthu upotrebljavaju se prije sv-oga rascjepte oill s+, (HRN M.B2.300 i 301), uskodnici DIN 471 (HRN M C2 401)' sigurnosne plotice DIN 6799 i elastidni prsteni DIN 7993 i 5417 2a rascjepko ttiba u svomjaku izbu5iti popredne pro\ale, a za uskodlike i sigumosne plodica
W
utokariti utore. 1434.
@
svo jaci ibrojkcidozso su brojevi DIN
1433 a.
broiLe po stranr su broje\a
M a, cilinrlrtc
D)
c) d)
,
b
c) d\ostruki 25Je'n; ,*,"i., ii..al", DI\ l4rs za ucqs($l' vijka:Taric s qarom s6 kdo '.a"i. zacje'tri ',"ii"iiliidohjedni *-r'* ^ kor.ce: a id\l *",.a:.10 u:redinr uacjekom uu iiiir ." "p*e., ",.*i"*n 'Fdr'd 1417 kao pn'qsnr Taxxr DIN zarjec'r upueEn tucu:,1 u tao zatolnizatil 'a\ao ucqtnj zahl /a ratpB urlo'u ' ,ip.i,"-t-e,",^j.*, crao otr tqlo kao
i
i
h
hi
220.
Standardni
be, slave
s
pma
za rasciepke;
s malom ALavomi s veljkom slavom
i ruPoh
upusteni svomjak
s nosom
i+
pomjeri d i duljine I zatika i svomjaka u rnm
D,N
1419
ffi slll slll ^ffiffi sl 1l cl ll 'U =U
EH
da
Ut)
@M
?e9r N
DrN54r?
4e)fie)
Nl.-]
N\\\\N Nl=_J
$lili 2.0l Spojevi sa sYomjakom
lr'1 'lllr\ \4 ' 1 r,4r)' s\o.i,\ DN '4rl ,HF\ !t., J,d0. a,J.cr.pka,,,- I'v(a. nr"l Dl\FLoarr('r" 'oao' ' ' '/r '*{r'r'l .. l',.-"-,'r". ,*i. .','\,{nr-k 1lN ,iri 'lllr\ rrr ccr\""rc/h" I{' n r'' iir['+riliini vt'jo+or . r',.,,,,"r, r.r",,,."\r "r,'.rrt ,,-...- nrr. r,rl,, rllRN M.Lll, lr r's r1r. r, /' ,f ''.rr '\nrnlrt l'l\'drr) rlll(N n i iiirii, ., i,r','i'". rr *.,uur ..'rr.,'i,', r,'JJ\r''{" r" /" rrrrr' r'r\ r'rr1 {rrrr\
J, 2
1438
DIN 4?I HRN M,C2 40I
u-koje se zatik mora biti izraden od tvrdeg rnatenjala nego sto su dijelovi Razlikom ne sabij-e ,"Uij",-au ." pri zabijanju ne aleformira i pi izbijanju ^u Uobiiajeni materijah j:Y'-?S^Y JGir" se i zaribavanje u provrtu iii r. s zt K. st 60,0.8., :s.- qs s 20 K vs 60 Pb AlcuMgPbt l8 Sundardne promjere d iduljine i Talrka vidi u la!| 220'
*7J
t4l6
Sllk 2.03. Standardni
llRN-a)
$llh 2.i!. Uporaba zasjennih zatika i b' Tasje(ar zarik 'avala zanean' /d'ik DN 1470 \do okugao klin:
1435
lvl.('1.061))' scslorcsf.nonr nNrcoril
il
Tlllllcfl2.tl. l)inrcn?iic (nnn) oskoanikr
l)lN'l/l
(llRN M.(
2.:101)
i472
llllr sl rllDtilll tsv0Rut|ffill
(1lltN M.C2.40{)) (nctrllnrrri i/vrr(Lrk)
DIN4?1
DlN 472
HRNM,C230l
HRNM,C2.4OO
Svornjlrci bcz glavc inlriu prcdnosl s ohzirorrr rrir rriicrrrr. Svornlaci s glrtvrtttr lll)otrcbljav.Uu sc ako to traii montaia (prislut].rtnosl). Svonriaci koii nc sDriirr rigdic izvirivati, na primjer svornjaci Dc klipovinra, dobivaju s obiitt strattrt IskoaDike DIN 472 (s1.2.05.). U llhl. 2.21. dane su dimcnzije uskoanika.
.sr.)r,rzcl se najiesic izraduju u podrudju tolerancije hl l, p/orrll vca prcnrir (lopultcnoj zraanosti D9, D1l, C11,812 ili A11. Standardne promjctc r/ i rlulii nc i vidi u tabl. 2.20.
Slili 2.0t. S uskoanicima
DIN 472
DIN 472
(HRN M.C2.400) osiguran svomjak klipa
U promdunu dlastoCe zatidnog spoja nailazimo na teskoCe, bududi da i zaxici, o i dijelovi u spoju, dobivaju prednaprezanje pri zabijanju s prekomjerom. Prednaprozaqje nlje moguCe mdunski obuhvatiti, jer osim o tolemncijama iztade, ovisi i o obliku dijelova u spoju. Zbog toga prealnaprezanje ne uzilnamo u obzir i usporealujemo ostala naprezaqja s dopultenim iskustvenim naprezanjifia.
l.
Zglobni zatici i1i svor,,rtari (s1.2.60.). Pogonskr sih /" o?tereduje nalezne povrsine na povriinski tlrtli. rt opasni presjek A zatika na dijelu kliznog rktsicrlu na savijanie i odrcz. Slika
Z.tt. zglobni zatik
ili
svomjak
F 2a.d
p"= fiapreza4j e na
h.
tl
12.49
)
(2.50
)
--
sa
vii anj e
l).5 /r .0,5 d
(2.s 1.)
Im
L
l[[$
rasavuu sroru
nuprennje nu odrez ,F
"2A mr) povrliaski tlak
/, di ,, ,n ./ ,1
CN/
2.
Stroj
na zadLa
12.52.)
nc i r$ll{s[,ic
rlE
3- lbptetni zutici optereleni okrelnin nnik bt l$L2,08,). Zbog obodnc silc F, slijenke provrta u vraiilu i glavini optcrcdcnc su na povlsinski tl^k, a zalik nr odrcz.
i dijeloviha u spoju.
M savijmje u presjeku zatika ili svomjaka. (Nim'?) nalrezmje !a odrcz u presjeku zarika ili svomjak4
N/hnf)
(N) (Im) (nhr) a, 6 (Im)
naprezmje
posonska si1a,
Fomjer zalika ili svomjaka, Fesjek z.tika ili svomjaka, sirina dijelova u spojtl
i zatici optereie i nd sarijanje ($1,2,t1,)1, Kako sila -E ne djeluje u
sredini powsine nalijeganja zatika, po\,Tsinski tlak u prolrtu preuzima dio ,raprezanja na savtanje. Opasni presjek ,1 optereCen je na savijanje. Tluk
-
L) '"=!(r*u d"\ s)
Slik ZoE. Popleani zatik optereden olcetnim momentom a) portsinski tlak na ratilo i slaviau; D) odrez zatika
(2.53.)
Tlakoi
fiuprczahje a sarijanje
"' /) (N/mnrr) o (Ni,ni1:) /' (N) /.. / (in ) \ (fnn) r/ ('n r)
p"=
F,I o.r.
(2.s4.)
a'
povrsinski tlak zatika i dijela u stojtr. raprezanje na savijdje u opasnom presjclT,.l zatika, pogonska sila. krak slle dutnrd nalljegMja zalika, promjer zatika.
4
P'=
3Fl
T
odrezno naprezanje F.
$llk 2.01 Stojni zatik optereden na savijanje a) zaiik s ovjeseom vlalnom op som, ,) povrsinski tlak na naprezanje zatila na savijmje
(2.s7.)
"2A
D, (mm) D, (tud) d (mm) ,.1 (hn) o
(2.s6.)
@"-D,v
(N/m:) povrsinski tlak zatika i dijelor" u spoju, (N/m,i) odrezno naprezmje u lresjeku zatika, (N) obodna sila na mtilu = I/i,, gdje j e r oheni
b)
(2.5s.)
D,n
momenl, a
i, = ,,
/2 polu rjcr
vratila, vanjski pronjei glavine.
unulatrji promjer elavine=promjer vratila, promja zarlka, povrsind presjeka zatika.
Ako na zatik dodamo djeluje i uzdu: a sila, treba je s obodnom silonr geometijski sastaviti u rezultiraju6u silu-
4.
Uzduini zatici optercde i o*rcl in nomenb, (S1.2.00.). Zabijeni zaiik vrsi Iunkciju uzdu:nog klina. Zbog svog oblika nttziva se \ okrugti ltlin. Yr ilo i glavina optere6eni su na povrtinski llxk. n zctik na odrez.
I
lr) nasauuu srorrvt
a)
b)
$llh 2.09. Uzduzni zatik (okugao
a) po\dinski dak na
klin) optereden oketnim momenrom
mtilo i slaviDuj D) odrez zatika
n 0.5 J. fL
ntpr':rtttlc no odrez
// r /l ./ /
(N/Nr')
Tfltlha 2.22.
,, d,l
-
(2.5e.)
polr(inski tlak glavlne i vratila,
(N/rnnir) naprczanje ra
(N) (n)n') (nrnr)
(2.58.)
/
odrez u uzdnznom presjeku zatika,
obodla sila na vratilu = rR, sdjeje
I
okehi ftoftenr,
a n potumjer vrarila,
promjcr zatikr. nosiva dutiDa zatika.
I)opustena naprezanja (Nimnf) za spojeve sa zatikom (iskustv€ni podatcil)
i
svorqiakom
lt
em|$nl
.i rrlh {r $!s oL [t]oort
afit
U Ot,Ol|lI POOI.NUU osnove (17)
.
Karakteristike, rad opruge, vibmcije opruge (17) e ya1ffij.11, ,rprezanje, fitstoia (l7g) . Lisnate opruge kao savojne opruCe (183) . Zavojna flekijska opruga kao opruga za okretanje (l8t) . Ravm (ipkasta (okrugla) kao torzijska opruga (ll0) . Tanjurasb opruge kao
.
Cilindriine tlaine i vlairc opruge (107) o Hladno oblikovane tladne opruge od okrugle iice (107) . Tlaine opruge od okruglih Sipki (109) . VlaIne opruge od okugleiict (201) . Proraiun tlaidh i vlalnih opruga (204) . Gumene opruge (217) tlatrne opruge (101)
Illffi.ttuhttl{[,
ral lmue, vllraciF 0m[0
Opruge sl\tie rlr,i. za pogon bubnjeva za narnatanje, za vradanje ventilnih opru' ga ili upravljadkog poluZja, prieuSenja udara, za oganidenje sile, za mjerenje sile u vagama sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjurastg' ravne torzljske opruge itd., a prema defomaciji vlaine, tlaine, sarojne i taru["
i
tke opruge.
c)
b)
$llh 3.1. Karakeristike opruga a) pogresima, gmene opruse; D) ravna, cilindriane zavojft o?rugej c) d€sr$iv' na, tmjuaste opruge
Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj karakteristici Karakte stiko pdkazuje ovisnost puta/o sili -F opruge. Karakteristike pdkazane na 81.0.1. jssu; progresitna (mstuda zakivljena), ravna degresivna (opadajude zatrivljena). oprugo koje rade bez heqja (izuzete su gumene opruge) imaju rarmu karakterie' tiku. Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za mm ili okrelni momeflt za napinjanje (k$zru deformaciju) za 7 nd onat\je se kao specwll sila,l$ulost, specifi&i p/ogi, ili kod mvne karakteistlkekao konstanla oprugei
i
I
speciflna sila vlai ih, tlaCnih i savoinih opruga
c=Ftf
(3.1,)
c=Tla
(3.2.)
specif[na sila torziskih optugl (N/mm), (Nlmdrad) specifiana sila opruge, sila oprDse, oltereCenje oFuse, 0,{) (mm) prosib o?ngo rz silu
4
T
0',rIm)
(r (rnd)
ku( lviirrrirr |orl ,'l'r,lrrrrrr rrun.ntinn
t
ostfmlE
ffiomrrt vlastita
Optugc sa zakrivljeDorr karaktelistikorn ilndJu t)tr)nllcnljivu spe(iliinu sil . Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga pigodom otpustanja opct vraia. ne uzimajuii pri tom u obzir gubitke zbog unutnmjih ili vanjskih ollor[ Budlrai da je rad jednak produktu sile i puta, okomito Srafirana povrsina nr sl. 3.l. o^aiuje nam rad opruge. Kod ravnc karaktedstike je tdd
kocl ainih, tlainih i sawjnih w
(3.3a)
tdd toEijskih opruga w
,,/ F,
(Nm)
l, T
=Lq 2
(3.3b)
rad o!rose,
vidi legendu
1E
'=nli
uz jednadibe (3.1 .)
i
(3.2.).
Ako masu gibljivo spojenu s oprugom izloiimo trenutadnom djeloranju sile, ona de podeti vibdmti vlastitim prigusenim tiftajima (f1.3.2). aedto se od vibraojjskog sustava trazi odredena vlastita liekvencija, kao npr kod vibracijskih sita, njihajuiih tlaniportera, vibracijskih stolova, vibratora, vagonskih oEuga, opruga motomil vozila i slidno.
(3.4b)
(lh = Hz) vlatita fiekvencija ritrajnog sustava. (N/m, Nm./.ad) specifinna sila opruse,
(ks) (ke m')
opruga
=Lr )'
fekvencia toniskih opruga
Effi
lijela izlozena titanju, momol bomosd MSe ujela izlorenog rotacijskom tirranju lrena masa
osi .!rhrjc.
ali, nalltanie, rvntora
Uobiaaje[i mateijali za opruge jesu: kaljivi ugljidni 6elici, llrom delici, silicij. ski ielici, silicijmangan ielici, komvaradij lelici i nehrdajuii delici. K tome dolaze obojeni metali: mjed, fosfoma brcnca, silicijska bronca, novo $ebro, nikelin idrugi. Iitrlitl l.l. Kvaliteta i primjeri uporabe toplo oblikovanih aelika za opmge prema DIN 17221, GIRN C.B0.551) taetci 3s Si 6, 46 Si 7 i st Si 7, G.2],?O, e 2Bl i t.2t32) za kaljenje u vodi, a ostali za kaljenje u uljul
Elari:ni p6i.ni i ptocc zr oris(tonio
ffi;1
Siorsrc ontose, lisd. onEAc 7r vorih na tua.icrmA rrniurass onnEo Lisnhlc ornrsc /a vozir, n oiiro om kojo s
e x sd unn[ hkntjo'!
'rojtu Lisiic or0go d vori[ do 7 m do bclc 7rlojni op 3.j ltuv I'xndlh
List
M
lnnrsc
a vn/
Arojrc q,rucc
LiMc qlu$
ln
d.hrjo ixl 7
fffi,
d.hl.
nn,
icrli( rc J)rus.
r wih
n'.1
Usidc orrusq ?{vojr. orruuc.
a)
s
r40
m
pmn'jcru, vcnrilBkoonnl*o
Poeb,h viroko oD@a4no opogo vo?i1,,
ni,
cia
mvno
b'ijskc iprusc < 25 tom im,ijoru zNojic oEu!.. ullrvnom oilocautro udamo, ruv,o turnj*0 oDnr$
Sllh ll. ritajni sustavi oFuga: ud:mm oprusoni D) sa savojnoh optugom; .) s lorzijslon olruson
l/laslba Jiekye
7
r
,r
/rvolic oorulc, .lu{i.trr isls iu.Nc (rnEc. vru (vii*o
i sayojnih opruga
a4nih, tlainih
0,/ iLrc 4L|L
I 21t
c
(3.aa)
I
-r'cntc va'rcnia. L'-nelo rircno. l!rt1.r. .vrcina.r '
nlrlnu
H
-
A
- hlirn rlot'(r.*o
LNcrcdcnc \u
i,m,, r,ini-
Iiltllm l.S.
mlutt
oknrglr,ic z
oflr
td ri
otrrrt(. f rurxr t )lN I /,,.r t,
4
oprugcod nolcgiiono!
Hladro valjare irake za opruse prema DIN 17222, (HRN C.B3.722) ?a rezanje, stancanje, utiskivanje, savijanje, namatanje s kaljenjem u ulju
c
51, c 60,
lil/n!1
c6?
C rhlii, a rTlo C 1133 c75. M75, M85 C 1832, C 1834 C 183i 55Si7 C 2r33 65 Si
7,
Crlr.
60
SiMr 5
d23lo
ck 5l KC 53) C 16l ck 60 (Kc 60)
(
1i3t
Ia
1750
0.32
1200...l6n0
C r9n)
7tsi7 4 2r35
t.2ti4 67 SiCr 5
t
4230
C4830
4483r
2()90 1730
1600...2000
r730
moeostroq ovis.o
o
traz.nim
1?30
2080 2080 2080 2t)1t)
1200...1450
t?10 0,50
1300...r550
r?00 1690 1690 1680
2060 2060 2050
visokooDtcredeno vlaane opmsc
a
satne
i
1660
1900...2400 1630 1610
1800...2300
dlc oprusc s lisldnr ftjnim dinxmilki
!$liirt 2,1 2.5
t4l0
2700
2rc0
u90
t.6
1390
2',100
2.ri
t3'1lt
1674 r 650 r 630
2480 2480 241t)
2100 2100 211fi
lJ)
1150
16ft)
1970 194n 1930 1890 1It60
3,2
1340
1580
llr30
820
ls60
r8t0
1290 1280 127\) 1250
1520
l?80 l?50
1410
1?30 1120 1700
1230
t450
1660
1420
t630
1380 1350 r3,10
1580 1550
2460 2450
2420 2110
2(fi0
5,0
1210
5,3
2400 2380
2600 2600 2550
1rqo I170
2020 2010 2000 1990 1970 1960
2350 2340
1900..2400
r560
1930 1920
li50
2370
r700..2300
2240
I
1130
2500 2500 2500 2500 2500
t1t0
UN
1090 1800 1800 1750 1750
2230 2200
2l1tr
B{A
r820
2150
2300
2\20 2r00
2254
1700
1?80
225u 2150 2150
I700
1880
t500
1460
2071)
1750 1730
2060
20t0 2000
l.t0
2s00
2440 2400 2300
1550 1530 1520
1430
4,15
2430
2310 2300 2290 2260
Sinu koja djeluje zarezno. Sadmareqiem s pomodu kuglica od.l,asdava se pov.rsin-
1.3
2030
1600 1590 1590 1510
nsoku Cnstoiu dobivaju telici za opruge kaljeAiem, a ako je potrebno, naknadnim posebnim postupcima. Tanke Zice pokazuju visoku gmnicu teaenja ako se sarno dsko popuste. Visoke temperatue popustanja i ponomo gasenje povisuju dinamiaku iz&Uljivost. Do povedaaja dinamidke izdrzljivosti dolazi i prebrusavanjem nakon kaljenja, jer Febmsavanjem skidamo razugljidenu po\'a-
21U) 2740 2@0
20,10
2320
hnososnud, ovi$o o lrazqim
ll00
27At)
16i0
r900..2400
a
) ,.7.5
2510 2510 2500
2440
2n2A
ri00..2400
irv$tod. iU jmaju mjc&no riajno din{hiako
ll$r;im
lzs
Mt l0l
otoge kojc radc u rDdruqn vrchcn{to
nfi
1200., I450
1700...22c/J
oplo"
Najmnja vlaana avrstoaa (N/mm:) okrugre iice za opruge DtN 2076. Materijal prcma DIN 17223, (HR"l[ C.B6.012) (izvadak).
trllll8i ulnnds
ck 67(KC 67)
a
i0i l.{.
i
riiclln,
promjoni.iivo optore{cilo
ID VD
rriM i
vilotoo mdenc dadnc. llaenc i avojno neksijrko i [olilimne oragc, h]rodor a
lt Poboljloa aca za orruse
llckrirsLu ontrLlc
^rork ,,rr' r,c ?! nis(r
.tius! a Din. i mrd lromjcn]ji!.
B
c
Titllm 3.2.
0ik
q' 0rr.,
vl,tr\
lt)d.tlu klizania C (vidi tabl. 3.?.).
ITT
(, ln).0 t 2)
ultl[tt
'L 0r rr' lln
i
Izvmredno velika dvrstoia mateijala za opruge omoguiuje odgovarajude visokl ntprezanja, tako da opruge mogu biti razmjemo malih dimenzija. Opienito llrrlcnro uzcti sljededa dopuite a naprezanja: oa"p = za"p = 0,4 do 0,7 ou pri konst nt'ni sili, od"p = 0,3 do 0,,1 oM pri jednosmjemo promjenljivoj sili o'd.r - 0,2 do l),25 oM pri izmjenidno promjenljivoj sili. Dopustena naprezanja ovise i o obliku oprugn, o toCnosti poznavanja rlihovih mehanidkih svojstava i o opasnosti koju n,'si lotn opruge.
l( N
ldlllfiruhu
Mcl.rlnc oprugc optcrcicne su na vlak. saviianic i torzrju. Njihova specifir:na ovisi je kod vlaka sa'tijtnja o molulu (lu.\titnorti E. a kod uvijaDja o
sill
(
r750
1650 1650
r5l0 1490
1520 1480
1040
lr00
1224
t020
1200
r0l0 t000
1240
1650
0,0
1650 1650 1600
,r,t
1600 1600 1600 1550
r550 r550
il )lt
1.,
1370 1370 1170
r430 13q)
l]70
1390
l]30
]l50
r350
l3l0
I2lt0
1320 1280 1260 1250
1280
t2ito 1280
l2ll0
ll90 l
1430 1430 1430 1430
I170
I010 l
1400
1320 1320 1320 1280
l050
I t6{)
lll0
l4t0
1470
r380 r360
060
t500
t430
l:120
r
1550
l5t0
1430
t0
i:l
1550 1550 1550 1510
lt90
1210
l?00 l?00
r650
154.0
1650 1600 1600
t:ll0 B3r)
Emrum u|l|irr 0nllff n0 $ullfi 0rus!
ski sloj i povedava dinamjdka izdrZl.jivost. polirAnje povrsiJle ublazuje za(ezno djelovanje. Kod visokoopteredenih opruga treba ispitati dinamidku izddljivost, ili se treba informirati kod proizvodada o mehanidkim svojstvima materijala. Dinamiaka izdrzljivost oFuga pada s pomstom debljine, kao i kod svakog drugoga strojnog dijela. U laLl.l.l. do 3J. navedeni su stardardni celici za opruge s v jednostima vladne dvrstode i uputama o upombi. Ttlllm
1,5.
lilllllfi Li. Moduli clasliahosti
,
i Droduti ktiz
,ri (; ll()t,icliunog
n)nlcri,ah
z1l
oI,lrgc
Promjer d (mm) okugte sipke aelika za opruse koje se \{u6e obliluju prema DIN 2077, materijal plema DIN 17221 do 17225
ittNc t)tN
Iailhl
3.0.
Vatoohomi ielici za opruge prema DIN
17225
1
Effi.,owte
tat saltoins oilttm
i .bolrake lisnate opruge (NLl!,) uzimaju se npr. kao polisne opruge zasuI,a, zatega, skakalica ustavljada, kao kontaictne opruge u sklopkama i slidno.
,)ednostavne jeclnokrake
ldfiu,
*iitlhsi ltr$
EEE
0lhrir,l {ri
1
E-*_> <> b)
-s -+
--T .)
Kvalitetu Zice i take za opruge od nerdajuieg ijelika DIN Xl2 CrNi 17 7, X7 CrNiAl 17 7 i X5 CrNiMo 18 10 sa o.1= 1050 do 2200 N/nrmr (ve6 Fema (lobliini Zice) vidi u DIN 17224. Opruga se mora tako dimelrzionimii da se postigne hazena specifidna sila i do se ne prekomdi dopusteflo naprezanje. U tu svrhu iesto je potrebno i vise puta proratunavati s pretpostavlja4jem mzliditih dimenzija, da bi se udovotilo tim zahtjevima. Bez takvog postupka nije mogu6e optimalno oblikovanje.
a e)
.f)
$llh 1.3. Jednosavne lisnate opruge
d) jednokaka pmrckutnaj
,)
jednokaka trokutna; c) jednokmka tapezna;
d) dvokala pnvokuha; e) dvokaka hokurM;, dvokaka trapem
Lisnate opruge u doju (gLl,L) ugraituju se pdje svega u cestovna vozila i vozila na tradnicama. One prctvaraju katke tvrde udari vozne staze u duge mekane pd_gusene titraje. Lisnata opruga u sloju nastaje od dvokakih trapeznih listova razlidite jedan na drugi (d. Li,), Listovi opruge {uzine, koji se slar izraduju se od valjanog plosnatog delika za opruge DIN 4620 (HRN C,B3'.02;)
m
uE[m 0flllfi u0 srll0ffi 0ru8[
Lorurr ili DIN
1570 (HRN C.B3.031). Uobilajene oblike presjeka vidi na $1,3,1 standardne zavrsetke listova opruga za yozila ta haanicama DIN 5542, te sedlaste plode za ovjes opruga DIN 5543.
lE
G/arri /ir/, kao najgomii najduzi lisl, saviicrr jc rrrr krlicvinlrr oko svor,riakrr leiista. Protiv poprednog pomaka osigurrn jc prolilnn s mog presjeka (sl. 3.6b i c) ili stremenoit (sl.3J.). Sveranj lislola ,non se u sredini povezati, da bi sc optereienje sigumo prcnijelo na sve listove. Nekoliko dridid sveinja listova pokazuje
sl.3.8.
oblikB
ffi ffi_
w w
$llli lL Lisnate opruse u sloju a) drraa sa slremenomi 6) drzaa sa svonjakom u sredini, prem DIN 11747
@)
(lisnate o!ruge za tegka kola s gumenim kotatima)
ry
reE b)
r4. = Hrr== -H-
3.0. Drradi sveznja listova a) sa svomjakom u sredini; b) sa str€menima; c) s klinom i izbotrircm u sredini lista
$lik
Spone za opruge prema DIN 4621
Slika 3.7.
Jednadzbe za proradun: $llli 3.t. Nastajanje sloja lisnatc oprusc a) teorijski obljk; 6) praktidki obllk
ffiww K(i\(s<.!K<<1<
Ptogib
'I =k 3E .1
.) Knppov profil
(N)
(im)
r)
s rcbrom u sedlni DIN 1570
V
I
E
F
(3.s.)
.l'
(3.6.)
nalrezanje na savijaije u presjeku lista, sila koja djeluje na otrusu, piosib pri oplerecmju silom 4
kak
I
Sll[i 3.1. Presjeci lisnate opruge
u) pravokuhik DIN 1544 (HRN C.83.530); (HRN C.B3.031)t
F or=-f
KsKgii
a)b\d
.lj
Naprezanje na sa|ijanje
srle p,ema opasnom presjeku, momenr otpora ltsta opru8e=, ,: lri'i.I2, momcir rnercuc l,\ta oprugc nodul eli(rcno\ti atcriialx on rxL (lihl
=/'
(N/nm1)
proralunski hklor
tlcnu llll.3.t.
I
7 ),
Emmtr
Irlult lltt$,tl0 0lflll Tthllc! 3.0,
0
I
ffit
1,5
1,4
Proradunski faktori
0,2
0,1
1.32
1.26
I
m0 opflr{i
Ir onn
u
za tisnate opruge 1,0
t,2
l, t7
t.t2
t,0l
t,0
-f]n rr";
tuhiista omua loo oruua n okstam
Zavojne fleksijske opruge su namotane u obliku zavojnice, a optereiene su na nvijanje (sLl.L). Najdegde se upotrebljavaju za povratni hod poluga. Jedan kraj opruge mom biti oiesen na poluzi, a drugi kaj na leiaj opruge koji miruje. U poaetnom polozaju opruga je predopteredena i pritiskuje polugu na $anidnik (naslo,r). DIN 2088 (Proratm i konstukcta zavojnih fleksijskih opryga) medu ostllift kaze: Ako je zavojna fleksiska opnrga voalena na jealnom svomjaku (svo riflk ili glavina kao na sl. 3.9.), treba paziti da izmealu opruge j voalilice ostano dovoljno zradnosti (da se opruga pri oketanju ne itisne na vodilicu). Klo p bliznu vrijednost za promjer rna moze se uzeti D{- = 0.g do 0,9 D,,. a za tuljak l),,,ri= 1,1 do 1,2
,,
44e) Izvedba loakova i &zata zavojnih fleksijskih opruga prema DIN 2088 a) s tans€ncijalnim kakovina) tez upiqjanja (nepovoljao); b) dusto upeti kakovi Iporcljrc); c) nirojuCi kak dvrsio upet, pomiim loak,tl," upet 1n"pouo1"o, tolje obraho); d) u svonjaku ili rnu dlrsto uper kak Govo]jrc)
$lil0N,l0.
Sllk 3.9. Zavojna fleksijska opruga kao opruga za
polratni hod poluge
Treba nastojati da odnos namatarja bude w=DJd=4 do 15, u iznimnim slucaje\ima w=3. Da bi se izbjegle sile renja. ne smiju ni kod ogranicenih ugadbenih duljina navoji nali,egati stegnuto jedan uz drugi. Ako iz-konstruk" cijskih razloga heba ispu[iti vedi ugmdbeni prostor, onda se to ne ostvaruje s pomodu velikog uspona navoja; bolje je smanjiti sredqii promjer D* i odgovara. jude poveiati broj navoja ,r. Zavojne opruge treba uvijek opteredi.r,ati u $qieru zavojnice opruge, tako da je vanjska strana navoja optereiena m vlak. Kod obratnog, otvar;j;eg oketa_ nja, postoji zbog vlastitih naprezanja opruge sklonost popuStanlu elastilirih svoj_ sta\,a
ili
puzanju.
Opllge do 12mm debljine fice namataju se hladno, a preko 12mm toplo
U interesu ekonomicne proiTvodnje reba le/ili 7a (o jednostavnijom konstrukctom kakova, tj. tangenctalno oblikovanim kakovima (Sl.3.l0t). S obzi_ rcm na mogudnost dovoljno todnog preradmavalja Eeba t€Ziii za ivrstim upi_ njanjem kakor.a (Sl.l.l0[ do 3.10d). Kao dwsto upinjanje .v.rijedi svako upinjanje koje unosi par sila. NajnMnji unutamji polu4ier savijanja r na kako!,lma ne treba biti marji od promjem Zice d (s1. 3.10b).
zbog prevelikih sila za namatanje.
Opruga je opteredena momentom M = .. . R koji izaziva naprezanja na savi_ janje. Alo oprug! opterecujemo u smjeru namatahja lnormah stueai;, treba radunati
idealno naprezanje na sayiianie (3.7 ,)
m
ItIllJu llfl{tltElt oflt0il
Emrurr Ako pak oprugu optercdujemo srP,'ori., smieru namatania, onda treba uzeti u obzir povisenje naprezanja zbog zakivlienosti Zice i rai:una se: oq=
q
(3.8.)
oi
(Nmm) W
(mm)
momenr savijanja u presjeku zico =monat opruse oonert otloE presjeka zice =ft' d/32 - o,t d,
a
(N/nm1) vla.no nalrezdie od savijmja na mutamjoj strui
r
omu
m
0llffnff
dopulteno naprezanje hoda opruge
o,d*
nuivece aino aprezanie od sarianja (N/mm1) ideaho naprez je nasNijmje u presjeku zice,
t{io
=?00+-0,2s lllm
d.h
(3.e.)
Nadalje je:
l?,
M,I
presieka nastalo saajja-
faktor koji obuhvaCa povisenje naprezanja zbos saaijanja zice, prema d l
ll'
o (Ed) I (Im)
kar zakretanja = Lat opruinog djelovmja (dr, d1, on).
I
rad = 57,3",
ispnaeM duljina ravoja s opruz m djelovejem bez *rakova lednadrbc (3.11.)
1,5
(3.r0,)
I.E 1 (mn') E 0\vm:) M (N mh)
i
(3.12.)1,
momdt inercije presjeka zice=nd/64
'
o,o5
A,
modul eldtianosti malerijala oProge (tabl. 3.7.),
vidi legendu uz jednadzbu (3.8.).
t.pru2ena cluhina na\)oia
.
op,'u2nin dj?lovanJ?n
koda+d
kod a+ d > D"/41
(4,.r)'+(,+,r)'
(3.12.)
duljina neoptereiene opruge lKo
o 2 4 6 810r2 w=DJd -
14 16 18
Sllti 1.11. Fatdor naprezanja 4 prema
20
DIN 2088
U nadelu, ni u kojem sludaju ne bi trebalo prekoraditi 0,7 lT ijedrcsti vlaine avrstode Zice; stoga tleba uzeti odq= 0,7 oM (oM vidi tab1 33 do 35) Za tifuajno opteredene opruge upohebljala se ponajpdje patentiEno l,rdena Zica za opruge C, Fema tab1. 3.4. Pi t*\on titrajnonx optereteniu za ptaktiiLr neo9ranifin vijek trajaflja, ne sraiie ftalika naprezania, proizalla iz hoda opruge prcma jednadzbi otr = o* I o.i,, prekoraditi dopustenu ldjealnost naprezanja (3.9.). Pri tol:vom je 6*. najvede, a o-. najmanje naprczanje na savijanje unutar jednog titraja [6* i o.j,, uzima se plema jednadzbi (3.7 ) ili (3 8 ), ved p."-u to-" u kojem je smjeru opruga opteredenal. Prerna dijagramima dina_ midke izdrzljivosti za Zicu C imosi:
D" (Im) ,; u (mh) d (mm)
= it(a + d) + d
(3,
r3.)
sredrji promjer namota opruse, broj nanoi, s opruznim djelovmjem, sLobodaa raznak i,medu navoja s opruznio djelovanjen, pronid zice (tabl. 3.4.).
Pd opteredenju opruge u smjeru namota smanjuje joj se unutamji pronrior od D. na D,,. Unutamji primjer D,o mora biti veii od promjera svornjaka /)*. n ko oprugu optereiujemo suprotno njenom smjeru navoja, onda se njen vrDjski promjer D" poveiava na D"". Taj promjer uvijek mora ostati manji nego unutlrrnji promjer tuljka D,.
U
tarnji, od osno \)a jsh pro jer optereiene opruge
D,,...-U,-t di -
uoalii phu
i1i mirus
znakovivriicdc za
=d
2n 4,". doniiza /)-"
('1 14
'
ilounr
r
'-
Dane jednadibe za proradun vdjede iskljudivo samo za opruge s udvrs6enim, kruino vorlenim kakovima oFuge bez henja. Ako kfikovi nisu dobro ud\Tsdeni, opruga se mom voditi na svomjaku ili u tuljcu U jednadibi (3 10.) zanemarcD ie , onaj dio kuta okrctanja, koji dodatno nastaje zbog savljanja kakova. Kod zavojnih savojnih opruga s malim brojem navoja i dugim kakovima mora sc uzoli u obzir i savijanje loakova. Za ove \Tijedi jednadZba (3.6.) jednokake lisnate opruge s i= 1, 1= 0,05 d{ i I kao duljina odgovarajuCega kaka opruge.
DIN 2088, osim kontrole naprezanja na savijanje u navojima s opruinim diclovanjem, predvida i kontrolu naprezanja u savijenim kakovima opruge
opruge (s1,3.12.) upohebljavaju se kao priguiivadi torzijskih viblar,ija 0rpr zglobna l'ratila na motornim vozilima), za mjerenje sila pritezanja kod monentnih ktudeva, elastidnih spojki i slidno One djeluju opruZno zal':elnriom stanjenog struka opruge (vidi 3.3.). Razna udvrsienja kmjeva pikazuje sl. 3.11. Kod loajeva s trokutastim ozubljenjem mogude.je premjestanje od zupca do zupca (trokutasto ozubljenje, vidi poglavlje 2.3.4 ) --i--7.
@)
um
kut elastii og uviia
I G
mil;)
lm) lmr) Gad.) (Im) (Im) (N
(N/m'])
[ffite
r'l
ja
3.0.
torzijsko napezmje u presjeku stala < 700 N/mm:
okatni momeni
oProge.
moment otDora Dr;sjeka itapa pri uvijanju [{ = 0.2 kul elastianos uvijanja (opruzenja), dnliina stmka oProge, mment indije lri uvijuju d = 0,1 d. modut kliz ja materijala opnge (tabl. 3.7.)
onruue
/.
lao tla[m omue
tu juraste opruge s.r prstenaste plode stozasta oblika ($l.l.l3), koje
se sloUeno u
stuiove najdesie poveZu koz $edinu svomjakom. Njihovts upotreba proteze se od steznil elemenata za valjne leiajeve, do elastif.1log opruzenja strojeva i temelja. Tanjurasto opnrge osobito su priklaakle za velike sile i male progibe'
tu
b)
onjenracijsle !'rijednosri ra dopustena rorrij:kd ndpre,'anja'^ mm r oprusa od okruglil sipki 50 Cr
\
m
(3. t6.)
I,.G
$llh 3.12. Ravna torziiska opruga s mznim zavrletcima za upinjanje a) ekscentar; ,) plosnati dio; .) Sesterolol d) aetverolot; e) hokutasl profil
Iltllc!
0?ruff
(3.r5.)
r =T/W
Torzusko naprezanie
'Y,
Row brzijske
ct llll0
Proraiun prema DIN 2091:
CNi
(0hula) h0 l0niisl0 0mua
u
Zbog zareznog djelovanja na qioslinrrl tltvrs(olrilr kruiovi oprugc su poirda_ ni. a prijelaz na sftuk pailjivo je zaobljcn. Nukna(lno vcljanie struka (sar)rDarcnic r poruotu kuglrc:r] ili tino brusenJe povisuJc d,nunritku iTdrTljivosl' MrlcrF lrl ic nrjcesce 50 crV 4 ri 48J0r' sa o' ' 1500 N mm)' Stuntlardne Y'nttrt iipio'tii opr"go vidi u tabl. 3.5., a doPustena naprezanja tt lall'3'q')
T
Ftrffi,sintasta
lltffift
4. ra 48 r0r
{fiI[}
Sllh 3.11. Tanjuraste opmg€
a) lojedinal€n tujur s pe I i 2; ,) pojedinaaan lanjur s plosnatim nale'nim ponslma i reawirmom debljirom sruPe 3i c) stup tanjlra u stalku rcdog slala
Lonur
wurmn
Pogodan je 6=4 do 7., ./D,=0,03 do 0,06, l<0,75 Materiial tariua ,rajrcsce je Ck 67 (a tBs),67 SiCr 5 4230) ili 50 CrV4 4830). U tabl. 3.9. navedene su dimenzije mekanih i tvrdih tanjura prema DtN 2093, te sile
,.
(i
lonium F kod progibajf= 0,75
2
t,2 I
tri gupe:
I
1.5
1,0
lnt
d
E
o,o
rrr\
14 topto oblikovan, opruga je sa svih strana obratlena odva.janjem destica. Bddovi su na unutamjem i vatjskom pronrien-r zaobljeni. Tanjuri imaju nalezne po\.riine i time (educiranu deb-
6/i./pl] 3: Tanjur debljine s = 4 do
Sila se uvodi na mjestima 1 i 3 (sl. 3.13a). Na mjestima 2 i 3 nastaju najveda naprezanja. Prema DIN 2092 jednadZbe poledini tanjur gmpe I i 2 glase:
z
tl,
0,4
I
0,2
ttu
,r '.
v
Pri opleredenju se taqiur izvana msteze, a iznutra steze (stlaauje), (s1. 3.13a). llLrdudi da naprezanja na rubu ne slijede proporcionalno veliainu progiba, tanjurastc opruge imaju zakivljene karakteristike (31.3.14,). U omjeru I'lFh na sl. 3.14. /i predoduje odgovarajuiu silu tanjum, a Fh silu tanjua pri /= l?.
0;
(3.t'7.)
"=rr4l-o(!-l).,1
(3.18.)
Nomalno haprczanje
".=o_:*rl o(i_*).,1 o' o,
lr
z r - p,lt, -
!)- r)
Z l,
0,75
DIN 2092
specifilna sila
/. i l? /
a
*,,L1(i)'-':+ .;(+l,,]
O0
olruina sila
(mm)
debljina rmjura, p,ogib pojedinoS'dru,a Jo i/m\nanla u ravninu progib pojedinog tdjnra, faltori pr(m tabl. 3. I 1 .
u
(3.21.)
jednom tmjun,
O/mnr) nomalna naprezanja na rubu lujura na mjestima 1, 2 i 3. lezmja su pozitivm, tiaina negaliwa,
!m, (hft)
o, B, y 0\llm') odnos lromjera. 3= D,ID" (N/mm:) faktor elasnimsli plema jednadzbi (3.22.). za lelik /. je r= 923 000 N/Im'7.
s
,
=
2
vl0cn
ntrP'
10000 N/mn1r
(3.1e.)
__ I,4E t- ll'
Nomalno noprezanje
L
mekane otruge pr6a DIN 2093 opruge prema DIN 2093
$lih 3.1{. Teorijske karakteristike pojedinaanih tanjura prema
61, or,
Nt)nnalna naprczdtie
'/y v 4
0,25 0,5 f(h)-
"=r
+)[:-*).,]
,tr.
v u //
Sila opruge
,=r*,I(i
z\.
,/
mm, hladno oblikovano.
Grupa 2: Debllina tanjira s > 1 llnn i manje od 4 nrm hladno oblikovano. Unutarqji i vanjski promjer obradeni su skidanjem destica, a na unutarnjem promjeru bridovi su zaobljeni.
o. = t
m olruet
1.?5
Crupa 1: Debljina tan1um s <
ljinu
n
1.4
(i
&.
Tanjuraste opruge dtelimo u
onum uo
(3.20.)
tr /1
(3.22.l
(N/mmr) hodxl elasdanosd nalerijala oprusc (tabl. 3.7.), Pohsonov brci. matdi.iala opnse
I =-
0,3 za
zilave
elale
Za tanjure grupe 3 standardi upuduiu na odgovarajuiu literaturu.
lE
IEmrurr
rJllmm Tlbllcl3.1l, Tanjuraste opruge od pemog delika su
,
= 210000 N/mm, prema
Prema tom€ de
DIN 2093 a
.li
N
I
)njeg naprezanja)
;l i l.r"
I*
4 dopu|teno
t,3
o,
r4
gomje
4*= OH-as
or N/m,) S
I
d
B t,00
t.4
|,
l,t3
0,78
B
Y
l.l5
1,60
l,l2
t.22
1,,11
t.t'7
t,l0
1.41
1.0
1,22
l.:lri
t,ll
r"53
2,tr'1
Titlim 3.12.
2,l3 0,80
1,6'1
6a
(3.24.)
s
za jednosnjemo promjenljivo Mpre,anjc
{z oirro,
opruge gupe 3.
greica ledenja materijala opruge.or = 1300 N/I,mr za opruse giupc l, or = 1250 N/m? za olnce gru!€ 2, or = 1200 N/Im': za olmge gnp. 3 faktd sigmosli 1,3 do 1,5 u nolml m ?rilikma.
Sile u stupovima ,l., i plogib
I,
u stupovima tanjurastih opruga
2.19
t.8t
1,70
2,25
1.88
1,13
2.32
(],IJO
1.21
i,61
1.39
t.t
,,4
B 0,80
(3.23,)
Za promienliivo opteredene tanjuraste opruge prcporuduje se odvrgdivsnjo povrsine npr. saimmenjem oiln. mlazom delidnih L:uglica. Tato opteredone op. ruge treba ugmdivati s prednaprezanjem koje daje deformaciju I = 0,15 do 0,20 ft, kako bi se sprijeailo nastajanje Fskotina zbog rnnomosti materijsla na nrjestu 1 (s1. 3.13a), izazvanih Feostalim vladnim naprezanjima u opruzi.
Faktori za tanjuaste opruge prema DIN 2092
t.2
Od
oi,=?40 N/lm':za opuge grupe 1, 4,= 710 N/m' za opruge grupo 2, oi, = 630 N/mnf za opruge erupe 3. fal(or opadanja astoae hoda opruse za jednosl4jemo promjenljivo naprozo. nje. a=0.25 z oprug€ Blpe I, a=0.33 za opru8e grupe 2, a-0,50 2a
t?,2
Tatrlici 3.11.
0rflffi
aprezanje
(N/run':) tvrstoca hoda opruse
a
1,1
t4,2
nur
bitil
4*= |,2
u0
lopll*teno naprezahje hoda opruge (dopudtena rozlika izmedu gorqieg i
3
li),2
mll$
2,37 r.57
2.00
pti konstanhom ili rjetko pronjenUivom optereienju opruga se smije deformirati (sdaditi) dol= 0,75 ,/r. Pritom nastaju naprezanja cir = 20OO do 2400 N/mmr. Ako se ta granica prekomiii, postoji opasnost da opruga sjedne. Pri pbfijen|ivom optereienju mjerodayri1a su naprezanja d, i 03 na donjoj strlDi lanjura, jer se na tim mjestima javlja p$kotina zbog umomosti. Ova naprezanja moraju sa stanovitom sigumosdu ostati ispod dinamilke iz&Zljivosti tanjura, tj. razlika izmedu gomjeg i, donjeg naptezanj^ o = oE2 - dd2 od{osno oin = ds3 - ddr ne smije za praktidki neoBanidenu iz&Zljivost prekoraditi dopusteno naprczanje prerna jednadzbi (3.23.). Pi tome je o! odn. 01 najveie, a od odn. o, najmanje naprezanje koje nastaje Uednadzbe (3.18.) odn. (3.19.)l unutar jednog titraja. Osim toga mom i gomje naprezanje osr odn. os2 ostati ispod
granice teaenja materijala.
d)
b\
tt)
e)
t.lt. Slasrric lrrtriunu, srupovc ,) jcdn ki rrrjuri rL itlon, sn,icIi ,J.icd!aki tiDjuri i,nj0nilho I lanji, iz ricDi(txri, ) rrrh'il. rl$liinc rruirnr iTnrio!iano u pr[clirnr Sllh
z) jcdnaki ranjuri izmicnianoi
pnkotin!i d i.zliaitc dchljinc
c)
IE
!Eommt
c [0mll[mmtmm0ru8[
Mogudnost kombinact e stupca tahjurastih opruga pokaanje S1.3.15., a rr/e stupca Fr i progibe J;\ za razne na(ite sastavljanja daj; lrbL l.li. U stupcima s tanjudma razlidite debljine najtanji tanjEi posrizu najprije svoj mal
tada se za lako siozene opruge u srupac dobiva lorDljena karald;risrila: jer Enjuri \ise nisu elasliani. TNiliCi N.13.
fl
dulfil! trdlJi|oli]rlsr U
ftm
Dopusrena odstupanja tarjurasrih opruga Fema DIN 2093
UI!I[l
r dn.,
l.x
l[lIJ
+ dt8nt
5
6
!
1t
n
It
t75
5,[0
75!
!{l
lt.2i
1t,t0
Flffiltrne
ffiffi
mrne i utatne oru0e
ottttomm tlflfrs oruge oil omuh lho
NAjdeSCe se javUaju
cilindriine tlat e oprage od okrugle Zice. One se upohebljavaju npr, kao tladne i po\.ratne opruge, ventilske opruge za mjerenje sile, za ogmnidenje sile i slidno. SlilA 3.10. pokazu.je izvedbu prema DIN 2095.
l=115t
0,3..03+0,020
D.
0,030
+ 0,075 I
0,025
14,2
16,3..,18,3
z
0.3
1+0,035
l,l.
24,4...25.4 1,2s + 0,040
-
0.050
+0,10
2
lt,2
0,05
28,5
r,5...1.75 + 0,045 0.055
I
2 + 0.060
2,25..2,5+0,0s5 12.. )27
4..r4+0;20
2
+ 0.20
Pri slagaaju opruga u stupce dolaze do iaazaja odstuparja mjela (tolelancije) pojedinih tanjura, pa se one momju uzeti u obzir u konstrukcli. To'wijedi i za tolerancije sila opruga. U latl.I.lL navedena su dopustena odstu;anja pr;na DIN 2093 te pohebna aadnost ianetlu svomjaka za vodenje i provrta ianjura.
$lilt3.lt. Hladno oblikovanc rlaine opruge a) ktulnji naloji prilesnuti i brused; Dl kiajnii naaojl prileerutii oblika;
4
sile
i duljinc
.)
odstupanjr
opruga
Do l0 rnm promjcra:ice opruge
i
se oblikuju hladno, izmedu l0 17 n n prema i toplo, ve6 materijalu, tehnologiji izrade i velidini optercCcnil (hladno ili toplo oblikovanje treba ugovoriti s proiz\odat:emll Sktrutaftlne ictc ,ite d vtdi tabl. 3.4.
hlrdno
I
pnlr
DIN 2095 navodi: )Krajevc oprugc koii shriu z prcDoscnje sile na prikljutru lijcla trcba tako oblikovati. du sc kolikri le nrogucc izblcgnu .icdnosl11 ri optorroenix s lclnc strnc diiolu op t|1c r ()| rilliIt (liclov rricnr.('lo sc opacni-
m
Eomunr
n[ilDxrlllr
ltrm rmm uflllff
Io postize smanjenim usponom na krajnicn izl0znolrr ntvoju Zicc. Da bi se (lobilc dovoljne naleZne plohe okomito na os opruge, oclbruse se krajevi iice do r/i4. Ispod /=0,5 mm kajnji navoji u pravilu se ne bruse.
,l(lslul)rrric.: Lr parali)lnosti 6elnih ploha (sl. .l.l6c) i lo tl kvrljtctn,r0 g|r//)/), vtlttj( i /ino (labl. 3.15.). Da bi proizvodat nx)gro odrzati zadme silc, lrcbl rur oslllviti n/erc r/o6odne za moguiu korekluru prt izradi opruge. Za 1() nx)ir
Kod tladnih opruga, narcdito onih koje su izlozene iestim promjenama optercacni . treba nastojati da zavrsetci izlazih navoja leie medusobno zaokenuti lll0o. te da uvijek ima ukupno 4 1/2, 5 l/2, 6 ll2 itd. navoja. Bududi da zilvrlni kr jevi nisu elastidni, heba r zlikovati ukupan broj nawja r,n. od broja .nnvojir s opruZnim djelovanjen U spomenLrtom DIN 2095 (sl. 3.16.) ie
l)
/l
ii
i't = it+2. Ako svi navoji ieze jedan na drugom (dodiruju se), onda tladna opruga ima ttisitrtll. l liin hloka LB.
A,,l
n'I.n, uh t hurenih
ZB1
kod.iedne zad^ne sile na opruzi i propisane duljine Zo : ,r i.iedna vclidin // ili ," odn. D,,
.
kod r/vrp zadanih sila na opruzi: Io, ,r
i d ili D"
odn. D,.
l'rcdnost treba dati standadnim velidinama prema DIN 2098 (siandard(nn sll (,lnrhvdcnc dimeozije Za, L,, J;, C i A.
= (r.il + 1,5) d
(3.26.)
Nn sl.l.l7. prikazane su (uglavnom toplo obljkolEne) tlaIne opruge od okruglih tipki prema DIN 2096. Od 10 do t4mm promjem Sipke d kajevi se bruso iz punog materijala (s1. 3.17a), a prcko te mjere do d=60mm L:uju se i bruso ravno (sl. 3.17b). Oprxge se nakon toplog oblikovanja poboljsavaju.
duljina sllsute opnge bloka, ukupan brcj navoja, proDrjcr zicc.
od olruolt[
h)
jcdnadzbe (3.25.) i (3.26.) ukljudene su izmdne tolerancije+0,5 /. U lrcba kod ispitne sile F" ostati jo3 minimalan razmak izlnedu naroja s ot'hiniu dich\anien, prema latl. J.ll.
tl
Zboj & najmanjih
slill
trltrffijrnnrse
rrrrCclu
razmaka medu navojima prema DIN 2095 .{ln[l
Ji tmnrl
.
(3.25.)
l.rtl ."ot,. na.laat,uh *rdjnih no,oj,)
INXlhl3.1{.
slobodno:
kruinih n,^oJn
Lat=i* d
i-i (mu) Ir ,/ (mn)
ili
r}
|lidn6uximilirii
o
!
+i,
r= 4,//
h!ll 0,75
r,00
0.20
1,00 0,
0.015
0.02
t,50
t5
o,?5
0,20
0,30 0,10
0,01s 0,01
Sllla 3"17. rtarne opruge od okruglih sipki a) krajevi o!ruse prilesnuti i brosenj iz luno& D) kajevi opruse ?rilesnuti, kovani i bruseni; .) Iaajevi o!ruse neobEdeni
0,022
Dop ltena od|tupanja za opruge obuhvadaju promjer navoja D",, duljinu nestladene opruge Zo, silu opruge F, odstupanje osi optuge od okomice er,
Krajevi opruga koji ostaju neobradehi (sl. 3.17c) moraju se prihvatiti posebnim tanjurom (s uezanim usponom opruge), Za broj navoja \Tij€di ono Sto je u poglavlju 3.6.L reaeno za hladno oblikovuno thdnc opruge, ali je iu* = ir+ 1,5,
m
I
0[NDfltft l$tilr fnrcM otfuE
mrrm Iitllcl3.15. Dopustena odstupanja za hladno oblikovane tlaane opruse prema DIN 2095 i za vlaane oEuge DIN 2096
kod opruga s neobradenim kajevima (sl, 3 l7o)
,B,<(i.l+l)/ (nnn)
lml
(inn)
Zhrq ,' r
Ilrl)
-
lnr
(3.2e.)
duljina stisnxte opruse (bloka) kada navoji leieiedar na drusom, ukupan broj navoja, najveii nroeuai promjer siPhe, tj ukljuiivo plustolerancije (tabl. 3
ainanjih uda|enosti medu ndroiima
&=x d
(3.30,)
'r
brcj navoja s opixznin djelovanlem. laktor ovisan o odnosu nmatanja , = D,,/d. Faktor je pri
12 t1
ll p=3 4 5 6 7 8 910 r= 0.09 0.09 0.10 0.ll 0.13 0,14 0,16 0.18 0,21
-:
l.l[. Dopustena odstupanja za tladne opruge od okuglih sipki prema DIN 2096
&B!mMsr{[[]
I
tulNrfl oisulirh r, r,
t,0,,1,
&
hnl
--.|50 50
6l 100
125
t25 I60
200 250
?50 Sila
lrtliiw qrtge
Fp
adanoj dlljini o!ru8c:
a vcljec tirke: I [(],5 lm+ 0,04r, zdb leno lirJko 1 [(1,5 mn + 0,04/;,)
:tisnute do rlodira nayoja (rltrljina bloka) iznosi:
Kotl opruga od valjanih okruglih Sipki (sl. 3.17a zB' <
(,
0,3)
-
i
0,4) d
Ncncsnura duljina 4, pri zadanoj sili oprusc:
3.17b) (3.2',/.)
r.i
liocl opruga od bmienih okruglih Sipki (sl.3.17a
zn, < (i,r
14
0,23 0,26 0,28
Dopuitena odstupdnia za opruge vidi u 1 1, 3 1[., a za promjere vatanih Sipki I)lN 207? u tabl.3.5. Za proizvotlada moraju zbog fiogn,Dosll postizavanio zodanih ',,elitina ostati sloboalne: duljina Z0 i d i1i ,r.
o
') L l
Tablici
l,',4
5 i l'16)'
i
3.17b) (3.28. )
e, = 0.01
I!
(odeovda 1,7")
I
(
1,5
c + 0,02
Fl
o+0.01 .r']
nm + 0,04/;I) dr = 0,025
I). (odgovm I ,5")
m
@mrum
c||l
0u[[E
0d
s @ vvv
0lrulE ihe
A
Primjer izvedbe ylaine opruge sa sym:/rim usicama pdkazuje Sl. 3.10. Opruga je ,ramotana navoj \z navol s predoptere1enjefi Fa. Tek kada se opruga optereti silo,n F > I'0 pojavit ie se zradnost izmedu navoja. Do 17mm pro-mjera iice opruge se u pavilu izraduju od delidne Zice za opruge s predopterecenjem u hladnom stanju. Preko toga Gd veiem optercdenju vei od d= l0 mm) namataju se toplo, a nakon namata4ia poboljsaju se. poboljsanjem izvrlenim nakon na_ natanja opruge gube prcdnaprezanje. Standaftl e ptomiere ,ica i itapora d \idi
b)
v
d
g e\
q
s7 n
A @g H @@ @
sl @ @
a -0,5
w 4 30.8
uilrrllutmorrumm
6 6) n dn dY J9 N g : ra))-
I
nm
-l-
rri+
vv 8)
h)
{i} g
i)
flr
H
i)
A
?:E
# .zjll >1
@ 3l,l
il 4')
M@ EF EF
Oblici usica vladnih opruga prena DIN 2097 (blojevi ozna'uju odnos ZHla) polovitna njemaaka usicai ,) cijela nieMdka usicai.) dvost'uka ajeDa'ka u$ical ,) dignuta; e) njemi:ka droslruka usica sa strme disnulai al cij"lu nj"*aitu usi"n sa 't'-e n) ensleska nsica; , kuka nvalja0a; , klslast; usicai s) kukast2 usica sa strane disnutai uvijen; z) plosnata lsica uvijena s navojon l) iep nmjem watjmi svomjat s *l
Sllh t.t0.
l|
lDl
LU. Dopustena odstuPanja duljine Zo neFednapregnutih vlaanih opruga prern0 DIN 2097
+ 0,6
Slili l.lE. vlaana opruga namatana s predopreredenjenr
l5
Llzlititi ohlici uiica prenra DIN 2097 prikazani su na Sl. i.10. Uiice jedne oprr8c u istoj su lavnini, ili su za 90o medusobno zaoloenute. Kod opruga .\ii'ni tt.tit dna (s1. 3.l9a do 3.19h) je i = ,,r, a s prikAuinin tiielina isl.1.Disa (k) .1.l9rn) .io lr < l,t. Navoji s opruinin djelovanjem potinju nakon izlaska iz prikliulnih tijela. Punoj njemadkoj usici (sl.3.18., st.5.tOUj aale se prednost.
6l
l)tl.tinn neoptereCe og tiela opruge LK =
(n+ t) d
lr (nnn) duljinr ncoplcrcdcnos r,jclx opnrsc (bcz uljoa). i bft,i nivoir s oftrlrninr dictovinjcn), ,/ (nm) prrlid ,i(.e.
(3.31.)
L1r0
:0,5 11,6
l.l
+ 2,0
Vlxano opruge proizvoale se takoder u kvalitetamn grubo' srcdni? i litlo l)nprnrricr tnrllcIir odslupnja za neoptereicnu duliiru to vidi u 1411.3.17., a 7a srcdnji rtl Doprtitctn rrrrvrrlrr i),. isilu /" ncpredopicreacnih vhdnih opruga u labl.3'15'
\/r/,rr,//t 1 silc prc&)plcrcacni0 /'l,r gnrlx) 1 l0'%. srcdnjc I l5q', lino+75'X'' l(rrl Ircrloplcrcaonih opruga zbrrrilirr sc (lt)l)rrilcrrrr (xlstupxnia /0 silrr /' (llhl ll5.)isihprc(ioplorcccnill/;(rr!:lx)sl('lrn vriic(irx)stil) l)oPtrilorrl silx ftc(l('Irr.re(rcnin /'l <0,25 /',. l'foizv(xlrtlr Irrlrir /t ntt tr'I't,11\ttth ns\rviti sloh0tlttrt:
cllflmm mM
Lmnuet
I
kodJZdr? prcpisane velidine sile u oprMi, propisane duljine Z0 i propisanog predopteredenja F0 I il ijedna od veliijina d ili D" odn. D., kod
/vle
propisane sile u opruzi: ir i jedna od velidina d, D" odn.
,.
i
ffiun Prcsjcci Zice
ili
torziju. proradun je utvnalen u
t)tN 20ti9: hl?ol o torzijsko dpreza je
tl,l.\ilnlno totzisko
,
(3.32.)
je
ndprezd
(3.33.)
r;
, -i/llr-. 4-
"
O\ltotie,
(3.3,t.)
^,a
hod oprulle
ltn)i at\)it s oprai
"I = cd' ' "
namatanje na
G ,1o.f 8D"1
.
r
(3.36.)
t\, n,,
"=lrt F
G-d1
[
8D,), +
(3.37.)
hkror prcna hil.l.lL
"od
loJegJ.',/c
(3.38.)
o
ob/ir i
sila koja optereduje oprugu,
(N/innr]) ,nodul klizarja (tabl.3.7.), prcnrjcr Zice odnoero Sipke, (iabl. 1.4. i 3.5.),
sldnji pnnricr navoja, broj nrvoja s ottr,rii,n diclo\€nlch.
(n)n') of rlcDjc, hotl opnrsc. (N/rnnr) strcciri,:,,r sili ottrr8c
automatu:
riod.p= 0,06 oM
kod 1'=4
= 0,03 oM kod w = 12.
prema tabl' 3 4' Meduvdjednosti se interyolimju \4adna &{stoda dM Za oDruee namatrne . predoplereienjem \alJa odgovamJute upotriJebiti Jcd(J 35 1 izratunaro do tJ.38.r: Talo prrmjence prema rednad2bi urart. opruTenje oprugc rzno,,nru7enje (kod opruge, ne odgo!dra \r\arnome SNamo
:'i ,,nar7- yr. ako
j;
6 dio
opnr-zenja i/gublren predoprereienjem'
(vidi pogoptuge od obuglih profrla, vedinom toplo oblikovane larlje 3.rr.2.i Djelo\anjem site kod koje dol^zi do dodrra slrsnule opruBc for imosi a) za plemen,te aelike i bl /a l$alileme 'e[ke' prema trbl 3.1., kod
3. Ilaire
idcalno louijsko naprezanje kod kojes nlje u,cto u obzir zakrivlicnic zice.
r,,?]sko' Jn,./"nie
0,11 oukod},=4 = 0.06 oM kod 1, = 12
z;od.p=
il.i.t
- Gdn f
lN/,nnrr)
opruge (dopuStena naprczanja): (vidi poglavlje 3 6 1 ) ). Hladno oblikovane tlatne opruge od olotglih ':ica koje.dollzi o;.f."-i.. F. na oprugu bitie rd",-0'5 d" kod sile kod oM vla'nn 0'50 do dodira natoja opieredene opruge /B bil ie nd'P dvrstoia oM Prema tabl. 3 4. (vidi poglavlje 3'6 3 ) 2. Hladno obliko)ane aine optuge od okrugle Lice - 'Jj"iou-j"namatanih s n "u op*gu bit i" '"'o = 0'45 oM Kod opruga namataodnosu o pi"dopt"."6"n1"- oui.i alopulteno pre'lnaprezanje 'iodop nja u, i o tehnologjji izade:
(3.3s.)
int djelownjenl
Speciftnd sila
t.04
mirro ili ijetko promienliivo opteretene tlaine i vlalnc
Namatatje na namatalici:
8D')
(0nr) (irnr)
1,05
1.25
1,1
Dimenzionimnje
\=k
(N)
1,28
1.26
8I\ G.tl ', nd"L_ fiiD''
E
F0. 1,2'1
Sipke preteino su optereCeni na
0?ruu
2089 Faktori /. za vladne i tlalne vijaBoe opruge prema DIN
1.2
tla[nilr I vlafnilr onruua
r I I /' (i ./ /) i / ,
llca 0.t8.
Illtlft
/"[,,\
-/
rnrc /ice,
a) b)
= rid"o =
1d.p
1n )n 10
830 780
ulo
50 mm
g10 7So f+O 660 N/mm'? 760 730 690 600 N/mm'].
4. l/lainc oprtLge od okrrgli, /)/r/ilr, rrtri'ci'c toPlo oblikovanc (vidi 3'6'3 ) nn oprtrBrr Nirn llrlic s prccloptcrcacnicrrr niio rrx),rrrtr' l)iclovuoicn silc /'l' iTrn'si r,,r = (n)o N/rnrn)'
sllilffiorufi@
Ioruurr [)imenzioniranic promientjivo optere{cnih lt:rlnih i vtatnih opruga za I)rirkr('i.i ncotsraniccn,r i,,dr,,lii\osr rdopuslcna nrprc,/anJa.r: tJ ,raiefu ne smiju se, najpdje, prekoraditi dopuitena naprezanja s konstantrx)rn silom optereiene opruge. Zatim, naprezanje hoda opruge, a to je razlika iznrcdu gornjeg i donjeg torzijskog naprezanja ,kr. = rkg rkd! mora ostati s (k)voljnom sigumosiu ispod jednosmjeme dvrsto6e hoda iice odn. iipke. U lonrc jc ziA najveie, a rid najmanje naprezanje koje se javlja tokom jednog lilraja loba iraadunana jednadzbom (3.33.)l:
2. t'lu(\tc ott'rgt!
tM atd
f.
'
d 4, ,l
(
N/rnnrr) iysloia hoda Zce
(3.39.)
za opruge odnosro sipke
ko.l ,k = 0. \,idi sljedeie podat-
irktor opadmia drstode Zice odn. slpke. Vidi (N/mnrr) donje to.zijsko naprezatrje tihja,
stjededc lodatke,
koeficijert sigumosti ,l= 1.3 do 1,5 u troturatnom sturaju.
lllodno oblikoyane tldine oprage od okt-uglih itca (vidi poglavlje 3.6.1.) Za promjere Zice do d= 5 mm, prema tabl. 3.4., vrijedi za 1.
vrstu
iicc c t*s=400 N/mmr, a = 0,23 ,Ul=500 N/mm,, a=0,20
ncsadmareno
s tnlareno delidnim kuglicama vrstu iice FD ncsatmareno sadmareno delidnim kuglicama
a = 0,33 N/mm'?, a = 0,20
vrstu Zice \rD ncsrdmareno sadmareno delidnim 7,:n
i)cc
sa
tw= kuglicama
d > 5 mm nema
joI
460 Nhrtrnz, a
rrrriccstc rt,l)lo otrlikovirnc
ivi(li Ng[rv-
ovc joi ncrna dovoljno podatakd dobivenih isPitivanjem. Trcb pribliino za Lrzcti opruge od Sipki bez pogrjesaka, toplo oblikovano, pobol.jsano
Zr
st()Blr
rL,r-80 do l,2u N nun). a-0. opruge od tokarenih i bruienih sipkj, kao i poboljsane rru = 200 do 300 N/mm'?, a = 0.
Za Sipke manjeg promjera
/=10 do 14 mm treba uzeti veie, za./=6{)
nranje vrijednosti, mcaluvrijednosti intelpolimti. Da bi se povedala dinanridlta ildrzljivost preporuda se obmda saamarenjem delianim kuglicama.
3. Vlaine opruge od okrugte iice i okruglih r',pil (vidi poglavte 3.6.3 ) Na vijek trajanja vladnil opruga utjedu oblik usica i prikljudnih tijela. Ntr prijelazima od tijela opruge na usice pojavljuju se dodatna naprczanja koirl ITOELT brlr /namo \ecr od onih same ooruge. zbog loga se ne motsu nx\t\lr vrijednosti dinamidke izdr;tivosii. DIN 2089, navodi k tome : Ako se ne mogu izbjedi vlaane opruge s titajnim optereienjem, trebll tlirnti hlidno oblikovane vladne opruge s uvaljanim ili uvijenim drlcima. Ako su ipttlt i/ kons[xktivnih razloga poffebne usjce ili kuke, tada polumjer zakivljenosli rr prijelazu mora biti lto je Inoguie veii. Postigue li se granica lior, trobll r.riunati s tim da ie se sila F, nakon stanovitog vremena mda oprugc smanjili. jcr sila prealopteredenja F0 popusta. Nisu iskljudeni ni lomovi zbog umorrrcsli nraterijala.
trs=320 N/mmr,
ru=420
j/i,ii,
ljc 3.6.2.).
Dopuite tl naprezalia hotla opruge, ruzlika izmeht gomjeg i donjeg ttr.zijskog dpreza jcl
-
ort oknrglih
-
0,27
= 580 N/mmr, a = 0,23. dovoljno \.Tijednosli dobivenih pokusima. z1g
Za samo tijelo opruge vrljede ista dopustena naprezanja kao
i
za tlll|ne
opruge.
Ne preporuduju se toplo oblikovane vladne opruge. U naroiJitim sluaaicvinlrr valja se posavjetovaii s proizvoalatem opruga. Proraiun cili dritnih llo('ttih tryruga ocl iett)erokutltog prorla: vidi DIN 2090.
I'rcporuiuje se stoga uzeti -dl
orr.
,n -tus.^,
ako su oM 1i i rrs o.-r vijednosti za d= 5, kako sll Lr tabl. 3.4., odn- vei ",,") nrplijed navedene. Faktor opadatja a prema naprijed navedenom. Zice vrste A i II nrrrrje .u prikladne,,a dinJmrako oplerecenje
ffiqneqtut Gumene opruge se upohebljavaju uglavnom za pignSivanje tit@ja i uda€, npr. kao opruge za temelje ili opruge uloZaka elastiarih spojki. Vulkanizirana.gu-ma izmetir metalnih ploda ili iuUaca more se opterctiti na smik ili tlak $llll0.l0.
p
kazuje razliaite oblike izvedbo, a ll,0.ll. proktidke primjere.
flItff0Prufiml
optuor
plibliZno 4,4 N. Skala tvrdoic idc od 0 do l(x). 0 Shore-A izraZava naimarjLr lvrdoiu (dubina prodiranja 2,54 mm kod 0,56 N), i00 Shore-A najveclr lvrchatr (bez prodiranja kod 8,2 N). S pmktiiki dovoljnom toi:nosdu moze se staviti: 50 Shore-A = 50 IRFI. Vrste gume koje dolaze u obzir za opruge tvrdode jesu 40 do 70 Shorc-A = 40 do 70 IRH. Metalne plode sprjeilavaju g:umene opruge da sc pri tlainom opicredenju slobodno popreano defomiraju. Zbog toga karaktcristi ke tlainih opruga ne ovise samo o tvrdoii materijala, nego u velikoj mjeri i (t oblikovanju. Stoga se modul elaslidnosti , navodi ovisno o tvrdoci i obliku (sl, 3.22.). Obljk se obuhvaia faktorom oblika i. On je odnos po!.rSine preko koio su dovodi sila i slobodne povfiine. Za opruge kao na sl. 3.20c je prema tomc
fahor
(3.40.)
oblika
*rff
A.) ,r
ot)iL
BI
wwm
Slili 3.20. Osnovni oblici gumenih oprusa Af si iniariD ploama: D) opmga sa snianim lutcima: .) ttadna opruga;
,/) rv,,in. sniina opnrgq
.,
uvoiDo{mlana opmga s
ltoaa
a
iu[rn (kruduk) sc ne moZe komprimirati. Ona moze promteniti svoj obliL, rtli rc i voluntcrr. K.da bi gumu zatvorili sa svih strana, ona bi izgubila svoja
B2
,s:r
B3
z.l.:.^
W u
(
(.IrsllClxr svoistva.
olirki vtlkuniziranje glrr,ene mieSavine, dijelovi moraiu biti pribliho r."hrrrlr ,l.l'lrirr.. .'i n( .u\rie dcbcli. Zbog zarc,/ne osJetlJ.\osli gume rreba i/l)l(Invrti ollrc bridove ili uglove (zaobljenja ili rcbra povolina su). l)r
sc
I obzir pirodna guma, buna S. perhunan guna i dtosu sinietidke gume (umjetna guma). Dugotrajnim djelovarlicrn s\,ictl!, lopline i kisil(a guma stari i to tako da umjetna guma otvrdne, a Irirxlnr ornckil. lrl stvatunje napuklina. Vladna naprezanja pospjesuju starenje (!Lrarc ot)I1rgc i,.bicgllvrti!). Sinletiaka guma je manje od plirodne gume osie! Kr() nlrlirrilnl tlolilzi
Ite. lilr i pcl{)unxn
r\.,
i
-)0. i
0.( tumJ r" .r,rr,,.,1. trrslrlr lvr(ir ik rl(ir. li,li (k li)nrrciic-n prcznDia gume odreLlen ie prcma DIN 53504 (HRN (; S,l 1.17). l'rir)ricricc q,r= 12 N/nn1r znadi da se materijal pri tom naprezanju n.r r,,t'l r.r. rrlle
l,rrrzrn l/mcd-
rnslrgnc 100')i,. Nllprcznnic or00 je tada jcdnako modulu clastiinosti, koji znatno r)visl ,) Ilrk,ai gurlrc. Tv oia se daie u intemacionalnim stupnjcvirna tvrdoie ll{ ll. l(oii pribliino odgovaraiu konvencionalnoj Shore-,^ tvrdoai (DIN 53505 ili llRN (;Sl 125). Shore-A tvrdoia oznaiuje otpor kojirn se nratcrijal opire pro rlirrrnirr hrrlcg sloio.r sa D= 1.3 mm. r/=0,79 mm i o=35". Na primtcr 40 Slx[c-A zorii d .ic karii stol c pri /lldirlniu 7.t 1.2/ iltll nriiro nu otl]or od
ffi @ et
-f*
Vr'j.#4rl
F2
RI-]B
Fr
2rytx
f,! b-*N
*kJt_#
W W $llla 1.2!.
Mcrrlrsrikr)pnrgr l(
ltl l il kh l\
tN.
\cinhcitrrlllcrgslr.)
.1ottr,sLi L..r{ii/l o(lb()inili ( (L!,'sr,Ll(il l(rn,/)L lrrl(lliei/l Nlelrron. l.irti (; slorrsl trilrhri lL I i( // lrlr:lr( :l I L
llt){,ililcr,,ii
r'
EEnrruor
.
ouuffi oriltffi
Suplotno metalnim oprugama, gumene oprugc intuju zakrivljeoe karakteris-
tikc. Pri malim deforn:racijama mozemo uzeti da je karakteristika ravna, tj. s konstantnom krutosiu c. pd promjenljivom oplercdenju opruga se oivrsduje, a niczina karakeristika odstupa od statidke. Ovo odstupanje obuhvada se fakoftnn
q, tj-:
Iillllcl319. .lcdnldihc
zl
Droraaun gunrenilr ot)r0fx
i (lofu enx ndpr'cania
owt d 320i
d !.?0i
!1.!.?0r
st3I0!
s|.3.?&
lliididt 20%!!flik
(3.41.)
.
qm/md) kulosr olruge p.i !.omjenrjivon opie.eienju. (Nimn, Iili (Nbmilad) hltosl opruse pi mimom oprereietrJu, prema ., ,, 1fl/'nm) iednadbl il
(3.1.)
=
q=
40 1'15
Medurijedlosti teba inter?ohad.
50
60
70 Shore-A
t.3
1,6
2,2
vrijedi za gumene opruge opteredene na tlat i smik. Sta_ tidki nrodul klizanja G teba \zeti sa sl.3.22. U.hl.3.10. ime\ene su jeclnod2be za prordtun uobiaajenrh oblila opruga i
,
ool)uqcna naprczanJa prerna tskust\ u. proracun daje samo pribli-le wijednoslj. Ako je potrebno, treba mzgovarati s proizvoaladima opruga. '75
rEdoca shore Azo qs -og ss :o q: .ro :s l
=,,'l.
(N/m1
'
I
snidno n,lrczdnjo
T
(N/nm) ,1
moduldasttnosri
W
\
22o
!E
I
,/
a
Ero
I7
5
1
,
0,5
1
1,5
qI E
l0 .?
,! !
PI
\ ,
E 5
9
2
fak or obii&a ,t (N/nrn1 Slllr 3.t2.
-
o
rs
/l:11
r Ir
r)
(N/nnl)
I.rdrc
0.lhm)
moinent uvij3nja oruBc
(d,l)
kut akrctanla oprusc
(hn,
d.bljim oprusc
"apulnjs
(Nlnnr) hodulklizuja
lli/m'l
! a
v
,,/
.=
oiltli
t}lrhodilulo
)..,2
.{
{0"
Iirm,0r
*L t5
G
(mm) spojna polrlina ema trdar (mtr) lolrhjf oprugo
1.,.2 1,.,1,5 0,5...1
.!Ero
llEh
A
,
JcdnadZba (3.41.)
10"
T
,A
(12
faktoi l
2f,r sdLIN[li
Statidki modul elastidnosii tr ovisno o tlrdo6i i o faktoru oblika, staridki modul klizanja G ovisno o tvrdo{:i
3...5
1...2
2,5...5
\..2
2
0.5,..r,5 3...5
0,3...0,5
0,1.. I
0,5...1
0,5.,,1,5
IlIl
w7\
U Ol,Oll,lT POGI.II,UU
m
Imlrclh, obliluvanie
.
.
Funkcija, oblikovanje (21i1 pnlar.i (218) Nosivi (u" kavci (210) Potporni rukayac (219) dvrsto,ja (220) Mornenti savijanja
1)\,)rr,(,{s|.4.1a i4.l[) nosc na scbi nrifui(rcc ili n)lirriucc stft)jDc diiclovc krto Ilo ,rrr |crrrcrrico. zuparnici, rotori i sl. Ono nx)!lrr rDirovali, lxko da sc na ttiintrt :Iriottcri sll.()i11i diichvi okrc6u, ili da rolirrju zaicdno sa slrojnim diioli)vinrrr
otpora {??0r
, rr,
.
t2221
.
.
.
i uvijanja, momenti inercije i momenti Pribliini proraau0 na rorziju j sarijaoje
o (vrstoia oblika (224)
.
Deformacije (229)
.
Defor-
rila savijanja t220) . Detormacije izazrane torzijskim silama (202) . Kritiina brzina,rrnje (23i) . macrje zbog
Fleksijska kritidna brzina vrtnje (2i3) o Torzijska brzina vrtnje (234)
kitiina
rrr.'.rrrru rJ nJrnrl. U'o|ne \u opl(rccenc .alno nl .driirrlr I lr( nlrtnr\.' t'l r(tni nnrncnll tt'ntitu (.s1.l.lt i4.l ) na sebi nose strojne dijelove kao i osovinc, trli sc i)vi ,lii.lovi sl lno okredu te uviiek prcnose oketni moment- Vralila su oPlcrca(rrrr rrLr
srrvilunic
i urijanje.
()so\'inc i vratila s centridnim uzduznim provtima nnzivaju se.it{)rr.)!dl, ,r,. (xlin)sDo r'lrprrr ndtiLtl (sl.4.|d).
Iitlntiha
nazi\a$o one dijelove osovina ..'..'1.'. Kr.rtl,c osorrre nazivaiu \e ( arrir, r.
i
vmtila kojrme se oslaniirirr
rrrr
/r
prijenos snage izmedu potoemjh pogonskih i radnih agregata upotrcbljn\irlf sc i srl,i//lvd r:ralil.r, DIN 44113, ryl. za pogon btoji]a, nricril.t ht'zirte rozilu ibrzmc vfinje, bulllica i drugih alala. Sastoje se od viieshinc iiarrrru
r z ,r. \r't.r rc !odi J sclrl'\oJ merdlnoi cire\ i. ( )pacnilo se osovine i watila izraduju od delika St 42 (4 046())
rl
ili sl
50
05.15)- n visokonapregnule od St 60 (C 0645).
\rcrh,,rnrjcvd dola/e u L,b,,ir ic.15r( 1410,.40 Mn 4 ,i'.{l.1rr)..r4( rl Cr 4 (a 4131) i stidno, dok se kod motomih vozila uzima l6 Mrr( l ',. (a' ,1320). 20 Mncr 5, (a 4321), l8 crNi 8. (a 5421) i sli.no. up,nrehir l,lrirllrrih dclika isplati sc kod titrajnih naprezanja (izmjenidnog saviiarjtr) strrrrr) ,rr,llr. lko nc postoji djelovalje zareza, jer su aetici visokih mehaniakih svoistir' lrr vconra osjetljivi na t{
l\,'l
r(' .lll0), 4l
llirvnc osovinc i vmtila do promjera oko l50nml izraduju sc obiirlr orl ,r,rrrglrg dclilra tokarenjem, ljustenjem ili hladnim valjnnjem. Debljr ili vitcs lrrto slupnjevaua vmtila izraduju se kovanjern i skidanjem dcslicr. ltuklvti i lrri;rlazi s jednog promicra na drugi se prcma zahtjevirna fino tokrrc brrsc, lrrliruiu valjanjern, tiskanjem iti lepanjem. Najopteredeniji se povriinski krrli. (trlgrir rrora ost.rli Zilava) inajfinije obraduiu. osovinc i vratila od lcgitrtttrt L'.liliir visokc avrstode nisu nista kru6a nego ona od obidnih l(ooslrrkciiskilr ('( lilir..icr iBr.ic modlrl elasiidnosti icdnak. suplje osovirrc i vratila s pror)riororrr tnovrl od 0,5 tl za oko 25"1' su lnk!i nogo purla \'ratilt, ali morlcnt {)lp(}r'rr izrursi toi uviieh oko 95'X,. li\otuttiti|! oso|in( i vtttil otl lt l5o0 Irin nror.riu biti krrlI, kn(o llleiittcDr i izl)nlirnsiranll.
%Elwatwn ruttrcul murmmr
l'tdit u.ltittih /r.rrir.rrl.,
osigurLlvirlu sc oxrvirrc i v[l(ila slirpniovxrxrll (slupnjevanjcm), pnrmjerr poslrvDirn ili sigurnosnim pNonovillrir lrrorrrjcttonr l/nrjcnidno n.rprezanje na saYijanje osovina i vratila izaziva pri svim pronricrrrir prcsicka. utoE i slidno r/dlr opdsnost od lomd zbog umornosti (diolovrrrtr /rrcza!). Vrinn naprezanja rnogu se smanjiti raznim prikladnirn mjclunra pri ,,1)lil\ollnju. Visina vrsnih f,aprez?J,ja za razlidito oblikovane prijclazc, rllr'(r. lrrllliva.ic na s|.4.3. Vrina naprezanja stvaraju se i zbog naprelanih ili vnrtr lrl acnih glavina. Smjer toka sila koje prolaze kroz osovinu ili vratilo Dricr0 rlrvirn .jo za ivrsioiu. lz primjera na s1. 4.3. vidi se kod kojeg je oblik.r prijclrzll l,)1, skrctanja sila najblaZi i time najmanje smanjuje ivrstoau oblika. lslo tirho rrr./c sc zarezima za raslereienje fE na sl. 4.3.) tok sila blaze skrenuti.
$llh 1.2. savitljivo vratilo
Fnffiw@ ffiffiffiffiffi Sllh d.l. Zarezoo
aranelokehE
Slllr {t. primjeri 7a oso\ ine i wahla p@ Goina: l?r oloema DUra osovim: puno c)
w?rrtot d) suplie
djelovanje i tok sila u osovina a i vratilima ot., ?] nazivno or, tr naprezanje izazvano zareznim djelovanjem
nrfrc/,uic
ltcporuauje se kod izmjenidno na savijanje optercicnih osovinu i vnrlill l,(introliruti tok sila, jer se najdelie nalazi nroguiuost povefanjn lv$totc oblik l\i)tilc]r,\i promjei za osovine ivratila proizlazc iz standardnih brojcvx l)lN l (llllN 4.40.001). Slandardnc brzinc v uio lri ()l]liircccniu za rcnrcnicc iklirrrsle rcnrcnioc vidi u DIN ll2, (llRN M.( l:150), ir /n irlirlnc st()icvc u l)lN l{0i
(tlltN
M.(]1.253).
rll
Zl[xwwtwnrt
ruUM
IIII
Wrulayci Rukayci 614.1) kod osovina ili \mrila su cilindriana. koniana ili kxglasra rora_ cijska tijela koja se u leZajima oMecu tlr mtruJu G,oLreLni tli nepomicni ruka_
vac).
Sli[r 4.t.
,)
Rukavc] ruiica
uti.laan s v,jaarim nastavkomi 6) lPrelani
.)
s konusotu
i
vi.liaDinr naslavkonr
,\tunda izirani sur cilindiini kajevj vralila DIN 478 (IIRN M.uI.090). l(rridni krajevi vfiila DIN 749 (ISOR 775) i DIN 750 (ISO/R 775). kraiovi v(rtih za mazivne pumpe DIN 7'{6 (ISO,R 775), za zupaane pogone DIN Tlll (ls(rll 775), za elektridne strojeve DIN 42943 (IIRN N.G0.020 i02l), /rt jednodjelne postavne prstcnovc txnnoane strojeve DIN 73031 (ISO/R 775), za l)lN 705. a za dvodijelne DIN 708.
-^\\or_ivi
fi$fgfrontrutrawt
rukori
oplereieni popreano na os ruka\ca. Rulavci koji ,e-",),,*_ .su nala,,e oso\ine iti \rarita nazi\aJu se cctni rukovci. *^* ,,.g
uzduzno su optercieni, te sluie kao podupora o6ovi' pritiske zadovolja\a pun uporni rrtardc (sl.lJ[). Bududi no lli rratila. Za male (la je brzina klizanja na obodu najveia, a u sredini nula, rukavac se nejednako l,osi i ne ostaje ravan. Teorijski je u centru po\.rsinski pritisak beskonadno volik, Ito moze dovesti do poteskoia prigodom podm^zivanja
lblpomi ili uporni rukarci
:i,-:l:::: " Ojae.al'ja {vijenac, ili sianjenja. \luie 7a preuTimanje malih uTduinih sila , osieuro jc poto2oja. Visina r ijenca *t*,t" lao :z.dl2no L. , _ O,l i' ,.=0.1 do 0.151. Umjesto vjjenca moze ""i;;r, ,Ir
se napresar,
i prslenove ili Lod
sra porravne prslenove osiguratr vijkom ili zarikom
rffi_-_-tz
\
:,1_
CI.=' t)
(-)
umiere_
Lt.).
ffiW b)
Sltla 45.
z) slc,ri lrstori
(Sl.
Slill {J. Potpomi rukavci 4)s punonr nilernon povlsinoml b) s pNlcnasto,n nalcznonr povriiioDr r) \ lNlcnrs loD nalcrnom pov$inom i leiaslom potpornorn ploi.!l; r/) kugladi rukrlrc
prstenovi kao ojaianja vrarita
,) poslavD lrsien DIN 1705 sa dra za lj5. nrvi'lchj .) postavni p.sten DIN t?05 s konainih zarikom
pomakDuta zarika
s
l-lporxbom /rrlenrsloga potPonog rutuw:d (sLL7[) smanjuje se ovli nctlostrrrrk. Ibvoljno ic da se kaljcni rukavac oslanjt nt potpornu ploiu, l(alicnLr ili (xl lilcvun.r iirljoza. Lciasta uporna plotrr f! rrrr sl.{7t) nislavlja se (Prihgodrrvrr) slrrrl prcnrir polponroj kliznoi pk,hi (rr1y'arri talrrrrt; (sl.1.7 ) prilagotlavrrirr se
Kttyln.rt nt.k.avLt omoguiuiu
krhu polaetlji\osr oso\ine, ali ,/boe n
SL
l.i.
islo lrko srnri kro
I
()l
ciiski ruknv(i Nirrr lr,(l(srti ,holl rlcfovolirrl trcrrirr.
ZiiE
nsovur
rvluru
cti
Elti sallihrh i llvihllh, nolllcrli imnii0 i
ls
ll Jl]
l||ofl cnti 01tr0la
Osovine i vratila treba sma].lati nosatima a dya oslonca, s pojedinadnim silama I. Na mjestima leZaja javljaju se rcakcte FA i -F.n. Na $1. {g. oznadeni su opasni presjeci grafidki i s pomodu brojeva. Opasnim presjecima heba smatmti s!e presJeke na.mje\tima promjene prornjera. na mje.rima utora. ,,liJebo\a ild., r kod ra\,Trh rglalkjhr ocovina i \ralila na tnjesru najreieg rnomenta savijanJa-
Sile F proizlaze iz site koja se javlja na zupcu, vladne sile ."..nu, t Zir.r" J'iclu\r koje nosi r slicno. O odredivanju njihoie velierne tir te govora t
*jH -2
Slll!
,
Monent savijaqia M ako sile djeluju u mznim m1'ninama (osovina ili vratilo
crtani su tako da su msdlanjeni u dijelovima izmedu opasnih pr€sjeka) A horizontalaa silai f-, verti!3lna silai ra, rB reakcije u osloncimal M. momenli .ild f; M noaedrr cila f: l. 4 opani presjeci
!/,
Sllla 4.0.
Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i \ratila a) primjer
s
jednom sitomr 6) primjer s dvije sile
sile.F w djeluiu u iednoi ruvnini, pojedine srle ra5Evljaju se u horizon_ ,Ako loiDe jvenikalne komponente F i F. tako. da 5e sr\ore drije ramine sila.
Mohenti savtarja M, i,11, u tim medusobno ot -iti-.urri.ri-"'rtr";"ju'." geomelrijski r$1.1,9.r na poledinim preslecima u rezulriraiuii -nrn",, *,i;"i, M Radi boljeg pregleda momenri su cnani u lmjeru .ii" fp"*ir. pr..j'.f.r'r, ry"l" O].,*: olomiro na povrsine presjeka. Rezutriraj-uir -;;, ;'-G l:l", nJa.Je onoa mJerodavan za proracun a\,rsloae. lsto rako mogu uzdu2ne tile. ipr. I"rnp".l*p sita zup.anika s kosim zupcima. trl"^u,i, p*.i".i,l" dodatna vlaCna ili tlacna naprezania.
:jq:}
Slllll.l0. Tok oketnih monrcnala u vratilu
IluduCi da vratila uvijek prenosc okrctri monlcnl, optere6ena su i nr tol7iirr (rviirnjc). Okretni monlent nc pn)Lrzi obilno ciiclom duliinonr \'ruliln l){)v(rli sc prcko pogonskog stroinog tliic|r {rrPr rcrrrerrico), a oclvocli proko tlrrrgih srroinih diiclovr (npr. zup()trniltlr). [1.4.10
T,Zlwunt tywtu ti[lici
4.1.
Uvlsro0lEl
Momcnti
J4l
i
,(
protiv savijanja i rorzije. te momenti inercije /, i presjeka osovina i \.ratila
N &W M 0klto
raznih
fiu savoj u Cvrsto'u prcma iskustveno dopustivim nxproz1rnjima (t^bl. 4.2.). pojedinim opasnim presjecima imosi:
M
naprezanje ha sarianie
W
&wj
lrdftt
Yfitih
1,
(4.2.)
W
o (N/Dmr) naprczanje na savijanje n opasnom presjeku, l,/ (Nmm) noment savrjanja ! opasnom presjcla, rrl onDr) moment otpo€ oPalnog prcsjeka (vlii t'rl 4 I l
l{liqralr
fflih
tl
Tllllici{.2. Dopustena naprezaDja na torziju
i
savijanje (N/mml) za osovire i vmlilr
(iskustvene \riiednosti)
=''[ ,
2t)
t-,1
.]
=.,.,(rf'
",,(?)' 'o'l , -".,'(il' . .,.|. ,
,.r..,,,,1,..,**";* loir., s, 4l:...i0 (a 0460 a oils) "a o. rroc.{nincorlaclikrSL,l2.ia(i]0460..4r0545)
\r.ri
,]
".,(:r)' ".,'[t;t)'
yuaew
na
v',iin
" o.o5lr: - r,24",
.a,|D:,2,4ttel
,/,
tordlr i sa|,iianie
5e_ /a brziitk opterci?ni dio watila naimanjj) ponebni promd ocredl unapnjed prema isku5nenim wijednostima dopusrenih naprezanja. " Iz uvjeta da je r,=Tlw=t,,q, dobir.,a se za rtatila sa m=-0,2 d3 por:;bat najna ji plomjel
Jer
= 0,1
dj
na bilo kojem mjestu
najDanji dolusleni pomjer vralila u podrudju oplereicnoft okrehim monen-
lafl.
promjer presjeka: (4.3, )
T^ko konstmimna osovina ili mtilo bila bt pdraboloid (okomito isprugani (tio na $1.4.11.). Potrebno je, medutim, dobiti proizvodno i flurkcionalao pogodan oblik sastavljen od cilindara i stoiaca tako da to ne dovodi do podrezivanjo p raboloida. Prei.Lovanim osovinarrd i vratili a iednakih naprczatxja na sariuru., usteduju se mat€rljal i obrada.
ji,
(
pogonski okehi motuenl.
nr,, (Nrnmr) dopuitcno torzrsko naprezarje preDa
.n izradunati
tmmjet osori e ili vratikt d, =
(4.1.)
0,2 t,hD
7 (Nhnr)
100..150
Teodjski se svi presjeci mogu tako dimenzionimti da u njima vlada jednako nirprezanje na savijanje. Iz uvjeta za presjek.x ot=Mlvr=6tdrI. moie se za
Preporucljivo je da
,/ (nnn)
30...60
\i ,( h ,lialicd
Za proradunavanje naprezanja na savijanje i torziju ponebni sn fiomenti ot_ tx)to t)rcsieka W protiy savianjd i lta protiy totzije. JednidZbe za njih su u lau.l.l. l)(ncd toga dani su i momenti inercije potrebti p.i proradmavanju alefomacta-
W4lilllti
St 42 (a 0460)
olt ielika St 50 (a 05,rs) flii.n.sditr.d dclika sl60 (C 0645) ili lclr'"nos aclik. !dnih rlizBli.i razuFnrsbm lclvom od dciikr s170 (4 0745)
, Nni.i.ista urtila od,jclikl .J
,,
t2
*0,,{
4r df
,l
llm
i_il
iiiffi D
t.l
Ako su prcjekom odrealene dimenzije osovine ili vratila, preporudljivo je dn sc plljc nego Sto se radunski provjeri avrsroda oblika. iz\tii pt;btiZn; ko;tuhl
Slil0 4.11.
osovinl ili
lil{r
mprezanjem na sav{anJe
Eosnwrvnanl
lvwoci
(r,rskia ohlika
fflfurxtanita
o\t
kao dinamidka izdr*liivost odrodcnog prcsjeka osovinc
U DN
atrstoio obliko
faklor zarczlog djelovmja prema ('1 9 ).
tt,
ltt
,1
n
(N/Dm:) naflezanja
(N,r)
w, tlt,
(mr)
/
(mm,)
T (4.6.)
w,
nastala od savojnos. vlainog, traanos j rorzijskos
!-=t
odlos naprezoja piema (4.11.),
gi icu tvstoic oblika*=2,] kod dijelova s oplercdcnicm -\rjdntc., l.o loo diie'o'o Dez ur'erecerua rd vvrdre
titktor za
olteredoja,
uznnaju6i u obzir losonsle udee iti uijednosti Dajveiih vrsnih momenata savijuja ili tonije za odredeni pros.iek, udlZla sila u odgoveajudem presjeku, moment oAoE odsoEajuCes lresjeka protiv savijmja, odnosno torzije (tabl. a.1.),
p* I
wlefitno naprera je
o|
+(ta,)ri
I /r koeficijent oblika zareza prena ll. i.ll. do {16 Oslm toga teba uultavati: '}r ' zupiasie i klinasle lrofi1e vratila, lx = 1.4 za poligonske plofile vratila (o{lgov rrrirtrlr oblikc vidi u tabl. 4.1.), rad,jus el$ivalerhos zarezaje keaktenstidla vrijednosr zarezne osjetljivosli nulcriirlir prema tabl. 4.3., (pad) naprczanja prema (a.10.) do (a'12') kod: reducirani sradijelr
Z =2ld
(4.1.)
ekvivalentno (ieducneo) mpre,anje, gomie naprezdje lromjenljivos opteredenja. ro je najvece nonnalno ,aprezanje koje nasraje u presjeru, naime:or = o, + 6 lorijsko mlrezarje prema jednadzbi (4.6.), odnos koji pokuuje nati! nalrezmja na sNijmje i uvijuje. Treba stavili: 3ai = 0,,18 pd izmjenidno lromjdljivom savijmju i rcpromjenljivoj touiji
- 0,4).3a1- 1,47 ptj i2ltenidno pronjenljivom salijanju i jednosnjemo pronlenljircj torziji (ar = 0,7),3a; = 3 pri imjeniano promjenljilom savijanju i naizmjeniino promjeiljivoj roziji (o, = l). lctu
S pomoiu faktora
&,
prilagoduje se tozijsko naprezanje izmjenidno promicnljivom naprezanju na savijanje. To znadi da se s pomodu fakora moze prcrflduDati tozijsko naprezanje q u odgovarajude jednakovrijedno promjenljivo t(nzijsko naprezarje. Ako je \.Tst savojnog i uvojnog optereienia iednaka (na prirntcr obje irmtenieno prornjenlji\e ili obJe jednosmjemer. onda.ie .v^ L oro
ft
-
nr
(4.e.)
r+JP'r
povriina odsovaraiudee presleka
Pri istodobnom optereienju na savijanje i uvijanje zamiiljamo da ona izazivlju samo normalna naprezanja, nazvana ekvivalentno ili reducirano naprezanio. finrc je optereienje vratila svedeno na optereienje na savijanje. prema hiph'ti o tiojwten defomacijskom radu pri plomjeni oblika iznosil
lk
odreilcDog presjeka,
dnraniaka iznieniano promjentlva lzdr:ljivost matcrijala prcm lilll.l.il., fakror kvAlilete !o\,!he prema tl. l !2.,
(4.s.)
A
(4.8.)
I.r- d. l
ivBtoia oblika
r.
I-!
^ lnrl
(4.4.)
'
o, .t
ili
vrillilx iznosi:
U opasnom presjeku vratila mogu nastati naprezanja od optereCenja na
',
lrfil
I rmr , ,/ (nm) p (m",
Z =2ld reducna,,i ;rad'lcrr
'.dd'
naiveii p.omjer Prcsjeka,
polu jer zaobljenja dna
(4.11.)
=2lP
Z
torzija
(4.r).)
+2lp
+llP
(4. r2.
ndpre/d'j'L
z
eza
(r'i'li ql 413
do 4 16')'
Irtllm i.3. Dinamiika vlaano-tladna izmjenitno promjenljiva izdrzljivost
ekvivalentnog zarcza zilavib materijalu (aelik)
)
lrs0v
lt
t l/Rll
ll
cl/ls I fl]ti
\
0,9 I
Ita
.E
1,6
Ra 3,2 Ra 6,3
=\
0,8
'o^\
'g o,7
,g
Ra0:8
LE
1'a
Ra 12,5
ph=0,3
0,6 I 0,5
Ra25
5
0,3
0,4
E ,,,
0,9 100
l
400 600 800 ro00
b
'a
1200-i4d6
loma dv8roaa dM (N/mnr)
*-
.l
Slllll.l2. Faktor urjecaja kvalitete povrline lre ovisno o vlaanoj tvrstodi oM aelika (kvalitete povrlina vidi u tabl. 1.35.)
0,07
0.5 0.6 0,7 0.8 0,9 odnos d/D 0,1
Slih {14.
Koeficijenti oblika
cvr,i
I
kod waiila s utorom po obodu
:1.0
2.8
0.t 5
E
2.6 3.5
0.2 0.3
2.4
I
2,2
2,0
B 2.5
0,5
1,6 1.4
t.2 1,0
0,6 0,7
Sliki4.l5.
0.3
0_4
0.5
Koeficijent oblika ad kod vratila s popreinim provftonr
0,8
odDosd/r,.'
$ll[n4.13.
0,2
Koeficijenti oblika dl, kod vratla s nzlidiro oblikovanim pijclazima s veces ,,a nrdnii p,o,rjer
Jcdnadzba (4.10.) wijedi za dijelove \Tatila optere6ene na saviianic, icdr)alL 7l,r (4.1 l.) za dijelove bez optere6enja na savtanje, jednadiba (4.I2.) za diickr vc vftr1ih opleredenc iskljuiivo na lorziir'.
Ill
ostvuuglltl
mmmlcuE
Akoje p < 0,5 mlq onda ujednadibama (4.10.) do (4.12.) treba ipak uvrstiti p = 0,5 mm, jer se tok sila ne Tomi oistro oko zareza, nego prolazi u luku oko njega.
Kod glathh dielora.rratila bez utora je p=-, pa u j€dnadzbe (4.10.) do (4.12.) fteba urrstavati ph = 0. Kod tor ih osol)ina ili dieloya yratila (dosjedni klin, klinasta lTatila, utori ozubtenih .vratila) moie se pribliino uzeti da je p - t/2 < bl2 (t = dnbtfid ntoft odtosno zupca, D = Sirina utom). I kod napresanil glavina (s1. 4.16a) treba u.!'rstiti p= 0,5. o", Odnos naprezanja
vratil.r koii su optereteni iskljuCivo /r., /rr:Ux, slavlia sc o"'/0o = 0 pi iznr.ionidno promjenljivom ,i, o",,'o. = 0,5 prijednosnrjcfto promjenljivom !, q'/or = I l)ri ncpromienljivom t. U ovim sluta.jevima lreba uzeti d"r., = 1,5 ?l. Za ispmvno r inrcnzioniranie mjerodavna je: rrrrr
I
Sill rnost protir
u
ornosti SD
(4.14.)
= oold"k
Uobitajeno su:sD > 2 kod oJdc=0 do 0,25. .lD > 1,7 kod o",/o! > 0,25 do 0,75, SD > 1,4 kod 4,/6! > 0,75 do 1.
(4.13.)
og
(N/n,n':) yednje naprezmje tihajnos optereCoja. ono je jednako konstmbron (mn-
(N/nm1
nom) nomalnom naprezaiju kojem se dodaje iajeli.no nap.ezdie. u normdlnom Ju.rju su'o \lacn"'li ,16(nd tupre/djs o Ndcelno. u pojeornrm presjecima v.alila je a, = 0,5 (o! + 6d) sa od kao najmmje normatno nalrezanje ciklusa lrmjentivog opttre6enja (donje nalrezanje). gomje mprezmje ciklusa pronjentivos olterecerja ('n =
o+ oi
N&w .':=3::--a=:f-r
I
a-ss-:L!-----4!La!]
I
lelorlnaciie
tffi.4]lilnilciiefiwsihsarilaria Osovine
i lTatila izlozeni
-F' (s1.4.17.)
poglavlje 5.1.6.). Gladak ltap dobiva prema tl.1.18. na mjestu rr
progibl
,
oi,lik E nt
-]) Ir,3]* t t'.) 6E."/f r. r'
(4.15,)
I
Sllli 1.10. KoeficijeDti oblika aH kod vratila s naprcs.nofi slavinom (za presjek I prena sl. 4.13.); 6) sa ezorn s orbin hrid,)vima za uskoanikej .) s blagih prijetzimaj d) s utorima za pero. odnosno utuima,a dosjedni llin
,)
Dugo i
tAnka uatila mogu desto biti dovoljno alTsta, ali defomactom mogu remetiti l'0nkcionalnost. Tako npr. mogu dovesti do odstupanja u zahvatu kod zupdanih prijenosnika ili do zag javanja u kliznim leZajima zbog rubnog pdtiska. U kritidnim sludajevima heba prcma tome proradunati progib i kosi poloiaj rukavoa. Prcma iskustvu progib ispod hvatista sile mora imositi/ < 0,00035 .L (monjo rijednosti pri,1 > 25 s '), i Gl. 4.19.) tan Bee s 0,001 do 0,002 (manje vrijednosti kod dugih kliznih leiaja, a velike kod katkih kliznih lezaja; vidi
{___1,____l_,Lr
.t
su savijanju zbog djelovanja sila
z
'r
Ako su vladna odnosno tladna naprezanja o i naprezanja na savijanje ol konslanta, kao sto je to kod osovine koja miruje, onda ie biti o",/o = L Ako ne (licluje \lacno ilr llaano naprezanje. vei.amo naizmjenrcno promienljr\o naprezanje na savijanje, onda.ie o.,/os = 0 (disto izmjelliano optereimje). U dijclovi-
t., Slll0l.17.
I'r)sib osovinc ili vrrriIr i lti,sl
ll,l,,1ri
rlt
llcr
u lcTrticvinrx
fru
ffiI
Nadalje proizlazi na mj esti x kut nagib :
'^P=;.r,(r Kod ir = 0 nestaju dlanovi sa
lspod sile
l-
iznosi:
progib
r')
(4.t6.)
r.
f
=.t^+(fB -
j;)t^tl
('l ls')
reba odrediti pojedine kutove savijanja pr, P, ... s ponroiLr .icdnl(ul)r' (4.10.J. Za \rranu ,4 na sl 4 lq. je na primjer: Sada
rf>
h"p.=;;(B-t?), i
tan/= r
p;
i
L
tanlJ^
r}]*.:l
-\
osovina
=t?d\(tB d).
t4.20.)
Sa suanom B treba poshrpiti jednako.
Iluduti da su kutovi savrjanja veoma maleni, moze se staviti daje trn d, ' tr, o(lnosno tan B=8, odnosno tan Pa=drp d(t1t B u radtanima)
-/
Ko zol o ule;iitene osorine ili vrdtila smahaju se, prema $1. I I0., da su iultcni u osloncu Fs tako, da se kao pdje stvaraju dvije koMole.
rry -_A ili vmtilo
).
(4. r9.)
L
(!,
I
(/l i
prema tome:
*na=fo-fu Slili 1,10. Prosib uklijestenoga glarkos stapa
Sllki 4.19.
Jll.
ttrrru*mrrr
movnt t vmlm
rr k l
i-
Its
;i zamisljcni mstavljeno, tako da postaju dvije konzole
ili vratila s jednom silom iznealu leZazamiiljamo da su osovina ili vmtilo ukltested u hvatisru sile F i rh su kao konzola savijani reakcijama u osloncima duliina 1A i /ts. Kod viiestruko stopnjevanih osovina
Ji
irr. prcnra sl.4.19.,
I\qih
Slill4.20.
Prosib osovinc ili vratila kod konzolnog ulezistenja
t)tbtr
--Jt,r r" ',^-l!(-t sLtJ *tJ,. .t. /)' (nrD) /.;' (N) / (Dnn) U (N/hnrl) ., (-m')
l
)
(4.t7.)
pojedinadno, za svaku silu l'r, F:, ... posebno, tc se onda izmjeri vrijcdnost / nir lricstu najve6eg progiba (dobive se crtanjem elastidne linle) S kuton ntr!,il)rr
progib islod FA. Progib/B ispod I.B treba proradunan na isti nadin.
lrcba postupiti jedMko.
sila oslolca lezaja Geakcija),
t\1$ silc (liehlju u raznin rut,ninlu tt,lrcbtr poic(linc progibe /. /:.... i kLtlovc nagiba p,. 0:, ... te momenlc saviiarril (sl. '1.() ) rrn odgolaraiudiIn lnicslinrtr Bcomeriiski zbmirli.
duljina stulnja od l.^, modul elasrianosti haterijata vratlla, za dctik =210000N/mm,. momeDt inelcije odsovMju6es presjeka vraila preDia tabl. 4.1.
f,I
mwur
nmrmffi $
rwmu
twWynatiie
'lbTijskim momentom zakedu se mealusobno presjeci \Tatila. Dva presjeka u rxzmaku I glatkog dijela vmtila (s1.4,21.) zakedu se za kut d= f /G'i). Kut r
Sl.
4.22.t iznosi:
Oad)
(N/ ft1)
Nmm)
onh) (mmi)
(!.2t.)
kut zaketanja. modul klizdja materijala uatila, za {elik lhosi G = 80000 N/mr, torzjjski nomell ! odsovdajuaem dijelu uatila, dio duljine mtila s konstminim mohedon indcije i torzije, nrom€nt tuercije proiiv zaketaqia u odgovamjuaem djjeln mti1a, prem. tabl.4.1.
-,.i
Sllh {.21.
iHffilll(i
Ntilna tnina vnnP
i l,ratila, zajealno s masama koje su na njima smjestene, Fedstavljaju neke vanjske sile po'et 6e te mase Itel
o=!2U GI, d c r / i
Jtr[l
!ffiinaltzinavrtnie
itatuane lonii$lm $ihllla
,,irLrurnjd .rupnje\anog r ratila
vRrffi
didni impulsi centritugalne sile. Ovi impulsi odgovaraju brzini \''rtnje, a nast0ju zato sto se stvaran poioiaj teiista ne poklapa s teorijskim Do toga dolazi zbog neizbjeZnog odstup_anja sivamih mjera od nazi\'nil, u g&nicama dopu5tenih oastupan;al.lko se sada sludajno poklopi pogonska brzina vrtnje s fiekvencijom vtastiil iitrala sustava koji tvod osovina ili lttilo s rnasama smjestenima na njima, nastai [e reronaniiio. Uz nemiran hod vibrirat Ce osovina ili lT atilo' povecavajuCi stalno arnplitudu tihaja, sve do loma Rezonantu brzinu vrtnje 'nazi.,,ami Prcciz'rlim balans[aqjom i Teksiiskom ktitiinom bruinom vrfitie, nNn' krutom izvedbom moze se danas raaliti i u samom kdtidnom podrudju Ovd je flekmetoala j€, medutim, upofiebljiva samo u posebnim sludajevima Ako pri puStanju stroja u pogonske si.1st
Uvijanje slalkog dijela uatila
t,tzh\Lto
Slitl {,23.
Titanje osovine ili vratiia zbog premjesianja t€zista
masa montirana na v'atia eldtiina linija; D amplitude tibanja elasliane liniiei lui S0 teziite masei F, cmhifugaha silai a'i cenlritugalna sila nakon lola okola
'
T5 T6
T7
Sllk L22. Za pronEunavanje kuta uvijanja stupnjevamg rT atila
Druga vratila, npr tansmisijska, deformimju se znatno vei pri razrnjemo malom momentu uvljanja. Ova prcmjena oblika izazvana defomacljom dovodi zbog elastidnosti rratila do nepozeljnil torzijskih titaja shojnih dtelova montiranih na rratilu (djelovanje kao kod ravnih tozijskih opruga, r.idi poglavlje 3.4.). Zato se kut zaketanja Fema isl:ustvu ogranidala na velidinu dl2l=0,25 "lfi, ako .rl oznadava ukupnu duljinu dijela vratila koji je torzijski opt€rcden.
b) Sllkr
ffi c)
Ll4. Shematski prik^z razlilitih ulezistenja osovina i vratila konzolno a) okretno u lezajflima; D) oboslrano uklijestc'oi
')
EX
usovrt.r r
nmtm
umlu
l)ugatke i tanke osovine i vrati)a inaju visoku llcksijsku kritiinu brzinu vrrnje. Klko iz (3.4a), proizlazi, frekvcncija vlastitih tirmja susrava ovisi o krutosti . i o(l nlasa m koje vib raju. Sami impulsi i sile koje djeluju F1, F2,... neurjeauna kriliinu brzinu vflrjel
,,, G') ( . ,, I .ll
(4.22.)
kouolno uleiiitene osovine ili ratila
(sl.
Ull),
ktutosi susta,a koji vibria, masa sustava kojl vibrna,
(c,nhr)
Gm)
K g 2fi f"
fleksijska kritiina brzina \rtrje, fakbr nalina lezi$tenja (= 1 za osoaine i uatila koja se slobodno okeiu u lezajima (rl. {.2fi), (= 1,3 za osoviae oboshmo uavrsd€ne (tl. {.2{i), (= 0.9 za
(N/n) (kg)
,r
vil)rrci.iir do reonanciic.'lb Cc nashti krrtil pogonska bl7ina v[njc budc.i0doirl(ir vlaslitom litrun-jo sustava. hrziiskd lt'ilit\kt hrzinu v nie ,?k,ir .icdnxkr .j0 ()pusnost za nlogudnosti Ioma kao i fleksijska llnpulsi okretnih momcnala ogr'il_ ritcni su ipak na posebne sludajeve.
zemaljsko ubrzeje a=981 cm's:, najvedi prosib izdvm teuinama nasa srrojnih dijelova snriestenil na ili osovinu.
1E
ratilo
to/
BuduCi da tezina vlastite mase \,ratila ili osovine nije pri proradunu uzimana u obzir, izradunana kritidna fleksijska blzina vrhrj. leii i7nad stvame. Razlika koja se stoga javta povedava se s povedanjem progiba izazvanog tezinama masa. Zato se osovine i vmtila nastoji dimenzionirati tako da izradunana kitidna brzina \Ttnje rk,ft lezi uz dovoljnu sigumost iznad ili ispod stvame pogonske brzine vftnje. Za sustave kod kojih su rla teskom vratilu ili teskoj osovini smjesteni lakSi shojni dijelovi, dobit iemo todnije vrijednosti zu,, ako u proradunu uzm€mo u obzir i vlastitu teiinu \,Tatila, oalnosno osovine. To iemo uainiti tako da deno tezine parcijalnih dijelova vratila ili osovina nadomjestiti silama s hvfltislem u teiistu svakoga parcijalnog dijela. Ali ni to nije poeuno toino, jer jc vlastita tezina zapravo kontinuirano optercdenje. .hta
lrifi rna lrrina vrlllle
Vrolilo s masama koje su na njemu smjeitene ravna je torzijska opruga koja Ce poaeli vibrirati pdgnsenim toEijskim titrajima, ako je izloZimo kolebanjima okrctnog momenta. Ako kolebanja oketnog momenta odgovaraju bzini vrtnje l(ao Sto je to kod zalomljerlih vratila stapnih strojeva, doii ie i kod torzijskih
(4.23.)
^,,=Gtl:
toEijslG k.itiina brzina vrlrrje. ,. G ') I (N /rad) krutost ratila, ./ (kpDr) momeDt hohosti masc \aalila, ukljndivo nase dijelova smierlenih nr vrililu.
Uzimaiudi u obzir oznake dane na sl. 4.22., iaaduna\,? se
Pri promdunavadu^ s pomoiu jednadzbi (4.17.) i (4.18.) tu (4.18.) je smtu kao sile koje optereduju \Tatilo ili osovinu biti uzimane u obzir samo tezine masa. Ne smiju prema tome biti uzimane u obzir 1'udne sile remena, sile koje djeluju na zupce zupdanika itdl Fleksijska kritidna brzina \,.rtnje neovisna je o tome jesu li vmtilo ili osoyina u vodorawom, kosom ili uspravnom polozajul
flIffi
vt
'n"zij\ka kritiino bEina rrtnje
l lcksiiska kritiina brzha vtnje
Kf;
i[
i/
lorl
rz jodnadTbcl
11l 2 ___ cG I, . Nrnnrad) krulost vrallla, C (Nimmr) nodnl klizanja ftaterijala vratila 6* 80 000 N/ntu: za aelik, / (nm) duljine pojedi h slrynjeva.ll djjelova vratila, / (mma) poluni motuent indcijc Fjedmlh po!rcanilr presjeka (tab]. 1.1.).
\4.24.1
JXII
a
U Ot,O]tlT POGI.II,U|| Trenje, podmazivanje mazivanje
i
HaFnle, i
maziva (230)
.
Trenje (239)
maziva (210) o Klizni leiaji (2{0)
.
Pod-
.
Hidrodinamilka teorija podmazivanja, leiaji s viiestrukim kliznim povrsinama, utori za podmazivanje (24[) o Deved pa21ya, uredaji za podmazivanje (250) . Materijali za leiaje (leiaj-
ni materijali) i materijal rukavca (253) . Oblikovanje nosivih leiaja fuoprednih leiaja) (257) o Proraiun nosivih leZaja (popreirih) (203) . 0611Loruoru urornih (uzduinih) leiaja (270) o Proratun upornih leiaja (uzduinih) leZaja (272; . yu;r1 leiaji (27t) . Konstrukcija i karakteristike (270) . Ppo11u uoudn'., moguanosti opteredenja (00) Nosivost i vijek trajanja (287) . craniina buina yrtnje
.
Gel)
.
Podmazivanje (206)
m
nodmalivanle i mailva
Innie
i \Tatila imaju oslonce u kliznim ili valjnim lezajima. LeZaji se podmszuju da bi gubitci trenja, a time i zagrijavanje, bili sto manji. Pod treniehN sa prema DIN 5281 podmzumijeva otpor koji se javlja ianedu povrsina nalieganja dvaju tijela i suprostavlja se metlusobnom gibanju bilo klizanjem, bilo kotrlja' njem ili valjanjem (trenje gibania - kinetiiko trenje), ili onemoguduje gibanig Osovine
(trenie
miroranja
staticko lrenje).
Za lei:a1e madeole ima samo henje gibanja. K tome se ta(nna i start o //erye u podetku gibanj a L renje zausta ianja t kftfu gibanja. U trenje gibanJo spadaju sljedede rrste henja:
L
Trenje klizanja, kada povrsine nalteganja klize jedna po drugoj (klizni lezaj, klizna vodilica kod alatnih strojeva).
2.
Trenje kotrljania, kada se dva elastidna tijela (na pdmjer od delika) kotr" jskoga taju jedno po drugom. Zbog elastiane defomacije nastaje iz teo toakastog ili linijskog dodira povrSinski dodir koji daje klizni udio (valjdidi koji se slobodno gibaju izmedu dvtu vodilica).
3.
Ttenje valjanja, kada se valjaju dva tijela jedno po &ugom, pri dem je udio klizanja i kotrljaoja odrcden unaprijed zakonima gibanja (valjni l€Zaji, bokovi zupianika).
l _l
2
rilc) $likl5.l. Vr.re trenlc
a) suho henie bez sloja koji razdvaja nalezne pouslnei D) mje$vlto trorjer dj.ldnil Do suho. djelomiano leknie tcqer .) relaie hcnje (Plomo lrcnjc) s fteduslojcDr koji razdaaja I pomlid dio; 2 Dinilai dioi I tue.lusloji 'l gibanie; 5 optcrcaenje
Poznate su nadalje jos o\e 'rrstz lrenja:
1. Trenje i\)rstih fijelrr, prj kojem se dvrsta tijela dodimju neposreclno. njihovim por.riinama je oksidacijski sloj ili sloj l(iotog maziva.
Nrt
2. Suho trenje, ako izmealu dodimih povfiina nema oksidacljskog sloil, sli)ja vlage, niti bilo kakvog drugoga shanog doja (sl. t.h). 3- Tebuie fi? ie, ako se povrsine naliiegania ne dodiruju, a vrhovc niihovih povriinskih hrapavosli r0zdvairl fiosivi lckudi ili plinoviti motlrrsloj (Sl. 5.1[). Ako sc polrobrn lhk zr nolcrrir slvnl1r sxnro gibanicm 1iicl0. on(h 8rr
txflfi Pmilr rlllll mruM
{LLrlut Dazi\|alno hidrodinamitkim, ako pak nastaje pumpom s posebnim pogonoll], onda hidrostatiikir?. Trenje koje pri tome nastaje je henje zbog
viskoznosti (iilavosti) materijala nosivog mealusloja.
4. Mjelo.)ito trenje nastaje mealu po\,.rsinama nalijeganja ako postoji djelomidno tenje dvrstih ti,jela, a djelomidno rekude trenje (Sl.5.l[). Mjesovito trenje nastaje pri suvise sporom gibanju (pri pokretanju i zaustavljanju), suvise visokom opbreienju ili nedovoljnoj kolidini tela:uiine, odnosno plina.
illla
va
Radi olaksada klizanja porrlina nalijeganja, te mdi sma.njivarja ili dak spdedav0qjn lrosenja, rabe se mazirts. Zadatak im je prekiti klizna mjesta, piaqiati uz nlntcrijale, razdvajati hrapavoSiu izazvane mealusobne nera\alosti po\,.rsina nalijog0njr, da imaju nisku rmutamju Zilavost, da ne nagrizaju materijale i da ih trtitc od korozije, a da po mognirosti i hlade, prenose pritisak, brtve Stite maziva mjesta od nedistoia i vode. Kao mazfua doTaze obzir..
i
t
1.
IX{l
Nrrjactto sc (hic Prcdnost .icllirrirrl Irincralnim uljinra prenu sintetidkim Lrliinlr. Svakom gibdnJu tcklrCiDc suProl.r rvll.r \,i urrul.rrrlc lrenle. {Lo d\ile oorrsittc lulnrzarre uljcrn klize1'tltl't 1r' ,inut,ri, orrJr.c ip,iedini trlni .loie\i nomiaLr r"edusobno u/ rrcrrjc' sl" lr lrcnic vcde, to je tzv. Zilavost tekuiine ve6a. Ta Zilavosl tekudine nazivir sc
Nliv inii.r
nrazivd za lezajc jcsu
uljt.
SIoj tekudine izlozen trenju, kao stoje npr. nosivi medusloj (mazivi shi) ko(l lli(lrodinamidkog poalmazivanja, moze se zamisliti sasiavljen od tankih slrtjcvtr slidno snopu nedusobno pomaknotih igra6ih karata (s1.52) Pri njihovu nrcd" sobnom uzduinom pomicanju nastaje izmedu pojedinih slojeva smidno ntlprczrrnic ,, diia velidina ovisi o vrsti tekudine (iilavosti tekuiine) i o mzlici brzinrl je vede smidno naprezarje K o |ojedinih slojeva. Sto je veCi pad brzine, to Iricra za viskoznost mazive tekuiine u gibanju oz.n^Ea\a se clintlmitka viskoznl) e 4 kao ono smidno naprezanje koje bi nastalo kad izmealu dva sloja lazmaknulrl (I nr/s1' 1n icdinicu duljine (1 m) postoji mzlikau bzini odjednejedinice brzine
t
(trr'a). Ona opdenito najbolje udovoljavaju zahlevima i desto se njima moze ostvariti hidrodinamidko podmazivanje. TelcuCa mazh,a
2. Masti za podmazbarye su plastidne tvari kod kojih su metalnim sapmima ili maleriji za Tgusca\anje dodana ulja. :r.
Mjetayine iyrstih mazi'a s uljima ili mastima. i.\,nsta maziva u prahu mtesaju se s uljima ili mastima. Sluie kao tankoslojno mazanje pri poteskodama uhodavanja.
4. Kruta maziya, npr. grafit
i molibdensulfid, krute tvari
u prahu
ili
u oblil:u ljusaka koje dobro prianjaju uz klizne povrSine i time im poboljsa\,"ju klizna svojstva. Najdesde se rabe u spoju s uljima, mastima i umjetnim masama (gmflt, molibdendisulfld).
5. Umjetne mase
s kliznim sposobnostima- U obzr
poliamid PA, poliacetal POM, politetmfluoretilen PTFE i fluoretilen-propilen PFEB koji se rabe za klizne tradnice, lezajeve, h1vila kod watila i zDpaanike. Osim toga mogu se kuta maziva dodati (inkoeoriBti) umjehim masama da bi im se poboljsala kliaa svojstva, na pdmju grafit ili molibdendisulfid za blazinice od uqietnih masa. dolaze..
mziyi slojeri su d\.rsta maziva u tankim slojevima (TSF) koja sluie kao hajflo mazivo, isktudujuii moguinost zagadivanja dobara koja se preraaluju, kao Sto su Zivezne namimice ili tekstil.
6. Suhi tanki
'7.
P/irori
Ponekad hodnih strojeva.
i
zrak
sluii kao mazivo kliznih
leZaja kod malih brzo-
Slitl5.l, Pomicanje slojeva tekuaine pri hidrcdinamiikom podmazivanju (a sn zuisljeni slojcvi ,ekudire koji se medusobno pomiiu kao slos isrdcih
Prema sl. 5.2. mealusobd razmak dviju polrSina je AI, a njihova razlikll tl bzini Av. Prema tome imali bismo kod povrSina u manaku I (jedna jediDicil duljine) pad brzine v = Ar'/A.i'. Ako pri ovome padu izmedu pojedinih slojcvrr
djeiuje smi6no naprezanje ,, i ako se pretpostavta da su smidno nnprczanic i pad brzirre , rnedusobno proporcionalni (Newtonova tekuiina), onda bi smidno naprezanje za jedinicu bfiine iznosilo 4 = dv; prema tome je:
dinamiika iskoznost
t
"-A'
n'
Ako se uvrsti ? o N/n':= Pr (l'rlsclll). AI rr rrr/s i Av u nr, tada proiTl0zi
tt/[Jt
flflrr, mffiuMlr r ilrflu medunarodna jetlinica za rtinamiiku viikoznost
N/m: n/s =
di
= pas (pascal*ekunda)
{s
a=
m eesto se uponebljavalo
ro\roJl
I pas Dakle
odnos
rcenupoaT,.
i
poaz fpoise
francuskom fuiaan poi\cuille.
,' ,. ''-_ f"T ' as I daP ldekapoa,/r i,i I Pas l0 cP
I0 p ,,, "'
lPas=10p=torcp
. Dinaniaka vtskoznost mo2e se miei noJeB se kugla spu\ra t('o/ ciie\
TI::' uuemT'
\jsko'imera
"rr*.':i p.o-.;"r, r,l'iiril'ltJU\ ri'pir Osim drncmjcke. postoj j i kinenatsk t::\a?zno v
n1a
je
izrar.no
'i1lilijl
podr/umiiev,
r\
'
kuglom. kod
anje. vriJeme spura-
uld pod koiim loslr 4 plema gu'toci ulJa p.
"0,*'a,,'",r.il" hinendt'ka
v^rluztlor!
nekos
se
'=rl Ako se mduna p u kg/mr, a iz I N = I kg . 1 (JKrc p
rnJs,
.r, proizlazi za I kg t N = m
Ns m N.. rr _ _r_=-+
dobrla
,
se
N.s/mr_ ,n:
Konvencionalno rrrrr:r jcclrnira
rirk,,.
1e do sada vrijedrla- nr
;
iA. ) stoac'u. narr s, is,or,..1I1 -... .." .,udale u','lTu :n**'t.torn I Srt00 csl rlentj.tokesl i Je "'fii. 1
Il: s
0,09f
pas
=
0,0009+pas,
Ako, na primjer, neko ulje ima kinematsku viskoznost dinamidka viskoznost
4' - o ou)q
ro-csj cst
Pas
-
(s. t.)
y=50
cst, onda.ic
u,o45 Pas
Ovo premtuna\.anic potrebno je stoga Sto se kinematska viskoznosl, ilko bcrnadajna za tehniku podmazivanja, gotovo iskljudivo moze naii u podutci proizvodada ulja.
ll
Sva tekuaa maziva s porastom temperature postaju ieala, Sto znadi dl so rjihova viskozrost smanjuje. Zbog toga se viskoznost uvijek mora naznaaitj U ()vrsnosti o temperatui. Tako, na pdnjer vs0=63 cst znati da kinenrxlidkl liskoznost ulja na ,= 50'C imosi v= 63 cSt. Na $1. 5.1. prikazane su p(nnjcno viskoznosti normalnih ulja ovisne o tempuaturi. Viskoznost raste takoaicr i s tlukom ulja, ali se taj pomst jedva odituje do 40 MPa=40 N,hm2. Od vaznosti je jos stir,3re, kao temperatum na kojoj se ulje potinje skruajvllr. ZLrrriile kao temperatura na kojoj se zapali uljla para, ali ne i sanro ulic. lc l\)-n.ianost prcma stareryr, kao neko odrealeno poveCanje ostatka ulinog kokvt rr uliu nakon nekog vremena. Kao maziva ulja dolaze u obzir:
nedu arodna jedinica za kinematsLu fiskoznoi
n.:r_l
amiCka viskoztlost
= lonsr = 1o"cst.
Budu6i da je opiedra gustoia ulja
p-0.0 Iq-q00 le--y00\j cull Ir ma '
rnoie se prj premcunavanju kinematske \ \Krir(enrvetrcrn.kaiednad2h..'i'(oznosttudinamickuuporrijebili
l.
Destilati, ko.ji se dobivaju destilacijom prcdukara zeorog ulja. Oni su prikladni do 40'C, 1e se rabe kod jednosravnih prijenosnika, kliarih lcirja, zglobova i kliznih putanja.
2. Mazira ulja A DIN 51505 (HRN 8.H3.313 i 316) s vrelisten vilior (xt onog koje imaju destilactska u1jn. Ona slr l$,alitativno ispod desrilar.r. n i jcliirija su. Imaju vrlo dobru sposobnost prianjanja i podnrazivania. Dl sU pogodla za podmazivanje stalno svjeZim uljem, te za protodno podrrazivanje do 50 'C. 3. Rafinati sr ulja dija su svojstva poboljsana mfinacijom (disicnicm). OIi udovoljavaju narodito visokim zahtjevirna sposobnosti podmazivan ja. postojanosti mazivog sloja j postojanosti prema starenju. StandardizirilDi slr kao maziva ulja C. Upohebtivost i preko 50 .C.
4. Lagirana ulja su rafinati ili sintetidl(a ulja kojima su dodani razliditi uditivi, izmcdu ostalog dodatci z.r visoki lluk, koii povedavaiu olpomosl nit visoki tlak (grafit. cinkov sulli(1. rrrolihtlcndisulltd. loslor. re spotovj li)sIbm. surnpora iklorr).
roI
Eulur rut, t00fiilliilff I t{tnui
niim kolitinama oslobada za podmazivanje, Za vriiome gibanja islisne se ulje iz pom i podmazuje. Pod saponifikactom podrazumijeva se opienito kemusk8 rci*cija izmealu masnih kiselina i mineralnih soli, preteZno kalcijevim, nat jevi,n ili litijevim hi&oksidima. Posloje prema tome masti kalcija, natrija ili litija. Svojstvo masti da se moze nanositi u slojevima i da se lako plastidno dcformira, oznadavamo kao kn zistenciu, koja se izraiava pomo1n penetraciie. Na 25 "C mjeri se dubina prodora ispitnog stosca i ona se izazava u desetinoru milimetm. Na pdmjer, penehacija 310 znadi da ispitni sroZac proalire u rnasl za 310 . 0,1 nur = 31 nrm. Odleiane masti daju penetraciju mituyanja, a prethodno gnjedene daju pe etraciju w|anja. Mazi\a mast je to bolja, Sto je rl]ania razlika izmedu tih penehacija. Penetracija valjanja tekudih masti koje su veoma oreke, je 355 do 475 (ra-aed konzistencije 1 do 3), twde masti od 85 do 205 (,azred konzistencije 4 do 6). Konzistencija se porastom t€mperatwe smanjuje, ali ne u onoj mjeri kao viskoznost ulja. Masti u tehnidkoj uporabi jesul L Maziye masti na bazi kalcijeva sapuna. tJdo.volja\.?ju jednosta\dm zahtjev!
6 3
2
1
Ic c .,9
ma podmazivanja od
-35
oC
do +50 oC, ne otapaju se u voali, pa su pogodnc
za podmazivanje na orvorenom (grailevinski strojevi, kolsko postolje i jed_
10
nostavni klizni leiaji). Naknadna podmazivarja pohebna su u kadim vlo. menskim lazmacima. Za valjne leiaje pogodne su od -20 "C do +50
8 6
"C.
2. Mdzive masti na bazi natrijera sap ra. Strullula im je vlaknasta, dobftt sposobuost podmazivanja, ali se otapaju u vodi. Tempemhfa upotabe jo -30'C do +110"C. Pogodne su za klizne i valjne leiaje, ali se ispiru
3
2
ru 40 50 6{ 30 60 70 80 90 t00 remlenturar(oC) _* temlenturarfC) SIiIA 5.1.
t
Ovisnost viskoznosri nonnalnitr uija o remperaturi \pren Nienann_ Can e rcn yole lu )
rrz su umJehd utja. sriniire im je nrsko. imair: pogodan odno. :,,' ir:.!" v,sko/no\l_tcmpemtrrra. naroatto po\ i(enu poslotano+ prspx-r,"r.n,,1,,_ \L prflnts]c ego mineralnd ulja. Buducr
da \u teoma:kupa, rabe.e,.amo orxrlc gdlc normalnd nft/tva ./ataiuj.l. \inte,sl,ir I ula rrlog, ," L";ir;;, ir,lrlr\llc (vrdr pod 4,. Od.uitetsl,ih ula n,ijbolie Lu,=L,"rirt,t.,,i,ol ,,al-lcrnpcralura pokrzuju .ilikonsl,a ulJd. te se .l ;;; ;;r;;;,;, I -70 oc do , 250 oC. v , _ 25 do 150 cSr r. Sp*"t"*, O*ir,"l"r' pola/uru p, q*,g,ol"to\anje " l,i:. ::*1,: l(lo slo su polramrd j Dolistirot
iri p",r._t,.;;;-;,r;;;,il;.
.ru, su rnrneralna ulia zgusnurd ( pomocu,nelatnih sap,nJ. ,.....:yt: nirs,.r grirda fc\r\ra pjerra od sapunar obaviix kaplii(e
\xpu.
uljo.,.,h.u,;o.,,,,;;;,_
pristupom vode. 3. Maziye masti na bMi litijeya sapuna. One su katkovlaknaste strukturc i ne otapaju se u vodi, njihova tempemtula uporabe ianosi -30 oC do +125 'C, a katkoffajno (do 100 sati ukupno) i do + 140 .C. Sa&ie pdm. jese koje im daju sposobnosti za yisoke pritiske. 4. Mazb'e masti na bazi kompleks e sapoltifkacie. Ima vise meta.lnih sapu-
na (barij/kalct ili litij/magnezij^troncij), koji kemijski meatusobno swa" raju komplekse (spojeve). Ne otapaju se u vodi, a njihova temperatum uporabe je -25 oC do +150 oC. Za klizne i vdne lezaje su neogranideoo uporabljive. Zbog visoke cijene dolaze u obzir samo ondje gdje zataje jeftine mazive masti. 5. Blok-masti (biketrile masti). To su t\,.rde masti izailene u obliku kva&o, koje se ume6u u komore kliznih leZaja. Njihova penehacija iznosi 20 do 85. Temperatua upotebe do 160.C. Rabe se u valjaonicama za ler&je valjnih staza, kod kal.ndra (strojevi za valjatje) za preradu umjetnih masa i gwne, u nadelu kod teskih, sporohodnih strojeva s Lrudim lerajnim mjestima.
m
@utatr
t t[lMm
maziva rmaju \la.tiru \posobnost podm.r./ivanj.. Grafil imolibdendr_ ,Kruta sullrd,\ao han )a slojevilom mreiastom \olrlnrom rsloieviro postavljeni mall lameiasti djeliCi) najznadajniji su. Rabe se ona.;" ga.;"." n" rnoi" po"tia fria.l_ drrnmrtro, podrnrzir anie. sto aaai pri malim"briinama Ll"*J";,b_;;; rJroo r uoamrh opterecenJa. (lo bi probilo inaae mazir r slot. pri I nenovolinirn [ornblnacua,ra matenjala. kao slo je ielrk po ceJiku, koir"no i" ai"tou*i. hrullh md-/,\d,/bog razd!aianj.r powsina nalijeganla. Klrzni ma7"i_ "loieri-kruroc va koja awcro prianjaju ne mogu se lako lako i.risnuri kao ulni slo;, cci ni na \lso(rm remperarumma na kolima mogu,/at3jiti rsinrerska ulja. Sremir. ],:":r]l: lelo\r mogli su se s\ladart samo uporabom krulih ma,/i\a. 'kl krurih ma,,i\a moSu )e medu\obno talo pomicari. \,tnoso. ,-i:-:l^,i djelrii r)r(rtnc.rcmete uta,/e u udubljenjc po\riin\[e lx.apa\o,li klimog p rnjaiu uz rnatedjal tako da se naleine povdio. rlS" n" aoai^.;-r. marenjali i N"aoiinlt .jc, rncdutim, Ll tome Sto se ovim mazivima ne mogu posti6i tako niski koefici_ .icnri lrcrUa kJo s hjdrodinamiaUm podma,,r\anJem.
ild!*lltJ Vos. moie se uporrebtja\ati od _ t80"C do. 450.C, a | :tl:l:!J: ,iho nema pnstupa ,,raLa. ca( do 650.(. U ngo\ inu se isporueuje u obliku prahi ili umije;anr u masri ili ula. u obliku pasre. f<""n.iiir, n"ii, , i.z"i, Itrda s porecaniem oplereaenja izmedu 0.02 ib.t2. 6rarl Je,grdden.od aroma ugljrLa. a prema MoS bolje vodr toplinu. alt mu _ nr.tr'.lil,o vclrka rnoi priarjanja. jer dlelulu sdmo adhe,/rj)ke \ile. Crafirom .e ne fovl\utc sposotrnosl primanja prilr,ka masri iulia kao.a MoS.. Najceiie se ttp.tt'rhll;rrr \ drugln nosiocima ili mazirima. Ciafir se proinodr ,;;;;l;.;. rr,r ili r pmhur znamo je jeRinijr od VoS. Na 400.C'poeinje rT8rrir rznao )5U "C u ugljiCni djoksid. "i.iA:rl,i.-" n,hli (\eotna deformabilni,. kao (lo \u a,uminrt, Losi12r. 616uo 1i , ,l)tktilnpjrll: re toto,dno.rebro. mriesalu se . mrzi.,rri i sprje.a\aju pn lilll.L nUe$vrrom trenlu tro{enje ldizrih po\r\ina
Wnru,i @trfllamrm
Ieorila lodrrraIvaila,
hlaii s vig,$rrufii,, Idiilt,, mu$im,'i,
il,il
m
l0dllloftalh Leraji sluze kao oslonci rt*a\ca osor ina i watjla. Rallikuiu se nosivi le2oii poprelne sile i uporu ili potporni tczajt za uzduzre sile uljem ili masrrma. evenrualno lcurim mazi\ima u tuljcina l,?,,f1.:..1:**:. ttt btaztnrcama le:aja, izloieni rrenju klizarla.
a tu:dJ",i[] Ruil;
Itlcalno jc hidroclinantitko podruazivanir: ulicllr (vi(li poBlirvlic 5.1.1.),.icr sc lrrlir nc lrosc klizne povrsine. Nosivi nrLlrivi ulini sloi uro.Zc nirstali slnro ondir rl() sc izmcalu povrlina nnlijegnrlje nadini uljni klin i ako je brzina klizrrujrr (lov()lino velika. )Plivanje( kliznih povrsina rroze se usporediti sa ski.ia{cm rrx vrxli. (iibanicm i koso postavljenim skijama prema vodenoj povrline p|oizvctlc sr dovoljno visok tlak vode, koji moZe nositi skijasa. U kliznim lciriinl.l tri nlaltk preLtzima trljni klin.
/
,.i-:?.>^
//-.--\'
Ki\h '**!_-//,/ '"7"
a%,.
ffi ^w @ wi)ffi
a)b)c)4.) Slila 5.1.
Polo;aj rukavca pri raznim b,inama vnnje; ,i je debljina uljnog .r /e,,o,n d'Jelu l i u.a procijepJ
lilnr
U
Na s|.5.4 prikazan je nai:in nastajanja nosivoS utnog sloja. U stoiiu nrinlvn rria rukavac lezi ekscentridno u blrzinici leZaja (sl. 5.4a). stvamiuai klillllsl Im)cjep. Prostor izmealu blazidce i ruha\.ca ispunjcn jc mazivinr ulicnr koic 1 lriiclne gibanja stalno mora dotjecati. Kada se rukavac podne okrclali. lrcric ('vrstih tijela (suho trenje) prelazi najprije u n esovito trenje (trenjc pri B)lire liurju). Povrlina mkavca nosi ulie koje prienjn i tlnti ge u klinast pnrci;cp. Zbog toga u procijepu raste tlak koji rukavac prenlesta (ekscentritno) ujo(! stranu. Poraston bzine vdnje poveiava se i tlak, rulGvac sc uzdiic i potir)c plivali na tako stvorenom uljnom sloju najmanje debijine r0 (sl. 5.4b). Miet(,vi
to lrenje prelazi tako u tekuie trenje. Bzina vnnjc pri kojol sc dogr(Ir lri priiclaz naziva se prijelazm btzind .,,ttnje. Daljnjirn porastom brTinc vrtrric smrquJe se ekscentri6nost (sl. 5.4c.), a kod zamisljene beskonadno lclikc bl7i rir vrtnje rukavac bi dak ccntrifno rotirao u blazinici. Slilu 5.5. plikazLrlc karrrhtcristiku koeficijenta trenja kao funkciju brzine vrtnje (Stribeckov0 krivlrljl). ll podruaiu I vlada mjesovito tlenie (podrui.je oskudnog podmazivanj ). Ii)tkM ozndava prtelaaru brzinu vllnje. Podrudje 2 je podrudje hidrodin.rnritkrrg porlmazivanja u kojem .je koeficijent trcnir uviclovan samo viskoznoSau nrr/ivn ulit, a povcaiva se s blzinonr vrlrrio (p()r'Isl slniinog naprczanill U sloicvillrir lcl(udinc). Slika 5.4e pokaTuic l1rz(liohu lli'lrr rlir, koix lii jcdnlkl l)()vAinslolrr lIrklr rrl blxzirricLr.
@uarr
mrzilrLrliurm
.?
Sllka
i.0.
Nagib rukavca
a) rutni prilisak kod nelokr€tne (lo-ote) btazlnice; ,) spieaavmje stvaianje rubnog prltiska upomboh blazinice ulozerc u loglasti zglob
$llh t,5. Koefici,enr nenja ovi.no o brzini
\nnje pn hrdrodind"rli.kom podma/i!"nju tka\utja po stttbc, ku/
D?btina nazivog uljnog rloM hotsl_ 5.4., ovisi o oplerecenju le2aja. poveca_ a kod suyise \elike sile. dakle kod suvise visokoga po\.rsinskog tlaka, moie dak probiti mazivi .,,iSl stol. Sto povrsinski llak. a br,,rna Llrzanja manja. to reca mora bili viskoznosl .je ma,/ira. uDmuro. pn \eltt,m brlinama ldiTania preporucuJe qe nisLo \i
, S]h.f"j: djeluju, na primjer sile zupca zupdanika
ili
a)
c)
,r)
^
Sirotii
ako"se blazinice ne mogu postavljati. prema nagibu (Sl. i.0[). Rubni tla.kovi aovode ao velitog troSenia, zagrijav"nja ili aak do Tanbavanja. Kuglasla pom,ana podloga piema sli 5.ob slvara doduSe moglanon podeiavanja. no potrebnd je ,eli_ka -zraenosr 1Sl.
i;
u le:aju.
jcr je za pomicanje kuglastoga zgloba, u kojem treba svhaa\,ati veliko st#o tronje, potrebna takoder odredena zradnost. io se narodito priqj"Cuj. prl toi"_ buhju opteredenja, jer tada najuZe mjesto l7o uljnog sloja s.,iUl prli:" f.i turno. Vrarilo Lada radi nemimo. a mogr nasrarJ ivrbracije. ",*Da Ui UJls,.n;u brir loana. odnosno da bi ce.prijealle trbracije. rabe se Aiizni lezoji , vise,ri_ kim _kliznin.povriinana. prema $1.5J. rna primjer kod ,.om pr."i^i1., ,ir,nit slroJeva). Blazinice i visejmkim Lliznim povr(lnama omoguiuju lo(:an cenrri_ aan hod rukavca vrarjla ishamju na s\im klinastim proclep,ma nosivi mazivi sloj. Zratnost u leZaju je reoma malena; odgolara i"tf;i"i ,f";" l,r.
-*lr.g
h\
Silli 5.7. Klizni lehj s vise kliznih povrsira d) lezaj s dvosirukom l
remena, svijaju.rratilo
(p_oglavlje 4.4.1.), tako da se rukavci nagibaju. Ouo nu I
Zato su klizne povrsine obljkovane klinasto.
ffi NN N N \r/ UIje za podmazivanje dovodi se kroz provte u Lliistu leiaja do ulofir 7x podrnezivanjc ili do komora za podmazivanje, lako da se moze raspotliieliti prcko cijele Sinne leZaja (Sl, t.0.). Na delnoj strani leZaja otjede uljc rLrkorr 1xr(l mazivanja u sabirnik. Odanle se ponovo dovodi do |e:aja s ponroau trljnc crPkt. l.osc snjeiteni utori za razvodenje ulja (s1.5.8. gore) mogu dak dolusli (lo prckida uljnog sloja i timc znamo pogorsati podmazivanje. Nepovolini sLr ili ukriteni ili u obliku zavojnice izraaleni utori za razr,otlenje nla'zi,tt\. llk)t\'itt tazvotienj. nazivd ne stu*ati tlai o podruijel Na lezajirna podmazivanima maidu, l(od kojih se ne mo:e raiunali s lcl(rrtirrr lrcnjem, preporuda se, naprotiv, utore za mzvodenje maziva rtznricslili po ailil' voi kliznoi povrsini, kako bi bili dovolino sn.rbdiievani rnaiiu.
jesu li bolii Iili/ni ili vnlilli lcirii. Svak.r vrsl lcirrjl irrrrr prcdnosti i nctl()sllll( V(lil(rr In)vl](ina PoLirrlrrzivrrrril l(lizrrilr spccilltno sv(,ic ('lcs10 sc pitamo
@utur
rltm
Nffiffiffi \
prekid mu ivos fitma Gloja)
@ffi
@ @
NW SIIh t,0.
Pogdesan
I'odmazivanjc mastima nisko oplcrotcnih. sporctlnih lcZ.rjr izgbbovir. lc pralnu okolinu, jednostauo je i jeftino. Slrvilna mast ne kaplje s lci inih nriesta, vei izlazi iz lezaja kao vijenac koji Stjti od onediiienia. Mast se nmnr oditovamiuaim uredajima lladiti do leia.jnih mjcsta. Prekomjerno zagriiavrrric leiaja dovest ic do topljenji c.jelokupne masti i do praznjenja spremnika, a iinlc i
z
oblikA /*\
i ispra!€n poloraj utom za razvodenje maziva pd teku6em renju
obhk
B
oblikc oblik D .'--{1- f-'7 /-h
()>-r( I f l fl€t?vtI ilE,l ll I r.rfl= t: lQi'l
dl:luie..?riCU:ujuCi na vibracije r suln. talo da klrzni leTaji opieniro mlm0e mde. Klizni lezaii radeni su ierlno,rawro i ."g, U,,i a4.f.;."ii ei'ai.,". tl*], klizni lezaji.posrizu goro\o neograruaenu rajno\r i mosu radiri ,loJvecrm br7ifia]na \,.rmje. Opienito su jeffuLiji od ,"fjnif, f.ju.
I3i ::$:T
lfllffi
trl
Slitl5.10.
I
Kuslaste glave za dovod;nje mMiva DIN 3a02 (HRN M.C4.6l1-614)
maiva, uedaiiza lodlnailvarris
Prema,l'rsti leiaja i nadinu pogona mora se po\,remeno vo do kliznih polTiiira. Ono se odvodi kana_limr,
ili
stalno dovoditi mazi_-
,a""*, t" rr"_" i'.lj""
Sllli 5.0. StaufTenova mazalica DrN
34u (HRN M.C4.m0 i
601)
,)
Sllli 5.tL Samopodmazivanjc m srin'rr nrahLicn s orusohi /,) s komorurr ,1r lrr l
Slllii t.12.
o(vor 7r todnrxTi!flrtc ',li!x
m
fluur
Inl
PodmMivanje uljem dolazi n obzir za sye bfiohodne leiaje s velikim po\Ti visim temperaturana. Za podrc(iene srrhi, kao Sto je'pod_ mazivanje zglobova, jednosta\,'nih i lako pristupadnih sporednih leZaja ili poljoprirrednih stoje.v,a, zadovoljava ruino po.braziranje.' Mazivo se dovodi'do otvom za podmazivanje s pomoiu kantice za ulje ili biizgalice za ulje. pri tome leZaj.dobiva samo onoliko ulja koliko je potrebno da n; dode do zagrijavanja. Da bi se mogla preuzeti dovoljna kolidina ulja, otvor za podmazivalje-mora biti vedi od onoga za podmazir.anje mastima ($1" 5.lt). Da bi si spriiedilo onediSdenie ohora 7a podma,/i\anje. preporualji\o je ,fwarai ga maznom nazur icom. Automatski uredaji za podmazfuanje opsktbljtju lezajna mjesta stalno utem u ogranidenoj kotidini kapljica (5 do 40 kapi/mi{). Sllla iJi. priLzuje mazalicu s ./iiuon i otkupnu uU u mazalicu. D^nas se daje prednost malim pumpnim agre_ gatima koji opskbljuju mnoga mjesta za podrnazivanje i prema velidini leZa]a i brzini vfinje dopremaju 0,1 ilo 5 cmr ulja u minuti.'Ulje nakon toga otjede u sabirnik. Sinskim pritiscima
@
sobi tHnsportira ulje iz komore za Lrl.ic pronu 8orc. I)odmazivanic mrzllinl l)Ntcnom moie se obrvljati i ivrstim prstenoln (sl.5.l4b).
s)
W b)
Podmazivanje prstenom za podmazivanje a) sa slobodnlm pstenon DtN 322i D) sa daNlitu !6tenom Slika 5.11.
Najsigumije i na.jekonomidnije je optoino (cirkulaciisko) podmazivanio kojc udovoljava najviSim zahtjevima postavljenima na pogonski vazne lezajc Sva mjesfa za podmazivanje opskbljuju se iz jedne ulne pumpe preko sustavd ciievi. Ulje koje otjeae filtrira se, u odreatenim slucajevima hladi, i skuplja u sprelrmike. Skupljeno ulje ponovo se pumpa u sustav. Ulje koje cirkulira, istodobno hladi leZaje.
mEm'!fi
m hiaie (hiailli lllaleilhlil i l|lalelihl ru[awa
Na materijale za lezaje od kojih se izraduiu tuljci ili blazinice postavlja se niz zahtjeva kojima moraju udovoljiti. Prema DIN 50282 zahtjevi su uglavnom ovii 1. Prilagodljivost. Leiajni materijal mora se pod optereienjem elastidno, ll lr danom sludaju i plasiidno, prilagodavati promjenama oblika.
a') Slila
2.
b)
3. Potlnoi Aivost (konpatibilnost) s materijalom rukavca. 4- NeosjetljiNost na zaribeNdtie. Le2ajni 1]r1alerijal mora imati svojstvo cla sc na visokim temperaturama ne zavaruje s materijalom povrsina nalijcgani0
i,t3. Samopodmazivanje uljem
d) inualica s fitiljeni
,)
Tlaina b)tstoid. Lezajni materijal mora trajno podnositi tla6no optercaclric.
orkapna mealica
Po&nazlvtnje uranjanjem jednosta.!,no je, sigumo i Stedljivo. Dijelovi pd_ j€nosnika koji roliraju (na primjer zupdanici) uranjaju se u utlnu kupji i tacaju uUe na lezaje. Zbog unuramjeg nenja smiju diielovi prijenosnika malo tiflaae su \eii gubirci enerBije i zagijavanje,. 2a iodora-a watila pola_ zalo se kao pottzdar,o poilmazivanje mazxim prstenom (Sl. [.1h. U blazinici i]i luljcu lezaja nalazi se prorez u kojemu na r,ratilu slobodno \isi tanak maTnl p$ten DIN 322 (sl. 5.14a). Rukavac ko.ji roti8 nosi sa sobom prsten, prsten a na
,
**j^ri.rro
rukavca.
5. Mdla sklo osl stvaranju brdzda. Graala struktue ne smije na klizninl povrsinama pod opteredenjem
i
deformacijom stvarati brazde koje n]{rtlu
dovesti do brzog habanja.
6. Sposohnost uho.la|ct ja- Lezajni maloriinl trcbu sc lako prilagoditi panjima geometdskog oblika zlmg oplcrctcrrja. jegania i dalje glaaaiu. ttli nc rtltrtprtvlittitt.
t ko
oLislud;r se povrsinc nali-
Uutlr '7
fitlllt rrrlu
.
O@omost protiN habanja. LeZaJnj
rnateijal neba biti otporaD protiv prom_
jena pow.iine klizanja, ako bi zbog mehanidkih uzroka doslo do odvajanja
malih djeli6a.
8.
Sposobnost klizanja
pri
nepoyoAnom podmaziyanju.
Mateijal rrlon omo-
guCiti da se proces klizanja odrii joi neko, ogranideno \aijeme ako nastu_ pe nepredvidene n€povoljne pogonske okolnosii, na primier Eekid alovoda maziva. Materijal ne smije tada zaribati.
9. Spoilobnost plekriya ja moziw)m. Materijal treba omoguditi jednoliko kdvanje mazivom. 10. Toplinska wd|i:tos, Matedjali moraju po moguinosti dobro odvoditi talu toplinu henja.
pre_
nas_
Za le:ajne matedjale rabe se prerezno merali. Bijele kovine, kao Sto su legure .kositra,.olova, bizmuta i
antimona, imaju osobito dobra svojstva uglatavirja, prilagodljivosti i oeomosti protiv habanja. One pokazuju dobre osoLine kliza_ rja pri nepovoljnom podmaziva]lju, ali se tale ve6 na 300 .C. Zato su podesne samo za pogonske tempemture do 110.C. Dielidi nastali trodeniem aluboko se ulrsnu. lako da postaju ne(kodlji\i. . Za visoko opterciene lezaje, s povrsinskim pritiscima koji pleiaze wijednosti za gorc navedene bij€le kovine, pogoclni su cneni lijev, oloine rli aluminijske bronc.e, te aluminijet,e bronce s yetilfi brojefi legirajuiih ekmenata (teke iegi_ raDc jos s niklom). One su pogodne do 200 oC, a djelomice i iznad toga. MeJu_ tim, sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju vise nije tako dobra. One odvode toplhu bolje nego btele kovine. Dieliii Mstali tros;niem takoder sc duboko ulisnu.
S,ri /,1, se zbog postojanja grafitnih lamela pogodnih za poalmazivanje upot_ rebljava kao leiajni matedjal. Lose se uhodava, jedva ima iposobnost tlizanla pri nepovoljnom podmazivanju i osjetljiv je na rubne pritiske. Zato dolazi obzi, samo kod malih bzina klizanja, do oko 1 n s i malih pol:rsinskih pritisaka. Za .r. tale leLaje s malim bzinama klizanja, koji prema pohebi raale i bez [0dzoro (bez naknadnog podmazivanja), pokazale su se dobrim sinterirane ko_ v/r,e Sto su sinterirano Zeljezo ili sinterirane bronce. Nastaju presanjem _kao nletalnog pmha u kalupe. Zato su mekane i porozne. pore (Supljine) m;gu primiti znatne kolidine mnzivog uta, ali se ne moie odekivati potprno t.tui" henje. Pri maloj brzini klizanja trosenje ostaje u podnoSljivim gianicama.
!
U novije doba umjetne nase kao klizni materijal sve su znadajnte. Nealosta_ tak im_je sklonost puzanju pod opteredenjem i velika toplinska raztezljivost (oko l0 puta veia nego metala!). Poliamidi (poznat:t kao nt /or) imaju visoku dvrstodu, dobru sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i sposob_
Jlitr
je da nost prigusivanja, te sLr veoma otporni protiv tro5enjo, Nedostatak im upijaju vodu (bnbre). Poliutetani (trgovadki naziv vulkollan) s! po svojim oso' bilama slidni poliamidima, ali znatno manje uptaju vodu Pogodni su za pogonske tempemtule od -25'C do +80'C, katkotrajno i od -40'C do +130 "C' 'Poliacetali, osobilo polioksimetili, pokazuju prema deliku dobra klizna svoj' stva. Mogr se lako izraditi na mjetu. Fluorirani ug|ikonclici izgledaju kao vosak, postojani su prema kiselinama, luzinama i otapalima Podnose tempera' lure od' 27d'C do 1260'C. Pod optereienjem skloni su puzanju i nisu osoblto otpomi prema t{osenju. Od osobite pred]losti je qiihov malen koeficijent trenjo, koji se pri sporom hodu i visokim pritiscina moie smaljiti dak na 0,01, tako da se mogtr rabiti posve bez maziva. Veoma su skuPi. Klizne osobine navedenih umjetnih masa mogu se poboljiati punilima kao slo su ugljm, g&fit, molibdendisulfld, bronca ili olovo. I smole za lijevanje, kao lfo st finol, epoksid i poliesteL pune se (mijegaju) grafitom ili molibden-dislllldom. Sve tako punjene umjehe mase mbe se kao samopodmMivajudi luljci, klizni dijelovi itd., gdje se zahlteva 6isto hajno podmazivanje. Bududi d0 8u je Sxo 8u skupe, treba paziti da debljina stijenke bude Sto nunja. Problematidno zbog visokog udjela smole a\Tste i Sto im je nosivost Yisoka, ali je njihovs spos=obnost podmazivanja manjkava Uz veliki udio punila dobivaju visoku spo' sobnost podmazivanja, ali se brzo tlose. Presane umjetne srnole s teketilnim losc,l a, kao sloj€vito prcsan materiiall dolaze u obzir ako se zahtijevaju velika d\.rstoda i elastidnost S inkorporiranitt MoSz dak su samomazivi.
Lezaine po\Tsine dobt\erc ndnoienjefi maziva t lakova ostavtaju nakon susenja gafihri ili MoS, sloj. Tako dobivene klizne porrsine dobivaju na va'' nosti pri suhom podmazivaoju. Klizni lakovi rabe se prcteino za male brzino klzanja i visoke pritiske. Pdldadni su za nanosenje na metale ili umjetne masg' Treba istaCi da ni jedno suho podmazivanje ili podmazivanje masdu ne mo'g zamijeniti ili se pdbliziti hi&odinamidkom podmazivanju uljem l umjetne ffa' se treba podmazilati uljem ili mastilna, da se ne bi brzo istrosile.
U llLl.5.l. i 5.2. sastavljen je pregled najvaznijih materijala za lezaje Pd distom tekuiem trenju materijali lezaja znaaajni su samo toliko Sto maziva moraju prijanjati na njima i onemoguditi ltetne deformacije U podrudju m;esovitog irenla, koie se javlja i kod hidrodinamiakog podmazivanja leZaia pri poketanju i zaustavlja:rju, lezajni materijali su od velikog anadenja Rukavqi su gotovo iskljudivo od celika. Da bi se habanje ogranidilo na tutce, odnosno Lhzinice, rukavac mora biti uvijek oko 3 do 5 puta tvdi od leiajnog matori.i6lo' Za tvrtle klizne materijale potrebni sll zato rukavci kaljenih povrSina U tom sludaju biraju se delici za cementirunie ili poboljsanie.
@utarr
rurH Ia ici
Uobi.ajene terajne kovine
5.1.
t
oa arl-".r,*
Iibllc05.2.
Uobiarjenc lcrlino kovi,r. i Ilnstilno n[sc
r-,riiiiiii Pderm
?a
b:rjc
'n.bra
.
r0r
njim izsau.jcm
sr.do. tr.& rila\r dobrr(LnnaronFr
r,r;, \
nr h:bdr(, p, 1,n."
rl1ekoai Nmdito dobra Pri
lr
ckDx
i
!,
ibol n mi rh
*lizDa
dobm
ibn. nn,isr!
evojssa: 4 u$rlic n rubft rrliht€i,lrbr .ubmr
dnrLlnos Eibiiir r\u iJJM! lvl
n.r.e
klnu
nut'rn{clti![c rr]i,
jakon udanon opr.ratrju
T".r"
E
i( o.o.
Mlrvai
kod visokih lx)vrli nskih
b-'ni rhzoi., idfr rodoh'. cohln( Dniudnoe dbu J a-l , nArd\ +d.nic
rn',,ri
d.., 0,"., G i;;.;
oprk.eire dur= 60Nh'ol
amjonm oltEtmic whd,b m,,rrumui&m moiire oDumd rrcmiflflr ! \0t,./!
d{, v
=
1
shi osjdljiv m obno
Zild,,,ry,td. !
D..p
1E firm m i\,Lr,h,j;idi;6,11 ^k ! !ru!. o'Nfro rfha ndskot vodi.
t':
Jo, r1.,..'?tuldn.rftitu4ro!Jri
II IE
hr
0i,',n.rc(ij.,nnt,
[r
,,
Dl.d.l,.n.',ts'..\'.lv{'.'p..,i.1Jodr.' .,,' nnd'i';ubM",k6.in0iul
o!!u !4rrG
\c{.
i,,
,t
!i.
EE
o.i.lr $hii. n,jn!,rn nr{f,at,$m,( r!hjr n ir*,, \ {," prrcin,lor.= ar N/md: z. i. \c-
:E
DonE lvljivo$, o19mo
itra
Srcdnj! NrJn(.. it! mo znnFrcEilrrft.cnii Fcm.
(az-c!sn
7 znPb)
E
e
l,!!!ras!!L Lildr
mostu,
,
!,,ir ieLdf m,rr.nchihJ
Ye ( \d!'d'
rri-l.q i
i
oudn\ \i r.t,[.,,,i = 2s0 N/mn:
optEturjr dor
Krutice u aeEdr odgoEatu sstematr.i Ircu a CC bezdtu, trjev
Vdi hilieikn
za lablicu 5.1
ffiianic
di
leE
EgciEf
mr,d srrFp. ,o,m;'n^r'f ald... Jmtlihb', .\|,..tr! fls.\^i owfrrr' ..\.J( ''din.
ml. is $uli
plEa noskoj vodi
!
0ru,'iiE
0,.trs J'tu p !.(nr {.+'.3, n .' 'r\r !'tun.' 'l ntrr'"r xuinlu d/r tr n*, ' ;h;d.n n'o * tuban'a i.od-m/.dtr. n.'/ivi,,. 'ru.:lm oln. trhr.n+ In;..h. h,ic i.P..,|.cn,rnr.b/tr.
L'r,r!l-
rr
n
I J"'.r.'t ldlrn .'i! i'.i.f \
n.l?_.
6(..nr: r.m.n,qnJm6l.dt-i
',,
l.rr{
?r
I
!
.r. \lm'
xtseMnn z udrmn ,nLr(!ii. irubnco ti+o
u u ji,b.r
h,
1700,
cZ
I o2naiava centlifugatni
noslvilr
leiah trumril[ hiah)
Nosivi lezaji izraaluju se kao leraji izrdvno powzani s konstrukLiioklrt tllt)itt gradni, stojeti tli prirub i leiaii. LeL^jikoji su izravno povezani s konslrrkciiama stroia su liievanjem ili kovanjem dodani ili privareni dio sklopa. LlSrrrdrri lczaji montimju se kao posebni strojni dtelovi u shojne konstrukciic, (lok sc stoicii ili prirubni lezaji ugraduiu kao posebne st(ojne grupe. niiac leZctja rpreia.n i ojadanu stijed.:u (vezni leiai) prikazuje sllka t.l5 Ligrd.*li leiais ugadbenim mjerama valinog lezaia Pokazuje sl.5.l0 orri sc i\/rsto upresavaju protiv okretania Lr ku(]illc slroilr (sl.5.l6c). Bucluai d str vlastiie konstrukcrje lezaja icsto sktrplic. lrcbrr ovim lclniima, ako odSoltrrrirr.
Eutur
t
N& KW a)
Slili
ltlrr trffl
tlt
b)
Lezaj obtikolan u szmoj konstrukciji 4) x tUc\Jnu sriientu upresdni tLIlak te2ara: D) u lrivarcni dio uprciani tuljak tezaja
a)
D)
SIih5.li. Stoje6i jednodijelni i prirubni leiaji a) jednodijelnl letaj DIN 504 sa Stafffelovim podmMlvdjem ili podmMivanjem s ko,norom za mast (izvedba,.{ s tuljcom, iaedba B b€z tuljca); D) prirubni tozaj, DrN 502 za Staufferovo podmeivmje (izvedba sa tuljcem, izvedba bez rntjca)
I
ffiffi
'*fuffiffi
b)
Stilt5.t0, r g,ddni IeTaJi a) ka.[r t,aj te/aj . ]ednrm *.r"n* o0.n,.i,,,. korDe.rr speciJJ)osa r\og tji$r Dt\ -lt: ,, Lrd,kj ktihi ,e/rj sa d\d prJen, on :q. ,_,.r.i*.,i" oo srnrelltros TeJeli. a uur nj; Dhre,, od ta,ena ce.i\a: , , rgraaeniorop.sr..
msti kalki
kliai
Slilt 5.1&
izE.lb. A, B i
tezai
,
ffi{d'
Tuljci za klizne lezaje prema DIN 18s0, (ISO 2795)
aelik,Dje\ano Zeljezo, obojde metale. sintenrdu kovinu i haterii^edba D za shternmu kovinu i usljen], inedbe E i F z nltjd
C za
jale za prcianjet
kdnadijelni \tojec; te2djl Dt\ 5U4 tll.l,ljl.t i prirubni t?_ajDIN 502 rsl.i.l7[r pogoorl \u,,a pngradnju u mTliairim poloTajma. U njih moze upresari ruJial lciaia prema $1.5,18. Dimenzije ruljaca u oblicima p..-, "e Dtt' i;#;;; ;;.: \t. i.t6.) od ra,/liailih marerijata ridi u l l.I.l.
-
{(o
se rukavrc ne moTe uvlaairr s telne
-Eare. IeTaji .e
iTraduiu kao dijetienr t*rii \a.toje se od rijela kao donjeg dU"t, i;p;k;;;;;"";;,,;; !!y,!*yi uU
inom blazil ce. Da bi mogii pr
r\ai;ri
rnom kuiisle leTaja bili dimen/ionjrano snair" i , oblikovano rako da dobro odvodi toptinu r\ p". riirJl.-eri orle"za,,; pol(loplrc leTala \e ne smtje primjemo iTtiloperitr "ril" (pogodnr
roer"no.t, medusobnog f9!{ ziur ooDr\aJU porrSlne
sile:
t-. rk;,;;; ;;;,;;;;;"i:,'; su.fuu,eni ";fi; ,ii",,
fik\iranja potozaja kucrsk i pokloDCa le2aial te_ /a cenrru.anje rSl.I.l0.r. Regrliranje blazrnica premo irO_o
Sllh 5.13.
()
Stojc[i dlodiiclni lcrli s poklopcenr
kuCislc
lchtri /,) |fuklutntr,r , ) hIlziDirc lei!l
@utarr
t{tn
fliutml
folije koje
mogu izvaditi. Stidne povrsine dvodijelnih i visedijelnih blazinica p"a*rir*i"l} fr4"t".fta g;;";l donjeg dijela kuiisra naj.esie Je 5i\ i tije\. dede .eti.ni fin", ifi f"f,; Inoafi iili.ii tehJ s poklopcem Dn 505. sa Sraufferovrm ma,Talrcama ili podmazivanjem skomorom, moze imati btazinice od sivog lijeva, b.on". 'ili "*";;tlij;;u. la lm 5.3. Preporudjive dimenzije lezajnih blazinica u mm, DIN 1850. rSO 279j _se
ne smiju leZati u zoni pritiska (prekid filma za
Gl. s.18.)
ffi
i.20. Moguinosti oblikovania hliznog dijela noseae blazinice
Sllka
n)
klida blazinicA za vratila ,) lijevma klizna blazinica !tutila s vijmce4 .) lijevma kiizna Lijcvana
E
hoz vijcncai
^hlizinica za laatila s visokim vijencetu;
,/) platirda klizna bluinlca za uatila
lEr!
l)ez vi.jcnca; e) platirea klizna blazinier za uanla s vijencem
clr
prcko 50 m
ry glfanju izmvno na materijatu kuiisra t zulu@itz4, ::2,'-l1,1$y ruijcu lezaja ili blazinici le7;ja- govori se o t"rr;;;;;;;;:;r;;;;:;';;,;;;;;;. Ako.je u blazinicu le2aja ulijevena. na primjer. le2ajna k";r;,;;k;;; J; *lle krurosr. a leTajna kovma daje Uizne osobine. govol se o lezaju :ff,-"i od dvotlojhog mateniala. zagiJavanja rasleiu se le2ajne ko\ine i potpoma blazinica. Usliied -Zbots ,1."r-]: moze se lei_aJna kovina odvojiri od svoje podtoge. Zato se ].111*j urJevcr. ukorue iti pnleme tsl. il0a do t20cr. LeTajne Lovine ie utiieraiu rrn. *"l,li) cenmtugrranjem itj se brizgaju {npr. oto!,ne bronce]. Osim toga :l-y rno2e se teTaJnu ko\,,rnu plalimli rna\aljal u Enkim slojevima od 0.5 do 0,g mir IEl.5.20d i t.20C). pri aemu se hladno iavaruje s porpomom lt_inicor. jos-u tanjim slojevima moze se nanositi elekholitidnin putem.
Slik 5.21. Lezaj
iz dvoslojnog malerijala
s prstenom za podmaziranic
Kod Leiaja s trcslojnin rulteridlaul nakliznom sloju od leZajne kovinc (npr. bijclc kovine) nalazi se jo! jedan tanki sigumosni sloj (npr od olovnc bronoc) Slila 5.21. prikazule primjer lezaja od dvoslojnog materijala, izvedcnog kno prirubni leiaji s maznim prstenom. Tuljci kliznih leZaja iblazinicc s uljcvhom otl lcZajne kovinc s vijcncctr ili bcz njega (riatcnie) slandurdiziflrni slr s| l)lN 7471 (lo 7477. Vijcnirc sluii zx |rihvraNric bodnog plitiska (krxl tvrslilr l.iirjr)
E
Lttur
I
ru tt,nt?tt^ nd,c sc up.esd\aju l\io llrTnr
rl.,t Zbi,! Dr,,[lrLrosli u\idreni, *ri gr"," a" klJ;"
p,rtpoma ble,zrniea dobrra neku rrsr urrur,rnieg nriot, l";i fovrsine. Tako se izbjegava utjecaj toSe toplinstte vodtliiosti
ui;;; ;;-""
LeZaji velike iirine dobro o{ivode toplinu. S duge strare, kod Siroke blazinice, zbog progiba osovine ili vratiia, nastaj, ,""t"f
,i((.
popur Tglobo\a
prrrrrc nagibu rutavca proizvodadu,
,ladna vnlila u alahim strojcviorr, otl krrjih sc hod. izraaluju sc desto k^o fonr.rr?i t/l:/?l /.(,:.4i
"
Se ll ersovi
mogucno;i, kurnog zal
leiaj i.
nuiyil leiah (rulrcfni[]
Stvama razlika izmealu promjera Fovfta
apsolutua
r-J:-!:Li )
zrai
i promjera rukavca
Ako se svede na jedinicu promjera rukavca, onda je to relati.na zrainost le;ajd
i a)
Ktizni lezaj
t t.||.rtt
Sch a eil
s blazinicama okreinim u kuglastom zglobu rdLr, te,dl, prstenom za podmuivanje
"
b,/g,obn, le/,j NA (katki
e. Hetzaleaawach)
kliai
(5.3.
)
Odredivanje lezajne zradnosti ovisi o povrsinskom tlaL:u, te brzini klizanja i maziru. Da bi se postigla jednaka nosivost pd mznim bEinama klizanja, zratnost leiaja Z pd velikim brzinama mom biti velika, a p malima mala. Obmuli su odnosi kod polrsinskih tlakova. S poveianjem zradnosti leLaja mora se poveiavati i viskoznost ulja. Kod veCil zraanosti smanjuje se fienje a time i shaga trenja, koja dovodi do zagrijavanja. Prevelike pak zadnosti prcu2roduju pojave vibracija i nemimog hoda. Leiajnim materijalima s velikim toplinskim rastezanjem potrebna je veda aadnost. Zbog toga Sto louto kuiiste spdedava mstezanjo prema van, Siri se prema rmutm, a rukavac se Siri samo prema van.
b)
^th,
je (5.2.)
Z
( ltoq \r,.icc, jlr. ../Ji ,t ,, t.-r Ronae AL Bur/bd.rj
(s1. 5.24a)
ost le;aja
Z=D _ d
rl
Slih 5.21
htijcv.r loaan ccntriri ll
na kojima se rnorc dobr\)
Nosivj lezaji tmnsmisija na zidovima, stropovima. podovima. nosaainra i torrc s lidno, rnoDtiraju se na stalcima, konzolarua, plodarna itd. Dl N I I 7, I I tl. |9, l8?, 188, 189, 194 i 195.
i krute
FWiiXn
.,,
/
podcsavali zrainost.
p*i"i. f"*f""L'Uf"rl_
rsl.
(S1.5.23.)
tulum
teraj) d,d,s-
Ktl.tk Llizni lenaji, koji se sve viSe rabe zbog manjeg rubnog tlaka i bolje rlspodjcle tiaka, mogu se razmjemo vile opteretiti nego dugi kliai le,aji.
Od pNorazrednog aadenja.je dubina hrupavosti 1.15.). Pri hidrodrnamickom podmazi\anju iznoci:
&
dosjednih povrSina (tabl,
apsolutna debuina uljnog sloja lh >5,15
--!4i!4?qP!q$@
$ll[a i,23.
W In,
I
lu,.J
(s.4.)
(sl. 5.4.). Apsoluha zradnost leZaja treba iznositi Z > 4r0. Iskustvene laijednosti za relatirte zradnosti lozaja: t/= 0,001 do 0,002 za lezajne metale, y*0,0015 do 0,0025 za sinterimne kovine, r/=0,003 do 0,0045 za umjetne mase. Za lezajne kovine moze se prema iskustvu odabmti za:
Namjestiv konusni
klizni lezaj
I
[u
LTIUI
reluti,nu zrainost leiaia
tu
tE
Nadelo nosivog leZaja a) apsolutna zraanost lezajai 6) opterecena prcjekcijsla
$lllu 5.21.
z
0.0008
v iiv m/s s0,002
(s.s.)
ako.je r = d. n. I brzina klizanja tv (m/s), d (m), z (s r)1. Klizne dosj€de za razne relatime zradnosti lezaja vidi u lall. t.l Trllici 5.4. Srednja rclati\.,lla zadnost lrWB fll,lrtt
leiaja V kod razlidirih dosjeda
lqi) nostdi
lrilrl,lrrilih
Taflim5l. 0,00125
0,012t0
0,00092
0,00212
V
jednosri za srednji povrsinski tlak kod kliznih
leiaja
stojogradnji
Nrl|rilrhrii 0,00359
0.00620
a.t)4224
0.0039,1
0,00 t16
0.0003r
0,00055
0,00091 0.001.18
0,00382
Pod relativnom debljinom uljnog sloja d podrazumijeva se odnos apsolutne debljine uljnog sloja i6 prema apsolutnoj debtjini utjnog stoja Z/2, koja bise dobila pri velikoj bzini \ftrje n, ito znadi odnos visina klinastog procijepa (sl. 5.4.).
(r l64s)a r\kalrstri cr^To(i lzrur
Relalivna debUina uljnoe sloia
5= k
zl2
(5.6.)
lll (li )cnzioniranju nosivih ie:aja raduta se sa srednjim povrsinskim tlai
/) /. (N) ,/ {rirn') /, (nrnr)
0045
sr 60 (a 06,1,
L l2)U) nianolsliei,inno
ccrioizi.en
fionF
i
si 50. sr 60 i sli.no (a 0545. a 0615)
sr5r, s,60, nmu
ri
t)s15.4 004t) sr 00
, s,' r s.rrn"\. (5.7.)
(N/inhrr) s.cdnji povriinsld llak
s'5| s,u,rr,(rdas i'o^asr \t,n.s d.
L 15r(
s
6014 0645), C r5 (a
,k/ur'nno
r22o)i:ri.io,
tezaja,
ruprcana sila u lezajn, promjer rukavc!,
iiriid lczaja. (hilontrcijske vrijednosti za povrSinske tlakove vidi u lAll. i.L Kauktc stitna velidina nosivih leiaja je kon:tn&cij:ka karakteristika blcl, l()ia opccrlito iezi izmedu blcl=0,6 do i,5. Zbog male opasnosti od rublih llrkova nastoji se upotrebljavati katke klizne leiaje. Ako mealutim D postaje prcnralcno, onda istjede mazivo bodno iz procijepa, a da se ne stvara potrcban ([lk u mazivu.
sr 60 (a
o64t i
sr.
tino obradene lovNnre lezaJa , rukx!(n za,p vriied( vrijede. ako nije drukaije navedeno, za tu, Vriiednosti za I ied'ri\o podm/i\Mje kap.nl.m ',i p,orocnrm podm,nmjfl o/ ohorc 70 krlxnJc. m"/;lca ; lriljo 1. sia, [eio'lm n ralrama rI'li podmd/i'dnlu maaiui i romc sli(no U:Obilno podnazivanjc kapanjem ilioploano podnrzivanic s lomoCu maznog pNtoin.irslu' k. za nraza.jc, punpe i lome sliano.
rurE
fltrutar Za popredno optcre6ene klizne leZaje mjercdavna je bezdimenzionalna ka-
Z
raktcdstika:
ovu dcbliinu uljnog sloja nrcze se sr sl. 5.25. oditati pripadajuai Sommorlold-
ov broj &)|". Jcdnadi,bom (5.8.) izradunava se takoder
Sommerktdoy broj
(5.8.)
qa)
p (Pa=N/tur) srednji portinski rlak tjednadzba (s.7.)l; 1 N/mm:= relalivna z.adnosl lezaja, V/ it (11' s) dinahiaka vlskozDosr utia, ., (.ad./s) lurra brzina=2.r asdjejc,G,) Sonnnerfeldovim brcjem moZe se sa $L 5.?i. prema lc,rta) odrediti odgovarajuda debljina uljnog sioja d
o
f
106
'
ij el uzna kut t1a btzind
p-t/' 4 s",
Za ov, p, \t, Sop, vidi legendu uz jednadibu (5.8.). Prtelazna brzina vftnje je prema tome ,?p, = (&/2[ (s i). Ako je pokietanjo iskljudivo u hladnom stanju, moie se raiunati s viskoznosdu ulja u hladnoh stanju. Medutim, za vrljeme pogona, pi tekuiem trenju liednadzba (5.8.)] uvijek je mjercdavna viskoznost uta na pogonskoj temperaturi! Iz jednadZbe (5.9.) moze se oakediti, pd danoj pdjelaznoj bnini r.rhrje, potrebna yiskoznost ulja. Ako leii dF < 0,04, uzima se Sor kod 5= 0,04.
D// (karakeristj ci
d= 0,06
Koeficijent tekuieg trenja je:
0,06
u bzoho.l om podruiju pri
8 0,08
6
E
r0
(s.e.)
u
poclniju teikog optereienia
F=L
(5.10.)
| p=f*
(5.11.)
So
rri
So>
0,1
lskustvene fijednosti za koeficijente trenja prema bzini klizanja kod kliznih lezaja, uz nzlidite vNte podmazivanja, te za uobidajena maziva, vidi u l|ll.l.0.
0,12
E
0,15 0.2
}i;?t 0,4
*-tt+
kuakteristike lciaja
S[ti
I0!lic0 5.0. 5.25.
Relativna deb]iina ulinoq slo-
ja ovisno o Somnerfeldovu broiu
i karakerisrici ldaja b/d
kkustvene vrijednosti za koeficijent fenja u kliznim lezajima i preporualjjvo
So
l,/d -
l\'iihflN
h.zinu vrt je. pri kojoj mjcsovito treqie prelazi u teLuie trenje, ne ll.l1,r r/r,*irr rrr|rl a., ,, 1. tdko \e podruaic .ieso, irog n.njn. ,,,n. a i r\rr,'n t . r',r\1.,t(,lr;1rj {^ flt,/ nd. Limni(um \c .maI.a /,. - /7 2. Ordjc, o,,nr_ (lvr tx,lto skLr bl7inu vr{nje.
|\ n$
je ulvraleno da rekuie Fenje poainje s deblJtnom uljnog sloja od -Pokusirna Ta debljrna odreduje dakle prijetaznu brzinu rirnje. Uvrstino li za -3Um. ht,=4,, 2.2=0.00J nm bednadTba (5.b.)1, dobivamo sa Z= d \.t hednadLba (5,3.)l za relativnu deblinu utnog sloja
]in
-
umicini
0.006 mm
I
inh,
I
mruhirl,a
nr/nr. srrir.,nilib\loaliu
Pri blzini
llr:srr
< 0,1
dh:
0,115.
0.2..6n/s:0.1..0,16
iid..r rlr. kli^, lilt ,ik]urli'lrnr , k,l \ na)?r i$k! Dnrii[r 'l
Mutarr
rurllrrrl
j:ll"s,
n:Ij",
,tj:
koje otjece rreba nadoknadiri
dorjecanjem ruvoga. sro mac, da u s\akojjedrnici rremena "^.3""*11f mora prosrrujilile2ajem;drc;eni
volumen maziva. Srednja brzina kojom ,f,j" mzi p.""r:,jp" i. ,lri. a g].]Illi"l g,li". na mlarcu r,"1r 1. ,1. e,..1"p *1":::::::T1 rcluJa proqJecneJe ctebttine 22. Al
,
f-"#f"-i_iJrl
.,i*
volumensU sarno Jedan dio koristi. jer vec , rerarvna " ,j" -"1:;:"::'::t::::::
ulilog spoja d. ro ie vise ulja oljecali. jer osrali O" ,J;lie pa oogovaraJuce vect, Aio u\rsltmo zav__d,fi.n-azaz_qrd, raaa.te deblJrna
rV (K) /'rr (w)
polisena te,nperalum lezaja (K = Kelvin), snasa trcnia preDa (5.13.).
,,
roc ,c,i'rr D,,ir a/d '.r,1
u',"
o n 200,[ p'i
'akom
!rui.nr
/, rl.' .rr{i".'
lan slutaj).
..1,
(m:)
hdiila lczaja iv.atila. Prema iltustvuje pri ./ 1001m:,1( = 20 d,30 d b+ 10./ (n,r iashladna loarinra
le vrljednosti samo kod kratkiL kliznih leraia do h/d=0,8).
tolumensk protok ulja V"'i=
rl (dm,t)
k r. n
(.s.12.)
'
porreban volumensh p.otok ntja.
loluben teiaja
=L/r.
D,
relatnra zrainosr lezaja,
rtnje lezaja, Aktor protoka, kod , = 0,05 0.1 r = 0,5 0,4s
*
U ovoj jednadzbi nije uzeta u obzir toplina koju pd hidrcdinami6kom podm|/ivaniu odvodi ul.je sto protjede, jer je ona razmjemo mala. Pd ve6im optereicniirra ili brzinama klizanja, na kojima bi temperatura leZaja mogla poprimiti ncdol)ustcno visoke lrijednosti, mora kroz leiaj strujati r€6a kolitina ulja (rashltlino rrlie) kako bi se snizile lemperaturc. Ponekad se hladi i vodoD. Tada je loiui ol(ruZen komorom kroz koju cirkulira rashladna voda. Uzima se kao polrebttnl
protok rashlad og sredstNa
posonska brzina
I
0,15 0.42
0,2 0,3 0,4 0,15
0,4 0.3
,i, (dmris) 1,,.
lrl
(5.13.)
ta.
.*i".pr re\uccr uo,u l:.1"":", r.,. rnace p.en" r.b ..6.,
'r.r brzinaklizanja=d.n
prem.
,.d.
oelinr \oiu od\od m.hl.d'o
red...o \o'-e.cc e.os.mo d,"o,{,.'i
n_
najrecim se dijetom odrodi od kuir:ra tezaja na okorni l:o,l* zrflK..do( tnanJr djo preuzima wadlo koje ga odvodr dalje. Zu oaroa,orfin. potrcbnc 1e remperanrrna razlila lezaja i ol;line A/ S,";'. r.J,1. i"'." (rdvodi vtse lopline. pogonsla ""tr.priieci tempemrura u nolmalnom slucaju ne neba , u rzuTemrm qtuaaJevima 80.C. aLo
rll,
(K)
,lh,
tofline kojl se ne odlodi okoldm zrakom. Ako cijeh koliainu toplilc lrcnin odvodi samo rashladno sedstvo, onda Ie dPR =PR,
. =.1)00 '
bi r5.r0). odno,no
)
polreban protok rashladnog sredstva,
lo r,,.]'lcr'rtrr'd'opr'ndra'hrd'n s'eJ'r'3"
(N)
r1ll.lll
rl
'P lw-.]
rt=r U'v
(s. ls.
^PR
kliznoj povrsini prouzroduje subitak snage koja se pretuara u
(Nrs=V\)\oagatre
......,l
(5. r4. )
dAr
uiri
potreban
,,,,,,i],iilo
t)ot'ost t!ttry)eruhK lezujo
7d
o80
l'',-
/'ulici
\.d
temperatuha razlilra u iasl adnonr vedstvu Arr=1, t, ako jc t, izlMnr temperanm, a /, ulazna tcmpcratua Prenra isku$lu uzirna se ll/ = l0 K, nli
Ako su t&rcl le1cid oil umjehog materijala, onda se toplina znatno lolije odvodi. U tom sludaju mora se uzeti u obzir i toplinska vodUivost unjetnog materijala. Jedan dio topline odvodi se od polrSine klizanja popreano ktoz stijenku tuljka leiaja n .d b, dr.tgi popredno u rukavac, a onda uzduZno kroz rukavac i vratilo. Alo put prcdiranja topline dini tuljac debljine stijenle s i (leZajne) Sirine b (teorijski pojednostavnjena pretpostavka), onda se iz toplinske ravnoteze (dovod topline = odvod toplire) dobiva sDaga trenja:
w
utur
t{u
n
o,(
t"" d!4*,, li
b.t,l
tfllutmL
od kojih se dva sparuju u jcdan llji t. .lcdan ic oprcnrliuD provrtima za zalike, a drugi ekscentridnim utorcm za lazvodenjc tnaziva,
2208 do 2210
t.-ttl
($1.5.17.),
ln = 0,5 i f, = 0,02. Ovi koeficijenti uzirnaju u obzir islorstvene vdiednosti irkunrrlacle roplrne. To ,,nrai da je remperarurna rarlil,a A/ r,lzlika r.,nedu lcnrpcrature povriioe klizanja i okolnog z.aka, dodim je razlika izmedu povlsi_ nc klizanja i varjske povrsine tuljca, odnosno izretlu povrline klizanja dijela vr.rtila koji se nastavlja na rukavac, znatno manja. ,rB i,tz su toplinske vodljivo_ sti materijala tuljca i rukavca. sa
,^ko uvrstimo za F=p. d.b i tirlle p.=p.d b.Lt. y Ljednadzba (5.13.)j. .,r,li, Eonrir jedn.rdTba preoblil,orana prernr A/ dobi\a rtiJedcii Ubtik t)t)t
lst
tenperaturc leiaja
,lr.rhno^oA' \ s b) ponsirski rlak prena jednadzbj (5.7.) brzina
klizarja=d n.,,
(s.r6.)
(l N/mt
=
106
pa),
koelicijenl tteDja (tabl. 5.6.), loplinska vodtivost nmjehos narerijala ,lu
topL.+a \odln\ost iel*a ,1, = t9
=0.I5 -L-
-L Km
debljiDa stijerte tuljka od Mjelnos ftaterjjata,
.)
jednadzbe (5.16.) proizlazi da se A/ smanjuje smanjivanjem debljine stien_ Sto maniima. I)orirsle rempetarure A/ tno/e 5e birali koliko lo bez Slere dopusra um.;emr materiial. Pri uvrstavanju iznosa za 11 mora se uzeti u obzir da koeficijent trenja s povoCanjem obodne bzine raste, a smanjuje se s poveianjem opteredmja. Osim lo8tl, lreba uzeti u obzir koja je wsta podmazivanja odabrana (podmazivanje DrflSCu ili utem, odnosno suhim mazivima). Vidi k tome tabl. 5.6.j 12
kc r i Sirine lezaja .). Prema tome heba obje vrijednosti dr;ati
[fIr@vanh
urunrilr (udfinifi)
Julrutlani /eidj
hiah
sastoji se od dviju ploda koje klize jedna po drugoj
(Sl. i.26a).
liclrodirramidko podmazivanje (tekude trmje) ne moie se postidi jer nema uljn,'g.r khna. LeTrj moTc mdilr samo u podrucju mrei,o\ ilog nenja. Zbog roga ie nloie samo neznatno opteretiti, a upotrebljava se samo za podrealene svrhe, U gmdrrii alatnih strojeva rabe se za male uzduzne sile klizni prstenovi prema DIN I
,f.) Sllh 5.2!.
,)
Naielo uzdutnih leraja
,) hidrostatiiki prstenasti uzduznl lczaji lezaji .4 hidrodinamiaki pNtenasti lczal sn
jodnostavan pBtenasti uzduini leiaj:
.) lldrostatii:ki pEtelasll uzduzli
scgmentnna nagibnima na $vomjacnnai e) }idrodinmitki pFtenasti lezaj sa scg_ tima nagibnitua na kuglea;, hi.kodinamii:ki Prslenasli lezaj s ncpokrctnim
tu
Hi&ostatsk leraj (sl. t.lil i 5.2tc) razlikuje se od obidnog samo dmc llo s pumpom stalno tlaili ute medu klizne povrsine, a ono zalim otjede prema vaD Ako je konstrukcija ispravna, leZaj radi pri poketanju i zaustavljanju s lckuainr trenjem. U takvom sludaju ffosenje praktidki i ne postoji. Kod hidrodi amiikog leirr'd (sl. t.26d i 5.2[D) stvara.ju se klinasti procijepi polrebni za stvaranje hidrodinamidkog pritiska. To se postiie tako da sc lavna ploi)a giba po knrZno poredanim nagibnirrr scgmentinlt koii se sami poslavlitlitr u potreban kosi plozaj. Klinasti pr.ooiicf nlo7c s0 dohiti i iz punog pll\lcrur zakosenicm nepokretnih scgmcnltrr ($1. i.28ll.
WEnm
fliflrrlum
Hidrodinarniali te,,aj ((J. 5.2od i S.2be, pr.na Michctlu na?1\a.e i nastbnt ',EWnt t upomi le2ai. a Vema sl.5.26f uponli te2oj , ct^tin ,;;r;;l;_;; ,1 srednja oprerecenja. ,. ,*a,,. ..H,"".,,rn 3:i:" povrsrnama nrgjba l"p:q.l 1:200 do l:500. Seur pr,., i.n"',,..',"og, ; ): do l.l I Comjr glartu upomi prsren rzraduje,e za rrf" f.,rui. oa nnlon 1)-0.6 lUeva. a za \eie od porrsinsl,i ka,jena celika. Zj leTaJi . nagjbnim \egmenrirna. za no,iro.t do 50000 LN i Orr n?\.-V€like bzine zahlre\aJU dobro hla.lenJe rcrrkulacija ucrUc. crn(ulacUa uUa s meduhladeniem, BuduCi da prr molm bn,nama zbog rnJeso\ itog renja posroji opx-nosl oj zaribaranja. porrebno ie brzo pokeranjei
Kod izvedbe prema slici 5.26b dobiv.l sc
* * ;#;;,:t$::,j;:'#.,:.i,": lll]i 5:'d;
fl:.glll.
*Or. Ir"a"rlt *jr^i b;;; k;r;;;;; _";, ;;;;ilil:
zaustavljanje.
Dovod uAa l|ilorabiti ianura, da ne bi doslo do odbacivanja ulja zbog centd_ .. lirgulne sile, pa
da ono ne dolazi do kliale povrsine.
uurnit teia,a (udfiri[) hiah Zr svo uzduln€ lezaje prema sl. 5.26.:
tlak
.vetlnji, powsinski
p
koejicijent lrenja
' rl ,r p ,"
,,..,. r 26..
v
dinamiiika viskoznost azivog ulja, kut a bizin. ralila, o/m':)=Pa polrsinslitlak pleha jednadzbi (5.17.) (l N/nm]= l0rPa),
^-
(mm) /., (Im)
odabram debljina ul.jnos sloja, polnmjeri prena sl. s.26b i 5.26c.
Za izvedbu prema sl. 5.26b potreban je wlumenskj protok uua
F,h; -,, r' _______;r. " h4 0'
{_. /.h
. kao oroiem ,egmeldd.
0.8
. .r
.
"
b prerna
J.
5.2od du
volumenski prclok uua
4,:"(5.18.)
yednia brz,n, ktrzanJa,
{cdnl.pror|e ,*4". tc.?)",
pogonska bu In., , rrnie te2aia.
.rcdnostarni uzduZni le2aji prema 5.26a. toii ne rade _. proraalDa\aju se prema dopustenom powcinskom,f r, slurc.iednadTbe 15.B.J i (5.14.r. tada rreba sla\.,rfl
"lr
\ tekuirm
(N) (dn) rreniem
^grllr_r..)i'i"
za d_2r",.
hidrostatidkjh uTdurflih leiaja tlak ulja srvara se s pomoiu pumpe do\oljnu Lolicinu ulja. Tlak ulja ,", Ui,,'znr,r" .'"ii' 5i srcdnjcg powsinskog rlaka p. Na kliznim pow
,ko;.Kod rrrora doba!lJali
proma jednadZbi (5.4.).
""Jj;".;
F
.h:o
: ry(,,i"
(s.22.1
/j*)
(dnt/s) lolrebm rolumenski lrotok ulja,
rd. 5..ocie2" , ".,
\l
(5.2t.r
Za izvedbu prema sl. 5.26c potreban je .
llrziDa klizanja uzima se u proratmima uvijek srefuja
| (jr,\) , 4 i\:" )
(5.20.)
, Gad,
F/A
,.p"ernc.r r.6..
z('. -, ) p ro (t. +.,. )'
a.,
(Pa
$y.) I (N mmrl rcwinskr rtJk (uobrcarere \fliert r\tro'Lj I'ao kod no'r\ 'r rclar"' " /' ,N, ' ;p,.,";";;" :;. ,:"^"" "br' ' 5'' =
(5. r 9.)
P hn r'tr
U izvedbi prema sl. 5.20c:
/", /,,
@@rn
nuL!
p
n
(Pa
s) dhmlika
(n) r.-. r"- (m) b
optereienjelezaja, odabcna debljina uljnos sloja, viskoznost
ndivog nlja
na pogonsl
lirina leraja, sednii pollmjeri prcma sl. 5.26c.
Snagu fienja PR, pomst tempemture leza.ja Ar
i
protok rashladnog sredslva
41, treba proradunati prema jednadzbama (5.13.) do (5.15.). Preporudljivo bi bilo da se za priblizno odrcdivanje lr uzima d =2r",= /" + r,, a, za b = r" - r,. Kod hidrodinamiikih uzduZnih lezaia s dvrstim segmentina (s1.5.261), pod relativnom debljinom ul.jnog spoj.r E podlazumijeva se odnos apsolutnc debljine uljnog sloja r0 prema nrivc[oi visini klinr // (sl. 5.28.):
LuUr
nflltrrl
telaliyno deb|i a uljnog sloja
l)rcDrr hidrodiDanlilkoj teoflji podlnlziviUril izrx)si
th_ k a=
(5.23.)
nt)solutna dcbljina uljnog sloja
,"=FIt !
alroluha debljim uljnos sloja,
(s.24.)
tad) dutjha klina.
apsolutna debljina uljnos sloja, dineiaka vlskoaost mazivog ulja na pogonskoj renlerahui, brzlna kli,ania, prar (5.I8.).
(Pa,
4
povrlhski tlak. plcma (5.17.),
koercije uljtros ma sl 5.29.
sloja
lojim
sc uzima
n obzir karakteristika teraja
/0i1,.
pr!-
Nagibni segmenti t]zd:uii;n],h leLaja (s1. 5.26d i 5.26e) sami se postavljaju u nagib klina prema najveioj lrijednosti koelicijenta prenu sl. 5.29. Ovaj u podrudju E= 0,8 ima najpovoljniju reiati\,aru debljinu uljnog sloja. Ona se opdenito odabhe i kod uzduinih lezaja s irrstim segmentima. Kod /0/D= leri t)ajveCa \,rijednost koeficijenta a r( se smanjuje pri /o/, = 1,3 i 0,7!
f
/o
"
0,8...1/
I
f,
Sllla
Sljli tJE
t27. Klizni prsten, DrN 2208
hidrodinamitkos uzduznog lezaja
/-r\
0,07
t
0,06
|
0,,,
Kod uzduinog hidrodinamidkog leZaja ]irloZe se kao podetak tekudeg trenjo uzeti debljina uljnog sloja ,p, = 10 p.m = 10 . 10 3 mm. Preina tome iz preinoaene jednadZbe (5.24.) slijedi:
olrsti klinasti procijep
4 7
-.N 0.7 I
0,6
prielazna kttna
$
ah. 1,,',
(F,6
t1
{
\
/
Gadh)
prijeluna kutna brina, vidi legendu za (5.2a.) (r,,, kao,rio, r!' kao ,\1, (Pa, dinamiika viskoaost hazivog ulja. u danom sludaiu n hladnom shniU. o'lntur) pouiinski prltisak, ,rema (5.17.).
(-)
N
srednjl promjer leza.la.
Za izbor p jelazne brzine wtnje
Sllh i,?!.
0,4
rlJ2r vrijedi
,?p,=
kao Sto
je
Pri lalb=o,7 do 1,3
N
i q=0,6
do
I
imosr
koeJicient trenja
q.r P-3 pb
0.6 0,8 I
KoeficijeDt ulinog sloja,( u ovisnosti o relativnoj debtjini uljnos sloja karakteristici je;aja
i/,
r€deno n
poglavlju 5.2.5., pri eemu treba staviti d= 2/...
0,03 0,2
(s.25.)
r,p.n.b.t"
N
0,04
a
to,, lt, ..
,5
OA
bfti
.p
io
rl, r.
/)
tJ (N/rn':)=
(s.26.)
vidi lcgcndu u1.ierlfurh,, (5.2,1.),
Pr
po!*i,Nki tririsi[,])r.trrr
i.,|r lll)i (5.t7)(tNrnnrr=t0,
l,r)
m
frf
UIUllIIIIUE
Hir Za odrzavanje teku6eg trenja potreban je wlumensk protok uua
rt,',,=O,lztr,no
(s.2'7.)
r,,j" (dmr^) potiebe volmenski protok ul.ja, broj sesmoata, sirina leiaja, bzina klizmia, lrema (5.18.), /,0 (dm) atsolutna detljiM uljnos sloja, p1em (5.24.).
z , (dn) , (dm/,
iv
lino slnzc srr lrrli,:rri. bnrlcni ipolirrni. Zl knvczc sc najtcsce upolrebljava deliani lirI. r io(lc Iric(l (za nl.rsivnc krvczc). Lrkr rnct li ili umiclne nasc (lcnoplast ili poliilrridi). rrrrgu
krrrlom. Vrljnn tiolcis.r
fa
Za snagu trenja PR, porast temperatu-re leia.ja A, i protok mslilaalnog $edstva I/r, r,{jedi ono Sto je redeno za hialrostatidke lezaje, na stl. 265.
t)
b)
ilolanemfl{e Valjni lezaji sn syi tugliini, wjkasn i igliiasti leiaji. Izmedu delidnih prstenova ili ploda gibaju se wljna tjeleicd s trerrlem kotrljanja, a njihov koeficient tr€nja je za 25 do 50yo niZi u odnosu prema kliznim lezajima. Valjni leiaji prcma tome manje se zagrijavaju i rade s manjim gubitcima energije. Nadalje mde s manjim zadnostima, prema tome i todnije (vaino za elektridne i alahe skojeve). Treba im malo prostom, nije nuian nadzor, maziva trebaju malo, a nije im potrebno nikakvo uhodava:le. Njihova intemacionalna standardizacija jamdi njihour iznjenljivost. Kao nedostatak valja navesti ve6u osjetljivost na udama opteredenja, te budniji md u odnosu piema kliznim leZajima. Op6enito su skuplji od kliznih leiaja, te zahtijevaju da se pro\,Tt iista i rukavci izraduju u uskim granicama tolerancija. Montaza i demontaia jednodijelnih valjnil leiaja reia je nego dijetenih kliznih leiaja.
l
Valjni leiaji za razlidite smjerove oprere6enja (prikaz prema sff-R1l. Schweintun, FGnl6rt) a) cjlindntuo-valjkasti leiaj za !o!re.no optereaenjei D) nzduzni knsliani lczaj za n2dnzno optaeierjei .) lolreano kuslidDi lezaj za popredlo i uzduina opie.eacni0 Slllti i.30.
a)
b,
cJ
d)
e)
$llh i.ll. oblici valjnih tjeleiaca a) kusla; ,) valjak c) stozaci A baavica; e) isla
Prema smjeru djelovanja sila razlikujemo poprei e leZaje, uzcluine leraie i utorne kugliCne popreine leZaje za popteaio i uzduzno optereienje (31.5.10.). Kod poprcdnih leZaja vatdiii se gibaju izmedu prul€zova, dok kod uzduZnih
izmett
dva koluta.
Valjni leiaji sastoje se od p,"sre ovd ili ploia, wlinih teleiaca, kola mogs biti kuglastog, cilindddnog, stoiastog ili badvastog oblika (s1.5.N1.), a najdesiejos nalazimo i kayez. Kavez spdedava medusoban dodir valjnih tjelelaca (s1.5.I2.). Poprcdni leiaji imaju unutamjl i vanjski pnten izmedu kojih se kotrtaju vdna {eleica. Prstenovi, plote i vatna tjelesca izradeni su od posebnog aelika legira-
Sllll5.32.
d) lirncni kr!02
/i
Krlczi kL
rll(
i /,)
r
li,rth lcr,,i
,,, ,s,v,,i
I\nv./ ztr vrliiiac
Utlt
l,trJllllttlllu
. Vanjske dimenzije va.ljnih lezaja standardizirane su prema intemacionalnim plonor)ina mjera, a njemadki prema DIN 616 (HRN Itl.Ca.SZt). Ovi ptanovi mjera sadrie devet rcdova promjera:7 I9 O l2 3 4 5 i deset jirina. orJnosno redova \ isina 7 8 I 0 I 2 3 4 5 6 (S1. t.33.). U sral.,om redu promjera dodijeljen 1e Jednom prolTru odredeni ranjski promjer. Svalom redu promjera aoAi;ityeno ie nekoliko redo\.? (irina Aod popreanih lezajal, odnosno iedova r r,ina Aoa rr"r_ du2nih lezajal. pri temu u odnosu prema isroj visini presjeka red 7 ima najma_ nju, a rcd 6 najvedu Sirinu. Na primjer, red mjera 13 znadi daje lezaj dimenzio_ niran prema redu Sirina I iredu promjera J.
opet tip lezaja (vrst leiaja, serije) u obliku brojeva brojkama. Pdmjere vidi na sl. 5.34. i 5.0i.
ili
slova, a red mjera u
3. Dopunska oznaka stavlja
se kod leiaja koji odstupaju od normalne izvedbe, te daje podatke o odstupanjima. Dopunska ozlaka se sastoji od slova, a u nekim sluiajevima i od daljnjil brcjeva. Time se oznaaavaju: unutar-
nja konstrukcija, vanjske mjere, vanjski obft htvenje, izvedba kaveza, konstrukcija kaveza, tolemncte, raanost leiaja. Pdmjerice, P5 oznatava mzred tolerancija P5 prema DIN 620 (ili HRN M. C3.752 758), C2 poprcdnu zratnost leiaja koja je manja od nomalne, 31 pogonske temperature do 200 "C. NU+HJ
$llh
tff.
Red mjera valjDih leraja
koji
i redj Prema DIN 023 I HRN M.Cl.soo I
se sastoii od reda Sirine. odaosno visine
promjera Sllli 5.1t, Oznake pojedinih izvedaba cilindridnih valjkastih
vdjnj le2aji
|,
nose poseb ne oznake_ tako da
lstm omakama izmjenlji\ i. Ie oznale jesu: Predmak K (kavez s valjnim tjelescima), L (slobodar lezajni prcten), R (leZajni prsten kao unutamji ili vanjski prsten s valjkastimili iglitasiim vtencem). Ovaj znak ne dolazi u obzir za poryome leZaje, ved-samo za
su lezajr s
dijelove leTaja tza nepoDune lezajer.
,
l
1
210
2210
$FI EE
get
6
Sllh
2.
I
Nt308 .93 "e
IT=28
,ffis1 lJ I lii i i!lP ,E:9 -E
tfl.
leiaja
Primjeri obil.jezavanja valjnih lezaja
B.Eiino obijeije sastavljeno je od oznaka za reil leaaja i od oz@ka za pro\,rt leiaja u kodiranom obliku ($1 5,8{). Ozral
Isporuaive izvedbe, mjere i podatci o nosivosti nal^ze se u katalozima proizvodada. Ovdje nije moguie dati podatke o svim izvedbama i mjerama.
Dopultene tolerancije rgradbenih mjera DIN 620 (HRN M.C3.752-758).
i
todnost
utuje valjnih lezaja
dane
su u
Svaki popredni leZaj ima u stanju isponrke odtedelllJ poprebxu zraCnost izmedu valjnih tjelesaca i valjnih prstena. Pri ugradnji s prijeklopom izmedu vanjskog prstena i proiryta u kuiistu, te iznedu unutamjeg prsiena i lTatila, suzava se vanjski prsten, a mutailji se Fosiruje. Na taj nadin se popredna zadnost smarjuje. Ona se ni u kojem sludaju ne smije smanjiti na nulu. Normalni leZaji tako su izradeni da kod uobidajenih dosjeda preostaje jog dovoljna pogonska zrainost. Ako pogonski ili temperahmi uvjeti zahtijevaju dvrst dos.jed, mora se odabrati leZaj s odgovalajudom vedom popreinom ratnos6u. Ako se zalrtijeva veia tolnost vodenja, odabiru se Ieiaji s rnanjom poprednom zradno56u. Leiaji mogu dobiti i poveianu todnost .vrhrje, npr. za uleiistenje ptecizno rotirajuiih malnih laetena alatnih stroje\B. Popredni kuglidni leiaji i iglidasti lezaji iaaduju se i s boinim zattitnim ili brtvenim ploCama (Sl, 1,30[ do 5J0l). Prve sprjedavaju osteCenje valnog sustava sftanim ttelima, a dnge alaz fiazi\a iz lar,aia, Time se ugteduje brtvenje na
dmgim mjestima.
ELutarr
vruilrfilum
NNNNNNNN t-.1 t t-l t_t l_1 n LL n NNNNNNNN
.l
o)
b)
c)
.t)
e)
h
s)
vratilo dopustena mala uzduzna aaanost, mogu se ugraditi i dva slobodna leraja. Njihova uzduina aadnost ogranidava se s pomodu granidnika u kudistu (tl. i!!l). Uzduina zradrost moze se ukloniti i s pomodu elastidnih opruga koj€ leZaje &ie stalno pod malim opteredenjem (sl. 5.lU).
h1
Sllh 5.30. jTvedbe kusticnin tezajd, DjN 025 (HR,\ V.C3.60t, a) nomalna y\edba: ,,, iednob /turimom ptocom: .r sa d,Ue /d6!me pto.e,
a "jednom btusom pto.om: p, ra dule bn\ene proce, n p,i._" ,rl,o.; " 8),\ pBltra8um Llm. iu(toanitom: t, s brsFna{im utorom, " u,korrrtom i teonom 2aSlrmom nl.cnm
,,,Radi
jednosta\.nije; uzduZnog ud\,,rS6ivanja \anjskih prstena mogu se naba(sl.5.i6l do i.i6li).
viti lezaji s prstenastim utorima
treba spomenuri tc2aJ? s ktiri ,-^,,11j::.9,, .*gr:*ciju kojr mogu pnh\atid sile u cetiri roake.
ostonca 1tL t.ll.1 Time su o\ i le)aji veorna srabilni. \iho\ unutamji prsten je dvodijelan. Tako se moie umetn;i mnog; zajedno s visokim naslonima p.stena leZaja omoguinju vrlo veiiku nisivost.
k;i;";'k;;;
S[h
t3l Letaj
s detiri os]onca
i dvodijetnim unutamjin
DIN 628 (HRN M.C3_6u)
ll0radlie, mognSnorl
(L,ut
lritiska d= 35.)
*nnur,
Slill5.3E.
Za udvrsdivanje osovina
Oblikovanje dvrstih
(I
dvrsli ldaj;
,
i
slobodnih leiaja
slobodni lezaj).
i rratila u uzduZnom smjeru predviata se najdesie d\,.rsti iroptintkos ra.rezanja ni,u moguia dra r",,,r".j* l-:il ce .1?:q Dr \alna tlelesca pre\rie rlaaila na boko\e rallnih sraza rS[Llgi'). ",^L ralo aa bi)a o:," q: zasrija\anja i ojreienja. rreba ,rro p,.a,iaJ.ii Inoguel Illu:,)lt:r.. nosl.drlrlrranJa' ( vtlti le2tJ noie. octm poprecnrh cila. preueli , urdr-"-.i1"
a) dva kugll&a leLa.ja oblikolam kao ivrsti lezaji (loie zbog lroguanosti zaglav tenjal)i D) slobodni lezai s mosucnosan uzdunros pomaka u prov.:u kuajttu lczajat r) slobodni leiaj s ogudnolt uzduznog lodaka na vnlilui l) cilindridno-valjkasti lezaj oblikoaan kao slobodni lezaj: z) lgliaasti lei.j oblikoaan kdo slobodni lezaji, dva slobodna lcZaja s uzdlZnom zratnoiiu u Provflu kuiislri s) daa slobodna lezaja oltetiena oprusana
I(od crr.rog lezaja uiwjiuju se unukmji ivantski prslen. a tod slobodnop i:tl]ro .jedan -nrrren rs|.5.38[ i 5J8c). Kod citindricno.ratjka.,ir, f";u1u rr vJ"i rtslrcr\lrh iezaja prsteni su mealusobno uzduao pokelljivi. lato (e. kao Lod slobodnih lezaJa. pna!,rr6uju oba prsrena r$l. i.l0d i l.lte,. ,+1" y. ,, ifi
Prstenovi se ui:vrsiuju u oba uzduZna smjera ojadanjem, stopnicvanionr. trs_ kodnicima, poklopcima, maticama itd. Mogudnosti oblikovanja dvrstih i slollo(lnih leZaja pokazuju S1.5.39. i 5.40. Svornc liLrsku s nlrliconr. s utorirna i sigumosrri prstenovi, standardizir ri su u DIN 5415 (llRN M.(:1 510).
l:l:':**
rr.rcflDom rtr u oba qmJera. \lobodni le2aii omoguiuju uzduzto pomicanle.
i
".""i,,,
Euur
llruilru
rE
dvrsli lczaii. Ako se osi obaju provta kuai(lI zrr rrlcTitlcrric vrrtila nc pokhBritr. tada troba ugraditi samot)odesive poptecnc k glitnc tli baiNaste /cjdrc (sl.5.ll.) koji sprjeiavaju zaglavljivanje.
b)
N
d)
SlllN 5.39. primjeri obtiko\anja.wsnh IeTdJa i krLritnih lela-em. Dt\ o25,HRN \4.ct60t,: b, ja d\; terajd s "l ^uStiana ros r-dodirom. Dl\ 628 | HRN \4.i 10t,,: . r \ citrndr..no-,"r;ri,.,, ._j".. DIN 541- fHR\ \4.CJ.oll,: ./) q sdouoe,i\in bdr.asrim teTajem, D\ ojr
(t{RN M.C3.715)
N
ilY
a)b)c)A
$lili 5.{2. Primjeri uzduznog ufirstenja vanjskih prstem valjnih lezaja a) slobodni lezaj s uskoanikom i poklopcemi ,) slobotui lezai sa dva poklo?ca; e) ijusti leiaj s rskoanlkon i poklopcm; d) s uskoanikom i dvodijelnim llaCisten
a)
Sllh5.40.
primjeri obtilo\anja Jobodnfi tezaja
DI\ 625 rHRN \.1.( l.60tr: ,) sa dva ku8li(na teraja , kosim dodrrom. Dn 628 {HRN rv1.al.o r., r, ci.idricno-ratjk;"rim te2aJem. DIN 5412 rHR,\] IV.cj.oJ. r: a sa samouo;si"t *rgri-_ r"ru)* *,i;.j Ijusci, DIN 630 (HRN M.C3.541) i 5415 (HRN M.C3.530) ", a) s l
Daljnju mogudnosr u7du2nog ucvrsoenJe vanjskog prstena il.
-uc\riimja 5.42.
unubmjii
prsr..na pokazuje
fl.I.ll.,
Slltl5,fi. Ulezisrenje laatila oblikoranog kao &iaa noie blanjalice s pomo6u dvoredmga samoudesivog kuglidnog lezaja, DIN 630 (HRN M.C3.541) (Po
a')
b,
c)
Jltt5.4l. Primjcri uzduinog udvrs6enja unulamjih prstena valjnih leraja
,'),..t.'.r'rr . .t.it,T'
loIr.
r p-pnonr.
rr
oJsroJnin
" , . d\o..ru\o, msr,cor.
d
prrdrom . gun,.nrnr'lrsren,rn cijel
tr
c oLlrroJnonr
lhvr( rc ndrricganja. olacanla vrarila. rrienci. ruljcr islrano moraJU biri oko_ rlllr njr o. \dIjel Sarnopode\ivi poprecrr Lugtiani je,/ajr osjeltjrvi .u na uzdu;na r)ptcrc(lcnja izato se ne sniiu upotrebljavati tuo urAr:nn ri.oto opt".",;"n;
Kusewchetu)
Prsteni fiorui:i popreino ivlsto dosjedati 'tz powsine nalijeganja, kako bi se u potpunosti mogla iskoristiti nosivost lezaja. To se postize dlrstim dosjedom koii prstenove podupire, tj. ukuduje ih. Potrebni prijeklop ovisi o Yisini pogolskog i udamog opteredenja. Za pdbliZnu procjenu pogonske aadnosti moze so uzeti da pdjeklop \,ratila prosiruje unutamji pmten za 70% velidine prijeklopa, a prijeklop vanjskog prstena sleLe ga za 50n/o T elidine njegola prijeklopa. Ako se oba pdjeklopa odbiju od aadnosti kojom se leiaj nabavlja, tada, uzimajuCi u obzii toplinska rastezanja, mora preosiati joS potrebna pogonska zradnost. Cvr' sti dosjed obaju prstena desto nije mogui zbog montaze i demontaze. Prema smjeru i i.rsti vanjskih sila tada heba odluditi kojemu se od prstena smije dali labavi dosjed. Za to su mjerodat'ne sljedede moguCnosti opteredenjal
l.
Obodno opteretenje, ako prsten rotira, a sila (optereienje) miruje, p$ten miruje, a rotio sila (optercd€njo).
ili
ako
ffittnr
lrNM
.e
2. 1b(tkt$tt
opterectcnic, ako prsten i sit.r ()prcrcaonic) nri|uju ili alto sila (oplereicrre) sinkono rotim s prstenom. Viihai ." oprcr,i?n^. atro .e nr,len njr:e. a .ila oprereienra mLruie ili prrten nrir!rJe. a njise sc sila oplereccnta.
l.
Pri ohodnom rlr njihajucenr optereccnJu neophodno ie poreban c\r\l dosied Irnra..d.'k pn lo(1(dslom oplcreccnj,r moTc ,mrrt mante.^, ,j".i.a. ;".'ln, (lr nc daJc novod /a pomrc"nje. I obi,,dien, do,jpd,./a vrrrila inroinc
frcrnd
Dt\
5,t25
(HR\ M.Cl.-52--58) \idi
agt E3 ,r 9*
i,,;i",,
-12
u tiht.IT
tEi4
lgliiaiti
EE
F
t:i -i
e!
'aE rL
S
i
E .r:Eh
tg
S !EtrF A 5 .e. ?9,"j: S E A!E"
istici.rih
?
E
!E
€ = ,*,r-E E 5 : T*;E Eg E
! !;58
.u^ )rEl=9 Z d.a'ueA . 9rEaFa
rezdra 5 vdnrsum I LrnL dmjim pr.tenom .,obodni re)ar usmd u 4e,tuu /, lllr rou !.1 z ,nursDle I u,e"icr 6,;," dobod",
g
o5=El6
e
-z'
^ .4
g I9EFr9 !E 6 !.!q 2 0 d,iJ
*
{ 'eEiE* E ;$.;"iE5
potpohon vatjku
prefia kuglidnim i valjkastim lezajima, trebaju mali ugradbe_ nro\ror i omoguiuju raznjemo veliku opreretivo.r. tgticasrln te:airria ute_ /rscrUu se cak I UrpnJaie \ isokotura2ni} bevinckih morora, rrarila eielricnih xrlriN.r. gla! ine spojli. .,uptanici , .lr*n1 ,;;l;r,;r, r;_ .eleLromagnelskih n\rlce I lome slidno. Ugradbene pnmjere poka,.uje Sl. i.l{. Za bocno todenie rzraorUu se rgjrtasn lelaji s rLrbom (s1.5.44br. Igliaasrj leiaji i,,radutu se s iri be./ njesa. u drugom .rucaju igtrce se siba.lu nepo,rea_ no po t(clenom. bruSenom I polrranom ruLarcu i rime irn je por_eban ioS manir pr,'nor t$1. t.{5t i t.ltlr. I .rL,en_ka provfia kxcisra moie ,fr,,il tr" ,f"f.r"'r. su Dr(\gu.korljari iglice. U tom stu.aju iglice ne dobivaiu ni Pr\lun (xl. t.llc). lgliaa\ri leTdji mogu se ugla\nom u.poreard r.ifiia.icr._JJi r(lrsUnt leTrJrma NU i ne mogu preuTeri u,du7ne
II I
E
e
Iezaja s aeldnr rubom radi bocnos vodenja u
r
rtr$*
i,.. e $-1
i
,r:ol"
tfl
.leraji,
:
:!
;E
E
-E
E E
5!'i!Nit€ E "; E r a',A+l
sa[*ir;
E.
i;IF.;:EE.}E-:SE ittsEsiaiE
iili
!.: f*.EFIdE:E*iF
e 3!€ vHt'! ! Ha;€; Hi.cLlrE
E
*rJ_ll;i:,;;:;1
ku;i;;
!
E E5 Eg!;:
::yi]]I l]lni:,
zlu2ni lezaj fle omogucuju popreano \odenje: Jednu ploau lreba cenlr[ali ,l u.xucrstu. a drugx na nika\c.u. Lzcluzn; l-ugticni i uzctuzni tiliad i l"zojt oiet\i_ vr su na pomak osi leZaja (Sl. t.l6i). hi kl]rnom po-utu o"ipogodrr" .; flocice ($1,5.46d) lti samopodesiyi tzdu;ni baiyasti teiaii (i.il6e).
1"*i
!a ;ien5:* E.g:4"r
E!
i;EEriigtE#l tI[:::'1,Ft.;EE :;3Eis!-Es:i! : si a!EE Fi! rr:
I€:.[.rE=38+r!
Mulur
utullt
, 9\r
EJslicdnJr rnogu prinrrri
r ,/narnijc
_il(. pri ririzrnJenicnorn I,ugli.ni /ez..,J DIN 7i5 (HR\
poprecnc
(IlL'1,,\JrUu UpolrebjJava .e dvosni.rni uzdu..n M.C3.701 i 705) s rri plode.
rl
Stoiasti ya|kasti le,aj i poprctni l gliCnt leraj s haslohoit (Sl. !.4L) u pred. nosti su jer se mogu pdlagoditi uzdulne, a kod a) i popredbe pogomke aadnosti. Mogu se rastaviti, te posebno ugraditi unutamji i vanjski plsten. To je ko sno narodito pd serijskoj montaZi. U prednosti su i kao leZaji koji se mogu uzduzno i popretno opteretiti. rabe se za ulezistenje kotada kod vozila i wetena alatnih strojeva.
a) Slil, t.0.
c) Sllia 5.45.
Uldistenje
b) s mogudnoldu pprilagodava{a zraanosti
a) sto:aslo-valjkasti leiaj;
dt
,) kuslnri
leza.j s
ndlonom
IEli.'asr te,,aj beT.,nurarnreg pr.rcnd, u ko,1bindcij.. uzo,,/rirn L-rsti.r|m tezaienr
,.,....,,
qi
\icn.erldisc:
./:.l,r t..1illl-lll.*-,r: ",,_. brr,.rt., u/d"mrm -r"1,1m tFlatem. rsrddrr "ugt.(,
l ode*.]
b,
d8,".,
**jirhrj
Slili
i.fi. KuaiSte dvodijelrog stojedeg leZaja za valjne ldaje sa stoiastim provrtom i natezne ljuske prema DIN 736 i 737 (HRN M.C3.542) (za valjne leiaje s cilinddtnirn pro\dom vidi DIN 738 i 739)
Valjni leZaji ugmduju se i u jednodijelna i dvodijelna stojeia 1li pitubfiu tudita leiajd, i to bilo kao dvrsti, bilo kao slobodni leiaji ($1. 5.18.). e) Sllka
i,t0. Ugradnja
uduznih
tezaja
uugrrmoe rersia: b,,spralra usEdnia u/duznos rrsxl]:,:,"i1"*::yly.""* 7r rr..) udurnoE ierrca,rr rerar: d) _a,rn, r"gr,cn, i"2..;-. ll:l:9.1"*,1. :,^ Dt\ 7t.. er u7o@i bmopodeciq krSralrom ptoarom. bar,mri relaj
ffiffiFtstivilettraiania Kako Foizhzi iz sl. 5.30., leZaji moraju prema nadinu ugradnje i konslrukoiii preuzeti poprei:ne sile 4, uzduzne sile F, ili obie istodobno. U posljcrlnjcnr
I[f,I
vlull
ILutarr sludaju govori se o kombiniranom optere1enju. pd premdrmavarju p(etpostav_ ljamo da je kombininno optereienje u poprelnim leZajima zamijenjeno ekvir,a_ lentnom (iednakowijednom) poprednom silom a u uzduinin leiajima ekvi_ valentnom uzduznom silom Kad bi ta sila djelovala samostalno, onda bi pri dinomidkom opteredenju (oketno gibarje) iz z;Nala istt zarrlor fiateri.jala, a pA slatidkom optereCenju (mirovanje) istu deformactu, kao kad bi poFeino i uz_ duZno opteredenje djelovalo zajeilno. To se, namvno, odnosi samo na leiaje koji su na ternetu oblika izvedbe ugradeni kao d.vrsti, i u stanju su primati popredne
4
a
i
uzduzne sile.
Proradun nosivosti za valjne leZaje standardiziran
je po DIN 622 (HRN
M,C3.825-800t. Prema lom srandardu podrazumiJe,," se da je dinamidka nosi_ r$a (viieh trajalia) nekog lezaja onaj broj okera iti broj pogonskih sati, koje loroj moze izddati bez znakova zamom materijala na prstenovima, plotama ili v[ljnim tjelelcima. Zamor materijala podinje s malim pukotinama, koje poslije prcl0ze u rupidavost. Da bi se mogao iradunati vijek hajanja leiaja, navedena .ie za svaki leLaj clinamidka osivost C (za popredne i uzduZne h![tne teZaje, te iglidaste lezaje, vidi Iabl. 5.0. do 5.10.). Dinamiika nosivost je dinamieko ekviva_ lentno opteredenje pri kojem 90% svih lezaja daje nominalan vijek tajanja od lod okreta. Ako je ekyivalentno pogonsko opterede{e f,manjt od dinamidke nosivosti g onda je vijek trajanja odgovaxajude veii od 10i okrcta, naime: Z = 106 (C/or pri I > L
U normahlim lezajima s pogonskom tempemtuom viSom od 120 "C poja_ vljuje se Fomjena stmktue koja defomira lezaj. Da bi se to sprijeiJilo, podvr_ gov0ju se tako opreredeni lezaji posebnom postupku stabilizaci;i. io aovoai ao smanjivanja dinamidke nosivosti. U tom sludaju izradunava se dhamidka nosi_ vo9t lyoder\jem thkora twdoie fts: dinamiCka nosirost
( ominalni yijek taja ja)
,=,n[#)' /. /i
(okr
)
(5.28.)
nomfalan vijek trajuja,
iiktor tvrdoac
/ < 150 .c
1l-1
.c 250 "c 0,9 0,75
300
"c
0,6
i (ltN) dinanriaka nosivosl normalnos lczaja (!idi 1abl. 5.8. do 5.10.1. / (kN) diinrniiko ekvivalcnmo oprcreienle prcma jednrdZbi (5.29 ), odnosno stjedeainr r
DindniCko eloivalentno optereienie (s.29.)
cl(sfoncnl vijckn rmianjnI=3 za svc ku8tiatre ldaie (loikastidodn), src vrlik0(c. rstLrrsrc, srozaslc ibaavastc lcrric (linijski dodir).
i= toil 7r
pojedinadne sile koje izaziva jednako veliko opreredenje sila zajedno,
i. (kN) zamisljeno djcloveje kao kad
djelnju polreim i uduzna
I, (kN) loPrei:no oPteredenje, r" (kN) uduzno opterodenjer kod kuslianih
lezaia s kosim dodirom
ili
sto;asnh lczaj0
treba Dustavati -4" prma stedeiim podatcima,
L
Dolretli fakor
I
ualttni faklor DIN
lrna
DIN 622 (HRN M C3'825-860). za kxgli'nc lezaje DIN
625 (IIRN M C3.601) vidi tabl. 5.11.'
622 (HRN M.C3.825 860), za
kugftle lezaje DIN (HnN
M.C3 601) aidi tabl. 5.11.
Kod iglibastih leZaja DIN 617 0SO 3030 i 3096) i cilindridno-valjkastih jer ovi leiaji ne mogu prihvatiti,,ili tezaja DIi 5412 (HRl.i M.c3.631) je a = F', moju prihvatiti samo neznatne uzduZne sile Za nzdnine kuglilne leZaje DIN 71aje F=-8, jer ovi lezaji ne mogu prilvatiti popredne sile'
Sllla
i.lg. Izralazenjc efektivne uzduine sile ,F" kod dvaju
dodirom
(ili
stozasto-valikasti leiaj.
kusliinih lezaja
s kosim
po ("8elrr"er')
Ako se vratilo ulezisti u kuglidne leiaje s /.osim dodift)m lli.] sto;asle letuir' javljaju s.e u njima uzduZne reakcije. Zamisljamo prema sl 5{0 da su produTcno .pojn. tini1. dodimih todaka valinih tjelesaca (to su one todke preko koiih sc pienosi sila iznedu valjnih tjelesaca i prstenova) produzene do osi vtatila Tinlc F.A i ,EB, izazva[ih se na presjeciStu odre<1uje poloZaj poprednih reakcijskih sile jednadzbu (5'29 ), moze se izriduoptereienjem watila. Kad se te sile uvrste u prihvrnati uzdu;na sila F". ako je F, pogonska uzduzna sila vmtila, koju mora titi jedan od dva lezaja:
na pogonskoj tenperarxri
200
rl m
rateTai --^'-J
r'"r1''
A.akoi. ..-..-r- y\
, l*.>o yA ili akoie ,\ ). 4, = i-, +
Za leloi B ie u ob.r
sllrtrri /'1,
{)
o.slll' v,
,r-otf L l'-{ y\
y.
l
MLtttt
vuu rilu
;i
E '5
: q
z t:
a3
:
;
R
::::
: : :
*Ge33nA€gE=F3n9€5AB=
: :
; ; :
l3F8Ef,!AgAiaRtSSRr;!
?
a
?33e=:i=€;83;t::;:;3
:. a : : il ::: :
::
3
L)
a
;:
z 5
3
; ;;
;
:
a: :
: ;
:
fl
'd
3
:
;
2
G
r83s
g:a!E:Egi=i
r=1:r={EuS;?+;F
:
:, F
!
c.; ":l
=
r-
! i**.?.i:
lr:.
t,€a{ id.{.?;:i
o
:3 :: : :
*t*o
6E
z
?
::
!
E
I
g
Y; ()
' :
!:!'7:i;
:i
I
€
I
E
; ;;;;
=:-sEii:3 :S
Ia ;
s
.
I a
s
S
z
E'
: l:
:
!
:
g
I ex] *jfi g
: I
a
a
2
F
,a
?
s€
E
i
t3
I {l :
!
;
;
:
;ggt3a*t5asaE8
a
EJ
€
x€*Fi]!, 6
o +
T
=
9:::14!tSg
E
6,:r4 ;.Q€'.; :ise23 3:(?;p3R3r3R3 ; i; : 3:i.e5;3=S;i;
;FJBSRSAeeRAS
trfll
m[ti]t
vruiltrfl
Zd tczaj B. akoJe:
I_-ru irao.rllo-a" li. l--o.sl:-l )n r'" vlv, r,,)'
Za lezaj A je u tom sludaju I'" = 0.
ili
Il je uzduini falrlor za katalog valjnih leiaia).
1e2aj1
A,
Ys za lei.aj
B,kada je F./F" > e (vidi DN 622
Vijek trajanja rh izraien brojem pogonskih sati dobiva se iz dinamidke nosivosti izrazene brojem okreta iz iednadzbe:
noninal i tiek trajanja
Ovaj nominalni vijek trajanja la, je posve rudunska velidina. njek trujo4ia uporabe leLa1a moie se znatno mzlikovati od spomenute ratunske velidine. Ako se, naime, za cijelo vrijeme rada pojavljuju kolebanja opteredenja, {. da je letaj pov(emeno maqje optercden (na pdmjer kod dizala), onda je vtek trajanja upora. be leZaja razmjemo dui. Ako lezaj ne mdi neprekidno, nego s prekidima, njegov vijek hajanja uporabe takoaler se povedava. Nedistoie dospjele u leZaj, manjkavosti podmazivanja ili djelovanje korozije zbog kondenzira.nja vode, mogu dovesti do prijevremenog hosenja i time do povedanja pogonske zaanosti. Time so povedava Sumnost lezaja, snizuje toCnost voalenja i smanjuje vijek uporabe. TdliDi 5.11.
L
Popreini fallor X i uzduzni faldor lprema DIN 622 (I{RN M.C3.825 za popreine kusliine lezaje Fema DIN 625 (HRN M.C3.601)
-
860)
(5.30.)
-60
/,r (I)
nomina.ld vijek rrajuja lezaja (uobiiajoff vrijednosri vijeka rajarja vidi n
lablici 5.12.).
r , IaIlha
(okreta) vjjek rrajmja (min 5.10.
r)
prema (5.28.),
loconsla bzila vnrje
Ti
im t.12.
Uobiaajena rrajnost valjnih leraja
lezAja.
Dnnenzije igli.astih ldaja DIN 617 (ISO 3030 i 3036) i nosivost prema DrN 622 (HRN M.0.825-860) i INA i4liiasti leiaji (s1.5.3ie i s.44.)
Elckrdrii
rlmri
zo
doma4info
velih slociononl el.krcmodi El.hriari stojcvi
u
o,skbnim poE
.im lmocni
in'
J3ai narocikri,
t3
pdiidki
iuhobili
T*ki pubiaki aubnobili,
laka
'Idka r6E@ rozilq $bbusi
tespou
sbj4i
u
pDinodnji
tu.ha vozila
nozil, Bubml
u ur. iaohos ,to!
u
rud@u
Duhitk vagod. P.ijaosoici mdomih cmca Uzdurri ler.ji brodBkih pmpeltra
Statiika nosivost je ono statidko
|2 116
opteredenje koje na valjnom tjelescu u dodiru s valjnom stazom izaziva na mjeshr dodira trajnu deformaciju kojajo! ne smanjuje ftukciju leiaja. Pmksa je pokazala da oya sila kao statilka nosirost Cn leZaja smije biti tako velika da defomacija valjnog tijela dostigne veliainu od 1/10000 Fomjera. A1@ se leiaj nakon statidkog optercdenja, dakle nakon opteredenja za vdjeme mirovanja, okede malom brzinom \.rtnje i ako u pogledu mimode hoda nisu veliki zahtjevi, mogu se tolerirati i znatno vede plastiane deformacije. Kod narodito velikih zahtjeva Da mirnodu hoda i tame kamkteristike, plastidne deformacije moraju biti msnje. Za prosudivanje sluzi
m
ELtltt
uluilt
vrljkasliler{j
"f.= C ro
./;
\s
(5.31.)
ktuaktenstika statiakog opteredenja Uobitajeno ie , = 1,2 do 2,5 za visoke. , 0.8 = do 1.2 /a nomalne. 4-0.5 do 0.8 /a male /ahrjere nd mimoc- bood rame
t
0.8
kuslianileiaj s kosom dodimonr osi radijalni lugliani lezaj
kdakleristite
(i, (kN) statiika rcsivost lezaja (rabl. 5.8. do s.10.), tr, (kN) statiako ekviatentlo oplereiaje leiaja prema iedmdzbi
smoudesivi valjkasti le;aj
E03
(5.32.).
Statiiko el balentno opteretenje Fn +
Yo .
F,o.
(5
zmisljeno djelovmje lojedinaane sile koje izaziva jednalo veliko kao kad popre{ua i uduzna sila djetuj! zajedno,
/i0 (kN) /,0 (kN)
.32.)
rr
o6
rtr 2f 3(I 4f 5f 6f 7f
uduzni faktor prema DIN 622 (IRN M.C3.825 860), za kugtiane lezaje DIN 625 (HRN M C3 601)je Io=0,5
Kod iglidastih lezaja DIN 617 (ISO 3030 i3096) i cilinddino-valjkastih DIN 5412 (HRN M.C3.631) je I'o=F", jer oni ne mogu prihvariti ili mogu prihvatiti samo neznatDe uzduine sile. Za nzdn1ne kuglidne leZaje DIN 7l I je ,F0 = F"0, jer ovi lezaji ne mogu pdhvatiti popredne sile.
9tf
kur operecenjaB
opteieCenie
staniko lopleano olrereCenje, st2titko uzduzno optereddje, popredd fakor plema DIN 622 (HRN M.C3.825 860), za kusliane lezaje DrN 625 (HRN M.C3.601) jo r0 = 0.6. ali uvijek Fo > r.o,
,('
smoudesivi kuslidni lezaj
En,
Fo = Xo .
I0 (tN)
fliI
0 $llli i.50.
0,2
0,4 0.6 0,8
I
1.5
2 3 4510-
ranf =FJ4 Koeficijent ZK za kombidrano optereaenje ovisno o odnosu optere6enja F^/F, (rtrema Kuse lflsc hetu) Tltlici t.13. Konstantna
bzina \rhrje N ovisno o lrsti Bljnih leraja (IIen,a Kuse$schetu)
leZaja
HtrmlEm
Kuglia.i
lezaj s
KuElidni letul KuElidni lezaj
jedioedni s bltvonon plo.om
ndlonom
s
nalonom
s
koson dodniom osi jednondni n parcvima ueEtlen
lrilm vrlrle
t60000
je veda brzina kotrljanja valjnih tjelesaca, to vise rastu gubitci zbog henja i zagrijavaqia. NepoZeljni su i utjecaji centrifugalne sile koja valjna relesca tladi prema van. Radi toga je svakom nomalnom leiaj u ograridena maksimalira brzina trtnje.
400000 500000
Sto
\tranlcna
Dt
360000 320000 500000 500000 400000
Z -Z
ztna Irlnte
t)
Sanoude$vi kuglitni leraj Samoudesivi
kuglt.i lerlj
s *oidm uulanjnn
pnre.om
Cilindieni vAljkati leraj
500000 100000 200000 320000 220000
,A (5.33.)
l0
mm (nin r) graniina brzina vnnje za nomalne lezaje, thktor kojlo sc uzima u obzir vst }odmazlvdja i veliilna
Z"=3 a D <30 n\ Z,=l 2a D>30mm. uljen: Z" =3,'1s za D<30u\ Z- - 1,25 za D lO m,
250m0
Sadoudedivi valjkasli lczaj
ierjJn222.223 tezaja:
320000 250000
podmazivdje ha5au: podhazivaje
>_
zk ,V (minn)
D (mm)
faktor
kojin
se
uima u olzir kombinirmo otterodoje,
prema !t. E.!0., ovisno o mti leiaja, lrema li . [1t., vejski prornjq lezaja (tabl. 5.8. do 5.10.). Za D =.10 lm, vidi k talog valjnih lez.ja. koDstanta brzine
\rhje
Uzdutni luglidni lezaj
s kosom
dodirnon osi
Uzdnznicllindridni$ljkasti lezaj Uzdutri-s@oudcsivi wljkasti lezaj (podhazNanj€ samo uljem)
220000
Granidna bzina vrtnje prcnln iu(lnr(lihi (5.13. ) vrijedi vno zt kdt4 tt normolnoj izvedbi ako jc /. 0.1 (' l(xl tr,|rr(('rih le'q0', i /'1,<0.| ( hrrl
[Il
Uum
lliuiltuiltm
s,
uzduZnih leiaja! A1(o lezaji momju mditi > rs, onda se mbe leiaji s povise_ noJn loinoldu \,Tmje. posebni kavel i poboljsanja pri podmazivanju i hiadenju
lll9:no:..lo"i.l]u..granitne prcrzvodacirM valinih lezara.
brzine \.rhje. Zaro
je
porrebno savJerovanJe
c
[email protected] Porpuno od\ajanJe povriina nalijeganta valjnih ljelesaca i \aljne sla/e s pomo6.r nosrvog uljnog sloja. /bog kotrljajuiega gibanja raljnrh rijeti nema ni priblizno tu vainost kao kod kliznih lezaja. Veiinom se postiZe pojonski
zivanje mastima
i ulima
proizvoljne
sigumo poama_ -
kon istenciie, odnoino ,i.t"^"r,i -''-
IodTazilanjg ma5du. Zbog jednostar,nog bfienja i laganoga naknadnog \alini lezaji podma4iu se prere;no nra"rimal o ,p"""tr.tir".i
l]"911:11""'U,
w\ra masti prema pogonskoj remperaruri vidi pogla\ lje 5.1.2. Kugelfscher daje ovaj izbor mastir kod ,?/rg < 1 i kada je . J F/C < ^ .T\nka 0,16, dolaze u obzir normalne masti za valjne leiaj.irema Off,{ ildrS, k"d yt/nr=t1,3 4o 0,5 i f. F/C > 0,16 visokotladn€ .a"ti 1np. t o.ptet"* .u"i nu bazi kalcijeva sapuna), ko d n/n, > I masti za brz"fr"a". f"Zri" 1irp. f.o_ff"-t"* rnast na bazi barijem sapuna ili polikarbamidnu .nu.9. Ouap 7 JrnutuviTrlza opterc:enJa i to /= 1 za proizvoljno opteredene kuglidne 1eZ4e, te za pieteino popredno optereCene cilindddno_valjkaste leiaje @JF, < l), a"f= Z uzduzno optercdene cilindridno-valjkaste leZaje (F/F, > ^i"t ii 1j. Ako trenje u IeZaju mora biti narodito maleno, ako su pohebni npr mali pornilci nrmjeslania. a ovi moraiu usltjedrd be,/ rrza;a, ili ako oonorlti .*i lrcDa prcreTno s\lddali rrenje u leiaJrma. onda se bira melano n,tsr. fo rripdilt ordil ako se mom naglo krenuli rz hladnog stanja. Mekane mastr F,Jedrnrh
rabe i ondie "e se rnasl mora llacrd looz duge Lanale do tnjesta ,,a podmaianje. Kruee rmaju prednosr ondje gdJe sum;osr tiri :ro ,irn;u. lrn.1,it, io 11r.']1, \rllcdl I ondx ako maziro na izla,,u watila reba stvoriti".U, ,r.lenac za brnenle, da hi spdjedio ulaz prasine, stranim tijelima i vodi. Ak,) posrojr opasnosl da ma\r,,bog s!oje le)fie i,,lazt tz le7,rja. Lao npr kod .vcfllKltnrh vrcttla, a narocilo onda kada masl omekia /boB povisene temperaru_ rc, hdo treba odabmti rn ast s dobrom prio ljivo,fZ, i ,u rIS" telnp".nt*"1---'Zir srda,je ttend /x lbrliJi poctnazivaije. 10 znac jednolcarno podmazrrar)lu rr cUctr \UeL rraianja le?aia_ 7a rc su polrebne masri ralino ,rabilne i ('lponrc na starcnJe. BuduCi da masli na \ilim lemperarunm, trzo srr.. uDotrebljavati one kojih je raalna temperatura ,nutoo "rlu irnnd ol"kiuane pogon.i" Lonrperature. Za to su pogodne mazive masti na bazi litija ifi arug" .p";ijuin;
Kolici a masli kojom treba puniti lezaje pretcrno se irvDa prema pogonskoj brzini vrtnje. Suptine u samom lezaju febalo bi Lrvijek napunjti, kako bi funkcionalno bitne povrsine stalno dobivale mazivo. Prostor u kuiistu pored lezaja kod ,/r?g < 0,2 mora biti pun, kod ,/rre = 0,2 do 0,8 napwjen do jedne tredine, a kod rrlr?s > 0,8 mora ostati prazan. Pd maloj bzini \'Ttnje ne odrazava se trenje valjanja masti Btet1o, tako da veia kolidina masti omogudava produienje rokovtl za dodavanje mastj. Vatni leiaji s obostranim bftvenim plodama pune se ma$du samo sa 20 do 30%. To je najdesde dovoljno za cijeli vijek tmjanja lezaja, Slika 5.51. poknzuje Fimjere lezaja podmazanih ma56u. Prema $1.1"510 pored leiaja nalazi se debela ploda s proYrtima ktoz koje se dovodi mast do valiDih tijela. Pri naknadnom dodavanju masti skuplja se stara istisnuta mast u jednoj komori, odakle je treba odstradti od vrcmena do wemena. Masiu se puhi i komora lijevo od pustenog prstena, kako bi se pobolj5alo brtve4je. Na $1. !.511 leZi debela ploda izmealu dva leiaja. Kroz njene proule mogu se opshbiti maSdu oba lezaja do visine valinih tieleiaca. Mast se ne moze nagomilavati zbog djelovanja centrifugalne sile (vidi strjelice), jer se ona tmnsportim prema van.
tsoJc
Sliki 5.t1.
Podmaznanje valjnih leraja mascu (prema Kryteiiscttnt kugliinos lezajai r,) dva.lu kuslianih lczaja s kosim .lodironl
a) jednoga
Podmazivanje tnlieln.. Za i imdlna podmaziwnje. koje uglavnonr zadovrr lilva, mbc sc pretezno mali pumpni agregati koji istodobno opskrbljuiu rlrrx,r.l miesta isvakom leZaju prema vcliaini ibrTini vftnje dopremaiu kroz pr1)vr1rj oko 0.1 do 5 crnr ulia/min. Z.r podnr.rzivanjc br.,ohodrrih lciirir l,ohrrzrrIr sc l(ro ponzdrno /)r,/rnr:l | ,//,^' Lkt,rkth. l(onrprinirurri zrrrl, rl,rvrrli !r rrrsrx)nr ciic\i h)ioi ic (k)Iii l(rri
litrn
viullrrl
ulur
uronjen p uljnu kupku. Zmdna shlja dize i !'rlde za sobom male kapljice ulja. Zrak zasiden uljem dovodi se do leLaja s pomoiu cijevnih vodova koji za1r,
i
stranih ttela.
(r,
za skupljanje.
U oba spomenuta sludaja ulje se vraia u sprenmike za skupljanje. Jednostal,no t sigudio je podmaziyanja uronjavatiem (sl.5.tzA). pd svakom okretu valjna tjeleica se navlaze uljem. Donje valjno tjelesce smije biti uronjeno u ulje samo do polovine. Kod viSe mzine ulja dotazilo bi do pjenjenja uta i povisenja tempeEture. Zbog toga ulje blze stari. Samo kod r/rrs < 0,4 moZe se poniti vise ulja. U pdjenosnicima za podmazivaq,e valjnih leiaja obidno zadovoljava samo ono ulje koje zupiarici rasprskavaju. Treba ufiTditi dolazi li zaista rnsprskavano ulje do leiaja, Da primjer preko posebnih ilijebova ili rebam na stiionkama kuiista.
a)
b)
Podmazivanje valjnih lezaja ulicm (prema KusetJiyheru) d) podnaznanjc uodavanjeh; ,) opioano podmazivanjc
Slll0 5.t2.
Ako pri srednjoj ili velikoj brzini v(nje i visokoj okolnoj tempemturi rreba o{lvodili loplinu, oI,da se optoinin podmaziyanjem mogo dopremiti velike kolitino Ulja (Sl. t.52[). Bududi da svaki valjni lezaj pruZa izvjestan otpor protokn ulja. kR)z ldaj se ne moZe protladiti proizvoljna kolidina ulja. Raduna se otpriljke:
30 50 100 200 500 1000 mm i,,,,,, = 0,001 0,003 0,01 0,05 0,3 0,5 dmr/min [,,, = 0,003 0,07 0.3 17 12 drnvmin
D =
dovolian volumcn prctokLr trlil za pothrrlzivanjc, a (,, mrrksi Ovdje je malno mogudi volumen protoka ulja za hladcDic (/a ncsimetridnc lcleic nctl) vise). Naiiednostavnije je ako se ulje na jcdnoj delnol strani leZaja dovodi provrrom ili cijevi, a s druge, ielne sffane, otjede preko kenala ili izravno u sprcmoik
ml
)
a
GT
lJ Ot,O]ilI POGI.II|UU
EHtMienie uolitt idaza
Brtyhnje p^.otiv izlaza nasti (i03) o Brtve s brusnim dje_ lovanjem tl03t r Bezdodirno brrrljenje {l0lt . Brrve pro-
,]:-lujy.!
000t
.
ulja
.
BrrvtjeDje brusnim djetovanjem Bezdodirno bnljeoj€ (I0g) {3061
ltWffifue
rrfir
tnasli
s [rusnim dielovanim
Brtvila spdei:avaju izlv r..rlrziva i prodiranje stranih tijela, nedistoae, prasine i lome sli6no. Za brtvljenje dvodijelnih i viSedijelnih, te jednodijelnih leiaja do srednjih brzina vftrje do\olltn st prsteni od p,sta DIN 5419 (s1.6.h, lall.0,1.) Iablhl 0.1.
Dirnenzije (mm) brtvenih pNtena od pusta i utora prema DIN s4l9
=br ,,1 1',i
2t)
frr dFtll ll
26
21
16
:ll
ll
Y
2lt
ll
27
76
r34
l3s
:15
15
ri2
119
115
125
B0
139
153
45
36 52
144 33
l6
'15
37
41
5l
5l
95
8I,5
1lo
89,5
83,5
155
r45
l6l
112
1X1
t4),
152
r64
113
l8l
t17
r60
lrri,
Lr6
't24
|
t2e
r02
lo5
rx 1 r))
1ll
101
135
51 5:l .7 1^,
55
t03
98
79,5
73,5
l9
82
7lJ
93
71,5
174
192
t91
242
201
162
\67
11?
111
IU2
201
2011
213
l1
i() 112
12
8t
59 '72
l2
1{{i,d,-d
43
10
7l
30
41)]42
11
21
llt
25
.-{P.tr
t2?
121
1i4
132
;l
t5?
193
,,
Prije ugradnje natapaju se welim uljem Tmpezasti ztebovi u kudistu deformiraju Favokutni presjek prstena i tlade ga ptema lTatilu Kako tlak s vreme' nom popusta, pmteni se kao bttvila za ulje mogu tlpombiti samo u spoju s drugim elementima brwljenja Djeloranje im 8e moze poJa(ad poslavljanjem vise prslenova jednog iza drugog (tl l.ll), Jod je bolje brNjenle brNenicamo
ffi
rwurut ulul t vmml
ffivumrr riflrll riun xlsll
p".i*bri"a rtadi prstene od pusta. Trcnje je kod ovih svakako veie,
lslllc)_l ldr pa se preporuiuju samo za male brzine \,.rh{e.
usradnje
I Sllla D.l.
Brn tjerje pnrenom od pusra
:l:il:itffii:i"'' " "Frtrimd
poredeii
aredan
ilfiffiifinotnvimia Do bezdodimog bltvljeqja dolazi zbog nastalog rrtloZenja koje sprjedava izlaz ili zbog zaustavljanja naL-upljena mazila u nekom rasporu. Jednostavno brtvljenje zracnotiu (rasporom) ($1,0.3.) moZe se uponebljavati samo pri maloj brzini vrtnie i noznatnom zagdjavanju, jer mast u msporu mora zaddati konzistentnost. Djelowomije je brttljenje sa iljeborima ($l-t.|.) u kojima se stvara brtveni masni jastudii. Zavojni Zljebovi momju biti pdlagodeni smjeru rrtnje (sl. 6.4b), Pri okrctanju \Tatila mast treba tlatiti u smjeru leZaja. Uobidajene su Si nc brtvenih mspora 0,1 do 0,15 mm.
r/' dru8os:'' ' ni p sreu
7a valJne lezaje pokarali se dobrim Vv. Nitorpr eni l1l,6L,. Iaaduiu se i za vanj-ko bn\ tjenje {st. 6 "u 2ar i ,,a unul.nje b*tj*i; ,;.-;;;; ;;#;d; prstena tladi na vaqjski, oalnosno na unutanri pr"t"n l"Zuju i ,i;;r;;"j bm-eni 2lijeb. \ilos-prsrenr su oqjellji\i na udare. Vei )Uog"rutiL irUoeJu L gradnja mora biri \eoma briztji\a. ere-aros i- 1.. osi, l^:tl:111.1?"":!lil"i Jerlnoce. laka I Jednosta\rna montaza_
Slila
Sllh t.5.
b)
$llh 0.{. Zljebovi
i.l. Jednostavno
bdvljenje msporom
a) koncentrihi;
Pnten s centitugalnin
,)
u obliku zavojnice
Slili 6.0. Prcten od pusta
djelovanjem postavljen ispred
i labidntno brtvljenje
plstem od pusta
dvodijelnosa kuiista
Brtuila s prstenom od pusta mogu se poboljgati p,"slsxi,nd s centrilitgulninl djelownjem (sl. l.t). Mast koja izlazi biva cmtlitugalnom silom odbaaena tangenclialno, te ne dolazi do prstena od pust4 koji btvi Fotiv prish4a nedislode (pogodno i za podmazivanje DljeiJii). Dodatui labirinti kod dvodtelnih kudistu lezaja (s1.6.6) spdedavaju izlaz masti i ulaz stranim tjelescima. Jednoslavno plode (sl. !.7.) zaustavljaju mast u lezaju te spdedavaju qjen izlaz.
$lh iJ. \rlo"-p,..eni ra bn!lrenje \rtjnih teTaja (Zi,rer& Co. Diisseldo, D .r' b,r\ l"e-tc na \mi.(on fF.enLte/dtd:b,bn\tiFltcnsudarnJenrpr"rer,.teT"a
RpreClli bfiyeni prsteni za brlvljenje ma36u upotrebUivi su samo uz odrede_ no uviote (poblizc vidi poglavlie 6.2.1.).
Sllh 0.7.
.lcdnosrrvn0 t)lo,:n
sI'irilc ( izr lcr
i
m
ffimvuruulmrvrmu
IRIllI PMfl $I'IC
I MM
b) Slllt
a) uduzni labirint
0.E.
,)
Labirintno brvljenje
popreani hbnint kod dvodijelnoga kniisia: c) uzdDzni labirint za osovine uleAslene u smoudesive lezaje
Slll0 S.9.
Bfivljenje ;ljebovima za mast i jednostavnim labirinrom
Najbolje bezdodimo brvljenje prctiv al^za masti za jednodijelna kuCista wd i i labirinti, a za dvodijelna kuCista popreini labirinti (Sl, 6_8.). U labirintnim lomorama masti se \.Trloie. proriv prisrupa neeisloia pflldadno je hrt jenje s pomoCu iljeboya za mast i, jedfuostz.a\im labidntom ($i.0.0.). Uobidaiona Sirina mspoB je 0,5 do 0,75 mm. Sve raspore i labirinte heba pd ugra_ dnji napuniti masdu. Brtvljelje bez dodira radi pouzdano samo onila, ako,.mu_ tamji pretlak ne moie istisnuti mast i ako se raspori ili labidnti olredu cen_ tridno. Inade labirinti djeluju kao centritugalne sisaljke koje mazivo isriskuju prema van.
Slili i.10. Izbor poprednih brwenih rtrstena (Carl Freunderrelg, Weinheim/Bergstr) a.) izvedla 81 s oivorenim utorom za oprogui ,) iaedba Bl Fg s pokivenom oprusomi d) izvedba 82 (i izvedba 82 Fs)i O izvedba 83 (i l^edba 83 Fs); .) izvedba 83 L s nmsetom od krome koze;, DIN 6503, s mdsetoo od gume; g) izvedba Bl Sl s robom plotiv prasine (isto i izvedba Bl Fg Sl): i) izvedba 82 S1 (l izvedba 82 Fs S1); 0 i^edba 83 51 (i iaedba 83 Fs Sl);, tvedba BA s otvore m zlijebom za opruge; 0 izvedba BA Fg s pokivenitu tlijetom za opngei D izvedb. BM bez p61en3 za u]@aivdjej ft) DIN 6504 s sum€nom muselomi ,) izvedba BA Sl (i izvedba BA rg Sl); o) izvedba TR s jednim bltvenim brido4 p) zvedba TR Duo s. dva brtvena brldai r) izvedta TR Duo sa dva vdjska brtvena bdda (izvedbe prema o./ i / samo za podiedene ,vrhe pii sporon hodu). a je pNtenasra opflsa.
jesn
ffiuomistiecanhuth
Brtveni rub mora biti olaenut prema mediju (u!u) koji brtvi. Ako se moru jos i protiv ulaza prasine, taala btveni rub mom biti okenut prema van. Za takve sludajeve boti su popredni brtveni pBteni s dodatkom protiv prasine, Mansete od koze mogu se upotdjebiti za brzine klizanja do 6 m/s i temperature do +80'C, a madete od gnme do 28 nr./s i temperature do +180 oC. Da bi se sprijeailo blzo trosenje btve pohebna je najfinija obrada rratila (htl.l.3,).
bfiiti
$llh 0.11.
odzratni pro\.rti radi spredavanja stvamnja zmtnih
Mffi-hnie
[rlsnim lletoranhm
Naibolji su se pokazali popleini br\e i prsteni koje se moie ugaditi kao kompletan brtveni element. To su manlete na koje popredno djel{e opruga ili vlastito naprezanje. Radi zaStite od varjskih ostedenja mogu dobiti meialno ku-Ci3te (DlN 3760 s kudistem i bez njega, izmjere u lttl. [.2.1. Izbor pokazuje $l.l.ll, Materijal mallseta.le umjeha guma olpoma protiv ulja, rjede od ,{zorzove
jastuka
Da ne bi doslo do zagnjavanja i ostedenja popre6nih brvenih prslcnova rra vratilu, mora do njih stalno dopirati ulie. Korisno jc prlje LL$adnic uronili ih toplo ulje. Prsteni za centrifugalno odbacivanjc ulja. labirinti i slidno nc shriirr se nasadivati isprcd brtvenog prslcnir. (Ir sc rrc sfrilcii prisiup ullrr! I zrrtrri iastLrci mogu spriieaiti pristup uliLr Ic Irnr/nr('ili nul nasuho. tl Ionl slutliU pomaZu oclzruini uiori i pro\,fli (sl.0.11.).
f,
rtul rvralu
mwurm
Tdll8a 0.2.
ffirl
Dimenzije (rnm) popreanih pntena za htvljenje plema DIN 3760 (izvadak)
ffi#ffi
Prciiv prskanja vode i pristupa parc najboljc brtvc tl*)ttntk(
m0nv
$ffflut
llui
tuin( tt/ntL'h
(d, 0.u.).
$lih 0.12. Dvoslruka ko;na mansera
pdmtetiti da popredni brweni prsteni brtve prctiv izlasku tlnti lic\Iniickomo samo ako na maniete neprekidno dolazi niskoviskozna ilijaac zugritirn mllst. Za to su potrebne posebne konstruktivne mjere, npr jedna konr{)nr zl ririrsl izmcdu dva popredna btvena prstena. Bfvljenje je zbog toga skuplio. l'reba
Ialllta 0.1. Potebna kvaliteta povrline vratila za
popredne brtvene prstene 0lotrmhiltla ilih
lr,h]
11'1*"'" r"'r " lcnri. 1\r(,, d
E
kaljoq lino brulc.o, l.pdo
ar 1r 10.28
'
r,
lcl)ino i rlrdo hromiHo
Fffiimotruilfie LeZaji podmazani uljem obidno mde s vise oketa nego oni podmazani lrrxlao.
S
Wmotrr Zliebo.)u 111 pnle oya za adbacivanje ulja lnoLe se rotiranjcnr zbrrg rclalivno velike centrifugalne sile vratiti ulje preko odvodnih kanala u sprcntrrili za ulje (s1.0.13.).
,ffiffirTutKt
Slllat.l3. Zlicl,ovi
i f$lori zl (rll),r.i\,lrit(. r lir /lr,r, l,rr!ll.Iir frniv
izlirl]
lin
m
Itrf murur ulua r vmnu Ilczdodirno se ne moZe brrviri protiv ulaska stranih tijela ili ako u lezaiu vlad. pretlak. Labidnti brrve sigumo proriv izltza L samo ako se ispred njih ia nnlazi prslen za odbacivanje u1ja. Bez takvog pntena postupno bi doSlo io rzl"r.irrnia r ijerkog rnrzira.
U OI,OMI POOI.II,UU
Spojte.koje se uktjuauju till) . KJule spojke (il3l . Di_ lalacUske (uzdu)00 poluerljire) spojke (IlI) . \eelasliine I(ompenTacijske spojke {314r
gurnosne
'pojle
r3?lt
m
EilDhtolesoiltilltllir
.
.
(lll.t o Si_ (3ll) o Ruu.oo
Elasriene spojl,e
Rasrarljire spojke
.
rasLavljire spojke t322, SpojLe s datji0skim ukljuaila_ njem (325) . Spojka za pusra0je u rad
hi0)
flIEqrutkE Krute ili dvrste spojke uzduZno spajaju dva vratila da bi se prenosio okretni nlornent. Krutim spojkana spaj^jtr se najiesde tmnsmisi,jska vratila, a rjede vratila pogonskog i radnog stroja. Pretpostavka je da se osi \.ratila vezanih spojkom mealusobno poklapaju. Kako dijelovi spojke ujedno moEju i centrirati, to bi vratila kojima se osi ne poklapaju bila izloiena defomacijama i prcuzrotila bi osiedenia lezaja. Kolutne spojke DIN I 16 (HRN M.C 1.510) ($1.7.1.) za proqjere vratila do 160 mm imaju na kaju uatila dva koluta (a i D) od sivog lteva povezana perifia, a medusobno su povezani dosjednim vijcima c. Te spojke se mogu upotrebtavati kod nejednakih promjera vratila, a odlikuju se malim ugradbenim mjerama. Montaza i demonta-Za mogudaje samo ako se watila odmaknu. Koluti imaju nastavke za centriftrje (sl. 7.1a) ili ato su koluti jednaki, dvodijelne ulohe plode za centriEnje (sl. 7.1b). Demontazom plode moze se vratilo izdiCi. Dosjednim vijcima prenosi se oketni moment oblikom i silom. Prsteni se vezu za kajeve vratilo p€rima ili se toplo navla'te. Prirub e spojke su one kod kojih su ka.jevi vratilt raskovani u obliku prirubnice (sl. 7.1c). Skoljkaste spojke vidi u DIN I15.
a)
b)
d)
Sllli 7.1. Korulne nastavcnna za centrirmje, izvedba A
+olke DIN 116 (HRN M.Cl.5l0)r b) s dvodijclnom meduploroh (ploda za centrirmje), izvedba B DIN 116 (1lRN M.C1.510); .) s prirubnicama doblvenima raskivanjem kajeva vratila (prirubnc a) s
sDoike)
DIN 760( HRN M.C].510)
llffiBle
fiilrin0
rulnEllllvBl $loltE
Krute spojke ne mogu preuzeti uzduzne dilatacije vratih. eesto su takve dilalacije izazvane pogonskim temperatuiama kod duljih vratila tako velike, da bi mogle dovesti do prenaprezanja lezaja (do saviianja vratila!).
ILsmrr
se0t[ t0,t st ut{uulu
Dilatacijske spojke izjednatuju dilatacije uzduZnim medusobnim pomicaDion njihovih polovica. Osim toga centdraju vratilo uzduZno popredno. i
A,tt,hn!,,,paike izraduju .e drodijetno rSl.7.?A, rti rodiJetno rsl.7.Zl,. Dijeto_ \ r ./ r /, su od liic\2nog ,retjcza. S celne srftne imaJu po tri kandze koje s matom znrtnosiu ulaze jedna u drugu. Duzinska dilatacija odvija se pod d;elovanlem okrctnog momenta_ Dvodijelne kand:aste spojke cent iraju oba t
Zr?tidr Voikt s lLtinim zupdnru (s1.7.3.) illl.liu vlllrisko ozubljonic s luCr)i|) (hombimoinr) zupcima koji sc moglr zglobno pokrctali u uDutanrjem ozublicni (\1. 7.3o). .lednostavna zuptana spojka s luaniD zupcina (st. 7.3a) nloic inrtli lutDi pomak do l" i Lzduzni poNak od nekoliko milimetara. Dvoshukr zupclllll spojka s lutnim zupcina (sl. 7.3b) omogxiuje i popreini pomak do ,2 mnr, vc( proma velidini spoikc. IzradLlju se za promjere \.ratila do 600 mm. Svc zupannc spiko s luinim zupcima pune se uijem.
i
zglobne st)oil lt\\it prcnose okrctni moment \Tatilima koja medusobno zatvaraju kut koji sc u lr)[U pogona moZe mtenjati. To je potrebno obiano u pogonima vrelena alatnih sll1F icva, te glodadkih i busaiih glava.
U grupu kompeozacrjskih spojki mogu se ubrojiti
Kanlanske spojke tli spojke s loiinin zglobotn $1, i.4") izraduju se za pronr,cro vratila do 200 nm1 i kut nagiba vratila do 15'. Sestoje se od dvi.ju glavinu. l/ i b, u obliku vilice od lijevana Zeljeza, s kajevima u obliku depova koji s l(rituo ulezisteni u vanJskom prstenu kdftlansk prsten c- Oba vHlila nrogu s(
postaviti u bilo lioji polozaj. Sllh LZ
Kandraste spojke
a) dvodijelna;
,)
trodjjelna
$tln[ [olllruuacijsko $rulh ( csro lbog mon@Znii razloga nije mogxie o.naritj meducobno poklapanje osr vtirlilr.,kao npr. nepoklapanje osi vratrla pogonslog snoja i rmrita prilenornit rrr vrnrrra cUr naarn pogona Tahllieva odredenj pomak. lakva
a,
walila treba medu_ sobno povezati spojkama koje omogutuju izrivnavanje pogednih, kutnih ; ;;-
cluZrrih pomaka.
Slih7.[. Spojka s
kirnim
Gonjeno rratilo okrede se nejednoliko
@ 'r :f: $llla 7J.
w
Spojka s tntnim znbim^ (F. Tacke KG. Rleine/westf.) al Jedno.lsvna: r' o, o\.r'r"a. ,., -dcin d eto\ir-,
tokom
jelnog olleta
iz
i
zg]obom
njego\a bEina vrtnje nijenju
*
edu:
i
,?-- = r/cos d
(7.1.)
d
(7.2,)
nnii
=,r
cos
(ninr) bplna vrtnje posoNkos vrallla,
"rl C)
kut lagiba ltadla.
se to izbjeglo, potrebno je ngraditi meduvatila sa dva zgloba. koic onda samo rotira nejednoliko s malim momentom fiomosti. Meeiuvratilun In)gu pogonsko gonjeno vratilo zatvarati mealusobno kut do 30'ili so nx)B[ postaviti na ve6e poprcdne udaljcnosti (usporcdno, $1.7.5.). Prcduvjcl z0 1{) ic {ln su oba kuta nagiba a jednaka i .la oba zgloha itnuiu isli polo;aj, icr bi sc irltc ncjcdnolikosl udvostruiila. Da
bi
i
m
Esrom
smrft mrt
$ [tufllllill
Ktult:n:globno -:;ylka zauziura nrakr pn)sl(r'u. rl sllrTi l.r pogon rlllltrr koii rriicnjliu svoj poloiaj i za prtcnos malih okrctnih monlcnata (sl.7J.). Unrlcslr) ki(lanskog prstcnil.ic l(ugla d. koja je s ietiri stranc zaravnana. U nju su nrc(irr_ sobno okomito izbusene dva provrta u koje ulaze depovi stezaljki ,. Slcz.llikc srr osigumne zalrcirna . u prctenu e. a preko njih se prevlaci luljac r/. Tako sc prslertr i slczalike spajaju s kuglom- Kuglasti zglob se tako oze nagibati do 4{)". l)rr hi \c izbJeglo nejednoliko okretanje, potreban je dvostluki zglob ili mcaluvrirlilt).
l7\,edeni su i shlTo i zglobori koji jednoliko prenose oketna gibrtr)il. Nii lx)\,d konstrukcija je veoma slozena.
Elffi,iesmite $lih 7.5.
d) izhe.lu
Usadnja kardanskih zslobova
klho ponahutih vralilat b) ;me.in
popreano pomal,autih qalila, a
Ako se usporealno udaljenost r.ratila mom mijenjati tokom rada, tada mealuvratilo dobiva teleskopsko vodenje (Sl. 7.6.). Teleskopsko v/atilo sastoji so od poluge s uzduinim utorcm a, uloZene u tuljcu D, u kojem se nal^zi perc s depom c. To omoguduje matno uzduino medusobno pomicanje tuljca i poluge pri dielovanju ohetnog momenta. Klizne dijelove zgloba i teleskopa ffeba obilno podmazivati. Pri veiim okretnim momentima teleskopska vodilica se sastoji od klinilsta vratila i uzduZro pomidne klinaste glavine, kao tuljca.
Zadatak elastianih spojki je kompeuirati razlike metlusobnog polozaja osi vratila. ito moZe biti izazvano tolerancijama iaade, netodnosdu montaZe, spustanjem temelja i sl. Isto tako elastidne spojke momju na sebe preuzeti kolebanja ol(rehlih momenata tokom raala (npr. kod pogona klipnih shojeva), te udarna optereCenja nastala naglim ubrzanjem mda strojeva. Izmedu polovica spojki nalaze se savojno ili torzijski elastiini vezi elementi od glrme, koie, umjetnih
i
masa, teksiilnih tkanina, telianih opruga sl. Sllla 7.8. prikazuje shematski po dvije polovice spojki u mzliditim mealusobnim polozajima. Udamim opteredo. njem rnetlusobno se zakeiu spojeni diielovi vntila, a vezni elementi preuzimaiu na sebe rad uclamog opteredenja. elastldni
Zglobna spojka s teleskopskim vralilor)r (a,.tu,,s roe z & Co.. Berlin) a) zglobna polugai D) zglobri tuljac; .) pero s depoh; ,/) spqhi dio; ?) koniaDi zatikj, oivor za zrak
SIlh 10.
i-trmnil qN @w --s Ukw- 4N-,4N.4Ndk- -@G dd 1=-rE'-t b)
c)
a
Sllla 7.8. Razlike posrjeske medusobnog polozaja vratila s pomoa spoiki d) malc .a,like polozaja; b) uzduac razlite polozajai .) kutnc raTlikc Pol{)ir ri d) popreane mzlikc polorajai popreare i kutnc razlike polozaja
,
Slila7.i. Spojka s kuglastim zslobom s dijelovima
Medu spojlGma trcba razlikovati one koie energiju udara akulntrlirrriu, (ltr hi. nakon sto sc smanji opteretenje koje je iz.rzvrlo udar. vmtilc dilavu cncl3iirr. lc na takve, koje jedan dio akumlrlimno cncryiic prelvamJLr Lr untrurl)jc lrcrric veznih elcnrcnata (vidi karaklcrislikc nn sl.l.0.). s),,rk' koic dlitnulilttltt uk t\i ir rd.rce uhLidveiu. a one koio /r11r'rr,rl,/ t't tltittt tl],ntcc lrigttittitt.
trm
L
smm rur sr utuucu
sroxr
Ako se broj vlastitjh titraja veznil elemenata poklapa s brcjem titraja kole_ banja okretnog momenta, dolazi do rezonancije. Zato su povoljniji prigusni vozni elementi s progresivnom karalceristikom (sl. 7.9d). priguSna sposobnost ptrrsucluje se relatfunofi priguitxoiiu V= W)/WF. Ovdje ie sa ltrt) onTaten pi_ gtLfri ,?d u Nm, a sa ll/F clefomacijski rad u Nm (s1. 7.9.). Bududi da relatir.na prigusnost veznih elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nie konstanta, daje se obidno kao sreilnja vrijednost. Spojke s akumulacijom energije imaju rclrlivno prigusenje y= 0, a s prigulenjem V.< 1.
lll
tulLru .ic srralljivanjc v*Do8 rr(Lrrnots djclovnrria i pltxltrilvarric ll1rirllia udar.r, ,i pri!:uii\)onie ie smanicno vrsno udrmo diclovanjc koic nc lrlic lrko dugo kao ublaZavanje udaraca. Na S1.7.10. prikazano je npr kiko sc Lrdrrr okrctnog momenta pogonskog stro.ja prenosi Lod raznih spojki s pogonskog vlxlil ,4 na gonieno vratilo -R.
Ill,ht,tvnic
nedostatak svih elastidnih spojki treba spomenuti povrul,? ril" spoirrilr ctculcnarl ko.ie nasloje mealusobno pomaknute osi vratila dovesti do poklrpnrri.r.'l'o izaziva alodatno poprcEno, a ponekad i uzduino opterecenje vratill' l'ri
Ko
(iinrcnzioniranju vratila i lezaia valja ta optereienja uzimati u obzir,.icr nx)gll hili znatna. Najbolje je da se od prcizvoalada traie informacije o vrsli i vclidini
El ,/1
trr!mtnih sila.
e,/)
4[',/" o
b)
Sllll20. Karakteristike oloetno elastidnih spojki
d) akuftulacijske s ranom katakerisrlkomj karakleristikoni
.) lrigulre
,)
akunulacijske sa zakivtenoD
s ravnom karakeristikoni d) pdguhe sa
zakjvte-
l\)(rcbnu velidinu spojke odreduje se prema iskustvu iz tkhtr og nomenta
T^
= (cl
(Nm) ud ni monent preha kojem
+
cr.)
T
(7.3.)
se odabire spojka,
faktori udra prema vrsri pogonskos i radrcs srroja (h . 7.1), CNm) nuirri oketni momeni na slojci izanuat iz nazire snase i brzine u.hie.
T
Sllk
Tll. Spojka Mainedie Bibbv
Spojkct Malntedie-Bibb! ($1.7.11.)
A vnJ
Nadin djelovanja raznih spojki: ,.{ je pogonska srana; B gonjena srrana; a knta slojkaj , spojka s akumulaci.jskim djetovujm Gm-p,;e,raa.4; spo;r" " s prjsulnim djelovaDjem (prlglsivmte udara) 7.10.
sc
izra;uje za okretne momente od 20 do 100000 N111. Zakrivtene povriino nali.ir':gania opruznih traka.r smanjuju s poveianjem optercdenja aktivni krak sllviill_ nia, t;rko da spojka ime progresivnu karaktedstiku. Kut Doguieg zakrctrlllirl polovina spojke iznosi do 1,2', kutni pomak do 1,3', uzduzni pon k 4 (lo 20mm, popre6ni pomak 0,5 do 3mrrr, ovisno o velidini spojke' Priglr(cllic
I
$llh
ie ona s i?liirrm oplui im truka d ko.ir
udrla je neznatno. Vcare elemente spojki s gumeni l p$tenina (sL1.12?, dine svorni viici i tttt niima nataLnuti gumeni prsteni b, koji se djelovanjenr ok{ehog momcnla Pop_ rodno defbnniraiu. Spoika ima prc$esilnu harakteristik-u pa djcluie priSLrlnt)'
Dsmm Zh()g Dicnc vclikc clastidnosd moze se m6Lnuti s gotovo ravDomjcrnon podie_ l,,rrr rrlc ru,sr r grrr.nenc prsrerre. spo.obrosr loman'a ic ne./nlna. i.ri f.pJJ t.i\t.lr'tkr kotc radc,rkutnuraciion cne.gije udara rzn:rmo orisr o brlrni vflnte). "r. lz rdlrju se za oketne momente do 10000 Nm.
I
T
sr0r[
r{0J[
s[ uruucu,|,
,\vtitu 11tltu|t (sl. i.ll.) i11ra k.ro vu,,ni cle u,r a tlrirlilclni gunrcrri obIrrt' ohodi obr(tir lcZc na prirubnici unutnuric polovillc spoik,r r, rclativ|o blirU ic(lan drrgomc. hko dx sc pri djelovanju okrctN)g nroDreDla nc slvarrriu volilic pr)vftrlnc silc,
(
d Sllh 7.10.
a)
Spojka Vulkan @. Desri
rG
Neheim-Hiisten)
b)
Slih l,ll. Kolutne spojke s gum€nim uloscima a) spojke s gMenim lrstqimai 6) slojka s grmenim kaldzama
Spojka s gunenin karul:ana rsLl,ll ima \ezte elemenre obliko,"ane kao Sumene kandze a. I\oje naiznjence ula,,e u udubine polo\ ice spojke 6 i . snara_ judi tako vezu oblikom. Defomacta vemih p ,"fit" 1""iitu progresivnost!). Zbog jedrosral,ne konstrukcije"f"Irr".ut" """'-u dij.;j i"j.enJ (samo d raztidita jednostarare monkZ€, ta spojka je pouzdan strojni .t"m"nt. Ir*Ou;.'se lu ne rhomente do 400 Nm, te ima relatilaro veliku mogudnost uzd;ile dilahG.
oir.i
TiXlicl7.1.
Spojka s gumenim stoiastim uloicima (s1.7.!1.) slidna iesto gumenih obruCa ima stoZast vezi element.
je spojci Vulkan. Um-
Gumeno-elaslidne spojke izraduju se za oket]1e momente do 30000 Nm. Prednost im je moguda blza izmjena istlosenih vezih elemenata.
udara kod spojki za vratila
::
0,5
l,s..2,N
1,6.:.1 roi'cij\ki srojci kr rni s.ojoli
1,5
2,2. 1,2
1...2
srbrdi,n fti ctaije i
s[0llG
Sigumosne spojke Stite od preoptercdenja, ostedenja ili loma ostale dijelovo prijenosnika, strojeva i naprava. Preopteredenja mogu nastati npr. zbog uldz0 stmnil ttela (kamenja ili metalnih dijelova) u mtelalice, mlinove ili drobilice, te zbog drugih smemji, kao sto su zaribavanje leLaja i tome slidno.
nJjcvonjc
:..3
l l,l
3 2
1,6...2 1.5
diali.c i vitr
t,j
lrtustorl br'bnt*j 3
Mcstrsll i rola*ki sll'o.j.]i
1,3.,,r,5
t,5. 2
Slila 7.15.
s|r(,tk
s t)l!ti(1,ri,,, sv(nri,'oin
ml
IIII
smrrr
msrnurutsrutl@ i ubrzava do pune brzine vftije. Spojke vszane oblikom mogu se ukap. samo u mirovanju, ili pri sinlconoj brzini vrtnje obiju polovica spojko, dati Spoike koje rade s pomo6u veze silom mogu se ukapdati i za wijeme gibarde. Spojke s vile tamih plota nazfiaju se i lamelne spojke. pokrede
lnn f tl
,koJeNaJednosravDija se okretri
n*a".-lu-"tru-,u-u[o,;
sigurnosna spoika ie
,"^"r', p*r",i Ir'ii,lin,i !.*!1',* sv?ntlocima rsl, tltr. kod niu.lome rodre,,u r. s,"rir"i se pri preoprereceI I'oii ki ra.\o je dime,ionira.i a, )'r,"i*j']ll.:l:-J'k" , i .. Presjek iromjaa" ,"""""i",1i11:1e Tljce
$ll[17.17.
Iskljutna kand:asta spojka
;i1:,:T:*j j::l:l:,lH:;::ffi
racundri s
mosxiim
;;-;[ilff, ,"
lffi
romne drrsroce na oclrez. pa valla ,J;;;.;HffJ-,e "T"*_,:,"^Xi,"1:ffjTt*,*:
"*#,#il
tooit"
"-iiu
Jli#:ltrHn*
:ftfi "l,*,.+r#
klizati samo o$anideno Lrijeme, jer bi se ina6e prcvi-
ff'Jil{[:
ff Ti.il,ffi ,,.Tfl t*ffi
.,
Slika7.lE. Oblici zubaca kandiasrih spoiki dl trapczni apcii /r) pilAsd zupcii .) zupci sa zakoicnnn lemenom; d) zupci koli oniosucuju ukljLrdivujc u svakom polozaju
(5L1.11.) slidna
I
poruse osryari spajanre iri
"ffii"{ffi tri[,ti'1,i,",ffi ,"T.,# ';::::I:|:";ff :;"-.,
.,6:.*.jyl;$i3,frffi ;:j* d,;;:; :H,j".ili.:iU,J",J;I;",jJi::
kod rojrh .yean, porovica
c)
zrrpci raznog oblika. To mognbiti trapezdsti zltp.i ($1.7.184) zaoba smjotu v nie. t)il tti zupci (sl.l.lll) znjedan smjer vrtnje, zrpci s ndgihom (Sl.7.l0t) za sllicl,r' vrrnic Lrkapianja za \rijeme pogona ih zupci koji se noglt ulcapiati t'|,/k) t
ffiilj;],:1; :s*l,r:kre,om
nJu su ugla\,nom kand2aste, zupcttsre, kdr,
b)
je kIuloi na slici 7.2.. rli iL:, Ircdutirn, polovica d uzduzno pomiina po \.ratilu. Umjesto kandzi fiogu bili i
rauavtiiue sruifte
"#11:
n)
RittuvAfia ka diasta spoika
ffilutiiyssptilfi
Effio
EISIEilEI
lrloitju
(s1.1.181).
OilinshulLsavd :pajka s jednom temom ploiom (sl.7.l!.) ima dviio ltrrlrc pk)hc. Zato sc naziva i dvopovrSinska spojka. Na glavini a nalazi sc ukliutni prstcn a, koji svojirn uzduinlm gibanjem djeluje na kutne pollrge. snricllcrro rr Itorinla. Polugc . tlate svojim kratim krajevima na uzduzno pomiinu klizrtrr ploau ./. Klizna plota e isto je tako okretno udvrStena na glavini. Virniski prsltjrr /. koii jc drugi dio spojke. nosi Lrzdulno pokrctnu ploau g obhionu lrrnirr (,hl{)grn.r ,. U prikazanom primjcrr s|oil(r ic s ponroau vczc silom ukliudonx prcko ploa0./,. ig. Polnicxnicn Llkli(lt o| t)rslcllir u(lcsno oslobrdliu sc kulrru polugc i tinrc so mo(lLrsobno odvuillirr Irrtlt( l)l()('.
{l
mmwMsrDtr0ml
smrrc
razdvajaju lamele pri iskljudenju spojke pa se trenje u praznom hodu smanjqic na najmanju mjeru. Kaljene delidne lamele valja podmazivati uljem (bilo da su Lrronjene u ulju, bilo da su podmazivane ci*ulacijski kloz provrt u vratilu) Najbolja su ulja s vso = 30 do 40 cst. Ako spojka tteba nd nasuho, ravne unutar_ nie lamele oblaZu se umjetuon masom lli si teriranom bfincom.
Slll0 7.19.
otlinshausova spojka
s
jednom tamom ploaom
Za spojke s rudnim ukapdanjem mom se sila od rudice prenesti na okretni uzduZno pomidni dio spojke s utorom i ojaianjem, smjeSten na jednoj polovioi spojke. Taj prijenos se izvodi pomodu kliznih kamena ili kliznih prctena koji zahvadaju u Zlieb ukljMnog prstena. Budu6i da je za pomicanje ukljudnog prstena potrebna velika uzdui11a sila, val.ja pipaziti da rudica bude dobro ulezislcna i obilno podmazivana. Spojl:u heba tako ugaditi da je ukljudni prsten pri v(nji spojke mstereden, to jest ala se ne nalazi na pogonskom dijelu, ved na Ur,,rn gonjenom drjelu Loii nalon iskapaanja miruje
llEffijslaliinslinulilirf
illarielll
i
gadevinskim strojevima svih \Tsta ne moiemo Ll cloba automacije zamisliti bez spojki s daljinskim ukljuiivanjem Potrebnu rud' nu silu utljudivanja zamjenjujemo mehanidkim silama koje dobivamo kompri miranim aakom, tladnim uljem ili eleldromagnetom. Tako su se mzvile prer, dtske, hituauliike 1etektro agnetske spoike. Buduii da se moglr uktudivati z0 vrijeme pogona, prwladavaju lamelne tame spojke Osim toga se za spectalne zadatke upotrebljavaju eleldromagnetske jPoJ&€ sa ieljeznom praiinom i indulc' Upravljanje proizvodnim
di,tke spoike. Za ukljudivanje u vrijeme mirova.nja pogodne su zupCaste spoike s detnim ozubljenjem. One mogu p{enteti mnogo veie oketne momente nego tAme spojke iste velidine. Sllli7.20. ortlinghausova rama spoika sa sinusnim tamelama
'liutc obloge za rutl
nasuho najie5ie su izradene od preSanih pamudnih i)i rrlbcslnih vlltkana, povezanih umjetuom smolom, ili su od iiste prcSane umjetne srx)lc. I)r'i spcoifldnom pitisl:u od p=25 do 50 N/cm, niihov ie koeficijent trc,rtx izrncdu l=0,3 do 0.4. Unrnoiak specifidnog pdtiska i obodne bzine /, )'-400 &) 800 N/cm'?; (mls) ie dopuitena velidina za opteretivost spojkc
Kod svih tamilr spojki postoji razlika izmedu ok)etnog t omenta pti ukapC|' iu T" i prenosivog olcetnog mome ta I". Olaetni moment pi ukapdanju lnoment kliznog henja pd rclativnom gibanju polovica spojke, odreden koetioi" jentom trenja klizanja. Prenosivi oketni moment je moment henja prianjanjs, koii ie odreden koeficijeniom henja pdanjanja za \Tijeme sinkonog oketanja obiju polovica spojki. Zato je T.> 7". Potreban prcnosivi ol(Iebd moment tame spojke odreduje se prerna jodnad-
j!
,"bi (7.3.):
U Ottlinghausoyoj spojci sa sinusnim lanelama (s],.1.20.) ima mnoitvo rarnih ploal (lcmela). tako da ta spojka moze prenositi veoma velik okretni momenl. Sinusoidno valovite unutamje lamele a sjede okelno tvrsto, ali uzdurno pokretno n glaviii/} Jednako su u6vr56ene ravne lamele c u vanjskom prstcnu d liirrusoidrri oblik omoguiuie unutaniirn lanelama opruzno rjjcbvanjc.'lako sc
prenosivi okretni moment
T"= (q +
cz)
T
t7 .4.)
7l (Nn) i
trc.osivi okretni nronrcnr sln)ikc, hkr{)Li ldatu prchlr v6rl lrogonslili itr(hlh st(Jicvr (1 r.71.) (Nnr) nuiul okrclni nnnnc l rt \|l)iki 1tulrrrll i/ ntTivire s nsc i brzitre vrirr
c.
[f
smm
x[$[Juru[ sf0rft
acslo.ie potrebno proklizavanjem tarnih povriiua spojke ubzati mase gonje_ stane tako da bi iz stanja mirovairja dostigie brzinu vrtnje a za vrijerne r. 2a lo.ic polrebno da je nc
t)kt(hi mot ent ukliuiiyatia t"
7 Nnr /
l
I
ilR
(7.s.)
pomban okemi momenr -]<]iucnuJa Vojte, fakor pors,rd koj, \e id@ orema b,/,ni po,dsln .ite spojke i r@eDa
-tapcdis ,prema e{r
i| Ll
1.2 do 2). (kgm'?) trolnosti svjt poketrih dijelova reduciran na rarilo spojke, (rad/s) kajnja kuha brzina .d = 2n,, s , kao kajnjom tEindn vrrnj e ia.;enom u s ,,
,/ r0 / (s) 71,
(Nm)
none
lokeranja/=
vrijeme ukljuiivdja, mommt henja u lezajim, zupaeicima
i
1+----
-
sl. reducim na vrarilo spojke.
Ztt vrijeme proklizavanja spojke nastaje md trenja, koji zagrijava spojku. Da ostalo u dopustivim granicama, ni t-i- ut apiunla u .zagrijavanje jcdinici vremena prekoraditi toplinski kapacitet spo3te. toplinsli kapacitet, kao dopustenu snagu tre4ja, daje proizvodai: prema nadinu ug€dnie (otvoreno ili .. Iti
..1"
zatloreno). brzini ,vTmje
iti .{t,-----------l
i teliaini (pojke. L loku
,,o -a' ,7, + T" , ," ,"
,
rada spojke je
SllkaJ.2l.
Hidrauliaki upravlana lamelna tama spojka (ornin4haus-Wetke Guhh. Wennelskirche Rhld.)
Elektrcndgnetske spojke dijele se na spojlre s /r/i.zzim kolutima i na s/],i(( hr:: kollna. Elelnrc agnetske lamelne epojke moqtt biti takve da mlrgnctsli(l tiltricc pralaze lamelana i takve gdje magnetske silnice ne prolaze lo1)z nlilt.
lli.nih (7.6.)
Pl o
(Nm,h) snaca iroja, (rad/s) kulna buina uarila slojke, J, 1 ,r Tr vidi objalnjenje nz jednad.rbu (7.5.), z ltlh) broj nkopadja ! jednom satu.
U jednadibama (7.5.) i (7.6.) pretpostavlja se da se strojevi pustaju u rad u praznom hodu (neoptereieni). Ako se pustaju pod optereie[jem, treia uzeti u obzir pogonski ohetni moment (zbmiati). Kod, hidmuliCke spojke (S[ 7.21.) se pokeranjem upmvljadkog ventila spaja proaor cilin&a b s llacnim vodom pumpe za ulje. KJrp c srlatuje pri rome paket Iotuela a. Prekaptanjem upra\ljaakog venlila pra..ni se cilindardjeiomitno'pov_ rslnim vodom bez pdtiska. Tladne opruge r.ra6aju klip u podeu; polozaj. Preostalo ulje u cilindru centdtugalnom silom uzduino pritisl:uje klip. Ako . t&j pritisak prekoDdi silu u opruzi, spojtrla se sama od sebe ukopdava! Zato su za
takve hidraulidne spojke ogranidene gomje brzine \drje. Upravljanje eleltidnom stujom pruza narodite prednosti, jer shuja je sllrgd_ je na raspolaganju, a moZemo je jednim pritiskom preUaaa *opOati !ati. Automatska upravljanja rade s kontakto ma ili relejima, elektronkama. tranzistori ma. folodelijarna. le prru5tim i i grebenasr im kontaktima.
.
h iffi_
I
Slik7.22.
Elektromagnetska spojka
s
jednonr tamorn povriiDonr
Elektroolagneiska spojka s jed om tdmotn pov'iitloht (Sl.7.22.) odlikuic sc i robustnom konstrukcijom. Magrci a jcclna.jc polovicrr je kotva 6. Na nrrgnclirnr su udvrsaeni kli/Di kolLrli ,. polovica spojke. druga koji prcko ugljenih ietkica dovode u svilkc islosmicfllLr slruiu. Ilri proLrzU slI1rie m.rgnct privlaai kotvu koia llaii prcrnir tlrlxrj ploii ri. tc sprju ob dilclir slviuir, ill(ji vczu silnn. Ndkon prokidr slnric ot,ullir / !rr(1r lt(Jtvr I l)rv(nri p(nonri svojonr jcdnostavnom
m
tr
msnwMsl0ffim
ssort
$lila
r.2l. Elektromasnetska lamelna tama spojka kod koj€ magnerske silnice
prolaze lamelama, izvedba ZF fsts,renr lC, Berlin/Mnnchen) ,) magrcti D) kotvaj .) lmelei d) kliai kolutj e) drzaa aetkica
Sllh i.24.
Elektromagnetska zupdasra
spojka
(Richa HoJheit &
Co.,
Haan/Rhld.)
smjerokeranjal
Za manie snage pokazale su se dobdm lamelne tame spojke, kod kojih ,xagtt<4.tke silnice prolaze lanela a (5L7.23.). Paket lamela c leii izmedu magneta a i kol\ro /), tako da magnetske silnice prolaze paketom lamela kako to pokazuje s lodkn-cflicn iscrtana putanja na slici. Lamele se iaaduju od delika koji se moie nlflgnctizirati, a moraju biti podmazivane. Spojkaje uska i zauzima malo prostotrt. ali zbog magletske rcmanencije delidnih tamih povrsina trosi u praznom hodu razmjemo velilu snagu. Potebne su, nadalje, veoma tante lamele, da se tok nragnctskih silnica ne bi skenuo pdje kotve, d. jos u paketu lamela. Tarke l nlcle malog su toplinskog kapaciteta. Te spojke se najdesde upotrebljavaju u ptiicnosnicirnr alatnih suojeva, gdje treba ubrzati samo manje mase, a pmzni hod .ic ogmDiden, ili se vrsi uz malu brzinu vrtnje. Zbog rashladnog ulja elektddn[ rllrri0 sc dovodi kliznim kolutima preko aetklca od brondane ijce. Spooilldna snaga trenja oryanskih i anorganskil tamih obloga mo2e se kod icdDopovrsinskih i dvoporrsinskih spojki uzeti pdblizno 13000 Nm/cmr.h. La0rolc kod spojki s protokom magnetskil silnica podmazivane uljem imaju oko 2100 Nft/cm'7. h, a bez protoka oko 4300 Nn/cmr.h. Kod elektromagnetske
zupluitte spojke ($1.7.24.) magnet a je jedna polovica spojke, a kotva D druga polovica. Obje imaju delno ozubljenje koje se ukUuduje privladenjem kotve. Za 10 spojke ne vrijede jednadZbe (7.5.) i (7.6.), jer rade s pomocu veze oblikom, pa su prema tone krute spojke.
smjer oketaaja
tr
Sllli7.2t. Elektromagnetska reverzibilna magnetska spojka
Za promjcnu smjera vrtnje vratila konstruimne su specijahe spojkc Lr krtiirrrrr sLr mase, koje pi Promjeni smjera vftnje treba revczirati, veoma nralc. lilcllr() rnallnetska rcrelzibilru spojka (51.1.2N.) sastoji se od dvaiu elektronragnclx. r/ i r/:. koii se okeiu stalno u suprotnom smjeru, poketani zupdanikorll ili r'jrrrcrri corn. S vanjske shane nalaze se tarne plode D Na sredini vralila slc/n() ilj spojena kotva., koja nosi tame obloge d. Oba magneta uleiisteDa su u/thrTno pomiano- Ukapaaniem magneta ar privladi se kotva .r, a Drealusobno so lll'c lrrne obloge d itarne plode bL. S pofloiu veze silom okreic se vralil() ( srrricrrr l. Nakon prekida struje opruge rastavljaju rragnet od kotve. Pri trkapl.rDitr llrrlll r)clc..r: okrcie se vratilo u smjeru ll. Pri svakom preklaPaniu iz jcdnog srlittrr
uspoili rotlciitr nl si vr|tila ikolvo isvill rrrllsrr rr \ I ' I I I I \rrrl(rrr Enrri(r( .1r.,1c..r rrk n.'k"rr l,'!.r rrl'r.'rli spoika se prctcino upolrctrlirv ,'rr rniic,rjirrri( srrric11r rrrdnog ho{ltr sloln (hrfilr vl1njc u drugi spojka mola
I I
blanjulicu.
| '
'
I
I
I
'
fllsrurr
sflo
Dovodenjem Zeteznog pmha u magtetsko polje pra}l se magnetski povezuje Lr dvntu masu. To svojstvo koristi se za spajanje tako, da se ieljezni prah
i gonjenog djjela spojke. Mag,;/.r*e sl,ojke sa;e|eznim pra&om mogu se upotrebljavati i za sporopoketne spojke.
dovede mealu magnetske polove pogonskog
rnPusmtllllill
linn lrnulrrricln ohodu. Ccntrilirgalnc silc lLrCc Culitrc kLrglioc u7 zvonr). lsprul krilacu slvarrju sc naslagc (llanosi) kuglica kojc oslvrruilr vczu silom. Slidrur t)di Vojkd A.letoLluk s i3eli6nim kuglicama prornjem 5 do l0 mrD, ovlaionirnx ulicrn. i s visckrilnim pogonskim kolom.
Sve elekhomagnetske spojke pogoni htosmjerna struja koja se najdesde do_ biva iz mreie izmjenidne ili trofazne struje prcko selenskih ili silicijsldh isprav_ ljada. Uobidajeni prikljudni naponi za jednopo.vrsinske i dvopovrsinske spojke jesu 60, 110 ili 230 Y a za lamelne spojke 24 V Oloetni moment tamih i magnetskih spojki sa Zeljeznim prahom moZe se regulimti promjenom napona.
Effi[e
za ru$tanie
r
rad
VisokotuDini elellromotori pustaju se trlo te3ko u md pod optereCenjem. Kad bi sc nrotori gradili tako jaki da mogu svladati velike momente potrebne za
pokretanje, bilo bi to kod velikih rotacijskih masa neekonomidno, jer za \.,rijeme pogorra nije potuebna velika snaga motora. Zato se u posfojenje ugraeluju rpoJ, lia tu pltitanje u rad, koje omogu6uju da neoptere6en motor (najdesie s kratko_
spojenim rotorom) dobije veliio brzinu vftnje. Tek nakon toga prikljuduje se okrclni moment koji postupno ubrzava mase. Rotacijska energija rotora elellro_ nn)tom potpomaze proces pustanja u rad.
Kao spojke za pustanje u rad najdesde se upotrebljavaju jeftine i robushe tt'ltltlitgulne spojke. One automatski ukopdavaju spojku pri odredenoj brzini vrlDio. Ekonomidne su tek kad je brzina trmie prcl(o 70 min r. ier se tek onda Dx'gI pocliii potrebne cenlfitrgrlne sile. Dielorantem cenrrifugalne.ile "pajaju so oba dijela spojke s pomoau veze silom.
ffi' Sllla 7.2C.
Naiin djelovanja spolke pulvis (scrrlz & C,)
Spojka Putvis (5L1.2t.) punjenaje kalibriranirr delidnim kuglicama. pogonska slriurr irna oblik dvaju krilaca, a gonjena ima zvonast oblik, s rcbr.ina po cijc_
Slila 7.27.
ieljusna centrifugalna spojka (rir€d,: Fleder
d
Co., Bochok)
Pogonski dio c! ie|usne-centriJugalne spojke (sL1.21.) nosi na svornjacirlrr /, okretljive deljusti ., koje su tladene oprugama d uz glavinu. Kada brzinr v rli( dostigne odredenu vrijednost, cenhifirgalna sila deljusti svladava silu u opnrguma, pa ieljusti tlade svojim tamim oblogama e na vanjski prsten / goniorn)B dtela spojke. Tako se pokeie spojka s pomodu veze silom.
S pomodu spojke s reguliranim pustanjem u rad mogu se bolje ric(lvflli specifidnosti pogona, naroiito kod klipnih strojeva. Njihov oketni nronrcDt rcgulira se hidraulidki ili elektridki. Tut,bohidnuliina spojka Voilh-Sincloir ima na pogonskoj strani rotor plrorpc kao primamo kolo, a na gonjenoj strani tlrrbinski rctor kao seklrndamo kolo. Oba rotora, pumpe i turbine, zatvorena su u kuiiitu koje je povezarm s rotr)r()rr pumpe i napunjeno uljem. Ako je brzina vnnje pumpe, Loia jc pogonski (lio spojke i turbine, sinkronizirana, djelovanjerr centrifugalne sile u prosl(n'Lr lopl' goni,i tica pumpe i turbine stvodt 6e se uljni plsten. Kada zbog oplereicnja noj strani padne brzina vfirje u odnosu prema pogonskoj strani, pod cljclovaniem centd galre sile struji ulje iz prostora lopatica pumpe u prosto llllhi ' skih lopatica. Djelovanjem centrifugalnih sila ulje daje lopaticamn tu$inc 1)l(rehi moment. On se llloze reglllimti promjenom kolidine ulja.
n
Kao spojkc za pustanjc u rad dolazc u t:bzir i elektronagnetskc tuntt .yxtikt i elehromagnetske spojke sa tejeznint t)ruho|r opisane u poglavlju 7.2.2.
m
I
U OlJO]i,|I POEI.Il/UlJ
UHlmos
Prijenos plosnatim remenom (33t)
.
Nadin djelovanja
i
vnte (30i) . Materijal remenja i nalin spajanja (X{0) . Cilindriine renenice (342) . Proraiun (3{0) . Remenski prijenos sa zateznom remenicom (352) . Remenski prije, nos s klinasrim remenom {35{) . Natin djelovanja. vnre, izrade (05{)
Iun (380) .
.
Remenice za klinaste remene (357)
Prijenos zupiastiin remenom
.
(l[0 .
Efffilh
ilrsnatim
m
remenom
ilttwanh ivtstt
llcmehski prienosi ptenose sile i oketna gibanja izmedu vratila, a naxodito su prikladni za vede razmake osi uatila. Zbog elastidnosti remena iemenski prijelosi rade gipkije nego lanaani i /up(dni pnjenosi.
prora-
NaIin
djelovanja i izvedbe (308) . Proradun (370) . Lanlani pdjenos (373) . Primjena i raspored (tri) . Vrste lanaca i
.
spojnice (pajanje krajeva lanaca) (374) Lanianici (S/$) Podmazivanje (3841 p.o.uiuo (007) Vijek trajanja
.
.
.
spojnica (392) .
Yijek trajanja vatjaka (303) . Vijek trajanja zglobova (efl . Zupiasti lanci (397)
$li[i [.1. Nadin djelomnja obuhvatne take (remena) na koani kolul dl kod mdlos obuhvat og kolnla p; ,) kod lellkog obuhvahog kuta p
Da bj se pokazali odnosi sila i trenja (31, [.la), preko okredjive remcnico a prebaien je remen D, zategrut silama fi i Fr, (F\ > F), tako da rcmcn s normalnim silama F. tladi na remenicu Osim toga na remenicu tladi silll /'i, kodne papuiJe c- Sila I'r teii da okrene remenicu u smjeru strjelicc,.icr rcolcn stvara na remenici silu tenja f]r=Fr a:. Najvede moguie sile trenia koic su javljaju na remenici djeluju na remen , (,E" /r) i na koi:nu papudu /'i /n!. Koeflcijenti p i /r,, su odgovarajuii koeficijenti trenja mirovanja (trenjc Prilllilnja). Vrtnji remenice suprotstavlja se otpor trmja .F'Fn kodne papudc. I'rolnrl primjeri: \elie,nama srla nenja rnogucr.u 'ljedecr 1 . Sila trenja remena I'R je mania od -X (F. p), all veia od sile trcnia l(od[c papute -FRB=FB-pB Remen podiqje oketati remenicu, jer sila lrurlin remena svladava silu fienja koienja. Na kodnoj papuii trenje nlirovllrriir prelazi u trenje klizania.
2.
y'], lnr Sila trenja remena FRje manja od mogude sile lrenja kodne papuao Remenica se zaustavlja, a remcn klizipo remenici akojeFi F2>.tll'i, lr). U prvom slLrdaiu lrcrrjo ali se zaustavlja i ondaakoje/ mirovanja renrcna prelazi u lrcnic kliTxrril (rcmcn klizi).
-/i -r(/a, !)
Iftfifltst{t
r iltI mlflosiltct
rufl0s PtNlmil milfl0fi
Pod 1. navedeni primjer sluzi za pdjenos snage remenskim prijenosom. Jeal_ na rernenica pokreCe drugu remenicu s pomocu remena. a prilom"mora svladati nJen oloetnr. momenr loii odgovara gonlenom sroju. Obodnu gonjene
)ilu F
re,renice.heba izjednaditi sa silom trenja kodenja F;. pod 2. navedeni "primier rloZe se iTbJeii al-o se remen odgo\arjjuce predlalegne. l.ro ru*o .. , por.tr_ nJcrn obuh\amog kr]ra prema $1.8.1[. povecara ,,broj ttaanih rila i remen fioze po!,rcr \eau oboalnu
p
rf
Jposobnost remenskog .i. Fr,.koeficijentu
prijcnosnikorr koii sc nroic zrlkrehli. l{crrr.rrieir s dnrgilrr zlrpCirnikorrr aini jcdnu cjclinu i moze sc okrclrli ol$ osovinc nrclom. lloo)iJl sc '/.^lci.c zbog rc.lktivne sile na zubu, .icr on okrcic zakretnu Polugtr r pnivno sm.jeru okretanje rernenice.
t.
pdjenosa m1Tla se prema velidinarna zateznih sila Fr i obuhvatnom kutu S pomoeu ,iS"
p
tenja p
-"t"-"tii" dolazi se za granidni slulaj Ft - Fz=2 (l-, .p) do sljedeie povezanosti tih vcliCina, Sto je poznato kao E:rtelwei ova jednadibal hajveda sila u relnenu
n- h t,] (Nm) sile u remenn. . 2.718 baza prirodnog logarirma. li
(Ed)
ettq
koeficijent rrerja idedu rcmena obuhvahi kut na renenici.
i
(8.1.)
retuenice,
Dio remena ianedu dviju remenica remenskog prtenosa koji \,ute naziva se rncni ogranak, a drugi, powatni, slobodni ogranak remena g.2.a;. fotrebno lili
predzatezanje rcmena ostvanrje se:
L
Vlastitom te,ifiotfi reme a u vodom\.nom polozaju (s1. g.2a). Zbog prov_ jesa od \lanire re2ine pojedrni djelici remena iuo;orrr ,"Z,no^ ."n'*ny, komponente sila u uTdu_,nom smjeru remena. Zato remen mora biti dt_ voljno dugatak, a mzmak \Tatila l] > 5 m. Vudni ogranak se nalazi na donjoj strani, kako bi se obuhvatni L:ut poveiao, a ne-smaajio. 2. Elattiino.m defor:nacijon rcmena (SL l,Zl). Zategnuta aluljina rcmena je manja od pogonske dutine, Ito znadi da se remen rasteZe, a time prcdz"a_ leie pri nr\laceniu. BuduCi da se.va]'i remen s wemeltom trajno rarreze, polrebno ga je potremeno nakMdno zatezati.
3, Zatezanjetn remena pomicanjem pogonskog motora p temicama (sl g.2C). 4. Zdteznon icom t$1.8.2dr. koja djeto\anJem ulega ili opnrge daar
:cm
na
povratni slobodni ogranak remena. 5. Samozatemin uredajima (Sespa)_ pri izvedbi prema Sl" g.lg motor se nalazi na oketnom postolju. Rea.ktiwim momentom rotom motora na kudiste zakede se postolje u sqjelll sqeLce i ostvanrje predzatezanje remena. ?romjene_ optereienj a nepovoljno se odrazuju, te mogr, dovesti do nepoZeljnjh vibmcta. U izvedbi prema sl. 8.2f motor je opremljen z,rpdaiim
J) $lika 8J. Nadelo zatezanja posonskos remenja vlastitom tezinon remenai 6) navlaacnjcnr Enrend pod predzatczalicnri .) Nmicanjem pogonskog Drolora s pomodu pritcznicr: ./) zatcznom rcnenicoml r) s ponrocu momenta izazvanog lczinonr nnnohr, s lotn)tu obodnc silc zufdrnos
,)
E
ffiI
mmrmrt r
rmcm mumsrm Pru N Prosil t t$!fli0il
Slila pokazuje rok srla Fr j F: na _ remrtntl1' n'utnotu tr loku poBona. Rddi boleg pregleda 8.3.
preko pogonsr,e
nie
remeii;;;;;il;'H;,":;
f
il,;Ti",;*:H.iJ;::l ;;.J;.;
,Ji. Obmuro. pn prijeta,,u ,.,,.* ,r.ilr;#;" se zatezna sila o
i:r*
:r..", povecava
sile su nacnane 7.rkrnu,.
se r,(7a,
i produtii\anje ,.r.rr-d"^dj o"'r'rin 'e
skraciva-
il)lffi ij:l',.#:'i: ;3;::",:":Y"; ;f uu z*:i: "i"0,,"' u o r :.":j-']1. la]Cesce se ^,::'-,,i, moze zanemarrti J*,:: .;;j;;,; ;;, i: Li.TTil;[',J::: :];;:i: lil" 1.,. ::ff l: vrn granrcama. Ako je sita / kora se oreno.i ** ilr"r], lil, dnlx,lr do klEonia remena po "a"ri.
Za r0znc sluaaicvc pogona postojcr 1. Ot:brcni remcnski prr'€"or (s1.0.5a). Z.r rriogir .tc najpogodniji vock)rrvirn pohzaj, tako da je s donje strane vudDi ogmnak, a s gornje strano slobodDi ogranak, hoji svojom teiinom stvara provtes i tako poveiava obuhvalni kut. U okomitom poloZaju na remen dieluie ieiina remena gornic rcnlcnice l(ao sila predzatezanja, a na remenu donje remenice lc silc lr toln sludaju nema.
"ir"r,
manjoJ remerucl,
\\
tf) Sllla E.i.
Tok sila na remenskom pijenosu tokom rada
Zbog nejednolikih duljina rrbova remen on nasrojr usliied centrituealne.ile bnano sicr s iiii.il,. et"'\'usrra jli barem iednu. ia'adimo .?,/,,/,/,ri,u rbo,nbrrano). r"c J"*enice remen prema najrecem promje'Jera r1l. t.i. :,rcdinr
"r*i.. ;;#;;ril;ij ,.n,"ni".
Sllli t.t. Vrsre remenskil prijenosa a) otvored prijenos; ,) kizni prijenos; .) loluk;zni prijenosi d) prijoos stnpnje" vitim rebericamat e) prijenos pogonskom i siobodnom remenicoml , pnjeDos
,siliil"'_"_
Sl[i
Djetovanje cenrrifugalne sile na rcmen u toku Iada
0.4.
a) cerrritugahe sile na
pojedinih djjetovifta
.eoena (& = rezuxira_ juda centritusatna silal:
b)
D)
cllindritna remenica:
KriZni remenski plijenos $1. 0,51) upotrebljava se za pdjenos snage pd suprotnom smjem olaetanja \,aatila. Zbog kiLanja rcmena povedava so obulNatni kut, a kizni rcmen manje nagirje klizanju. Neizbjezno dodirivanje klimih ploha na mjestima kEanja dovodi do Stetnog trosenja. 3. Polubiini remenski pijer?or ($1. 8.5C) upohebljava se za prijenos snage u mimosmjemih vratila. Obuhvati kut je obidno vedi od 180". Mole se izvoditi samo s cilindiidnim rcmenicama. Uski remeni bolje se prilagotluju, jer nejednolikost rcmena raste s njegovom Sirinom. 4.
Pije
os stupnjeyitim remenicama (Sl.0.5 ), otvoreni ili kiZni. Upohebuava se za pdjenos snage s promjenljivom brzinom vrtnje. Pozetno je da su
pojedini stupnjevi zaobteni (bombirani), kako ne bi doslo do dbanja remena
ru rubovima
rernenice.
xxll
tr
muum I
mlu
mumsmr
pI fltN plost
5. Plienos s pomoiu pogonske i slobodne (atow) renlenice (Sl.g.l.]), ofroteot isklju.enje sonjenos srroja pn datjnjem raau pogo_ l: ,4.911:,::l:_*: /a vrUeme rada remen se vtlicom mo7e prebac,ri-oi pogonr[.? slobodnu remenicu iobmulo L blrzini mjesla gdje remen nuiinri nu r"_"_ nrcu pomicania vitrce je najmanja. ooi" ,";".1i" ." i}"'Jrr; ,.ita zaobljeno (bombjlanoJ. a sloboalna reff rom oa pogonske, kjo
;';;;;;;;
i
;;:T;*
ski ptiipho\ pamot.u ntezne rcwr;re malom razmak-u osi i velikom prijeno(nom
I)rcnn srdrzrju nlasli u kozi ttllilnt.it t;c \hl th l n koit \S). Xiptu lii t)t'lo gipka ko:Ll (HG). S koill (loh/i U obzir kod rlanjih b|zina rcnrcna, kocl pogona koji se iskljuauju i kod grubih pogon.r- C-koia ic zl nornalne i kizne pijeDose i prijenose s pono6u konitnih rcrrcnica. tt(;-koza.ic p kladna za sve vrste pogona, a to znadi za vclike brziro. volikc savojne uiestalosti, malen razmak r.ratila, i malen obuhvami hut. za zItcznc rcmenice i polukizne rcmenske prijenose.
;,ffi:",jH,'#JJ"*"
&Ilr uponebljava se pri or.or.ni ,.rrl.n_ 'ki pnieno. zbog premalog obuhrara remenic, ne bi ;"""1J;;. N;;u_ rarni Jobodni ogranal remena sl,rvlja .e 7ale./na remet ca koja ,,.leie rr'men !lasl,rom tezinom. ulezima ilr oprugama. le lako lod ohilr rp,h._ ]ll::j:l:::11:o,ll',* kur. \aiupror drugim merodama. j:':1: i::::_] ::, . * predzarezanja remena. ona se ne lnrlenia ni nakon remena. jer zarezna remenica stijedi proa,rt1.nlr. Oo_ l;::': -*l:rr*|Jena sa\ ijanJe u .upromom rxrtrro napre/an1e .r1"", ,Uog za,.^. ,.;.ni". \kraeu1e traJnosl remena. Zare2na ,em.nica ne ,rii" [,ri ,r_.1"i" ,iiU;"i male relnenice. a osim losa U,,i .iilrJ icnr.'L"t; ;,':. 'n*u ori drljnje saviJanje remena. Remenskr remenrca ma r$1.
Nadalje se razlikuje suho izduljena koia (T) i nokro izduljenu tuit Ova druga odituje u pogonu manju plastidnu (trajnu) deformaciju.
odnosu. luau
2.
fiI4ffiiat \r.ajvx;ni|t
imih smJim mhticvi loji se poslavlJaju l,.r
il
"''^"'
vile slojeva tkaninr ko;c st vezu Sivanjem, lijepljeqjem s pomoiu 6ala1e ili gutaperke, ili vulk|rriziranlem gunom. Najieiie se upotrebljava remenje od balate. I}llttr sc Razne debljine rcmena dobivaju se slaganjem
na malerijal remenja jeru: dobra adheziia
Remeni od 6.r/drd su dva do tri puta a\,rsci od koznatih rcmena. Ncprikladni su u topiim prcstodjama. osjetljivi su na ulje i benzin, a ncosiclliivi na vlagu i praSinu.
"r
s
U posljednje vrijeme iaaduie se reme ,',nt"4uro ro;i otuuiu;.,ii;ffi:,;u;:ff
?[#.:"fi]*j:il1 ;liffil3]:
i"l")r"i k Prvim po.rupkom dobi.ra .e obitna. a antg;m t.onoi ii,";""il.;;i ,#^,t refien itavljerr bi1nim itayilom o'nlat rnanJe oprereiene
rernen.
Kron,i
..r.r.u" rnr.;;:"'"r;::;;rTT::H:
remen je
.wsci i
Ako Lrucr-l .lrrzr lao rezivni mileritrl. go\on sc o ! nphtttt rtlrttnlt (remen guma tkanina). Ako se nawlkanizira tnnak zastitni sloi bu0c ili pcrbunana, mogu postati otponi protiv ulja i benzina i mogu mdili lll ternperaturi od 70 do 80'C, a neosjetljivi su na vlagu i prasinu. tir(lLrti da su spcciliaki tezi nego remenje od koie i balate, stvamju veac ccntrilit, gahre sile pri pdjelazu preko remenica.
mareriJalom.
Koza. koja ima koeficiJenre renja toii dnrgi marerijatr tt. Za iztadu ko:narog remenja upotreurtr* .. g",'.a, iedva moau dose_ koza s hrpla,. Loja se sravi bitlnim sta,ttima ,t;,,"viL; """r".),
7a
i
dobiva kao mlijedni sok topskog drveta, koji osusen daie elestitno licpik) cirne .e llepe slote\ i sloTenih famucnih ll,aninr.
Da
L
U prvu grupu spuduirr i kozc), konoplil
Tkano remcnje ima, nasuprot koznatom, jednoliku stnrkturu, a fio;c so izradili u obliku beskonadne trake, zbog iega im ie rad mirniji. I{orrrc|i od tkanina osieltil,iji su na rubore i vei rnala oiteienja mogu dovcsli (lo nicgola kidanja.
koencijenr trenra,.,
ItlcDe preteZno su:
sintetidkog matedjala.
(kudelja), lan, prirodna svila, a u drugu grupu umjetna svila, nnjton
Ii,'.;i;-;; ffi;[. :Ili{ffi $:::[T jfu.];:,1 jlil:*,_""#f .l tlr,;:,,i;:Q.r:ffi kemikalile. Svi o\i ,/ahtevi ne mogx se osnanli jednim :T:ll::
ili
perlon.
reflcrrja
lLlff 1,:1..-1X"1
Ttarize od organskog
lN)
pamuk, celulozna vuna, Zivotinjske dlake (dlake od deve
*ai.? ,")"
"k,prj,,, n;e; "b;;i ";;;;;;il;#i'i"i,]'J":1,
l$tflt0il
\(i) ;
*ii"l..
6. R,ne
lfi
,o^
,"ai.i
ii;:;
, _;u., ;;0%';i;-,,",
3.
Umiet e mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko sc upotrebliirv ro mcnje sano od jedne iedinc umjetnc mase. Najaesde je to bcskonut it najlonska tralG koja je radi povcdlnir kocllcijenta trenja prcvutcnr LIrF .ictnoln guDrorn. Takvo rcmunic i0 vconlr tvrsto imdi praktiaki bir/ (lctin. mxciia. Mogu sc z.lto postiti bvirrc |crrrerrir (lo 1(X) nvs. Voonrir sLr sirvitllivi i ncosiclliivi prcnrir r)r|/ivi lr i ltIIrslr11\LiDr li0cItinIr.
m
E
mmsm t
u
an muuostrru Pruflos
Prema novim postupcima spajaju se koZa i u fijei\e l-rlase viseslojnr plosnali remen sasloji se od jednog .toja
_ Taki\ ,
doorru s remerucom
j
ima
t iieslojni remen. t";r.1. ,
f."r-. t":i
\elil
koeficijent lrenja. jednog sloj, najlona ieiike {oja od hornne koTe ili gumira_ nc.lekslrlne ttanine. Cornji pokri!ni sloi mo2e. medulrm. orpasri. proizrodae pn(tc \lsofo\rijedno vise\lojno remenje radjli reko odredeno wijeme da bi se rrileglo. pd da u pogonu radi praldiaU bez puzanja. Arajeu renena \e,,u .e Si\anjem. lijeptjenjenr rlr se mehanickj soaiaru u trcskonaanu ralru. tako je ljeplenje najbole r naj.igumije. ipak.e najrise re_ rnenja \asratlja spajalicama. (ako bi se u sluaaju porebe;alon trajne jeto,ma_ ciic rnoglo oba\ ili slo-aCivanje ili demonla2a. vracne cw\toce. le Jednog poknvnoga gomjeg
(tl,8.M) su nai,ednostavnije. Krajevi remena dobivaju Zidane 7ir\r'inicc .spajalie koJe se medusobno lako po\rave da koz njih moTe pro(i
k;;,i;;k
c)4
1r)
Slilfl
0J, Remenice s rebron koie povezuje viienac
i
glavinu
ulezisd) simehi{ni polozaj glavinei b) nesimedani loldaj siavine pri kouohom t;nju reneni;et c) s okroglim ot'orina na poPrednom retru; d) zavarm izvedba
jedRazre remenice prikazane na sI. 8.7. do 8 9 mogu, prema ugradnji, biti povezuiu rebm koja nodijelne ili dvodijeine. Manje remenice dobivaju popredna vijenac i glavinu isl. 8.7), a veie 3 do 8 (s1.8.8.). Na temetu iskustva se kod proraduna broj palaca zaokruiuje na vedu vdjednost: 0,023D
({J.2. )
mm
D (lm) a
uomier relnenice.
b)
a) rl8na spsialrca:
llffilidrttne
Etrl
nice. llcnrcnice sc moruju okretati a cla sc pritonr llc Tlrtosc llcmcnioo tl'obir tra oleiatoti statiiki, a pt\ brzini od Prcko 25 Dr/s i '/l'rlrfliCld Za obodno bsine do 35 m/s zadovoljavaju rcmenice od sivog lijeva, a iznad toga remcnicc su od leliinog liicva ili aelika. Ako su potrebne zamasne maso, upotreblj'rvriu se remenice s velikom tezinom vijenca.
Zi_Cane
[(,Jr ,/g]ubno pove,/uJe lsajere. Kao dobre pokazale su .e i Spajalice u ob1l,(r.? lrr,(, t11,8.0[t. re kand2a\k spaialic? {S1.8.6[,. U nacelu. spalalice u obtrk-u lcuke oogo\irEU /tcanun lpaJalicama. I mJesro zavojnica ulisnute su ku],e. Kand2as_ tc spajalice stvaraju knrtu vezu. postoji jo3 fituu ni, .pu.luticu ,u ."In"nj. t oi" se ovdje nede raznatrati.
etlsll ll ftllfllll]t
,r
$llla 8.i. Spajanle remena spaidlice u obtiLa klt a. ., kandzasla ,pajatjca
nmenice
\c Dattetce i,,mduju od.ivog liieva. celranog Jije!ir. lakrh melala, od l\,tlrnror?,vodr ili kao,,a\arena tonslr cija. Clarne mjere rl l. g.l.1 su srrnclardizirane, prema DIN 111 (HRN M.C1.23t,i4l I z+zl. viier"i rl.+.) sc iztaduit cilintlriini ili mobtjeni (bombiruni). At ., ."-""i". isi. ,*t1"ril Drnlr sc renten nal,nadno prihgodiliUrriLubiri,,/aoblenju. " Kod koznarog reme_ rll.l,/ir poSonsku remenicr u prarrlu se pred\ida ravna cilindricna. a za ionlenu /irohltena rcmenic:t. Pri brzini remena rlreko l0 m \ uzimaju \e obJc re'merriee rik'hltcnc Za remenje od lek\lila r umlenrilr masa dovoljne.u crlinjriCne rcmcRL.rrrul)r((
cclcnll
4)
D)
$llh [.8. Ve6e rem€nice od sivog lijeva .) jednodijelnai b) dvodijelna
Pratjek palaca najdes6e (tr. 8.!.).
je eliptiCan s odnosoln duljina osi ala2=2 do 2'5
@
nrmlsl{l I
umu mlrmsuu
mm0s
presjet palaca provjera\a ,. [a se da z/3 palaca nose. Opasni
aprczanie na
se na savijanje. prema iskusr\,,u prerposlav_ a da oboalna sila sh ara momenr sa\ rianja' Tada ie
soviianie
o'= F W
(8.3.)
z
il;#'',#fl:1..jiJiil l"i:1"1j.?;fli il i ala).
oznacaua , rac* *Jroi," .e moze rzradunati W sa ol.p a time
Palci su shielteni i sredinu Birine remenice, osim kod konzolno ule:istenih remenica. kaLo. bi ce qmanJio momenr sa\iian.lu *r,,fr.
.oro?;;:H-;
f,
^?,
:1.;"*!6il: ;;'
^-,
:,^,
li
i :.
r
ao dr
od ije
I
ne.
Na rerna pows ina
::i::,;:Y,*:#:,:l:,[,T::ij:;
;;', ;:1"^,ff (sl- 8.8b,. potupatci se ia-aduj; debtjine nakon Iijevanja tomi je e 5 = mrn.
a._6.;.-il;;;;il;iilr::
E E
l! 5[
ts 7I
0 !0
1!! 111
lo tt0 r!0 1!t 12t
,5i ?m
Il
I
$5 00
1,2
t50
d, = 0,2./z* (mm)
lfl
1,2
010
2
2 2
710
2,t
l l
3,5 3
lim
117 *ll
(8.4.)
3
l!!0 2nfl
('im)
),,, ; l^]; l,:,,t; -
L,?
5![
tlfl
{l.,,tL.irir:r lcneniceB .0.t D.200mm.onda
|
z
10!t 11r!
vika za spajanje
',
lll
o0 t0[
Uobidajeni prornjer
,"-
0tRN M.C 1.231, 241 i242)
115
Kao dopusreno noprezanie tja sayiianie
::"#:j,ilTj:
I)lN
nricrc rcrDcniec u n,nr prorD
ftl,!fl0il
!: l 1!i
Y
t3 o- r\ mmrr ndDrediF na ..\rtd.e u n.iop.,1jiern D,c.Jek- pa ac,, a. r\r Lrd.,,o rcpre/anie,eme,,d. i_. ouoo,. .,.. n.,",.ni.,, , (nnn) kak od site a, do olasnog piesjet
f,]]:,Tl,T
Ial it0 B.l. GlavDc
t
Ptmil
u.6 B
ist. a.!.,.
se \ta\lia Jva r?da D.ttaa r ooicalena,rurirrra grar #;",.1
;i#;;;:
)d)ljiM rii,nca cilindriine reme[ice
k_0,005D+2nm, Debljina fijenca zaobljene remenice
.t=0,003D+3mm, Debliina glavine
w=0,4d+t0dol5mm
(8.5.) (8.6.) (8.7.)
Sllka 0.0.
Dvodiiclnu
rcn'eIic sl
(lvrr rc(h pahctr
4
m
@tuflurxt.u{
mmmsrn fll]ut0s tt0smn
ftilfl il
Obuhyalni kut kod male remenice izruduDnvit so za:
O D-D,
(8. r
22d
B
Undajr * ,roUoar"i ,.rj]i., . 8.10 ar lloduetna stobodra remenica ule26ten, .^; SIth
"ni"", bronce
ili
a, .rouoa,u
vaijne
2
-,." *."ni.,';l;;,iil;lL;j,":,T,1.,.,,,.".;;;* ",,..
',Jfili.oftril
D,.
d
lezajne tulice, uljevke iz bijele kovine, orol.ne
@ , ,r D, /)r
lrnrn
omjer
i=!!=22 nt D.
I brzrna r
(8.8.
nnle nrate Lenren,.e (DlD ,) blziia vrtnje velike remenice (i, pro,rjer nure rcnenice. (n, promjer vetike remoice.
l-]ohicajent sLr:
iso
za ohorere Driien.
maJe remenjce doblra re
okt?tni uornent mare
remenice
snage
Tt= p/o)
7 (NIr) ,,l,rcth honrcnt mate / (\\ ) vflr. Lrrt,r ,c preno.r, entenrce i, (r I/s) Lulru bzina mate iemenice 2,r . ,, sa ,i n s = llt:il( tune no _ t = Dt ,t . .
(8.e.)
', . r,, /, /?, 4, r , ,r ,),.a
'l tm) (n) (s )
=D2 E n2=R2.@, b
/jn"
-nelr
obodn. o,zrid obU,, re,nen,.", frrcmtei kmenrea.
poluhjeri remeDica,
brzina vtuje.chcnica, (txdis) kuhe brzine rehcoica
(8.r0.)
t2
)
vldi legendu za.iedMdzbn (8.10.),
renena (itl, 8.2)
d'
Ovo naprc-
odop
za nlalcri-
i
prema tome wijedi za granidni sludaj da je o.= o,r,,r. I,(xl ovom pretpostavkom naprezanje u l.udnom ogranku iznosi o.rd.e = odq, - (oi. + o,), Uv*tavanjem odgovarajudih velidina dobiva se:
,"""
k;u remena
,,""-fr,.rrk ,,, ",#]
or,r(N/cm:) dopusteno nap.ezujc wanog ogtunla. qb| (N/cmr) dopult.no vlaano tuprezanje za materijal renena
i brzine !'dnie:
nl= Rl at
/r',
jrl )
lt.
Remen na wdnom ogranl:u optereien je \,,udnom silom -Fr vladnim naprezaDjem or. Pri prijelazu preko remenica remen je savijan i optereden sa ot. Da savijanje. Pri pdelazu preko rcmenica remen se i dalje zateie sa o" zbog centd-
r'1 l5 za priieno.e sa /ate4rom
lz
(
2a
(m) razoak osi (!idi sl. 8.3.).
Dopulte o naprezdnje u vlainom ogra
s:, ",,".rrir"'r.#"lrttuse ukreLni momenr
rcnr(ricom. I
Dz
D+D2
fugalne sile. Najveie vladno naprezanje u remenu je o= 01 + or + zanje moZe biti najvise toliko koliko iznosi dopusteno naprezanje
Pod prijenosnim omlerom podrazumijeva se odnos brzina \Ttnje reDenica:
prijenosni
180"
l.)
(8.13.)
prcma 1abt. 8.2.,
4 Nlc r) Mvojri modul elastidnosti nu&rijala rehena prcma tabt. t.2.. r (.i, debljina rehena, Dr (cm) Fo'njer nilc re erice, p (kg/dnr) gustoia malerijdla .cmcna prena iabl 1j.2., , (.rs) brzina reftena.
Da rernen ne bi bio prekomjeroo savtan i time s.3 katio njegov viicl tl1rinnja, potrebno je da se ne prekoraiuje odnos slDj dan u tabl. 8.2. zr llltrc rnatcrijale remenja. Debljina remena s je veliiina koja ovisi o nlatcri,llu (r hl It.2. ).
Pokazalo se da koeficijent trcnia ko/nog rcmcna. kao ionog koji inta sarrrrr dodirni koini sloj, niie konstantan vci r.lslc s hll/inoln rcnrcna. ti) jo /bo8 logx Slo rcmcn fri ve6inr brzinam inra nrrrrrle vr.cnrcna zN svoic prxlLrtiiv r)ic i skrriivrnic nrr rcnrcnicirm i zllr) lrxlic ;rrric, rl:rhlu holic prilrriu.
m
mmmn t
ullrm T
prumosrmt
lha 8.2.
rflH[s n0$
Tehniaki podatci Grednje vrijednosti.) plosnatih remena
ll,t ft|,tflioil
m
Tdlltt 03. Faktor optere6enja cr z& stmicvc rflzrih vrsta, snaga
i zaleia
Malt Lokarilicc,slrojcli znokrug]obrutcnjc, glodnlicc.bulilicc i ccnnilugc Srcdnje bkarilice, brusilioc, Elodali*, centrtt'ugllne sisaljlq lunah, trd$ FLrnc Eskc. rohcijski
rista8lj shoi.ei
L..0,9
09.
.0,115
G -oni ooron' \ eliku @,' I -.. "r o' r.\c ro.d,' .. btu..|..' /r tu''o t'd' .-i. ,oJ, i... ori l,ce. Jlrrr, orloDod.' ar'+. r, 'J.1' /d uorcJ' d^cE f r-. r''" J P]' p' \rr!'' !'Jd.''o\" r. let\dlnl'u' ,.,'..i ' ",*-,, ri.LrrrLl r ole\i. mtlottlice. to.rJ._. rxs ..,,.,.ir,"r""Uh'1,.,."l. '( s< c.'. e i R hr...rof\' r, r'ai e..bol.ri a . r$,"nd'.r'r,. t "dr rcc. mlinori z ijlo i stoonu hrnu, velit c ccntri ln sc
Lr tu|. .nJ1c Irrc. J Ir:\on.r'on {'"rnc'-L'c' ".o,,...4r.'1.c.,'1.(.'i.c. a, J c'(,n n. \;l l' .0o (\. a l'"r r. nr.' a' nl r'1 rkn ki nonoli Dubiti(. br-oo,,Jrr b'dr,
m"i-,,1-^
c.Nit, pilc jlmxee (sa{m), kruho dlc n poljodutdi I g'tilerintrsrlu, ;i!lm;a, ltroj;vi a ulit javejc m.tirljala sNdnj. rvrdo.c sLsotre ,ird r,. Lod .,o.no rc'ror roEonJ (1O. od odld\ar'c sr6do\ar' .*a*,.",,tti ,Ln r. r(Jr(k,..ro ro c{kc l.rnr.,.roj. ia 'sn_ ,rs',ic nr.loc nrerjJlr. n'r'o\, ', ''sF. I'r"." oel..Jn. dob:ic 'l .i"r.,., *,;,,' -. ri"-, ok rE .'r r".ria'a' \.'' m a"sr" rbc/ *-
zd
sr,ricvi u
mainjdla), npr.
dk;bknjdicc ili stojcli
za
ravm b &njc
sno'cu. rcsl'.n m\roez-'m ru.sa li " lri ,c,iu.1fl te{U \bljr..i 'b,\ islcoo Dobro !rccjcililo, Fromjcnc mlc T!r, rocjonlilo ili
ttl
.i,.;
m
oLponma
optet&nja
Iihl
Koc/i(:iient trenia za
la:
e remene iznc)si
It -0.22+ l:,1.r'
/=
fn.' anjd/
0,02 pri radu
(hrs) bzina
llmmltifildl
J:ili"iil:i,,-ll
unro L la(n slot .emenr,
|
n
Kratkotralno opter€ie.je do 50% Dulj. p.copio€i.njc do s0%. a k !(. do 100% DuUe Fcopiorciodjc do 100%,, krta.dor50%
l)Lbljrn., \-lacnot 'loia od Mrerog ftdrer..atc. \a ro.e do.tale t,J m (od rednoshdne ,,brore..J 2.o hod o\osr,a,ie obiose oo io.,e ri s!;;. r-;";1",.;i,,llir
/
kratkotrajnn
..ome I 'omicnll.\
0,)t.2 p,,md,,
m vanjskoj strui,
s
l]0lrlhicl
1...0,9
Malo pri
raloj uae.taloitj lLaplsja
Malo pd
veliloj ud.slalGti ukapdeja
pi raloj utcstalosti utarlmja volit pi v.ltoj u,:stalost] utapamja
0,9
09..0,E
S&dnje volilio
t-L na,,nurr
S!0i2lllu{}[0i{ul
(8.t4 oJ
{@r t.2c ,nu,rJtn, .tu("
r
SEdnje
0.7
:r,
rcmena.
U groniinom sludaju moie se prenijeti vladna sila
F=fl
F? (sl. 8.3.). Ako
so ovo svede na jedinicu Sirine remena, dobiva se specifidnu nazirnu
l"*=l.1h>ot. s-oz.s, gdje b znadi Sirinu
ul"tru Jiu
remena, a s debljinu remena. S p{)moiu Eytelweinove jednadZbe moze se izradunati snaga koja s" , gr";i;;;",; sludliu moio prenositi rcrnenom iiiine I cm:
specilina
azivna snaga
f, =f^ ,=r,,r'r(f -*),
(ir.l5.)
@mllmsr
t
14h41pyn46xp1
muflffi
PN (wcm) kuisna sasa tioja se u sraniinom sluaaju moze prenoslti po cm sjrine remena. .,,.,,, r ncnom oeranl.u p*., i"a,.a.,ui *rez,,,re o.i..r. s (cnlr f11,".,
.
I 1l:., debtlrna remma.
4 ,,md,
koetlcrjenr rEnla prema tabl 8.2.. mdlor re renicr ljeo dd/bd,8., pen)" jednddTbi r8 t0.,.
oblh\dd k1r oa
t,.
odno.no (8,2,1.
na,/i\ noj .nazi ne \mije se Joc odredrri sirinu remena; ."J-r:::""):L:T:,o.,oj rrcDa u/en u,ob/rr I moguie preoplereienJe.
u\jete okoline, re rtanie oosonu rrvamo potrebnu (tnnu remena lreba izraCunali iz iedna,lThe. (8.
r6.)
D (cD) P GW)
ovisan o
usti
stroja, s,ase i narinu ub,amja, prema ti . laktor :eterece{a tJ., korekcijskl faklor za rvjere okoline p.ema lifl. i.( rdrur. /d \r., posond I cm. rabr 8.4 ,/d poBo.e sd ,dre,nir 0.4.
Korekcijski fa.tlod
Kod nedovoljno elastidnih remcna tleba bezuvjetno predvidjeti ,,/)txrin)r/ Dt!ttovliania razndka osi a, osobito kod l
uiestalost sdltianid
^Z J' - r'--
L,,
c2
i
EII
Kocl polukliinih priicrlos rcorcDil, /irlczrrih rcrrrctlisil i slianih priicoostr, lrubir na odgovarajuii naain izraaunali duliinu rcrlronr. tl libliti8.5. danc str.r/rr,lt| ne nulunjc duliine beskonattnog rerrc,,ld, lnicrcne pri potcl nD ox)llrrTnonr zatezanju. Razmak osi [eba tako podesavati da se odrlava unutrlnrirr rluliina.
l-"j-11,1"' rehenrcama .. = Iallim
tttlmoil
Lliestatost sariianja ie broj prijelza svakog pojedinog djeliia rcmcn.t prcko romcnice u jedinici vremena. To zna6i da rcmen iz pmvca ulazi na zakrivlicrrrr plohu remenice, a s qje se ponovo savija u prar.ac:
potebna iilina remena. snasa koja se lrenosi, PN (kwcm) sprcifidna ru ivna s,aga iemena preina jednadrbi (s.15.),
.L ., ,
rusffi
c, za uvjete okoline i poloraj pdjenosnika
\r / J. nu illnc 0, nrtLnc \t,-a i";;;;: v! l! h.(Tan'lnr\ ,t. i.,r".-,.
, , Z .,
(' ')
udestalost savijdja reme@,
(n)
broj remenica u posonu. unutamja debljina remena liedna&ba (8.17.). odn. (8.18.),l.
(tu^) bizina
(8.
le.)
remena,
I/n tanja duljina remena kod tt\)otcnog prienosa
r Iti2n,'g
,_p4r',
rn_!tl
pnieno\a 1---p!-D '2-)
n
/ ,r,,,, nomindtrd duti.no ?,ncnd,undErnjd p {rcd) obutr\alnr kur kod mcte rehenre /r lrhnr) tromler nDte remenicc, D, (nm)
d (mn)
promjer velike rmenice. razmak osj
.2a.";n!
2o.rrn! dut
ik
reneral
(8.17.) (8.18.) Sllli
8.11.
Nasiajanje sile koja oplercaujc vrxtilo
Udestalost savijania odreduic lrlrinosl |curcna. Zbog togr lrcbn nirstoilrti tIr nc prekorrdi lop\illna ut\rstulost srlviitrttirr frcorl llhl. l{.2.
I
mrmslt t Llt.lltl munmmu
rrllfl0s n0sllmil milflN
Silc u oglancinla ,ar i F, d.rju rezulrirajuiu rtfu osi,a,r, koju moraju preuzeti
vrllill (sl.8.ll.). Buduii da se zbog najdeiie nedovoljno poznatih sila predzateza_ llir u rcnrcnu ne moze todno izraiunati sila osi, ona se uzima po iskustvu. lal hi 8.5. Unutaflrjc dutjine Z, (mm)
zr beskaino pjosnato remenjc prena DrN 387 (llRN M.Cl.23l i 232) Gxho i masno) i Iso-prcporuke R 63 (masnol
.1
',
sro .:0 lobo ti00 sru lon' |ltn' Inun, x5,,
,, Pt
i
!2.10.
tio t-u! lllu r30 .25tr.. 4su tjru to00 1.0 ,,.n,, .'i1.",o.. I
6000
3r50*
6100*
3350
6700
3550*
7100*
3750
predzatezanju remena elastidnom defomacijom rcmena
uclaltenost zarezne remenice F,A
- 4F, pi
lrilc[os sa
ili mle 0n retnerthofl
l\'ijcnos zatcznom remenicom prema otvorenom prijenosu pruZa o\e prednosti: . Dranie predzatezanje, automatsko izjednadivanje duljine rcmena, veii obuhvatni kut, manja opteredenost remena pri maloj snazi i u stauju miro_ vltnia, kada se zatezna remenica odigne,
.
et2-
D +D,
(u.20")
a1> Dt + D3
(ri 20b)
za_
vudru silu (sl. 8.11.).
Effi0ttski
$llh [.12. pokazuje shematski remenski pogon sa zateznom remenicom' I za rriegov proradun vrijedi poglavlje 8.1.4. Promjer zatezne remenice neka bude sto vccl, du .e."n re bi uio prejako savijan. zato se promjer odabire tako da ne bude manji od promjera male remenice. Zatezna rcmenica mora biti uvijek cilindridna, kako bi se izbjeglo savijanje remena po tri ni A.ko su, mealutim, obje remenioc cilindridne. moze se zbog potrebnog vodenja rcmena u'initi izimka-
jer Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povatni ogranak remena, zateznu rem€nine smle naprezarje na wdnom o$anl':u vede. Osim toga se .io 'cu jedrog staviti pieblizu rcmenic.lma, kako bi se rcmen mogao oporaviti od savijanja do savijanja u protivnom smjeru. Uobidajena je
2800* 3000
Kod remenica do Dr = 500 mm uzima se er = 250 do 300 n}m, kod dvoslrukih i visestrukih remena. kao ), za Dt > 500 mm uzima se er = 400 do 500 mm' Uvijek treba da je e: > er!
Duljinu rcmena treba tako oalabmti da je obulvatni kut p dovoljno velik (uobid;jeno p = 180") i da sama zatema rcmenica dovoljno jako zakene remcn
zahtiiuobidajeno ip= 126"1. Kod velikoga kuta E ved malo rastezanje remena jeva poveianje utega.
blz zamor zbog izmjenitnog savijar{a remena, veCa udestalost savijanja /.bog zi\tezt\e remenice
i zbog
desto malog mzmaka taratila,
Slili E.l3. Zrrcznx ,unci,icN ol)rcrcacnr ofnrgonr Sllla 8.12
Shema remenskos prijenosa sa zatezDom remenjcom
E
(llli
nh
l\\rh (.i,
N.1trirn/lliincrr)
M
n ([$t ttuflt0s flilt$tfi
mrtmtt t utttau murmsun
Tlatna sila Fr zatezle remenice mom biti tako dimenzionirana da ostvari silu F, u slobodnom ogranl.Ll:
lll{N M.( 1.261). Pogticino dinenznnrirIric niioli ili urft)kuic brTo troscnie remcna.
srrrrrrrirric snagtr krrla sc
flfltfliN
ntoic
pt'c
.rila u slobodnon ogranku
,.
_
l. b "",
P,.b
_i_ ,\,
,)
,.: (N) sila x slobodnoh povrarnom osukq l'N (wcm) specifidna nazivna snasa prena jedladzbi l, (cm) sirha renena. vidi lcsedujednadzbe (8.15.), P r (mh) bdna remcna prehajednad2bi (8 10.).
(8.21.) (s.ls.),
a)
11,
$m
(8.22.) Utege zatezne remenice treba tako postaviti, da u svakom pogonskom polo_ zate.zne remenice, Sto aradi pri svakoj promjeni poloiaja zbog produtjenja rclnena, treba po mogudnosti odriati konstantnu silll u povratnom ogranku a:.
irjr
prikazuje izvedbu zatezne rcmenice optereCene
ffilsti
op*gom.
-
nriienos trlina$lint rotnemtn
[h, u$te, liladc
l,lkIc
Djelovanje sila
na klinastom remenu
Tlotna sila zatene reme ice
Sllla 8.13.
e.14.
izrade remenskih prijenosa s plosnatim rcmenjem
i
b)
Slib!.15. Prcsjeci klinasrih rcmena a) beskonaanog rcmena (paket-kordrcmen)l b) kona(nog remena
je gumeno, s uloScima od upletenih tekstilnib niti (ulosci od upletenih tekstilnih niti ulazu se u slojevima jedan iznad dnrgoga), koji djeluju kao vladni elementi u zoni najvedeg optereCenja ($1.0.15!). U obliku zavojnice izradeni uloSci s upletenim tekstilnim nitima ulozeni su u kauduku, a dobiveni plofil omotan je tkaninom. Buduoi da se profili dobivaiu vulkaniziranjem u kalupima, upudeni smo na normirane profile i duljine U indushiji automobila, a u novrje lrijeme i u strojogradqii, zamijenjen je oftalni besko aiini klinasti remen DIN 2215 (IIRN G.E2.053) s uskim beskonaCnlm klinastim remenom DIN 7753 (HRN G.E2.063) (oba u 1 1. 8.0.) Beskonadno klinasto rcmenje
IltliH
zaleuim remeni_ cnma potisnute su gotovo potplmo prijenosima klioastim remenjem. U alatnim slr'oievima i motomim vozilima upohebljavajlr se umjesto pfjenosa s plosnatim rc eniem samo prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima prema plosnatom, pri istoj sili kojom remen tladi na remenicu. priblizno ho;truku :tx\obno.r nriieno.i. bl.r8o puiranje u rad. i prahiaki rtku oez puzanla. Mogu mditi s malim obLihvatnim kutom, i tako omoguiuju velik prijenosni odnos. l){)lrchan prostor je manii, a i optereienja vratila i leiaja su manja. DaUnja prc(lnosl ic d.l vise klinastih remena moie raditi istodobno.
8.0.
Dimenzije normalnih i uskih klinastih rcmena (mm)
sa
$llkl0,l4. pokazu.je djelovanje sila u prijenosu klinastim remenom. Kut profila tcucnu manji od d=20'djelovao bi samokodno, i tatav remen znaho bi se hlbao. a i radio bi s losim shrpnjem iskoristivosti. Kutovi profila su zato (1= 36.. Klinr.ri rcrnen pri prijetazu prelo rernenrce.arija ,e. sro,/naai da \e \ vrulske strane rasteze, a s unutamje sabija, tako ala se kut profila prema stanju kadajc remen ispruZen smaqiuje, to vise, Sto su manje remenice_ BudUCi da rcmen mola potpuno nalijegati na bokovima, tleba odgovarajuCe prilagoditi utor rcnrcnice (DIN 2217, odn. HRN M.C1.250,253,255.263 i 265. DtN 22, I odn.
I
o
t!
n
l,1I!
3?
15
sf!
l0
11,5
ri,",,"r
I r'
Prilagodcno kutu utora prerna DIN 2217 (llltN M.( SI , SPB. SPC su lso krilieLr
ozD.kc SPZ.
1
250, 253, 255. 263 i 265
It
al)
sm
6
mrrmn
r
ullrm
murmsrut
millils
L \idjelo.e dd normalni Ltrnasrj remen sudJeluje samo jednrm diielom s\oq presjela u prijenosu snage rsrafranr dio na S1.8.10.1. rako da uski klrnasri remei le nrogao dobiti samo 1/3 povrsiDe presjeka nomalnoga klinastog remena. Zato je uski klinasti remen polisnuo nomalni klinasti remen. Veia sposobnost prljenosa snage dolazi ofuda Sto su uloici s upletenim tekstilnirn nitima smjelteni u neut_ rillnoj zoni klinastog remena i zato se pri prijelazu preko mde remenice ne raz_ vlade. Zbog zakivljenosti oeada prema tome naknadno vladno naprezanje.
I
it
J
Nastajanje uskoga klinastog remena
Sllln 0.10.
rffii
*_'t4?-'+F/ $llh
E.17.
ffi
Spajanje konadnoga
rum$ m
fl0]tE
sc oslvxnric urdlrznin pomicanicm diiclicrre |errrerricc (sl. 8.22.). Sil1)ki nturrhllcni klin.rsli rcrnen narodito je pogoclan zit nritlc rcnrcnicc. jer dobro prirllitl tlz
sliicnkc utora. Izraduje se kao ,,solio tinski iitoli kli osti terzar dimcnzija: ,xi=26,3 x 8. 13,1 x I0, 41,7x 12,6, 50x 15,5, 52,5 x 15,9 i 73 x 17.5 mrrr (isporDduje 1L,ifl
ri., Des.,,(G
Neheim-Hiisten).
Klinasto remenje moZe ftditi 17 Poganskoj tenPeraturi do
Da bi se u ve6oj mjeri izbjeglo vladno naprezanje pri prijelazu preko male remenice, zamijenjena su pojedinadno ulozena tekstilna vlakna jednom tekstil_ nom niti izrailenom u obliku zavojnice.
Purms
ptibliino 80'("
i[Emlillflstenllleflt l.)tori za nofiB,]fire klinaste rcmene standardizirani su u DIN 2217, (HRN M.C 1.250. 253. 255. 263 i 265), a za uske klinaste remene u DIN 221 I (I-IRN M.C1.263) (abl. 8.7.). Reme ice se liju, zavaruju ili se, kao lto je uobidajeno u automobilskoj industdji i masol,noj proizvodnji, preSaju od lima Razne izvedbe prikazuje sl.8.l!. Za direnzlie glavina i palaca laijedi ono Sto je redeno u poglavlju 8.1.3. Za nomalne sludajeve proqjer male rcmenice ne bi smio biti mallii od najmanjega dopustenog promjem. Ako se izuzetno mora smaojiti prclnjcr remenice ispoal minimalnog, smanjuje se i snaga koja se moze prenositi Da bi sc postigao dug vijek trajanja rcmena, pohebne su glatke i diste bodne povrsinc ntora.
klinastog remena
Nornalni ko aCni klinasti remen DtN 2216 (tabl. 8.6.) sastoji se od spiralno snx)lanoga gumiranog platna (sl. 8.15b) koje se vulkanizira u kalupima po (luljini presjek ispunjen je tkaninom koja nosi, zbog dega je manje gitrat . _Cio Nu S1,8.17, prikazan je uobidajeni nadin spajanja konadnoga klinastog remJna.
M ,)
.)
d)
")
l)
kl'ra.ro remenie a) s jednim utorom iijevana; D) s jednlm ltoron letuljen.i .) s jednim lrornn s visc uiorA lijevana za konitrc loikasto zalarenai d) s vise utora ljjeaanal ") /J\rierke'r-,r1.., . \i.e u.ou. r..k''" od l.md $lila 8.19. Rentcntce za
Slih8.18.
Nazubtjeni klinasti remen
Kod prijenosnika s kontinuiranom promjenon prijenosnog omjem upotreb_ l.i,t,,t',r sc , toki nazubljeni llirusti remen ($1.8.11.) s kutom profila a= 30. ;o 33". Nicgova struktura odgovara normalnom klinastom remenu s uloskom od Lrpletenih tckstilnih niti. Velika Sirina porrebna je za popredno pomicanje remeni, Sto
Za oboalne bzine do 35 m/s zadovoljavaju uobi6ajeni materij;rli rcnlcrricrr (sivi lijev). lznad toga pofebni su \T1o ivrsti matedjalj (delidni liiev' tclik) Do obodne blzine od 25 l1rs dovotno je samo statidLo uravnotczav0nic. ir zil \.rr br/rnc potrebno.ic dinamicko tlra\noreTr\an:e prikazuje dvo(liietne Pol11it e klinaste remenice. Okrctanicm nrtrlicc ili v.rdcniern uloznih ploiiica povedava se ladni promjer. Tal(o se orcgu klinxsli rcnrcni zalezati nakon trajDe deforrraciie. Zbog loga se donekle mijenia i frii,jnosni orrjer. P4enoti s .,|.fe rcn?rut /.i\lci\t sc nakn;rdno f!)nienon ftt:tlktht rrrl/i/rr, ako 10 nije pogon sa rillcznlnn rclllcllic(nu. Kro zillcll110 rcmcnir-a slrrTi Slikfl 8.20.
mmm r ur[m nuuostn
r{irrNr m[fl0s
glatka cilindridna remenica koja iznutra ili izvana pritisie na porratni ogranak rcmena. Sa zatemom remenicom s unutamje sfiane smaniuie se obuhvatni kut. ah se remen ne svija u suprotnom smjerx I nJegova lrajnost je dme veia.
[ulis l ftllffDil
ml
Slikd 8.22a prikazuie krutu rcmcnictr zir iir'oIi l(lirrusli rcnrcn, slika I{'221r poltiitlu luNr u) remenicu za liroki klinrsli rcmcn Pdovice remcDioa lrrollu sc uzduzno ponicati, a izlozene su plitiskrr opluga Vafljator za kontiDuilllntr promjenu p jcnosnog omjem sastoii se od dviju remenica prema slici ll'22' lllzina vrtnje rniienja se promjenom raanaka osi za vrijeme pogona s ponn)alr kliznih vodilica motora (jedna remcnica nal.\zi se na rukavcu motora). Ilodhi pritisak remenn prilagoduje se zbog pomidnih remenica autonatski ovisno r) okretnom nTomentu. Uobidajen je prijenosni omjer I ; 3. TaXli0a 8.7.
Di
enzije klinastih rcmcnica u mm prena DIN 2211 (HRN M.C I.261) za usko klinasto remenje DIN 7753 (HRN G.E2.063)
a) b) $lih tJ0. pomidne klinasre remenice za pomak a) s lonodu Davoja: ,) odEimmjem uloznih ploaica Na Sl. !.21. prikazane su pomiane polovi[e rcmenica za normaln]i i uski klinasremen u Gdnom poloiaju. Kod glatkih remenica bez proreza treba uzeti Siroke klinaste remme (sL [.22.). Kao Sto je vidljivo, moie se i ovdje kontinuinao mijenjati pfljenosni omier u o&edenim granicama.
ti
l.L ,4
WEffii prikazuje nadelo prijenosa klinastim remenom. Proraiunrrvttrric pri.icrr(isrl s usl(irn klinastrm remerom normirano je prcrnx I)lN 7753 (llltN (;.1i2.061). rr
Slita [.21.
Varijator s klinastim iemenom Ae€ex M ienheideel d.)
Sllh 0.21.
(C.
r. ,{
Sllh 0.12. Remedce za Siroke klinasre rcmene (Heinrich Desch KG, Neheim-Hiisren) d) kuta remenicai D) po,]itna remenica
nrcic sc primijeniii i na nomralne klinasic remenc. l'riicnosni omjer jc odnos brrir,i vnnic Pogonskc rcnrcnicc prcnrl gorrjcrroj' Zbog icdnostavnosli oznltil ic sc prilerrosrri olrrlor l(iro oLinos brrinc vrlrric
'
mfiflflryit
I
l
tiilc
flurfloslttr
Kut nagiba vudnog
aktn'na
r
t' prikaz naaeta posona krinastim remenom
Prijenosni omjer i =
l0 posve je mogut. Izrad toga pofebne su zatezne reme_ "' ,rcc. Pogonske brzine vihlje elekhomotom jesu: zOO, dSO, I+so. U S00 ;irli
d
y=dt.n.q_dt.n-nz r ('n/s) brzina rehena. /. A (m) aktivnl proftjerj remenica, , , ,: (s ) brznre vrlnje iemenica
+O n1r. usxr l{rn0stt remen mo;e se u i,.u/elnim \llrcaievrma uporiJebiti"0r"."" 7a brTine preko y d) ,11/s. =
()l\thvtni kut manje rcuenice moie se izadunati za otvoreni remen iz
i.(1,,,,(lrbci
aktiui prcdjeri rernaica,
=2n.,;L *L16, * a,1r!la. - a,)
nasiba wanos
i
slobodnos
os.ark
(8.26.
)
remena (vidi pretlodne lodatle)'
', 'v-
l0 13 17 20 9,5 12,s 15,5 19 25 I 41
5
profil
6
8
25 50
32 45 63 82
50 100
nII
,?r??,r
Ix
710
DIN
2215.
Remeni moraju biti prealzategnuti, tako da puzanje ne iznosi vi(c od I'z' tl prijenosu s vise rcmena ne smiju se atlivne duljine pojedinih remena Dro'losol)oo razlikovati vise ocl - 0,15%,jer se inade preoptercduje najlffadi remcrl Ako nema pomiinih rcmenica koje omoguduju naknadno zatezanje, ili ako rlclllll (xl zateznih remenica, mora se Fedvidjeti moguanost promjene razrakx vl.lltilil
j
4
0,03
," i t 4 0,015 1," (vidi sl. 8.23.).
Konadan mzmak \,T atila e moze se izradunati nakon preobljkovnnjajodra(ljib0 (8.26.), pri demu mala pronjena obuhvatnog kuta p opienito ne igrx ubgu l)lN
a
odabrani raanak osi pnjenosnjka.
-!
Primjer oznadavanja normalnog ldinastog rcmena 8 sa Z, = 710 mnr lilitktsli
renera,,a najpo\oljnrji prijenos snageJe za normalne lli_ _ nasle remene ,brzina kod v -_ 20 m a za uske llmdsle remene koi pnblizro _ v .}0 m s. ". Nc prercrutuje se brzin, ispod v-2 m. r preko , -_:O ,'r.
(mm)
rad
Za beskonadne uske klinaste /errlere u sftojarst!'u momju se prema tome birati standardne aktivne dutine (tabl. 8.11.). Za motoma vozila izraduju 8e uski klinasti remeni standardiziradh va.jskih duljina, u velidinama navedeje nima u tablici 8.11. Za profll remena 9,5 Je L,=L.+ 11 nnn, za profll 12,5 L"=L,+16 mm. Primjer oznadavanja uskoga klinastog remena SPZ zg L. = 710 mm: usk klinasti remen SPZ 710 Lw DIN 7753 (HRN G.82 063r' za uski klinasti remen 9,5 sa r,=710 rlrrnt uski kli asti renen 9,5x710 La DIN 77s3 (HRN G.82.063). Kod beskonadnog normalnoga kli astog lemenja standardizirane su unutstr' c = nje duljine 2,. Za njih vaZe takoder rT ijednosti iz tab1. 8.11. Kod njihje
(8.24.)
Opinalno
4 (lm)
AnA odn. :: -!
Aina klinastog rcnena
(rad) kur
itoz^
e
rcnlcn (sl. 8.23 ) je
S odabmnim mzmakom osi moze se izradunati
1,
d,,
slobodnog ogl.ankll
')22
,, (mini) brina .lttrje male raenice. ,: (min') brzira irt je velik€ remenice. / akriwi lromjer mate remedce, d akimi Fomjer vetjke rdenice.
2
i
y -.90o
(8.23.)
Sllh 8.23. Shematski
[{l
lrsfl mlllflN xuilIsul fltilfli0il
2e
(8.2s.)
7753, (IIRN G.E2.063) Preporuda za t'dzmak vrdtihl e
>
o.'7
klz + tli) l|lti
t .' 2\11+ dt\.
f,E
uil
stt r utrtlnl murmsrmr
lll
Pri dimenzioniEnju prijenosa treba uzeti u obzjr udama opterede4ja pogona, i dne\no o.ajanje pogona. o .emu orici rraJno"r r.";.r,,2;,; ,I(Dd preno(r\ru \nagu P pomnozirj \ t.tktorofi optprelcnja c Loli .e moze odab_ rali prema hll.8.l0. )aj faktor znamo orisi o karaherrsrici p"gi,^1"* ilrdr"" srroja on. medudm. ne uzima u obzrr posebne u,.1",. p"g""l, ,t""., ,""^i ili \ odrie remenice. le nepovoline uvJere okolin". U ouol,r.i, i." poa.Un;_ jrcrJ v ra. Kao trod recrh momenara pri upustanju u rad. ilr ae:lom ukaDcantu. rja uutsuvaratuce porrsrtr rnlecino.ri ,,a,-. A,.oJe s p rei obuhraieno maksimalno moguie vrsno opreredenje. tada treba vrijerinost r" )lagani pogoni.( ";;;;J;;;.ffi;;
l"lllpl:r:lj"
.l
Iablica 8.8.
ilst( t{Ufltffi
tU
snil ftilfll0il
m
Nazivno snage Pr (kW) 7a nsko i rrorl,rtrlrrc klinaslc rcnrcnc
p . q. br./ini wmje n mate remeni_ smjemice za izbor profila rrkogu Ltirn.,og r.,r.ru.
isno o udamoj
lf1.-21 9r"" "! (( ^^ ,n^1 raKflvnom fromleru /r. J000 4000
ig
3150
2500 2000
I600 ,9 t250 6 E
P E
1000
800
;rr'c
630
a
500
E
400 315
E
250
200.
2 2,5
l,t5
4 56,3810
\6 20
Idaoa $llh
E.2d.
25
12,5
40 50 63 80
Kod normalnih klinastih rcmena dano je v = 30 m/s. Ovo iznosi za
31,5 srasa
p.
.z
(IW)
+
Smienrice za izbor profita uskih kinusrih remena prema DIN 775u I HR\ C UU],
f)
l)r!.nrir DlN-normama dane su u labl. g.g., naziyne sl1age pN koje je mogude Dronijoti iodDim relrenom ovisno o brzini remena ,: Naziv[e snage odnose se rlrr ltrit(D,sc uskrm (lina5lin remenrmr \a srednie IeliLrrn " akrinim h,.mic.i_ r)r., ,/. \ koiinr.r \e kod reatnrh brzrna w",;" oa oOdu ao )SOO;;;;: ;;:;"i:].; or'lnJ rcnrenc , _ 40 m. pri obuhramom kutu p_.t80..
U pri prLr.ri.".,
profil 5 6 810 dn =22 32 45 63
13
90
P.
za aktivne promjcre z/ > r/r,,, 7ir
1',7 20 25 32 40 50 12s 180 2s0 355 500 710 nnr
Sro je manji obuhvatni kut p, remenski pijenos prenosi Navedeni utjecaj dan je JilkLoron otuhtatnoga kLta c, t lnll't.!-
i
nranlLt sttitgtt.
Povcaanjem aklivne duljine remena ai povedava se sposobnost prclnrlcrriir, icr se time smanjuje uaestalost savrja[ja, a povetava lrajnost rcInen.t. lili rrtieerri obuhvaaen je r/,:rolor1 dlfize c:, prema latl. B.ll.
Nadalje, sposobnost prenosenj.r sn0gc r.rstc (ili pada) s veainr (ili nl rriirll) rktivnirn promjerom./1. Njihov trlicclli olnrhvirlcn ic kod usl(ih klin.rslih rornonir lakaut li?brutlit rr prcnra 141 .8.12.
ltlilmu t mllcm Tabllca
pmmtsnct
E.l.
flttLl$r ntltilos xtllllstttt ftllflloil
Faktori obuhvatnoga kuta .r za pogone s klinastim remenjern
Iltllca 8.12. Faktori djelovanja c4 za uske kimasto rcme0o prema
mI
DIN 7753
(r{RN G.E2.063)
Ia ici
8.10.
Fakror optere{:enja
.,
za pogon s klinastim remerjem prema DrN 7753
(HRN G.82.063)
l0
lm
E.11.
Faktori durjine .r za uske klinaste remene prema DtN 7753 (HRN G.E2.063)
r.li.
r,1L
lil ,,8;
r.ti i ]
r.11
'
Zr pmilc 9,5
i
12,5 rreba
uziftati
a.,
I prijenosni ornjcr ima svoj utjccaj. IJ prijenos s uskinr kliDastinr llxnelliern obuhvaicn je tai ttlecaj s lhktoron prijanonog onieru (\, navcclcnim Lr lfil 0'13 S porasnnn prrjcnosnog omiera slnarriLrlu sc n.r vcioi rcmcnioi strvoinrr nrlPrc'/rr-
ffimunsrt ru
au
Tahllci 8.11.
nrrmsuu
RtM
Fakoi prijenosnog onjera .5 za uske klinaste renene prema DrN (HRN G.82.063)
t$
rRUflr0s
ruill$fi ml!fli0il
III
obuhvaxioea kula prcor lrbliei rl t).. tlktor opteretenja prcnra ublici 8.10.. faktor dDiiinc za uske klinastc remene prema 1abl. E I L. a za nolnalno klin slc
liklor
7753
re erclreDralablici E.12., zanomalnc klin $le lr < /,.i,, ina.e se nvijek uima er = l, a / ,. vitli na
faltur djek,vanja za uskc klinaste remene .a = d
/d,--,
ako
je
slrani.i:155.
.,
tuklor prijdosnog omjera, ,a pogone uskim kll@stim reftolma prema
l
bl
8.13., a za nomalne reneneje.5= 1.
Na jednoj remenici ne smije biti viSe od 16 klinastih remena. Z^ tisokoudinske iimke ktillaste runate gema slici 8-18-, tvcr ca Heinich Devh ,(G daje sljedede maksimalne snage koje se mogu prenijeti jednim rcmenoml
profilDxl= 26,3x8 l3,1xl0 41,7x12,6 50x15,5 52,5x15,9 73x17,5 14,3 25'7 kW 8.8 12,9 5,3 Pt= 3.5 2450 2050 1650 mir'l 2900 pri ,, = 4350 3650 1.25 1.6E 1,83 l,16 kW 0,88 Pz= 0.59 Ovdje P,, oznaduje vrsnu snagu pri 1, = 22 n s, P, lrsnu snagu pri , = 2 m/s. Meduvrij ednosti fteba interpolirati lineamo. Udestalost savijanja (vidi poglavlje 8.1.4.) kod konadnog nomalnoga klinastog rcmena treba iznositi, < 15 s ', kod beskonadnog nonnalnog klinastog remenaf < 30 s ', a kod uskog klinastog rcmena, < 60 s-r:
ulestalost savia
ja
J,=,'iZ li <
, Z I"
s
uiestalost sav,jmja klinastos remena,
(m/s) bnina rdena,
(n)
broi remenica u pogonu. akivm duljina tmena.
Situ koia optereiuje
ako F=P/v oznabava prcmjeru remenice.
L14
Uzimajudi u obzir sve navedene utjecaje, moze se izradunati potreban broj remena
P (kw) snasa koju ireba prenosili, PN (kW) nuima saCa jednog rmda
lrha
tablici
8_8..
l'^ - 2/"' je jednaka sili na aktivnonr obodnoj vladnu silu koja
varilo (sl.
8.11.) moze se pribliZno odabrati sa
Prema ISO stavlja se za ba= W, v = s, L"=
(8.27.)
(8.28.)
L,
PN=
P
mnffi[
srflrulrfl
0Bffiis
Pflrrll0s z|lrtrsnil mltflioil
mtlflosmcr
zuptasm
Il
rcmenom
lci S.lL
Dimenzie (mm) zuptasta remenia i romcnica prema sI 8.25. i 8,26. (po
Mrl.or, llannovct)
I
@;fielouaaiaiiweilte Zupidsti reme i fiogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gomje strane i zahvadaju u odgovamjuie ozubljene remenice, te tako prenose snigr igibanje s pomoiu veze oblikom. Omognluju brzine remena do v 60 m/s lSigl5.i pozna_ = ti su pod rrgorackrm imen,ma :rp..^/7 ren.ni pow?r-Grip tining i zup,.ani re.m:ni Slnc!:oJlex Vudnu silu preuzima pletivo od tanlih tetidnih Zica 1il n.Zt,) ulozeno kod beskonaijnog remenja od plastidnih rrlasa, n neopren lli wlko atl (ttgovadti nMivi firme Bayer). aelidno pletivo daje remenu varrednu savitljivo_ st i velik otpor prctiv mstezanja. U lt .8.l4, su neke dimenzije iz velikog iz'bora najvatuijih zupdastih remena.
6,I13
m
N
1,592
1,8
2.2
1,2
3,181
3,5
4.1
2"5
1,5
1.83
t.3l
).
2,5
3,05
I
l,a
I
0,55
0,2?5
0,15
r,82
0.92
0,1
2.11
\"2',1
0.3
1.15
2,05
4..
t00
25
ll
a
2t
30
Ako je prijenosni omjer i > 3,5 veCa remenica moze biti mvna umjesto ozubljena, zbog velikog obuhvatnog L:uta (s1. 8.25a) Plasticna masd remena veoma je otpoma prema ffosenju, neosjetljiva je na ulje, benzin i alkohol, postojana prema starmju, ozonu i sundanom svjetlll. Bududi da je rcmene potrebno samo malo prealzatezati, optercienje leiaja mzoC. miemo ie nisko. Remeni mogu mditi na pogonskim temperaturama do 80 Neozubljeni, takvi remeni mogu sluziti i kao plosnati remeni od plastianih masa.
b) Sllh
E.25.
PrijerDsi sa zupaastim remenjem
a) otvorcni prijenos s trenazubljercfl tavDom) leiom rehenicomj
,)
prijenos
ozublje e remenice izriailene su pretezno od metala (ponajpdje od AlCuMg), s glodanim zupcima specijalnog ozubljenja, ali i od plastidne mase. U sedjskoi proizvodnji za izradu ozubljenih remenica upohebljava se i precizni daani lijev,
ba ne bi
do51o do bodnog silazenja zupdastog remena s remenice, stavuaju se
bodne plode,
i to ili dvije
na jednoj remenici
Nekoliko izvedbi pokazuje
Slih
Sllk
Zupdasti nmen I ozubljena remenjca d) aclilno pletivo; b) ptastiana masa
E.20.
E.27.
ili
po jednu na svatoj remenici.
sl. 8.21.
Ozubljene remerice za zupaaste remene; d je tub'ra (boana) ploar
mm
sir r
ulhu flut
mm0s urhsnil
osflrfl
ffilszutaslimrcmenom
Itlllfi
Dimenzije (mm) zuptasta remcfljtr (po
i
rclllonico prcma sl, 8.25
i
m
8 26
Mrl.u,. ll"nnovcr) v
@Ue6vanhii1yette ZupCasti reneni mogs. biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gomje strare i zahvaiaju u odgovaraju6e ozubljene remenice, te tako prenose snagu igibanje s pomoCu veze oblikom. Omo gLtiluj\t brzine rcme a do , 60 m/s fS[ g.lt,i po;a_ =
ti
i,14.
ifllltm
su pod rrgovackim imenima zuptusti rencni pow?t-Orq-Timi g t -upiatti remeni S1,nchroflex. Vudnu silu preuzima pletivo od tankih delianil Zica (3][ g.Z0) uloieDo kod beskonadnog remenja od plastidnih Iitasa, n eopre iti ri*ottoi (trgovadki nazivi filme Bayer). defidno pletivo daje rcmenu vamednu savitljivost j velik otpor protiv rastezanja. U lNtl. S.lL su neke dimeMije iz velikog iz'bora no jvainijih zupdastih remerra.
t,592
1,8
3,t83
,:,"' 6,183 ],1r54
1.83 ).
2.5
1,05
12,566
l+
1.2
0,5
2,5
l
1,31
I,lt2
0,92
2,1',l
1,27
3,4s
2,05
0.45
t5
21
0,1
4t
0,1
4.)
1,4
lm
25
IO
IL
0,:l
t0
Ako je prijenosni omjer i > 3,5 ve6a remenica moze biti ravna umjesto ozubljena, zbog velikog obuhvatnog kuta (sl. 8.25a). Ptastic a masa rcmena veoma je oQoma prema hoSenju, neosjetljiva je na ulje, benzin i alkohol, postojana prema starenju, ozonu i sundanom ietlu BuduCi da je remme potrebno samo malo preilzatezati, optercCenje leiaja razoC. rnjemo je nisko. Remeni mogu mditi na pogonskim tempemturama do 80 Neozubljeni, takvi remeni mogu sluziti i kao plosnati remed od plastidnih masa.
b)
prijenosi sa zupdastim remenjem a) oworeni prjjenos s nena,ubrjenon tavmm) voiom renenicoh; $lllN 8,25.
,)
prijeqos
ozubljene rcmenice iztaaiene su pretezno od metala fuonajprije od AlCuMg), s glodanim zupcima specijalnog ozubljenja, ali i od plastidne mase. U serijskoj proizvoilnji za izrailu ozubljenih rcmenica upotebljava se i prccimi tlaani lijev, Da ne bi doslo do bodnog silazenja zupdastog remena s remenice, stavljaju 8€ bodne ploie, i to ili dvije na jednoj rcmenici ili po jednu na svakoj remenici,
Nekoliko izvedbi pokazuje
$1.
[.f/.
!-,
$lll0 E.27.
Zupdasti remen i ozubijena remeuica dcliano pletivoi 6) pldtilna masa
Ozubljene r€menice za zupaaste remene; i, je rubna (bodna) ploda
@
lqlNr
r uncrnl
Kotol
p=a
mmmun
je i <
Uobidajeno
10.
n je
udaljenosr od zupca do zrpca na diobenoj louznici. nr je modul {sl. 8.26.). Modul u prijevodu zna ei niera. lz ouoga dobiiemo:
promjer diobene kru,nice (8.2e.)
d (Im) !.omjer diobele rruznice ozubljene remeDce. - (nrn) tuodd oabtjenja prda tabt. 8.14.. ? broj zubaca ozubtene re,lenice. A (mm) korekcijski dodatat =0,12 do 0,18rm. ovaj dodatak rreba tako odabrati da se aolouznje va4jrki prcnjer 4 na 0,05 ili 0i rnn o"a.,"t *-"",*,"-:"-"tji m= t,snnn, 2 Im. 2,5 rE i 4 mm. llanjski promjer
,
(rr0
r=d.n.h=d2.It bEila
d) (nrn)
aktivni promjeri ozubljenih renenica,
n,,
n,
bfllne vlhje ombljelih iemenica.
G
L)
::,;ff:;a8,*,i8on,,eia.
,/ 'hr, \ar{.pro tr o^bliene rmenice p,enJ,ednadTbi , tmmr \rsrna zupca preDa rabl.8.14 Ohuhvahi kut P na manjoj ozubljenoj .rzladunati iz
(8.31.) r8.Jo.r.
remenici za otvoreni pogon moze
p ct .d cos: --- =.: 2 2;
r Nm) P (w)
nazildi oketni moment Duje o^btene renolcc.
(832)
z
z;
broj abaca mmje ozubljene remenice, bro /uba.d . ec. o^brjene ,emrnrce
.T.
a (N) r. P r, (m) (m/s) r
, uG')
P
(ir.l6.)
sila remena = obodna slla na ozubljenim remenicma' vidi lesendu jednadzbe (8 35.). aldilni polunjer male ozubljme romenice /L = dJ2.
wina
brzha remena Lednadzba (8 31.)1.
Vudne sile prenose se zahvatom zubaca i s pomodu delidnog pletiva Prijenos ovisi o maloj ozubljenoj rcmenici, a kod male ozubljene rcmenice je
btoj zubaca u zah.)atu
z p
(8.3?.
'2fi
broj zubaca hale oabljene remcnice > 10, (rad) obulNahi kut male oabljene remenicc
€1
Prienosni omjer
", {m,n r, brzrna \rmJe m&ie o?-blene remenrce, (nitri) bEina,ahje lede ozubtjene reme,icc.
neivna snasa koju lreba Prenijeli, kutla brzina dmje oabljene renenjce arL=2n
R se
./' rmm, p,omJe d.obene hM,ce -dje o^bt,e!e remmi(e, /. (,nrn) Irohicr diobene ru2Dce vere o/ubtjene emenice. a onn, ra,mak osj ozubljenih remenica.
''fft
(8,3s,)
a
Vui a sila odrd{e
(8.34)
Mala ozubljena remenica rnoft pte,:.oslli
(8.30.)
a
nz
remena,
dL,
@ (rad/s)
d (min) lromjer diobere kruznice ozubljene re11€dce prehajednadzri (s.29.), , rtrm, udaliem\l od 8ta\e /Lpca do $edue (eircDog pten!. flabt. 8 t4.1. , ,*, ponebare smo z" promie,e do./- s0 m.
, ,r zL .
m
fufli0s zuPlimil milfl0il
(833)
I d !c ,E
h/inr rc r.fu Sllllt.28.
rltvsl '
I)o|uilclli lhl( ln,Iour /r
Tupauslu rcnlcnc
)
E
mttnm t mtiflu
pruuost.rcr
urcrilt ffllrm8
S pomoiu brcja zubaca u zahvatu moze se izraiunati potrebna
nmiluiisttos (8.38.)
, (mm) pohebna Sirina remda, zaokiurena preru stmdadu . faktor opieredenla prena ht1.8.15., ,r 00 w.na sila prcmajednadzbi (8.36.), Pdq o\J/lm,) dopuSteni tlak bohova prema slici 8.28.. z, broj zubaca u zahvatu prma iednadzbi (8.37.1. ll (Im) vlsina zubaca prda tabl. 8.14.
(tatl. 8.14.).
jcdrririndridii moldi s hukjin i,earejom dvG i rre-c0indri&i ndoli r uDuhjim
razmaka osi. Landani prtenosi s rnanjim obuhvatnim kutom i manjim razm4' kom osi mogu pienositi znatno vede sile nego rcmenski pijenosi Opdenito im nije potrebno nikakvo prcdzatezanje, te prema tome manje optercduju vratila No, landani p jenosi ne Iade elastidno, pa im je nuiro bolje odriavanje, moraju se podmazivati, a desto ih treba zaStiti protiv utjecaja prasine Lanci i landanici znitno su skuplji od remena i remenica. Dobri su u gadnji transportnih uredaja i u industriji motomih vozila i poljopdvrednih shojeva.
. za prij€nose zupiasrim remenom M lcr", Hannover)
1- i 5-cilindriini mord s uiurdjin 6- i v ilecilindridni morori s
i4-rm!m
uuh]im
- kuae8ki lbjNi
Elffilenaitasnonl Ptosnatim i klinastim remenjem prenosi se snaga i giba.nje s pomodu veze silom (trenjem). U lantranom prijeDosu, sliino pdjenosu sa zupdastim rcmenom, priis' nos se izvodi s pomoiu veze oblikom. Landani pdjenos upohebljava se ondic gdje je remenski prijenos nemogud zbog losih prostomih i prijenosnih prilika ili
Tilllti H5. Faklor optercienja (po
E
i napEvo
siwai sbjoyi i ucdiL d)jcvi v.djloroi, smodon 7j cn (o.(m
.sJik.
furr"s
- hsrnm. tal
- rdki rbjcvi a
ohadr
nijoldicc. sbhvi lkauiki
srenori,
za
de
plmjo
glr.trbii
za
2ardvsnjc
Za otvoreni pogon imosi
aktina du|i
a
-tzn-pl: +2ld U-A "l22
0.0smm)
I, (mm) raaunska aktima duljjna apdasros remena. p {rud, obuh\JLni Lur na rnaoJ o/ub enol remeDci, ,i,.4 oromie, drobene kflmice ozublleni} rme,.r. 'm, rlraak osi ozubljenih remenica. a (mn) Ako je iradunana aktivna duljina zupdastog rcmena,
-B 2
landanik
onda se prema vrsti
pogona mora odabmti zupdasti rcmen prve veie dimenzije koja se izratluje, te njemu pdlagoditi i raanak vratila .1. Akt na dulji a zupCasng remena koja se proinodi n\oh biti djetil,a s p, jer je Z"=,f . gdje X znabi broj zubaca zupdastog remena, a p korak (vidi tabl. 8.14.).
p
Silu kojd optereCuje
var'lo moze se uzeti
s -FA
ki lli sonjcni lontnnik
(8.3e.)
= 1,5 F (s1. 8.11.).
Slih [.29. Raspored
i poloiaj lanianih pnjenosa
a) vodoravni lolozaj; r) nacnuto pod najvise 60o, pogonski Imdmik s donje strue; c)nagnuto pod gonje strane;d) s unuturnjim zateaim latrtanikomle) svanjskim no;u;s" ro', pogo,tk dva zatezna lana0nikn rndi mosutuosti promjene smjera oL'!€tarj! sa z"jteznim lartanikom:
t-t-iks i
M
mmmrt r
ulfm
r t llmllflro8E
mumosmu
Hdl
Na Sli0lSJ!. pokazani ftzni naiini oblikovanj.t tanlanih prienosa. yri.nj o$rnak rreba bili.po mogu(nosri na gornioj snani. Kosi poloiaj prijenosnika Je po\oiJcn. doL je ol,omjli polo/aj nepovoljan zbog losih zahrara na d-onjoj lanca_ nrcr (Iro\Jes lancar. Zbog roga
TEJII
landanici. Zate-zne landanike treba ugraditi i onda ako jedan lr" p"k",; ,;;; landanika (Sl,8.30.). Okomiti polozaj vratila u nadelu treb; izbjegavati, " jer lanlane " spojnice taru po aelnoj strani landanika i tato se brzo
lQlt\
troiie
a) jodnostruki valjkasd laMc
a) Sllh 8.10,
Lan.ad pdjenos
b) dlosxlki mlikasd lmac
.) hostoki uljkasti
lan$o
h)
Vibtinnje lanca i pdsusenje vibracija
Slilr Ll1.
na dva gonjena \,:ratila
d) amplitude izaz vane vibriranjem; 6) prijenos s usradenim pisusivadem
da se
i!
i
lanci plastiCno defominju, treba predvidjeti lancanike ili zalezna yratlia. Kao gmnica dopustenog Eovjesa uzima se oko 2% razmaka vratila. Lanci su izlozeni ibraciama, narodito u pogonu s ualarima, te pogonu u . .. s klipnim strojevima (sl.l.ila), sto izaziva nemiran iua. zmg togu r".,i p'oi"tni prigusivadi tihanja (sl. 8.31i). _BudLrdi
nal ad og zateunjd, npr. zdtezne
E.!-r
*
EEIffi_
lanam
isruinhe hlahllie lrahva tamca)
pogonki lancl upotrebljavaju se, ovisno o opteredenju i obodnoj brzini, zglobnih lanaca, dok ilanlrssti lanci dolaze u obrir sa_o za dizanle lcrct . Od zglobnih lanaca najde3ii su: 1. Lanci s ieliinin stolnjdcilna DIN 65,1 ($1. S.lZa). radeni od lernper_lijcva s komkom od 32 do 150 mm za vlaine site od 1500 do 12000 Ni. Up;hrb Iiavaju se kod poljoprivrednih stroicva i transporrDih urednil. K,tLt
ttLzDc yrste
Slila 8.32.
Ilrgonski lanci vliivi /lllobni lanro l)lN
(186: rJ (inllov ltnrr ( s ,irL iio, f,,0" l't c lirol,,tl !iljki(i lxn& l)lN llLllT (llltN M 1 820 i 82l)i r') l0tric 8lt)0 l)lN lrtrnr l)lN 8ltl2i!)zuP.l|sli i,,lir. r l)lN ?12ll (llltN N'l( !.810)i/) ltLrlrrY lrin
d)
h
rc s lcliltrirn svorxtcihr l)tN 654i
/')rr(
tr
uilculr
murmrt t uttfarr mrumtttcr
ranije opisanih. Za naj.rete zahtjeve u pogledu otpomosti na habanje i/rdduju .e ,,rlptd.ri tra.t .t vdl;ni zetabovina rbe/ k,iznog grbarla rr zglobu!). U uljnoj kupki mogrie su brzine lanca do 30 nts. T0tlim E.U.
Dimenzijc i tehnidki podarci o zupaasrim lancima, Gl. g.32s) prema DIN 8190
r1
I(k rrrrl"'rr Ptrsl'r\lirrri'r lirnlrr n lJnt:rrrF po'"icrnj' vr:rrib lrrr'r 'a '"kri\llcnrrn sl\inir,". il,'..i' 'nogicno.r "r." ". proiivolal troj dlanaka Lanci s ravnim spojnicama momiu i"i*'rll"rr"l.r,i ,-,ti r.i- u.i cia''at'a, ial'o 'e ra mic'ru 5paJanid(enc br na(l( d\iJe urrrrtcrboenim umelanjern r"d \oaj<{u J',i".rri.f...pornice. Krarnii 'ldnLi ',i" se nezakovana spoinica strane ." svom.lacima. Sa suprotne ," 'li 'lodaje "p":.1"" iosigurava.
Krrtini-\tttittt'i
rrrosu q( V'.//rIi
4r
$llla 8.1r.
! I
msm
Spajar.je
i osiguranje pogonskil lanaca
\,iirpojnice kralnjih clanak" o'igura\dju 'c opr'r7nim plrcicdna' /rcolr ili se ulrir(lrlr rrrora -i-a ril.8.!3.r. ,tlt .e ne m.;c i/bieci neprran brol 'lanaLo' na sav{aqlc (r optere'enja zbog ilanak (si. Taj 8.33b). ,aL-i..ijeni ,avrfni ilanak ,J"rll"ttr .-*:-1" sposobnost p(enosenja lanca za oko 2\yu KaLe sd Id ttt' je roliio iak kolikn le jdka njegord dislabiid kdrika'
lrrl
xls
.tir '
,,.05 mr.j. on.'rdn-la r /-' um .'r ,r pcrcru- ld..r/-1E..m..tubotl-ne /r# :/ htni R lrt)5 )tt t'rnrt aA Dt\ tltn '1t:
N c nrldeno u DIN lil90
a. ,Vkifulni la ti s tuljcem prema DtN 8164, (HRN M.Ct.830) namijenjerri su naroiilo grubim vanjskim pogodma. Transportri lanci s tuljcem |lrcnlr t)lN 8165, 8166, 8184, 8185 upotrebl,avaju se za lansportne rral\(. lf r-ponre rrase. kru/na dit^la. dizala. upomicom. poluenre \rubc i sl. Nndaljc posroje visestruki lanci s tuljcina prema DIN 8l7l za tran_ spoflne urealaje, lanci za tlankaste kon\,ejere DIN 8175, lanci za lanaastc trase DIN 8176, i lanci za stru:ne konvejere DIN 8177 0lRN M.C1.827). l'ogonski lanci, osinl onih od temperlijeva, izraaluju sc o{:l telika za cemcn_
I
rirnnic ili delika za pobolj:anje. Habdnje zglobovima lanca prouzroauie rrainu rloli)finaci.iu koja se stalno poveiava, a smije iznositi do 3,/o.
rlJlrl/irn( rr'r \alrl'asl( lcnce I lan(< ' lulicem rnozc -e pnLazali kao s\ornjeke U^rbinc mor:rlrr hrlr l:rl"' uze rSl.8.!40t. koii po.lul-no ulazc u r"ubine ldneanrka
ispr,;enog lanca svomjaci mogu nesrret no i/ltr/ili i/ pdrcbrr. jr "'rri izjednadiie tolerancija i treoje dcfonnacije laDca' rr' /uD(il', i\e'rk bo(ni kur )a koir ipok srrrrir I'itt '"it.,,,-"r,r;.,,i" koflienrl;nca ne bi penialr na bok zupca r$l !3{tr'' t)llil':'tt\'t a" *".i*r '. priL;zrn e na sl EiS' I mlerc 'u dane rr ln[| 8]0' ",.t1,,,.nrl si," i'''"r,, dici iz o/ubljcrrl'r lednako kao i valjci, moraju se i spojnice moii nesmetano pt",,lu oit't stot'piitu'ono je na s| 837 ' a rriclc u.ll[[ 02[' iii.f.-o,,,l,lt"r;. ,S ',i,J"ll"u,mtl. (Lr iri izraounavaniu prorujera cliobenc krulnicc' vriiccli ic i - | . t, (tt, Prena la[l. 8.1[.;. zrt Mrli lana.rnici izraduirr sc niri'ctdc otl dclilia zLr oclrrcnliritrrjc ili iclika * lrrr'rurrl l i1r ,),,1)(,lr uri\' Krrirr .( rr rrl.'\rrlrr lr(rriir \r.lr"rrr' rhttr' l'r'rrr'rLtrr (\(lrr'rnu rrr(\'r' ( r\l i.'r,', ,';t',,;,,""' i,,rn',,1.r. vtlrr'r l:irri rrrr' r r" rrr'lrrlr lrr..r(/rrrr
i"r"r"'ir" plriil*iiu
,;;;;;;;i..
IIII]I
Talllca 8.18.
Dinrcnzrjc (nnn) zL,baca tanr rrikr prcnra DtN 8r96 (sl. 8.35.) za valjkaste rance
rilll m 0sxIIl
ir I.1,.r.;,
.','.', -i'
1l!
r
i:
*:jl,l:/] .: rl*:: 4( urrl(?
tant anLAa
lunce lL[.Xl
lanaanika za\aruje na sta\rnu iti .e \paJa na\oiem. /red6? ,a vatika5,p lan.p nokazuje Sl. g,i[.. a lan.,aniAe zo zupaasre Slllt 8.t1. zahvanri odnosi vatjkastih lanaca a) izlazak lanca iz !,abina; 6)
lenjanjc svoDjara ra,ca na bok zupca kod lose obtikovmih zubaca
iIl' -l. ?+h i1i d]-.fiih ln. i
,fr
H +q
i,r-t..1_Llr,r
jednostukidvostruki trostuki,l,,
-1.t Sllk0.35.
Lanrlanici
fronn l)lN sle6 rrr vnliktrslo [rncc
[E
murnn r utttau mluost'ru
r.r[CMm[[ilNm
flJ
fL Sllh
E.10.
hnaanici
L
Slll{48.39.
za valjkaste lance Slila 8.36.
d) postra|o vodclrici ,) unuranrjc vo1lc,,ic
Izlazak zupaasrog tanca iz uzubina lanaanika Tahlici [.19.
Faktor broja zubaca prema
,, i
cot o za lan'anike
DIN 8196
o I r*ner ,, ru?i l
13
\.4rq
t
r3.7615
L,r!l
[
I
]
_"",r:Ir@ ,,,,,6'"
I
'o.u!1l r!ryLl!r!!
,,@f--lr?c^ !,01I Sllli 8.31 Landanik prema
Oznakc (za slike
8.35
DrN 8t9l za zupdasre lance
v
-r.e2|S
-
2rp7L0
s unuramjinr vodenjem
2?,7&$
t",|,tr-tc- SLre 7u|. a " -.,,.8 \r\trj.r gtilc zuDca (tJbt 8.18 j dhbcnl kul =.160.,!. bodri kut zupca (tabl. 8.18.), zfldnosl uzubinc (abl. 8.18.), Siiha zupca (rabl. 8.tE.).
0.2,rhod--40./ .u.!J..od-
polutrrjer boane zaobtjeDosti apca (1abt. 8.18.).
ac,
\
!!vl
21,9432_ 2),2661
,,iL:rI ,:jI2 ,,:ry|,r!L x,4, I rr?4r
8.37):
lronlcrdobee n))a1-ed-l !ne p , ,,d^ioj broa,uo,.d, _t,,r, rpr-nx lJhl 8. o.). f,\h,o/-i pro i tc. - / - d. gd:c ,e d orunter rattka, Lr nor lrcr,lF, rl. - t, - rot ,t , :,. ,. or o orenr i.ur. S to.r t nrin ..fodo,dmTrcta ),nr-d --p cnt o.9_.r ,e E, j lna .polr,.ce, ^.,1a It,hr rtcr 16rUena zutca, =0,51./.
l ?t!f
tiqq!
lrl1it.!1!L
I ,r3ru, | ,r_qll
t!q:
-]i24!t-
l-anaanici 7'r
1!!LI
lz.rL'; ]
t.4l,63
-,!e1[
J:;.,2r{
1s,s!1
.t1l!,1, r?$66
r,-"-1@ I
," !?r!111!11"
1l
mmsntu ln
ulc
mumosun
Uobttalem brojevi zubaca (nepamim brojevima heba dati prednost) za lan_ dane pogone jesul
ili opto'Do Povollna pogtnska tefipet'atura llnca jc 70'C:. n 70 Llljnu kupku ,1e OO'-C.,e.to se naznaaene tempemture Prekorade. mora se predvidjeti.hla'le-
se
trosenje poveianjem prijenosnog omjem prenosi na glave zubaca. DineDzije onm) zubaca lanaanika prema DIN 8191 (sl. 8.37.) za zupaaste lance DIN 8190
Izvaffedan utjecaj na udinak podmazivanja ima stanje maziva' Zanemarcnl podmazivanja nogu clobna izmjena u1a ili zaborav5ena poffeba naknadnog zglobovll urroOiti onefiSeenie maziva ili dak suho trenje i time vece trosenje
zL
= 1'l do
16
pri brzid lanca ispod r, = 4 m/s, pri brzini lanca do y=4nJs, komka lanaca do p = 20 nnn i za lance duljine preko 40 clanaka. za manje o.jetljive pogone i za lance ispod 10000 h tajnosti, pri brzini lanaca do v=7 rl/s i kod sred-
njih
optere6enja,
zr=17 do
25
pd brzini lanaca do v=24 n/s i kod vedih optercdenja.
= 30 do
80
op6enito uobitajeno, kao gomja granica,
lanCanici: zz
21= do 120 z, = 30 do 150
TaXlhi 8.2!.
po moguinosti treba izbjegavati, jer
,
t
tel:n6om masiu).
lanaca. 16
12,5
l0 8 6,3 5
d I
il ll
@
nje ili upotreba maziva otpomog na zagdjavanje (motorno ulje.: d:.dllk"T giafita ili motibdenaisulfida). Pogonska tempemtura koju se moze odekivati' ', ;visi o temperatud okoline h, brzini larca ,, broju dlanaka 'f i nadinu podmazila.rce sa -f > 150 i v < 7 rl/s je A' = 0 do 25 K, za katke.lanoc vaqja. Za duge -u (uranjanjem)' ili krxl .o i. to i ;' 12 n s, s podmazivanjem u uljnoj kupci podrnrTivnniu pri ru'nom ootocnoqu tlu.nog podmaziianja je A/- 20 do o0 K fupunj". ulja"pn v lmsJear-l0do 100 K' Ako aI oznacava po\ilcnic 'ri tcmp;nture prcma tempemturi okoline, onda je = Lo + Al' ' tllja za podmazivanje moraju na pogonskoj temperaturi pd podmazivaflju,U v-= 20 do utjnoj't
11 11 do 13
Mali lanianici: zt= 9 do
faliki
r P[lniN
32
g ,,
I
1,6
E
0,8 0.63 0,5 0,4 0,32
iri
podmszivanJe u
ulnoj kxlki
pod@iaaqje) 1,25 (otkapno I
@ilffialvarrit Voau trajDost pogonskih lanaca pri ve6oj brzini moze se postiii dobrom zasti_ prasine i brizljivim podmazivanjem. U tom sluiaju moie se ndunati s
l(rn od
vcdim udjelom tel:uieg trenja umjesto mjesovitoga. Na
2
0,25
-'- 6
DIN g195). dani \u nrcporuclji\inacini podmalnanja o\icno o koralu lancap r brzini Innca u S1.0.40,
Podnuzivanjima koja su naznadena u zagradama mogx se pod odretlenim okol_ nostima postiii zadovotavajudi rezultati.
8
12,7
9,525
|
19,05
15,875
ko rl h Slltl
E.10.
31;75144,4 38,1 50,8
2s,4
'ar/)(
l'rcIorudlii!i nlltiii po(Irrtrrivnrlirr /rr
63,5 I 88,9
nn) lrtncrrslc lriicnosc Ircrrrrr
l)lN ltleS
W
mmmn r
urtm
rrurmsucr
uiltJur muflo8
t4 vL*e
w4 w4 4 yE_--e.
6)
Sllta E.41.
Podmazivanj e zgloba lanca kapanjem a) ispraln
Pti po&naziyanjtt kapanjem uua nt Drlutafiln sftanu tlaka lanca dolazi oko 4 tome tleba paziti da ulje moze prodrijeti do zglobova, a da ne ulazi na krivo111 mjestu, odakle otjede bez kodsti (sl. 9.41.). pn pldmazi_ do_14 kapi na minutu.
ki
ynlu u uljnoj kupci
donja traka uranja se u ulje do polovice Sirine spojnice. Dobri rezultati dobivaju se ako se ugradi kolut za prskanje ulja, koji stvaia uljnu rDaglu. Uljne destice se taloie na la[ac i na okapnice odakle stcuptleno u1e ponovo kaplje na lanac. Pi tome moze donja haka lanca joS dorlatno uranjati u uljnu kupku. Pri optoanon tlainom podmazit)anju ubrizgava se ulje na uutarnju shanu povratne take. Iaillcl8.2l. Pdmjeri utiDla posrisrutih raznim natinima podmazivanja landastih pdjenosa prema DIN 8195
Efl
Proradun pogona lanaca s tuljcem i vatkastim lancima utvrden je u DIN 8195. U tom standardu navedeno je: )Dopusteno opteredenje pogonskih lanaca odredeno je habanjem u zgloboyima i time vezanim produljenjem lanca. Produljenjg ne treba pdieii 3% pd jednolikom trosenju i sredqiem broju zubaca. Preduvjet za ovo je da postoji moguinost na.knadnog zatezanja. sljedece podloge za proradun vrijede samo onala, ako rc dolazi do nakmdnih dinamidkih opteredcnjo,
npr zbog vibracrja neoptereiene ili optereiene trake lanca ili zbog rotaclskih vibracija cijelog prijenosa. U tezim pogonskim uvjetima, narcdito p brzini lanca preko y = 24 rl/s, treba uzeti u obzir iskustva proizvodada lanaca.( Odnos bnine vrbde malog lanianila prema brzini \rtnje velikog lantrarika dajo
(8.40,)
,, (min-i) bzina vrhje malog loraanika, ,: (minj) brzina vrtrje velikos lunmika, z, brcj abaca nalog lanlanika" z: broj abaca velikos heanika. l g
pWrF],oealtfupdm?iol
: 'E
Slil0 [{1. visekutnik (loligon) dobiv€n obvijanj em laDtranika
Ilhh6ipocLio hrrin
o&
I)fi brziDi lanaca l, > 12 turs pokazalo se dobtinl podrulzit,dnie ubrizgaya ,,/inl. T,, ic !r.t oproclo tlacnng podmari\anir \a sapnicarna kole s,r"ralu nai_ sitniic kapljice. LJ labl 8.21, prikazane su daljnje moguinosti upotrebe navedenih naiira pod_ rruzivania, ako se od Feporudenih naaina podmazivanja, (sl. g.40.). odstupi ili
nnna odstupiti.
N,4N.
Tok brzina lanoa kod ruz'
liaitog broja zubaca pogonskog lsrl0nik
i < 7, dok se kod malih brzina lanaca moie
iCi tak do izbjegavati zbog loge iskoristivosti. i = 10. Pdjenose na ve6u brzinu vrtnje treba Kao broj zubaca teba odabrati prim-brojeve (dijeljive samo sa jedan i sa samim sobom) da dlanci ne bi pedodidki ulazili u zahvat s istim zupcima landaniks. Tako se habanje dijeli ra\,'nomjemo na sve dtelove lanca i landanika u zahvotu. Pri radu lanac ovija lantanik u obliht poligona (s1.0.{2.) valjcima koji ulazc u uzubine. Buduii da je ovojna duljina lanca manja od odgovamjudega krurnog luka, ke6e se lanac s pogonskog landanika rcjednolikom brzinom (t[ llL). Ovg nejednolikosti mstu smanjivanjem broja zubaca landanika. Na gonjenom landaniku nejednolikosti se mogu jos povedati, sto ovisi o riftnu nailaska lansa na lanlaoik. Razlika u brzini iznosi Av = v (l-cos d), gdje , oznadava najvedu
Opdedto se ]uzima
@.'64 4!q4Y3u ---.1
Sllli
brzinu laoca,
M
mrursn rLartm nunmuu
ufiflnl[l$m
Tallica 8.??.
Faktori udara
. pema DrN 8t9s
Prepotuaa se da se prema snazi P, koju l0n0o lrcba preDositi, ar malog landanika, izraduna predizbor odgovarajudeg lancal
i brzini vrtnjo
(8,4 r,)
tn.k
P, (kW) udama snaea reducirm na jednosbrki lmac, P (kw) snasa koju treba lmcem prenijeli, , faktor nosmja ldcai kod jed{ostrukih l@ca r = 1, kod dvostiltih
lana.a
n
-
I
,r5l
kod trostrukih lanaca u = 2,55, faktor snase !rema tabl. 8.23. (k tome sljedeCi podatci). a
i
;,-
L
,t!
I
_it
I
Udama snaga PD reducimna na jednostnrki lanac ovisi o \,Tsti pogona (pogonski i gonjed stroj) i broju zubaca zr malog landanika, jer zr odreduje obodou brzinu. oru ovisnost uzima obzil fakor szage L Najprije iz 1N11,8,22. neba odabmti faktor udara c, pa s njim i brojern zubaca zr odrediti iz 14i1.0.23, faktor snage & (lTijednosti u zagradi po mogrrinosti izbjegavati).
t
l
]l l!
?l
o oItcMikr
S izracunanom udarnom snagom PD i brzinom utnje ,r moie se iz l, !.21, odabrati odgovarajuii valjkasti lanac. S navedenim udamim snagama moro 80, uz bezprijekomo podmazivaqie, odekivati rajanje od 15000 pogonskih 6ati. PD vrijednosti vrijede za lance s brojem dlaraka -f= 100. Kod X= 40 heba ralunstl samo sa 90o% uilame snage. Vdjednosti za PD dane su do onil bEina utnjo l'l koje odgovamju najpovoljnijim snagama. Ako lanci mde s ve6om brzinom v!tnje, tada znatno opada prenosiva udama snaga zbog progresivno Estudih gentrifugalnih sila koje optereduju larac.
"'.1,.,"1".*'.' Iitlim
[.23.
.t L
-li
snage
t5
17
0,?8
0,89
1,5
(0.5)
7
(0,49)
0.5?
(.4.12)
(),49)
(0,19)
(0,4,
(0,15)
I,.
Fakod
f
prema DIN 8195 (prijedlog) za valjkaslc lanoc
I
,l
23
25
t,1l
1.2)
r.t5
.ll
q98
1.08
,@
0.62
0,98
0,?3
1,54 l,llr 2,Or I,nl L.l5 Lt"
,33
(0,5D
0,58
0,65
0.71
.23
(o.47)
(0,53)
0,59
0,65
,12
premdunamnja broja dlanaka u otvorenom lantanom p jonosu v0lja izabrati pdbliznu wijednost razrnaka osi a'i broj zubaca lanaanika zL iz2,
Pije
^=.;- , ,l ," )j\' ,. ^a' . zt+zz ( ,r',
P
(t\.42.)
rl{l
ifl,Eftult{{{[ruxlsru TtXliH 0J4.
=_-
ur
Udama snaga pD u k\r koja se moze prcnijeti jednosrukim valjkastim Iancima DIN 8187 i 8188 (HRN M.C1.820 i
(vidi tabl.8.16)
822.)
lDuto'i,nt,It!r,!6's,
1nir1.:l;;i,*li,l
ll;
iiiiiir[:1,;,"1']
r;]
:t'i
;;l
rIl ;:t
llll
il
ill
TI
'0,
f'l
;::i
II
dt.tt.nt= lz.n.rt
(2s4)
F= Plv
l
I
Tailicf E.lt,
fii
Faktor preraaunar"\ja
f
za
azm k osi prena DIN
a-*zzz
'
I:l ;']
:l'
l
:i,l
l;l
l
:ltt
':
l'r,;llatts5
i*l
L
l
X zaohui\k se na cjo broj. , _r1"ay3T,Tj.*ost\rijednosiu
i"iiolr l.Xllt*"
7::.:.i*
1,*'
'.1
ti;l *,1
8195
1
lt
;l i:i
(rJ.44. )
a N) wana sila lmca r = obodna sila l i:eika, P (W) sasa ko.ja se prenosi ladmjm prijenosnikom, , (n s) brina leca v = obodna tzina lanianika prema jednadzli (8.44.).
ii,?Ao,st
il,;
[dl
(vidijednadzbe 2. pro€nun n! str.108)
H
l
,,i,"
,'I
::l;::1"'l
=
(m/s) brzina lanca, r di,4 (n, prodjen dlotoih kruznica ldtmika nr, ,, (s-i) brziM vtnje lan.mika.
* I *]r4g4,;.T;;l* $t
t
rm munm
Tada ie dutjin(.t tanca moie se izracunatj tocan razmak osi ., ''a 'Y
Za vrijeme mda pojedini iilanci lanaca vrse kuino gibanje preko hnlltlrikll Pojedini alanci izlozeni su zbog toga djelovanju centrifugalne silc /:i koiir hrnr(r ios vise opterciuje:
ce tril:rgalna sila
?., (8.43.)
a (tum) toaan raznak osi P tm) korak leca (rabt. 8.t6.), proraaunski fakor prema b .0.2i_ / lzabrani lanac mba raaun\ki kontroliraii na wemensku ildrzliivosl. v|ek taqnja u salrma spojnrca. raljaka i zglobora.
Ft=
(N)
a ts/m) , (n/s) Ukupna
4
rz
wina sila Fc=F +Ft
ti.
nd
(ri.46.)
ce,lritusalna sila dodaho oplereduje trake lmaca. tezina Imca po menl duljlne prda tab1 8.16.. brzina lanca prda jednadzbi (8.44.).
n (N) /. (N) /' (N) .cn(rili,gllM sih u s!rl!)i
(8.47.)
n.jvcia vuana sile u hnaanq trnci (oPlcrcdc r lnka) bcz ohzim M udrru u Posorrrr. ludna sila pLoizrsh i7 s sc k()irr lrchi Prenijdi flc rr.icdn(lrhi (li '1s.).
r,nti hltrr Pr(,i,r i0,ini(lihi(r''l().).
uiluMmljrmsm vfi8t
fliia !
U-zmemo
s[0idca
Iitrlhl0.27. Potrcbni fakrori sigunrosli ,\r,
li u otzir
prcnr DIN
8195
za valjkaste lancc
udare uvjetovane vrstom pogona, bez utjecaja centrifugalne sile, tada ianosi sigumost spojnica protiv loma: sigurnost protiv loma
^ ,i, rM GN) loma sila lanca prema tabl. 8.16.. a (kN) uana sila u lacu lrema jednadzbi
},
(8.48.) z,xl
(8.45.),
,radajka rdara preha tifl. t.2t 1,2
. U lafld 8.27 dare su vrijealnosti potebne sigumosti SD, ali koje uzimaju u obzir i utecaje centritugaLih sila. A1,.o je Sr>So, onal ,";or"Ij;;; zahtjevi Lr pogledu izdrZljivosri spojnica i nije poheban nikakav "" d"ljnj; "ri ;-;"_ dur. Ako je Su < So, treba izradunati
l3,l
od os sigumosti
s"/sn
.:, = (8.49.) Loji.daje odgovor na reliainu moguieg \ijeLa o-ajanja a, spojnica u jarjma rada.
rn
oespnJekomom podmazivanJu mo2e \e oaekivarj:
17.1n
La
= 0,82 0,89 0,96 1,0 1,t2 = 2000 5000 10000 15000 50000h
hf ton* viieka tujanja prema labl. g.?g.. oyisan o broiu zubaca z maloa .lancanil,a i broiu ctanaka lanca x rrrjek raJanja t _ l50tj0 ;r;-; ;;;;l:
oovoUan,. Pri manjkarom poclmat iranJu posliZe 5e rsd \iJek lrajanj;. uzmu vrijednosti za 7o iz tabl. 8.28. i mnoie s faktorom
l).
IlXlitl
0.26.
Znaaa.jke udara
I
Fema DIN
8 I
Titrlitt 010.
Faktoii vijeka trajanja lD prema DIN 8195 za valjkaste lance
aIo ,e
95 za .\,?ljkaste lance
lliiel [ahl|h t,allala
U podruiiu visih brzina vrtnje dvrstoia spojnica ne odrcatlric viioli lrrirnrirr laoca. Taj vtck odredu.je tom sludaiu vremenska izdrzliivosl vnlirrkrt li vrt rrenska izdriljivost ovisi o broiLr Promjcna oplcrcdenia u toku oaokivrrrn'B viie ka lrajanja Zi. To zapravo znadi rl.r ovisi o hnriu obihznka hncrr 7rr vriicrrrc koraka larrerr,I), irklorn vrslc lirncn /,. i (xl viick,r tni.rnja h, broia nrbaca
:.
Tnataiki udara
v.
@
m*un
r
u*u
mumwo
ultar
Illllci 8Jl. Nazi\ae \.rijednosti r'" (kN) za lutne site \?ljaka vatjkastog lanca prema
U toln sludaju trcba izradunati dopullcnu
v
lir
U,
rt
17
r,
0,01
2,1
wina
sila
(8.50.)
t,
lanca za valjke.
faktor vijeka tmjmja za mljke lr€ma Zeljenom vijeku lrajmja Zr (prcm{' illl. m0),
r,
I,]
12
dopustem
u taci
GN) nazil'na li]ednosl ndne sile u ovjsna o broju zubaca z, i brzini \dnje r, (prc,nrr
1,
l0
ll
2t
Fx=F, )t, (kN)
latl.tlt.).
l00z l3
ctlu silu za vaAke
r'"
lo*
mmms
fakor usre larca (lrema lrtl.0.il).
Ako je F, < ,FR, onda se pri bespdjekomom podmazivanju moze postiCi ieljeni vijek tlajanja. Uz manjkavo podmazivanje samo onda ako je F/l < 0,4 .f'R. Ovdje f' oznada.r,a rudnu silu lanca prcma jealnadibi (8.45.), a I znadajku Ldara
1,2
prema tabl. 8.26. Ilblici 8.32. Faklori tnzine kor^ka Taillci 8.10.
t, za zglobo\e lanca pema DIN 8195
Faktor vijeka trajanja ,1. za valjke tanaca prcma DrN 8195 12,9
tz
,2
13,1 7,1
5,lll 5.23
Iallfui
0.31.
Faktori Este tanca /", za valjkaste lance prema DIN 8195
3.28
iifr-
z,ur*mrno wLtct,o{.@t
3.1
32?i
3,62
3.36
2,lI
2,7 |
:
l.l3
2,42 2,3
y! ,33
lliiel \,21
lnh
a
lolova
Potrebno je u proradunu uzeti u obzir jos i ftosenje Oabanje) u zglobovime lanca. To trosenje ovisi o okrelnom gibrqio u zglobovima (put trenja), o brzini lanca i o
Sl
trffl
mrmn
r
ullu
nurmsucr
L
powlinskom iaku u zglobovima
,,='o A-y
i
(8.s1.)
pcrorec:
1,
pow(ituk, Lr.r u zErobo\ra, 1llcm,, ukupna wfta.ira prema jednadTbi r8.1,.r. :'ll.
povrsinskim .-^,t..lo"a*:., tra:an:a x o\isno o narinu
dakom p, oailava se sa podmazivanja. ocirr""
$ll[0
wo=t,.L lrl ,, ^,
znacajka
zsloba za ulek bajanja Zi = 15000 iolilor brzme kdaka ldca prenu titl 8.ll" ,&t tor puE rrenja prema till. [.00.
(8.52.)
I
I
tlsll
lanci
Zn zupiaste laDce ne postoii standard prema kojem se proraiunava. Zupdtsli |[rci proradunava.ju se kontrolom statidke i dinamidke sigumosti: (8.s3.)
10000
I
R
]:
8000
9000
61
7100
5000
5600
4000
4500
3l
3550
2500
2800
2000
2240
1600
1800
t2
1,100
800
900
630
710
500
560 355
2AO
224
I
180
125
\40
L25 =fl.
/rN GN) loma sila leca, tabl. 8.17.. /i, (kN) ukutna witra sil. prma jednadzbi i7 rabi 8 l7
.
(8.s4.)
(8.47.), pri demu se potrebne velicinc urimqlu
faLlor udara prema tabl. 8.22.
Jednadibe (8.40.) i (8.42.) do (8.47.) vrijede i za zupdaste lance. Vijek trajadlanaka moze se proradunati jednako kao i za valjkaste lance, jer u trosenju nc bi trebala postojati nikakva mzlika. Preporudljivo je posavjetovati se s proizvodadima lanaca.
rlr
Tatllm 0.33.
Faktor puta trenja ,1,, za zglobove larca prema DIN 8195
u0l llNirlN
450 315
5".
dinaniika sigurnost
u20
1000
I
280
I
112
t.r7
l 11,:'
aialkJ ,rte|.r nd,turta w
$ll[8 E.ll.
Zna.r]ka vijeka rrujrlru
,
. _, ,"0.-'',"i" o,.," i,li !il,';;i:T-::,y,i,,i:'"b'[r outrno
odnostr
g.l{. znaaaika viiek,
",ij.dr;.i;;;;.r,r.'lrJ.::
znaCajkom zgloba
p
Nijpovoljnije je ako se poklapaju vdjednosti vijeka trajanja Zh spojnica, vrllrku izglobova. To ce se Faktidki vrlo rijetko modi ostvariti. Ni u kom sludriu re smiie ni jedan od triju vjekova trajanja leiati ispod Zeljenog vijeka za l.lnro.
potrsind zgtoboM prma rab,.8.1o., znatajka udaE prema rabt. 8.26.
/
Odckivara vrijcdnosl vijeka trajaDia /,r z zglotn)vo Liobiva sc zrtrttrjki 1,0 1,15 1,44 2,Ol u,lu1' = 6,61 0,8 tr, = 50000 30000 1s000 10000 5000 2000 h
lumnuflorM
r
-
)!:_
lll
2
o 'ucin
li:r
1,5?
M
ultnsm r uttcam rmnmun
, k:.ill F{ .
da Je
I"r3 oplereiuje walilo rsl. 8.t t.r moie se uzetr za sve wste E ako F haci \.,ucnu silu prema jednadzbi {g.45.1.
1.5
lanaca
I
EM
U OllO[,|T POGI,I|,UU
Osnove t{01r . Vnre ioblici rl0lt. Zakon ozubljenja f{02) .."lJodrr0lca bokora. zabvaLna lioija (dodirnica profilal (4lli) . Evoltellno oTubljeoje (100y o
Ozubljenje s ravnim
oor(ovrma.r unularnje orubljenje 1{091 o \aljanje bokova {410t. Nulri celnici irulti prijenoinici
i
klizanje
1s
ravrim
. Granicni broj zubacn lullii teloika s raroim zupcima {lllr. V_telnici i rupcima).,lraanosl_ imedu zubaca
l{l0t
v-prrJenos0rct s
rawim zupcima (10) o tvolvent0e funk_ crJe (4ZZ). Prora(uD ramaka o5i aeloika upotrebom eyol_ ventnih tunkci16 1{l[1o Stupanj prelciranja 11201. Nisko r rsoko oAbljenje ({30) . Nuhi c€ltrici s kosim (hetikoid_ nim) zupcina (431t V-aelnici s kosim zupcima 1{l{1 Oblikovaoje aetnika {4i0, Kvalirela ozuUilnia 1441 .
.
.
.
m
EWllotttct ZupCanici pte/Jose okrelIro gibanje s jednog vratila na drugo s pomodu tzv. vezg oblikom, koju u ovom sludaju aini zah t zubaca. Zupdanim prijenosnioima nije prema tome poteban poseban prijenosni elernent kao kod remenskih (remen) i lanaanih pdjenosnika (lanac). Al@ se u sprczi nalaze dva ili vise zupaanika, govori se o prijenosniku. kazlikttjt se prijenosnici sa stal im prijenosnim omJe-
nm
(npr i2medu pogonskog
i
radnog
stroja), jenjani bEina, kod kojih
so
dovotlenjem u zahvat razliditih zupdanika prijenosni omjer moZe mtenjati (npr.
alatni stoje\.i i motoma vozila), rzdjel i prije osnici za istodobni pogon viSc vratila (npr. yisewetenske busade glave). Prerna medusobnom poloZaju osi vrotila mogu zupianici imati. ove oblike:
1. C€lr?ici, kod usporednih 1'aatila (sl.0.la),
.
Odst u parja,t{41 t . Tohrancije t44{) IreDje- iskorhtivost, pruenosr ({4 Podmazivatje 1{l/1 o prora(un [osivor_ ti ieiDika {448, Oplereierje zupca t4lE,) o Nosivosr lori_ Nosivosl boLova t{ttt Jetra (449) \ositost s obzirom na zarrbataoJe i lro(enje ({tC) Zupaanici
.
.
masa
.
t{t0 .
.
.
Odtrosi
Nulli noinici
rila kod
.
ftlnikai{ ) .
s ra\,nio zupcima r{08,)
.
od plasr(nih Slornici (40i.)
Nulli sloinici
s
kosim izal,rivljenim bokovima t{0!r. V_parovi t4l2). Promcun 0osirosd sro2nika t{72} Opreieienje zubaca {UZ) Nosivosl korijeoa zupca (47i). \osivost bokova ({/t) o Odnosi sila oa stoznicima t{7{) Nulti iV",r rloz_
.
.
a)bJc)4,)
.
otcr s rar0lID zupcima
(47{}. \ulti i \
r,] |
stoinici s kosim
r TaklvlJenun bokorima t{70t . Vijaanici tl7g, Uvjeli zahraLa d78ro Odnori rila. iskorisrirosr (4001o 1or;ror, {{01, . v-vlianrci. biperboloidni vijcanici purni
.
t{[i,
.
t. o Vrsre. utjeri rahraLa idimenzije tl0l.1 .t{8{ (Jdno.i.sila_.-i*orirrirosl {lge) . Oblikovaoje puze\a i puinih.kola 1{gl1 o \osivorr. izbor maziva ({g3"t . guaoost u radu zuptanika i moguirosr njerina .manjivnnj2
prr.lenosnici
r
1{[{1
a) aehici;
,)
Slili l.l. osnovni oblici zupdanika ozubnicaj c) sloznicii d) r,ijaanicij e) puz i puzno kok,
2. Aubnice, kao beskonadno veliki delnici pravocrtno
(Sl.
za protr{emr okret,rcg Siblnin
3. Sto,l1ici, kod,'rratlla koja se sijeku
(sl. g.lc),
4. njioni zupia ici, kod mimosm.jemih vratila (sl.l.ld), 5. Ptiefi i puina tola kod mimosmjemih vratila (naidesic tom)
u
9,lt),
pod
fnvinr
krF
(sl. 0.10.
Prema toku uzduznih linija bokova razlikuiu se po
DIN 968 (llRN M.('1.0l2
i0l3):
l.
Celnici s rd'r im, nupnjeNiti $.1),
t,
koti
t, ttti?lostin i ltniu zuptitu
l8l.
trDf
ru m
rmrmsucr osrmr
o* *,. oo*,
ffiffiffiwffi a -7
o*l'* * .r"L1r"
a, tu,'ri apc
.,
pomakru,
^;
*,-,,1,)*,
,
:,,ff ;;i:,ffitiff H:ilH;.Till?,-,
ni. oDi sc. pronalrano u ravDini cturDi.r, rlotlirulrr u pojcclininr k)Ckamlr (s1.0.4.). llcma zakonima kinemal;ke dw ijeld koit v kkttu t'uzln\ilin htzindnlq, o:tkri.t tt tlotliru suno onda kada njihove komponcnrc bzinu, okomile na tong? tt' It?t1ult1ih toiaka dodira (tzv. normalne kot pone le) imaju isti smjer, i dk() \tl nerlusobno jelnake. To znaii da se vektori normalnih komponenata brzinil u svakoj fazi gibanja moraju medusobro poklapati.
2. Sb2nio s rovnim, kosim, zakriylpnin ,erolventnim i zatcivlienih luanim zupcina rSlgl,1.
Prijenosni omJer prcma brzrni
je
brzine \.Ttnie , ,*j.,, i, #,iior,,ll.; l:,flLTi*.# odDos
maros zupca
r.a
Prienosni otujer
Prema najnor.,jim ISO negativnr predaak. ako j.
'n-a nz ot i DIN proDisir
(9.1.)
I \ alja dodari #jffi':.lilmosnom ,,ot*'ua suproran smjeru vrmje drusosa ,iijevo i d."o,.'u "r;;, ;;;; ili# iiil:9 . ,enosru omjer / u\ijek ie imari poziri_ \aD predznal. omjeru
Ornjer broja zubaca &inematski omjey
nr..
u
boj abaca maros
__
po.reDno Je da
bokori .,ubaca
moraju. naime. ." rarjajuii se jedan ",J.r"
,n,*,
t9.2.t
^o*ru".
Srbanja ostao I'on"tanran. irriu .a,.ol5"T":i oot*. Boko'izubaca u zahraru
;;"#;;l,l"el
kurnice i njihove obodne bzine.
Trenutm todka dodim
z,/z
^r"-^,. "-f,,i"'", ua ot pnlenosni omjer u s\,akoi fazi
$lllr 0.l. Kinematske
o,';r";i;;;,; ;ffiil"Ji,ili ;"Ti,"TllJ,ff.TJ
boko
.
Zupdanike sebi Fedoaavamo najpdje kao glatke cilindrc, kao cilindridne tarenice tamog prijenosnika, kod kojeg pogonski cilindar trenjem bez klizarja prenosi gibanje na gonjeni cilindar (gonjenu tarenicu). Cilindri se vataju medusobno jedan po drugom bez klizanja i puzanja. Na o'rim cilitdima, hnematsdm cilindrima kako ih nazivamo, zamiSljamo da su sada naneseni zupoi G1. 9,4,). opdenito porrsine koje se kod tamih prijenosnika medusobno vaUaju nazivamo porrtinama wuanja, a kod zupdanika bilo bi to kinehatske kruihice wt i 1)2,
trI
I
trfill
artm mumsuu
osilM!tr
PIij.: H*,rl.l: kruzrjce dodruiu se me.tusobno u kinematskom ootu C. ,.nuJr rszr na (poJnlcr cenlara.pregnuiih zuptanika. Buduii da se kinematske kuirice medusobno \aljaju be7 pu,,anja. imaju jednake
v-=d
n.
\
= d*2. fi. n,
v" (n/9 obodna bizi,a kiftnutskih kruznica d , dM (n) piomjeri kinematskih knznica. ,i,,, (s-j) brzine ftnje zupi:anika.
(e.3.)
Iz gomjeg proizlazi (9.4.) /.1,
/":
radiiusi kinemarskih kruzdca.
!.5. ntnlicrrrc su plikazani nopfirviltx] ()bliliovrrrri zlrPc, TuPdrnog Ptlrrl lk)Lovi lih zupaanika dodiruju se tronul ) u locki /l(lodka /"r nrboku Idoclir'rlir.: rx s lodkom /-: na boku 2 u todki B). Zlrpaanik I okrcic se kutnonr blzinonl rirr, /rp&rnik 2 kutnon brzinom (). Todka -Er krcic se obodnom brzinom = ror ' /? r.
Nu
sl.
I
roiku /i, obodnom brzinom ,: = r)'R2. oba vektora brzina okomita su na r0tliius \'ckiore Rr i R2. Radi kontrole uvjeta dodira povuii 6e se hoz dodialu totkrr /l rillrgcnla f koja tangira oba boka, a na nju okomica M Obodne brzinc r' i r. rrslilvliaju se na komponente u smjeru zajedniake tangente (I) ,1r i |r, i tr srttierttt rrjcdDiike okomice na tangentu (,U v,r i ro. Buduii da je prema slici r', r', , r itc ispunjen uvjet da bude v"r = v.zl Bokovj su prema tome pogrjesno oblikovrllli l(omponente bfiina u smjeru okomice na tangentu ( 0 rnr i 1,,,2 nn)iclllrr t)r)n trati kao obodne brzine na radijusima rbr i rrz. Prema tome je lr = r'i, ll)l j r,,. =/hr. @,. Buduii da mora biti,", = v,r, moralo bi biti,11 @ =/r,: ol:. Srr t otlol proizlazii da je i i = rurlrbl, = r',n,/y'*r Osim toga je i =,-"://n , prcnrrr rornc rrora biti i t'"1/y'"t =r,,..lr-'.Iz toga proizlazi da prijenosni omier i nn)ic l)rli konstantan samo onda ako se todka C'poklapa s kinematskim Polorrr (" ,trlnosno kada je y't =r.,r i r'"2 =r",t. Samo u tom sludaju moze bili r',r ' | ,r ( )vri kinematski preduvjet donosi zakon ozubljenja koji glasil
Li
Okonica nd ldnge 'ndskm palon C.
[@ica
tLL
tl-efiulne totke dodila dvaju bokow
mott pttltt::iti
lomva, nhtlatlla lilllh 00ililnicn fiolila)
Zakon ozublienia zahtijeva da se odrede kinematski ispravlo oblikovani bokovi. $llh ["[a pokazuje proizvoljno oblikovan bok 1 zupdanika 1. Na njemu je uzsta proizvoljna todka Fr i koz nju powdena langerta Z okomica na tanggntu (normala) N. Nomala N sijede kinematsku lcuilicu lrr u todki Ir4, Ako zami8' li,no da se zupdanik 1 okrede udesno, onala se keie i bok 1 s todkom Fr u smjgru strielice udesno prema todki B, a todka ,71 prema todki C. BuduCi da okomioa na tangentu u henutnoj todki dodira todaka ,'ti i C mora prolaziti kinematskim polom C, toika B je obvemo todka dodira s odgovarajudim bokom zupdaaika 2, To znadi da je tolka B zajednidka todka za oba bokal
i
Sllh 0.5.
odnosi bzina pri dodnu dvaju
namJemo pogdesno oblikovauih bokova zuptanog para
Ako sada zamislimo da smo oba zupdanika okenuli za istu vrijednost notrog, pomide se todka iz kinematskog pola C zupdanika I prerra M, a zupdanika 2 prema IIlr. Lukovi CW\ i CW moraju zbog medusobnog valjanja kinematskih kruZnica y,r i u, biti jednako dugi. Trazena tolka F, suprotnog boka mora od totke l/z biti udaljena za a, kao Sto su i medusobne udaljenosti todaka od C i Fr od I%, jer se sve tri spomenute dutino 4 troraju poklopiti kada todke Fr i F, dospiju u toaku
I
,.
!Erutammmosun
0silM@
Pro\edemo
li
ovakw konsrrukciju,,a \ik tocaka,,adanog boka F, dobil F-. Spojimo li rak6 666;u.n" locke. dobi\amo rraTeni suprohi tok.2, koji u svakoj fazi dodim sa zadanim bokom Fr
.-
cemo
\rct
ozubljenja
broJ loaaka
($1.
d;J"*;;;
0-ft).
lnl() dobivcnir cvolvcnlajc bok zupailnita 2 i lo rrior,ov ticnrcni i podnoini (li(J. rko je valjanie zahvatne linije po tcmcljnoi knrznici bilo ogranidcno prcnrn gorr ricrncnom kruznicom d2, a prema dolje temcl-jnom kruinicom b:- Na sl' 9'7Lt po lcmeljnoj kruinici ;rrkazana je todka ts, dobivena valjaniem zahvatne iirlije je g2 postao dulji za dlriinrr /)r,' dio pravca CN, = rra dijelu luka N:B: = br. Time ll 1()n sluiaju okeie se generatrisa (roditeljica) Flr=p:=&+bL troDrrlrrlrx) {,1(o lodke -B2, tako da je ona ujedno normala u toiki -F, (okomica na txngcrlhr lr l0aki /1). ^pcanjk
a) Sllti 0.0.
2
4->
b\
Pronalrenje sllprotllos boka akoje raddn obr;lj.arog toku
Ako spojimo sve dodime todke B u kojima se dodimju bokoyi, dobivamo (dodimrcu profita, prosromo gtedano. dobi,amo s. po,J, a:l:,,,, Zohtatno !ii, linid ie ap\olurna puhnjo Jodir tohvdta. e bike. S druge strane dodirna Loaka putuje r uzduz boka. \a raj naain b()Aovi prtao(avatu rctoivnu putoniu dodrne bakc.
l@rmoulllienie lz poglavlja. 9.1.3. proizlazi da jed\on zadanom boku pdpadaju posve odreden i odrdena,/ahratna linija. Obmuro. /adanoj )rrrrir.J"l-ririiilir"_ "uproran.bol, 'poka ooreoen par bokova. Zbog jednoobraao$i. a r zbog izrade, za lo r :la Koflsntm 0a $ Tahrarnoj lrnjji dade odreden oblik. {ko re ,.ah\alna lrnija I saslojr od dva km,,na lut,a. dohiamo ciAloitlno ,)zahu?at( ko)ega iiii su bolo\ i cil,loidno ,.akrivtjenr. Zbog leskoia u ijadi, a i oro.ozubllenje nema ha.enra u strojogradnji. pa je :l:llL lll,gl ":o:*,,ka_
ro riL/toU da o nlemu or dje neie biri Borora. je.zahvorna l;nija frutac. dohiamo evolventno azubtjcnie- Kur koii ,Ako znh\dtna linija TaNara s rangentom u kinemal.koj ,"tf., i rrril"rn.Jr)i zahrdhc linijc tkut dodirnice profilar a. Zbog rqgs itoJe 1ah\ama liniia orar ac onx je uJedno i okomrca na ranSenre srake ne-nume'rocLe J"Jrr, ?air", rnUa rangrra tcnrtine kru2nice br r 6- u toakaha \r \, tsl. $.7a i$.7!r. Ato.e nrema .lici o 7a /ah\arna linija ralia po temelJnoj Lnrztici 6:, rada roCka na 7i'rDvxrnoj trnlr. koja se pollapa. kinemarskim polom opisuje ?rah er?/,
I
I
i
a
b) Slih gJ.
")
Evolvenho ozublicnie
nastaianie boka na zuPaaniku 2i
i)
nastajanje hDka na
zuplnniku
I
Zarnislimo da se zupianik 2 okreie ulijevo, kal(o to pokazujc sniclicll. sve (l()(le dok se ne poklope todke,Rz i N2; tada ie se p, pokbpiti sll zirhvilloorrr /)r,' liniiorn. Todka F, pomakla se prema toiki B. lz toga proizlazi daic Ptrl '( srll)r)lnn lotkon u dodir s odgovarajuiom ll todki B mora, prema tome, F, doai llrka. Bok zupdanika I nastaje istim postupkom valjanja zahvatnc liniic pr) ltjrrrclirx)i kruzrici bi (s1. 9.7b). Nn slici pokazana todka FL dobivcra ic vtrlirrrrl(rrl .,xhvxlne linije po dijelu luka Nrar = br.. Tako je pravac NjC = Ijr hlarli zrr rlrriirrrr ,,. tako {:la je generatdsa BLF = pr =gr - bs. Zamislimo sada dx so zlrP'rrtlik I (ll(rcac udesno, kako to pokazuje strjelica, sve dok se ne poklope totkc /l! i Nrl pomaknut ic se prena lotki ,. llr(l(rti /)r ae lezati na zahvatnoj liniji, a todka -Er d su temeljne kruznice proporcionalne kinematskima, zakronulo stl sc ohic !incnratskc lmrzDice pri okretanju za jednal
osrrM!u
ffiatcmmurmsrnr
:d l:tl' '4 do c u dodjru ie rjemeni dio boka .{ c zupdanir,a 2 s lilli': poonozrm Uetom bol.a F rC ,/upaanika . Zd lTijeme
I zahr ara od roe ke C do f u dodiru je^temeni_ dio boka C4r zupdanika 1 s podrcZnim ar.letom Uota il,-, Pri olsernom smjeru gibanja pur zahvala rdodrmlca profitar 1{i'1i,, 1e zrcalna Sirka puta zahyatA AE-
d
Ozubnicu t!'ebn shvatiti kno zupdanik s bcskorlrdno mnogo zubaca, prcnrrir sc sanra ozubnica izrarJuje samo s ograniacrim brcjenr zubaca. Prtenosni onljcr priionosnika s ozubnicom prema jednadZbi (9.2.) iznosi t'r = -.
i evolventnim bokovima (ozubnica kao standardni Profil)
$llh l.!. Zupiani par s ravnim
S povedanjem kinematske kruZnice moze se iii i dal.je u negatiwo podrudjo. nupa zupdanik s vanjskim ozubljenjem prelazi preko oz:ubnice na zupdanik
$lllr 08. Evorvenho ozubljenje u zahvatu a radni boh r desd bo}; / trevi boki v kintrratske krutuicei , temeljne kruZnice; / podnozne lonznice: a tjanene rruznice
s
tarnjim
zaknvuenq o,baju boAova p) i pt ruzliciti su u pojedrnim lockama ,-Raduusi ooorro. osrm u Jednoi rocki.
ozubljenjem, ($1.0.10).
Time bokovi dobiva.ju oblik uzubine vanjskog
ozubljenja, a uzubine oblik zubaca vanjskog ozubljenja. apianik
Na zupdanilu 1 oznadeni su sa r desni bokoi, a sa t lijevi bokllyi. Za dari smjer \.rhrje desni bokovi zlpdanika I jesu radni frf"ri to.;i ,L1"t j" paffi
2
Ji
ll@rllh
s munim [0lovillla
imllani0 0ililjellie
leNa, je vijenac celniLa s besl,onacno velikom kinemaF -tzupcana sKom kruzntcom. KrnemaLka kruznica je prema tome pravac; proslomo sleda_ no ro.Jc zapravo hrer?attka ploho_ prcma DIN g68 Ozubnica
{HRN M.Cl.olt)
ta_f,,a se
ozubljenja nazivaju ozubtenja s ravnim bokovima fpl"*"t" ozubtjenja-. u rom stu.aju. i remeljna tsunrica "^tfj"'.:"). :111,:rr:g vclr(n. a ,slo lako i radijusi ,,aki\ ljenja bokova. pa i oni poiraju pravci t$L 0.tr. .11 no..o* prednolr. jer se s jednosra\..rlim alal ima s rar,nrrn boko.r jma moie ln vanjskim ozubtjenjem. /bos rosa upotrebrja\." se
foj ,*"r. ;;r';;;;;
*:ilr*.f
:1ll:.i] ,:.i:::::-,r:,
'k.s proJit rDft.:8?8. HRN \..,.cr.0to;
,, ,,.
/rcil
",,.d!d,i zupcanrcr s vanJskrm oTubljenjem moraju se rprezarj sa srandardnim^p.Jn,r.. profilom. n* /lrre ftur dodtmrce profila, srandardiziran je sa o-26.. Krne_ 1oo:!1" marska trua slandardnog profila nazi\a se vednja linija pro/ito MM.
Sllla
9.l0 unutamje evolventno ozubljenje
Zbog negalivnog zakdvl.jenja u odnosu prcma varjskom ozubljenju, br\)i jedncdihi zubaca unutamjeg ozubljenja dobiva negativan predznak. Tako proma (9.2.) prijenosnik s unutamJim ozubljcniorn irno ncgativM prijenosni omlcr bro6() l)ivn //=z':l-zr= 3' .ia zlrbaca r' Na p mjer, zazt=21).2)=
E
zur.Ut nurmsnrcr
ost.ovr[I
@-i0itt[anjc[otova
Ilclna I)lN 870 (llRN M.Cl.0l2) dclinillrrjc
tr.l;:,"l,,"*ffi i;,f ff iiiriiyj"#'d,jt{+:rrl# ja ;i"T';i?iiJi#::i;iJxff ":ffi {.,.,i:"[*i:lH j*xufil: tr
ilffi {uJrffl;"* *rn t n:,:;*-t*l*l
prrrrroirr osDovnog
lshnd r(lDog) (sl.9.9.) pojam t)li nultih zupdanika na sliudcii rlrtin: Nllti zuliuhkist t)rullla lttl loiih:rcdnJd Linija osnovnog (standa nq9 pftlila tangira diohen( lnt,li,r,(u kinematskorn poln C). Prije osnik s nullbl zupia icimd ttlzit,u ,tt' l lli
*lffi
u'
t
-I I
$lih 9.12. Karakteristidne velidine Titrllci 9.1.
g.lt. valjanje .ner.rr. Slili vduanre i kli kti,/anje boto\a oueror boko\a /i_ , /: kulr se rnedusobno d6d;,,,, . B ,, ,o\ rosmc,ja,n,h Lohr","";;;;.,;;"i:,' 'n,ere /ahvd,a od .{ do ,, .r: . , rok .pecrrenog " /, vflcme dod'E od / , r \,rza;,j,
,'
Standardni moduli
r
A
ielnika
(rm)
prema
DIN 780
I
,:""."ili:j i
Na-Slhig.ll0 prikdzan
je rok specifianoga izanja bol,a 2. \egar\aro (pecifia_ -^ krtzanle podnoznog dilela boka no ie i ,1I*.: ,u.r,.r,i,,*, r,",r'",;lii,l',Xiili;,liXtii1l,il1i;l:,:i:::1 l,-,1.j. ktizanje je (ru.,nrcr.
Iltlim !.h. Standardni moduti (mm) piema HRN M.Cl.0l5
ondje jednalo nulr. pu ,.o.j.L ," Oi ,oo.#.i" uu\c,,rd. vclrkr kulo\ i /ahvahih linLia i mate visine .runjrj,"n1.i;
il,;, ffi;l:
^p.u
t{flmlrici
i nutfi priierusilct
h
ravillll ructllla), ilafrust irlllefll ill0ca
Ilxznrak od zupca do arpca mjeri se na
Kr Dcnr c,sr,
e
zrpcantcrma
ra1, zn,
ce ra*
ieli se zapravo naglasirr da ku.Tnrca j.ar,iu',rii, poka/ar cemo da l..0 ,,,,,,, s[ih
zupcanikom
.
ff l
., ; ;:;1,: """.,
.Ay:.:,X:%Ti::l lJ
rllili
f-"1, izmedu dioben,h , kinemaro;"i;;;r,' "^r."li'j';:'11 :*g.i se. na .iaadLr o.,ubrienic. o".i ' u.^,,.," i"' p"ffi fi [ JJ,f fi i:i T#r;I
I#;;
Korak p je ruzlr:,ak od z\pca do zupca mjeren na diobenoj kruinici (sl. 9,12.), Opseg diobene kruznice mom biti jedDak umnosku z p, ako z oznadava broj zubaca. opseg diobene kruznice jednEk jg takoder unlnogku ?r. Premo tome
d
[E
zrrcm mmmsru
08mrln
z p-.d n-.apn-dz.Ovaj
odnos
tome poredbeni pokazateli
pn
,,
nodut
nazi\amo modul m. \4odul
p d Lz
je
prema
Ako su dobljine zubaca zupaanog pam.iccln0ko. nnn.l|iu toorijski sirinc LrTuhina biti jednake debJjini zubaca. Zbog proizvodnje i pravilne f'unkcije nloln izrnc
(9.5.)
I
(sl. $.13.).
Kao djo drobenog promjera modul se moze shvarrri i kao korak Drc tiero suandardizirani rlatl g.l.r. D. bi br"J ograniaen na minjmum. redu I reba dali predno.l pred redom 2. Iz prednjega slijedil
.. voduli su
;i;;';; ,;;;;",';{;:;!.;i.
korak p=4. tronier
diobene kru;nbe
n
(e.6.) (e.7.)
n (mm) nodul (rabi. 9.1. i g.ti), d (nm) lromjer dioboe kninice, , brcj zubaca. q.t2. prema DIN 3oaq iprema ISO R 70t to./nake 7a o/ubljenja) Lod nultih Tupcanika roTnake HxN v.it.ott i otz i, 1958. g. j;;pil;,g";;" oznakama ISO) oznaduje: "i., promjer / diobene lcuirice.
.Na.l.
4, promjer temene
Sllh 9.13. Zmanost,
razmak osi
knrZnice,
.,
promjer podnoZne lcuznice, r/, promjer temeljne knlnice,
Normalni arpianici imajr tjemenu visinu zuPca ,"=4 Podnozna visira mom biti nesto veia, da se ne bi dodirivale tjemene i poalnozne kruinice Zrad-
ll
ukupnu visiflu zupca, &" tjemenu visinu zupca,
nost izmealu qjemene
moZe varirati izmedu 0,06
,r
podnoznu vjsinu zupca,
,s
zajednidku visinu zupca zupdanog para,
2
korak,
/r. korak
I r
podnozne
lodnoina risina zupca ht= Prema sl. 9.12.
|
i
knlnice naziva se tjemend zraCnost c Oni n. U pravilu iznosi c=0,2r4, tako da io
0,26 1,2 m.
9.13. z^ vaniske
i unutamie
nulte priienosnike iznosi
promjer tjemene lo'uinice
d,= d +2 h, zahvata p. = p . cos d.
Sirinr.r uzubine,
(9.8,)
prcmier podnozne krrtnice
debljinu zupca,
a, standardni kut zahvatne liniie d= 20. (kut nagiba profiia osnor,ne ozubnice),
r /,
i
ctt= d
-
2h
(e.e.)
promjer temer e kruZnice
dt=
d
cos
a
(9.10,)
diobeni kora.k. Sirina zupca.
o=a+
ry=le, +,,\
(9.1 L)
trlf,I
[a
n
flosilrcr
ost'ouffi
Buduii da broj zubaca.zupcanika ) unr rivan. momiu
9^ut;"",",- mora bil, nesal,i'"'#ii]l''lTllT ' ri-.,.'i 2,.--s mm jr,"=_,oo",*'.
|oo".m.(j -_d,
Iz Proizvodnih fiz1oga morain za nerluvbnos poto2aja
W Gledano
ily#T;i,#
2d_-
ra? .,",,,.* ;;i:;,;: ;ffrt:."ilo!i;,,.0,,0*" ";l
n6 zutanrufli[ ietiltra $ nuniln ilruinri relati\.no, jedan arpcanrk kfl7i .l
sunca rzarrustieno Je da jedan zuDaanik .1:
ni'ili' I?LffiiiTi;
l*p:g'
kao
sto \'ljesec lsuTi oko
it:iii# t_ r{ i;}niildil:r.ffi
;
Mc&rtinr, hgiano jc da tako oblikovarr t),ii![rzIi rr(liius nc smiic prcsiiccxli rclrrivnu putaiu vrine toikc zupca. Irladi srrrarricllia z.ucznog djclovania ptiiclrrzni r.rdijus lrcba biti Sto vedi.
Ako bi toike dodim,4 ili E pale izvai todaka Nr ili Nr, u koji a zahvrrlrn lilliia tangira temeljne kuinice, putanja vrha glave velikog zupdanika prcsijccrr|r bi dio aktivnog dijela podnoija boka malog zupdanika u blizini lornclirr. liruznicc. Ova pojava nazi\a se potlreziNanje. Na Sl.$.11. prikazana je podrczanost (k,bivena alatom u obliku ozubnice. Podrezanost se moze smanjiti poveCanjem broja zubaca maktg ztrplrtttikrt. lirko se srediste malog zupdanika odmii:e prema van, pa put dtcla zahvlttlr Nr( tx)staje dulji. Isto tako moze se poveaanjem kuta zahvatne linije izbjeai oPrrsrx)sl lx)drczivanja. lz to1n proizlazi da je za odredenu velidinu L:uta zahvatne liniic i zr odredeni prijenosni omjer potreban minimalni. graniini broj zuhau zr t|t^l\\E /upaanika. Teorijski, granidni broj zibaca za zupia i priellosl1ik s ozul)ttitt)t,t, lioii opienito oznaiavamo kao minimalan broj zubaca nultog vanjskog oztrl)licrix. iznosi
teoriski gtaniini broj zubattt (e.t2,J $llti
9.14.
Retadr ne purarje u.snit rorara
)oca
, .Z^ zah\at zupca ne upotuebliava se cii dro.boka f\olrenra na ouK, Tupca r onaro poeinie r"k ,.-.r;1i,p-:{9zni koja IeTi iTvan podnozne I'rr,,nrce. Dio i,,n.u, "d ,"i'lr.X:::Y"" sru.,i za prijenos sire i "r'",rr.', E,banja i moTe .. o,;.;
,#;;,#l;j;;#il1::,*
Kod d=20' je z"= t7. p.ukn.* se dopusta mala poalrczanost, pa so kod (,= 20' raauna sa z'"= 14. Ova mala poalrczanost koju pri izmdi dini alat nijo stetna. Naime, u radu zupcanog para ulazi ved stededi par zubaca u zohvot, prije nego sto bi podrczani dio boka morao raditi. Podrezanost Ce biti potpuno noskodljiva, ako podrezani dio boka zupca uopie ne ulazi u zahvat.
Prakitki graniini brcj nbaca
-, -5 -
(e 13.)
Kod prijenomika s unutamjim ozubljenjem prepomduje se oprez s obzirotn da je granidni broj zubaca zupdanika s vaajskim ozubljenjem veCl nego onui dobiven jednadZba.ma (9.12.) i (9.13.). Granidni broj zubaca kod a=20o ikod broja zubaca z, zupdanika s unutamjim ozubljenjem ianosi:
z2=@ zc= 17
0.15.
Nasrajanje podr€zanol koa evolventnog ozur4erja
zg
=
18
zz= -45
zz=
35
zg=20
ic zr < 2", potrebno le skntiti xlaru zupionika s unlndmiin o. lli'tti'ttt. Ogranidenosl broia zubaca prcnra dolic ic(llrn.ic od nedoslataku cvolvcllllx)!, ozubljcnia. Vcii kut zahvatnc liniic sDizrric grrnitni bloi zubrcr. no nllrlc rir i is|xtr] rtt rcrrc hnr;nicc (sl. !.10 ). vcsti do .zdfiil.,rr)!/l vrhu zttltrtr, t Ako
$lik
zz- -80
!]
rutuu murmsun
f'\ f,+ AAA $lila
EWi
I u "ntillno$rhi s nwirrr rucirna
ozubrjenja. evorvenrno ozubtjenje
"lu]",*og povecanJe osnog ra.amaka. Jedino se
^::
;
Dezpqekoran.
*ar1"
""p*iia_ i
l.
S povctanjcnr kula zahv.rlnc liniic srrarrirrie so opirsnost od po(firjzivfiril
2. 3.
I'ovcdanic debljine zupca u korrjcnu. lrko (|r sc rircgu prcoositi vcco silc.
I'obolisanje uvjcta klizanja boko\,a. zl. Mogu6nost prilagodavarja razmaka osi l1a odrcalene ugradbenc zahtiovc.
Lli. Utjecaj lrlta zahvatne linije na oblik zupoa
je neosjertii\o na time miJenja tur zahrate firfi..,p".,.ii vedr.i n&iva se pogonski kut zahrame rrrp dodjmice- pronLf Lri (81. l.l70r. I kinematske kruzrice se po\ eiavaju * tkul ,-..,." i] i 'j-.'pr#J .I kinematsLe idiobene knrmice viSe ne poklapaju. u q...r. iUoen..ru;;i." povedavaju /bog raTmicanja zupeanika. zahval zubaca je
L,jfll
[sil0ftI]D
Ncpovoljna je poveiana opasnost od zasiljenosii- Zupdanike s ponlirkorlr lrnrlila nroguie je izmalivati odvaLim postupkom, alatima u obliku zupdullihr i u r)lriku ozubnice. s time da se alat za odreilenu velidinu odmaknc od izflrlku. Mogra je negati)ni pomri pr.o/i/a, ako se smanji tjemeni promjer kola. rr alrrt odredenu veli6inu pomakne izratlu. Pri sparivanju tako dobivenog ,/,,i"" zlrl)('inika s nultim dobiva se pogonski kut zahvalne crte d* < a/. Negalivni ponrirk I'r,'tlL poreia.r op:tsnost podreziranjr. a zupc, poslaju lanji.
^
voni
ru
i f.i"*
zupdanici mogu se proizvoljno mealusobno sp ivali. l)ohi1al osi .r odgovarat ie \.rsti i velidini pomaka profila. Prerna s|arivaniu
Nulti, 4r,"
,l,,l,iv.rlu -e o\e \rsle paro\a Urrijeno.nrka): l. Nrlti parovi, ako se sparuju dva nulta zupdanika.
I
2.
zup{anik t
4,,h, parovi, ako se sparuje iedan Ilr," niihovih osi ostane nepromrjenjen.
i jedan f/-r,," zupaanik. u rrzrnk
ako se spaluju V zupdanici ili jedan %r,. i jedan nulli zup{r. nik, ali tako da razmak osi postane ve6i od mzmaka koji odgovurr oultirtl parovima. 14,,*" paroyi, ako se spam.ju V-zupdanici ili jedan ,;,,,,,. i jeddn nulli zopCrnik, ali tako da mzmak osi postane manji od razmaka koji orlgovatrr
3. lih, parcri,
4.
nultim parovima. osnomi prcfilozubnice a
n
b) Sllh g.f. pozitivnl pomak pro61a a) Nutti zupomik; D) Ve,". zupeuil
O\o <\ojsho korigi \e ./a V\. ponaA profila. poteianje oci zapravo j:d"* /upcanika od drugog. pa se rjemenara,,maka r bo.na ,,ra.nosr :.^.::lll:-{ Puv(crvaju. Da Dr se ltemend zraeno dnrsl6 n6 pry6Ei, mjeru, mora .e Drem; 0,"""r,' temena tauTnrca zup.anika t. i,""Li. ,J r"""ir" ,r,,rJJllil Il:lliDoKove oo nove lJetnene ku2nice i po\eiatt podnozne lrrZnl".. Ou,li." ir_
.
bjcgla prevelika bocna racnosl..rr iijeri bokori^pe*;f, i-r"*lr"Ui,i maknuli u \mjeru oboda. NaLon rrh mjera zahvar ^_ f."" i'rj";r.."rli" tzmrcanja. besprijekoran i pra\itan. Ouaj pozititni ponak p-,fl,
(c
^l*r;"
prednosri:
p*)llfi!al,_
i
SlillS.lt. Vr,,. zupirnik i
slandr ni prolil
ozubnicc
l'onrak profila na zupianiku rro(hrlu ,/= I oznirairvr sc prirnr I)lN .l()()-l i llltN M.C1.012 ir./.) /nlor ltrntl'u 1rrlitu \. S!\ntni t)tDltk ptolihr iznosi r rrr lsl.g.1l.l. l)in,nziit: l-zurtit iln izrrl1llxrvltI s( (,n,l,r ourl()i
IIIII
rtltitr*urflosflct
osmvrm
ktuinice d=z.t
proryjel diobene
(9.14.)
prom i er tj eh ene kruZnic e
d,=d+2r.m+2h,
(e.ls.)
promier podno,ne kruinice
Pronjcr knc\ne
z
u,om,
dr=cl+2r.m_2h. kru;nire tjt - d _ cos a
(e.16.)
(e.17.)
broj abaca apcerka tkod unurim,"" , -'urrcD'd nesarire,. modu' ozub,renr,,"ii ;"i
ilj.rue r tdt<1or pohala prohla. l, lrm) tjenma \4sim apca. u Drav,t,, , = ,":1. ip _.j.2 .. :w :fl, , , fg.i"" (Lr /ahvarne JinLie ^pu. nLlri5 p ^itu"t o\a , po,,r, Kod pozitilrlog pofiaka negarrvnog pomaLa
.u
i vrtiednosrl ncaativhe.
,_.:0. [okora ponaAa x su pozitivne. kod
Iz gomjeg dijela Sl,0.lg. moze se oait; *:l -. *'',ie-.miJu biri \eri.ine rdkrom pomara k"d 1", ii.l'.11" t1 ta--2otiz 2s odnosno J0 (a-- rs.,."--2;;;;: o, 6; ,")6;.nr'.;- li 9l*:T vdnia. prirom .. ' ':"',i'k, mosucnosr podrc/i,,.,p".,,, r,;; ;'. r/vodi dlarom
,l*"[r,i
:;ii,I,'ll'
u obriku ozubnice. \erjaina raklora p"rrr, ,Jr".rn"nJe rn'urre. oha.eDe kao sonica zt.sttjenosi snaranjis .,riLJ.;;;;;;;;;;; granrene wijedno
i#i,il); r," jil,JT.ff ]"
r
+l
U DIN 3994 i 3995 standardizirano je tzv. 0,5-ozub{onje. To su zupdanioi s pozitivnim pomacima s )r= 0,5. Nadelno, faktori pomaka profila.r1 i
;r2 zupdanika mogu se bimti proizvoljno. No, izborcm pomaka kasnije pri sparivanju zupdanika rc $niju nastati smetnje u za.llvatu. To znaai da u zahvatu smiju biti samo evolventni dijelovi bokova zubaca. Do smetnji u zahvatu moze doii rcpovoljnim izborcm pomaka, bilo na podnoZju malog zupdadka 1, bilo !a podnoZju velikog zupianika 2 i to zbog nedovoljnih duljina podnoinih dijelova evolvente. U takvom sludaju smotnjo 19 otLhnJaju skraienjem rjemene visine glave.
Tjemene debljine zubaca ne smiju biti ispod odredene minimalne velidinc, u pravilu s"=0,4.2r (s1.9.18.). Isto tako ne smije biti smanjena ni tjemena zraanost koja u pmvilu iztrosi, c=0,2 l,l (sl. 9.13.). $llfii 0,?0. daje upute za srtsishodan izbor zbroja fakora pomaka profila x1 + x2 ovisno o zbroju zubaca 4 + h. Linije Pl do P9 sluie za oznadavanje pojedinih svojstava ozubtenja. Za o $ljeaja koja prema oalnosu na nosivost i budno8t moraju biti dobrc ujednaaena, preporuduju se podrudja P3 do p6. O stupr{u prekivanja, koji se spominje na slici, bit de govoru u poglavlju 9.1.10.
I
i^:
+8
-g ;
2"0
IJ
t.8 1,6 1.4
IF
r,2
I0 0.8
9
0.4
\\
0.2
{o E 0.2
1
ts 0,4 o -0.6 * 0.8 1,0
I -9 E
a -2
P2
PI
0
Slita
30
$[ti !.10 Utjecaj pomaka profita na grani.ne lriiednosri r(od
4
20o
i 4= ts.
l pr.r, onr :ooTqu ^bu.u ,'" , ,.
.q.
sB
20 40 60 80
&.8
100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300
zbroj broja
G
!-9 te
P9 P8
abi
z, + z,
ir. l+
-, ,
U0. lzbor zbroja rakora pomaka profila
i,
i ,-, prcma DIN
31)e2
Porljela faktom pomaka prcfila -rL i r, izvodi se prema S1.0,21. (za rcciucir.rrnc prijenosne omjere; za rnultiplikatore vidi DIN 3992). Na sl. 9.21. ucflillc s linije sparivanja Ll do Ll7. One su tako odabranc da predstavl.jaju liniic.iulnrrlic opteretivosti korijena zupca malog i velikog zupdanika, odnosno liDiic.io(ll]ll(ih naprezanja u presjeku korijena zupc . trrklorc pomaka nr i rr mlir rrrkr) I)()diioliti da leze na istoj lirriii spariv ri . tl tu svdnr dln.ic priorjcr sa = 20 i :r = 50 zubaca.
;
!l@l
aluumurnonra osmu
Nal'prije se sa sl. 9.20.. za
z + ,^: n
n"., nji ;;;; o;'r];;:;;;;if :"'ere.iz podruija ps r,r r _04 r r r oo,oc q";al,.J;il iii l;;:J1 ;.lj ;j i I"#: -- JU r,llr, z.ol? I dobrraju roike A i A.. ordinale rnaaka o ior1.., _ " o)j,r, __-o_L, t).5o1. ost,*"t t zt It' brciabiz . ^ .^ i'
l:ilW,
0,8
I
o'7
o)
0,6
0,, .! 0.4
Slik
E o 0,3
*qz 5 0,1 3o
t 4
0.22.
b)
Nastajanje dodahe boane raanosti pri sparivanju V-zupaanik,r (pdkaz zainosti je preuveliaan) a) dva zqtanlka VrL.; ,) dva zupaanika V-,","
Ovdje se zato uvodi
-o,r
faktor pomaka razfiaka osi
-0.: -{,3
D .r
-r,t6 sr.
,ro.o@o
(q.18.)
B
Vl llB
Raspodjera zhoja
r"I",llHU;;
Dt\ ***r Jqoj U]ri
i jr, na oba zupdanika Drema
ALo
redu(ujr Drojd okreld)
i,ffi I,#i#;,Ii,TJ.$J_1il1i:11t;T:L[
j:,i#iJ...............,"#:lr
j:
u koJem se ne sl".*ir'*-.::lT .* podru.ie zupca u ovom podrucju
,
"l.rarn", ,"a-'air';:"-", .t.':1.
i;"l,lX,;il"il',:,#i' i:f,:;;i,::;yl ryiir?;',ffi: ";.^*; '"s#1'1,T"!T:,i oi",l:" irnuJ, r,
,,
tr'ri
u"rici,. ou,"
,
;:r*trj'; ::.HT.j#: if ^, .; il*:I.:fl }ii;""rr# #l'si"1 i':fl:-'1i1il]":'r ''ra.,mar osi mom o'n
ao
a'a'''"
je R. zadan. a da B lreba iraiundli.
B-
srednjem. biJelom dijelu sljke 9.21 -U ia\ ljaiu smetnje r"rr**] nisu potlebna. u
iednadzbarna ,n
+Y:
z1+ z)
-0,4
srrh
/'
bo(ne ztai nosti ,,
ll''d1!n''i ,-r, ffi;;';,";;fli;:;?h.fl"rg,ir:o o
B,
1+'7
(9.19.
)
ianosi
B,
(9.2{). )
S izradunanim faktorom pomaka osi 8,, dobiva se jednadiba za stvnmo potreban mzmak osi
11.=(/r+/r(1 +BJ
19.21.)
Ako ovako nastali dodatni raznak osi ne smeta, tj. ako pd istom s,rlcru vrtrlio nc doale do kolebanja oketnog momenta, pa time ni do dodatnih urutrflriill diDamitkih sila, moie se osni nzmak izvesti u dimenzijama prema.icdDrd/bi
a"=(r.+r,\+G +b\m
(e.22.)
Moraju se zapmvo izvoditi razrraci koji leie izmedu d! i zl,, ij. a=
a\
..,
ap.
Ako pomaci profila leZe u podruilju smetrji zahveta (istoakaoi dio or sl. i).21.), pa znhtiieva.ju skaienje tjemene visine glave, jednadzbe tjcnrcnih pl1)rn.icru.iesu:
f[{I
@
4i
Piurrosilrcr
osilMm
Il Ik|ttje ozublienje
dt=2a_da_2c
a .1"
, ,"
(hm) unr.ieni rumak
1,*l
lodnohi p.orter zup.anika lrema.rededzbi (e.r6.),
(nD1) potrebna ljemma aadDost,
!
iz
"raamati
a'r
atske
l
t zahvahe
linie
Z1l krnrstrukcrju evo]vente
tl
0.23.
m tana
L+2x.m tana 2
6iji je polumjer lemeljne kruZnice
lrrkovi iznose:
AC=DC= p =tana(
AB- e\ d-lanct-(t= y
t,_-J.t
a -cosa
.ic cvolvcntna funkcijd kula, a
lt*inice
l' l') d*,
tila
se
,evoluta
d,<,
Polarni kut
2a
= u+1
d"z=2a
a
pogonski
_-r,tr
a osim toga
p|ofijer kinet
V,,r,,,, zupcanik s =
pravilu c = 0,2 u.
Jednadzbe
cos
s=L-zx
VDl", zupdanik
(e.24.)
osi.
S utualenim ra2xnakom osi a moZe se i7 ct*
(9.23.)
daz=2a-da_2c
(e.26.)
d*t
(e.27.)
je kinematski omjer prema jednadZbi (9.2.).
r*iu
d^ su za ununnip ozubtjcnjc 2.. u, a i J^t ncpanvn;l *"61 nr pri f ,f" t"f," *"r'p"#rl, pro,iztal da pinak prolita o:.n11 ".f ,"tit", ,,p.,,ik nrogn. osobuo onda ako ie bror velik. bi ..;,;;; ;;.1:;,, ; ^ha.,p"i"i"-1"Daa"p,s,,'ip.g;:rj;:: to siupanj Noo :-'- € roTubnica) ne mrienta se "^.I'_.ol:O:i,],',
u,,?l
il:ll'lT
,.
,",;;;;; i:ii I
:'::?ilT:.al'o
Nuhi zupta i(.i mogx se promatrati kl ao v-zup'anici protila r-0.
'
Sllh 3.20.
fal'1orom pomaka l,rcrna
$1.0J4.
FIItrffimnEfinxcil
ea =
Yoniiko ozubtienje
V^"*
zupdanik s =
!+2x.m.tata Nrdalje je
!-2x.m.ta...,
luk, u odnosu prema temeljnoj l
fC = r-\t^n
S F,rro(u c\olvenrnih funkciJd mo,/e se odrediu debliina./upca na brlo koiem j)olunticrLr x cko su nazl!ne debliine zuoc:I v-lupcaniLa na drobenom promjeru r/rirTcD( jednadTbdma:
Vpb" zupdanik s =
ceometrijski odnosi jediniine evolvente
(r
-
.1)
- r"-ev d
er d' +(ond'-d'\ "\ / +
CH-FH
fC -
CK r, s2 r
;,
16
(er
a"-eva)
t.r,
2'r
t=
l.
@uuurruunn
osrouffi Kul
d
pri kojcm zubac postaje lilittk. tirbivrt sc za t= 0
r I\d'-.' u "-.' "'1. )
",o'=t*"rr. d Polumjer odnosno promjer na kojem zubac postaje iiljak, dobiva sc iz otlttosrt:
{'
I
cosal
,,
a/ , cosa cos
cos
Vrijednosti evolvenftih flmkcija dane su u sljededoj tablici.
o $lili 1.2{ Debtjina zupca s na proizvotjnom polumjeru
Tabllcl9.2.
wijednosri za c? i cl . dobi! se debrjina zupca ,.. na Yjy],::., /". odnosno promjeru /.:
polunJeru "^
s
= 2l
_
;:
"(*
rb
*
\e,,,
*
d, - ey a) I L
"-
",
)1-
a,
(.; -
*
*-
*
t)
Kut a proizlazi iz odnosa rb=r.cosar=t,,cosd
.o"o
=!
"o"o.
Debljina zubaca na temetnoj louZnici sr dobiva se iz uvjeta:
t6 =
Tiemena debljina zupca /i, = {, . cos a. , odDosno
"or,
ara
\ ^zth(s -+e\Al \.1 )
s, dobira se s pomoiu kuta 06 iz =A rs
*=rn(i**o-* *^).
odnosa
Evolventne tunkclje
,= dd=t^d-a
trtrItr
zlqtlrnNrmmr
W
osrontE
nmafa o$i ielillo [mtrs[orn cvolyemifi tuilcih
jir*t:
5,.t[rffi t!l:1i f"",,*;,i:ff i#:K Hruf :r :*;,:, Iil",:,;'Iili#ii ; ^;# *]11*fl1ff1'J:'.'#,H::'
ffi
Cd Raanak osi
{q
= x)m+xzhr= m(x) +
x,).
PIi ovom razmaku osi Oll, ="" pu*t,,i, iz rc(fu hokov zuinost. ttudlti (|r (lo momcnta krda se budLr odredivalc izradnc tolcranciic, moruiu dinrc Ziio lupdanika biti takvc da omoguduju neposredni dodir bokova bez zrainosti. trcbn / paanike V para dovesti na mzmak osi a < a, (Sl. [.25b). llazmak osi V-pam d + rr + /:. Prema tome se zupdanici ne6e dodirivuti svrrim cliobenim kuznicama. Dodidvat ie se kinematskim kruZnicanra r.-, i r.,",. Itazmak
osi OjO, jednak je zbroju polumjera kinemarskjh kuinica
iznosi:
", =,r +.,
+Cd-.
+ r,_
+htt. \-, ! "!- I,\
oio, =d='-,',+/"2 Ove kinematske kru2nice valjaju se mealusobno jednakim oboclnim bzirruma. Radi toga momju i komci kinematskih kmZnica (p*) biti medusobno jednaki. Bududi da je debljina zupca jednog zupdanika jednaka Siini uzubine drugog zupdanika, moZe se pisati:
s*l= n1a
/., i
s",= /"r.
Na $1. 1.26. je pokazano da je zhoj debljina zubaca na kinematskim kru2nicajednak koml:u kinematske kuznice p*
p*=r*r + /*r=rd + l*2=r*r + s.r.
t/8! ,.{
,*t
i.
.1t
knznica 2
kuini@ 2
b\
Slllt g.25. \.par , .h(or ^,pcanjk dodi4jd sEndardn ..r..i. ,L.j,il l,,il."I' r profrt. n, u potordju nepos ,d
Slika 0.20.
Razmak osi
Vlam
bcz boinc zra.nosli
Prcma ranijem, koristcnjen ovolvcnlllil) llltkciiu. nroTc sc clcbljina zuhucl kincmatskim kruznicama izuili .ic(lnl{lrhilIrr
r,fII
zumt rugosnmr
0srr0erI[l
'"' ,.,,
Snranienierr razmaka osi od aj, t1,) u snl rlih so i tjcmcna zradnost ( ((.= 1,25 m). Ako pri neposrednom dodiru bokova boz zradnosti treba saduviLti Ijcnlenu zradnost c, treba smanjiti tjemeni promjer (sl. 9.25b) za razliku:
=4'(;+*,-*,,) =
d",(.;
+
d ", - ", d_)
dp
Ur.rstavanj em dobi\.? se
P. Su d*
lt=zt
=
/i
r*, +r*. =a*,111 +en
t4
a-e"
a_ l+,t,, | ! r \42
=!:1,"=!+2. * . tana=nl!+
2
r
** o -., o).
je faktor skraienja
12+ m(x,
+x,)-a
tjemena.
Tlemeni promjer nakon 'k-raienja llemena imosi: d"r = d
+2xn 2kn=d"
2km'
Ako nlje iz\Tseno skadenje tjemena, preostali dio tjemene zradnosti iznosi;
1*.,o1
'-'l
m, dobiya se:
k m= \+
a=
d,
p",.)t,x ,,^ -;l ,..li .L ,_" ., o_., ,, t, nt2x, ,n,-lt i - tancr , '
+d,, 22
d",
+J|
-
1.,
l. .u o- ", o" l
l; l, ^ Skraienjenr p" i sredi\anJem
J.
Jednacrbe dobiva
0=
2(t,
+
se:
x,) tan a _ (2, + z,) (ev a* _ev a).
lz gomje jednadZbe proizJazi zbroj faLlora pomaka profiia:
1,a4=,,a,,!!3t-!-! Pogonski L:ut zahvatne crte
ct tt.
21anc(
a*, ako
su zadani
lffi'tffiiwttrvania se postiglo kontinuimno okrctno gibanje, bez eventualnih prekida, mora Dovi par zubaca uii u zahvai prije nego sto par zubaca kojije u zahvatu izade iz
Da
bi
,/ahvala.
lo ziaai
da mora poslojati preki\anje.
Kada prema sl. g.Zl. todka A na zahvahoj liniji prijede put koraka zahvata P., sljededi par zubaca ulazi u zahvat. To madi da postoji prekilanje ako je put zahvata (dodimica Fofila) g,=& + gr dulji od koraka zahvata P.. Radi toga odnos izmealu puta zahvata go i koraka zahvata P", tj. €o = gJp" oznatavamo kao
prelciwnje ptolla il| stapani prekriranja
fakori pomaka profila, iznosi:
=2.zt+22"- tana.ev o,
Ako.ie zadan mzmak osi d, je{:laadzba pogonskog L:uta zahvatne crte glasi: cosa?$
- -:-:1. m.(ust/. 2a
l'fonll mnijem proizlazi: ,l*, =,1,
"o'd
cos4!
,
a=u\ttu", _q+d, jgsa .- :r+:, cosa" )
Sllka 0
/
vr
r
(tlodirnio!
r(rlh)
fn)llh 1,|vrlr fo(lno.,ir TuNmiktr !" f
27 1',ckriv,rrrio
s,, prl ahlal! ljcncnr TuPadrik } !,
l),,1
l
@ruJfiurnlttlonnr
O$OWE ,",
=d-,[; *"" *-",,_]
""'
. ='-'(A* t'
(s,
Uvttavanjem dobiva
,," Sa
I *
o-", o*).
",
,^" =.(l*r, r*o) i d1 = 2,. 1n,
d."k
p"-z,l l,ft
'- ,."
p, i
l-'u,\zL.-2" a"a
l'.u,
Ako nrje izvrseno skaienje tjemena, preostali dio tjemene aadnosti iTnosi:
J"
"'
i. i
5e:
proizlazi zbro.j faktora pomaka plofila:
xt*x2=2,12re\ dn-e\ 2tan d
+rJ
)
d"-
+d -
Wfif@titntuiuania
l
o"
+2xm-2kn= d,-21{tn'
r
]
0=2(xt+x,)tata_(2,+ z,)(ev a._ev a).
.lz goqje jednadibe
=d
L- A
eua.
a
ic hklor skradenja tjemena. li(.lncni prornjer nakon rkracenja tjemena i,,nosi:
se:
,_p",1t1x., , '" -^ l, [z'2t' lmal'er a SkraCenJem
at-a=k m=\+t2+m(x,+xr)
).
=r-.H *. o-* .-)* o-,(:.
=r,",*"-
dobiva
a"
se
cl*=4 a,s =!+2 x.n
r/:=zr.rr,
a-et'
Snlxnjcnjem r^znlaka osi od.h n0.r snrarlila sc itcDrcna zladDosl r' l, 1.25 nr. Ako pri neposredno:n dodilu bokova boz zratnosti treba saduvtlti liflrcnu zradnost c, treba smanjiti tjemoni promjer (sl- 9.25b) za mzliku:
Cl
se postiglo kontinuimno oketno gibanje, bez eventMlnih prekida, mom novi par zubaca uii u zahvat prije nego Sto par zubaca koji je u zahvatu izodq lz
l)n bi
/[hvata. To..naai da mora posto;ari prekriranje. Kada prema sl. !.27. todka A na zahvahoj linti prijede put koraka zalvato 20 je put xl.jcdeCi par zubaca ulazi u zahvat. To znaii da postoji prekdvaoje ako ,uhvata (dodimica profila) g,=& + gr dulji od koraka zahvata P.. Radi toga o(lnos izmealu puta za,lNata
lt|kiwnje pmfrla
g, i komka
rh stupa
i
zahvata
p., tj. E"= g/p" ozr]r,ta\afio kao
Plekri')anid.
Pogonski kut zahvahe crle av*, ako su zadani faktod pomaka profila, iznosi: et a" _- 2.., . ' , tana _ er cr,
zt+22
Ako je zadan mzmak osi a, iednadiba pogonskog kuta zahvatne crte glasi: cos
a"
--
1l-li
.
,, . .o. o
Prcnla ranijem proizlazil
cosa , q\-4,-,,cosa cos
aq
o-d*r+ d"z
a\\
-,
d)-
-d,+,1,.el _..- ,*""ffi cosa. 2 cosa*
Slllr
0
27.
l'tcktivtttric Pnnlla
r rjcnronr,!Plxnikn 2i !, ^hrt z,livr r ((lo(lil ior f!,llln)
|.,
pLrl
l,rrl 7,1,v,(n fo(lnoli! TuPtMikrr !,, rur
El
zutru murosrur osmw
Iz geometiijskih odaosa proizlazi stupanj prcIdvanja za va jsko ozubljenje
EM.mNu
+ (9.28.)
plienoshik s ozubnbotu
,[]i *!!_t!-",n, , _SIES_=_--
E = ------
(e.2e.)
-.G
d -"ino*.
o (e.30.)
c)
I:.l1;i::inije"mrdtrzupan*a,uprau,ua=:o'.
i*, ilffi i*l'tt"I:j,::,,",,.T:r:yt: i;ffi;'o*,,,",o* n", *uo.,*.*,,r-*lu **,,u*r,
,ff] ::ffi ;ffi*:i,
p,on,a na^pcd,,,u .-_. ,mml 3,:.0:,"a koral ?atr\al. . re,Iettni koDk -
o
=
",
,,
p\oia, n.r
Uvijek treba biti €, > t,ll prjJenosnjk koji treba ororek .-, 11";: q nue rTraaunar, Jos ",uuu, moTe ,. .a m -",::l \ai me.,p,or, mu u.rffi
r
Sllh
ll0. Kut nagiba boka i kut uspona zupdanos
:Tj
co\a
zubaca Tadan (odredenr.
a
;ril,i.;T: i[;'XJlL,i#J;H;;t.,,,
EEffitvisoroozlt[enie Zaiednidk vi.i"" -,1^^
I;,,:t;j;*##'$i'$frffii,tmli;i:r;trff, zajedniihl visiha zubaca
"j"::
Sllh 0.1!.
b)
hs=2Y.
j":f :#:fr *,*x::*n"::*myjt9::*r;,".i,',,'"1 n1e. a sa
y> ) kao visoko ozubliile.
a zupilanik 2
lij evohodan.
Bualuii da su kinematske po\Tsine zupCani_ ka zakrivljene, imaju i uzduine linije bokova ,,akn\ ljenja u obtrku zavojnice Kod wlo 'irokih zupcanika bili bi Tupci.5licno kao na\ oJr na vijku, navijani na diobeni cillndar pod kttom usqO p. Celnici s ko.rm zupcima nazi/,ufla /vnju se zato i ,rionici. SliI0 0J0 pokazuje pogled na delo delnika s kosim zupcima i razvteni pla_ St diobenog cilindra.
(Dm) diobeni prcmjer apranikal,
/;
Zupci delnika s kosim (helikoidnim) zupcima zakoseni su prema osi vftnje za ku; koji zatvam linija boka zupca na diobenom cilindru s osi \T tnje, a naziva so zupcima, momju se kut nagiba boka zupca B. Ako se sparuju dva delnika s kosim nagibibokova zubaca poklapati u kinematskom polu To znadi da oba zup'anika jednake, a po- smjcru urJraju imati kutove nagiba bokova zubaca, po velidini (sl'g'21') usponom i tie''im *op.ntn". R-likuj".o ,ito zupianike s desnim
diobe m cilindrima Zupaanik I je desnohodan,
r . /": (mD) tjeneri pioDj*i zupianjira, |l,, 4, (mm) pr@jdi tem"r;, , r..z"i*
i:]
fielllolililllll ilrulllll
pam aelnika s kosim zupcima, mjereni na
unutamje ozubAehje
;
s tostlll
ielnik
s kosim zuPcima
raijmi
diobeni cilindar
!
@4mumunosnr
EXI
osmvr
.,
l,i} *T T#:;'T:.il:i;ilT,.
ozubrjenJe ne or'om
r
lr"rrr'*
norma,n ih a,a,,.
ako ;1:r -s.p:molcu boka p. srandardno 20. "B'bn
,'i", .ira.t"r".[l
rom na o. i *,",.
o"ro,"r.li,""-,i"'.i::.10*,om,
pre.jehu urresiekx
'lllJitili *m,:n x.*;:',:,::", u1#*T:;i"JilTlj r;:J:;,,";;::,:ry:; ,;,," r,,u" n i ii,i ;:;;:,::;;l;,','3;:;
S nrbroicnim veliainama nlogu sc izrlallrlnli (sl.r).29.) 1tt
dnjer diohene kru1nke
Il?fi
,::l;
(9.14.)
P
cos
promj er tjenene lnaznice
d,,= d + 2h^
(9..r 5. )
dr= d _ 2ht
(9 10)
'
19.:r 7. )
prcmjer pod o;ne kruinice
prcmjer temeune krui ice dtb
= dt
a-l,+r.-.
B
(lm) (') (mb) (mn)
(')
cos
111,
'(
';(-
,
.-)
l,)..lx.,
,ordalni nodul ozubtl"nlu pr"*" tntt. e.t. i tntt. l.tu, kut Msiba boka zupca o,ubljenja na diobenoh cilindru, tjenena visina zupca. u pravilu i" = 4", podnoina visina apca, ! pravilu i.= 1,2 -", aelli (bodni) kut zahvalne linije prema jedDadzbi (9.33.),
(mm) udilusi diobedh kruznica u
delnom (boi:nom) prcsicku,
brcj zubaca ,upaarka, kod uuumjeg oznbljenja zr mora imnli hcsr(ivrn
j
Stth 9.t0.
Normalni pr€sjek (okonit n
"
**i'
^i"[de'
';";u
Stupa prekiranja prclla ,o 1d.eba svesti na delni (boini) presjok ptr so proradunava po jednadzbama (9.28.) do (9.30.), s tim da se uvr{tav0 16=f\6, d.= aQ a!. = *L, rt=r. i p"=PE.
boka) delnika
,, Y*rl t"li se odnosi na normatni Drol rruuur ocrabrremo prema !",*olain morluton m,. llandardu ,r;n lt :o!':To ''"' l' I q'la). Modul koii se odnosi celni tbocni, profit
nari,,a..
'
na
Celni (boini) no(tut m,
Iz
= n,,/cos
13
je nornnlni kot P 'nt ft ietni tho,ntt r'.-*.n a*tnirb".t,i,';':;;,:;:"):::k tJe lzrat|Iia\a toga prczlazt da
tax 4 = tan q,/cos B
(9.32.)
korak
se iz jednadzbe
Najveii raznal( izmealu podetne i kajnje toike linije boka (sl. 9.29.).ic lttlt spreza ja bokovt sp=b-l?rn 9. Pri okretanju u smjeru strjelice tjemcnr todkn y' ulazi u zahvat, atodkalrjejos izvan zahvata. Tek nakon Sto pri oklclrlllill zupdanika jedna toaka na diobenoj krinici prevali put lra lrl2 = /r ' tan fl, loclirr ,rr ulazi u zahvat. Nakon Sto je todka Br izasla iz zahvata, todka ,R: nill zi so.los u zahvatu. Todka -8r izait te iz zahvata tek nakon Sto je na diobcnoi kruioioi prevaljen put l4ljwr = h - tan P. Odnos izmedu luka sprezanja bokov/) ttu /i i diobenog koraka p, je radi toga shtpanj spreza
(9.33.)
/ -r,,
jo
boCllih
liniit €f= slPt=
h tM
BlPl
(9.39.
)
trTllzutulrrrunomcl
ost.ourlE lah\al_f_elnika s kosim,.upcima Oaje prema lome dulje nego 7ah!al aelnik, Buduci da zubac ne ulaTr u zafi\al neeo posrupno uocka ra toekom. rad *t,1, , t"._ fl.nnom. lrvo ttsi od mda celnka s ra!,nim 7Dn.; ^pl#r"ii.'.i.Jl "' rff n,a s i b a b o Aa p r,r..; r." ;; l'; (ril?"1"o! ! r'.,10,;rf,, ,".,", ?J donose ni(?kve prechosti, a veir izaziiaiu \elile uzduzne I'omponente srla kole moraJ, uiri urr,ateni re^*".' '-'" Kinematskj crlindar daje u nomalnor presjeru rsl q'r0 ) eripsu cija je krada poruos dI --,.. ;;,il;:;;;;"L na. raaroj porr.,osi. .,,-"1",''^0"i".,t,,'*,illi:il:'1#:,jl]#Jl bokota. Na lr-aioj potuosi radtjus zatcir tleoo.ri _".i ,1. srn 4rpcrma.mozemo radi roga Tamislrrj ",,pr.. kao *rrii. mahrm profilom. koJemu odgovam "_ir,^r.iJ".;"#_ srandardni profil. zrr.i . lJenJem nalre qe na fikrir,nom djobenom prorl.. . ,"aU^# r, "r,r'i_ Lk,::
. m\nrm ./upcma. :
l;;;il;;"";;;; ;i;;T
-;
;i;il;
nom diobenom promJeru odgovam
i fildrni
brot zubaca.
z,
-
z/cos3
kod
=
svedeno na fiklivne zupianike, iznosi
/
0
e.40.)
(e.44.l
""
i
rrrr,r
+,,,)a
(9.45.)
=(r, +r,z)+(xr +r.)n^.
(9.46.)
= (n,
+,i, )+ (r,,
Stvami razmak osi moze se kretati iznedu a = av ,., ar. A.ko je u podrudju moguiil smetnji zahvata (istodkani dio sl. 9.21.) polrol)rxr .\kt utiti le rcne risine zubaca. treba izr a$ati tjemene pmmjere tl', i I' t Prcnu icdnadzbama (9.23.) i (9.24.).
Ako se razmak osi odabire, iraadunava se ielni pogonsk k t zahvuhr
li
iir's
pomodu jednadZbe =
4.cos1
F
(9.41.)
d- 20' ft"ar"*u" ,?.i:.;i.'
rr\nI
izradrmava se s pomoiu jednadzbe (9.19.).
Jc(inadzbe mzmaka osi tada glase
COS
'elnitra
i kod V_ielnika s
z;s,
koji
se kod
pozitivnog pomaka
(e.42.)
jedanp(tt snrrurirF ;i (sl. 9.19).
(e.43.)
lirini
boka, koo
i kod dclrrilrr
s kosiln zupcima.
ptomier podnoine lolZnice 2hr
j os
rjenin uztluinim li iia lu ,r[o!rl (sl. 9.2.. rlii,,l)irr
sc Lut nagiba boka zupca p kontinuirano po cijeloj
-
i
Sturyni prcki)anja e, dobive se aralogno iz jednadibi (9.28.) do (9..10.). irko se uvrsti za /, = r,", ft= r$, at= (4 c[+ = a,\! rr = /-,1 i pt= ?v Slul)ttttj ltk trri tnia boinih linijd et] tzrntLtnd\a sc s pomoiu jednadzbe (9.39.). Ko(l ruptanika sa zdk
l)tr)rtit tienok kruilice
m,
.)
i,i, izraiunava se pomoiu iednadzbe (9.41.). Pri tome se odilava
se
tt,= d + 2x.m,+ 2h.
(.9.4',7
,
27.).
Cmnii i broj zubaca
^un.n'.,.-ji;.ff'j:"iliT;: *ll,#iX,::;"
dt=d, + 2x
=
i 1,*r dobivaju se iz jednadibi (9.26.) I'rcnjeri knenatskh kruinica d,a-COSar
s fiosim znmima
po(iela faktora pomaka profila ,,r i.n: obavlja se kao /Uncrnn prcmd \1. q20 iq.2t. t rikr vni o,o,",l S ldktontna pomaka profild r dobi\a
4*
s ra,nim zupcima
o I/hor
r"
l-rktor pomaka raanaka osi
zabaca
14 prakticki granicni broi tzub, -twr uuaca nulrog
llf@ilnici
ktot pomaka rozmaka osi
a,
"""1'I,:,f*
Sdie Je z;
(9.37.)1.
,0,-."
zubaca mlerodaran je za proraaun granianog broJd ,,ubaca Lao Sranrce podrezanosli. Za celnike s Losim,,upcima iarosi
,
i
""#lri. il;
broj zubaca
praktiik grandni broj
(e.34.)
;il
i"irril,li"l
frkiwi
('\'lni nodul m,, telni lcut zahral e liniic d^. trot ier diobene kruZniu tl, i t'k)tnier temeljne kruLnice du ostajLr neprornrjonjeni [jednadzbe (9.32.) do
rn
Kocl V-zrrpinnika.jc lJ
kut
N lt? a,lniL" t rurni sr /= {)" i {=1).
zrtdni
oqihu
tutl luxr
no dnn)ot)i
ltninid.
iiioicnx) snrrl rti V-tclnicirnrr s kosinr zttpci'
Ftrlii[
r0lr
muilosiltcl
oouru
WannEefiiln
ilhl"rffil]{r:11ff j#il:u:;n1 j"..jr,i:rt",::ff :l ",#;i:*:i:1,:,i;."
l#i ;: t
*rt'*fffi*ss*ffi
liri1'i5i$.1i5ill:i J. vrsoka drnamjaka idr?livosr za takve zahtjeve dojaze u nh,i.
4. remper
lijer,
lopani, polirani). Nezakaljeni zupdanici mogu Bo strojno brijati. Brzorotirajudi l,djohosnici zahtijevaju dob(o podmazivanje. Bez podmazivanja isfrosili bi so vrlo brzo i zupdanici s poboljSanim i zakaljenim bokovima.
Ako mati rupcanik ima malen diobeni promjer u oilnosu prema vratilu, ,updanik i l'ratilo se izaduju kao jedan dio (sl.0.lll). Koji put se prije ozubljenja vijenac zavaruje na \''ratilo ($,gJl[). U ovom posljednjem sludaju opseg potrebn! obrade skidanjem destica je manji, pa izrada moze biti jeftinija. Mali (pogonski) zuplanici vedih dimeflzija pridvrsduju se na laatilo s pomodu pera (3L 0.llc). Kod volikih oketnih momenata zuplanik se pd&ts6uje na klinasto ili poligono vratilo. Zbog zareznog djelovanja utora za perc, razrnak izmedu tjemene krul' nioe do dra utora za pero treba iznositi najma4je 4 m (tn = modul).
#*,i,,,1'''lffi
_*
lUev.
":",ij,i,ij.:.;l,,:r;r:,
.,ffiri:Zir:,:,ii;,,]flg,:ifl .::^::,tme
\u prema vodi,,ise,
fl*lrl{*f
oblikovanje malih (posonskih) zup.anikn i vratilo odjednog dilola; l,) v,jenac zavaren na vroliloi .) nr li
Sllla 0.11.
u) nali
naklirjen na vratilo s pomotu pera (klina bcz nasiba) zupaanik^pdanik
bi se smaniile mase koie rotiraju, djo materijala rsll, (t?lk\lih lry.\ tilitl rxdcnih od punog profila odstranjuje se tokarenjem (sl $.12r) ili brrscrricrrr (81 3.32[). Kod Iijeranih zupdanika glavina i vijenac povezuju sc llnkoo) plotrnrr i oiriavaju rebdma (Sl.9,320). Zuptanici kojima treba omoguiiti uz(lLrino f(rrrir.rDje po vratilu, dobivaju u glavini kJinasti profil da bi mogli Prcnosili okri]lrri rnoment (vidi poglavlje 2.3.3-)- Velik zuptanici gotovo uvijck str liicvrrrri. Vii(' nac jc palcima povezan s glavinom (sl.9.33.). Kod velikih ztrpdrrnikrr pllLi srr ruiiesde I presieka. Prema iskustvu uzima se z = 4 do 8 palrca, othosno
na_
,,.'y:*#il*#5##n$,1f,i,'i*ffi Y|,;;# *''*[iiiid-#,,:ff *ffi .ffiiffi
,)
Da
6' konsrrukriwti aelici. r' cettct za poboljlavanje.
r#iil:y:ftrY;:x:ixx:i#:ffi
b)
o)
zubaca
""'T;#::io"",ff ':''":tflIlili.liil'3i,"rT;;tll",:Xll J (errcnr 2. srvi lijer, :. nooutami tijev,
fit mm
f
z='tV /= 0.021 (mn )
,/
(mn,
Sllh g.Nl.
kod nedljeljmlh zupdmika, diobeni promier zuptanika.
Izvedbe delnika
a) tokar€no iz
puogi
,) lok{eno iz punos i c) lijevmi apta k
bus€noi
/=
(9,41r, )
d 0,0156
mm
kod diicljcDih ,rrl)tunil(
@ruW
,
@u4ullltusnrcr lruxrvurr
mul
ohodna sil optcrca{c palcc na saviianic. l}Lrduci rh sc obodn siIr r)c r:r\lx)ro(hric ravnomjerno na sve palcc, uzinrx sc d sanro 114 palaoa nosi. u o(l ,,\,rh opct samo glavna rebra, polozena u smicru okretanja. Sporedna rcbrr sll .,!r)iirr inalnn momentom oFora ne uzimaju se u obzir. S obzirom na udrrrrx ,,t)lcrcacnia koja proizlaze iz uvjeta pogona (pogonski i radni stroj), iznosi
"t
lupt?zanje na savijanje
,y
(Nimnl)
naprezaije nasavljanje u presjeku palca,
(N)
naziw
(n'n)
Z W
F, K.t, (zt4)-tr
(mmr)
(9.50.)
obodna sila na diobenoj kruinici prena jednadzbi (9.49.). pogonskl faktor a latrl. g.l-, krat obodne sile do opasnos presjeka, broj palaca,
pr
mommt otpora lresjeka palca
=,.n1
sii6, ako je
r
broj slavrih rcbnn
presjekajednos palca.
Za dopulteno naprezarje na savijanje moze so uzeti dop or-0,25 (
S[h gJJ. Veiiki tiievani zup.anik
Uobiaajene dimenzje prema sl. 9.3j.j
Ii
\rsma Slavnog rebra h, _ g do lO _ lrslna sporednog
rebra
lliiif
el"*ge rebra dijela
#ffi .
dchtiina
Irilllilin:
gtavine
glavine
";d
r,^,,^"
Uienca
lm !1.
Pogonski faktor
&
zupEanih parova
h .Odognj,..
s,
-
1.5 6o
0eDurna sporedrog rebra s- = n z " duljina
dulijna
ou
o, = Fekidna dvrstoda materijala zupdanika).
z
,
_n
2,,
sLr,
i'r ''
-;-. :" o;r:
l:l;
i i,:'
nr.izloJnlu .lcktii.nc cnelijc. p{cnosni.i
^ /, N\ftllr,lraND. rri.lnkx J, l! i di2iLido. ru$iL (ih\fi
Io,;i*,.,,,,,*"
'l0
,
, u[.0r]enL gulloitr,lljFr. frmfc r !iic
rnm.'a celitnj tiie\.
Stru,
jT'.f,,Ti If ,;: t".Tfl,il.ll,";:jJl;l;"oi-:il. {:
nozivna obodna sila
i * **g*ig+*.,l1**ffi-.*
Dolon uldlnil slrol.lo, 1.tlo di2il.. .k,r1ii ir.ln I ,lL2ari.r, rinrski v.\tllrloii. inijci{lic. zr nci.-
"'
:l:'
tLec, shoj
z lnFl
cili'iLlxrx,
lc runrc, vdljaoniiki srx-
U pojedinadnoj iz,radi, a i da bi se smanjila te:ina, :?./pi?nici rc zuwntiu. N,t glavinu od valjanog okruglog delika zavaruje se ploi:a koja nosi vijcnro izr dco rxl pbsnatog ielika saYijanjem. Radi ojaaada konshlrkcijc dodaju sc rcblr ($1. $.31.). Itavna rebra uitealuju na radovima rezanja. Bududi da konstruktivni cclioi irrrrlrr viic mehanidkih svojstava nego sivi 1ijev, zupianici mogu biti osjclliivo lxliti. Za dimenzioniranje nrogu posluiiti slicdodc ofljcntaci.,skc vcliainc: dcbliinl sliicnkc gl'vinc x'= 0,2 ./, r I rll. dcbliinr ploac !, = 0,tl do I m, 1.,:l (lo 1,s,,. dcbliina rcbrra ! = 0.7 r,, rlchljinr viicncrt (hliin,r sl vinc /. - ?r,
![l
@
ndlu
murmsnu
[1lmm
Iablicir 0.4.
() iicnraciiskc
,;d"i.i;;,l,
vrij".l*.: ;;;
-J:iiliki'
J,;'rtri
" tr
J,
Slila 0.3(
Kruaj
glalari
j,l.,rl*rl,,l
::::11:ITry,., yeliki
zupconici vi\okouain\kih priienosnika momju . kowijednih marerijala.
imali \ijence od tiso_
Vijenci se kuju od odgovarajuieg a.flt"
i ,"pi""*. fra". ,i*;o"or*
na Jijevane glarine r$L!.ij.r. Clavrna mora iza svakog dru'gog palc" ne upuste da bi se napetosti l[jeva mogle izravnati
i*." iri_.t* ir""Ai.l,--
g:bli:a
Ujenca glavine *,
k=0,8
-
do 0,4 (d/80 + tO rIlxi) + 2,5 0.8 do t.4 {/ 80 l8 nm)
r
tncrii*
u'nb trrLii'iklTll: b3t5
isL
t
vecrm brojem zubaca imaralnomjemo To je raTlog d7 t: za
Zupcr visokouainqkih prijenosnika izraduju se
r
lim modulrma. Oni onda iade mimo r zupaanik? \ece preciaosli bira \eci brol zubaca Orijenlacijske
!
.n1l:.
\ rijednosh vlcll
tabl. 9.4.
lEmEfiort\tienit
n
Manje rrijednosti kod ujih, a veCe kod Sirokih zup{anika.
Sllt lJi. Na lijevaru glavinu napresad vijenac
mjera' stvamih odstupanjs Kontrola zupdanika obavlja se odredianjem stvamih DoPustena odstuodsrupanjima dopultmi'n i ofrfilu i usporealivanjem s Ako kalicu 030 M CI prema HRN Off.f :ooO tru,i"r 7, a "{ ";'.i, je F a prema DtN !rcma ie ilierenia' obarliaiu preko nekog podru'ja loalrca i odstupa' odstupania od"rupanja' poiedinaini
.i.."
*rl '..., Hnfi nal n-fil"l..":
Najvainija pojedinaina odstupanja:
\ema nikak\og smisla da zupca budu nepobebno (iroLi , Ir rom.l,,i,i,, zDog.,nogu(th pogrjesala oTubljenja i odstupanja , f.;uiiru. ,"C. na cijeloJ sinni.
Aj,o npr ori witilu nrsu usporedne. ,.r. ^p"i ""Jiri Lr1i,,')ri""r. sirino zuptunit.1 dane su u lall. g.4.""rn. .vrrcdnosti (iri od \elikog zupaanika re\enlualno V"ll ;;;;;;;;; brlr ne(to malo ,"r" Ui,l,i"ir"_", Zupcanrk od plajrjine mase mora bili uvijek ne(ro ra" ,ri da bi se izbjeglo srvaranje srha na Celu zupca. "i ,""fr", ,#,
'zbrojna
nja zuptanika u zah'ratu.
l.
OtiJentacijske
rotim
Zavareni zupdanik
raeunaju se na smik rvidr poeia\lje 1.t.5.). Radr lalse wro vetikj.zupcanici nar.esce ie ;de ;d ;va na oueuenJa prota/l qredjnom dvatu rebara id\jema uzubinama. OU;. p"f"r,.. veZu se mealusobno u blizini glavine i u bltzrnl vuenca (usporedi sl. g.g.b)
vijenca
M
Tutnniois mjborjim .zinonrcnkodvi$k'ucin*ih Eijcdolr'xr
(a\o\i
debljina
Im
/, i r)tinirnl'rni broi zuL']rc''
kvirii.hc vdjic L,,Ljr
n*,"rn;, r.,t;'rn n,i o**,oa Z,'Nsi.itu <rnn kdrtull.irmt N'iif
\\
'"'
0 mfl
je algebarska diobenoga koraka profld /e Uro HRN '4'r to odstupanJe razhka srvame i na,'ivne mjere diobenoga koraka Zbtoino je swarno razlika algebarska iiinnogo koro*o prolla Fo $o HRN 'a-4") jednog zup's' miere zbroia o&edenog broja uTaslopnii diobenih koraka mlere zbroja istog brqa diobenih koraka' ni"k" i
Oclstupa
i?
,'t-i*"
2 -
Od\tuDonie
t?
elinoRo
korok bokovo zuboca fe' Oo HRN
'4'!b)
je
algc-
zubala swam-e i naziwe mjere lemeljnoga koraka bokova preme DIN ftorJt rut*tu). Vdjednosti dopusterih odstupanja dane su u 13!1.9.5., a prema HRN, HRN M C 1 035'
i.rJ.-rilu
@4luLnmosun [
h
MUIAi Ol|l'Uflfl J.5.
Dopustena
_odsrupanja temetoos
Jjg
'z
p,1:
I
1,6
25
3
1,6
3,5
0,6
1,6
I,6
UI
ozub,jenja premd
3,5
9
12
8
1l
l0
5,5
1,6
t4
I3
5
'
5
l0
l0
8IuI,
u
1,6
1,6
800
j1 5,5
1,6
lro
9
l0
6
i 50 i roo i r." l4 ! -l- -1-1 I 'o t,6
l''1..
6 1
6 6
t,6 4
Jro
8
ll
9
t2
lt
8
t2
,.,.,,0,",1.4
ll
I6
75
l8
23
12 lrR
I
u
32 lso ]so
]:o
:r
-^l--
12
l6 t8
t6
22
l.t i8
22
"
25
s, ]so
32
2A
]6r
28
1;j
25
22 ll 2 i4r l.r j lio
:,
50
ln
56 63 l I
=r[:,. ufr,. o.:p,,a16,2r,.I rr,, ttnr2,,,, [1
71
30
80 9o
l-n'l
25
Irc lrt- l-,, 13 I , l, 20 l2"
l6 l8
63
zt
I
I
r-,
#
90 25
]
r00
iro .ro
1
ool r8o 200
i
SllklgJt, Polami dijagram zbrojnog odstupanja
2. Strk
Ji (:po HRN,.{J.je razlika najvise i najniie todke dijagrama odstupanja u opseg! jednoga komka (s1. 9.36.).
I6
Od
,,
zupca
tr $o HRN '4 ),je alsebarska rallika ndzi'ne mjere rr*. alor:iil sname i orobenom promierLr. popk(no 6. ur*ru *r", ii."linrrd nalveieg i najmanjeg ocira\ania na r,",r,i",",i, *5,; "ffli. ffo'ltnt oolo;".i, I'ugtice. ,itrl cria rli prizme. ,r.* zupcanika u ,okr: " "o*." oi.#, rednos punog
i
I
125
3. Razliko njera diobenih koroka dyaiu zubata z, zupianik' lmieitenih jedan rza drugoga ,'t"l "'u1u t"rrtri;..4 ols:upank prcfrta zr,pca l, tpo HRN r ,".,'. .",,1.,.',Hi.iS.,fJ,;fl:":* r.rupanie snamos
:i:l!
i
r40
*-,-:,2<.r-;z;l;P--;-,---;--rle"-A
"o . ". "u.tuplt Je debtjine
Zhtujnu od.n ponja (sl.9.30.) su rczullrt gxlrrrla|urr1u islodobnog diok)v oil nizir odslupanja pojedinih toleriranih vcliCina ioblika zupcd kontroliranog zuprrnik.r: 1. Od:tqnnje sprczanjer? ,E (po HRN ,4) je odstupanje stvaflroga kuto i)lncije gonjenog zupdanika u odnosu prema nazivnom kutu, naslalo /bo8 odstupanja oblika i polozaja bokova zupca, svedeno na luk kiroD) lslic kruznice (s1.9.36.).
1:
,+ i.:o 32 lts ra lx l 40 Jso 6l
t2
10
t,6
]J
ll
12
8
3,5 IO
I
3;lT,:'za DIN 3962)
"&
t2
400
kora_kr
,'fi:,iu",,ii,:ffli
]*.1'ii
;il)ll j^::':i'
,t. uustupanJe pronjera "k ",;;";;"i;;;:s";;:::,i.' eneline /\7urni.r nazi,,ne mleie o,"r*',"#.i;rJ',|# ""1 k ^,tko izmedu sr\arne
r
L
odstupanja
upanja n?du\obnog polaZaja
Oclst
panje razmaka osi
f,
o,i totocije:
(po HRN
l.) je algebanka
razlika izmedu
i nazivne mjerc razmaka osi. Odstupanje paralel osti osi, (po HRN inllinacija ,4, i devtacija /r) j0 stvame
tangens dobivenog odstupanja u oahosu prema dopustenom odslupaDju,
Odstupalie zracnosti bokota je razlika stvame i nazivne mjere odslupanja kao rezultat podudararja istodobnog djelovanja pojedinadnih odstupnnja paralelnosti osi i raanaka osi. 4. Zbroj o odstupanje dobiveno medusobnim sprezanjem zupdanih parovu odgovara pribliZno zbroju zbrojnih odstupanja obaju zupdanika.
!fiI
Wtuw
nrur, rsmnswosl mums
tot0, a podijetene na poloZaje tolerantnih pota oznadene sa h, g, f, e, d, c, b, a, (h daje najmanju, a a' najvedu bodnu zradnost). Uobida11', g', f, e', d', .',b', jone su kombinacte:
{
mali zup[anik elyelih zupCanik f, za z.rpbaie paro.ue koji moraju mditi veoma tiho, kod kojih je pogon neravnomjemn, a zupci bruleni ili brljani, male bodne zradnosti (zupdarici za alatne stojeve kod kojih se mijenja smjer \Ttnje, gadnja tu$ina, visi stupnjevi prijenosa pdjeno$ika motor. nih vozila), hali zupdanik clwlik d, za normalne pdjenosnike jednolikog pogona, brija. ni ili glodani zupci, srealnje bodne zradnosti (zupdanici prijenosnika dizalica, FeSa, Stanci, nizi stupnjevi prijenosa kod motomih vozila, zupdanioi
voinju unatrag), mali i yeliki zupla ik h, a za
ili b za prijenose s, < 3rl/s,
veliku bodnu zraanost (prijenosnici za pomidne rostilje, upustadi motomih vozila),
ali i wlik zup[a ik g: do a'za sircvo lijevane zupce
sa v
<
1
n/s.
tlEE
ffi.hlolhlillost, uihrosi l'ogonski zupdanik tlaii na bok gonjenog
zupaanika. Nomalna sila Ibl d.jeluje u svakoj todki dodira okomito na tangente todaka dodira, u smjeru zajednidkc nomale. To znadi da smjer djelovanja prolazi kinematskim polom C. Sila Fbr stvara na bokovima silu trenja Fbt p. Na 31.9.37. je debelo c(anim vektotom prikazano djeloranje zupdanika I na gonjeni zupdanik 2, a tanko crtanim vektorom djelovanje sila zupianika 2 na zupdanik 1.
::l:43&t6
ubtuden"
,-!b"a".,..;r"* ratlnijo oraacro
Sllh 9.11.
Prijenos sila zupdanog para
-&_
Odvedena snaga zupdanlka 2 iznosi P2= 72. at. Da bi se omogudilo odvode" nje ove snage, potrebno je zupdaniku 1 dovesti ve6u pogonsku snagu Pr = fr . ()r. Ta veda snaga potrebna je da bi se svladalo henje, dime se jedan dio dovedene snage gubi. Bez trenja na bokovima bilo bi P, = Pi Odnos odvedene snage P2 ptema dovedenoj Pt omaduje se kao
![I
trfi
ufiu
nuuosun
r00ilr?rvrut!]L S ponro(ju is i/raatrnav.r sc polrcbrrl
r' 4--+ ' P -T-s -i -t,.u
U podruclu zahvata zubaca
iskorrstiv.
-#;dilli;::r.
wednia wriedno.r. ,!zdJd \ral1a rmosr: tod neobradenih sirolih
rq.st.l
se u proraeun uvodi nlvosl Tubaca. ulljr-rcivo isLorttivo.t ;.ri rcmu ic
r/ .0.o
hoJ.n\.
tolo,a rpo.rolar;a rel-u..,,.rr"
velrkrh prtenosnih omjera bio bi v
..rpcdrika
,^^.,^^^tllli
I
relr|. ako bi
se
i = 4 do 6
dizanje u Pdjenosnicinu (turbjnskim, rurbolokomotivskim,
dizelmotorsknn) r.= Slili
15 do 30.
e.J8.
tll= rn Prelna tome
nn ...
,1"
(g.52.)
je potebna
pogonska snaga =
P,/4t
(9.s3.)
akoje sa p, oma(eoa odvedena ga pnjenosnika. Sllh
sna_
03t Shema rostupnlevj ros
pnJenosnika.etnicima
Prrjenosni omjer prijenosnrka . s \ i(" srupnie\ajednd( r)ih priJcnosnrh ',se "6,, re ,rmnojkx pojedinat-
*1"*"''*" "' ' ukupua prijcnosni onJcr i __i j, ... r.
i
'i"ri.a koznost i
pokazuje priienosnik , s 'v,lse stupnJeva. Buduij da se u svaKom stupnju javljaju gubitci tle_ ul.']p* ,skodstivosr ie nDa lllT: uu rs(onstrvostj pojedinog stupnja: uk pna iskorirtivost
P
zagijavanje No Podmazivanje snizuje henje bokova, a time i njihovo tosenje i to znatno utjedu i;bor kolidjna sredstava za podmazivanje' Ona u trajnom prekorapogonu omoluduju prijenos najveCe snage, a ala temperatura pdtom ne trajai vijek li ZO "C, nujriS"'So "C. ViSe temperahre smzuju svojstva maziva nia maziva. Osim toga na druglm mje.rjma. kao slo su leTaji brNe spojke'
ne smitu sremo dlelorari. U la[|.0J. 'u orijenlacijske wjednosli za vis' nadin poalmazivanja ovisno o obodnoj bEini'
l=7do lo
11
o/nilccn gonjeni momenl.
. 3,1J.
Tupcanik voma
strojevirna za
-, /
(').)5.r
do 0.o2
;:-:J;::_,,1,,:j[]m";mi;:,1:nTJilil:ti:;T;:[lt:: Lr
T-'-1r'4"
ko-reba- Taro
zubaca
xod lino obradenih i podmaTrlrniD Koo wro bnzlj \o obraden;r.
--rr\oo ,qv,'u u Jconom paru
t,x,rL\li tn,,n!nt
(o.54.,
Iatlim 9J.
Orijentacijske \'rijednosti za izbor kinematske viskoznosti naiina podmazivanj a zupdanil patova
ru(n,
no.rMvrjc I
l
maziva
i
za izbor
i;;";;;i"
Itud malii obodnib bzina dovolJno je najaeiee samo nanolenje masti Kod vrlo ni.kih obodrih bvina mogu se nanosili krula maziva kao npr' molibdendi' sulfid. Koeficlent t(enja je u tom sludaju ipak visi nego kod podmazivanj0 uljem, a mazivo uopde ne odvodi toplinu. Y.el.iko Zbog jednostamosti pothnziva je uronja|a jem ( makaniem) ilrr:6 predvide,nue"nj"e."Su-i zuptanici ili s njima spregnuta, posebno za uranjanje i prskaju no na kola i kilca za prskarje, uanjaju se u ulje, uzimaju ga sa sobom kudista stijenke na odbadeno da se bokove. Ulje moze dospjeti na bokove i tako ruptadka urunjanja bokove Dubi a vodi kanalima ili au ta iti.1*ti tuptle "u 1 zr (m = modul) od ne manja 6 ,r, a ne treba biti veia od Pri vedim obodnim brzinama potrebno je podmazivanje brizganjem Ulje sg s Domoau plrmpe brizga u sirokom mlazu neposredno prije ulaska zubaca u topline, ulje se -za'trvar. roi rrlo ri'okil obodnih brzina. radi boljeg odvodenja brizga dodatno i nakon izlaska zubaco iz ahvata
!trEutuunurrrosnrn rroRlcttil Nosruosn
kum
ll msivo$liselnilfl Tatllti 9.8.
@,tuilewm ;lff,ffiTI::T:::#
nosd I'oje
pnui
0.".,,
;H:
:'fr
DN ,eso sa,,,ok HjflY,:i:l*11,:t*noiebii upor'-*. .," ,oguiJ in,[.,"J']i, ::::.*d:
pq -,,* |"ffi
Hui,f;
:ir*jd{["i:
:,,_,1:1,:#,;ll,f;
t",t
:,:.;
,[:l';,,lff H;';;;il,;;H'l,il#':il';:,I"lfl #;;
specifitna obodna
:ila ' ' 7 ,u' . ,- "., .,"",;",;;"*, ,,, *=fr ndaun, obodna jra na
diobe,om p,omietu prema reonod,bi ,e..ro.r,
po8onski fahor prerna mbi. 9
I
:fi '.l#l#H""*',"31,:.I ;,1';',:T:'i .tpeciJicno
;, t m; dtnanicki
,
,
,q 50
optercienje
l\ mm,
**$, [p_
x. =t -[t
ud.o op,ec(enja
'
,!r w
)
r."a,ed.ad,b,.
, n7/s
1r-.
0,04r1
0,018
0,0tri
0,013
0,03
0,03
mr/!i
0,026
0,02r 0,021
0,02?
0,04t
0,023
0,022
0,0:
0,021
a.<\22
4,022
0,021
0,021
0,022
0,022
0.022
0,0:3
0,021
0,023
0,023
0,02:l
0,023
tJ,02.l
0,023
0,021
0,023
0,023
0,0:3
0,021
0,021
0.023
0,021
0.023
0,021
0,021
0,02i]
0.027
0,025
0,021
0,023
0,023
0,021
0,023 0,023
0,023
0,021
0,029
a4r
0,029
0.03
0,025
0.031
;Fffif, Me
0,023
l
,
Sila ,Ebt koja se prenosi zupcima optereiuje ih na savijanje. Najvede naprezaqio u kodjenu zupca nastaje kada sila djeluje na tjemenu zupca i kad se u zahvntu nalazi samo jedan par zubaca (sl.9.39.). Tlaino naprezanje od savijanja vodo j0 nego vladno or. Ipak je naprezanje na vlak od savijanja mjercdavno z0 lom zubaca. S obzircm da je zubac za vrijeme jednog oketa samo klade vdjemo stvamo optere6en, ovdje se radi o titrajnom optereCenju koje moze dov€sti do loma zbog umomosti. Savojnim opteredeqiem utwalena opteretivost naziva se optereti rost konjena zupca.
(9.58
r
o\rno o kah,oc_
;iT;:.L11il,:f,""T#lillf:; *'oc
EE
lll
56
*,-,615i.fiii11#il',"d;;,_:::.:;::
,,m5,
@
12
u, _-w .l
i:,1,r,",':r,,m*
IaAlor
h1'li"#:iil:#l*,',"i;B;
,ll
llffistkuiiena
)#Tf;'#^t?#;3"il::Tl':"il."'.:::ii'J','i;,r,'1",'; b".;; ^,
umr
oplcr0ar,rjn Ci
I
0,056
Jill"".,k,;xi."],i,:.:::t',1""1:l"l Jllll;ff ".il'"lli:
;i#:::lf 'ilxff "flil f,*#,,# ;Tf
i lirklor
lrtloNi 0lrlllfl h
[r#::H[r#*{,; _ #f
Udio silc .,,
"^br""i" ,,"1,,',;. t;',";,ryN "='.l
x' a - d x' a) 'r a E',.
Kod
Slih S.lS.
Naprezanic n srviirric u koriienu
^,pu
Sirmo ako su promjene smicro vrlrric ccste. ili uko io rijcc o rncthrzrrplarricidvir zuftflrilil. (xl kojih.ic jcdan pogorrski. ir nra koji su istodobno u zahvalu drugi gonicni. koiicn zupcrr ic oltlctct:':r iti t(ttit'ttt) t,t1)tttit'ttii\).
s
ltrI
trFil
l4cu ru4muo Imlllur rnsuosl [rum Ta ict 9,0. Odsrupanja
kod
spezanjal ousno o naterijalu
zupaanika
Promdun mjerodawog naprezaqja u korijenu zupca polazi od speciliine obodhe sitc
,' fl,*r ,N rvl
M
w*=w. Kva
.;..a.*..bod,u srta na d,or cDec,n(no op*"";"'" j'",iil"-""" ,"mieru po ied.n,i 'dk,or
raapodrere
op,ere.er;.
J;ifJill",:|'if''
(9.s9.) .irine 7upcd.
"crn'o7bi
,o 5:
Frktor raspodjele optereienia fp" u2rm u,ob'''ntj.dnolrku raspodrelu rccenJir,,ubaca u7ahv"h, r"r.,^., opre-, 3 o/ubrjenia {od(rupaniu re,*tl,"e r'*.r, ^p.,. oprereienja E b. stupnia prel\ri\dnja .. i ."Jrr" .i",*""11i'J" /*) specill'nog zuptanika \aJprLi; o"eba za zupcanil,2 j"'JIl,'.1I'f i'i;'l: i"ri nj.. oostupanje remelinoo " pomoiu o\oga pr,.ru korafta "",r": rl,-J#uro "" ,ri"tlrr,-,lall' 010 i,*r*uJoa.rp-1. sprezaniu /e. pi
;";;: ;:il;#';::.-ak'oii
/.
o"r*, on'"'"ienid gomleg dijeta ,uut. o.r6."""r'"*rJ#^a ^' o.i,"n-ii*'fi;'fff''h'noea 5 pomocu F 6. reba iz prcLri\anja r,. ocrkri r, niesa i stupnia i,,r;;;rfi. }ii ;Tor-er' s
,,
o:::iu;",T:* Naprczanp nq
'-'";;;;';
'l
;; ", I,,
I'J:IJTJ:"#;
(N nn,, rnip,czdnia
,,",",;,
ir
sr\jjanre
r
-
=,ii3B-ei:,1F
IP
sa ts6 *z
i-=:=-oi:jjj
!;tr F:B3iri:93 iiis..jiJ-'jj
BE
::::=a::iaio:^
eE $c E1;
q
:=:io=::::i:
:rl7€f23Fl-85* : ir i 6 idq i::ci
1
'4,a, ici-=ojjjjji(
E
(9.60.)
n;;::coi:c
E
€
?
j j-
^
1;gE;egits;_ ViioicCddoc^
(e.61.)
D]esiec,r
'."".;",;..1];;1,ffi1l;"1;'**"+'-'t, Donndtni mod/,t
II
u
"l- uureL opre.c.cn; , -. | .-. Jk^re .i, . ,,p,,,r nre,ri\d".a. fako. zakosenosti boka. i ro kod
0' 5' 10. ,ri = 1 0,96 0,92 or,
P= y"
u.r,,
25.
0,79
> 30. 0,75
I^si
,:
.E
savianie o.,=!Ly .y .v"
"rr=o, q, o,
llii,att
,.
.
::'',J,""'
_
rooF'6=!:::3Sft
S3eB8F38
Viaodoo'6do^
!
k
rtrr
munrmnio
mmnc
q!i s"a"",3!
qq;^frix
sia",r EEEs6
i
il0$u0$r
lru
8
! =
3*_8"3!"5535S15tr"s
3f3!!.3r3531$5153
'g 5
,:
; ;s
xz
IE os
il ;l
:!i3-i:...ii=llIt#
?
EEEE E
R
fr
i_1i:I::I.i_14:::-l3"s"s.3"q55i
ffi W
is"s53533i5s
N
e 9
$
:l s
*3SHli$i$3s*i$ S;iqSn.,rq$-e" nt*ntt::::s.=_. 3$ss35n5i3 3$$is*:::3
;
e
4
4
I
:SSXSSS.tSnS$..s
ffi
ns:s:n*tssJTs.rssrH
:sxs::;ni:s*s-, rsnss::sssns;iri
gt lt.!l
s933S3S55nns335 55S3F.€.lS:]*i tisSS-q$3 ::e::
g
E
j .E
3 a
E
a
s
e
6 'E
.E u5
1,9
!e *E
ti,
333S:i R*it3S8
333s
..1
'=
B
a
a
4 fi
6
[w
!z4f-ul
zufc
Ptuflt0sxtfl
morltur msunsr crum
a
:
g
:
s
5 P
p(,sroicainr
nl'prc/ rriem iznosi
\i1!tttit)tt tt1tit, k)t o nnornoit\t ,kttt,t'ituIt (9.62.)
*/-/-/=
Ic
P
E
3 2
I
lt
B
;/
s
:
e
: I :
d
1" s
3
EI
:
; I
a F I
a
z
la
j
s
o
s
: :
a
Ei
3
iE;
la
l.i :i
l:
;l; E
;
3 c
(9.63
)
a
: :
je radijns ,ak ,ljcnir korl.icn zL,trr Tarcznog djclolanja ^kozrainosi. > 0,2 a,) iznosi 0,25,, (ako je tjemena l. ih,' . manji od 0,25 ,r" (akoje . < 0.20,,") iznosi v. = 0,9s
i*tor
)',
od
Uobiaajenc rigurnorri protiv lomo ,ttotfiolal mdleriala jeslu Sr, > 1,0 zn |rijenosnike s trajnim pogonom (vremenski neogranidena trajnost), S > I,4 zll lrcnrcnski ograniaeni vijek hajanja prijenosnika.
E R
Y
Ys
fakoi hrapavosti za lakvoau polr$1ske obrade bokovd ko ier lrt)ca. Z. najfiniiu kaLloau lovriinskc obradc Za = l, a uno ohrmlcnc lli brulene ZR = 0,9s, za giubo obradene s firon obrado'n koia sc po(ir. skidanjcm acstica u samo jcdDom sloiu Z,=0,9, za grubo ohrkl.n. ZR = 0,8. Kod zupranika od SL je ZN = l. veii
;.
si
7
,:9
r :
e 5
,3
,.
:
9
l
1,3,s
s
E
;
E]
It l; i," : ;
s
l e
i
E
A
J e
l
ZRz
0,7.
s I
:^
E a
on2
postojeaa sisunrosr Fotiv loma uromoiliu matenjala u korijuru ,If.r, (N/mm:) savoj.a izdrzlji\ost aterijala zupaanika pre a lall. l.1I Prl l/Nlctr Inonr oplerei.nlu kao i kod medu zupianik! vijednosti u tabl vrlji nnr,)irl r
: :
li .E
-/-/,/,
I E i F lF
rl
;"3
5 e s d
gl
r.aI
VEIffiisttttwa Iludu6i da su matedjali zupdanika elastiani, na mjestima dodim dolazi djclovunicm nomalne sile Fb, do elastidnih deformaci,ja dodimih povrsina bokova. Zbog toga se dodir bokova ne ostvaruje na liniji, nego na elastitno defonnimnqi povrsini bokova $1. $.fi.). Tlailna naprezanja (kontakna naprezanja) rasporcduiu sc pribliino mzmjemo velidini defomacije bokova, kako je prikazano na sl. 9.40, Negdje kmjem 19. stoljeda poznati i slavni njemadki fizitat Heturich Herlz tL\?vio je teoriju kontaktnih naprezanja za nalijeganje cilindam. Prcma toj teoriji mogu6e je izmiiunati veiidine najveiih kantaknih, Hertzovih naprezafiiLl
! I
Slill 9.40. Korr,rkrnr
nrprczuil bolk)!r
/1,1)i.,,
EI,l
rTi
l,tu!fl!flos&L Ialllltil9.lX. I
r@ tG. /F.6 /&.
/ '€*i#)
l, i i
(sas1.vljcno rrcnnr Sl t
-t&w,-_-) ,u \:_a,li*j-
'^*r*d--
o)
rlilor slLrt)rir tnckrivln'ir
pojava
9.41.
l,lor rnrlr!lt(.1.
l)lN
lr)t)l))
r,IlflctcIir
^
!fl
"
rupiCavosii
(piffingar na bokovina arpolerni stadiil
_)
l)
kisnrji srad,j
*t
ry*;g*l*m#,u**ffi 7a prcracun Henzora
i ^,iii-
r
n2p;,s22n16 pola,Tr se od
":n:.: : .,"",. J j ;];,":;, ;;:x;H:,:;".;r
rii:T*
I
"
rr..fl
njeru
.ff
p. mD .,n""
Hrx,,);J,iiii f ,,
2!1 Tablici 9.14. Fakor oblika zupca
faldo pomaka profila.r, broju zublcr (sastavlj€no plern3 DIN 3e90) LThr nasiba boka B
ryryilm*rn*#ft;:#N ru*{;.:l,il**=;fl:h*'i,ffi
,ffi
#N:*"l-:
*=rl#a1 4 r, ,. ,, \ 3:,T,lll''*::"'*pre,mjeu krem€rskom, -,,#'iili!i,:
ZH ovisno o
I
i
JL
Eertzovo naprezanje
i l"'#' ;,;1',; i,;,;".',. " ,
,1,i"", al"uEk
;;'"'"'
K'rrutuce ma,os zupcadka rnLtada De
omJe'r prema jednad.ib,
[!:ffi
i. 1"mjlfflliffi3;i;9,;,, * fJ;:'*ria
065) a'*'c,ednd,o \ cl:r'
ur'r,d d:, rod ros;h
,o.2,: kod u,uum]eg o,ubriebja , re
u-
prekn,anra prenu eomjem direru rabr. o. rr.. medurin, ne ni2e
I
Kod uirlnrhics o,ublicnir lrcbr o!(l( iznirrn,' ' Lr!r\lill s I)ozili!nln) fredztri[,r]rl pr)llh c pozilivxn. ko sc rjirie f,,slir. |i,!.in,,r( iLr'1, i,nr 7,,fcn.
l',
rrl
zuPflt tflJrilm,lfl
Na zupianicima iznosj si gur n os I pro Liy ru p
Pmncttil losrvosr lrLmli
i i.tvo.rt
i
TilliH 9.15. F'aktori
Sn,
=onu K.
nralcrii
Lr ZM prcn,fl
l)lN le90
Zn, 1e.66.)
r 1,, oi ":o4' r,'^
:
-
nrm
osat
ponor"i, .,8'.,o"r o"n,,.
K' 2,, dr
_3.1!!!lr
lqL
ts.61.'
,
na
/upcanira
r
M{r.,
",,,; ;;,,,,1":i"i:'":pr*vori ' t^J""""""""i'"";";;*-;l:liiilffiil""lll);'ffi;:lii:'j; odnosio 2
a
_9!g
205000
CL.
[:#15]iltiii,,',*]jil;l""t:"$.,.;*"{r.#;"}i#
;:;{*rniiit#;xt,:M;t;t:;p* (tv!, t
Ih. Er
E1
I
\ = 4,7.1llh
Zt
smi,
),
e:.:4,: zr =N,^-'t l:t
i i
Uobiaajene vdjednosti za vijek trajanja pri punom opterecenju zup.rnilr prij enosnika
(9.68.)
r
nllJnj |ijcnosx ifournihri
kod
o,
(e.6e.)
N/rnmt min-t
il;fl':*,ffi:"Ii:'*'a
llt.uo ? jc
Tablici 0.16.
_Nhm: I ", tn N/m6, _6J
lh, =4.7. j01h
sni fijw)
2updanika prema tab, e 15
@ils
,
#;ilifl'*;ffi.{flt###:I+,id,;i'nl
ne radi pod s prekidima pri punom
ouirom na
niltivilh
iln$eflle
Kod nepovoljnih kombinacta optereienja, bzina klizanja, koeficijenato troni[ bokova, kakvo6a polrSinske obrade i tempemture ulja, moZe dodi do prekidu utjnog filma, a time do metalnog dodira bokova. Povedanim trenje,n met0lnih po!.rsina dolazi do pojadarog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvisenja nostaln hrapavljenjem zavaruju se, a odmah nakon toga kidaju se zavarena rljesta, zbog toga bivaju oba boka ostedena i noboron{. l'rvi znakovi ovoga vidliivi su na
f{]l
trIfrlnrM
murilosillu ooros
*#*.****ffi.;ffi ' 'it
,
#*ffi [**J..fi ................liri
fl,tff
fu**;**ji,#r,f
il'.L:[:lj:,ff :y#'".jrft :,ff
ol dasticnil
/itkht
r) I
ors
' '.{ \ t_ koluje l" /d 'rolr Polie.remu
,
ra $e mjeEle marnija'e onm 4Nm '
l. n m',
l.Lrol marerij.la 7{
r .m/sl
;bodm bPina diobenih pronjetu r=d'\ 1t uporabe l]asndlih masa uzlma se v= 15 Fh
je unrdeno
da
(e.1t .)
I
'i
sa
'rGi)
je trosenje Tupcanil'a koli rade na'uho
1,ff]
70 olac0trtr
K'o
gfanic"
razrn;emo
troienie pre'taje praklrckl Uemenu rada. Kod /upaanika podmalivanil ulje'n pogona nut* oat"a"nog ,."-"na potrebnog za uradivanje Prijenosnit hajnog rreba zato dobro i obilno podmazivati' -Tlko od memla Velii'i Tupcanik iaaduje 5e od plaslicnog malerijala a mali prigusno djelovanJe) v'lcK rzradeni paroti zuptanika rade be7 buke ldobro metalnog zup'anika' *-q"":" lJi" atfif, St" le bota kakvoda po\'*inske obrade
mmih[odrehil(a
,:s;.iff
![I
oPlerct iNosti iTrrttrnnvtr .ic(lrtrr(l;b(nr)
ca*=zvlo.25+- I t+ l */. \
Pokusima
Jlil, 0.|2. ZaribavanJe bokova a) poderni stadij; ,) kas,iji sra;ij
i.ry;*ii!**ffi
DopLtitcni
su m [um
gll)
Nrr zupcima rsl Dielovanre srla brr ae obiasnjeno na \-celniku s kosim i rrvn'!m na nutrim-'elnicima ' Ii""'i1,i"* ."e; '. ixo'razumjeri i odnoci silajavljaju na zupdanicima optere." v-delnicima. Sjle koje se k",i-
^i"n"ir" a Preko njii i leiaje iuju rratila,
masa
flfl* j.-q"*ffi H+n*i:,xfi #*".i1,?i",:#:;],"H,',#; C
=w/i
: .:^''',,."rn.*e.,""*..,,";,;;;"",,,,",",. (,nm) rehi Oo.d) korak ,r, =
ts7o.,
u,.,i=&l
,tfi"d#tT,;"jr#ji:i,,,*#;ili,i;1tl,::1ff :Hi;",,,"",r
2 okomilo 110 Sila Fb" djeluje s pogonskog zupdanika 1 na gonjeni zupdanik c(^-: uzduZnu liniju boka pod normalnim kuton mhvatu Q12) cos tan diw=tar
a$
a
p
,
B
(bo'nom) presjeku' prema j ednad,"bi (9'47 losonski kul zahvahe linije u 'ehor' kul nasiba boka zulca na diobenom cilindn'
)'
popretnu komplncntu m,/la7e se na nomalnu obodnu komponentu F" ' i Nu raTlale na obodnu '/ i u-lduinu komponenru /.". U tlocrtu se sila i sl. 9.43. ucrtana sila .F'b' je rczultanta sila
lh
'* '*' Vrarilo i lelaji preultmaju sile (cile trenJa su Tanemarene): obodnu
F.
, _,.o _Tt Kt-P' K -R 'fuI
'4
4*t
K'
f""
(9.71. )
rl,PtiXun![U$llt srotuo
F", = F.,.tanB.
=
p",.1* p
(9.74.)
PoDteinu
i, ilt :*:,:::i:*r".-;::,"-i:etuuce,u.rpreseku promretu ceb.^ p";;1,....* ; ;i: "::::..r1 * k;nema,rom k'qemar'rom c'ri,ora,kod tu',* ;;;1,;,j" | ;:' ;.1: ffiff;li:,*
ro75)
u
0r.
I ^.
I Lrednsd,bd,o15,l, ::: :r:raktor .oEenrzupcanjka pogon*r prena tabl. 9 l
r" tm,) ftdjls
kbernatske ktuarce aDcanll'a
i
I
"*"1''3:1"!':1;'"'"'"
" p ,i:lJ' / ;1l,3;t:dix*Ji bora na k,nemarkom cit,Ddru: 'r:iiT:;*"mou e .e ,zer B. I Lerre .ai,ka wto fid'tj'nsbd ," (a'/s) obodna brzina hnematstih kmtuica . ,," = d&,
-
,r . ,
p",
trfl
(liclric Nx DLrdclu prclnr kojcm akcii.t rln)rrr hili.ic(lurkrr rc kciii. ztrpdrrlik 2 nrstoii Tuptlnili I siltt l,,lrruho vclikirr silarna na zupdanik l. tl7(luirlr Ako lli TrrPtll_ prom'rtradu prinrrknuri ,,lrurknLrti oti pronatrada, a zupaanik 2 prcma tonc' fri dinrcrrrrrh 2 bio pogonski. bilo bi obmtno. Smjer sila mora se rr,rrrimnju vlatila ilczaja, uzeti u obzir. l)r uzduina sila ne bi bila prevelika, mora se kut nagiba krctati u gritnicirlrrlr
/''
-
(vitii poglrrv 8 &) 25', tako da stupanj prcloivanja boiinih linia bude €/i I lr, u 1 12.). Kod :hjelctstih zuPia ika i zupidnikd s luinin zltPtittto ll(n\'t \tr je, se ona poniitava suprotnim nagibima boka Striclasli /oP|rrllici ,i,,;rro
/l
"ile, nagib i do ,r,sr imati B=45'. l
i.
, l.rl
treba rvfitavati umjesto d,N= dt'\t 20 i
t
l<,od V-ielnikd ra')nim zlqcind %*= d"' a rr=0 je t1^,,= d=20'. a 0=0 Nasl.9'43 r).:19.
Kod nullih dclnikrr sx bit ie, prcma l('nc /'1" /i"
P=0
i sl. 9.,{0.)-
[ilffirloinhi
s tavnim rultina
r,l.rlirlro prostofl'lo. evolventui bok ielnika s ravnim zupcirna nrst ic virllrrlrlerrr rr.rriuc po plaitu cilindra (Sl. g44A). Kod stoznika dobit icmo c\'olrcolrri lnrli i rlirrrrjcrr rar,nine po stoicu oko zajednidkog centra (sl !4lh)' Trd srr svc llr(tlie cvrilvttt , r.,lvcnrc jcdnako (za R) udltcne od vrha leneA og stoi(:u Dobivcnl lilrrlnic(.' ., lc;i, prcma tone. na povrsini kugle. Ona je. za razliku od cvolvonlo zttrttrttt' kakrt kuglc.ic' Karakteristika , ,,y'r?/r/ /rrgle odnosno ibmu e|ol',enla. svrka todk.r jcdmrko udaljena od srediila' sloTnici se nlogu proizvoditi na dva nadina
,1rr 1c
(vidi DIN 3971' (lirrrcrrzii(
i
,rl.rlrLpxnia stoirika).
i noZa O\itr\ postupkom mogu sc pr1)izvcsti (/LrPlirrr( hos[iichorni bokovi evolvente kugle Bokovi osnovnog sto;niklr g45a) Buduii d'r'ic i7 r(l zrr|trr plonci imaiLr dvostruko zakrivljcn bok (sl rriLir ovin postupkom slo;ena iskupa. Dcma ni praklitnoll zrrltcrrirr' ()tlktl]ti lottupuk s Pomoau xllllrr s ftvnilr bokovinla (moic sc lrsl)trr'rlili s izrndorn aclnika s Ponll]arr rrLrll rr ol)likLr oz(rbnicc)' Oztrblicrtic rtsttrtr lrrl(rxkI 1x)g sloTniklr (,/LrParrnc Plote) irrrir rr Ir)rrr slrrl iu krro ioTtrhrricrr' ni c!ol!(rr nisrr stoinilirr lnli'rvi rrl ,,,"." tr,rtovc rsl 9.45!t. l;rko rlohivtrri lr knrirlicc ni crolverrtc hrrllli.llli7i :trr rl'irI c!('lvcrrti lirr!'lc Znlrvxlrrir
L kttit-onic
.j { Sli[i
0.t3.
Sile na aelniku s kosim zupcinra
s pottlotlLL iablone
@
u
m muumuu
SIOIflNE
okoicte. kriwrje u obtiku osmice rst. 9.45br. U pod_ I1!: 9:!.,.""oTubtJenia ./ahvama linija je goto\o ravna Ujravac). Covod:::_]1.1, ,to taoa o onodnom ozublienju koje obt,i,k
reorijski potpuno rado\oljaval
Logidno da je ovaj broj zubacl srdn nricr'rxlrrvrrrr i zrl pr1)adun Podrc/tlnosti.
Za pruktl{ke potrebe imdsi
gra itni broj zubacd
z'r".
- ,'"
cos
je /s= 14, kao Fakticki granicni broj zupcima, s a= 20" Uednadzba (e.13.)1. edte
a) Slih 9.44. Nasrajanje
4) kod aelnikaj
6
(9 11 )
..ubaca nullog celniLa
b)
evolventnih bokov.
,)
kod stoznika
Slil0 0.10.
a)
b\
S[h 0.15. OTubtjenje (bTnika prema DtN 3o7t IHRN M.Cl.0i !, a) (remo flo^en'no ozLbtjenJe (e\olvsl. kxgte,: b, ohordro o^btienre
oTublienja stuzimo se posrupkom Trcdgotcta, sro blTr.stemom ".^1:1,"1"'*", evolrentnom ozubljeniu (e\olvenrj f_rn'i.t. lrrlda bismo bti pow(inu kugte pow:inom srosca rsL 0.{i. r. O-raj ."ri,rrtJ.i.z"" :T]:1_,U"T" nazt\€mo clopunrkim sroic?n, plast loga slosca mo;e se razr,iri , je lo isjecak kruga. U tom raTvijenom sloscu javljaju se zupci 1"" *"j a"friff U uko zamisljen aelnik { 1,.v. ekvivalentni t"lr,itirno., G.a^i dni profil u obliku ozubdce DIN 867, IIRN M.C1.OIO.^"ii l".rSl;J.i t"rri?'ii, bokove evolvente kruZnice.
;,-]
*","r,.*;; i;; ,""#
Ako bismo isJeaak kruga TaNori[ i dodali odgovarajuci broi ,/ubaca. moeli bismo dobr\eni zupaan& Tarnistiri kao aelflik ,.a1, . U.i,r"r" I dopuns,kim brckm rubacd 2,, kako to inade "ar".rif naziva-". Tqibroj
,
_i"*
mo jos
,ub";;;"
i
rtualni brcj
zubaca
s ravnill)
z, = z/cos
6
;;J;:
0../6.)
Slltl
S.47.
Srednji ckvivalentni delrici srornikrr
Zamjcna kuglo sros(c
r
@ultlumrmsuu
_.--__'-
$olflo@
Za prikMivanje uvjeta zahvata zamisliar
. od;'i ;,il;#; l'J:ffi *#::i'1,:,ti,1il':ffi l:cun :ii* [,: srla I oprererirosli amo ,i.Or.;" *i1"Or"Jir.l;:;#,
uponeblja\ oo:tv:ne_ na sredjni Sirine zrpca soz ka. iaiveCi .r/ozhlr,, bra se prema DIN 780. HRN M.Cl.0i5
no,.t,I rabt. ; i
unost
nr=m
(1
-
r*u.o,
.,.-t].Iu sl(o prrJenosna
2,,
z,
90':
-
sin I'l
2 =90':
t>90':
+
J
cosJ
ta\A = llu sin,t
tanA =
!l +
cos,
(e.78.)
i 9.la).
stoz,ika
(ap.ue lroie)
prema jednadLbi
broju zubaca z I \irtualnom 2.. ra,,lil,ujemo i d\a kjnemaF
yirtuarni prienosni
j1
<
omlera:
apsolutni knematski
z,,
*"'". "',.*os
--
;r;"i;',;rl;:i";i
0.5 btRa)
modut na telu stoZnika (rabt. 9.1.
ii,iil,:,'o'
n t!^ii .-
:.rrff. j^.r:^
,
pije
osni omjer
omjer
1
u = zz/:
o
79 )
(9.80.1
stvami brcj zubaca stordka,
t,oi zubaca stoznika Stupani prekrivanja €a moie se izracunalt ,^ (9.J0.).
Sllli 1.40. stoznik s pripadajudim osnovnim sto:nikom (zuplanom plodon,
virrualni
( pomodu jednadTbi ra.2g.) do ako se sve velicine 5vedu na ekvjrnf.nr" i.fnif. n1- l). U\rsriri rreha uda za r" _ r_. za rD_ rr1. a ./a a _ a_ __,", + r,:. pritom ie r, = z. 2. r." -- r. _ m. /.o /. cos .1, st ffut p.if = .m u,#;"
,,.-i.li,il .,l",'::;
;"lil,li:;rJ
; sa 5\ojrm osnor.rlim sto2nikom (zupianom ". plocomt. 2a ;.r-;";#il aF = 90' Rarlius os at, og stainit@ (zuptane ptoie) Ji,,hqr
,,,d,lus
(oznka,
R. = r,
=d2
sin 6
UcdnJd2ba (9.80.))
(9.81.)
Brgj zubaca-odgorarajuceg osnotnog - stozflka t/upcane ploae) i.,racuna\a
:n = 2Rl/, rli Pornoau
se
broj zuboca osnoynog stoi [ka (zapiane ploCe) z,= ztsjn 6 O.82.) diobenog stosca 6 para ctoarika moTe je iz.raiuDarr pri /adanom .!ur lurl zah aral u osi ; r<;nemasrog p.ijenoffi
, i""J#;ii.ot"
:
;#; ;'##JX
Sllli g.lS. Dinrcnzi.ic srornik,r s
r
v,,ih, zupcinr.
(9.I{1.
)
(e.84.) (9.n5.)
fiilf,
amm murmsm
--
ir ulm
je Q . 90..
onda ie to unutornje o-ublicnjc. pa:. rreba uwsravati s negalnnrm pred./nakom. Na laj nacrn bir (e negotivnt.\/i promjeri ovog,,upaa_ nika i kinematski omjeri broja zubaca a i a,. U jeanaaZU treta JrrSt'ara_ ti a s pozitiwim predznakom, jer onda A ne moze biti 1f.tsj negativan. Osim toga treba obratiti paZnju da kod 90. cos E postzje A-ko
-
,>
'
i
negatitinl Kut diobenog stosca velikog zuptanika je tada d= t _ 5,.
Sliki M0.
prikazuje stoaik u presjel:u. Iz geometriiskih odnosa sliiedi:
profijer diobene
kruznice
d=z
.m
(e.86.)
srednji promjer diobene kruZnice
d-=z . mprcmjer tjemene kninice d.= d + 2h, . cos 6
(e.87.) (e.88.)
promj er podnoifie kruZnice
dr=d 2h podnoitxi
cos 6
(9.89.) (e.e0.)
l t
ktt lenenog stosca ptojekcija
iiri
4=5+ x; ab =, . cos 6./cos &
e zupca
ut utarnji
pro jer
unutamja risi a
stoica
&/cos
c
a;=0,5 dltat 6,
(9.e5.)
u standedni modul prem DIN 780, HRN C.Mt.0l6 (tabl. 9.1. i 9.1a), n" srednji modul prena jednadibi (9.78.), i" tjenena visina apca, r nolmlrda slunajevim ," = h. h podnozna visina zupca, u nomalnim sludajevjnu ir= 1,2 ft, n, odsovacjuci radijns ostrohos srornika (zupdme ploae) prena jednadzbi (9.81.).
< l0 n
i
Za izbot kakvote ozubljenja $etl]a t^bl. 9.6., mjeroda\ra je najveCa obodna .brzina.
.E.n =.1. :t.n.
(m/s,.
praktiini gra icni broj zubaca (9,98,) z'"r =./, cos 6 cos3 P, sa z'"=14 kao praktiinim granidnim brojem zubaca nultih delnika s ravnim zupcima, kod a= 20' oednadzba (9.13.)). danima
*it_
-
z,lcosl 9^ te.')7. ) jealnadzbi (9.76.). Virtualni broj sa zy ozna(e17 je virtualni broj zubaca prema je poalrezanosti i i-a1osi prcradun i za mjerodaran zubaca z^
s,ednji omalni modul m^ izraduje u stanilatd im veliCifioua, u tabl. 9. t. i 9. la. Na m* podiva sljedeCi promdun. On odgovam normalnoDl
U pmvilu
VeC mala uzduru pomicanja zupdanika, npr pd pogrjesnoj montazi, a po. -oa sebno.progib watila. u?tol-uju odstupanja \Th*n pr...;."is,u or, "ros"a la. UslUed loga boio)i /le nose j"dnaAonjefio i dolazi do lokalnog preoplerede_ nJa. PosiJectlca loga je. alo ce jos u,,mu u ob,.ir i odstupanja i.aade, nerar,.nom_
| =d
Stoznici s kosim i zalcivljenim bokovima (31. 0.50.) rade mimije zbog dodatnog stupnja sprezatja boinih linija, a i s manje udara nego stoZnik s ravnim zupci' ma. Bokovi jednog zuptanika imaiu desni, a dr.tgog lijevi sporr. U odoosu prema stoznicima s ravnim zupcima, zamisljamo da su stoinici s kosim zupoima naalomjesteni delnicima s kosim zupcima u sredini iirine zupca gdje so ,irljei k t nagibd bola B", (sl. 0.51.). Na vanjskom obodu kut nagiba boka iznosi B", a na unutamjem B,. 5rcdnji brcj zubaco dopuntkog zuptanika
(e.e6.)
jeran-tnemirant rad i mogucnort zagla\ lji\anj a. Zato je sirina zupca b b < R",3.
s tositn i mhittlleilttl toloiltna
(9.92.)
hainice
dt=d,-2b.sin
ffi-dnht
Dopunski delnici s kosim zupcima imaju prema tome
(e.e4.)
tjemene
[f
(e.e1.) (e.e3.)
prcjektia tjemena zupca
Izrada stoznika te1a je nego iaada dolnika, .icr ro korak i visina zupca miic' njaju po cijeloj Sirini zupca. S modulnim glodalima koja se pomidu prema vrhu stosca pa time smanjuju kontinukano Sirinu uzubine, ne dobiva se todan profil, Ovaj postupak predviden je samo za podredene svrhe. Najdesde se storlioi blanjsju odvalnim postupkom. Alat je noz koji se krede tamo-amo, a ima mvne oltlioe. Ostrica se keie (odvaljuje) po izmtku kao osnouli stoznik (zupdana ploda)
se
modulu delnika s kosim zupcina, pa ovdje, prema tome, srednjem ekvivalehtnom delniku. U sredini stoznika je tjemena visina ,/1,- = m^, a Podttoii,:a hn= l,2mun Kinet atski omjer broja zubaca u \ u, prema .jednadzbama (9.79.) i (9 80.),
broj zubaca odgovarajudeg osnovnog stoinika (zupbane plote) prema jednadlbi (9.82.), kut diobenog stosca A prema jednadzbama (9.83.) do (9 85.). Stupanj prcLTiranja €o izmdunava se s pomodu jednadzbi (9.28.) do (9.30,)' ako se uvr5tava,"" = /*, rb = r"b, a = a, = r\ t + r,2, al* = a!, a za p. = p Ptitofi ja " r,=z,.nl2, ry^=ry+m^, /vb=/v cos q4, pb= mr.l cos p., tar e=tan cy'co8 6., ako je d nulti kut zahvatne linte (u pravilu d= 20'). Pritom se mr more prcizvotno birati (najbote rr- = l), a n= nlcos Br'
@afimmrumucr
$0lt0m Prcma dclDicinra s kosirr zupcinrl, iz gcrrrrrctriiskih orlnosrr sliiodi (sl. 9.51.)i srednii diobe i promjer
(9.r00.)
f,
cos
srednji radijus osnornog stoz ika (^]Eia].,e ploie) R. = rJsin 6
i9.l0l,)
'ranjski radius osnot' og stoinika (zupdane plode) R"=R. + 0,5 6
(9.102,
d = d6 (t + 0,s blR-)
)
(9. t03.)
(9.t04.) $llli l.flI Razvijeni plast sroinika s kosin
i zakivljenirn
hi=
zupcima
(9.105.)
1,2 h"
2h, cos 5 dtt= d, 2fu cos 6 d.=
d,
(9.106.)
+
(9. I{)?. )
Sve ostale dimenzije izraimavaju se iz jednadzbi (9.90.) do (9 96.). Isto t0ko
izvodi se vdrJsfri notmalni modul n, u standardnim |eliCi ama (ll'bl.9'1, i 9.1a). Prednie iednadZbe momju bjti odgovarajuie primterjere, jer.io tudl hr=ma,afu=1,2 m,,. Time postaje h, =h, R"lR,,a ht"=1,2h* Kakl,ota ozubljenia prcma tabl. 9.5., utvrduje se prema najveCoj oborlnoj brziri v=d{n n=da.n n, (m/s). Dopusteno odstupanje koraka zlhv0ltl (tabl. 9.5.) utvduje se prema m". i d*, ako se m^- bim prema tabl 9.l. i 9.18, odnosno prcma m^ i d,, ako se m" bira iz tabl. 9.1. i 9.1a
\ ,/ -/\6.> il -
Sllh 9.51, Svodenje
ep=c p^ ss {T -nh nco, S. za jrednji aelnj (orak Kur
*,r::r'*ro\irj 11J_15: zupcanrka D
5
10
pa
-.-::r-:=,
F
I I
f
,6
.,
je prema tome paloidnog ozubljenja stoznita
$llki 0.52. Zahvat
(9.99.)
prelc-ivania bocnih |nii, I, cnanJem rst. q.50.r. Naj.esie se bjra c, . t, a s;in;
rnm i D < n/3.5.
I
'-1ll l=
stoznika s kosim zubima na aelnik s kosim zupcima
Dxuilla dodirnog luka boi ih linija gp= . R., e stupanj prcl7ivonja boinih linijo
\
/ Sllk 9.53. V^N par siozn ikir
(s1.0J2.) bokovi su zakivljoni u obliku evolventc i na cijeloj duUini bokova Zupci su na oba kraja nclto ne dodiruju se mealusobno tanji. Tako se postiie dobar rad i pri vedcm prcgibu vratila nastalom opterede-
Kod paloidnog ozubljeryra
trIII
zufl:afl muflosu[l
lfm
njem, Sto bi inade ometalo md zubaca u zahvatu. Kod poloidnih stornika -r" moze se.broj.zu!.aca sniziti na 6, a u posebnim slulajevima i +. -"2" ostvariti prijenosni omjer aak do ,= 15. Ozubljuje
,"
ii*" se stoZastim Cl;;il; -*'
Pri izradj odvaljuje se alat u obliku osnowog stoznika (zupaane ploce, sa zuDaanikom po diobenom sroscu. be7 klDanja. f p.frr"af far"'"_tjl*f" bu rako proz\ edena zupianika mogu samo onda " zahrar, aio diobeni im:ti ispravan sroscr osranu r ktnemallkj slolcj. To ie kod 4,r,os para mogude pri jr.=-.rr {s[t13.). Pozili!,nr pomak profila na oia zupcanika ,l.glrCjJr"rni j. prijenosni omjer i ostane salur.an i kod "riu, oqiera p"g"r.d #";;ilh;;;;;;. Izrada
je
dosta otezana
Besprijekomn pomak profila moze se ostvariti na ozubljenju * sa *,''""' sfemom Ori se, medutim, zbog skupe izrade ne up"t "Ut'"rj:r. Otir_ Oollak" profila.-o aemu je naprijed gol orero. postoji kod stoinika i -_ pmfla. Tim pomakom Tupci manjig zupranika posraju T;-,!.t:r,:, !,rik oeDU1. 0a se prLlom u\jeti Talvaa ne rnjenjaju. Debljina zubaca velikJg .a zupaanika posraje manja. fime je omoguieno izrannaranj; ;,;;.;;;,;;;;j; zupaadka. evolventom.
Olj$.njenje geohetrijskih oalnosa za mztidite mogudnosti pomaka profila . odvela bi nas previ5e u Sirinu. Ta materija obraderla p OfN:lii.--- "'"--'"
"
/ L\,,l, / L (m)
(9.100.)1,
sile
pomoiu specifidne pogonske
S
specilino opterclenje w' =
(N/m)
r,
N mm, b
(mnl
, "'
qpe.
ifiina pogonska ,ira na redrJem diobenom prcmJeru sro2nika, naz.\na obodna s'ta na nedn;"- arol-^. p.rJ".. pr*a te.tna birs.toe.r,
0
)
[ffiffijtuiienazuma Polazi se od
specifiine obotlne sile Itu =
y, (N/m) Krp
(9.1|.)
)'i rrp
specifiano opteredenje lrem jednadzbi (9.110.), fakor raspodjele opt@aenja koji u pravilu iznosi
(ff=
l'2.
Time se dobiw za svaki korijen zupca dpremnje nd saijanje
I, (9.108.)
(9.
specifiano opterede{e na sedlj diobenom promjeru stoznika, dfmiEki faLlor prma jednadrbi (9.58.). U jed$dzbu treba uvrstiri obodnr odnosno d.L',r', brzitru srednjih diobenih promj@ v- = dd,r,',
a,. (tlim) Ir,Ie t=
izradunava se
1"<'
=
!!tr,, ,r.-
6Fz=o
tpecwne pogonske sile
E
P, (w) naziwa snaga nalos stoinika koju t eba prdijeti, ., (rad/s) kutna brzina malog stoznika, ,. (r/O srednia otodna trzina stoznika.
o,,
Kao kod delnika, polazi se od
ffimsn fl0lrm
nr/ivr', ,,L L,n mom(nr r,.i,,r 'ri,r ,l,, srednji diobcni radljus nlalos slorrikr korl r !ft)s oznblicnja jc /, =./ i2 |.ic(lDadiba (9.87.)1. Kod kosos izlkrivlicnos o,ublicnjaje /,L =di,, i2 licdn l,hr
lfffiImsi11osli$oiflita
@lllnxTnXxxn
lxll
YFz
(9.
Yp
2.)
(9.113.)
IYFI
no@lni modul, kod ramos o^bljenja m- = 4., fakror oblika zupca prema tabl.9.1l.i a ravno ozubljenje trcbs Lrvllllltl z, = z,i za uutdrje ozubljenje Y -2,07. faj
ti' za
li=
P^
Sigurnosti St t SF21t odnosu prcma dinanitkoj vati prema jednadzbi (9.63.).
izdir
osti, treba izaduna"
srriis zubaca.
pogonski faktor prema tabl. 9.3.
rnnnrla
ttazfuna obod a sila
n " _4 rd O) rd
R yn
(9.109.)
Polazi se od specifine obodne sile v,r' na srcdnicnr diobenom promjcru stoini_ ka, koja je je&aka specifidnoi obodnoi sili x1, i7 jcdnadzbc (9. I I L). Uvrllirvrrnjem wts' = 1,, izratunava se
@artmmumutcr unll{$
sll
m
E[l
$0l ctfli
Eertzoyo naprezanje
wH
uzdu'na sila
+l _ _ " ".'"
u"
*
Hertzoro naprezanje boko\a u krnemalskom Dotx
"
\-i-ru.hr tirend'(ki omjer b,oja abaca prema Jeodd/b, 1o.80.). kod un_ Ernrec ozubljenja ,. je nesahho. raktor obiika 2!p.a prema rabt.9 t4. Za zt i z, neha uv,".iri \:rrualnr
ZH
=fi
(9. I t6.)
tand.sind
c
,r"-;". ai"r"-. pio."* ."^^,, m..o8 dopun.kos retn,ia d: -_a : kod,ro2nir" -a ' co' 6" I'od roan" r.". i, -u1["" '
"peciilttu obodm ,ils m (red1lr!rcbed promjn
;;i[#:l*
F"l
(9.1t4.)
b,
oj
(e.
4r=4r.tana.cosA
7,)
?L Nm) ohttni
homent maloe zuptanika koji h'eba prenijeti. pogonski faktor prerna tabl. 9.3., ,rednji diobeni lromjer mlos stornika r-i = d,,L/2 Liednadzba (9.87.)1, (rad/s) kuha brzina malog slozd}3, nuivm obodna sila na diobenom pronjeru premajednadibi (9.109.).
,ai /- (m) rD,
F,-
(N)
z" (,rw*t) r*,*.""rjjara prena tabl. e.15. !' ti, t s?, pr(,tiv rupk'avo5ti bokova izta(wn\ajuse
prema r:..-;J; -|lril;;:; rednadsto.Znil,a prema obaju sroinika powemeno optereii!,anft "rrr, ar.i di.i)'rn Dl prtlenosnila
",-l:tu:
Toarna 19.66.)
i
o: 1 y.;1.6no., mrnimalns .;9_o16 viruatnom Lrolu atbaca z rtjei t. r9
tu jednadTbi ,o.os.r i
tq.oq.rl
""'
izracunaraju se s pomo-
EEffilsihnasroinicima
IIIilWitl,,stoinhi
s rarr nr rucirna
u7du./ni
i
poprecni r normatnir presjek para .r]].|i_, zupcrma. 19: ,nc*Tr. stoToiLa preposrat tja ravnrm se da jjta na Tubac atlir;J A i"1""" ,J-r"r. nog pro6la. u-sredini zupca. lndek.om 2 oznaeeno.le a;etovanle
*
na zuplanik 2. a rndeksom
/upaanik
I
reakcijsko djetovanle
I
\
Slila 1.i4.
Odnosi sila na paru stoinika s mvnim zupcima
;i; ;;;.;;#,;
zu;;r_;:;";; ;;:#il.,]
rtdci slom F, na Tupaan* 2 (akciia). ...,loron.k, veltkom suprornom silom Fbr tlaei na na obodnu komponentu ; ^na ;.
tojj
Na gonjeni zupianik
2 djeltjjnl
jednako
;d;.";r"tlf"l li:ilffiH..:lili""f ;; i na ,*i:0., normatnu pop,Jcnu Lomponenru . :;;;';," llllYl] ti: Komponenle leZe u uzduinom oresreLrr i olomile., i^"aJ".
srozaca. Razlazu se na uzduZne odnosno
F,.
". f,. odlclsno f. i popreane
Sile koje djeluju na pogol ski zupianik
I
OiO.'r;f, komponenle F
(e.I llr
n
sin d:
(9.119.)
F.: = Fe ' tan
a
cos
(9. 120.
=
poprelna sila
jesn:
(9.115.)
tan
I,:
Fr
)
Sile optere6uju ujedno trenja su zanemarene.
i vratila na koiima
6z
su zupfanici, a time
i lciiric.
)
Silc
IEantmnusosmr 0010$
lfrw)!,*ildnici$
$
ru
3r0lflcm
t0$illl I nkivtiel|i|l| [0[0l,i|||0
.ite na paru.roznitu s Losim zupcima. pritazana.u dra parova sa suprornim *g,Uim Uotoru. U no*1ti :1r:E_". nom. presjeku sile Fbr iF,,. koje djeluju na nbic razl tt," nu no*ufi. obodne
lllf
t*-*.zupianrh ^"fl. .llyr,ri:, komponenle
F, iF.. inorm;ln;
poprecne komponenie
llocnu se F, odnosno f, ratlalu na obodne komponente djeluju na diobenom promjeru. i komponente plasla
f,
F, i fn.U
zupaadk I
"ar"r""'f,"U[ F^.ocinosno F.:.
Sile F",r odnosno F,.: i F.r odnosno se razlaZu konadno u uzduinu silu -E,r
Fe.
FA
Fd, daju rezultante ,Rr odnosno i2. Ove odnosno F., i popr"tru i", oanJ*o
I
"ilu
Na pogonski zupaa
*
. r,& 4"1
- =r"'rlrana, ^( r"r \
- =f,LrI ^( rn
\
ranan
nK, (9.t21.)
A),.t rat
sin6 coslm -::1tanf_
(
zupaanik 2
\
coszi
I
)
\ _cosJl tanl_.sinr, ;-+ cospm ) I
I, r, P, aL vidi lesendu uz jednadzbn (m)
zutdanik 2
djeluiel
(e.t22.)
(9.123.)
(9.1t5.),
uednji diobeni radijus malog sromika fih, d6rl2 = Uednadzba (9.100.)1.
Na golieni zupianik
2
djelnj:ol
(9.124.) uzchina sila
r"
=
a,
(r*""
r" = ro(
\
6111,
:19
+
tanf,
{: cosp.t tan L
.
cosaz)
(9.t2s.)
.
sin
d,- )
(e.126.)
cos
$llla
)
f.ii. odnosi sih ur prnr sroinik s kosim zupciml r ,rrptunil 1 ,lcs!)lul nr ,) Tupdanik I ic dcsr,h,
a) zupaanik I le liicvonodni, dan, a zupdanit 2 lijcvohod
'
li
!
urfm
llI'IMfl
muzusltcl
Ove sile optereduju takoaler vratila
trII
profilom. Zahvat se ostvaruje iskljudivo u tom nonnalnom presjeku, na putu
i leiaje.
Natpdenp kdnadzb" vrijede sano a zacla i rmj?r vflnjet. pn promieni smie_ ra vrmJe djeluju sile F*r i F, ) obrarno. Sile *tn-,uan oigor-ujrf. L;ar;;,i. Gornii ptus ili min^ predz aci \ijede tijevohodni zupe-anik i rSf. S,i5A,. 7rr;i prcdmaci ,/a de
z
iako kao da se mdi o delnicima s muim zupcima, s brojem zibaca zt = z,r i zz = 2",: i modulom m = n', ako je z" fiktivan broj zubaoa prema jednadzbi (9.40.). Za zupCanike i raznake osi vrtedi i]Iaae ono sto je redeno u poglavljima 9.1.14. i 9.1.15 €o treba raatmati
Wig ENffifiatnta Ako se sparulu dva nulla zupaanika c razlicilim kxtom nagiba bokovakoii u normalnom prerjeku imaju jednak kul Tahratne fl",i. *u+ .i.ltjrit i. (31.1.50.), drje se osi sijeku pod kutom koji zatvaraju osi
,=g+8,
Sliki
(9.12',7 .)
0$, Dodir u to.ki kinematskih ciliDdara
Slik 05[ Odnosi obodnih brzina
$ h l.5t vijdanici a) raaijeni diobeni cilindri otajn zupdmika;
,) nomalni lrofil
Tupci.obaju zupcaniLa imaju najae;ie jednak smjer uspona. rj. oba su trjevo_ nagiba boka p| pogonskog Tupaanlka I mora biir ved " od"kuta nagiba boka p gonjenog zupaanika 2. hodna..Kur
Xinematskr cilindri dodinrju se u roaki t$1. g.i7.r. pa se i bokori dodiruiu u lofki. Slika q.sob pri(azuJe normalni profil sparenih zupcanika ." .,anJ;,ir;;
i brzina klizada
Osim mealusobnog valjanja bokova dolazi jos do uzduinog klizanjr. Ilo sc vidi na $1.9.i8., koja prjkazuje presjek srednjom Iinljorrr standardrog pmllh Zupaanik I okeie se obodnom brzinom vi a zupdanik 2 obodlom brzinorr vr' sin p, i r*. = t', U imjeru uzduZne linije boka djeluju komponente vsi jednaku ht7irrrr sin p.. U smjeru zahvatne linije nloraiu ob zupdanika imati Br=r,. cos pr. Zbog slrprolnog smicra dielovanla vr,r vr,r ili "o. zbog njihovih razliditih voliiintr kliiLr hokrrvi rr tu(lu;noln smjeru
=rr
,"=,
i
fffil
u
m nmns*,o
fllcfl0m
brzinom
klizanja rc=re,+t.r=vr shi
Diobene
kuinice lTte
(9.128.)
se
obodnih b%inama
rt=dtr.tt.nt da ta . n2
12=
| ,, rEr'r, obodne /ine diobeni\ lau2dcs a.z: (m) drobed promjen apctu,k4 ^b(adta, , r n, (s ) brzme lrtnje ap.anils. rl: ,:r9r,y.n*: cu projekcije b. i 6- zah1.161s |ir.i. AE,...Iro::1"_l:T,r o"dif boko\.a. sroga \whe zupce i.,voditi mnogo .Nema slo to zahlrJeva zahvatna linija Uobiaajeno je: 6=5 do l0 n..
(9.t29a) (9.t29b)
U nomalnom presjeku djelujc u (l(xlirn,i lrlll{i si[r ntr zubao /'],, (d 0.59.) okomito na bokove, prolazeii kinomalskoDr lockonl. Sila 1'h, razldc sc u kincrnatsko.j toiki C na nomalnu -F. i poprelnu komponentu F. U smjeru bokova djeluje sila trenja Fb, p, koja u tlocflu daie s0 silonr /'1, rczultantu R. Rezultanta R razlaie se u oboclnu silu -Er i uzduinu silu /11,. Iz
geometrij skih odnosa proizlazi:
sile M pogonskom zupianikt
l:
_ ..
Izvan tih
r",=
4, tan(f,-
(9,t3t.)
p')
y'
zuprarlika I na zup.anik 2. Indeksom I zupaanika 2 t.
*
(9.t 30,)
Sire nego
hlohlivosl
olaleno je djeto\anje 19:l-rn., omafeno je reakd\.,no djelo\anje
T,
cos \=4, tana^ co"(A - o')
^pe_ik
(e.t32,)
Sile na gonjenom zupianikxt 2:
cos( B.
+ o'\ (9. 1 :1.r. )
cos(fi y'\ F^.
= F,, an( R, +
d\
(9, t34.)
poprei a sila (9. t 35.
presjek
l' (N) ,( I (Nn)
slle,
ni (m) p' (")
radijus diobere kruznice zupaanika I ni =dL,/2, redncimi kut trcnjai u dobro podmMivuje moie se
pogolski fakor
ri
> 1, cventualno tabl. 9.2.,
nazivni oklcbi oohelt logonskog zupianika, izratunan iz lro8oi,sk. prena jednadzbi (9.137.),
lmP'=o'l
)
ueti dr.io
/)'
6.
*r8e /' o,|tr,$ri,
Kod viji3anika posto.je slidni odnosi kao kod vijaka za pokrctanie (vidi lr(,tll^\lje 2.2.2.). Naime, uzduznjm klizanjenr gubi se dio pogonskc snrtgo /'r, rr $
li e. . Odms sila na paru viiaauika
obliku snage fenja, tako da ie odvcdcrut snaga rtiZa od dovedone. osinl logx treba uzeti u obzirjos i iskorislivosl 4 vltl.iltrl.iont bokova zubac.r. 1c tlollo lciltin (vidi poglavlje 9.4.). Za viitaniko iTrrt)si
@zur{atltmuuosua ukup
a
u[c
iskoristit ost
TaXIlci 1.17.
- tan P' 4,' r"' o -'Ij+tanp, ?. 4
tan
!',
@0,
p
koJu treba
lAkto
tc,npcratura 4r za vijaanike
(9.136.)
,
4
isko.istivost zbog vijdmoe djelovmja, iskonstivost (valjmje boko\r i aenje lezaja) pr@a poslavljn 9.4
Uz zarianu snagu
Dopustene C-vrijednosti i
3.1
2.8
Kuli.di iclik M lulie.l aolik
2,5
od\esli, izrosi
2.2
pogonska snaga P1 (.W)
2
h
=
pr/nE= T1 .
1,6
(9.137.)
0r,
Pdtom je 4 (Nlrl) nazivni oloetni moment zupdanika kutna brzina.
l,
Ne2rttaljoni
lclil
nd kalalnn br.ncu
1,2 0,8
a @r (rad,/s) njegova
Naj\eca moguia iskoristi\o5l vljcanlm djelo\aniem pojriie se (dda ie ^ pr.-U.5 12. I p'). Samokoai\o,l nasraje kada j" p, , q0. p,. U rom sturai,, pnJenos gtbanja nije moguc ni uz Jporabu nat\ecih sila.
Sigurnost protiv zaribal,anja
d,,
b.
-(+-'), ,:a!
mogu ie \ iJaanicima prenosiri \amo razmjemo mate snage. bokova zairijeva marerijate orpome na no\enje. rti katj;e -y11,^"i:_:Tl: cell(ne /upcaruke. le podmalvanie uliima za visoke tlakove. Najiesie
1::!-O:*,r:.
se zado_
\orra\amo proraiunom nosi\osti kao kod zupaanita od plaslilnih malerijala (vidi poglavlje 9.6.5.), iaadunavanjem
jakora
(9.138.)
C (N/mm1) fakor opieredenja, r, N) odsoEajuoa obodna lila fiedradita (9.130.)] s logonskim fai.lorom ( .," (mn) (ne uinujuij u obzn udamo opteiedenje). nosjva sirjna arca A odsovarajuaes zupdadkq p, (nm) nonnalni korak p, = a,,=?, . n.
=I
optereienja valja izradunati za svaki od zupdanika u paru, .Faktor a dobivenu vedu wijednosr usporedid s dopusrenom. Dopu
n
i,"*_
vidi u h[],0.17. Kod Litl.nog i U*s"ros ;r.."*i i.;l * zup.anikom od sirog Jije'a iri Uro",... aopusri* vrcc Iwrjeorosfi. pogone koji rade powemeno * 1.5 puta vece lTiiedn;cd. _Za rroo ce ka tu eettk potrebno je obilno podma,zl\an1e, traJan pogon
lili la
>t,2 (e.139.)
promjer diobeft kruZnice pogonskog zupaanika, izvedena iinna pogonskog zupaa ka, odvedena sMga zuliarika 2. ukupna iskoristivost prema jednadzbi (9.136.). faktor tcmperaiure prema tabl. 9.17.
optereienja
-F,
ienia
0Im
iil; ;;;
WWnici,littftiloi[ilviilalllci Bududi da trajnost vijdanika ovisi gotovo iskljudivo o uzduZnom klizanju boko. va, ponak profila ijcanika nije uobicajen- Prcili,a tome, ftzmak osi mora bitl doveden na propisnu mjeru. U tom sludaju svode se odnosi sila i gibanja iskljuaivo na kinematske lquznice promjera d*r i d"r. Da bi se izbjegao neugodan dodir u ioaki vijdanika, zupdanici se mogu tako oblikovati da dobiju rar,ne zupce (s1.0.10.), koji se ne momju zakivljavati po plaSfu kinematskog cilindm. Kinematske povrsine su u tom sludaju itperDolol dl. To su tijela koja nastaju ako hipe$olu rotiramo oko osi vftnje kola. Tijclo takva hiperboloida teze se izraatuje. No zato je ozubljavanje u diobenom postupku jednostaum. Rezni alat pomide se pritom pravocrtno, dok izradak miruje, U bilo kojem nomalnom prcsjeku uvjeti zahv.ta su identidni kao i u celnioima s rawim zupcima, s fiktivnim brojom zubaca z,,r i zM, Dodima linta bokova je
f,r[,]zuptt
PRU
mmnrunogmu@
0SiltDt
linija prcko cijele Sirine zubaca. Radi toga u jedradzbu (9.138.) t eba uvrltavati b. = b, sto aradi stvamu Sirinu zuptanika. Na 81. 9.01. p kazani su delnik s kosim zupcima i hiperboloidni zupdanik.
:..,\
rc $lllr9.00.
Nastajanie hiperboloidnih zupaanika
Sllh !,61.
4\t ,,,!,
vijianici
a) aelnik s kosim zupcima; ,) hiperboloidd zupdanik
lltEffifritiiensnid
PfrW- ; tvieti nltato i dill|euiiE Puzni prijenosnici ($1, !.t2.) su vyzarrct s osima koje se sijek-u najdesde porl kutom 90'. Pogonski dio pdjenosnika je puz koji moie biti jednovojni iti vife_ vojnl, cilindrittxa ilt globo lna oblika, a gorrletrj dio je puino koio najdeiie globoidna oblika (globoid je rcracijsko tijelo s kruhim lukom kao generatisom). Premda globoidni puZevi omoguduju velik stupanj prckivanja, cilindridni puzevi imaju zbog svoje jednostrane izrade izvjesne prealnosti, tako da de ovdje biti obraaleni samo oni. _ Zupci puza namataju se kao zavojnice oko kinematskog tijela. Bokoyi puia dodiruju zupce kola u liniji, za mzliku od vijdanika s kosim ziupcima. Zio je rad puhih prijenosnika mimiji od rada vijdanika, a manje se i tlose. puz;i prijenosnrci izrode se najaesie /a \elike prijenosne omjere. lz DIN 3975 (dimenzije i odstupanja cilindridnil pfi:eya) ptoizlazi: Brqj zubaca pu;a je broj izradenih zubaca u mrmiai okomitoj na os trtnje. To moze biti 1, 2, 3 ili vise zubaca. puz moie biti desnohodni i lijevohodni. Desnohodni je onaj kod kojeg zavojnica u vetikalnom poloZaju puZa ima uspon slijeva nadesno. Liierohoclni puz i,/\ odj se:amo imimno.
Slih t.DL
Purni prijenosnik
(ctan kao lijevohodan) a) s cilin&i{rilfl Purom; b) s sloboidnim purcm
b)
Sta (lardni ptolil r}LtLnlh prijenosnika javlja se u uzduznom presjcku Puil ($l' 0.0!.). U njemu su dane alimenzije visine zubaca, tjemene zrainosti i dcbliioc zubaca. Taj uzduini prcsjek moze se usporediti s ozubnicom koja sc zr vriioDrc
z|
p- Z[pc\ puZn izrudlrirr sc jednog oketa pLDa pomakne uzduino za veli.nn izvoditi na raale nrainc. pn rrir iajdesde alatima s raufm bokovima. To se moie cilindddnim puzevima razlilGjemo o.ue oblike bokova:
l.
Oblik boka,4 (ZA Pui). Kod ovih puzcva izvodnica (generatrisit) si.icctl os vrtnje. U dehom prcsickn nrtslrlic A$imcdova spirala (spimlni ptri. sl.9.63.). NoZ trapcznog prcsiLjkir llrrslrlvl.iil se tako da Djcgovo o(lrioc leZe u ravnini koj.r prolazi kr('Z (,s v rric
@mtaltuumrncr
rul 3.
nlJflosfl0
m
Oblik boka K (ZK - pu\. IzvodDica (gonor0trisa) ovog puia je prostorna kivulja. lzraduje se alatom koji rotira (glodalo), a dije ostrice su trapezna oblika. Oltrice alata nagnute su za velidinu srednjeg kuta uspom I tako da se srediste uzubine puZa poklapa s linijama razmaka osi puZa i osi alata (glodala ili brusne plode). sto je promjer alata manji, manja je izbodenost bokova puZa (slidno sl. g-t4.).
(ZE pur.
Kod ovog puia izvodnica (generatrisa) langirg temeljni cilindar, iija se os poklapa s osi puza- U aelnom presjeku nEstajo evolventa (evolventni puZ, sl. 9.64.). lzraatuje se noiem trapezna obliko postavljenim tako, da je ralaina rczanja usporealna s ravninom koja prolazi kroz os vrtqje (iznad ili ispod osi !atnje). Oblik boka odgovara delniku s evolventnim zupcima. Evolventni puzevi mogu se prema tome proizvoditi i odvalnim postupkom.
4. Oblik boka-d
Faktor oblika pu;a z, je odnos srednjeg prcmjem Sllh t.0t
/r i modula rr:
Spirab puT
(e.140.) Faktor oblika puza daje obiljezje oblika samog puza, posebno moDlent otpo'
N (ZN - yf)..Izvoilnica (generatrisa) natazi se u ravnid koja ?-blt-k-boka Je nagnuta prema osi r.rtnje za velidinu srcdqieg kuta uspona Taj oblik naslaje obmdom s pomoiu noia trapezna oUtilu. po.ru,1.nog ,"ri.iru osr wftje. k*o da je prolaleii sredinom u./ubine *gnr, ru kuiurpon,
m Fotiv savijanja. O puinom broju ovisi
lar
I
Kod
z1=l ptoizlazt
zF
7
=1
Y=
10
i $ednji kut uspona (9. t4
lzF
t,)
17
Y= 8'1" 5''7" 3'4' U DIN 39?6 standardizinne su dimenzije, pdjenosni omjeri, razmaci osi puZnih prijenosnika s cilindridnim puZevima i kutom zahvatne linije o. = 20", Dan je !.r1o veliki izbor, koji ovdje nije mogude navesti. Primjer oznadavanj0 cilindriiinog puza ZN desnohodnog (R) sa m = 4 mm, zr = 1, dr = 40 mm: Pu, ZN I t 40 Rl DIN 3976.
U ll .0.l8. dane su jednadzbe za proraal.m dimeozija puinog prijenosniko kod kojeg osi vftnje zatvaraju kut od 90'. Kod puinih pdjenosnika mogud je i pomak profila, da bi se razmak osi doveo na odredenu mjeru ili da bi se omogu_ dile druge velidine kuta zalvatne linte, na primjer kod: y < 15" 15" do 25" 25' do 35' > 35'
tx=
20" 22,5"
25"
30"
Ako z, oznadava broj zubaca puZrog kola, a kinematsla
prienosni
Evolvenrni
pui
koji je jednak
pni,a, rada ]e
omi er = zxtZt
Slih 0.0(
h
(e.142,)
@utcm
rll
mmmsmn
prijenos om omjeru i=
gdje su nr
ir,
Uzduino klizanjc bokovu
n1/n2
brzine.v,rtnje puza
uzouznr presJek puza. lca 0.10.
na
t,rroiilii-iiF seg#.€.4affi ffi r@ffi eqfeq@Ws-@w r
11.25 r,6
fiodrl d
!n$,
0fl17!0 lflrnt
lz lziT:.rs-I--i- i l$
clqic
l I ro ffiJ
\'-=
bzi u klizanja
Uobitajene dimenzije purnih prijenosnika s cilindriinim puzem p,m.,,rtz,, a lrtmi
ro-fer-
urlitift
(9.145,)
cosy
,s (irg medusobna d1 (m)
y (')
sredDji
brzina klizmja bokova, pronjet !uza,
srednji
lot uslona
pnza prelna jednadzbi (9'141
)'
l@isila,hloristlvost Sile koje djeluju s pogonskog puza na goqieno puho kolo dobiaju indeks 2, a rcaktivne sile kola na puZ indeks 1 Normalne sile It,r oclnosno Ft"z, djeluju okomito na polrsine dodira bokova Fb"r ' I'l i (Sl. g.0t. dote) i prolaze kinemafskim polom Te sile izazivaju sile trenja i'0", . u ,"U"* ttit*ja. Na puzu se sila Fh"l razlaZe u normalnu uzduZnu F"r i
i,
popreinu silu,lt,. Na Ouinom kolu
podno4.a viJna zup.o
|oonozl1
se Fh,2
razlaLe u nomalnu F",
i
flom]o
promjci rcmolj& kuznicc
-l
uzdurni krt zanvltne tinjle tan d = ran an/co6
hormali, kut
zd
/
kod
,t
zN, ZK,. ZE_purcy!
da= a*kadzN-,zK ,ZE-f ri\a rn.. cos / tod ZA
aeE tinlje
rflai=l
PdbliZno je stupanj prekxivanij
r
ni- x,t :!-sind.rz -r;, + :slr\(l -
.,1rk ed
=
p,
(9.144.)
L]1Dice puTnos kora - srednjem .e,nom pre.ieku. 'adijN !emene moJus temelne kluzn,ce puznosa kota,
faktor pomaka profila puznoga kola, uzduztri kut zahvahe linije, (Im) Edijxs diobene riurnice puinosa kola u srednjem dernom piesjeku, (mm) korak zahvalne jep.=m.ncosg.
(")
li
m
(9.143.)
i putuoga kola. Uvjeii zahvata svode se bilo na srednji eelni presjek puznoga kola, bilo
Ii
mrnm!illrl
Slila
0.[i. odnosi sila na ptrrnom priicnosniku
poprednu F2'
!U
zutmlururllostur
fllllr mllflosrr0
{st. 9.05. u sredin sjedjnjuju se na puTu site F,. ir, a u -..Y,,,:.T reluuantu R,. (oja se oper raTla2e na obodnu,ilr'1, , _a_*.lirli"i puznom kolu daju u tlocnu sije F", if,"r .li rezultanru nr. ko;, * rrrf_" lri obocinu FD i uzduzru komponenru ,E'",. ""
Iz geomehijskih odnosa proizlaze: Sile na paiu: obodna sila
&
=
K,.T'
ln
(9.146.)
t r/
4. 4
'" t*\y-p)
Kod /= 45'postize se najveda iskoristivost. Tako velik kut uspona zahlijcva visevojne puzeve. Ako je zadana snaga P, koja se odvodi, onda je
. _o
Pt OY
Pt=Pzlnc=Tt at
(9.t47.)
Iana" - cos o'
'';(/+pf
(e.148.)
F (N) sjle na zup.ima, poeon.kifdll)r,( ..,.erfrruatnopremarabr o..J, i,/r {Nm)nazihi okretni nroment nu2a raaiun,tt iz pogonske snage (9.154.). / (") srednji kut uspona p!za. / (m) polmje! eednje Lruinice puza. a. r') no,rahi [ar zah\6me trnije rkar /.h\amc l,nte u norma,noh
kitom je Il CNm) nMivni oketni brzita. Ako je puino kolo pogonski dio, tt,
prcma jednadibi
(9. 1 51. )
)
iskoristivost vijanog djelovdja, iskorisllvosr valjanja bokola i hsia lezaja prema poslavlju 9.4.
pogonska snagd
=
4"-1..1=----ttatllytp;tl
ukaDna iskoristi'rost
=ta\
moment tada (Y
(9. r54.)
puia
1, a @r (rad/s) njegova kutna
je iskoristivost
-
P')ltan Y
Ako je I< p', dolazi do samokocltost| U tom sluaaju nte moguCe pokrcruti puz bilo kako velikim oketnim momentom na puZnom kolu! Samokodnost je ipak poietna, kako bi se sprijeailo da kod eventualnog iskljudenja pogo[a zttog optereienja puinog kola ne dode do njegova oketanja.
Drejelur
I
w P pco.a"
koeficilcnr mnja na ktizDrm bokovim: ir 0.0, LoJ puTa od ce.d\a. a pr^o8 kota oo b once. pazlive brzina ktiranja j reio.ee rreni;. , - 0.025 tod kaljena i btur*d Duza a puaog ko,a od b,orce, izade. /] = 0,1 kod puza i pnZnog kola od sivog lijeva, neobra.lere
ruieu
(9.14e.)
(s1. 9.2a) optereCen je na savijanje i uvijanje. Dimenzionira se obidno samo prema naprezanju na uvijanje s tim, da je ?d"p = 12 N/nnn']. Dalje se raduna sa dvrctodom oblika (vidi poglavUe 4.3,3,). Izbor srednjeg Fomjela uzima se pribliZno d = 1,5 d,, a kod puzeva nakliqjcnih na vratilo (s1. 9.2bi d = 2 d". Kada se konadno usvoji dr, mogude je prema DIN 3976 (tabl. 9.18.), odahati izbor puznog brcja zF. Opdenito se uzima
izvedbe
(e.150.)
duljina puia
L1>z*
(e.1s1.) (.9.152.)
Kod pumih prijeno.nika \ ladaiu slifni oclnosi kao kod \ iial,a za pokreranie fviJi pogla\lje 2.2.2., Uzduznrm grbanjem boko\a gubi ," al" sl'e snage P . ZDog roga je od\ edena snaga 4 odgo;aJuCe ,r",,; Pr. Buducj da treba uzetj u obzir ioS i isk_o. boko\.? i trenjem u rezajjma (vidi posravlje e.4.), bi;ie ,"
r#;ttJ:Xf;X".
lola
Citinddini oastavak puZa promjera d"
Sile na puinom lcolu:
*ri..
iilrlfi[
r"*"ii ;;";i;"
liina
^[a+t=^[a'",-a]
puirroga kola
bt= b+2m= Jaln4
a
(9. r55,)
*t-
korisna Sirjia zupca prem. sl. 9 67n.
Kao orrjentacijska vtrjednosl uzitl)rr sc
/r:
1).ll r/r.
(9.156.)
!m
itrt
nums
ct _
Pul nu 0stn (irirrrrr Puzra kolx od lakog nrctaln ili oti ltgrrra cirrl{n nn)l.liu so izrxditi (s1.0.07h). Ako zupci puZnoga kola nlol.lriu biti izndcni od visokovrijcdrroS rr)rrtcrijala, dobrih kliznih svojstavir (npr od br(n1cc), oDda se vlenac od t|kva nrtllorlala ili napresara ili spaja vijcima sa glavinom od sivog ili ielidnog liicvir (i[ e.67c i f.67 ). Pu;na kola oal sivog lijeva (31. $.58.) oblikuju se na istim nadcliDrrr kao i delnici (vidi poglavlje 9.2.).
a)
b\ Izvedba puZeva a) puZ s uatilom odjednos dijela (pur;o viatilo); ,) nsklinjeni pu,
$&
@
g.D[.
EE@ffii!*'iilornariva Jedar oal nedostataka puinih prijenosnika je njihova losa iskoristivost. Ona 89 manifestira velikim gubitcima trenjem koje se Fetvara u toplinu i velikim tro' Senjem bokova. Pdjenosnici s malim brojem okrctaja rade nepovoljnije nego brzohodni, jer oni pwi lade u podmdju 4iesovitog trenja bokova' je i ne dvrstoda puzera i zubaca puinih kola je vrlo visoka, tako da Savojna
fieba prcvjeravati. Ona
I
L br _) ., a) sivi
llevi ,)
c)
b)
d)
Sl r 1.0'L rzvedba vijenaca puZnih kola odtevak od lakos metalai c) naplesanj d) spojen vijcjma
1,3
5 '5
t
0,9 0.8 o,7 0,6
a
1,1
t.0
0,5 10
(e.I57,)
jednadzbi (9.150') odnosno (9'147),
faktor b.oja abaca Piema sl. 9.69.,
torisna sirina aPca
=
.,[ ai,
uzdlzni korak.
Dopuite e vtiied osti fakora optereienja Cd"e prema tabl. 9 18 One vrijedc oC' za Donnalne puzne prienosnike u trajnom pogonu, s tempemturom ulja < 70 Prema brziniklizanja i postojeiem faktoru opteredenja izabire se odgovatojuCc ulje za podmazi\,Bnje (latrl. ! 1[). yisokauiinski Piienosnici s visokim brzinama Lliza ja i tla(nim podmazivaqiem, kaljenim, brutrenim i lepovanim bokovima delidnih zubaca puza, visokoop" tiretivim matoijalom puznih kola, s rcbrima za hladenje na kudistu prijenosniko, ili hladenjem cirkulacijskim uljem, mogu se jade opteretiti. Raiunaju se na
1,5
1,2
C (N/m'?) fakor opr.rec ja. obodna sila pu-znos kola lrma a,r 0'0
Z , (rm) p (mm)
< 8 rnls \.rsi se prema iskustvqnom
sa vs
^n, z b.p
faktor1t opterecenia
1.4
20 30 40 50 brcj zubi putuoga kola
Puino kolo od sivog liieva
daleko iznad granice zadbavanja'
F::oral j|rt normalnih puinih prienosnika
1,6
Sllh 1.00.
leii
60-
z, ,*
Fakor broja zubaca za puzne pdj€nosnike
Sllh [.09.
6r-0
Henzoto
a?n
o', (Nlmtur)
(N) /, (nnn)
,",.
-ctni? "
t
ff,,.Lt
= \l ,- t I ''', u:
''r
L
(9. r58.)
Hcnzovo nrprcz nic bokoli u kirtN.lskonr lolu C. obodnr silr nuiios k'l Prenrtr i((ln(l,bi (, 150)odno$rc(9 14?'),
korisu sim,n
flr)e ,
J,il ,/
,
IE
uuu
flurtulrrn
tllcmt
Z1
z" (,M*t) Z. Iailici
diobeni promtn puaosa kota_ fahor obiika boka pre;d mL g.2[..
u
lflr
ruP ll l Ill00|ltll0$ mnm $iilllllli|jl
m
TaXlim 9.20. ljakkn oblikx hol{x /1. illtl.r rrrtrlcrilrrh lM. lrkt(n stufnia prekrivanJa Z. i&)|nrslc c vriic(lx)sli llcd:,ovN nrprczrrrirr o,,,,,,
r"n- *t"rijara prerna rabr. e.20.,
za visokouainske purn€ prij€nosnike podmazivane
ci*ulacijski
fakior sruptrja prekivmja prema iabl. 9.20. 0.10..
Dopu.rene
r .wiicdnosl
7a normdtne plzne pnjenosnrke L najnom posonu
(u inre,-i,iraruiem posonu mo7_el.e ratunari ,.: o" ,lj i potrebna viskoznost mazila v5o
*
*,, ,"ri, ,iii"J,1li",j,
cDz r{4,r
U tabl.4.20.
tijedno,i dopu3t?nog Heruova naDrp.' o\dor za pulne prUenosnjke zu.Ud s cirkllacijsfum podmazi\aniem dane su, osim toga.
Kada zubac ulazi u zahvat 1lt tzlazi lz zat.'vata, ia\lja se tzv udar zahv 0, Kada dodima toiika prolazi kinematskim polom, mijenja se smjer sile henja i time izaziva odredeni impuls. I ovi nabrojani pogonsk uvjeti takoder izazivaju
vibmcte.
III@Iu Na
nlu ru[ailtfl inouffm$tniezim srnadilam
ojanja da se zupaMj
prijenosnici konsrruiraju tako da rade be,7 bul
o;";;il;;;;;;; -**** .i.ai*:" ,n?l
Jowi;;ffi;;H,:#ff1;
wijednosd: obtika boka. koraka zahvala uz4uir. li"U. do manJfi ili leiih netoanosti u radu. kao porf.;"al"u oa.*p-;r-.pr?r"i;.i. Tome reba dodari deformacije,.ubaca i warita djilovanjem siL fi,t. r7.ri^.. a ko.;e tako povedavaju neloCnosl zahvala. posljedlce toga ,u r^ mommta. koja do\ode do uiUo.i.iu aii.foi"
b;i;:;;g;";;1,1;i l.
rotaci,il;;;;
lf l(olebanja .okemo€ ^d. u ove rroracle u.naJu \.,rsoku frekvenciiu, iTazir€iu buku
oni"noir;_
Sliki 0.70. Sl1ka
nolenja s bombnamm uzduznom linijorn boka tkorekcijo,n bocne lrnije)
Mjere za smanjenje bukc u radrr Tuplanika bile bi: l. Bombiranje bokova (korokciionl l)odnc lirriic. sl. !.70.), da bi sc srrarjirt udar pri ulazu zubrca u Tilhvill
IEzu*urmnmsmr 2. Izbor takvog broja
zubaca zupdanog para, da sretanje odredenih pogjesaka ozubljenja.
3. Izbor zupdarika se time postize
s
I
se spdjedilo periodidno
velikim brojem zubaca uz odgovarajudi mali modul, jer
bolji stupanj prekri\,"nja profila.
4 yl-:li9: h**.'1, opterecenje
bi
zakrivtjenog ozubljenJa. da odterecenie zrbaca.
bi le omogucrto
5. Uporaba malerijala visokog snrpnja prigulenosli ,,a su pa\trane rnase.
ili
posrupno
pu_/na kola,
lao
Sto
punjenjem supljina glavine maiama koje priguSuju
6. Ukuienje kudista pdjenosnika pomodu rebam i 7. Uporaba kutih t ratila. 8. Kruta ule:tisteqia \,mtila, s najma{jom mogudom
sl.
zradnosCu
u lezajima.
tl 0u01|lt P00tll,ul|
lllllEllerhlllrq
Prijenosnike dijelimo oplanito Karakrerisrike. uporaba {4C$) o Grada. definicija ipodjela plaoetaroih prijeoosnika ({90} . JednosLavni plareuini prteoostrici {503) . Sih. mometrti i )oage plaaelarnih prijenosoika s aeluicima (5llt Kada gubitci oisu uzimaoi u
obzir 15ll)
.
.
.
Kada se gubitci uzimaju u obzir 1i121 Pregled prijenosoih omjera i moguinoiri planetarnih pri_ planerarni prijenosoici Jeoosnila IAI 2Aj (513t sa
i
stoinicima (5ll)
.
m
unomla
is
tz.y,
ntanluftlnc i planelarne. Kod standardnih
rctimju svi zupaarici samo oko vlostitih osi, koje su nepomidno ulorene u kudistu ili postolju. Kod planetarnih nekoji dlanovi prijenosnika, tz-r. soteliti, izvode dva istodobna gibaaja, rotiraju uloZeni u tz\. dliaCu koji takoder rotira oko svoje osi uloZene u kudistu. Zupdanici kojih se osi poklapaju s centralnom osi, nazivaju se s flidni 1ll ce tralni zupianici. Oni mogu imati vanjsko i u[uldmje ozubljenje. a mogu bili ??lnici i \tu2 h i. Planetami prijenosnici nalaze sve veiu primjenu u suvremenim konstrukci. .jama kao Sto su motoma vozila, alahri stlojevi, transportni uredaji i sl, Snoge koja se dovodi w. swrda om zupCanikt dlleh se na onoliko zupdanika koliko ima sdreli/a. To omogudav? nize optereienje pojedinih zupdanika, a time manje module i poftebno izavnavanje masa. Planetamim prijenosnicima treba manji prostor. OmoguCujlr simetdane izvedbe i vise prijenosnih omjera. Oni omoguduju prijenos mzliditih pogonskih oketaj na jedno gonjeno vratilo, odnosno radvanje dovedene snage na vise gonjenih lTatila. Glavni leZaji svih okretlih dlanora prijenosnika (osim satelita) nisu popreino optereieni. Sile koje se jov" ljaju stvamju parcve sila. To \:rijedi samo za pdjenosnike s vise od dva satelitA, Pogodne konstrukcije planetamih prijenosnika omoguiuju i dobru iskoristivost. Sundani ili centralni zupdanik ne teba biti posebno uleii{ten, jer more biti voalen satelitima. To omoguduje da brzina \Ttnje sundanog zupda[ika bude vrlo visoka, do 500 s t i da se reducira na manju brzinu \Th1je, kao Sto je to kod pdjenosnika plinskih tubina. Planetamim prijenosnicima mogu se postiCi vtlo visoki prijenosni omjeri, do i= 10000. Svakako da je tada iskoristivost niska, Planetamim pdjenosnicinu izvedenima kao multiplikatori mogu se na gonjenoj strani ostvariti visoke brzine \Ttnje. Planetami prijenosnici mogu se izvoditi k^o lztt. diferencijali, tj. mehahizntl sa dya stupnja slobode, koji se upotIebljavaju kod alatrih strojeva da bi s! ubrzala po!.ratna (neradna) gibatja, a kod dizalica da bi se omogu6io vedi broj
brzint
diza'nja.
W;
letiniriia i rudhla ilarrelarni[ uiierlosrlilra
Planetamima nazivamo one pdjenosnike kod kojih makar jedan glavni dlan, osim gibanja oko vlastite osi, obavlja i giba.nje oko neke druge osi. Prljenosnikc koji nemaju planetamoga gibanja zovemo obiini ili standardni, koji se, promA poz1atim definicijama, mogu smahati zapmvo specijalnim sluilajevima planotamih prijenosnika. Planetami prijenosnici sa samo jednom rudicom zovu se jednostayni a s[ dvije i vi3e sloieni.
firlll
nlmmu prusmuq
0m
Planeiami prijenosnik sastoji se od najmanje tri dlam, uz planetami, od kojih jedan mora biti reakcijski u sluaaju f,tiienosnika snage. plarctami ilan, pritom, ne moZe biti reakcijski. Vedina jednostavnih planetamih prijenosnila snage giaalena je od dva centalna (sunaana) zupdanika, jednog ili vise planetaxnih zupdanika s njihovim nosadem (ndicom) te kudista. S obzirom na karaker gibanja, nazivi su simbolidni. Na $1. 10,1, prikazana je grada najjednostaurijega planetamog prijenosnika snage s uobidajenim naziv! ma njegovih gla\',rdh elemenata.
,0tfllllcl,ll I to0lfli
nfilfiill
nllfl0Mn
Jednostavli plan tuni priignodnlci su Priionornici s otvorenim i zatvorenim lancem zupdaniia i samo jodnom rudioom (R). Obiino se izvode s plarctamim zupianicima s je&im stuFljem i s dva stupnja (iednostruki i dvostruki) Slozeri planetanri pdjenosnici imaju vise od jedne rudice (nosada planetar' nih zupdanika) ili su slozeni od vise jednostnrldh planetamih pdjenosnika' Pod' robniji nazivi u vezi s graatom funkctom planetamih pdjenosnika odno8no njegovih dijelova dani su u sljededem pdkazu.
i
Jednostavni planetami pdjenosnici pojavljuju se u valo mzliditim izvodbams koje se razlikuju po konstruldiYnom oblikl i razmjestaju njihovih kola (zupd&nl' ktih tarenica). Slika 10.2. daje nazive za nosad i kola, koja su prildjudena proma van, dok $1" 10.!. daje nazive razliaitih planetamil kola po obliku grade i smjeStaja' Istoalobno, naveded
priqieri predstavtaju
najdesde upofebljavanu konstruk'
tivnu gBdu jeil{ostavnih planetarnih pdjenosnika.
$lih 10.1. Grada jednostavnoga, jednoravninskoga ptanetamog prijenosnika snage
P R S
planetami
api
ik (salelit),
rutica (nosaa llanelmog a?adika),
sunaei zupcanici (celhahi
#lr-H
^pleici).
i
Znadajka svakog mehanizma, pa tako svakog prijenosnika, jest stupanj slobode gibanja. Stupanj slobode gibanja nekog prijenosnika predodava potreban broj poznatih, nezavisnih parametra gibanja kojima je stanje gibanja ctelog p{jenosnika jednoznadno oalrealeno. Dok je kod obidnih (standardnih) prijenosnika taj stupanj Sg = 1, kod jednosta\,,nih planetamih prijenosnita on imosi i do 2. a kod sloienih on ide i viie od 2 Postoje dvije velike skupine planetamih pdjenosnika: prijenosnici s otvorcnim zupdaniikim lancem koji osim kudista imaju najmanie td dlana (B R, S) i prije svega su prijenosnici gibanja (u sludaju koaenja rudice R postaju obidni jednoshpaqjski ili visestupanjski pdjenosnici). desto se zour nekoaksijalni (sl. lUla).
Prijenosnici sa zatvorenim zupdanidkim lancem dobtu se dodavanjem jos jednoga centlalnog zupianika u otvoreni lanac koji je koaksialan s postojedim centlalnim zupdanikom (smdanim zupdanikom) otvorenog lanca ftoaksijalni planetami pdjenosnici, sl. 10.2t). Prcma sloielosti dijelimo zupdanidke planetame pdjenosnike na jednostavne
i
sloZene.
A.)T) Slila
l[.2.
Naziri
za
frcrnl
v,rn
prikliutcnr kola i za drzxae]
n) do.) Obiani/icdnoslavni fovmrni Ilrnrlirrri ltriicno$rici notuvni otvorcni plancltmi frii.nosri( I
/) i//]
ohittri/ic(l_
m
M
nlmlm
muuoslm rl0liosfil,lfl
jedno\tawfi planeramih prijenosnila kao prijeno.niclrh sklo_ u7 pomoi d\aju \lo\a abecede idviju brojte. Na pnom mje"ru oznake stavlja se brojka I ili 2, Sto oznaaava je j" fi p.i.;"**it;"a*.mit li dvostn&. to jest je li mu planetamo kolo jednostruko, irar*." j" fi ,j" .r_" jcdno ilr je \rupnje\ano. Na drugom. odnosno na trecem miesru ie Lombinaciia \lora. t i A. koja simboli/u.aju jesu li ceno-alnr , ^0a".., *r*aai, ii,'ifi I A, lako ie n primjer naJednosramiji ;rr";;",t ;*_ :ml:ki.T .ozullj:njem-"+" IAi fst. l0.2brJerJejednoshuk,l). a centritni .u zupcanici s i:-11 unulrainlrm f[) i vanjslrm r A r o,.ubljenjem. planetarru pri]enosnrk na sl. I0.2c rmat ce o/najru 2AA. dok Ce prijenouik na sl. 10.2d irnatr o,/naku 2ll. priJeno= Omaaa\anie
po\a.oballa.e
nik sa sl. 10.3b imat de oznaku 2L{. |-l:: o omaadvanju ulazrih. izlaznih odnosno reakcriskrh clanova, l. uobitajeni ^ Y-0,se koflsle simboli. Ra,/lrka je jedino r_r lome sro te o\die moor. sluplnt slobode gibania veai od jedan. pa rime i broj pojedrnih
Iffiostavni
rr
mm
fl
0r03ln
ml
danslalnl ullem$ilcl
Na $llDll0.4. pdk^zani s'r jednostovni planelarni pijLnosnici kod kojih su dva zupianika, I i 2, uloZeni u drZad S. Drzaa S okede se oko sedista zupdanika s varjskim ili unuiamjim ozubtenjem, tzv sunaanog ili c€nftalnog zupcanika 1,6 brzinom utnje n". Da bi se mogli radunski utvrditi pdjenosni omjeri kiju giba. nja zupdanika, I i 2 i drzada S, momju brzine vrtnja rl, n, i r" dobiti odgovar0jlJ,te predmake, plus (+) za gibanja u smieru gibanja kazaUke na satu, a lnut (-) za gibanja supt'otna smjeru gibanja kizaljke 44 satu. Kod stoinika odrcduJo se $qjer gibanja Fomah?njem zupdanilG s !.rha stosca.
ctano,a.
rtr llt."*"
ilF
t
l_"
.r
I!19
,)
Slika 10.4. Jednostavni planctrnri prijenosnici a) pogon aelnicima. sundani (ccnrEhi) zupidnik I s vanjskiDr ozul,ljunion,i D) poson .ctiicima, $nlani zuptdik I s unutamiin o?ubljenjeml .) |ogon
storniciha
b)
.t) Sllh 10.3. Nazivi etemenata ptanetamih prijenosnika
po obtiku
i snjesiaju
s
lanjskim ozubljeDjcm
Zamislimo li da su na sl. 10.4. suni:ani zupi:anik 1 i salelit 2 dvrsto povczrni s driadem S, bit de brzine vrtnja oko osi drzada S svih alanov jodnltkcl ,ri = rr = rr. Ako sada zamislimo da zupdanik 2 nije vile povezan s d/udcm s (kao {to je to i u stvamosti), a da zupdarrik I stoji, valja se pri okretanitl (ll,llCll S zupdanik 2 po z pdaliku L Brzinu vrtrje zupdanika 2 oko osi vrtnic dr,rd.r S dobit iemo ako blzioi vtnje n" (drzaaa S) (lodamo + r. (zrlzr. Znak phr trtutti se na ya jsko (sl. 10.4a i 10.4c). it |ttirtus u ttnururnie ozublicnje zuptanikrr I (sl. 10.4b).
Eilf
armam nunosm
rflr0$
ilr
n tfll
r
fllluo8fio
m
sada jos i zupaanik I brzinom l.,rtrje z (ovisno o smieru \rhie 9b:d. ]i I Tupdanika l. bit Ce smjer vrmje Apcanjka 2 kod ,-jrt"g _;iu l r l suprolan. a lod unuEmjeg ozubljenja zupcanjka I jednai( "^Ufj*iu'^pe smieru
\,Tmje
Tupcanr(a t.). pora_sr Ce brzrna v.mje zuptanika 2 oko osi dr:aCa S joS za _ r, (z z/). I ovdje Zrlak minus omaiava unuEmje ozubljenje Apcanika i. Kona(na ------'"brzina lahrj-. zupdanika 2 oko osi whrje a.Zafu S Uii C", pre.a
t".",
bzina vrxnje satelita oko osi drZaCa n2
=4!41a4r3! 22 22 =,"1
(10.r.)
txir)r,, "
brzina vrt4je satelita oko vlastite osi za prijercsnike sa slike 10.4a
i
c
2t. nr,=nr_4=_ln,_ntl za pdjenosnik sa s1. 10.4b
n = n, "
&
(s
')
,, (s ') ,)! rs )
brzina brzind
ftaje rmje
Slil0 l0l. Planeiami prijenosnici sa dm para zupdanika a) prij€Dosnici s neraicima i vmjskim oabljmjem; 6) prijenosnici s celnicimo I unutmjin oabtmjemi .) Pnjenosnici sa sroinicjma; d) Prijeuosiici s jodhi,n
-r* = !(n, -*\
v jski
satelila 2 oko osi alrz.aa s dr2aca S.
brzina l.rbre surallos zulamika r,
br/itu qmje
satei:ra oko \tacnre o"i,
. Gomji predaaci rrijede ra \anjsko. a donjj la unuramje ozubljenje zupfanF ka l. prijenosnici prema $[ 10.8. imaju najmanie d sun0ana * Planetami zuDcanjka .:^ Clan bid dzan Uedan ili drugi ,*1^U ,:.9l f-t:.. orugr gonJen. Mogu bid gonjena i dva Clana potpluro ^p."* []r,i, , f
gibanje ovisno o oba gonjena dlana, (diferencijal).
N::l to:d pdkazan je planerami . satelflom J. 2 idrzacem S. Suncanj gta\,noJ osr oketna su
ri
i jednim uutamjim ozublienjem
neoyisno,
reii
tada dobiva
prijenosnik sa suncanim zupaanicima I i zupaanik 3 ima unukmje ozublienie. Na
tedmuba f (nt, nz, n)= 0 moze se najlakse rijesiti prema prijedlogu Willisu tako ala Ce se promatraa planetamog prijenosnika (sl. 10.5d) nalaziti no drZadu S. On 6e u tom sludaju vidjeti planetami prijenosnik kao standardni prijenosnik, Relatiwa bnina vrtnje dlanova 1 i 3 bit de u odnosu prema drzadu S, (rr - r,) i (r3 - n), a njihov omjer zrlzr. Prigodom pisanja jednadibe treba obratiti pozor' nost na prealztak. Naime, pri danom smjenr \rtnje sundanog zupdanik0 l, u oalnosu prerna akZadu S, (nr - n), imat 6e sundani zupdanik 3, u odnosll promo drTacu S, (n, - ri..). suprolan smjer gibanja. Prema tomel
prijenosni omjer
\_n =_z: n3 n"
i
elana. 1.3 i S. s bpinama \,a_r1jrlt.-n. r.. pilrur_ nom primjenr posroje dva stupnja slobode. pa je o diferinctjal. lz Lrr*I-"-ri. 2.. n3.2". mogu se dva bimti. a treii jaaaunarj iz kinematski zavisnosLj /(ar, ir. nJ = 0. Al
-J"'iil"i
"r ,r ,"
(s L) bzina vrtnje sundanog zupdanika I,
!) brzif,a ldnje sunaanos zupaaniku 3, r) brzina vrtnje drzaca S, G (s
brole'rzub6.a \uncarrih TupaNrikr
III
(10,2,)
fl
nmmrn munmun
lz
mmmvu flflrfllm ml|flio3ilH
gornjeg proizlazi za tliferencijal 2,ry + zrn,
z, t\ +-h
brzhu vtt ic ruk4itu 2
=(r, - r.14"
(10.3.)
(
,.t =l l+1 lk"
z, !
.,
,"
brzina
vrtie
l1s Bududi daje z3 >
21,
21
z1
prijenosni omjer ; =
(10.5.)
z1
1L;,2.
Pmkidki se uzima daje prijenosni omjer u gmdcama i=2,5 do 10. Brzina \,.rmJe qalelila 2 (zapmvo njegov relati,v,ni odnos prema drZaaurl , rctaivna bEina vrhie \aplita 2 prena dr2aau
nultiplikabr u
pogo_
/
(10.7.)
i_
|
.l
do
1,7.
l)rzina v.t je satelita 2
n2,=--lh_n"1.
(10.8.)
,l",ovike v dva para zup(anika pri]taz.Il|a nd rrici ro.sa, ,u. c!?.!l',::,i,f,:: r(oo Korrn Je r. jr?o s obzirom da arn.anici 2i
vrijede jednadzbe fuednadzba (t0.1.)l:
(10.9,) I7r.
\
__
4 i bnina vlnie
satelita oko vlaslile
oi
\
I -
i
(10.10.)
nr).
3.
Gomii predznaci \T ijede za vanjsko, a donji za unutamje ozubte4je. Prema l0tl. lU., gdje su shematski prikazani najosnovniji tipovi planetarnih prijenosnika, brojke 1 i 2 oznaduju jednostupanjske i dvostupanjske prijenosni" Le, a slova A i I vanjsko ili unutamje ozubljenje sundanog zupdanika. U jednadZbama danima u tabl. lo.l. moglr biti umjesto broja zubaca upisani i polumjeri
je ,=!!.
Moduli pojedinih zupdanih parova dro-
i viiestupanjskih planetanih prijenosnr'ta ne moraju biti jednaki. Od tipova prikazanih u tabl. 10.l najdeSie se upotrebljava tip lAI s leairn brojem simetritno msporeal€nih satelita, uz uvjei da zr+z: bude cio broj i
stupanjskih
. n\ 412 gran jcama
-
'::r,/ 1'. 1n. n2, - na" =- ,ln - tI ,:, ,a (sr) brziM rtnje satelita 2 i 4; zajednidkom ralilu. i) brzina Ltnje drzada s, ," G ,r Gi) bzma vrtje centralnih a?ianika:, i zr. "1, ,r". ,r, (i') bEine \drje satelita oko vlastitih osi.
diobenih kruznica, ier
prienosni omjer redukora kod nt =0 i pogona preko zt
l)raklicki se uTima da je prilenosni omjer u Za satelit 2:
\
-\
broj abaca centralnih zultanlka 1 broj abea satelita 2 i 4.
(10.6.) Ako jerl - 0. dobiva se u pogonu prcko z_ rcduhot a nu preko dizata:
ttlz,)l+lnr z)
/
=n4 = nsl
centrulnog zupCanika
}?,-fi.
z)+zr ,
h
2 t)u|u ztq(\tniku
lz togl' ptoizlazl:
prijenosni ofijer planetarnog rcduktc,ra
._\
ih
(. ",\,, l+ =|l( l1- z") za \.
(10.4.)
Alo je zupaan* zr ua\,Tsien rr, O). dobiv a se planehrni = reduhor n noonnt preko sunainog zupaanika l. a plonctani nutipt l"ro. , pogoou pr"t.o ariuiu Sl U tom sludaju je:
lliit'tbuikd v
i,t llt t'ktl
@
4 imaju,,ajedniako walilo,
djeljiv s brojom satelita. Analitidko desavanje gibanja moie se provjeriti i grafidki. Na sl. 10.6. priko' zan je nadin grafidkog r.jesavanja gibanja planetamog prijenosnika 1AI. U todkama dodim pojedinih tlanova nanose se na odgovaraju6im polumjedma, naortanima u mjedlu, izradunane vrljednosti odgovarajuiih obodnih brzina (takodar u mjedlu) ,r = /1 @L vr = /r ' (t}, u sqieru koji odgova& smjeru lT hlje Povladenje aaka 1,2,3 i njihova produienja omoguiuju da se iz slidnosti hokuto oditaju brzine vrtnje. Dokaz da linija 6Il na razmal-u i od apscise na koju se nanose obodne bzine, zaista prikazuje brzine Lrtnje pojedinih oryana pdjenos' nika, vidljivo je iz Sl. 10.t.
Il
UT
@
ltl
1!.1.
NajvaZniji ripovi planoranrih prijenosnika s aelnicima i stoZnicima
I =-t--i
..'i.-l:.),
,.. ? =1
r.*
=\=1
0m
=,.=1"1
I'
i
rr.:1
=L.5
..-+."=tz)..
=:r.:!
tri1
fl.Ilflmnffiffi
,, =_1= 'r
-!::! . 'j:1
E
J[0il0sw
;t-T
rd,l
i"11
' ;"=l +)..
, -L_:.
r ] !,\J, !
En'l t-,-\
3
t-&
--1
:1
c\A $liki 10.1,
Plan brzina i brzina
.ltnje planet mog prijerosnika LAI, ako je rijed o:
a) diferenciiah sa dva stupnja slobode; b) lrijenosf,iku pri ," = 0i .) pnjenosniku lri r, = 0; d) prijenosniku pri ,1 = 0
lz slidflosti hokuta
t ,] J i trokuta h * j',
za
loiktt B dodira satelita 2
i
centraLnog zupdanika 3, dobiva se oalnos:
l,^
,
.:, =[,.:],
oilnosno
h
[^-;1
a=-',;=-?
h i
,,=
,,-?,.1"4
,-=
:?
i
+-
;?
!
)n.= t 111
-.,, = ['+]]x
r'n
v= Bududi daje v3=13 7,, proizlazi daje /1 = 1. Prcma optoj jednat!'bi pojedinih rT tnja dobiva se da iinija GE na mzmaL:u ,/1 od apscise predodava brzine organa pdj enosnika. Jedaadibe u tabl. 10.1., izrazene pomoCu brojeva zubaca, vTijede samo za to ,,,,rir ili y-Patuvi zupCanika planetafiih priiekosnlka, treba u jednadzbama, a i pd grafidkom crtanju, upotrijebiti polumjere kinematskih l(ruAica. Mogude je da kod plijlnosnika 2AA i 2AI bude z2=4' a rrft4'
WLTE parow. Ako
su
trl[
puum
munosmr $Lt,
Na il.l0.l prikazanje planetami prijenosnrk tAt s brojerima nbaca 2.,2,. z, na razmaku osi a. r s pogonskim kurouima zahuame
.
cne
o, nr, i.ii-_
zo.
llil'lffinomentl
frWiltlitci
illt{tll
$Iltrt
tlllltrn Irflrflrls ttrsc tflilt
i sltaue ilamtaili[ illenosnlla s [elilcitna nisl trirrrail r ohir
Da bi se odrcdili momenti, potreboo je nacrtati sjle koje djeluju na satetit, a ovo moraju biti meetusobno u mvnotezi. To su ri/e troJe djewu na zupce \t totksfili zah\lala t reaktiyne sile na driaiu. Uzete su u obzir samo obodne komponcntc, jer popredne ne utjedu na oketne momente. Za pdk^zani tip 1AI iznosi ilr lir, =
aF,,=F,r+F',i=2F,r.PremdajenaS1.10.8[prikazanodajel,,=0,na$1,10.8cd,ig n: = 0, a na 3l.l0.8 da je rr = 0, slika djelovanja sila na satelit z, ostaje neprcmi. jenjena. To wijedi i kada se sva tri vmtila olaeiu, (s1. 10.8b). Slila
l0l
planetani p.ijenosnik 1Al na koJem reba obaviti pomak profita
BuduCr da brol zubaca satelita ne uti
;;;: ;#T, ::l'L[":['""i:.:'i:#,:'i',];"Tf""J';[ ;i:?i.'j " * od zadanog modula, pomaka.xt (npr 0,5) i ,x3 (rpr nula iti mali pozltr\.Tr -^_l"",tft pomak. sto poboljsava zahvatl. celiri nepoznanice: o' (t-. c,... x2. proataze zaeiiri sljedeie
,s
iednadibe:
cosa$
z +r-
=--m,cosa
(t0.t2.)
cosr},,2='r "4.66o7 2a
Zt'2. r,-r-,=l;;(eva.
.t)
(10.11.)
2 +2. z tan a
(") (")
Zs 13 13
evau,)
b\
Slll0 10.E.
"J Planetami prijenosnik lAI
n,
a) mjer sibmja pojedlnih orsaM ako radi kao diferecijali 6) sile koje se javljaju na satolih' zr ako j e z posonski, zr gonjeni, a ,. = 0t .) sile koje se javljaju Da satelitu z: ako je zr posonski, S gonj€ni, a,r = 0i 4 sile koje sejavljaju na satelitx,: akoje zr posonski, S sonjeni. a rr=0
(10.r3.)
Prema uvjetima ravnoteie mora zbroj svih momenata koji djeluju izvana biti jednak nuli, s tim da su momenti koji djeluju u smjeru oketanja kozaljkc tul satu pozitivni, a oni suprotni negati11i:
(10.14.)
fr+?'+7,=0
00.rs.)
T1=Fi rl
(10.16.)
izradni kur zahvatne liniie, posonski kut zahvarDe li,ije,
pogo
sk
monent
11= l i1 -11=/\n-rt-
(r0.17.) t1
ev o' e!
a
(
iliil]l$
rrff;r"
i""d',"s i posorskoga
T.= F* r.=
kuia zahmhe rinije (posiavrie
(mm) razmak osi.
OdgovamjuCom transformacijom mogu se gomje jednadzbe
Tr. T3.
djeliti.
T.
/
,_\
c ,lr+1 \ t'r
I
(Nm)
poh jeri knrcD.tskih ktrrrnic. i dri.aa.
(
t0.Iti.)
EII
flII
narnmu
#
nuunnu
__
n$m nllfl0sil$ !i[fl[ til0eucmu nmmm nunouul
E
utttl
Pogotlskim momenkma oalaaavamo on
i,
i ooeo*,ur," h i
oznaca.vamo one kod
Aoo se
;"r#
;;;;
Gi,' i l?fl
":2;; ;;y;2 ;1;**;;2
kojih vekori obodDit 'r::f zanemare gnbitci, mom i zbroj
zbloj snag)
,'^ffk:X::::*::
4 +Pi +4 =o T\.0^ + Tj. 04 + ?s.
pogonska snaga
(10.1e.)
a
P: = F,.
.r.
.
att
Pd 0\) uLuna snasa
(10.2t.)
lLal
(r0.22.)
rr
gonjena snag.t
4 =_F".t P,, Pj,
rr,,
P. (r )
,L r*
a=-n n(r*t)a
(r0.23.)
(rad/s) kurne
lffil U
snage,
(
koja se subi,
lablici 10.2.
uiienosnil 0lllisn i lll0uuill0$li llalletaili[ l]ihll0sllll0 lll I 2ll dan je pregled pijenosnih omjera planetamih prijcnosnikrt lAl
2AI.
brzine.
Tallltl 10.1. Presled prijenosnih
llil@e
omje$
z3 rlf
flnitci uimail r 0[zir Prema jednadzbi (10.6.J sateljt 2 \,rsi relat osr urozenoj u drzaeu. zbog,ogu..
iu,,liutlT:
il,iH.,:lli;1;";
gib-]e u odnosu prema
svoioj
;,;;#-*ffi i::li,:: ilif#"r'li,X;, i:;'#f;:::,:
gubitak Mage
"
10.28.)
,, (tri/s) obodna brzina satelila 2, P, (w) odvedena saasa, gubitci u abima, rt, gubitci u leZajima sat€lita 2, nD n1,3 eutitci n lezajima drraaa i suaanog zupdmika 3, ,:, {sn) relaiima brzina uhj€ satelita 2, /, (D) kinemalski lronjtr satelita 2.
(10.20.)
=O
4=4 ^.@l = F,t .rt
l+
Ara(t-a,. 4*t
?fl
lAt
n,,1
k0d(ldin oMr
(10.24.)
olbclna btzi a satelita oko ylastite osi
3
I
(10.25.) I
,r1
|
*"1:1
(10.26.) P6,k
=4 (1*?,*)
s
(10.27.)
-a]-:-.1:.
:*""-,*i
,',,
* .-,r,, ,l .,,
i
I
fr tr
nlmmu munouttt
Ako planetami prijenosnik ima tri \,:ratila, od kojih dva mogu biti pogonska, jedno a gonjeno ili jedno pogonsko, a dva gonjena, mogu se zadrzavanjem jednog od vratila, lh bez za&Larxrja jednog od njih, ostvariti 12 mzliditih kombinacija (lail.
10.3.).
.i Na
$1.10.0.
li
prlkazani su s pomoiu dijagama prijenosni omjeri
t
m
fl
sfltct
s[ sl0lillflill
E
gradnji vozila nalazi primjenu diferenciiol sa ttoznicima pikazan na ll' 10,10., kod kojega postoje ove mogudnosti gibanja: a) Ako se okeiu istoalobno u suprcxlom smjem zupianici '1 i zr, rotira dri?d S mzlikom kutnih bzina ,) u istom smjeru sa zupdanikom, koji se oloede veiom brzinom vft1je (sI 10.10a) Ako su kuhe brziDe zupdanika zr i z: jednake, n" = 0. b) Okedemo li &iad S i zupdanil zr u istom smjeru, brzina utnje zupdanike z: jednaka je dvostmkoj brzii \'Thlje driada S, umanjenoj za brzinu \T tnjc r,. OU"e" I se -z1 dvostruko bde od drzada S, zupdanik zr stoji' ^pe*iku c) Okeiu ii se driad S i zupdanik z1 suprotno jedan dmgome, okede se zupdanik z3 u smjeru oketanja &iaia dvostrukom bsinom Lrtnje driada, uvedanom za brzinu v1'b1j e z ptanlka a Ono Sto je redeno u todkama b i c rrijedi odgovamjuie i za oketanje &Zada S i zupdanika z:'
Pi
,)
b)
Sllh 10.9.
Ovisnost pdjenosnih omiera ie.
i*
Tlili0l 10.1. Mogu6nost ostvarenja kombinacija
ulaza
i
izlaza snage i gibanja l:
U,I
I
llfl
fImtafl
jdioruomh
mrulnffitr hdm! Jf[8
=l
I
s
3
s
Li3
lis
S
I
s
3
s
l
Im{0itm
3is L
Yr= 0
s
li3
I
ris
lis
i llihrrosrrhi sa sloifl hima
lz poglavlja 10.3., sl. 10.4.
i
10.5., vidjeli smo da za jednostavne planetame priienosnike, planetarne pdjenosoike s delnicima i stoznicima, vrijede za prora_ Con prijenosnih omjem iste jednadzbe t10.1, 10.2, 10.3, 10.9, 10.10)1.
Difercncijal sa stoznicima pdkazan planom brzina za shr'ajevc a) h,=ot b) t1t > ni. t, > k uz s1i smier vrtnjer .) ,L = 0. $llta
10.10.
d) Zaddava li se drzad, okeau se zupaanici rr i z: istom l-utnorn brzinonl, rrli u suprctnom smjeru, bez obzira pokre6e li se zL ili -z:. e) Okredu li se istodobno zupianici z/ irr u islonl smjeru niSta ne zadrlav ju6i, okreie se i drzad S u isknn solicnr bvinom vrtn-je koja odgovnru arihnctiikom prosjcku:
EE
umm
munosm
n\=h +n,'f)
2
Oloede li_se zupdarik zr, a zadr2ata 21, okrede se smjeru, ali sa1no polovinom bEine Lrtuje
i
zupianika z,
n
I se drTai S. a ruArZuru trukom brzinom wtnje.
8r Okede
drzad S u istom
n1
=-
r]pcan*,.olreie
se
zuptanik z-d\os_
lJ
ot|oilt P00tlt,ul| opienito (510)
m
IItrDIlto
.
Tarni prijenosnici s konstantnin prijenosnirn omjerom (510) o Ta61 ,rli.oorrtri s moguinostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera (522) Osnove proraduna (524) . Elastiino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile (52i) . Proraaun tarnih p ienoe nika (502) o Prqmlul lontaktnih naprezanja (532) o Proraiun trolenja (535) o Proraiun zagrijavanja (i3g) . Iskoristivost (539) . Materijali za izradu tarenica (5{0
.
Kod laorih prijcnosnika prenosi se gibLrrlc orl ictltrc liriirir.rc n (lI1r8u sirnx) trenjem dodirnih povriina. Zbog toga moic kod t.rmih priicnosrrikrr (loai (lt' proklizatunja, a i puzdnja. Najjednoslavnlii oblik tanrog prijenosnilta icsu r/r,tl| tarenice u ohtiku raljaka (Sl. 11,1.). Pogonska tarcnica I tladi silom tN na gollicllu tarcnicu 2. Time se silom trenja FR =F, =,u. Fn omoguiava prcnolcnic r)krct' nog momerta fi i niegovo pretvaranje u omjeru polumiera tarenica
t r -i Razlikujemo tame pdjenosnike:
a).
kon.nantnin pri?no.nint
oni(rcn. br . r,rupa.,rov'r, kontinliru pro t;.,1r priii,to. ot c). mngu, noi. tl t',a,t'-i,anto qih1nJd. p
Tarni prijenosnici odlikuju
se
'ntti,1',t.
jednostavnom izradom, rnalinr razmirkor)) osi
i
niskim trcskovima odriamnja. 2
Slllu 11.1.
Osnovna nadela rada tamih prijenosnika s usporednim watilima
Ptoklizal,anje je odreclena moguinost zd.i/ile protiv prcoptelelenja, Kon sftuldivno sc mogu vrlo jednostar.no oblikovati pdjenosnici s moguCnosdu kolltinuirane promjene prijenosnog omjera. Nedostatak tamih pdjenoshika je /rrz.t,?a koje se ne moze izbjeii, te pofieba za mzmj eIlilo wlikim tlacnim silAn!, llo opet izaiNa isoko optereienje lezcia. njek traja ja la,]n1h pnjenosnika i sn0go koje se mogu prenositi ovise o rvoJsrvlma fiaterijala tate ca (tvrdoda, dvrstoda, oQomost na tlosenje).
Itrffiiliientsnici
s
lomtaililtn uihmsiltn
otnlsrotn
SluZe za prijenos maqjih snaga, kod malih razmaka osi. Na $[
neki primjeri izvedaba prijenosnika s kon$dnlnlm
ptie
11,2.
prikazani
osttim omjerom.
nmt murmstrt
nffi
ml Bi0 8 mlls l{llllil tfllltloslllt
0lilflofl
E
Suvremene konsffukcije omoguduju da se sile p tiska tarenioa automatlki pogonDrilaqoduiu visini (nage koju neba prenijeti ($l.lll.) Motor 5 zajedno s '.to.n'r*.rico. I smlesren je na postolje 3 okemo oko to'ke Or' Na drugom kaju djeluje nastavtiva opruga 4. Dano rjesenje viijedi samo za
slobodnom naznaoeni smjer rttn3e. Poloiaj oketista
4
b)
or
treba birati tako da kut
(sl
11 3 )
(kod tarenios s dobiven spojnicom OO, i OrO, bude vedi od kuta trenja p gumenim Yiiencem ct=42 do 45'). mitovo' Sila opruge Fop dinetzionira se prema sili pritiska tarcnica u stanju rawoE'6i iz uteta pdtiska tarcnica) pogonske sile nja Fno (L siia izrosi oko 10%
a
Sllli 11.2. Tami prijenosnici s konsranrnim prijenosnim omjerom a) tami lrijenosnik s tarenicMa u obliku valjkat D) tmi prijenouik sa stozastim larenlcma; .) r,mi prijenosnik s ponod,im tarenicmai O ozljebljenje reenice
.F" l,+INo l,
i
Na prijenosnicima prikazanima na sl. 11.2a 11.2b ostvaruje se sila kojom tarenice pritiskuju jedna na dnrgu s pomoiu opruga. Zbog toga tarenica na koju
djeluje opruga mola biti poketljiva. Kod stozastih tarenica prijenosni omjer i = rr1lr, = tan d (l(od kuta koji zatvamju osi r.rtnje 90.). StoZasie tarenice treba_ ju za pdjenos jednako velikog oloetnog momerl,a lnanjtt silu plitiska tarcnica. Tarni prijenosnik prema sl. 11.2c omoguiuje da obje tarcnice budu dtasto ule_ Zistene, a silu pritiska taxenica ste^tait pomoine ta,enice. Da bi se smanjilo opteredenje lezaja upotleblJavajn se ozlieblje e taretxice, sl. 11.2c (kut Zlij;ba d- 30 do 40").
(
.2.)
G
(n)
s, sila koja proizl@i iz tezine Fa = normalna sila koja djeluje m liniji dodira, pojed e udaljenosn Prema dici
Sila prrtiska oTlrjebljenih k,renica iznosi:
Il (N) F'N CN)
sila pritiska
t
Fr=
F*
sin al2
(11.1.)
enic4
konnponenla sile
pdtisk4 koja djeluje okomito na bokove Zlijeba
o\
Slik ll.N. Tami prijenosnik s konstantnim
prijenosnim omjerom i moguinosau automatskog prilagodavanj a sile pdtjska tarenica na snagu koja se prenosi
b)
c)
l'
na sl' I I Sliki 11,( Podetno i pogonsko slanjc iarnog prijenosnika u lcirrl silc grafl'ko nlvr'livanie z) poierak gibdiai D) pogonsko stanjci ',
(Ir U poietku rada (sl.ll,4a) raslo obolln sih rrn)l(n'tr FM,,r polag o, n'rsl{)ic'i gonicnogl stroirt rloscgnc vclitinu oboclnc silo Pr)lrcblro 7rl svln(lilvxrric olNr0
flnmr
m muffislil|l $ ll00llcms ,ti t0ll$ nffi floilltNt
mumosmu
F,, ,
( -EMor
<<,F;p odflosno sile
p
anjanja
pri stavljanju u pogon IRo). U tom
vrcmenu kada FMo,r mora najpdje doseii silu otpom -For?, nastoj at Ce pogofiska larenita 1 da se nekako popne na gonjenu tarenicu, koja joi stoji. To ie dovesti do nagibanja oketnog postolja u smjeru snjelice oko oketista Or (sl. 11.3.). Ovom gibanju doptinosi i moment stat.,ra elehromotord suprotan u poletku Eibanja omentu rotoru. U podetku stoji na mspolaganju sila trenja pRo = f'No . A Spomenutim nagibanjem postolja povedava se sila pdtiska tarenica. odnosno sila trenja aR=l (-FN +,Ero), dok ne dosegne -EMo,r=For
llW,lriienosniu
s lll00llcl0$tillla loflinil]ane llflllliello
iliiem$0u
0[ri81a
Nr Sl.ll.t[ shematski je prikazlfi, ta]f.li prie osllii r tarenicama u obliku krui e u\c i u obliku valjka, z tzliku od Sl. 11.5i, na kojoj jedna tarenica ina oblik ,tbiLo, t drtrya ablik w//ra. Na slikama dane su I funkcionalne ovisnosti brzina vrtnje, oketnih momenata i obodnih sila o polozaju pokretljive tarcnice. pogon
I
ttllfl0sll0D
0ltlfli
Tarni priienosnik prikazan n.r sl. ll.5rr. ic(hosltrvlrrr ic oblik i ntrlu/i zrltt primjenu i pored toga Sto je iskoristivost nisktr. t t()toDic visoko' l\)grnr rnt'ic uslijeaiti trito od tarenice u obliku valjka bilo od kruinc plodc' I l(o(l l rrx)l'l prijenosnika prikazanog na sl. 11.5b pogon moze dolaziti od stoitlslc l rcnic'r i odtarenice u obliku valjka. U pn'om sludaju (sl. 11.54) brzina lrtrjc 'r Proforje brzina vrtnic a prrpolcio_ cionalna je reciproinoj vrrjednosti r., a u drugonr prikazanih na sl' I L5', inrati i (lnrkliicf nalna razmaku.n. Tarenicc mogu, osim obliko. Iz mzliditih moguinosti izbora oblika tarenica iniihova nlo(ltrs()lnn)11 poloiaja vata birati on" kod kojih su puzanje, potrebna sila pritisktt lrrrcrritrrr. i iirr" ii-r*o optereienje materijala, najniZi. Na izbor ohlikd tdoii*t\ tii ht tarcr?i.a postavljaju se ovi zahtjevi: a) Tijclo se mora dati u odgovamju6e visokoj kvaliteti lako i/rNdili' bt Tangencijdlno Paanie (vidi poglavlje 11 4.), koje se poseboo ko(l Priicnosnika s moguCnos6u kontinuirane promjene priicnosnog onricrtl nc lllr) ie izbieai, teba po moguanosli biti 3to manje. c) Naprezdllie mat.riiald na mjestima dodim izazvano silolr lrilisl(il Inrclri ca, nel' je Po mugucno.li qlo mrnje. (Lr lri d) Mora postojati mogucnost ugradnje viie jednakih rolacijskill liirlir' \e po\ecala mogucno5r nasta\lrnia i prileno'a 'nrgc
logon II
,,
T.^ T1
ll T,=F.
"''+
4 l
pogonl
,.-"" ,l'
2tt
,4,=i"
\ I,
=kc
t.. |
_
Ir'
t\
b)
2nz
t" o bJ
Taari prijenosnlci (varijatori) s mosu6nos6u kontjnuirane promjene prijcnosnog omjera d) laLctrice u obliku knnnc ploae I lltjkai D) tarenice ! obtiku stounika i valjkr
Sllka 11.5.
+"*m
o
a)
i
Jednostavrla rotacijska tijela dobivaju se ako se za izradu upolriiche Prlrvil jealnosta\,ne kivulje, koji ieZe u ravnini u kojoj lezi i os vlrric' Nrr sl prikazani su prijenosnici rlobiveni sparivanjcm tarenica jednost vnilt rotlciisliill oblika (valjci, stoici, skra6eni stosci, kfline ploae ili kugle)'
lll
pogon
E
*
-#-
{r)
,)
ffi a
h\
\F t)
4 tarcnica Slill !1.6. Rrzni oblici 11)lrciiskih r/) d) knrznc floac i ldljrkr l) \loltu i tulnli sloi ci , ) stoZrc i lmiuns(r lloru rrfiutnslc sloici i vrlirki i r) srohc ri) /) stohsli isutalj l)'sl.Di storac rrsl$i ploac is(o!cii l?)t(n!ld r hr8lri ,) lrr('irl il^rrillx
2L uuuuotr
osilollfPmmcumE
cr
Effitwairna Svi tami pdjenosnici mogn se svesti pribliZno na sparivanje stoiastih tijela.
Dopunski stoici, koji_se uzimaju kao osnova za promdun, dobivaju se tako ja se pri dodiru u todLi (Sl.ll.h) zajefuidka Urgenta na rotactsku kiullju provladi kroz todku dodira D, a pri dodiru u liniji (d.ll.7[) koz sredinu tiolj" aoA*. Tangenta prolazi meridiialnim presjekom rotacijskih ttela i sijede osi .vrtnje u todkama Sr i Sr. Tangenta je zajednidka izvodnica dopunskog stojca i zatvara s osima rrtnje kutove 6 i 6. Osi \.,rhrje steku se u todki SA p;d kutom
.'
'liuorricc llatrc iotlnrr Moment od jedne tarenice na rlrugu pronosi so llorlicrll' i Obodna sila F. koju jo rnogu'o prcnijcti ovisi o sili /'N nu J-go .itokoeficiienta trenia
f,. l:
F,-n l. p - F, 27, r'=
rll..r., (
n /t= tl.tr p
I t.4,)
siupej iskoristivosti (, = 0,75 do 0,8). 4 koeficijenr tenja. I r, Nm) oketni monent, dL (n) srednji lromjer pogonske larenice'
koje kao Na Sl.ll.8. vidi se da se sila pntiska tarcnica razlaie na komponente komponenato pojedinih Velidine lezaje uzduzne i popredne sile optereiuju iznose:
6r ar, =F'N cos 5r 6o,=P'.
sin
6: Frc=Frsin&
P- = 1'.
cos
(tl's') (116')
(N) Slikl11.7.
Op6i prikaz tamib prijenosnika s mosuinoldu promjene prijenosnog omjera a) prijenosnik s dodlron u to.ht l,) prijenoslik s dodnom u iimji
Pri ishazivanju moze se tami prijenosnik bilo kakvog rotacijskog oblika . tijela tarenica svesti na pdjenosnik s tarenicom u obtiku panog ii " ot*"g r/o!cd. To znati da se i svi rczultati dobiveni istraZivanjem tamih prijenosniki sa stozastim tarenicama mogu primijeniti na prijenosnike s proizvoljnim oblikom tarenica. Cilindridne i plodaste oblike tarenica treba promatrati iao speci_ jalne sludajeve stoiaca.
fi L
SlilG 11.8. Komporcnte sila pritiska tarenica
61,
&
(N) uduzne kompof,elle sile rN, or) popreino kompolenre sile ,'N, c) kfiovi koje ,atvdaju i^odnice stozaca
mf-fu0
i
osi latnje'
iiHemihlll0 lllllrl0, lnlll0 Hilari0, 8[E liniji dodiro Pd razmatanju brzina koje se javljaju u pojedinim totkama na 11.8.) razlikujemo tri sludaja: I
(31'
i SA PoklaPaju se. ni olcehli momgnt' 2. Todke Sr. S: i SA l1e poklapaju se, ali se ne prenosi se prenosi' 3. Toeke S, Sr i S" ne poklapaju se. olaemi moment linlc Ako se todke Sr. S, i SA poklapaju, onda su obodne brzine svake todke 1. Todke Sr, S,
aoii.u -"ar.otroJ"anake. iri tome dolazi kod pdjenosa okretnog tz!. elastiinog p&onia. Na 3l.ll.!N pokazan ie tok elastiChih defotna:iJ4-p.ow' dolo]l. i^,ai "t"1"i, .^"iii"/a tarenica izazranih naprezanjem p")tlillkih nego tok l l 9a) po'el[a dodira {sl lo'ki I u tlrnrezanra tsl.lt.ltt ni miieniaju se 04" kutom dana powsrne nalijeganja oJ'rar."":, kada sila trinji preostale pogonje brzina lok obod'ih nn.on. .*i, od obodne sile Na 8l. ll.tc prikazan 7up(anik zao$ajo z! gonjeni vidi da se iz koje ]i"e , e-i;""e zupianika. puzanja ovisi o elastid' veli'ina puza4la oos'onrt'i*, aotiri io tz:' elastihog zbog e'/osprenuett niri svojswima materijala i velidins obodno silc koju treba momenta do
rTI
W[tlulx!$lct
0sfl0llffmr[uum
tiinog puzanJa, koje iznosr 0.5do loo obodne brzine. prijenosni omierneodeo_ \ara !i(e omJenr gonjene i pogonske rarenice. Bududi a, la .fnariero prrr-"i. relatil,no nisko, moZe biti i zanemareno. To znuti a" ," i, g""_"t 1.tif, i"iiUi" moZe odrediti prijenosni omjer. obodna bzina, aoaimoitoen n"t.f. rf.ij, u sredini dodirne linlje, protzlazi iz:
d, rD1=vb=-.a=:(
i= 11.
2
ott ,Di.
rtu
s\
'r. d, 4 rm) 0r, an
ll.l0, prikazuie od,rose brzrna lamots priiorx)snika so stoilslim lirronicnma, ako se ne prenosi oketni moment. '[ad0.io b|zina dodilnc todkc D.iodDllkll za obie tarenice, pa u toj toiki ne dolazi do klizanja. Ako se b[ka dodir l) poklapd sc hnemllskom loatum C. otlda Je Slllti
(1t.7.)
2'
/x'
\ld -di ;n-lz --'/
(11.8.)
2t
lL =4r. a\ d,
''1
D
obodne b,zine u.redinr dod,me tinij(, !rcmjft iarenica. kutne bEire t2renica.
'h-
j,.' ,^
\S,
SV
11.10.
/t,, 7,_,. c=}jr '
S, Slltr
D=C
BIzirc klizanja tamog prijenosnika
sa stozastim tarenicama
kaja dodime linije i mdi ravnotojednake. Brzine klizanja mogu se iuadunati iz 8comealusobno
Najvede brzine klizanja javljaju se na oba Ze moraju
biti
metrijskih odnosa obiju stozastih tarenica. ,rms =l,lmax - Ylma
t2
'
$ljla ltJ. Elastidno puzanje a) tok elasritnih defomacra povrsiskih sloj;va m;ienjata posonske i rdeD'ce:6r .ok napre/anL pohsrnskiF .to.eu m.rerijcld ,*"ri,,,,,or.sonjene
pogonske I gonjene tarenice
ua.,
poklaqgj! lr se roeke S. S, i S\. obodne brzine jednal,e cu krda samo u JeonoJ Lockr lmiie dodjra. Tu loaku nuivamo knenat,kon to kon. a oznatuiemo sa C. U svim ostalim totkama dodime linije obodne brzine m"au.otno'* iazlicile. pa nasraie lzv. dilerencijatno puzanJ?. postJedica ovog puzanja jesu trenJe r gubilci reojem na miesrima dodira. aak i ako se ne frenosi okemi
.
t^ -l r ! /". 'ro
^)
;''no' ;'^u )" 1" t^ I ^ sind) ' -;a.b vr,. --:.rl"tna, t\t)z I ^ sin d, ) uD-Lo stno ,:l \,_/
't)
naksinulla bu ina klizaqia,
.Ne
moment.
t
-f ''
(11.9.)
rD 6,, &
maksimalne obodne brzine. ednji piomje, stoiaslih tarenica,
(m)
f)
kuhc brzire tarenic!,
kntovi koji z.tvarqj0 iTvodnicc dodimih slozaca i osi vrtnje, kutna bzina oko do(ii c l(,{kc l) i oko kincmltstc tolkc C,
(
lr.l0.)
rll.ll.t (ll.l2.)
E
nm
musosucr
Pr0uiu
0srr0llr
bi se dobila slika o roku brlna pri priJenosu okeffoq mommta u slurail moraju birj uTere u obrir i site u dodimoj rotki. euzinio. Rali ?!:::c:fhop rdscg razurxJe\,anJa pretposlavljamo u poterku da djelovaniem kintakmih nr;_ nral{a ne naslaJu elasliine deformaciie dndime linije. maai.'pretposra\ ljamo da Je dodir u lioiji. Na S[ ll.ll. prikazanJ su odnosi brzina i ,il, ," se moment ne prenosi. preryosta\ Ijamo da Ce se opt.,.t"n1. r"aumo.i"-n .r."li rcorl po tu'u;r dodjra. Brzine klizanja daju. zajedno s oprerecenjem po;edliici sirine. sile Eenja po jeaunici sirme:
,.-Da
rrli;.;;;fii;;
&-FN'l ID ID
1.R 09
Prijenos obodre sile mogud je prema tome eko se kinematska toaka C pomide ka todki Sr (r,rhu stosca pogonske tarenice). U odnosu prema sredistu linijo doilfa D mora postojati uvjet vDr i. rD2. To znadi da de u toj todki do6i do apsolutnoga klizanja v6 ='va1- vor. Specifi o klizahje, odnosno puzanje, dafr-
nimno je oalnosom:
spe(i|iCno klizanje, puzanie ,D,,
,br (n/s)
obodne
( -. "
"'
>0.
(r
r. r4.)
trzine dodime toake.
(11.13.) Sllli
---.l E =1;
Sile tenja i brzirc uizanja kada postoji
11.12.
mosu6nost prijerosa o&edene obodne sile
Obodna brzina pogonske tarcnice veia gonjene tarenice.
je u todki D nego obodna brzlnl
Oznatimo li sa /m duljinu za koju je pomaknuta todka C od sredilta linije dodira D, a sa /r duljinu za koju je pomaknuta toaka djelownja sile od sredibto linije dodira, dobivamo prema sl. 11.12.1
u I
,-)]ij "=[[+.,")-(?
Sllll l1.ll. specilicna oprerecenja. brzine ktizdnja, specrficne ,ile uen,a rpe.rncno of,ererenie. rr brzrne (,,/anJa:
d
.pe-rfic.; .ite.r_ta
st. djeluju i,,ndd i i.pod ,.inemarske ro.ke u supromim T tr.t,tc . ..,::I ljlj, s,obzrom da rrenje djetuje suprorno cmjeru obodne br,.ine. \a;t. :,11,:l:),I" , ,.,! vrur.\e uJ se s e rrenja. proiza{e iz djferencrjalnog puzdnja. rrose ukxpno rxr rrcnjc loje odgovara r"nju pri buicniu. lz roga priilazi d. .. *..;;;; rrro/c preno(lll oKlef momenl. ako .e smanje sile lrenJa Loje naslaju kao rcz]]|at JiJerpn,inlnog puzanio. a dyluju srproho smjeru obodne 5ile. Da bi se ru posrrgto. ne smle se linematsla roeka C poklapati . dodjmom toe(om D. Tilne.se mijenjaju odnosi brzina i sila uzduz linij; dodira. N" siff.U.-r,ai ." sita irenia I brzina krizanja aa ui .e o.ruar"tra mog,lc;o.r ::,1"lr;1 prrJenosa ':,:!"j:1 oto.ehrog momeffa.
2t'*
= 4 =,
,t2t-t.
/E h 4
(N) OO (m) (m) (m)
(
n. rs.)
(lr,l6.) (l r.r7,)
nomalna sila. obodla sila, duUina linije dodna, dnljina za koju je pomaknuta loaka C od sredisla linije dodi.a D, dnljim za kojuje ponraknula lo.ks diclovmja sile od s.edlsra linijc dodirtr. slupmj iskorislivosti,
loeficijent lrenja.
@
Enmmmosurr
M0$ n0
Z^ pilazanr .kinemalske le gubttct,
Ntm
pojednosta\mjeni primjer mogu se prema lome odreditl ooloTai rocke. h\ari;ra srle. swumipli.no'r,,i p_an;"
",i:"i
"
*tiiffi
toaki nema klizania. sro znaci da su obodne brlne jednake. moze se izaiunari s pomoiu odgo\arajuaih promjera: sttami prienosni omjer
)namt pnJenotn[ omicl "- _r___liTT"*"i
.a)
roz-l:.r..sjt:,6
a, uvNtimo
li
/orl,"01
tr
-/*sind
(11.18.)
= u dobivano.
prienosni omjer u_
tlqsind t_
I
- ilqsjn
di
(11.19.)
specw o klizanje, pwanie
r=
I-
sqsindi rrt
l-@srn,5.
/
(1r.20.)
pnjmosni omjer izrazen odnosom roro,
/n, /o (m) sednji lromjeii stozastit rdedca,
/E (m) dnljina za koju je lomaknuta ki,matsra ron}a C od sredisra dodna 6'.6 r"r \uro\ r/\ouicd dodimh (ordc, ro(i ,rmje Ovo Sto je do sada pokazano odnosilo se na pojednostal,njeni model. Stvami odnosi aramo )u clo2enrji. jer pd dodiru dviju zaLrrr ljenlh j"h" ,"a-"""r.i"_ nJern mlenja se dodir u tockj ilt liniji Tbog deformacije u dodir powsina. Sto io oprerecen1e veae. a modul elaslicnosrj manJi. lo ce biti sra del-ormacitska poli_ a ie manJe odgovarati pokazanim poj.d"",,rrn*i; lirne Il".o.:1lll: \nJednosd brzina I pnlisaka u pojedjnim rodkama powsina dodira xrcousoDno cu rdThatre j po smjeru i po veliaini. pa na.ralo rrenje izazira i oogovantuce stte I momente. Zbog toga su raTlrairj izvodt za urwdivanie kine_ ,Iol*":o.:: r. udalJenosli pravca djeloranja rezullantne obodne ,jle oi rocLe uuurra rr. rrt oodjru d,vrlu sro;astih rarenjca delormjmna porriina pribljho je pravokutna. oblika, a laspodjela ko taktnog naprezanja po Sirini defonnirane powSine nije mvnomjema (El, ll.l3.). .
l:l;tll,1-"
;;;,;_
Slil011.13. Siorasre tarcnice s dodirom u liniji a) dimenzije polrebne za proradxn; ,) dodima lovAina D x ld .) njcrc
n
do(li!-
Sile trenja ne IeZe vise samo u smieru obodne sile. Rezultantna obodnx sillr
moie se dobiti samo intcgriranicm farciialDih elementamih obodnih sil0 d/'l koje se javljaj[ na elementamim povNirurmu r/,'1. odnosno moZc se dobiti stlF panj iskoristivosti vi
m
I
nm
numosua nml{Ull
stupa
j
iskoristivosti la
n
Kontahno
r.
=;"_ ldt'.
pDep
elmeDrama obodna komponenta sile. elemenrana kmponebh site trmra. lN/rm, I konbktno Dprezej elemenrana lorsina dodirs. koeficijor he4ja, kut smjestaja [email protected] lolrdine d.4, (sl. l
.. a
::".::l ::iT a,
kod elipse, i srupnja irkoriStenja
Na sl.
Il.l3. vidi se da s\a|o
4- l_ ,ogu oaitad L i iL 4tt lo l"
od"upanje i,.vodnice dodimoa stosc2 rD,D,r od i^odnice kjnemarrkog srosca rs.c,) da;e ;; no klizno gjbanie i ro:
il;;;;;;;,;,;.),;;o;,1
a\ okreno
cua powsmsjah slojeva
loje
i,/aziva obodna
sila kojon su tarenice medusobno pritiskivme,
N/m)
relafini modul eldtianosti.
relatfuni modul elasticnosti
. ^E. E, gdje su Er
i E: moduli
elastianosti pojedinih tarenica,
relatit ni polumjer zakrivUenja
1111 1p+lp. p A
'
polumjeri mkrtuUenja dopunskih stoiaca (sl.
hblha 11.1.
Na dodrrnim polTsinama dolazi djelovanjem oplereienja do kontaAmop noDre_ z.,rfu. Prekora.enjem Aontahne ;vrsntc novu.1" po.lr'u,
*r;,:;;.":,r'"@;;i.:;;
*',*
oe..r_
m?i. i,ii'"""11
t
zlsriia.win .n;",,i-,.')","-.."i,.," *:.jll^" rr(c ueDa ll1:f*,"1"" proraeunalr na Aonnhna haprezania. na trusenj?
t na zagrijavanjc.
P.'
krljcriCeliku odnosn m kaljcni dclik
(t t .24.l
p,
ll.l3.)
srn4
Vrijednosti modula elastitnosti ,, specifianog rada rrosenja konaktnog naprezanja, koeficijenta tenja
lmHrtnttr nanrcmnh
rir.
(l r 2r.)
L +L
A: .in ^1 di
Dil;rcndialnin ielosti(nim puknien dolazi do rrosinja. pul",r;* nraen. Osim roga. trenJem s? romii,l toplina na mjesljma aoa;ra.
nap.ezanja z0 razno
dulji,a defomiratre dodirne potsine, relativni polmjer zakrivljenja r&enica u presjelo okomitom na liniju dodhu D'D' (sl. 11.t3.).
.ila a.
lm lafli[ lfiismsilla
IIHffiiur
OO
ktizno. gibanje
diferen..iqlno puzonrt olo kinemal.ke lotle C taRo se whovt sloica S. S- ne poklapaju sa sjecilrem osi \mlje SA, b) tangencii.oko ktizno gibanje tela5tino puzorl.€./ zbog elasrr.cnih defolma_
(t t.22.)
maksimalno kontaktno naprezanje pousine dodia,
Olrm'z) dopustma rdje.lnost dir]miake izdrzljivosti kontaktih koDbinacije materijala t aica (rtl.I1.1.),
t t3t)
Rjesenje gomjii jednadzbi Dije mogude. Zalo se. polazeci od predvidenos pomala kinemarke loeke. umdule brlJgrafi cki. O,t" gr"n,l"_^r.Jiai,,'""u"ai \ril:dngsu s\e ro ullosi si u drjagram D k;;e ;" ryTelne uvrsno o etacEcnoj detormacjji dobl\ene powsine dodLa 1o D kod praroL-ui;t,a
i
n,=o.tzfff
N) iNl (')
aplezanje
(r 1.21.)
P
*,=r'L.u."o", {nm')
mmiorilm
Kontaklno naprezalie ra6ma se po Hertzoyoi ic(lnucl'bi: J
u
um
r.,
dopullonog
m
@uunrmosno
m{nM riftr nl]flBrfil
liina ek$ti.no ileformira e povrline b
frE@intmt$mia
-n \l
_3,0a l,
(11.2s.)
YE I,
Ako obje tarerice imaju oblik va.tjka (sl. 11.1.):
6
=0,
Za promiun tosenja polazi se od gubitka snage koja se trosi henjem na dodir' noj po\dini. I ovdje se radi lakseg razumijevanja polazi od pojednostavnjenog modela. Na sl. 11.16. prikazane su bzine klizaflja i optereCelje. Prema
6=0.
Ako jedna tarenica ima oblik valjka, a druga oblik kruZne plode
(sl.
4=180, d=0, '='n'=,. pr *hl
fl.I{):
(|.26.)
$1,
ll,l0. imosi:
tb_, )Lri _, I ri" , )l " r.p ,, ll2-'"' trt, 'a tz '' )2 (f .,'.)]^ tt
/--ri\ ilan Sllk
Pr=f* Pn
ll.l{. Tami prijenosnik s jednom tarenicom u obtiku vatjka, a s drugon u obliku tdme ptoae
U
l,'
ot"
!
Il
, h,
1+'li"
=FN P lD
]
t
.29.)
faktor
r..i r+ ,'=11,,r,, .r=r+ ll= 4 4 4 '4l./")
Ooa* u tocki proraauD konrakmog naprezanla je kompliciraniji. Treba, --,1] narme. uzimati u obzir zakrivljenje u dviJe ra\nrne. llrf.ri_rf* ,.rjrr..ani.
Javla se u sredjni etipsasre powsine dodira s poluosima a i , {sli ll.l5.).;'pa;;; maksimuma na sredjni na s\ e srane do nule. ,u ruUo, irlr" .fip*,," poi,iin"i'
(11.30.)
kutna brzina dodirne taike
45=6
(sin A + sin 6r/")
(
l r .31.)
Predznak minus (-) vrijedi ako su vrhovi stosca na jednoj strani todkc predznak plus (+) ako su vrhovi stosca s obje strane toike D.
l),
44
t 'l,J Sllh
11,15.
L 2t
Skica za promaun ralenica s dodilom u roaki; pr i p, su polurnjeri zakdvljenia raurni j ,ravnina olomi.a na ra!tunu paprrar.p i&supotumreri
u glavnoj
raloi\tienoqi u gtar,rlor
"_tri
rr
,t
0 l.2l{.)
(
@D.tt
,27
q*,.ina irpi,a";'-.-
t_l
-,"
Za proradun ovakvih sluaajeva heba se koristiti podatcima iz litenture
Slika 1!.1E.
Raspored brztua
Odnos snage koia sc gubi /1,
klizrria i oflcrcacnja za dodir u lmiji
i dovcrlcrre sllrrgc
/l
icsl stupaDj gubilrrkr:
o
m
@u{nunomcr stupa
j
n0Rlc|lil
gubitka
(1r.32.)
Za
dndt
t
tinUikod\eorna u'krlr p.rrirrr.r rl'rlir:r
pogonska snaga
n=Ft \ = 4.
raj.
q
=), . FNp. rot.a)
n^
(11.33.)
m
/'
nllfli,$rfil
I{iI
tt '' J'l'*'
'" 'nl'r'^ 1,,
t/l ) _nln*rl
(1r,37,)
stuponj gubitka
n _Fyp leqr4 (sir' $ t sin 6rlul vFN p.rot.o)
laq(. ^ sni. \ stn4 t-_------: /o )\ u )
^ =_:l r,
I
- k /. ^ sindl rr=-4Rlsrn4t-l /or \ u) faktor
g
Za prurohutue
(11.34.)
2,5),
powline dodira
Za cliptiak? povrsin" dodila ru granicama 4
tl
o n
q
4t
v )
0.4 a
I
=
rt
q Ao 2'St'
lr.re.)
tum w) vl)
lohmjer logmske tarenice
(s1. I
1
.
r
")
3.),
brzina pogonske tarenice,
shrpanj jskorisrivosri. =
(
-,1* +r
obodna sila (s1. 11.1.), obodna brzina iarenice,
(iad/, kuha
0.85 do
,.'- -./'lo.rr'*o.rr,. \4!
stupanj subitka
0,t)
-
sl.ll.l7i:
bitka
l.
A
=n,o.ro
(lt.3l{.)
'-=f(o'x;.0':t)
i\[t,,) t(t- +v \ ^ __q_ _=_t ,n G
f
grarricarlra n = 0,85 do 0,4, a
$1.11.17a:
(11.35.)
(11.36.)
(\
Slitl11.17. Po\,'rsine
b)
dodira dobivene elastianim d€fonnacijanra
mareflJala Iarenica a) phvokutna povrsina dodirai 6) eliptidna povrsina dodiro
4 t1t,
FN (N) rciDatna sile (sl. 11.8.), koeficijent rraja, P 5, & f) kutovi koje zahldaju izvo&ice stoZaca i osi !.rtrje, ll lrijenos omjer /@i/0, q frktot. =(l l" (m) duljina linije dodna ")14, Gr. lt.r0., lL11., 11.12., tr.l3.), faklor gubiiaka (je&adrb& 11.36.). {n
jodinioo Da bi se utlrdilo trosenje, polazi se od postavke da je za troscnjc volumena pohebno obaviti odredeni rad. Taj rad ovisi o materijalu i podnlflzi' vanju. Mozemo pisati:
LV.
Fakor glbitka qR moZe se pribliznom toinosdu izraaunati iz stupnja iskoristivosti 4 i odlo.a 4 kod pravokurne po\..rsine dodira, rli odnoru kod tD' eliptidne powsine dodira.
Lr (^')
Ih=pt t=LE A. tyr
volumen trosenja,
o{nEr/mmi)specifi{ni rad troserja.
!
A6 A
(Nmrdo
snaga henja,
G)
(ijeme tEjanja
(lm) (mi'f)
pogona,
debljina istrorenos sloja,
poElinahosenja.
(
I 1.40.)
E
nrunmosucr
mx
, Iz gomje.Fdnadrbe mogu(e je iAacunari viieme potrebno za troienje lha_ banie) odredene debliine /5 rareni.e t /6.A
Wa
&
_/6.A
Wr
(11.41.)
G.R
a6. A.tt.f
- sind,'I\ ^/D I.sm4t 4-qR (u) /or Ako se NiieL
ieli iztnziti riek trajanja L, v, satiliIla,
trajalia Lh = 3,6.10'q
(h) ti ar., ,mr -4 (m.) , ,' lD r:,
rNmmj
[ ---] ('twl '
(mm) rm' ^ ("1 0r.0u
s aga koja
se
(r 1.43.)
ttoii
=
ca
treniem
a
=
6<-
]t --
temperatura
P*
P,
(w) (vo
G
lrrije,st .t.. jt.tJ.
.t.t4.,
.
Prcd,,nak plui.{J odnori
Vijek trajanja moze se birati ovisno o prirqjeni, udestalosti i odrzavanju priienosnrka i.medu l,- t00 do 10000 sari. Mjera dopuitenog troienja tate ica 2163., ravna se pri uporabi obloga od
ili
od_plastike prcma debljini same obloge i moZe iznositi 0,66 dobljine obloge. Kod tamih pdjenosnika s moguinoiiu kontinuirane proqiene frjcnoinog omjera i larenicamd bez obloge,ld6* < O.S mm. pon":lna'rroi'enla _tt: /1-J,.-fi lD 5lime. da se u proracunu u/ima ona po\rsma ko.la pruZa manji otpor lrosenju. To znadi da se uz isti materijal obiju tareDica uzima manja. Koi 'o_j tanrih prijenosnika s mogudnosdu kontinuirane f.o-j"n" p.i,j"no.rog-naj_unji proradunava se najoptere4enije mjesto, Sto nodi ".u au se ru ao, ,rimu promjer koji se javlja pri premjestanju polozaja tarcnice.
(1.45,)
(I
r.46.)
(
,47.)
drt'Ar ---
sraea koja se trosj rrdjom n. jednon 1mom mje slu, snasa (toplina) koja se odvodi povrsinom knaiila.
qtu.di obitka na miestu trenia, r"r,.- gitl,r" rzracunara.e. o'r'no o oblikx Porrsine dodira pr'm0 jcdn0Jzbama (11.37.), (11.18.) i (11'39'),
o,. [*""-=] r,""n.ii"", n'i:el,d
gunle.
r.(/,-r,)
I=-]:-ll-' lhe- Ar
speciF(n, md ro.eb'a (labl. IL.../.
krrori y\ooDca dodimiLroraca I o<
)=,*
povline hiiltd
enrcs.
maga koia se dovodi. dutjina liniie dodira. jednjr p,omje, posonske kenice.
t.i:6
i^ , 4."ror4Rl srna^t "ind,l \
Dovrsina dotlra t&eni.e
1l.15.),
[.i"a
-
,
@
za Promiun zagrtavanja dobiva se iz toplinske bilance Naime, ako se sredstvo podmariruni" * hiadi, mora se cijela razvijena kolidina topline trenja odvosti preko powsifle kudista. To aadi: (l r.44.)
r. (sati).
rill{ m[fli0slm
ll@tunmsilhvanlo
lednadzba glasi:
.4lLqR
vrjek rEianja u satima. dopu(ena debi itu roien a
(r1.42.)
u
pos'avrlu '|opline,vdi u
5
2'{'eonad2bu r5'14''l'
r, (K) lehperahfa na povrSid kuaitla, , (K) t Peraixra okolnog medija, ,.1r (mr) potsina kuCisla (idnuava se iz crteza). Ako u prijenosniku ima vise tamih mjesta, dobiva se ukupna snaga koitt sc tloli lrenjem iz zbrcja: uhupnd sndga koia se troli tre jem PR=PRr + PR
d;0,t;
+... + PRi,
(l r.48.)
Llkupna iskoristi\)ost dobiva se kao unrnozak parcijalnih iskoristivosti Dljcsllt priJenosa snage i iskori.li\o'li oslahh mje'lir rrenJr:
ul p a
iskoristivosl (11,49.)
Mn
il
nm mrurstttn Isko,ristirost tarnih mjesta 4r preko kojih se prcnosi snaga proizlazi iz stupnja gubitka: iskoristivost taruih fij esta
a = t- o - tG
tind']
,,\[.ir, ,;-)r^ io
stupanj subitka, -PR/PL. tvidi jetuadzbe (11.32.), (11.35.)
mmu
u
mi0|, IlNx
rlm
no glavino (/u vclil(r' uloScjma od dcliane zice navueen jc prcdrrirpreTrrlliom ('rillc l)rtrrrr nosonel. \a.1. ll.l8c prika-zan je urcdai /ir rrirlxL(irvrnJr' O(ln'r\ d"itiit oUtog.. poreban da bi se dobila n'rifovuliniJa muEu(rtrrsr trlv"0(rrli' topline, nade[ je Pokusima.
(11.50.)
i 01.36.)l
Iskoristiyost pojedinog leiajnog njesta (za valjne leZaie): 4r- =
0,99 do 0,995.
Efr ffiitialiniratutarcaica Tdrenice od kortue (i,elil/delik) hebaju zbog niskih koeficijenata trenja (,.r 0,04 = do 0,08, podmazivano uljem) biti medusobno tladene visokim silama, Sio dovo_ di do visokih opteredeqia leZaja. NajdesCa upoheba spad!"nja detiud;Ik je kod tamih prijenosnika, s moguinosdu ko{tinufuane promlene pri.lenosnog ornlera. Omoguiuju prijenose velikih snag4 uz male gubitl
i
io
Tarcnice od sirog lijeya takorler mde nasuho. Sivi lijev je u prednosti, ako su tarenice komplicirana oblika ili velikih dimenzija. Dopustena Lontaktna napre_ zanja tarenica od sivog lijeva niZa su od onih koja r.,rijide za delik. fombinacije
SL'SL wlo su rijetke. \ajeesie se sivi lijev kombinira s gunom ili pteSanom
pl,astiCnom hasom.
b)
o) $llltt
c)
l! l0 Tarenice od gume
pBlen od Sume)i b' torcni' a, &\uu<4rzirmr gmeni p6len I / Je r:relo kota'a' 2
r/
hje'o kora(a 2 p6rcn od gumo J
J.r-.,r. oa c"t'coe',i"i "".a-*."-" uPreltval1jo' I r 2ice oodloq;. ie?En) ') u?d^i za napreM\anje ' / prsten za (ora'a) j prsren od gme ramrr' prsrm zs srenre 4l'jelo
onds se kod Ako je za prijenos okelnog momenta potrebna veCa sirina' tarenica jedna pored druge' ol lll0!)' a kod outit
;iil;;;i. ii.i8f
na projekciiu povrslnc DoDuslenu silu mealusobnog tlacenja larcnica svedenu obodnoj brzini prikazuje sl'llJ0 dobrvena pokusima'
tf*, i' iri"rl.r"
"
Tarenice od gume spariva[e s tarenicama od delika ili sivog lije.va imaju \,Tlo visok koeficijeot henja (l! = 0,8, kod rada na suho), pa sila meiusobnog tiaeer{a
.
tarenica more biti mala. Tami prijenosdci s jednom tarenicom od pirme, a"s drugom od delika ili sivog lijeva rade veoha tiho, ali su mogu6nosiprilenosa gna€e dosta ograniaene. Najdesde se €be za tame prijenosnike s konstantnim prijenosnim omjerom. Diferencualno puzanje mora biti rrlalo. Zbog velike ((ryacie tarenica od gume nastaje zharno zagriavahje. Sila metlusobnog tlaienja tarenica ovisna je o velidini deformacijskog iada preworenog u toplini i dopuStenim temleratutama (oko 60 do 70 .C). Uobidajenu irvedbu iatenioa od gume prikazuje sL ll.l0. (DIN 8220). Na sl. I 1.18a gumeai prsten je nawlkaniz! ran na glavinu, (za maqje i srednje pogone), a na sl. ll.lgb gumeri prsten s
Sllhll,l0. Tarenica od gume prctena nandenih a) vi6e iatenica poredanih jedna pored drusei b) vise slmenih na glavinu vede sirine
f,m
nusosmcr-
umnuu n umm wmcl
"q -9i
40
!
l0
3
Z0
0,4 t ,2 4-G 46t0 obodM bzina , (!r, Slllo
fl.lll odnos
&e
d,.d,
?0 1l l2. Globoidni p j enosnik s mog cnosdu kontinuiane promjene prijenosnog omjera s okretljivim tanjNastim plodama pogotrsko vrdiloi 2 globoidna pogonska tdenica;
Slltl
ovisno o obodnoj brzini
Guha.koja se upotebljava za tarerlice t\,adode je 80 do 90 Shore4 velike je . otpomosti na hosenje, a postojana je prema temperatud i
I
J oketljive tarjurasle ploae ulezlstene
,|^1.1]:
fi $"fl Idoi. 10.
,*=:
frijenosnik sa dvjema sro2asrim pto.ama i dvjema koso
f'r.Ji:; f:ffi :',*,ixT: iffi
"lfd:il:lil.':
.':*;
Sllli 1U1. Tarni prijenosnik s moguanosil, kontiDuiraDe promjene pdjenosnos
omjera sastavljen naizmjence od stoiaste i lonaaste ptoae s tamom oblogom. Medudio je pokreran
! kuiistui
SIlk Il ll, Tamj prijcnosnik s kuglama (KopP-varij0tor) I logonska slozasta larna ploali 2 kugle 3 promjenljivim osimoi 3 go{ee sloZaste tarns ploar
4 gmjena tarenicai 5 gonjeno uatiloi 6 osoaine okedjivil rmjudtih ?]o.a
starenju.
Marerijali lareDica mogu biti i ptash..ni materiall tslojevitj preqni nralerija_ -li rjpa 2081 do 2083. DIN 71351. tanitan pre3anog dpto tlelotol\. koii \e spanju i larenrca,na_od celika jli sivog lije\". f.oeficijenl trenia f imosi'loa me/(srh wsla / = 0.45. kod tvrdih p.0.4. Rabe se kao rarenici ,a tame o;i"_ , omjerom. re kod nekih izvedaba priienosnil]:rlli: 1.,19Ti, .prijenosnim Ka s mogucnosau kontiruirane promjene prijenosnog omjem. t t.Zt.. 11.22.. |.23. prikrane su neke konsrrukcije ramfi prijenosni_ Ka (vanjatom). "^ )111
_^-lf
B
je tzv. globoidni prijenosnik. Pogonska i goljena tflrenio[ globoida. Kao element za pijenos sluze oketljive ploce, Takvi imaju oblik prijenosnici imaju dobru iskodstivost, a upotrebljavaju se za prljenos snage od 0,1 do ?,5 kW, s opsegom Fomjene pdjenosnog omjem 1 :5 do I : 10, lll sl. 11.23. prikazan je tami prijenosnik, kod kojeg su izmedu pogonskc i gonjene sfozaste tame plode msporealene po obodu kugle, koje se okrcCu lrir pogonskim osima. Rabe se za snage od 0,18 do 12 kW, s opsegom mogudo prol4jene prijenosnog omjera 1 do 9 (l-" = 1/3, r'* = 3). lla
$1.
11.21.
prikazan
E:q[
-1
1,
B.hr' or'-"r',/
Opienito (5{7)
r
.
Konstrukcijske izvedbe kodnica (i{8) Tarne kodnice (5{0) . ieljusne koidce s vanjskim aeljust! ma (teljusna kolnica) (5{g)
(5{0; .
ljusne
.
Jedrostavne deljusne kolnice
prorlrrU, deljusne kotnice (552) o gnnlarnl. 1rkolnie (550) o p6j6s, koinice (55$) . Stoiaste
kotnice (501) o Vrtloina vodna kodnica (5tZ) zraina kotnica (503)
tw
IEtrntto
lJ Ol,OilT POGLIIIUU
.
I
ukcijske elekr ane
.
Vrtloina koidce (5tl)
Kocnice sluLe za smonjenje brzine gibdnjs pokrctnih moso, za njihovo zoustavljanje, reguliranje ili za optereCenje pogonskog stroja lla pokusnom stolu. Kodo. nje se moie osivariti meharidkim henjem dvrstih tijela, posebnim uvjetims stmjanja tekudina i plinola, te silama magnetskog polja. Za rrijeme gibanja rod u kodnici pretvam se u toplinu. Svaka ukljuCno-iskljudna spojka more biti uporabl.jena i kao kolnica. U tom sludaju mora jedino postojati mogudnost de so moment preuzima od spojke koja stoji. U gadnji tmnspoftnih sredstav& s slck. tridnim pogonom koristimo se desto elekffidnim kolenjem. U tom sludaju dobl. va motor pogon kao generator. Energija dobivena kodenjem pretvara se u otporniku u toplinu ili se kao elektddna energija !.rada u mrezu. Tim nadinom postirg :e srgumo koaenje s moguano\Cu regulaciie. hbliD, 12.1.
Izvedbe tamih koinica
Kodnice dijelimo prema primjeni:
a) Koi ice za sprjeiavdnje gibanjd- Zadatak tih kodnica je da u sludrtiu pohebe onemoguce gibanja u oba smjera. Rabc se ondje gdje je potrobno drzati neki teret. aesto se ukljuduju u stanju nirovanja.
mtmr mNn|ll(cflffi flltDfi mcil[i
b) Kot ice za zaustarlja je gibanja kote glbarie dotle dok ne nastane miro_ vanje. Moment kodelja djeluje sve dok se gibanje ne zaustavi. c) Regulacijske koinice omoguduju regulaciiu brzine trtnie odnosno blzine. pri kllnom i lranslatomom gibanju. d) KoCnice koje omoguiuju optereCe je pogonskog strcja. Kod tih kodnica moguieje du-Ze.vrijeme energtu gibaqia pretvarati u diugu 1-rst energije i tako stvarati stalno ili dodaho optercdenje pogonskog sustava. NajdJSde se upotrebljavaju na pokusnim stolovima za mjerenje snage. Katkada se jednom kodnicom ostvaruje vise nabrojanih podjela prema strsi primjene oteZana.
Kotnice se izabiru uglavnom prcma sljededim kritedjima: . ristike pogona. reliCina momenta
funlcla. Zato
je
lElH.tlusne
tocnlm s yarl$lillll cellll$lllllr (tellusm lotilca)
Nalaze primjenu uglawom u gradnji dizalica, u telkoj shojogradnji i kod hsn. spotnih uredaja. Dobrc se hlade. t kljuCuju se s pomoCu opruga, pneumatlki,
hidEulidki, utozima, noinim ili rudnim djelovanjem na poluije, preko kojog so teljusti tlaae na rotirajudi dio koinice. Povoljnije je ako se kodi na onom dijolu pogonskog susta\B koji rotira vedom brzinom \,Ttnje, bududi da je na tom dijclu moment manji.
Raz\k\jemo jednosta|ne
i
uporaba, karake_
koaenja. broj Lotenla u jedrnici rremena,
i
dvostruke ie|usne koCnice.
celi[$m [o[[he
Za male snage koaenja upotrebljavaju
se
jednostane neljusne koCnice
(t1,12,1,\.
dopustena srednja \Tijednost snage kotenja. rad potreban za pokeranje uredaJa za ko{enJe. prcsto( vUek tmjanja, cijena.
@rttdisteinedle
torilca
tarhih koCnica dolazi nakon ukljudivanja kodnog dijela s oblogom alo treqja izredu poketnih dijelova kodnice i obloge koja miruje. KoIe4je,im smanjena_khetidka energija pret\rara se u toplinu. Tako iazvijena toplina mora biti odvedena, Sto je zadatak dimenzionimnja kodnice. Tame kodnice nalaze Sirolrr primjenu u raaim indushijskim grarama. Omoguduju jednostalre, jeftine, pouz.dane i._za razte Fogone pdlagodljive izvedbe. Troskovi odrzavaqja kodnica -rnale. su niski, vijek trajanja Ezmjemo dug, a sile potrebne za ukljudivanje Ove vrste kodnica sluZe desto i kao sigumosni organi. Kolnici se mlgu uHjuditi ruCno. pneurratski. hidnuliaki- elek-romagnetskj. i to bilo irrauno.-bito preto poluija. U nedoslarke lamih koanica ubrajamo: rojmje lamih powsi[a. prom_ JenUno( kodnog momenta. Do ore promlenljivosti dola,,l tbog promjena koefi_ ojjenta henja izazvanog promjenama temperatue, brzine i tlaka nu oblogulnu. Mnoge koanice moiemo zamisliti kao spojke kod kojih jedna polovina m-iruje, _ pa je i proradun kodnica slidan promtlmu
o)
Kod,
spojki.
.
Prema nadinu izvedbe kodnog tijela razlikujemo ieljusne, pojasne, ploiaste,
odnosDo lamel e
U
labl. 12,1.
i stoiaste kotnlce.
pritazane su skice izvedaba tamih kodnica.
$llh
11.1.
b) Jednostavna deljusna kolnica
a) sile na neljustii 6) sile na kolaom kotadu gor!enL
nt '*rfH-_]Hr,. ,.n
J, $lih 12.2. Nadelo toka koaenja
Potrebnu silu kodenia ,lrr moiemo ostvariti oprugom, rukom, ili pri vodolnvnom poloia.ju poluge i nogom. Nomalnom tladnom silom F, tladi so kodnu detust na kolo za kodenje, koie se okeCe. Time se stvara sila trenja fr = lll,1,. koja mora biti jednaka barem velidini obodne sile Fl, koju treba z^koditi. F,= 2Tnld. U ovoj jednadzbi fR oznadava monent trenid koii se sastoii od nonenla opterelenjq Top, (momenta koii se dovodi radnom stroju zbog izvrsc-
m
Mmtttnr
mllsnllmsll [vrDff mcmr
nja rada i svladavanja svih otpora) umanjenog ili we'a\\og kog momenta f. (moment potreban za usporavanje masa
z
lri
lelidinn (litlamii_ kotenju).
Na Nl._12.2. prikazano je da pd kodenju rotimjudeg pogona moment optereCe_ . nja djeluje kodno. Jednadiba gibanja toka kodenja glisi:
(L + Iz + L +...) e=
-
(9m,,
srit tusa toie
r\m,
momenr oprereaeni" porrebd za
mommr: romGri (rad s'/ kumo ubpM .,
qe
fNm)
TK
(Top
svrh oFom! nomenl koaeDja
+
rrebd
TK)
(12.1..)
/ato..ri. reduc,, ih
itusrlje
na
rada rddrog sEoja i
Pretpostavinrc li da ua cijeloj lamoi povr(i i vlndtl .icdnrko optcrc(cric po jedinici povfiine, dobivamo jednadzbu z0 noment oko toike O
tMo=Fkt L ilL Sila Aojon lr€ba djclovan ,ta ko.'noj
o: wari.a,
F^,-F^t.'pt ''' /. -
s\td@\a-
pro;veden kodaicom.
MoZe se dogoditi da za wijeme kodenja moment fop djeluje ubrzavajude, rpr pd kodenju tereta koji pada. U tom slutaju treba predznak za fop odgovara_ juCe promijeniti.
U pribliznom proraaunu momenta kodenja i r,remena kotenja zamjenjuju se okretni momenti, ovisni o kutnoj brzini, s konstant m sreAnlim ,ti,leOnosiima: f( = konsl fop = konst. U tom sludaju je i usporavanje tonstantno,
7.=7n+Zor=konst.
(12.2.)
(,i 1
.
Iqh
lah (12.3.)
(rad./s) poteha kurna bzlna kodrc ltoae, (kgm:) moment homosri svih masa koje heba zakoaiti, reducir ih na
ratilo koinice.
polu-i
, r"ti, (, ,1..]-11"lf t) d t\,p lp
1,.ll
t,
(12.7.)
(N) nomalna sila na koane i:eljnsti, G{) sila henja, = p r'. (Nm) noddt rr ja. a, l:, lr (m) dimenzjje poluZja, G1. 12.1.), dL (m) prmjer kotloga kotada,
l,
koeficiient benia.
Predznak plus predviaten
je za desni, a minus za lijevi smjer okretanja. Zo
! - 1 porrebna sila kocenja za lijevi smjer gibanja F = 0. Kocnica djeluje u tom sludaju automatski, kao tami zadrhrik. Da bi se jednako velikom silom kodehja mogao ostvariti za oba smjera lTtnje jednako velik moment kodenja Ix = !"8, . rr,
tako zakivljena da l(rak /i bude jednak nuli, (81.12.t[). U tom sludaju dlan F^ p /3 jednadzbe (12.6.) ne utede na smjer gibanja. (od kodnioa s oketljivo uloZenim deljustima, (s1.12.3[), detusti se trose mvnomjernije. Jednadiba ( I 2.7.) v.rij edi za suFotan smjer gibaaja ako je 13 negati\'no. Todka 0 nalazi se u tom slutaju desno od tangente poludene iz todke 0 na obod bubnja (sJ. 12,3a), Jealnostavne detusno kodnice optere6uju vmtilo koanice na savijanje.
I biti .
TK+Tap r,
(12,6,)
F"P.t1=0
F, rR IR
mora poluga
Vrieme koienja
(.s1. 12.1.):
.
Moment usporavania tubEovdnia) ma\a topcenito)i
't(=!!I
T,
/ (kehr) mome romosti svih rotirajuiih ,) (rd/s) kftna brzina =2 r n, t* G) hazeno ui.jme koidja. U transportnoj tehnici tlzima
masa,
(12.4.)
redlcim
na os
ratila
koanice.
t\
1
4
,1
\
se: b\
(12.s.) ,t
\
sigrmosr.l= 1,3 do 3
za ruriaite iskoristivost pogonskog sustava,
(Nm)
nore
oprereljelja.
trmsporhe uedaj€,
13
Slllr 12.3. icljusna
koinica
d) lelianra silc koacnja neovisna o vnnji bubrla koanici s okrcllivom telilsti
zi
koachjci
r) sih
ha teljusnoi
m
m$r r|[$fi n0m m [t
mlillBI
tellffire lorllico
w
Do poaella dJclo\anja olkocnog urc&lirr.ic
Ove kodnice nalaze primjenu u gradnji dizalica i telkil strojeva. Omoguduju da se izbjegnu savojna optereieqia vratila kodnice, koja se kod jednostalrrih kodn! ca ja\ljait oba smjeB \.rtnje. Takoder omoguduju da se izbjegne nejednakomjemo opteredenje i tlosenje deljusti (obloga), a pri lr = 0 isti udinak k;denja za oba smjera \.rtnje. Manje su osjetljive na ugadbene netodnosti. Upotreblja_
,=l'.h "
z
vaju se kao kodnice za sprjedavanje gibanja, zaustavljanje, kao regulacijske kodnice, a i kao sigumosni ueilaji. Dvoshrke detusne kodnice optereduju se
( r2.e.)
Unnemo li u obzir i udio teLine otknlnog uredaia G:, dobivamo da ic: teztna
^ =-(E -c )o'
KocenJd
ili utezima, a otkoauju elel-tromagnetski, hidraulidki ili pneuratski. lz.L prikazaaa je dvoshuka aeljusna kodnica kod koje se kodi s pomo6u utega Gr, a otkoauje s pomoiu elektomagnetskog ili hidraulidkoe (ulje) utedaia za otkodivanje.
(r2.10.)
ur
oprugama
Na
koeficijent tenja,
$1.
,v
BsB
,1
iskoristivost u poluzju koanica,
i
pnjenosni
mjet
*
0,9
L-ednadzba (12.9.)1.
0{) ukulno potrebno opterecenje na mjestu na kojem za otkolimje, dobivoo iz jednadzbe (12.8.). (N) utj€caj Gzine koanog ureda.ja,
a. dt,
l" l"
E\
sila na koane aeliusri,
(n) polmjer ko.nos tubnja,
G:
al.---,
EH
B
IBH
(N) mlmlna
d,,t),t\L,
VertikaLne
ta,
t5 (m)
dintrije
i horizontfie
poluzja
Gl
d.jclujo urcdqi
12 4.).
komponente sila u zglobovima poluzja
i u le,ajimE
Yidtive su m sl. 12.4.
greidnik
Za
G2
lijelu polugu (1)
s koulom papuaom:
2H =BH-F"+AH=0
(u ).
2V=B\+p.F,-A\=0
(h).
tM^=Fn'tz-B lt-& h=0
(c ),
Za spojno poluAe (3, 4, 5) s podesivadem:
=Bs En =0 tl/ =B\ -E\ +D\ =0 tt4l-Rt l. h.l' -0 2H
3lll0lzl. Dvostruka aeljusna koanica s kodenjem s pomo6u utesa, uredajem za koae4je, te poloiajem i smjerom sila koje se javljaju na aeljustima i poluzju
((l). (c),
(t),
Za desnu polugu (2) s koinom papudom: 11
'
Javlja lr se na s\a(oj od kocnih aeljuslr tkocnjh papuaar jednaka sila renja 4,, iznosit 6e
mohent koCe ja:
TK=2.p F" r)=2.p
i4
Fa.\.
(12.8.)
2H =Es-F,=0
(s).
zY=E\+p F,-F\=0
(h ),
zMt
=
F,,
tz-, L+E{l\=0
(
i).
rotlIut
l(0$nll[cu3tt B,rm ruc m
Za kodnu polugu (7):
2H =0
tl/=Iy-H\+Fc=0 ZMr = Hy a- Fc. a2 -0
(k), (1).
'
(Gr i
U poluzi (6) javlja
G
.
.
(m)
dobivamo ako za
..Bh.t +B\
t.
t: ZaneDrarimo dobivamo
li
!,.
mbimo jednadibu sila
,\-
dlan -Av./3, a rabimo BH iz jednadzbe T*
=2
',"tt tt',':t,,,
Sa Hv iz jednadibe (m) proizl^zi da
(0
i
sa
D! =lrv,
/'i
Srednii
i
zagrtavanjem poveiane temperature bubnja:
r9=&+& ."OPP *-
,t"
o.
(r2. rs
)
t5
na mjestu na kojetu djeluje uedaj za otkodvanje, dobivcno izjednadzbe (12.8.). (m) polmjd ko.nog bubnja. toeficjjent trenja, (m) dimenzije poruija u m Gt. 12.4.).
poviinsk tlak
na koCnim papuiama
'
F" 27, bl dtblp
A,"
tl2,l6.)
koeficijent ptijelaza loplir€ (Fema Niemannu)
a
(N) ukurno porebno optdedmje
ta,
,/R CNm) md tenja.
temperatura bubnja
p i F" r
omjer
b. t . t, L.
(12.14,)
potast lempeftiure
,_t, L l, I'
a, a ,
topline
?. (N/m1) srednji pousinski dak, , (m) iirina kotre papnae, I (m) duljina koane !a!ude, Pi (w) snasa treija, rR Nm) homenr trenja (moment ko.enia), , (s r) t.zina vrtnje, /^ (s) djeme koienja, r, N) nomulna slla na koi:ne aeljusti. d (n, promjer koinog bubnja, koeficijdt trenja, I trenjem proizvedena kolii:ina toplino. O l,
okolnog zralG
a prema ranijem
,\ I
liiina
Ko atna temperaturq bubnja za kodenje d jednaka je zbroju
je
. Fc.at lq lt ^t =2, p-:-.r=2
i
ko
Razvijenn koliiiau topline treba odvesti z/dCenien, vodenien i preko slobodnih povtSina kodnice.
_,
uoment kotenja
ptijenos
Proi^,edena
Q=W,
2V=Dv-Hv=0 p. rt
(12.13.)
saddane su u,Fc )
se:
Moment kodenja TK= 2F". poluziu (c) u
(12.t2,1
(,),
(12.11.)
a=4.s+6v?to konarna tcmperatura zasrijavdja, d (K) temperalura okolnos zraka, & (K) porast lemPerature. & (K) a (wnrK) koeficijent prijelaza topline. por{'ns 7mc-jd bubnJa /a ko(cr'e. At \n) sna8a tr6ja, Pr (w) razvijena kolidina toPliro. Q (.D ' (m s, obodra b?,na bubnia z, koccrriL
(12,t1,\
E
mfinr
mmruffiffirlililM
U proradunu mom biti temperafura d< Iatrllcl 12.2,
prema la .l2.Z.
Za lijevi snjer gibanja bubnja za kor)cDjc, koii odgovara kretanju vozila naprijed, iznose:
Obloge aeljusnih kotnica
hdidlcnl rnda
0!,!ilfl0r{n0 0ilou
19,60
lld6
mmalE 0u4e
l[]!il1 lll/sl
14
350 350
2A
0,45
10
t0
0,35
l0
0,30
2tt
il
3i0
= zi,
Ako proizvodai obloge daje \,Tijednost speci{idnog trosenja obloge qR, moie
viek ffojonia
l'^ ('n) .4r rm')r irr (m) qp
i
vJ-^ oblope Lr-qp pq-A" ! qs .px
volumfl
.
(12.18.)
istrosene oblose, aBj,
debljina troknJa obtose,
F,i,
(m'/\4ft1 deblJina irosenra obloqe. tetjusne
=r(4, +4, ) 4
(t2.20.)
(12,21,\
rBr CN)
r,:
Zr IR r.d p
hrltce
Nrrjrecu primjenu nalaze o\e Loanice u gadnji molomih vo,/lla. \a celjusri se i t'vdlc dJeluje pri (oaenJu mehaniakr. hrdraulict r ili pneumdlcki. Ilak a;ljusli na ,.llliTji bubnja ./a ko.ente osnaruje,e s pomocu ktrna. grebena. rtacnog "q"9 (rlrndra. poluinog ilt uprarljaakog suslara Prednost ovih kodnica je u tome ala se deljusti nalaze zaStidene bubnja /r kodcrlje, lto omoguiava da koeficijent trenja ne buale izloien unutar ,,1"*fi;l; slrrno.,LoSe strane_su smanjena pristupadnost dtelova kodni"e "_ogJ i nost odvoatenja topline. proizvode se kao srmple&sne, duptektne i"f"t|;u *i"ofotii"". Simpleksne kodnice tSl. 12.5.r imaju drije aelju\,i okelljr\o ule2isrene na svomJa(u (olr Jr ualTsien u onaj dro rijela Loanice koji se ne okreie. Srle x('Jrmd \e dJeluJe na s\aku celjusr imaJu suprolan smj."r Buduii da se.ile (LtclL'\anja. nd celJu.ri oslvaruju bilo pomoiu jednaLog pula pomaka aeljuslr. brlo icdnake \ile. lrosenJe aejjusri I sila locenja ni.u na oUie eeliu.ri lediate. Otkotuje se s pomo6u opruge ili posebnog o&otnog uredaja.
2T" I, fB- + rB, -' --,-
(t2,22.)
F* h - p.l. F l,+p h
(t2,2X.l
pd.
poqsim rrmja obloge,
lM@tamie
lt
Ako je FBL = FE, onda je kodni moment detusti I veii od kodnog mo,nentir telj]usti 2. Za F,l= Fr, (iednak put pomaka deljusti):
0,28
se oncla izradunati
(12,19.)
I,
, _" lz tt
30 23
=r",
6trtt {10
Iilirnrnl
't7,5
,.r,
d@,
ll, l:,
koane sile, sile na kolae deljusti,
CN) aomalne
(Nm) kodni momo1,
I,
0{m) moment treija. ttol polmler odr. prcrJ \o.iog bubnja. koeficijmt hmja, (m) dimeizije poluzja (sl. 12.5.).
Sllll
lI
l.
12.5.
Simpleksna kodnica
Pri obratnom smjeru gibanja bubnja za kodenje mijenja se predznak laklor'rr /r. Moment kodenia ostaje icdnak za oba smiera gibanja.
t0Bllut0[sr{r rrvtltt toc
Imtnrcr Dupleksr€ kotnice
imaju dvije i:etusti s pomatxutim okretnim
(Sl. 12.t.)
todkama (svomjacima). Pri ketanju kodnog bubnja ulijevo djeluju ieljusti aulonutski pojatano na tladnu silu, a pri obntnom smjeru automatski oslabljeno. Najdesde se kod ovih kodnica upotreblja\.?ju jednake ko6ne sile l'lr = I'B,. BuduCi da je - F,z- 2T vlt.!t). ptoelazil
F
2\
l)+u
d.P
L
(12.24.)
ll
Pri kretanju bubnja za kode4je udesno treba uzimati predznal plus. Ako su za oba smjera vftije sile kodenja -EB jednake, moment kodenja je mzlidit.
$llh 12.i. Dupleksna kodnica
t)
/,1
.
,\,liu\t
=l ru
Zbog jednostavne konsffukcije ove kodnice poznate su ved odavno Predrost je im Sto se manjemo malom silom mogu ostvariti veliki uainci kodenja. Nedos' tatak im je veliko savojno optercdenje vratila, a ni sustav kodenja nte suvilc stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji dizalica. Kodi se s pomoCu Celidne trakc (pojasa) snabdjevene kodnom oblogom prebadenom preko kodnog cilindra, 0 o_ptereiene su utezima, oprugama ili rukom. Razlikujemo Tednostavne (ll,l7,l,), sumame (1L12,9,), diferenciialne (sl. l2.lo.), oviene (sl. l2.ll.), d\'osmiethe (sl 12.12.) i unutamie pojasne kotnice. Ove posljednje djetko se upotrebt avaj u' .iol je i pored velikog kuta opasivanja (veieg nego kod unutamjih aeljusnih kolnica) moment kodenja zbog malih dopustenih sila optercdenja rclativno malen Izbor promjera bubnja za kodenje ovisi o kvaliteti kodne obloge, povrlin' skom tlaku, habanju i zagrijavanju.
!tt
tr
:t I +n lr+ I. )|'1 ) l=!
SI|IN
12.i. JedDostavna
$lih
kodnica
lr .i i,,
ii
(t2.26.)
A*= brl=Gten
(n,
sile. sile kolenja, koeficije trenja,
profrje. ko.nosa bubnja,
(rn) dimenzije polnzja (sl.
Predznak
(-)
sumama kodnica
(t2.25.)
i
Fr=Fl
F*
l.-.
12.9.
slobodnom dijelu kodne trake (pojasa) don j€ jod' Fr>Fi. Povr5inski tlsk eN tjednadZba (S.1.)1, a n dibon polumjera rr najveCi je na dijclrt hake Sirine b i bubnja za kolenje izmedu kodne ^=F2 gdje poJa" naitazi na kotac za kocenje i iznosi: Odnos sila na vutnom
pol,riinsk tlak
r:,, (N) nomalne
/in, /,D (N)
i,
/
i-,,
l@hsnemrrlim
$llh l2J. servo-koinica
Servo-kotnice (Sl.lzJ.) sastoje se, kao i ranije spomenute simpleksne i aluploksne kodnice, od dvtu aeljusti na koje se moie djelovati s hidraulidkim cilindrilna. Otkoduje se s pomoiu opruga. Pri oketaqiu kodnice ulijevo i nastajanju $ilc /ir=FBr, oslanja se lijeva detust svojim donjim krajem na desnu del.just. Ova se zbog toga pomakne svojim gomjim krajem do oslona na hidraulidkom cilindru. Time je djelovanje obiju deljusti identitno djelovaqju dupleksne kodnicc. Pri okretanju udesno oslarja se desna tetust dolje na naslon, pa kodnica djeluje kao simpleksna.
t.tj.t'o
!t@
12.7.).
odnosi se na automatska povedavanja, a (+) na smanjivanja.
6 (m) iirjna ko.ne take, /L (m) polnmier kocnos bnbda, p koeficljent tcnia. bua prircdnog logarnnd e P (tad) kut opasavaija.
k'=
2.718. )
e@
(t2,21,)
I
mtun
lomn||mllsft rmoff mcilm
Kod jednostavnih koCnica (sl. 12.8.) opteredenjem rudice silom FB ostvaruie se na pojasnoj traci moment koCenja:
optereCenje rutice
& (N) rx (Nm) F: 00 I , h@) d (m) n, p, P
2TK I ^- ^tt '1, dt ew-l
sila ko.enja, moment kodenja, sila u sloloilnom
dimeuije poluzja
I (12.28.)
l,
ovicne pojo\ne kot:nice 9L 12.11.1 irrrrrjrr polrrlic l{r(} i .icd,roslav,ro p(ltlsrrc kodnice. S ve6im brojem ovljania bubrrjl povcairvr sc drrliin.r clodirr bubnia i pojasa, a time i moment kodenja. U ochosu prcmr.,cdnoslavninr pojrsninr kot_ nicama, raduna se s kutom opasavaDja p = 7/2 ' 7r.
D,,osnieme ko/:nice (sL 12.12.) ostvaruju kod simetridnog uivrSaorir kmicvir pojasa na flrdici u oba smjera jednak moment kodenja.
ogrelu. (s1. 12.8.),
promjer ko.nosa bubnja,
vidi lesendu
u
jednadzbu (12.27.).
Kod sumamih koinica (s1. 12.9.) postize se za oba smjera \,atnje, uz jednakr ko|nr] silu, jednak kodni moment: Sllh U.t2.
'"f, (N) a, (N)
fr-lt-F.l
l,
2t* ea tl I =,i-F ri
(t2.29.)
sila na vuanom osreku, sila na slobo.lnom osrela.
Ostale oaake vidi u
leseDdmnv jednafbe (12.27.) i
(12.28.) i na sl. 12.9.
Kod diJbrencijalnih koinica (Sl.l2.1l) djeluje sita trenja u kodnoj traci, pd dcsnom smjeru vrtnje, u istom smjeru kao i sila kodenja lB, koja zato moze biti nralcna. Ako je lL < er,p. L, dolazi pri desnom loeta4ju do samokodivosti, pa kodnica radi kao ustavljadical
-" Oznake
lt-Ft.tr 2T* l, e@ l. l, d' l, e# I
vidi u legendama uz jednadZbe (t2.21.), (12.28)
t2.lo
(12.30.)
i
(12.29.)
i na sl.
Dvosmjema kodnica
Kod svih koenica odnos duljina pojedinih poluga izvodi se ovisno o velidini potebnog momenta koaenja, mogude velidifle kodne sile, te od dopultenih vfi. iednosti habanja, tlaka i zagrijaranja. Sila u pojasu na dijelu gdje on noilazi no bubanj je najveda i preina njoj treba dimenzionirati. Promdun na zagrijavorlo jednak je onom kod deljusnih kodnica.
EEYs.6i.tastetniaice Uzduinim pomakom dolazi do dodira po\Tsina kodenja (s1. 12.13 ). Kao tladno silo a, pojavtuje se, meitutim, samo jealna komponenta sile ,EB. Ove kolnice se upohebljavaju u gadnji vozila i strojarstvu. Oblikuju se ovisno o velidini momenta kodenja, ugadbenim moguinostima i naiinu djelovanja sile koa€nia. Dq bi se postiglo jednakomjemo trosenje obloge pohebno je obratiti pornju na centriino montiranje dijelova kodnice. 2TK
Sila koienja
sind _
-F"
sina NB
Sllh 1210. Diferencijalna koi:nica
Kut opasavanja iz\osi p-3/2 . tt.
$llh
12.11
Ovijena kodnica Sllh
u.lJ. stozasta kotnica i paral€logram sila
( t2.3
t.)
m
Erotmr t0iltrum,ffi Bt[rt
&"=
Silu otkotirunjo
F" (t2.32.)
rx (Nn, kotni momcnr, 4 (N) no.malm sita. l'! (N) sila loaenja, p koeficijenftrenja, lskoristivosr pri koaenlu ,r 4D . 0,9, iskoristivosl pri otkoaivmju 40( 0,5. 4.( = d,, (!, yednji promjer stosca. Kod lt > tan
a
(0mclm
lffil4nararna*otntca Malo se primjenjuje, a pogodra je za ispitivarrjc blzohodnih pogonskih strojcvl malih snaga. Snagu koienja
^ A'd) n' ._= a, ,c
potebna dodatna sila otkodivanja F"oK (1,7. _2) ,li,o(. =
A ,
(12.34.\
(,ri,l) aktivna povrsina lopatica (krilaca),
(s ') fakloa vidi lesendn uz jednadrbu (12.33.).
K2
[email protected] Razlikuju se prema nadinu izvedbe rotora i kuiista (kodnice s lopaticama. ko_ mor nd. s udamm svomjacjma. rrenjem tekuiine itd.r. Xa Sl fZ, . prltarana ie :ll:li i*1* s uoamrm .qvomjacima. (rja je prednosr da je momenr kocenla J:or1.1u 9b: smJera \nnje. prema stupnju napunJeno,li koanice.r\ara se nri vrsor,oJ br./tru !flnje rolom razlicilo debeo vodeni pr.len. koJemu \romtaci na orpor lime se odreduie \eticrna r"ut.i.l,tog ror.nrn. i4 rnoi 11,-".i rnent prenost se ol,retno
!*-ri
uleirstenim Luiisrem kao srla. preko poluee. na ;doi rapokazr\anje. kada urwdi porrebnd kolicrna \ode fi"L, .r.lrll, ?.frr""frrr,_1 "e pirTrIU na./agnJavanje, prema podalcima proizvoilaca moTe se izracunarr:
Pr=Kz F
n
delfti[[B ftofl|he Udinak kodeqia postiie se magnetskim potem ostvarenim elekdtnim tokom, kema nadinu djelovanja dijelimo indutcijske elektridne kodnice s asinkronom i sinkonom karakeristikom, te karakeristil
(12.33.)
(w) (N)
sila ra mjemon uredaju.
G,) faktor ovism o dxljnrj haka.
(r
=0,001 2a laat 974
Slih
Du
lll5. Nadelo mda aetjusne kodnice usmalene u ieljezrfdki vason
Na Sli0illlS. prikazano je nadelo mda deljusne kodnice ugradene u ZeljezniCki vagon,
Sllln
l2,lL VrloZna vodna koadca
ts,
ll
Ol,O1I,lT
m
POGI.II,UU
Uvod (50i)
.
Statiik€ brtve, dodirno brtvljenje strojnil dijelova koji miruju (5t8) . Nerastavljivo odno$no uvjetno rastavljivo brtvljenje (502) . Brtvljenje zavmivanjem (570) . Brtvljenje prehnjem (571) . Brtvljenje s pomo{u masa za brtrljenje (571) o Ras1ny1.liuo brtvljenje dijeloya koji miruju (statidko brtvljenje) $i2) . Brtvljenje ostyareno preteZno vanjskim silama (572) o Plosnate brtve ([72) o B vljenje prcfilnirn brtvama (tl) . Brtvljenje brtvenicama (67t) . Brtvljenje ostvareno preteino pogonskim tlakom (automatsko brtyljenje) (5Il) . Ditramiike brtye, dodirno brtvljenje strojnih dijelova koji se okreiu ili se kredu tamo-amo (f,/8) . Brtvljenie brtvilom (i79) . 5s1u11ru brtvila ([80) . Hidraulik b ve (b ve s automahkim djelovanjem) (581) B(tvila postojanog oblika (585) Brtvljenje kliznim prstenom (580) . Bezdodime brtve ([[i) o Bezdodirne brtve sa zratnoitu (58[) o Uzduine bezdo-
.
.
dirne brtve sa zrainoSiu ([80) . Popretne (radijalne) bezdodirne brtve sa zrainosiu (500) . Labidnlns 6.1r. 15[g) Labirintne brtve sa aatnoitu (591) o Brtvljenjs s p6trr66u
.
tekudine (501)
.
Membranske brtve (503)
Zadata brlvi je sprjcdavanjc da izmedu dva lunkcionalno rozdvojeno prostora dode do toka medija iz jednog prostom u drugi, Brtve moraju oFaniditi gubitk€ zbog propustivosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigumosti, a da pd tome omoguduju ekonomski povoljna konstruktivna rjeieoja. Problemi bfiljenja nastaju posebno kod kemijskih poshojenja, u v o mzlidi. tim oblicima. Btvljenje poklopaca na apmatima, priktudaka i cjevovoda, s/atiCln ie brnlienie il brtulicnj? di?lova koii niruiu. ae$o je. medulim. potrebno btuili i dijelore koji rotiraju, kao ito su mjesalice, pumpe, kompresori itd.
Brtrlenje rotirujuiih sttojtxih tiieloya, kao i onih ,toji re kreiu tamo-aho, obuhvadeno je pojmom di aniiko brtyljelie- Prema namjeni brtve, teiiste zahtjeva koji se postavljaju na sredstva za brtvljeqje i njihova svojstva jesu:
l. epropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka), 2. pogo ska sigumost (pogrjeskama bftvteqja mogu nastati veliki gubitci prekidom rada), 3. tiek trajanja, 4. rasta\,Ufuost, 5. gubitdk snage (gubitkom medija ili renjem), 6. u|eclj a nedij koJi treba brtviti (medij koji se brtvi ne djelovanjem bfie biti izlozen bilo kakvim Fomjenama), 7. mehaniika syojstua,
smUe
L
propusnott plinova. 9. toplinska wd|iyost. Za materijale od kojih se izratluju brtve vaina su svojstva: l. meha iika. 2. tarna, 3. otpomost na kemiske utjecaje,
4. nepropusnost, 5. toplinska rasteguivost, 6. postDjanost na odredene tempetaturc,
7. obradivost, 8. otponost nd ?rcziitko djelovanJ". Kao matedjali za iaadu bltvi dolaze u obzir papir i karton, koia, kudjelta, juta, pamuk, biuna |lakna, vlak:na dneta, pluto, klobuiina, wlknnfiber, vuna od iljake (drozge), azbest, guma (l)itodna i ]Urri,jtetna), umjetne smole, graft, unjetni ugljen, metali (bijeli metal, kositar, olovo, aluminij, meki bakar, mjed, bron. ca, nikal i njegove legure, nelegirani, legimni i specijalni delici, lijevano ,elj€zo, srebro, platina, steliti - Co Cr W legore), sinterirani i umjetni matertalj.
mryt
$mNtG
W\rve,ltdino
l]trltierrie struiil[ diietorra
loii
rniruitl
Pokazalo se da Ce istjecanje medija izmedu dyiju ra\rih povriina brtvljenja prestati prije nego Sto je zradnost izmeaiu tih ravnih brtvenih povrsina dovedena na nulu. Razlozi zbog kojih i uz postojanje zradnosti i pada tlaka u mediju ne dolazi do stujanja medta tumade se:
1. postojanjem adsotpcijskih sloje,,a molektla na povdinama htv]ienja, postojanjem adsorpciskih sild (obrnuto proporcionalnih udaljenosti metalnih povrsina) koje ovise o vrsti medija i matedjalu brrverih po\asina,
!tM,
000Nt0
0mulut
3tmfl
flill! toJrflr
,llm
4. Vremenskom trajaniu prcthodnog tlnk.r (s vrcnrcnonr dol0zi do dolbnrl cija bltvenih povriina izazvanih puzlrDlcor). 5. Udestalosti promiene optereienja. 13.2.
13. 2.
l. N@slavljivo b'1vlj@je
Dfvlj€nje shojnih dijelova koji
13. 2. 2.
Brtvljerje
(u{etro E$avljivo)
lMma
hituj!
13.2.3.
rasralljilo brlvlicnio
2. postojanjem si/d folezrre izmedu molekula medija, 3. postojanjem porriinskh napona medija, ,1.
postojanjem kapilamih sila.
Praktidki bi bilo nemogude, a bilo bi i neekonomidno, nastojati rla se obradom naleznih po\Tsina postigne dovoljno p bliZavanje powsina da bi se postignuo udinak brtvljeda. Tladerjem naleznih povdina i time izazvanim deformacijama neravnina moze se postidi dovoljno pribliiavanje povrlina, a time dodj i do btvljeqia djelova4iem molekulamih i ostalih sila. Smanjena zradnost poveianim tladenjem naleznih povrsina povedava djelovanie molekulamih sila, lto omoguiuje povisen dopusteni unutamji tlak n:redija. prcthodnim tlakom oznadavamo onaj koji Ce na naleiim povr,iinama jzazvati upmvo tolike elastidne i plastidne deformacije materijala, da bi u preostaloj zradnosti moglo doii do opisanih udinaka bftvljeia. Visina poftebnog prethodnog tlaka ovisit ie o kvaliteti i dimenzijama brtvenih povrlina i otponr prcma promjeni oblika materijala povr5ina htvljenja. Kaho
Bl,l3,li. sl, 13.2.
sl.
ll.3.,
13.4., 13.5.
|--T----l I
il.l3.ll.
s].13.9., 13,10,
je za
medusobno izrawavanje naleinih po\.Tsina brtvljenja poteban llak koji ie dovesti do tedenja, to Ce za deliine matedjale koji se najde!6e upotrebljavaju u strojogradnji biti potreban rrlo visok prethodni tlak. Ako izmealu nale:nih brtvenih povrsina ubacimo poseban dio s niZom otpomosdu prema promjeni oblika (brtva), potreban tlak b.tvljenja bit de ni,i. Druga moguCnost za sniZenje tlaka bftvljenja ostvaruje se odgovarajuiim oblikovanjem naleinih povNina, tako da one djelovanjem tlaka brtvljenja dovode do visokih specifidnih sila.
Ztprtvo't kojlJ Zelimo oiNarrri bmljenjem o\i5i o sljedecrm fakorima: l. Mediju koji se brtvi (tekuiirle, plinovi). plinovi, narodito suhi, zahtijevaju u odnosu prema tela:udinama potpmo nalijeganje brtvenih po.vrsina i prethodni tlak koji odgovara granici odvrl6avanja naleAlih po\,.rsina. 2. Kr,aliteti brtvenih na.leiih pol,rsina 0rapavost povdina i \.?.lovitost po\asina). 3. Dimenzijama brtvenil povdina (Sirina i promjer bf,re, debljina brtve).
sl.13.24,
sl- 13.23.
8.16. 1N,1.
sL 13.20. sl- 13.21,
meke brtve, sI.13.15., Sllli
sl,13.14.
sI,13.12.
tlrdc birw,
e1.ll.l7.
bnaljdF t€c€njm
materijala, sI.13.12.
st, )X,22,
brh/tdjG
bnvm! oblilo(,mbq
slll,l9,
Shematski prikaz mosuiih natina brtvljenja st'ojnih dijelova koji miruju
Ako ffeba osiguati da kroz postojeiu zradnost izmedu dviju metalnih nalelnih povrsina ne struji plin ili tekuiina, treba, kako se to mjdesie i iini, izmedu tih dvjju por.rsina uloiiti dodatni dio koji de postojedu zratnost potpuno zatvoriti,
Lrrtvr
sll]l[l( lllllll , llll
Taj dodahi dio (koji se ulaganjem izmeciu naleznih povrSina, djelovanjem tlaka potpuno podaje povrSinskom obliku mleiih poYrSina) nazivamo brra/rd, ako dijelovi koji stvaraju zradnost miruju, a nabojima, ako se mealusobno kre6u (pravocrtno i olretno). Medu bftve na dielovima koji miruju (ovamo ubmjamo i hlvljenje bez brtvi) ubrajamo: brtyuetie zayariyanie l, brtvlje je preianjen i ura1awnjem, llosnate brtye, profilne brne, brtuUenje naglaycina (koliacima), brtvljenje inkog taka, brtyue je wk ma. Razlikujemo bft,,,lje\e nerasta j ih, utetno rastayljiyih i rasta jiyih spo/crd. Na sl. 13.1. shematski su prikaza:ri mogudi nadini brtvljenia skojnih dijelova koji miruju. Kod bftvljenja nerasiavljivih spojeva rastavljanje se moze postiCi samo razaranjem spoja. Kod uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se nroic postiii razaranjem samo jednog od dijelova u spoju.
EWavliiw
olno$o lllielm laslalllii|to lnvtierls
llllll lllll]ilJtlllt slll0illlll 0utt0uil l{0]l
llllu
tr}I
l)tt|liar':ttttttitttttitttt Lod koiih zov1litt! ttltr'.\t'\ib jcdlno p|irLrbrrico i vijci (sl. t3.3.) ili l((,lx\'. da brtve, a silc prc0osc imaju zadatak (sl. t3.4.). Brtveni iavovi su bilo zavari na sirmim st()inin diiclo!intrr 1sl. ll.'1.). bilo posebni pnteni membrane sl. 13.3. i 13.5.), koji su. ovisno o lcrlrl)crirlrrri. izraaled od nelegirarog ili legiranog ielika (Cr-V). Ncdoslithk rrrerrrl)r'rrrrslic brtve je unutamji zavar (teiko pdstupadan), a kod zararr s PNlcllorrr Tirr(/rx) djelovarje. Zut toli Voic
Brllllhrie Ee$al|hlll
Bftrlienie uvaliaranien nerastavljivo je porleira uPrc.itMttli( lll1vi s( irr[(! (Ll se proiirivanjem cijevi uvaljanjem dobivajrr visoki pritisci ntr nll,Jilirrr In)vrsi nama idobro naliteeanie koie brtvi. CYrsto6a spoja o\risi o rxlllosrr lrrrrtticc ruvladenia ciievi i matedjala u koji se ciicvi uvaljavaju. Cvrstotl spoirr. hrrhv,r ia i nalijeganje mogu se utorima i porubljivanjem poboliiali. Ako P()sloji t)l)irs nost od nepropusnosli, moZe se zavarlvaniem povcaLtli siSrrrrrosl hlvll(lr rr, ($1.1J.t.).
Sftlhnle ravafivx efl
Zayareni spojeyi kod kojih zayai pre ose sile (31.11.2.) jesu razliditi oblici zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najdeS6e i ne ubrajamo u bd.vljmje, nego u tzv nerasta jiro spajalie.
Sllka
llJ. Zavarena cijev
(zavaron prenosi se sila)
Slita 13.3,
Brtvljenje s pomoau zavarenog Fstena, membranska zavarcna bfva
!rt!!!!3
Brtvljenje uvaljavanjem (poprearo presanje)
Slika 13.0.
Slila13J.
ll
vlicnic L,z(hrr,,i,,, tn.i,,, (src1,ri st!,j)
rr,
B-t],ljenje rcduinim prcidnien (Sl1Xl.) ostvaruic sc LrPrcirrvirrricrrr lirhrrt( (xl delika Cr-Mo u dijelove koji se brtve. Tz pitisl(a nalclnih Povriirrrr ()sl\rirr.rrilr uprelavaniem moie se zakljuijti o poslign lom uiirlku bnvlicrrirr' llrrl)i sr 7rr brtvlienje visokotlainih turbin.r.
EWffillenla s wnoir rnasa Ia lrlttlicrle Slll0ll.4.
Brvljenje s pomoau sile prenose kopae
zavara,
Sllh
13.5.
Brtvljenje s pomo6u
posebnoga zavarenog prstena
Kit za brtvlje je, nanesen na nalezne povrsine, stvara neku vrstu plosnatc brtvo (sl.l3.!.). Najdesii je mangansh kit. Kit se najdesce upotebtava za provizorno brtvljenje kod neravnih naleznih povrlina ili ondje gdje se ne predvido rastov'
I
Lrmvt lianie veze. Upotrebl.java se s uloscima ili bez njih (valoviti limovi, Zidane rrreie, kudjeljne ili azbestne niti). Ulosci povedavaju d\rstodu bfivljenja. U noviic \Tijeme upotlebljava se silikonsk kauiuk D oblihu paste, ili mase kao sto ic kit za bftvljenje. Za brtvljenje dtelova L:udista dol^ze n obzir umietni ldkori (Llo 80 'C), koji se na nalezne povrSine nanose detkom. Slilr
BE,
tliivrlr'litieth
13.E.
dii0l0va [0li
Brtvljenje s pomo6u masa za brtvljenje
Sllulm
m[
![Dllll0
mrutff
slRDllllll
olltLlul
ffi
]tnull
uporabiti i za vcac tlnkovc, s tim cin dcbliitlrr trtokih hrtvi budo I (k) 2 n1nl, ll zil vede tlakove i manja.
Sllll !3.0. Plosnata dijeljena brtva od gume
Sliki 13.10.
ugrllcrr
l,losl,tLr
b{!N od gfr'\'
nirllil htalicl0 [rllllhl|ie)
Vrlo Biroka sL:upina rastavliivih br.vi dijelova koji miruju moze se obuhvatiti po\afo.itr,om brtvljenje pretarjer,?, sto oznadava metlusobno tladenje brtvenih !ina. Brlvljenje presanjem ostvamje se bilo vanjskim silama (sile vijaka p rubnidkih spojeva), bilo pogonskim pritiskom. U pflom sludaju govorimo o brtvljenju plosnatim i profilnim bftvama, a u dmgom o automatskom bfiljenju
Sllka 11.11.
Plosnite
mrim
u
slil||
$ilal||a
biw
Pbsnale b1'tNe su male ali jednake debljine i predstavljaju najva:nie brtve. (ilavna razlika iznedu pojedinih plosnatih bfivi je materijal. Od materijala se zahiijeva da se preianjem moze defor,nirati, da defonniran opruZno djeluje na pov*ine tladenja, da ima potrebna mehanidka svojstva, t\adoiu, pohebnu opterclivost pogonskim pritiskom, postojanost u odnosu na temperatume i kemtske uljocaje, te nepropusnost. za tzv. meke bri,e npotrebljavaju se: papi4 L,orton (natopljen nljel].,), azbest (u obliku pletiva ili ploda), grmd (najdesde umjetna, kao Sto je buna S, perbunan, neopren i sllkon) tz\. Itmaterijali, La,a, pluto, klobuiina, r nnt plastici. Za lzv. rde brtve dolaze 'r obzir ko|ine, kao sto su: oloto, aluminij, meki ,./1,/r! a za visoke temperature ielit (meki delik legiran Cr, Ni, Mo, V Mn i Si).
ll-materijali (materijali koji prema trgovaakom nazivlju zavrBavaju na -it, npr. klingerit) s razliditim fizikalnim i kemijskim svojstvima; sadrze azbest kao loplinski otporan kostDr, te malu kolidinu sinteiidke gume, kao vezivo i punila. h4eke brtte mogiblti od jednog dijeta ili sastavljene (dlieljene, sl.13.9). Na $1. l3.l[. pdkazana je plosnata meka bfia od gume. Oblikovanje povdina koje se brtve nekim ploslldtin brtvamd v(3i se oYisno o ni\zivnom tlaL:u, kako to pokazuje sl,l3"ll. Ravne nalez11e povrSine mogu se
nmo
,t)
Plosnaie bftvc
p rubnic. s uloronr i Pcunl prirubnica s izdukomt d) prlrubnica za bdvteqe cijevi prcma c,jcvi d) prinbnica s
[nvlienle 0slvrnn0
c)
b)
a:t
radnonr povrsinomi D)
,)
Brtve izradene od l,l.ie nateqala, (s1.13.12a, b, c) kombinacija sU od mctrrlrih okr.ira ili uloiaka izradenih od bakarnog, mjedenog, olovnog, alunrini.jskog, nikalnog ili delidnog li1r1a, te ispune od mekog mate jala za brtvljciio.
4---
l c(]iffi-l
@t--t @
b)
@____,,,a@:= ")
c)
W
1N.12. Plosnate brtve od viie malerijala hekoe btvila i lnnene obloge (razlii:itioblici presjeka)r r) komh! d) kombinaciia
Sllli
nacija mekog brtvila i kostura od valovilos malerljalai liranih tmka s ulozenim azbcanrid b.kama
.) bttvc izE.lene od p'oil_
m
I
ffirmvt
s
0[ t
ltlt,
[[ fi lt[ IlilI
snonu numvl
mtttnulI
Kod sl)t)tcrir koic lrcbir aciao rirstl!ltllti. trtvx sllriic hiri slnx, clnsritrx, dclirlnriraniL. M<,Ift prolilne
Sllli ll.l3. Plosnate bnv€, lvrde (shematski prikaz)
inaju
Slih 13.11. Bdvlj€nje bez brtvi, obradena pousina nalijeganjem
znaienje. Na
okflgli
Brtvama izratlenima od vi3e materijala Zelimo postiii l. poveianje drastode i trajnosti (6e56e rastavljarje) ugradnjom skeleta, upo_ rabom odgovarajuiih punila ili obtoge, 2. povedanje kemilske od)omosti (oblogom od kemijski oeomijeg materijala), 3. smanjenje trenja (impregnact om),
4. akumulaciju maziva (uanjalje u maziva ili punjenje maziva u
hflN( iztaaluju sc od gunrc i lzbcsta. Kod nrckih proliloih hrrvr elastidno plastiane defonnacije u okviru predvielcnog prosloll rxlrcik,Io
Supljinu
bdve), 5. postizanje neprcpusnosti plinova (uraqjanjem u odgova&jude matedjale ili ugradnjom odgovarajuiih ploda).
$1.
lJ.15a pdkazana
je brlva od gume okrugla
prcsickll.
llvotIi
pd prirezanju vijaka svc viie poschrrorrr rrhtilrr izmedu dviju prirubdca. To prilagodavanje idc sve dotlc dok frirrh0r(r rn, sjednu jedna na drugu. kada daljnia defomracija nije vise mogua . I)rlrslor iTrr den izmeelu prirubnica oblikovan je tako da tlak mcdiia u cjevovodu (lclinlrirr brtYu, ovisno o tlai(u joi dalje, poboljsavajuii rako udinik brtvliorril. l,ol,itl jene oblike brtvi prikazujc S1.13.15t. Kod profiliranih bdvi u obliku tcitjn (Sl.lJ.l[.) dolazi do nz ijeganja na koncentridnim naleznim povrsinama, nr koiinrr sc lirre pove6avaju specifidni pritisci. Time se ispupaenja b ve prilagod0iu nchv ill ma nalcznih polrsina. Supljine se ispunjavaju gmfitnom paslon ili tll kihr Itbflvenim matedialom. presJek prilagoduje se
Plosrulte tyrde brt|e (9L1l,13,) izaaluju se pretezno oal kovine visoke elastid_ nosti, da bi mogle izdrZati visoke sile predzatezatja. Otpor prema promjeni oblika ne smije biti previsok, da bi se plastitnom deformacijom mogle izravnati nemvnine brtvenih povrsina. Oblikovanje brtvi i povrsina bft.,rljenja slidno je kao kod plosnatih mekih bftvi. BrtyAenje bez
6/ri
\asi se btusenjem
i
grecanjem brtvenih poLriina koje je u rome da ie spoj rnoie proizvoljno mnogo puta mstaviti. Ovim natinom brtvUenja mogu6e je todno odriavanje mjera brtvenog spoja, ne moie dodi do zakoSavanja pogrjesnim pritezanjem, pogonsko sredstvo ne moze biti onedilieno, a ne posioji ni opasnost od razaranja- Nedostatci su u tome Sto su za brwljenje maierijal velike otpomosti prema promjeni oblika pohebne velike sile da bi se izazvale neophodne plastidne deformacte naleznih po\rrSina. Briztivom obradom naleznih po\,.r5ina mogu se potrebne sile oddati u pdhvatljivim granicama. Na Sl,ll.ll. shematski je pritazan ovaj nadin brtvljenja. nahje2u nepo.redno jedna na dJugu. prcdnosl rak\og bnvllenja
Btfitienje
yoglnin bri'a
ri) 6) .^ ..f/ () v
r,)Oo
Slilfl 13.]5.
Meke bnvc
Slilo 13.10.
d) priarbnica s utoun za okflglu gtrmenu brrrul 6l oblici mekih brrvl
s
stlrt,orr
povrsinonr
i brtvom u obliku acili
D
a
b)
a) S yeteiho elastittit t delotnrciana Dok kod plosnatih bftvi tlak djeluje na odredenu povrsinu, kod profllnih btvi se tlak koncentdra na rclati\,ro malu potrsinu (veliiina povrsine ne moze se todno definirati), ovisnu o opteredenju. Podjela na bfie s preteino elastidnim ili pre_ tezno plastidnim deformacijama govori o tome da se gupe Feklapaju.
prirubnicl
nalezno
Sllla 13.1/.
Tvrde profilne brtve
d) prirubnica s ntorom za lciastu bavnr b) ulor u pnrubnici za p^lenasnr (Join0 brtvu
ffiuu b)
S prcuino plastii
s
in
lt0ft BIU'[.
D0Dtlm
riflutff sno I
Dt,ttovl mn flnuJu
de[o tdciana
teie jem materijala (d.ll,ll.) npottebljavaju se meki meiali (alumi_ nij-..bakar. a na ni2im lemperarurama iguma,. a brrve ce !da7u u posebno oblikovan zaworeni proslor. Bma \e llacenjem do\odj u (aaje reeenja idjeluje kao teludinom zatvored prcstor, zabrtvtujudi sve putove za prolaz. Z,a bltu-Aenje
Slih
11.21.
Elastidno bfvljenje
Slik 13.?2. KftLro
btvenicama
b
\,ll(. ir
Kruto bttrljaje briNeniuna (Sl. 13.22.). UZe namoaero u bitulrcll ili lirlrilr nxbla sc u prostor btvenice i zetvara nabijanjem obva. Ok,v() prcuzilll|t sil(, koje djeluju na bftvenicu prianjanlem uz hrapave povrsinc liicvrnih eiiuvi. MlLr elastidnost olova omoguiuje sarno male delormacije ciicvnog vodr. B Sllk ll.l0. Brtvrjenje teienjem materijala
Slili l3.lg. Brrvljenje brtvom
u obliku romba izmdenog od mekog ieljeza
Nadelo btvljenja otvora SlllN 13.20.
Twde profilne btve izrailuju se od mekog Zeljeza (annco) i legiranog delika, ,bakra
iJa\il Tetall Dodir u liniji kod neoprereiene bftve pelaziopter;denjem u powiinsl'i. dodjr Ta po\rsina ne
toli
Biv\ede bfi'ehica a Brtve icama se brtve visokotladne posude. prostor izmealu poklopca i stijenke visokotladne posude zatvoren je u obliku btvenice ($1. 13.10.). Sile poklopca preu-
vli8llje 0$vanll0
[I0l0i[0 lou0l|sliln llal0lll hllt0lllalsl0 lrlylieriE)
Pod atiomatskim btyljenjen podrazwljcvarno takvo kod kolcg porrttrll,. ,rilc bftvljenja daje sam pogonski tlak. Za razliku od dosa(h sporr.rlrilr ll,(.Illl brtvljenja, ovdje s poraslom pogonskog tlaka mste udinal( hl1vlic ll l/,,/,,./,//r,. su okugli prsteni (O-prsteri.) od gume. Pri ugradnji se dcli)flnirriu /n ol (, t,l) promjera prstena. Za v jeme pogona unutamji tlak tl di prsldrr llll lxrho\,. utora (sl. 13.23.).
Btvljenje okruelim brtvama ,) unuramjim pogonskln tlakom sdaeena brm
Slila 13.13.
a) deformiram btva;
Tvnl" brtve (delta-bftve) su aeljani plsreni stozasta oblikir. rrhicrri rr rrror irrrLr sttenhe i poklopca. Djelo\,anje se vidi na t|.13.24. prsten sc diclovlnicnr urLrllr njeg pogonskog tlaka deformira i lladi na kvalltetno obradenc povrsilr urrnr. ZI bfiljenje potrebne su male defurmaciie.
zete su od stijenke posude.
Elastiilto brtNljenje brtveniuna (Sl. 13.21.) vrsi se gumenim prstenom koji se dielovanjem delidnog p$tena tladi. Tal-vo elastii:no spajanje cijivi ne omoguda, va prcuzimatje uzduinih sila, ali omoguiava L:utne i male uzduine defomicije.
oj
h) SlllA 13.24.
lln!licnic
s |r(niroa
.)
lz! I)tit
IA,prslclnr d) neoDlcrcacnoi /,)fr.(1,,1)l.rrL!n,ii , ),,tnu.ierx) t)oE{nisl(iDr lhirrrr
E
mIIlt
ilti0lr
ffifi
ifh
lrtue, dodirllo [ftvli0llie $roinilr diielotla toii ss
0keil ili se
I{lscl lalno-amo Kod syake dodime btlye strojnih dielow kaji se kretu i rlaael\t treba zatvo ti tri mogxia prolaza: iznedu yratila iti motke i br^)e, izmeclu brtye i taiiita. te lr,'z'anu brNu. Sherrlar\ki prikaz mogucih nacina bfl\ ljenja dijeto\a koji se kredu prikazuje Sl.lI.25. U odnosu na gibanja, mzlikujemo brtvlieile rotiraluiih ll3.
Don mr
bn,
rDorDili
dil.,6a [o]r kece Lbm.n.(e, "c
Giflno bfl ljenje
13,3,2.
na popreanoj
porrsini.
bnv{mF popreld! prEsim, bnvijetrF
tlhin
pseno,rt.
sl.13.42
BNTyI,
Do flto
m utu
srRuilt[ D tt0vl
tu
st
0[RrCu
t
st rnrfi nuo.l}lo
tthinih Llii&)w i hth,liatj? lill,td,4
bli .t( tir.((:u tuno uttlo. Ncki n lini brrvljenja omogutuju istodobno brlvticlric i dir.xiuaeg gibanja igibrnJ0 llox)-nr)x, U vczi s glavnim putovima moguieg prolaza medija, ovisno o rolirtivlorr gibanju izmcdu cilind dnih poprednih povriina, mo:enro podijclili tflvc u (lviic glar ne .kupire. 1. ClaNno bivlje je na cilind i oj brh)enoj poDiii,ri. Bnvd stoii. l rolrliv no gibanje ie izmeatu vratila, odnosno motke i bftve. Gla\.no (primamo) brtvljenje je ono kojc se odoosi na nrogLrat plr)l 7 nedija iznedu vratila, odnosno motkc. Sporedno (sckurdl xr) hflvliellie je ono izmealu bftve i kuiiira. 2. Glano brtyljenje nd poprei oj hflvotoj poyriini. Brt.la sc olir.ctc zrrjrtl, no s \ratilom, relativno gibanje je ianedu brtve i kutiita. Glavno (pdnumo) brrvljenje ie ono ltoje se odnosi na nroguti plolrrz medija izmedu b ve i kuijsta. Sporedno (sekundanr(, bflvlicrric ic orn) izmedu vratila i brtve. Glamo bfivljenje treba osignrati nepropusnost izmetlu povliina vclilie fl:lrr brzrne. a sekundanro dielltje Botovo mrrno.
r\,re
Teorijska osnova brtvljeDja pokremih dijelova poaiva, sliino kao i l(xl l)rrv lj€nja nepoketnih dtelova, na molekuiarnim silama graniinih sloicvn. Nl Sl. 13.20. pokazani su putovi kojina Dasroji medij dodime brrve teii u snrjcrLr pa,tl tlaka. Ujedno ta slika prikazuje koje sve purove moglraeg teienia n,"it;;u i,"tr,, zatvoriti bfiljenjem. s1.13.27.,
t1,28.. 13.29.
Slih l3.ll. Shematski prikaz
5l,13.31.,
sl. i3,39. sl, U.40.)
moguiih propusnosti dijelova koji se l(Iedu
lffi;ffifunietrtuiton
dvosrnke nmlete, s1.13.:11,. 13.35.
sl,13.36.
Slili 13Jt. Shematski prikaz moguaih naaina
O-prsieii, 61. 13.37.
d. i3.38.
brvljenja dijelova koji
se krcau
Ovaj natin bfiUenja jedall je od najstariiih, kojim se bnve uzduZno pokli:lllivc notke (klipnjaie). Prema nadinu djelovanja dijelimo ove brtvc uir: Slldtiye brtve, kod kojih se brtveni uiinak postize popreanin clcl.oml ciiullll dobi!enima llacenJelr n3 bfl\ ilo. Brt',e postojano oblil@ (t\tdn btviln), kod koiih se potrcban ttal( brlvtio in ostvaruje pogonskim tlakom mcdiil.
E
Emru
Dflticrr
Autohatske D/tue (hidraulik
bfie), kod kojih
se potreban
ostvaruje pogonskim tlakom.
tlak btvljenja
DeformiranJem
BrNeni.?.s nekin brtuilon postizr poreban llak bmljenja \anjskom silom vijcirna tfl. 13.27.r. P)asriCnom delormacijom bm ila dobi\a je popr.enl ,tuL U*ljenja, koji smanjuje zratflost izmedu brtvila i motke i brtvila i kuiista na mje pohebnu za bfiljeqie. Da brtveni medij ne bi izlazio, potebno je da ilak brtvljenja bude vedi od tlaka medija koii se brtvi.
Stll mtD tt0vll i0n $
0mlc|l
sr
iN
4t' "' ;Ix-q
sllatlt,0 [nllila
2
ERM,000flil0 mflufltJt
bn!ila ja\lia
"e
u
l
t0.t
(13.r.)
poprecno napreTrnje:
o,=k o,,
t.,)
Udinak brtvljenja i \elidina trenja u brtvenicama s mekinr brrvilorrr ovist,o mnostl-u utecajnih fakora, metlu koje spadaju:
Brtuilo. Sastav materijala, nadin pletenja, naain preridc, lvr(krcn, lilll(v( ir povrline, oblik i dimenzije. moguinost deformirania, tenrpctlllunri Ulic(rii, lc 'elaksaciJ"ko ponasrnje. soadrjr[nedu onc t'aklorc hn\ iL 1,,,1r rrr.ei,r rr:r 1r1rr.1 l1a naprezanja i tok pada tlaka mcdija.
brtvilo (D)
Sirina brrvila r (mm)
8 910
!odnazivdje
12
11
t4 15 16 17 t8
20 22 24 25
Slik l3-U.
Btvenica
32 14 35 36 38 40 42 44 45 4a 50 53 55 56 60 63 65 67 70 11 75 80 85 90 95 100t05i06110112115118120
s mekim brtvilom
o. (N/mmr) uaduzno nalrezanje bnve. /r (mm) \@jski pronjer brrve, / (m!, unuiatrji promjer brt e, /, (N) slla koja se pritcz jem vijaka prenosi na prirubnicu. a (N/mm,) l)opredrim Daprezdjem stloreni tlak brtve. ,( faktoi koji proiztei iz odnola udu2nog i poprernog naprezoja, je henjem i2tue.tu brtvita inotke i trenjen brrvita u kudiiru.
125 130 132 135 140 150 160 170 180 190
fl,:
D=d+% !,:.a
rz,s./a
fl,=
, ,,it
r,r,ra
a u\aetovan 160
lirtvilo
se sastoji od pletenog, namotanog ili slaganog materijala (pamuk, kudjelja, azbest, staklena wna), illrpreg1liranog razliditim sredstvima;a im_ pregniranje (sa,&a impregnacija: grafitom, molibdendis lfidom, kaudukom, plasli]rna mdsna impregnacija: iojem, masdu, uljem). pletenice bftvila mog; biti
kvadraura
ili ohugla
Fesjeka. Pritezanjem vijaka dobivamo na prirubnici silu
naprczanie:
F, koja jzaziya uzduano
0
140
;E
,) ei 't
Sllla 11.28.
120 100
ovts
isr
brl!cnicn s rcl(inr l)n vil(nI d)ovi$x)sl iznrc(h (trrrrrtr rrql fnrrtrr,/ Lt rirr hrl!rli r
80
60
40
I unkcionrti,r
\=/\tl) i t= l\1,, tl)
40 d
(nun)
60
--'-
100
ll)lN llsl))i /)),,!i.r,,\l ihillirr hrl\i r ,, nn Lrr rt(trr l)rolrielr r/ i
lliL]nr
E
Euu
-*=.-
flil
fruib odnosno motka obrade, materijalom.
st 0nrcll
w@w
l. Metal-nemetalne brtve
I/anjski uyjeti nose sa sobom utjecaje pretpresanja inicijalnog oaprezaaja,
i natina
stm m[vi u
a) s mctllmn iicma; ,) s hetaldm lahelmar .) s metalnln folijamai l) s metalaltu iupljim prerenom
djelovanja.
Spec{alni oblici,i cloputlski wedaji bttvi I brt.enica. Ovamo spadaju doalatno podmazivanje, hlade4je, uporaba razlidito t\,Tdih p..t"nu, op*gu ita. mog rri_ brojadh uqecaja, proradun bfitenja s mekim bftvenicama-veJmu .1" ot"ZL.
je pokazala da nadin ugradnje, odnosno montaze, odludujuie utjede na ponasanje brtvenica s mekim brtvilom. Iz dosadainjih iskustava i rczultata dobive_ nih pokusom dane su prema DIN 3780 ovisnosti s tZ.Ztiio. =114; t = 1p, d;1o "1. Meka brtvila su plereni ili motani konopci ili Fsteni kvadmha ili okugla presjeka od kudjelje, pamuka, azbesta, klobudine, plura, koie. gume i umjetiih materijala (teflon, fluon). Da bi se smanjili henje iLmijski utjJcaji, te zatvorile Praksa
Suplj.ine.u_bdvilu, dodaju se plstenima, odnosno konopcima, mast, ulje, pamfin, varelin r dodarci grafila imolikola. ie"to se upotrebljava i kombina;iia:
na jezgra. pleleni pamueni namoralr
eume_
idn
il(
[
're
ll u $ a 0nahlfir
dhl0llaflisrl)
Pri ugradnji btve daje se oalredeno piedopieredenje. pogonskim tlakom dolazi do na.ljjeganja htve na 1Tatilo, oalnosno motku. ma ietama. Naain djelovarja mansete prikazan je na $1, 10.0!. Na sl. pritazani su razliaiti oblici mansera. Slike l!,38. i 13j0. prikazuju prirnjere ugradnje. Osim oblika na sl. 13.34., ulaze ovamo i profilne btve (O-prGni, X-prsteni i kvadrat prsteni), sl. 13.37- i 13.38. .- -Brtt'Uenje
13.34a
do
1$1.1i.29.1.
s su'ncDom jczgrom
/
i pornuanim pletivom
-?
SIlk 13.10. Shematski prikaz
Fostora i naaina djelovanja meke brtve
1--' ntporcd daka
salij
jem
izaz
jer.ca
mog mtusere
p =0
Medl stlaaiw biyila n kombinaciji metal-nemetalni materiiali i meka me_ .paddju bmila m,,llaire koncrmkcije kao rro su:'melalni i,uplji prsteni punjeni mazivom, punilom od elastidnih uloiaka ili rar,nih. odnosno prcfiliranih metalnih prstena, kombiniranih s mekim matedjalom. posebno svoj_ stvo takvih brtvila je da mogu sluziti i za vodenje. Na S[ 13j0. prikazan je nadin rllcloran3a meke bfl\e. \a $1. l3.ll. priJ,azane iu melal_nemelalne bnve- a na
lIIni bnvilc
81.1J.32.
Sllk 13.12. Mcka
podmazivanje.
\ Meka hdv.
s[ tRtc[ nil0 ffio
Meka metalna bh,a ]^ad,uje se u obliku stozastih prstena od metala dobrih deformacijskih svojstava. Zbog metalnih po\,.rsina dodim pohebno je dobro
musere prije usradnje
Sllki 11.29.
t[
i hiiste, utje6u dimenzijama, kakvodom porrjinske
Medij ttjete sastavom i viskomosCu. Pogonski uykti nose sa sobom utjecaje ugadnje, tlaka, tempe.atue, brzine vrtnje, stanja istosenosti. vremena
,tcft mtvt, [DDt[il0 rRnurlJr
rneJ.a nrelatn
Narin dielovanla Nansctc pri brrvlicniu
E
]f
ntnr
l
+ffiffiF8 A")f)e)
Sllli
rl r
13.34.
tirlft mm, mllfiil0 B[rvtflI
sI
[ Im[yll
t(0]t sr
0tfirt[ tu st
lllrtll
il0 lilo
15" Slila 13.37.
N,lan.erc za bn\ tjente
u oblila .es A: ,, - onrtu toFra. or.\ tje,je w,,ital ,) m.Iicte . 'rorom: 4 m +re u obtrkx Lrchei xr nd"ete . -.nics -d
Brtvljenje o-prstenom
Slika 13.38.
Brtvrje,ric
ov
prnc,rn,i
p
BrtuAenje vatila. Za brtvljenje \,Tatila niskom tlaku r.rpotrebUavajlr sc poprei:ne h1ve, kojima je cilj sprijediti izlazak medija svake wst€, te ulazak plinova, plasine, pala- Prikazane su na sl. 6.10., a dimenzije su dane u tab. 6.2, Blluli
ru$lolal|o0 ollilla
Za mzlil1t od brtvila koja se
defom aju, ostvaruje se bfitenje brtvilima posmjcru i
to.jana oblika svoderlem presjeka propusnosti na najmanju mogudu dob m prilagodavanjem obiju brtvenih povrsina.
$llh
13.35.
Jednostama manseta u obliku lesira
Materijal su legure bijele kovine, spectalne bronce, sivi lijev, umjetDi ugljen, sintedrani i umjetni materijali. Upotrebljavaju se za bfiljenje u teskinl uvjetima mda (visoke tempemtue, visoki tlak i velike btzine).
ffi ,@
***v --]_ imaju zadatak vodenja
Prerezani prsren s opruzrnn djelovanjen prema unutra, za vjsoke temperature Slila 13.39.
+
.____
i
b)
Sllll ,3.3t. Primjer ugradnje dvostruke mansete a) s ravnim i zaobljenim lednim djjeton; ,) mmIele od sinteridke sune u oblikn
Sllk
11.10. Prerezani prsrcn s opruznim djelovanjcnr prema van (klipni prstcn)
Brtvila postoja a oblika sastqe se bilo od prerezanih prstena s opruZniDl djelovanjem prcma unuha (Sl.lI.3$,), bilo od opruznih, djelovanjem prema van (51.13.10.) (klipni pntenovi), ili od viSedijelnih oprugom drzanih segmenata, pF stena (sl, 13.11,). Ugraduju se u pmtenaste konrore da bi so omogudila popredna
JII
mIvt Brz0o0ntt Bnrl,l
l]
\,lionic s Nrrloau ktiznots pNlur)I prit(r,uio st. ll.dzt. a n st. ll.l2t prihazrrne su izvedbe bflvi s pomoau kliznog prstc n. tjTduinonr silom rlati so ol(rcI|i klizni prsten prena prctenu koji stoii, ili obrarm. Tjrnc se posrizc popretr(, brlvljerrje na paralelnim poprednin plohama. Uzduine propusnost izr)r!.(hr t)r stena i vratila brtvi se s pomodu O-prstena ilj manscte. Da bi se postiglll prrrtlL.l nost delnih kliznih ploha, moguinost uzduznc dilatacije aparati idiiotovl liiT nih pr'stena. tc nrcguinost izravnanlJ zbog troienja klrznih plohr. nr,,r.r tr,rtojrrtr barem ledan elastiian membrana, opruga, profilirani gumcni tlio
dio
Sllh
l3.ll. Visedijelni prsten s op,ugom
pokrctljivost. Upotrebljavaju se za brtvljenje klipnjade pamih strojeva, dizel_ nrotora i kompresora. Za brtvljenje uatita vodnih hrrbina, centrifugalnih pumpi i malih turbina pNteni mogu biri od gafita.
I@ienie
Effitnenne Bezdodime brtve karaktedzirane su time Sto u pogonskom stanju nc rlolazi rlo dodiD izmedu bfienih pov,rsina koje se kreiu i onih koje stoje, a p|i turno postoji odredena aadnost. ainjenica da postoji odreelena zradnost, odvaja ovo
brlve od onih dodimih brtvi kod kojih u pogonu zbog tekuieg trenj;
ltizlim
unaprijed odrealena.
prstenom
Razlik_uju se u osnovi od ostalih
l].4. Bczdodihe brrrc
bfii.
Brtvena povrsinaje u mvnini okomitoj na os vrhje, a ne na ciliDdridnoj povrsini vmtila. Narnijenjene su iskljutivo rctirajuiim shojnim dtelovima, pretezno za brtv_ licnle tekudine (ali mogu bftviti plinove i pare), na temperaturi;o 200 .C i vise. tlpolrebtavaju se kod centritugalnih pumpi, zupdastih pumpi, bubnjeva za suse_ Dio, mijesalica. cubitci zbog propusnosti su niski, nije potr;bno posebno odrZa_ vanjc, a udinak bftvljenja ovisi o trosenju, te malom uzalu:nom i poprednom porllicanju vratila. _
Bnvljenje
pricllsujem
13.4.4.
Rftvljmje tetudine
s ponodu
ll
U.4.3 Labirint
sa
r:.t.s. Mmbru.sko brrvo
a.2 Bddod,me poLEb; I]okban LabrrnhEbne d]k stuoren aksrlom u
sl.l3.5t.
b.tvi
izvan bdvc,
z.qdnolau
l'-
sl,13.52
rcdno- a*- I .*, sNm. !m,, lmcnbetu. n.11.55 sl. 13.50. I 'l lll5?
r-J---r
oj Slllr
11.42.
(nDr.
mnoge klizne brtve) takoaler dolazi do zradnosti, ali zradnost u torn sludriu niic
sl.
13.47. d.
sl.
13.48,
Brtvljenje s pomoiu
kliznog prstena d) dijclovi brtve: / kuaislet 2 dntgi ktizni nrslcni _i prvi klizni prstcn; , O-lrstenj J vratiloj 6 oprugai ,) ra2lidile izv€dbe h(vi s romoau kliz.og pstena
sl.13.50. Sllka
ll.l3. Prcglcd bnvticn;r s
sl ll.5ll, porDoaLr
bcz.lodimjh brrvi
13
5,
E
I
nntr
fttmmftBRrlJtm
Klasidne b ve ove grupe mde na natelu sbajanja lli na ndielu priguifuanja. U ovom sludaju tiak koji treba brtviti sniiava se trenjem i, odnosno ili,.vrtlozeDjcn izazvanim shtjanjem. Karakeristidno svojstvo tih bftvi je da one ne bftve potpuno. Takve brtue moiemo podijeliti na one koje rade sa zrainoiiu i one ko.ic rade kao labiintne. Iedna medlskupina su bfie dija svojstva leze negdje iznledu onih koje mde sa zradnosiu i onih koje rade kao labidntne, a to su lobirint e blfle sa zrainoldu. Na Sl. 13.43. je pregled bezdodimih brtvi. Tak-ve bftve uporr€bljavaju se ondje gdje se javljaju velike relativne brzine koje bi kod pdmjene dodimih btvi izazvale veliko trenje i habanje. Problem podmazivanja i oddavanja stvarao bi vclike poteskode. I
a)
b)
Ako so zrainost na cijeloj duliini ostvarulc sanr{) jcdniln luljkoln (sl. ll.45b) nastaju konstrukcijske poteikoie. Zato sc danas ukupna duljina zradnosti diicli na manje duljine. 17 pojedinih prstcna dobivena bnya pliyaj iih p^tcnu i)\''i.c laLSe slijedili promienu polozaja vratila ili motki (sl. 13.45c). P0!rcflle
tnlihllsl [Erd0ii
Slika
Slih l3.ll. Osno\.ni oblici bezdodimih brrvi ,) bnvljenje zradnosiu i labiriltoq .) bnvtehje labirinton
Bezdodine brtue razvlle su se uglavnom kod pamih i ptinskih turbina, ali se upotrebljavaju i kod vodnih tu$ina, centritugaLih punpi i puhala. Klipni kompresori za suhi zrak i plinove izvode se u obliku labirintnih klipova, da bi se sprijedilo mijesanje s uljern. Shematski prlk?'. bezdodilne brtye sa zlat oiiu, lul)irintne brtye i labii tne sa zraC oiiu, dan je na Sl.lJ.{|.
[Ilw
sa
rla[n0sf[
Popredne bezdodime brlve sa aaanoiiu, a bez moguinosti nastavljrqil zllttnosti (s1. 13.46a), mzlikuju se od uzduznih samo polozajem ravninc rflrdnostii ovdje je zmdnost u veriikalnoj mvnini.
c)
u) bnvUenje zraanosdui
e
k
lN.l[. Shematski prikaz bezdodimih poprelnih btvi ,) s mosuinosau naslavljanja zruanosli
d) bez hosudnosti naslavljuja zra.nost
Brtvljenje poprednom zlaanosiu s automatskim nastavljanjem zradnosti (uzpomidne brtvene povrSine) razvteno je u postednje vrijenre 1Sl, 13,{0[). Automatsko nastavljanje zradnosti moze se ostvaiti na fizne nadine, npr. z,oa[oSdu koja se smanjuje u smjeru pada tlaka.
duilo
Kod brtvi sa zradnosiu kolidina prctjecanja ovisi o dimenzijama zraalosti r;irine iduljiner. raTli-ke rlala. \r.ko,,no.b medila i kak-\oae povrsinskc obrrdl' (hmpavost)- Za laminamo strujade:
E6ffillnetruesamtn$it Uzd[illo [ozdodlne
I
w
.. (h. p,.,,, (Pa)
).d, n h
4t
sa znem$fi|
To sn najjetlnoslalnii oblici bezdodirnih 6/ri. Ovisno o tome je li strujanje laminarno ili turbulentno, pad tlaka nastaje unutamjim trenjem ili unutamjim vflloZenjem fluida gl. lJ.{5!, [, Q. Teskode pri upotrebi ovdje su u oddavanju nskih granica zrainosti. Metlutim samocentriranje, za koje se potrebne sile mo8u lodno izradunati, javta se kao vazno svojstvo zradnosti.
p
(l].].)
tlak na poictku i na kaju zraa.osd,
d. (m) siednjl lronjer, 11 (n) zraanost. 4 (Pa, dlna iaka lisko2nost. O (nr,s) koll.ina protjeclnja.
fiW@intnatwe Dobivaju se serijskim razmjestajelll prigusnih mjesta na kojima se eDergiiu
Slik 13.4t. Shematski prikaz bezdodirnih uzduznih b,tvi a)jcdnostamat ,) s tuljkon; .) s pliEjuilm prsierom
tlaka prelvara u energiju gibanja. Stvorena energrja gibanja ponistava se, zapravo pretvara u sljededoj komori zbog \.rtlozenja i udara u toplinsku energiju. Da bi se ostvailo poQuno vrtloienje, a time prije sljedeaeg rnjesta vrtlozenja i brzina blizu nule, potrebne su promjene smjera. To se postize pregradnim slijenkanla
Imrur
fiinomllrmlE
(labirinlima). Kolidina protoka ovisi, osim o padu tlaka o iidni zradnosti pigusnog mjesta, a pdje svega o broju z sedjski uzastopno smjesrenii pdgusnih nricsla. Kod nestlaiivih rnedija:
Q=, a.
n.n
rf*fu lz
(13.4.)
faklor ovisan o Reynoldso\a broju, urudetr eksperimertatno,
,. i (m) d,, (h) c
.
=
't
rrtp,)' ) lzh (
veliaina orloia. zraanost.
lEE6tr[ilnhe
nnw sr na[nostu
Prcdstavljaju sredinu izmedu brtvljenja s pomodu zradnosti i pravog labirintnog brtvljenja. Pri tome postoje pdgusna mjesta s manjom ili ve6om brzinom. Protoci kod ovih bfii nizi su nego kod bdvi sa zradnosdu. Prcdnost je u nesmetanoj medusobnoj uzduZnoj pomiinosti. Prema udjelu povrsina brtvenih zladnosiu odrcdeno je ponasa[je brtve kao vise sliano bftvljenju zadnosdu, odnosno vise slidno labidntnom brtvljenju. Zbog mnogih utjecajnih velidina danih nadinom oblikovanja zmdnosti, odredi. vanje propusnosti nije mognie bez pokusa, Sto dini mzlil.Lr u oalnosu premu
prethoaLim brtvama.
srednji promj6,
(m/s,) ubranje pri slobodrom padu,
(Pa)
broj sei.jski uzastopno smjesrenih prisu.nih mjesta. tlak na ule i izluu iz labirinra. Slila 13.i1.
Jednostama
13.12. Dvostruka labirintna brtva
Sllh
Ovaj nalin brtvl.jenja, koji oznaiavamo kao jed ostavli labirint, nenazubueni labirint, ipotrebljaya se desto ondje gdje bi pmvi labirint, zbog zadiranja prigxsnih mjesta, prouaodio montaine poteskode ili uopde ne bi bio pdmjenljiv, kao sto je brtvljenje strojnih dijelova sa gibanjem tamo-amo. lla sl.l3.5l. dara je jednostavna, a na S1.13.52. dvostmka labirlntska brtva sa zradnoidu. uzdurna Iabirirtna htva
$llln 1317,
Slill
1lfi. Popreana
labidntna brtva
Slika 13.49. Razliaite izvedbe labiintnih brfti
Elll0 s
[olll0H
lelltlm
Za poQuno bituljenje, kao Sto je npr potebno pd bfvljenju otro\'nih medija, upohebljava se tekudina kao sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi. Kod bftvenica se pot(ehan tlak za brtvljenje ostvaruje u samoj brtvi, a kod brtvljenja s pomoiu tekudine dovodi se taj tlak tekddini izvana. Za niski tlak koji treba bft.,7iti dovoljna je statidka 1.isina tekudine kojom se bftvi. Tlak se mole porecari uporabom 2r\e.
Sllh 11.t0. Srupnjeviia labirintna brwa
$iki
11.53.
Brtvljenje s pomodu vodenos prstena
Prema poloZaju pdgu5nih mjesta mzlikujemo uzduZne (Sl. ll.ll) i popredne labirintne brtve (Sl. 1i.48.). Na $1. 13.{9. prikazane su neke ko{strukti\,rt izvedbe Za bftvljede s pomoiu vodenog pntena (S1.13.53.) upohebljava se za stvaranjo pohebnog tlaka centrifugalna sila. Razina tekutine postavta se ovisno o razlioi
Eorlvr
sa00 r lrM
1laka. Zmdnost moze
biti rclatimo velika. Dio tekuii{e koji U
treba nadomjestiti novom tekuiinom dovedenom izvana. su pomodne bftve,
se gubi hlapljenjem
.i.lr-i,
p"t
Jt*
IEY4omxransk
[rtue
Ove brtve mogLr sc sanro uvjclno ubn)jili u bozdodinrc brtvc. Onc su zlprrrvr, posebna si(llpina br1vi. Za dijclovc koii se kreau tamo-amo s ntalirrr hrrrjerrr hodova u.jedinici vremena rabe se dijebvi koji sc 111ogu znatno dcli)nnirxli valovite cijevi, membrane od tombaka, njedi, nemetala, nehrdaiuacg lclil(ir, umjefte gume koje povezuju porniini dio s dijelom koji sroji. prcdl]osl rih hnvi je potpuna lepropusnost. Kod oketnih gibanja rnoze se ovinl b[vnn]il ()grilritc
no brtviti. Za gibanje tamo amo brtvljenjc je potpuno, pa su hko brlvcni otrovni mediji. Brtvljeqie s pomocu lekuaine s pretlakom llu tekuiine. 2 lte ptira koji se bnvi, J izla2 tekuiine,
Sllla 13.54.
/
Sllh 13.t5.
v
r) vrlic(llli
i
Brtvljerje
jednostavnim navojem a) na
ratilu;
D)
n kuci&u
? isisavanje plina
. Kod bltvljenja
s pomodu tekuiine u labirintnoj brtvi ili u bftvi sa aadnoidu odj .e tel(:uiina ( prerJakom p, .pr na pogodnom mjesru u bn",u. \a.la1 naiin rzlaze iz bme prema \an. a rula,/e prema unur;, samo male kolidine tekuiine za bfiljenje. Kao medij za t.tufj"n1" ri;" (\e(e viskozrosrr pri \isem llaku,. u specijalnim "potptin "fri;aru "e .tueaje"ima iti para 1,'a_ kuumske bnvenice pamih mrbinar. Na tl.l3.ii. dana je jidnosmwa b,ni , ,,aro_ jem na watilu ili na kudistu, zvana hidrodinamidka irtva, a na 3l.ll.56, dvosnana brrva s navojem. PoEeban tlal \niua \e pomoiu na\oja koji nansponira lekudi_ nu. A[o sam medij kojr rreba bnv i ima do\oljnu !rskoaosr iprionlji\osr, onda za brtvljenje nije porreban poseban medij. iomtri t *.port t oii treba brtviti s pomoCu navoja omoguCuje brvljenje. U ostaiim -"ai1u slutajevima mom se upotrijebiti posebna tekudina za brtvlienie visoke yiskomosti. t$.11.[4.r rtor
Sllk
13.58.
Membransko
btvljenje valovitom cijevi
l/alo te cieyi i adene od tvrdih materijala (delik, tombak) ili nrcliih grrrrrrr. teflona, upotrebljavaju se naji:esie za brvljede zapornih organa i za rrrriveii tlak. Na sl. 13,t0, pdkazana je takva brrva od valovite cijevi. Plosnatz
rane
i dlrril€ membranske
brtve. Poznale su mvnc nrc rl)r x. valovite membrane kod manomctlra. N| $1. 13.57. prikazane su plosnate mernbrane od gule za lrale razlike tlaka i Drxlc lxxl()vc Ove brtve inuju pored tulrkcije brtvljcnja desto i firrkciju klipr.
@s Btvtjenje dvostranom brtvom s navojem
13.10.
Slila 13.57.
Brtvliciic rrcgil,r)(,nr
membranskorD hrlv(nn
Prema obliku razlikuj emo:
kod membranskih pumpi
Sllll
Sliki 1N.tl.
plosnara
ili
Pregibne nembrane dolaze u obzir za veie hodove, poscbno lr p(xlnttlu hidraulidke i pneumatske rcgulacijske rcllrike. To su tarkostijcrrc Ic[sibillc lonaaste posude izradene od perbunana, s uloScima. Rabe se za brtvlicrlc hliPo !a i vretena. SlilA 13.5$. prikazuie prcgibnu klipnu brtvu.
f,Il
r
lh
U Ot,Oli|I POGI.IIJUU Cijevni vodovi (507) .osnovni pojmov (507)
.
tr4a1sr1.ir1
ctlevi (508) o Proraiun cijevi (tol) . cu6L1 , od\ojcima. armaluri. ulaznim i izlzoim ograncima cjevovoda (001) r Proraiun debljine sijenke cijevi (005) r PreteZno mimo optereienje cijevi do temperature +120 .C
1.I,.i,
(tC0)
.
P1s1dr.
,r.r'rrljivo opteredenje cijevi do tempe. Preteino mirno opteredene cijevi s 'C temperatumrna od +120 do +600 .C (t07) . Fazonski cijevni dlelovi (007) . Cijevni spojevi (008) . Izravnanje defornacija pri zagrijavanju cijevnih vodova (021) r Cijevne rature +120
m
E[iC[ovfllvodovi
(600)
potpore (622) . Zaporna, sigurnosna i regulacijska tijela (armatura) ([2]) . Zadate, rste, zahtjevi (023) . Ventili
o 265u1i (0i0) . pip.1 (slavine) (t33) . Zaklopke (031) o Na6s1a *r.6.1, .ilevnih sustaya (005) . pqr..r1. (025)
sigurnost (0Xi) . Ekonomiinost (030) . Mogudnosr prosirenja (t30) o Plansko odriavanje (t3[)
IBFllsnovni
noimovl
Ciievni blovi sluze za trrnsporl plinova. lukurii0a, ricslanih ili silnoz nsrilr krutih tvari. Cijevnim vodoviDu nrclc so prcDosiii i 1lak. pi dclnu su0) lllr sporl sadrzine cijcvi nenra u tu, sluiaju posebno znadcDjc. Polazimo li od ureclala za proizvodnju i preradu kernijskih proizvrrll. p|ehrambenih proizvoda, ulja. vodc, vidino da se ciicvnin vodovinl r)brvl.iirill truneporL nisporljelu ; rcg oqu raznih vrsia lekuaina. plinovr i puril. ()sirr toga cijevi sluie i kao osnovni konstrrktivni elemcnli kcmiiskih pi)slrl,iuriir I izmjenjivada topline.
Cijevi se izraduju od gotovo svih vrsta nlaterijala, c nlogu sc upotrchlilvirli i do najviSih tlakova i temperatura.
Najiesie su okrugla presjeka, ali mogLr bili i prot utnc. Okrugro prcs,ck ima prednost prcma pravokutnom zbog manjih gubjrakn pri srruiiuriu i guhitlllil topline, a i veie je dvrstoie kod iste vrslc matcrijala. Irudl oknrglilr ciit.vi jednostavni.ja je.
DIN 2,101. odn. I IRN M.86.00(r. rizunriicv lxr onaj tlak u N/mm':koji sluii kao osnova za proradun ditclovr ciicvn(,r v()(ln. Stupnjewnje naziv ih tlatotu dano je u spomcnur(nn I)tN 2401 i ItN M.B6.006. Pod ndziNnin lldl.om prema
Pogonsk ttalc je onai najve6i tlak kojcm smiju biti izlozoni U poj_to u (litol)vi cjevovoda dimenzionirani prcma nazivnom tlaku. U-tempemtumolli pod rtill rxl +20 do +120"C dopltite i pogonsLi tlqk jednak je nazivnonr llaku. Nir viti r lc rpemturama dopustcni pogonski tlaL nizije od nazivnog tlak.r. DIN 240 t, I] t.l. rhi( pregled dopustenih pogonskih tlakova i nazivnih tlakova u ovisno o lclll)(rirtUri
Dolazi li u pogonu do jaiih kolebanja tlaka, do prolaznih prckorrrCcrrirr rt rrr peratura, odnosno do dodatnih mehanidkih oplereaenja ciiijvnih v((l()vl (llpr ako je sprijeiena moguinost dilatacjic cijevnih vodova), rcbn birr(i (.itrvi vr 6ega nazivrog
tlaka.
-
lspitni tlalc dtjelo\a cijevnog voda je tlak ovjsan o n.lzivnonr tlll{lt. I lo ir llak kojim proizlodat ispituje proizvedene diielove cijevnog vodl ll pmvilr ispimi dak iznosi 1,5 nazivnog tlaka. Kao ispirni rnedii uporrcbli viriu se lrl(lr(,1 ne. Radi poveiane opasnosti srniiu se plinoviti mediji upotrcbljcvxri /r i\t)itill nje samo uz odredetc mjere sigurroslilspn i tldk gatoyih (Uevnih ,otk^u niLi Je od ispirnog tlaka dijclovl cicvoyo da zbog osjelljivosti brtvi, prilubnica i opasnosti da 6e pri ispitiv.rniu cicvov{r(|r koji nisu mvno polozeni do6i do iskrivljcnja. Taj tlak.le vi(i od pogonskoga. Ati0 su ispitni tlakovi Diski, nrogu sc upohcbli vdri i plntoviri mcdiji (zmk. durit()
Il
c1trvr!
vnw
uru
I zuonm
c[lllu mmu
Nazivni promjeri (DlN 2404, HRN M.B6.005) odgo.vamju unuramjem prom-
Jeru cijevi. Ratlike i,/medu sharnog unuramjeg promlera i na,,i,vTog promjem prclzlaze iz mzliditih debljina stijenle cijevi, kod jednakih vanjskih promjera. Naime, vanjski promjeri ovise o izradi i spajanju cijevi, a debljine sti.jenki cijevi o Lrnutamjim tlakovima. Cieyna plitubnica le n obliku pntena oblikovan za\asetak cijevi
ili
dijelova cijevnog voda koji sluZi za spajaaje. To moie biti odgovarajuae oblikovan poseban dio, a sluii isto tako za medusobno spajanje dijelova cijer.nog voda s
i
pomodu vijaka
i
Pt'ui.l! t\,lil,r'r'il.ri. bci vnc ili Iuvnc. irrrljrr sviictlLr i glatku. dinrcnzur, nnlno todnu vunjsku povrlinu. l)rirrrjor)lUi0 su,,ir vo(iovc toaDih dinlcn/iil, k()ii sc spajalu navojem bcz lcnrlicnir izl vodovc kod koiih sc tir;i ghtkn itisll unutrasnjost cljcvi bcz hrdc. Baltene tijevi zbL:g visoke korczivnir postoianosli hsiclljivo slr, lli lll b zitne leku6ine) upotrebljavaiu se za uljne vodove. gdto bi iclitnc cijcvi zhr41 korozije onedistile ulje- Rabe se u prchranbcnoj induslriii. .l pokosrtrc c U industriji piva. Lako se oblikLrjLr savijanjeru.
matica.
Prirubnice su najdeSCe okrugle, a mogu
biti
ovalne
i
Tlllitl
14.1.
Prcgled standarda cijevi
det\,taste.
Slijepa prirubnica
:e ploda koja slu-ii za zatvaranje pdrubnidkog otvora. Kollaci omogn,tin spajanja cijevi izloZenih niiim tlakovima. Fifinzi su cijerlri fazonski standadni dijelovi. SluZe za svrsishodno oblikovanje
cijerih
vodova.
at2tz a
r2
IL
1a:9
rl
Wffijtiatciiwi Cijel,i od siyog lieya it\\afu, nalivene prirubnice, odnosno koldake. Upo[ebljavaju se za vodove polozene u zemUu, gGdsku mrezu za plit, vodu i otpadnu vodu ako za otpadnu vodu zbog velikih dimenzija nisu upotrijebtene betonske ili keramidke cijevi. Korozivna zastita je \,,ruie nanesen bitumen, preko kojeg se nanosijos i premaz vapnenim mlijekom zbog organskih kiselina tla. Sivi lijevje zbog svojih dobdl antikorozimil svojstava u prednosti ispred delika. Nedostatak mu je, da je poloien ispod ulica s jakim prometom izloien lomu, pa pri polaganju mo.a biti dobro osiglllan.
Celii e cijeyi s koliacina upotrebljavaju se kao i cijevi od sivog lijeva. Zbog vedc korozii,ne osjedjivosti potrebna je dobra zastita. Neosjetljive su na promeha optereienja.
Cijevi s natojem upohebljavaju se za L:uine uredaje kod niskih tlakova. i tople vode, a nepocindane za
Pocindane se upohebljavaju za vodove hladne p,u u i ulja.
Belat, e ieliine cijeNi su najdesde upohebtavane za sve tlakove i temperah.rre. Spajaju se zavarivanjem, prirubnicama ili navojem_ Korozil.na zastita postiie se pocindanjem i nemetalnim prevlakama. Sdwe , elianc
a r2l4
1.-*
4.1i.ft 6*avm cijdi
od
aelenc b.3.m cijwi
od
a 1212 a 1r1l
acri.i. bciihc cij.vi
od
a
Ceiitru bclivno cijcvi
Lrr
a I100
La02
aoli.nc b.iIrc .ijer i. prccim hlrdN v&ljanc ili hladno vuamc
mchdiikim soisainx
Ci.iid rliro mrhm(k,h$
b(7
7a
cijcrf i
iNoi\rnih
tu\i,rilin\d ,"k.,.nr, ,50
.ievi
uporebljaralu u gmnicama uobicajen,h dimenzria kao 'e i be}a\.ne. Sarrre cije\ i po-ebno su pogodne la cijevne \odo\e veiil pronjera. za uredaje za navodqiavanje i vodne turbine, ako su besavne cijevi presl:upe. Cijevi velikih i najveiih promjera iaaduju se od limova kao zavarene posude.
,,
rdidn..iicri.Atr.. prc.i^..
.dfrul
h
rlno
rLLrcoc
ilivxjanc
-
H
lfltr
nrvm vomu r zmmm rmu
fltrvfi ttlmu
ol olu\ti|iio
Cijeri
i,r!l
upotrcbltav iu sc zboll nralc lciinc u gr dnii ccsr()vnih i b krrnih cjicvi kod rv.rri koic (lioluio
zradnih vozila. Isto tako korisle se unljcsro
CieNi od Lmjetnih materiala otpotne su prcma veaem broju kcnrijskih rvl|i. Rabe se u prehrambenoj i kemijskoj industriji, kao vodovodne ciicvi i klo ciicvi /J oloadnu \oou rpold,,u sc ju /emlju, ("rr\loca cUe! o\i\i ,, l(Irl\1, u|| Isponriuju se u razliiitim stupnjevima tvrdo6e. Lako sc polazu. Rxstuall ulnrit ba ovisi ovisi o cijeni. 14.1. je pregled cijevi i materijala zn cijevi s oznakanra orlgovrrruirrbrojeva standarda za mat€rijale i cijevi.
U tabl.
iih
Wffiimdieui Ako neki medij treba strujiti kroz cijevni vod, onde na kraiu voch nl(rrl, ovis0o o okolici. postojati odrealena razlika energije. Ako bisnm krai ciicvrr()g vo(Ir zatvorili, onda bi spomenuta razlika energije odgovar. a mzlici tl.lkl nricrcrx)ll na manometru izmeellr unutalnjosti cijcvi i okoline. OtvamDicllr otvolll (k)Lr/i do izravnavanja tlaka s okolinont a viuk enelgiic pretvara se u crrr:rgijrr gihl nja. Jedan dio energije upotrebljava se za svladalanje otpon strujanju. o(ltx,srr, prcNam se u toplinu.
Htulrauliilti pad
.rI
a :1
twimi,
m
q!{100
;iF-,-,,",, Mjedene cieyi tpotebtavaju se za vodove manje od bakamih, teZe se savijaju, a uz neodgovarajutu leguru podlljeiu koroziji. Olot)ne cieri kemijski su veoma postojane. Lagaro polagarje vodova, npr pd polaganju instalacije ku6nog vodovoda, kompenzira visoku cijenu olotnih
cijevi.
& =!nz4 u= p-g 29
(m)
hidiaulitki
pad,
4p N/n) ,a/,ld p'rriv\, \.J v (n
3)
(11. t.)
/.ho.cnoe cje'mJo.
brzina ftedlja nakon otvarmja cjerovoda, gubilci trctrjem o stijenku, gubitci trenjem unutar samc tekuditro. guhile Dom smjera I !ftlozcnjcm.
I'rrItr
Kod cijevi koje sluze kao konstruktivni elementi, kod ctevi zo buiohio i zaitihih cijevi, odrealen je promjer cijevi samo na osnovi konstruktivnih zohtjo. 'va. Za ctevi kojima se tanspoftimju voda, para, plinovi ili ulja, treba promjgr utwditi uzimajuii u obzir gubitke. Sto je vedi promjer cijevi, odnosno lto'jo manja bzina protoka, to su i gubitci nizi. S porastom promjera povedavaju eo troskovi investicija. Ekonomidnim se smatra onaj promjer cijevi diji su godilnjl hoSkovi cjevovoda i gubitaka najniii. Srednju blzinu protoka, ne treba birati visoko, jer s pomstom brzine protoko rastu gubitci tlaka. Srednja brzina protoka treba da je po mogudnosti konstant.
]
L
0,[wll0!0um
cmn uoullI4rulxuutlt na, da bi se iskljudiJa potreba ubrzavanja i usporavanja medija. Kod prikljudaka cjevovoda na klipne strojeve treba ugaditi posudu koja de izravnati mzlike Sto proiztaze iz nejednakomjemosti rada klipnog stroja. Gi]Jbe orientaciijske
rijednosti srcdnjih brzina pmtoka vodovodne instalacije.. ......... y= I do 2 m/s tladd cjevovodi .....-..... ......... r,= 20 do 30 m/s parovodi zradni
.......................
i plinski vodovi
.........
v = 15 do 70 m./s
.. . v - 25 n/s plinsko ulje)....... ,=1,5 do 2 n
......................-..-. .. .. . .. ..
uljni dalekovodi (benzin, benzol,
Pri proradunavanju promjem cjevovoda najprije se usvaja sted protoka. Za proradun potrebnog prcsjeka cijevi vdjedi
prcs?l,
iiPvi '
A-
ja
s.
blzina
282'7
P
l l4.2.t
.
il(,v1.
(l r vnr)i ci.iovi rnrlxrllicg
pronrjoru r/
i
tluljiuc /
lAktur gubital@
.1.
( r4.5, )
kocUciicnl lrcnix cr.lcvi dobilcr jo(ln(lrhonr izvc(lcnin .r osnovi ons.i,,ili slrr ,ivdnjd u kolimx su hajuriilc vrLiti c l{.! old$! liro. hq)lvosl i{lirnor/ r(.
/ (m) duliila cijcYi. d (tu) uiu'lrnji promjer ciievi
Koeficijent trenja cijevi ,1, ovisan o Reynoldsovu bioiu /l{,i o(lx)su mtlrr njeg f,Iomicm cljevi i hrapavosti cijevi (dlk), dan )c na s|.14.1. Vrijcdnosti hrap:r' vosti /. dane su za razlitite vrste i stanja cijevi u lahl.14.2. lednadLba koelcijenta
trcqa za
vo
daje dovoljno todnc vri.icdrx)sli zl
koeJicijent trcnja
(14.3.)
,1= 0,02 + 0,0005/d
( 14.6. )
unxtamji pro jer cijevi. 0,05
0,04
li, (kg,4r) protok mase nedija u jedinici uemena, p (ks/m3) sustoca nedija, }, (nh) sredDja brzina lrotoka, ,4 (m') presjek cijevi, d (m) uuramji pronir'er cijevi (otvor cijevi).
0,03
'?
Umjesto iaadunanog promjera otvora cijevi bira se prvi vedi standardni promjer Time se uzimaju u obzir i moguinosti evenhralnog onedisCenja sttenki cijevi. Za tako iziadunatrd promjer clevi treba tada izradunati gubitke.
I
0,02 0,018 0,016 0,014
0,0t2
Gubitci 2hs jedn ki su u nornalnim uvjetima gradnje cJeyoyoda um olku fakora gubitaka ( i kvadratu brzine protoka: gubbci
t.t,'tki
iznosi:
d (n, ./
I
praktitke pohebe:
tij
r.p
Guhit!i
0,010 0,009 0,008 0.0071
'6
(14.4.)
ls 2 4610! 2 4 6tO5 2 4 6106 2 46ltl
2
Relaoldsov brcj xe
(n) zbroj eubnaka, ( faktor C1]bitaka, ! ('ds) srednja brzina lroloka, s tni sr) lczno ub%nje. -:,tr
Cubitci mogu biti veoma visoki. Kod dalekovoda gubitci su mjerodavan litktor za cjelokupan utroSak energije.
Sliki t4.1.
Koeficijent trenja cijevi ,l ovisan o Re)moldsovu broju ne i odnosu
,i/i
Za gnrbe proradu e polazi se od toga da )" 7,a vodu lezi izredu 0.01 (l) 0,025. Koeficijent trenja ,t bil ie 1(r manii ito je veii promier cijc\ri i ll() s glade stijenke cijevi.
[
rurwt ullrut t
amm
Iitlh
14.2
um
c0rllt
Vrijednosti hrapavosti lll
r (mm) za razliaire
Nrild
\.rsre stanja cijeyi
r,r=Q.i.x)f
lt
Slrijr
hrar ili njdd !uac.t. srlhlo iti Lrnjclni maicijal
0,02 do 0,05
nov4
sivi ijcv
I I d ,
4,12
Men!
( 14.10.)
,is (h)
bithinizir&a, zemi plir! stra
(m)
(n)
urutmji pionjer cijevi.
tq
DzbcsLri
zbroj pojedinalnih faktora subitaka,
(bh)
l1l3
beio.
0.i
O:,r,,, \,\sha pbitaka u rawoj cTeyi prema .jednadZbi (14.4.) izrazava
gubitci
a29
se
Tablici l{.0. i
Vrijednosti faktora subitaka
k'ljeia
jednadibom:
(
za cijevna koljena i zrpoarc (,r.8,r,! 22,5.
:/./>
l
4lJ,/
(t1.'7.)
60'
15'
Fj.
lili,
', 0,l
t
0,ll
(.rj$!
afl|aul, aflin Ilda il|l ru|amifla clev0u0di U nabrojanim dijelovima cjevovoda javljaju se dodatni gubirci zbog Fomjene snljera toka, r.rtlozenjem i udarcm. I ovi gubitci ovise o kvadratu brzine. " ,Orientaciske vijednosti faktora gubitaka E za koljena i zapome orgare,
on
siros |j.ra (qo!
)
l0lhnll|| oiyohllna,
dobivene pokusima, dane su u l8ll.
|
1).075
Vidi lesadu !z jednadzbe (14.1) i (14.5.).
G llciu
v0D0u
1.ll
vun{llan
L:1.11
!
K!\drlvcntillsl 143:.)
nadzbon (14.7.):
Povrdni
v.driLlrl
J
rr
:r
)
14.3.
nomoeu vrijednosti faktora gxbitaka ( preradunavaju se pojedinadni glr_ .. bitci.u ekviv?lentnu duljinu ciievi, koju treba dodati gubitcima izraienima jid_
2,1
I1l*,,
t
3,0
14.17 )
Porralix zxltl(Dkrlr Lt.5l )
oi
(14.8.)
,."
1 2E
-7.'
(m) ukupna duljina cijevi, (m) ekvi!"lentna dutina cijevi preoa koeficijal tenja,
(t4.e.)
jednadzbi,
zbrcj pojedinadajh faktora gubitka.
lz,,hroja poJedjnadnih glbiraka dobr\aju
"e:
IfiE-ffiiril
dilliirre $lilcrrlc ciievi
i
Debtina sttenke cijevi proradunava se jednako kao proradun posuda pod dakom. Za proradun delidnih cijevi izlozenih unutamjem tlaku vrijedi DIN 2413, do d"ld, < l,'7 i za tempemture od -50 do +600 'C. U proradunu razlikujemo tri podrudja optercdenja temperatura:
IItr
X
urruu umou
umnu ruu
0tryrir llr0ou
Pnldl|0 l||ln0 0fleftfem ciFlli
d0le[[eflm
+120
.C
Potrebna debui a stienke cijeyi izraa.una\a se iz jednadibe:
(
debljina cijevi
p-. Onnnr) (Nhmr)
p.,,,
(14.11.)
(Dm) (lm)
s
L
-
14.1.
Dodatak
.i
5=-+.
t4 ,i
0,18
ii
lN
0,22
r"
I4. 14.)
(t4.t5.)
laraliten stidna vrij ednost lvrstoae matenjala, r = dNan nr, . ( vrcn,.nsl i sli ridka dvBtoia). vreme.ska statlaka avBtota pn odrcdcnoj tcnrpmlrt i( o,r) mimo optereacllc, svedero na prvorni presjck probne palicc. koic ae trr[,!, lrolcka odredenog probnos ucmcna, npr 100000 sati izazvall knn t)n,lnr.
Iallor sigmosn,
S
uustavanjen
('0.rr(,
r=
0,08 do 0.21
Naileii ispitni
= 15 za cijevi s atcstom Bna se veda vrijcdnosL dohilcni odnosno
r=
oi,rmm,,.L.
tLok
2,41"
0,3
p=......-'-
0.1
15
+.r
z,!s'+o
)
(
Ostalo vidi legendu uz jednadzbu (14.11.).
.',,'.. 0,
+600.t
r =r0 +.1 +c:
S
'1.
l3
|||in0 0[lrncr||e dir|lls 0|nrcnl[|aflt 0d +120 d0
(N/mn
llr :
tft0im
u proradunu debljine stijenke
'--./&
(Jr
mat*ijal.
Ostalo vidl u lesendi uz tedradzbu (14.11.1.
i:vrsto6e mardljala. r= o, na temperaturl +20.C, sigumost S = 1,7 za cijevi s ateston za materjjal, S = 2 bez atesra za materijal. fakor slabljtuja zavm, y= 0.7 za jednostrmo zavden lar , = 0.8 za dvostrano zavden sav ili jednostrmo zavaro lav pomodu bakene ploae, ,=0,9 za drohLruko /a\deb qd\. ,6,en . posebum pnJmd u\jeiina. dodatak zbog dopultenih rulika u debljinl stijenle cijevi,labl. 14.4., dodatak za koroziju i lrosenje iznosi ftaksihalno 1 lm i najdesie je sa&Zan u zaokruzenjn pron uane debljine stjjenke cijeu.
Iauici
{=id.o$Ilc N pn,jrictrLiivn
vrehenska dvBloia pri 20 'C Gludena na polimno.l $apu). faktor siSumosti. s = 2,2 koll cijcvi s atcstom za mrrcdjal. s =2,5 hc7 trl(ll za
vmjski promjer cijevi,
(N/mmr) karakldisiiana \..,jednost
s
mlksnnalni posonski tlak. minimalDi poSonski 1lak.
(N,tnnrr) tarakterisri.na vijedno$r avBtodc nmrcrijal.,
s
mjmmja debtina slijeDke cijevi,
(N/mm1) najvedi dopustetu losonsld tlak, K
r
t4. t:t.)
Pnt0ln0 ll0lllie jillo 0flenfenie ciievl d0 lel|lts|ault +120
d, +(r lcicnja na 20'C, Brtnica
c,)
-c,l
( 14.16.)
faktor slabljenja zalara tvidi leg€ndu uz (14.11)1. debljim stijenl
'c
vanjski promjcr ci.jevi.
Prcralun proti', defonnacia cijeyi kao za preteino mimo opteredene ctevi.
Prora(a a dinaniihu iz*'Ai\)ost
AY*ffistl$ievnidiielwi
debljina cijevi (14. r2.)
Ravne cievi, u odnosu prema zakrivljenima, mavastima, tc cijevirna se miienja presjek r lr,,onske cijc\i. pflriaJu slic.lcac prcdnosli:
koli kolilr
r
cltuu
yonou
L
tamma
mu
fllMt
mali gubitci strujanja
i
Spajanjc nrc7o triti Dcrrsl vliivo i rrsl|lvliivo. Ncllrsl vltivo spuiurric sc izv,r di zavarivanicm, lcmljenjcnr i liicplionicnr
topline,
2. malen utroSak rada i materijala pri izradi, 3. veda pogonska sigurnost,
4. lakSa ugradnja, 5. nizi noikorr naba!(e
ugradnje. odrzavanja.
U sval(om ctevnom vodu javlja se desto potreba da se: 1. Fomijeni smjer toka medija, 2. tok jednog cjevovoda razdvoji, odnosno da se dva toka spoje, 3. promijeni presjek cjevovoda, 4. zatvori tok cijeloga cijerarog voda ili nekih njegovih dijelova.
Za sval:u od navedenih potreba postoje posebni dijelovi koji
omogudujr.r
rioieDje navedenih zadataka. Sllk| l4.l prikazuje neke 6e5de uporabljene fazonske komade.
Spaianie zrvarivanjem jc ncrustavljivo sp.rilnic. d(r /i rr obzir zu rrllivltt tlakove i temperatLrrc. Prinlenjuje se na svc zavar.ivc nlllcriillc. Zrv riviurir i. trajno nepropusno spajanje, a pri pravilnorn konstruktivDom oblikovlrrlrr i izvr.rl bi jednake je dvrstoie kao i sama crjcv. Osin za agrcsivno nro(lijc. l(,ji ,,il|lil( vaju posebnu zaltihr. mogu se zavareDi spojevi na svc'prinriic iti. 7| ,irvlrilll nje se, pored elektroluanog i autogenoga rudnog z.rvarivltrll. U|()trchliMr i strojno elekhooFomo zavarivanic. Kod cijevi kojc oncnrogutrrjLr prrschrl(r zrrvrr dvanje korijena iznutra, poirebno je radi osiguftuja dobrrg prrl,rrrr l.oriierrr upotrijebiti uloike prena sl. 11.3., koji Lrjedno olakiavliu i ccrrrrirlrte riirvi Krajevi cijevi koje se spaja momiu imati jednaku dcbliinc srijcnhi:. Slih ll.N,
Tupo zavarcni lav
I
zavaren,h
ciievi s uloinim prstcDon
:
WWffi ffi Slika 11.2. Pregled des6e upofebljavanih fazonskih komada a) slojnica s prirubnicamar ,) .edukci.ja s prirubnicmaj .) kotlovski nasravak, srednjir d) lotlovski nastavak, postrmii e) nasravak za kuglu,, tuk s pirubnicaha l/4; g) lut s prirubnicana l/Ei ,) dvostruki luk: , dvostnki luk za nmtetno nedu.ob,'o po dkh.rF on c. evi. ,, kxm t. ,t, /-o8tunak , p,rrubnic.m, ,, oBtu.
m[
s prirubnicama;
n) kiii s prirubnicana, ,) hla.e] o) htade s odvojkom
I&-ltjiievnisuhvi /iltci , it"vnih sp.,i"y(j
)es\):
v[D0u
l. omoguditi spajanje pojedinih cijevi meclusobno, da bi se dobio cjevovod, 2. omogu6iti spajanje cijevi s apaGtimit, 3. omoguditi prikljudak cijevi na almatwu, 4. omoguiiti promjenu promjera cjevovoda i smjera cjevovoda, 5. omogu6itj da se sa strane na cjevovod prikljuii amatum ili dmgi cjevovod, 6. omoguditi zawaranje cjevovoda.
Sllti 14.4. spajanjc
ffiffiffi
cijevi lijepljeoicm
Zavaivanje ciievi posebno je pogodno kod veiih pronrjorr. icr s( oslvil t( uSteda matedjala
i
rada.
Pdprema Sava ovisi o debljini stijer (e ci.jevi. Do.r nte potrebna posebnn priprema Sara (l-Sav).
(
4 mm dcblii c rliiflrl(r
Kod s = 4,5 do 11,5 mm debljine stijenke upotreblj,rv.r s,3 V-!tv odgovarLr;rrr,c pdpremljen, prema primijenjenom nadinu zavarivanja: cleklr(x)tpo xnrl lUt()ll( nom, elektrooQornom pod zaStilnim plinom. Kod r = L2 do 28 debliina stijenke upotrcbliava se U-sav. priprcnrtic (xtlto varaju6e prema prinriienieDoDr naiinu z.rvarivanja: clcktrooqnnnonr. clcklrx,l pornom pod z.rStilrim pliDotD. Spufunie rii\i ic na sl.ll.4
/,rz
hntlj( i,rrr plililzlrro ic nn sl.
1.5.].,
l
sp|lanic cijcvi /ilr7,fi,
I[
I
tuturt
tiDDovt
ulloma utLl
flllvllt
Spajanie navojem upotebljava se kod standaralnih cijevi s navojem. Spaja i fitinga (od temper-lijeva ili delika). Nadin spajanja smatra se nerastavljivim, jer ie rastavljanje moguie jediDo rasiavljanjem cijelog ciovovoda, do kaja. Kao navoj upotrebtavn se konidni cijevni Wlitworthov nlvoi HRN M.B0.056 (R l/8" do R 6,,), a za koldake i fitinge cilindrjini unurarnii navoj HRN M.B0.051. Za cijevi upotrebljava se vanjski, lagano stozast navoj (stozac 1:16), tako da se ulaganjem l!:udjelje postiiu potpuno nepropusni spojevi. Upoftebljavaju se kod instalacija plina i vode, koje se monriraju s jednog kraja i vise ne mstavljaju.
ll0Dou
se s pomodu koldaka
Rastavljivi spojevi navojem upofiebljavaju
se kod manjih
Mzivnih promje-
ra do 32 mm i tlaka do 1600 N/cmr. Prednost spajanja navojem prema spajanju p rubnicom jest u moguinosti laganog i bzog spajaqja i rastavljanja i malom
poprednom prostoru koji takav spoj zauzima. Razlil:ujemo spajanje navojem dvaju kmjeva cijevi (Sl. 11,5.), spajanje cijevi s priktjudkom na L:uCiSte (Sl,l{0.) i .pajanre nd\ojem cijevi iaa\no na tucrile (Sl.l[7.)
Sllli 14.5. Spajanje dvaju kajeva cijevi navojem
i
/ kEj ciievl;
-2
Slila 14.7. Spajanie navojcrn izravno nr kucirlc zalareni .astavrk ciicvii J pbsrnh hrrlii ? kuairil.i J,,,nl.n
Kod spoja prema sl. 14.7. brtvenje se ostvaru1c uloZcnonr brtvorl, l krrl spoja prema sl. 14-5- stozastom i kuglaslom naleinom povrsinom (bc/ fosch c brtve). Slidnoje i kod spoja na sl. 14.6., gdje bftvi rcali pr.stcn. odnos r) frslen u obliku klina.
Spajarje koltacima nerastavljiro.je spajanje. Ono ic nrogutc rrko se t ijt vi uzduino pomaknu. Najjednostavniji oblik spajania koldacima otlgovarrr br.rvrrri ci s nabojem od kudjelje ili dwene vune. Preko toga n0bi.il sc olov i tn.sl. $1. 14.8.). Slidno djeluje koldak s navojem (sl. 14,0.) i gumeDoru brlv,)nr. ( )l)i(. ,,v(. izvedbe omoguiuju mealusobno kutno pomicnje cijevi do 1". I ist(, tlLo i manje uzduino pomicanje. Uzduzne sile ne nogu se prenositi.
lemljenjem, a brtvenjem s pomodu
slo)J{e I kuglaqe Po\ rsrne
1 i ? su kajevi crjevi; J n&uvica s kuglasrom brtvenoh.povrslnom 8,. 4 sa $ozastom brtvenom pousinon J maiicai 6 i Z lemljeri spoj
,j
@uvica
Spajanje s ctevi izvodi se u prvom sludaju Iemljeniem (sl. 14.5.), zavadvanjem. (sl. 14.7.r rli posebnim reznim prsrenom ili prstenom u oblik-u klina tsl. 14.6.).
Sllki
lLl, Koldak za brtvenje nabijarjem olovm
7 nabojj 2 zaliveno i nabijeno
I
Sllh 14.9. Koliak s nrvoiLrrr , tnslen s irrvt)tirI
gtrmcra plosnata br(vdi
Kod Celidnih cijevi s koldacima upohebljavaju se koldaci za zava viutic i l[11.). Kod ovog posljednjeg koldalo koji ima oblik kugle, vanjski dio cijevi pdlagoduje se nakon spajanja zarubljivanjern unutamjem kuglastoin diiolu cijevi. U ovom sludaju moze spoj prcuzeti uzduine sile, a da zavar pri tonlc nije optereien. Zadatak zavara jedino je da brtvi. (S1.14.10,
Slili 14.t. spajanje cijevi s cijevnin prikljudkorn za spoj a) spaja,je reaim prstenonj 6) spajanje prstenon u obliku klina (/ kEj cijevi, ? cljevDi prikljntak, J rczni pBten. I p6ten u obliku klina, 5 nratica)
Slika 14.10.
Koldik za zav ,ivrnic
ft
Sllh
ll,ll. Kolaak
za zavarivanje u obliku kugl€
m
I
urvu
volovt
umml urLl
fltryfi ll0 tfl
Spajanj€ prirubnicama - s pomo6u vijaka i matica siguran je nadin spajanja za naivise tlakove i najvede nazivne promjere cijevi. DemoDtaza je moguda uvijck, aak i ako su vijci eventualno zatrdali. U tom sludaju yijci se jednostavrro odrczu. Pdrubnice s vijcima mogu se uporabiti za metale, legure metala, staklo, porculan, umjetne materijale, te za specjjalne materijale. pdkazuje lazne vrste prirubnica, asl. l4.lla tzy. drrstu nalivenu na cijev od sivog lijeva ili delianog lijeva. SllkA 14.12.
p
Silc
i
Dn)mcIti. Nit Sl.l4.l3. priklzrurc su B),urlDostirvnicrx) sito hrjc rllr.lrrp kro poicdin tnc silo.
n.r obodu prinrbnico
rubnicu
Na sl. 14.12b prikazana je prir.ubnica za cijevi s navojem. Ovaj nadin spajania omoguduje razdvajanje prkubnice i cijevi (npr. pri voatenju cijevi koz sti.jonku spremnika). Buduii da navoj rc bfii, momju cijevi biti bftvene ili na Colnoj shani, ili se navoj zatrsava uskim Bavom koji se zavad. Rastavtivost je u k)rn sludaju izgubljena.
Prirubnica za zayari\tarr'e na sl. 14.12c najbolje provodi sile vijaka u cijev Slobodne prirubnice Gl. 14.12d), djeluju ojadaqiem koje se dobiva sabijanJenl.,/arubljr\anjem. i i na\ afl \ anjem kraJa cljevi. I
Sllh
a)
d) Slil0 l{.11.
Oblici prirubnica
a) nalivenc prinbnice za crjevi od slvos i ielldros lijeva (prirubnlce tijevee zajcdno s cljevnna, koljonlma, raivaua i cijemltu zatv adima od sivos tijeva HRN M.86.050...055); D) prirubnice s ravojem (DIN 2565...2s69)i .) pdnbdce ,a
zlvalvuje
(HRN M.B6.160-..171)i
4
slobodna
pr;ftnica
za zavdivanje (DrN
Pri proradunu dvrstode pdrubnidkog spoja (DIN 2505) moraju se pdrubnica, viioi i brtva. uvijek promatrati u mealusobnoj ovisnosti. proradun tleba izvesti za uSraddu i pogonske uvjete.
Pojedinatne sile na prirubnici
Sila unutamjega t/d/.a. Djelovanjem unutamjega ilaka p javgn su siln nn p$tenu slijenke ciievi FR.
Sila
a prstena stienke
cijefi
t-,_pdl
n
4
(r4,17,)
Sila na prstenastu porriinu pirubnice
[ai n .i' n) - 'l4 4)
2667 ...2669)
l\'i|ubnica mora biti tako dimenzionirana da moze preuzeti vanjske i unutarIjc silc, da pd ugradnji, ispitivanju i u pogonu ne bi do(1o do osteienja. U puksi se proradm ogranidava na kontrolu odgovara li prirubnica standardnih dimenzija p.edvialenom optercienju.
14.11.
r.r
oo
4N)
(
I4.ll{.)
sjla koja djeluje na !6tenu snjenke cjjevi, sila koja djeluje na lrstenartu povrsinu prirubDice,
nnutamji tlak u cijevi. sredrji pronjer bivo, uutamji Plonjo cljevi.
Uzima se da unutamji tlalr djeluje do srednjeg promjem brtve dB (u stvamosopada cijelom Sirinom brlve).
ti tlak
l
I
[I
cmn
uonou
rzmma nrLl
crrllllll0D0um
\:l: t,tit.,nii f, rrrvrrtuLc .e,y'-prrn,tntttt,o,t.L,it,.ntnt :nai,lkdn.t kro ,tt,t t |-tt,1ur t.tr, t, r 7,t Jetua,D, tJ br^i FD . i t ,ila .e pd. ate_ tno od_
Taillcl14.5. Krr krcrisridnc vdiodnosti brlvonia (odgovaraju sadasnjim podatcinra isutno sc doprnjuju)
b wnjL! u pogonskon stanju Fw. "/t\a Si.la prd rkTa ia ie sild nolrebna da br sc osnarild
N'st1o
sila
odgo\araluiJ detorma(ri.r bn\e. kdko bi kasniie u potsonskom .ralju bit,, omqgri.r. il,..;;.1;; Sila prcdzdtezanja
r;, (N) /, (mm) lr (rnh) . (r (Nnnh,)
Fao=tr, cla h). Kt rcdnji lromjer brve. kmkten$ika brtve (Sjrina djeiormja brtle kod sjle predzalczania). defomacijski ohor marcrijata brtvc. *0 moTe se uTeti
u prnra,,un r na koioi
tt,, rasporeduje.
Ikao (irin. djelorania bnre s Loionr se
:irini ,/amisll.rno
d.r
..,il, pr"dr;,";; ;rr;;;.;.
Fsp=p.T. de h.Sa
i
(.t1.20.)
sila btvenja n pogonskom $mju,
(mn, (,rm)
6,
sirira djelovdja (rabl. 14.5.), iFuTcr u odrosl na leprop-"ro,r. sB _r.5 lilro J! = l.l lod metalnih hnri
\ih
/1,
/l'
a
\od -el,il
@:= bme,,,ca,
sile bmenja
nd_
btrvenia u pog6askea naniu
+'if /.,
I
srednji prom.ler brve,
bn!enia u pogonskom slanju dobi\ena radi smanJenja .(onSrla ugradnie: lt'tanicn,t
E
l{.fi
(N/mbr) logonski rlar u cijevi.
k
I
G=
Na osnovi iskustva dobivene vrijealnosti & i Ke obuhvaiene su kbl.l4.5. Sila bfiwnja u pogoaskom stanju FBr izradrurava se iz jednadzbe: (N)
*J,"
slla predzarezanja,
K dlthri\tifu brn.
,l,r/r
(14.19.)
-r.^.+r]f
lt4.2t.)
(Nl ma{ma sila bnaenja u posonskom stmju, s:la brnenja pn ugrdnlj, (N) sila koja djeluje na prstou stijente cjjevi. (N) sila koja djeluje na prstendtu poi$inu pirubnice.
:l:."j]:lyli:
l:r:::raddje 500m. a
oo naTrhos o'omleD
qire
\,raka drero.djem "nu.njes Lrara. a _ r,2 t.4 za naziqe proft,G p,.io-roo,,, =
larlor roji uzira u obzrr bu/die
retu bni
u ra-nom oogo.u 4at[ l{.Lr.
Za
.@.
ffi
nmu umut lnlortu
uru cll[llllrl,0D0u]
lspostavi
li
se u proradunu daje: F'BP <
rnom se no\ecati
.rla predzatezanla i\ila
\\,,rkom slucaiu ostva .tila hftnenia u pogonskom stanju. >,Rl
(,F'R
/1)r.)r\ld (14.22.) brt\ enja kod ugadnje) toliko, da se u
-F'BP
+
Ip + &FB,
(t4.23.)
ugadnje deformlari blne. a u posonu mora 5ila \,ijat.a ^?.*.1.0 orza! u m\noleTr sttu na prsrenu
Ivo
=
Fgo ili
a\o (N) sila vijaka nakon ucradnje TltllD[ 140,
.tih vii(ltn L,sottsk.,
F,,BD (odnosno -f.BD)
(14.21.)
300.c
390
,u',1"n0
.oz. ."
upo,or:iri
i
o,
TlXliH 11.7.
V
jednosti fakora
,r
za utjecaj puzanja
(14.25.)
Vanisk mofient koji djeluje na prirubnicu, sveden na diobeni promjcr raz-
vtaka iznosi: mone t u stanju akon ugrad je
mjestaja
114.26.)
Y0 t,o
(Nl ^mi a- (fln)
tromllr q.irdJd ko. dl.tuie,b prmbni.u u qdn,- n,ko. -srJ(t,nr. rla \ii.rd nakon usradnie, kak savjjmja u odnosu prcma siri brtvenja.
moment u pogonskom stanju
Mi
OJnm)
rR
(N)
'" as 330
+ l,i + Fo
Za FB treba uvrstjti veiu vrijednosi od FBp i flBp.
I q]") 4 (Nl (mm) "p 0"D 12tt
390
11r,
(N) sila vi.i.ka u poconskom sr.nju.
Mt= F$R +
D€formacijski otpor,(B j 1(B, metalnih materijala brrvi ioo"a
.enhlu
Fyt= ,?w
Vidi lcgodu uz jednadzbe '"RD (r4.21.).
.!/i//r1,,. I ll,Upr)ir
(h'n)
Fpap+
FunB
114.27.)
ftoncnt salijmia koji diclnje
tra prjrubnicu u pogonskom slrDiu diobeni promjd @miestaia viiaka, sila na prstenu stiienke crj6i, kak savijaDja u odnosu pftina prsrenu stjjenl
sv(ror lx
!
lrak savijanja u odnosu prema si]i birvenja.
Za FB treba uvrstiti veiu vrijedrost od
IBr i
F,Bp.
Opteredenje prirubnice. Vanjski momenti optereCuju pitubnicu na saviiuDje. Naprezanje na sarijanje 6 treba kontrolimti za opasni presjck u sllt,rjll. ugradnje i u pogonskom stanju
nrpre-oni na ,avitanie .WS
o - V, !- Kt -
(r,l.2lr.)
6, (Nlm) naprezaije na savijanje, ,r/ (mmr) moment olpora prirubnice tvidijednadzbe(1,1.30).(14.31.)j(t,1.:12)1, r (N,tnm:) faktor dvrsloae materijala tabl 1.6. i doDte lodalkc: do 120 "C
c 0!!t a r.1ro ia s
rall
200
.c
250 .C
2t0
160
r50
289
2oo
2t0
falitor sinmosti (tabl. t.1.9.), koeficijent slabljeDja, ,= 0.8 za retik, korektjvni faktor (tabt. 14.8.).
,=0,?
za nezetjezne merolc,
120
tr[
crtuu ymou I
imml
uu
cl[ll v0!0um
Motnenti otpot-u presjeka prirubnica raziiditih oblika Drikazani su na troi,,\oljni pre.jek prirubnice,J-,t. sl. t4.l4.a je:
Opcenrro za h)ment r,/
(mnr)
otpo\t monc
Ostdlc oznake na
, -rn)r,,, -!r-.^,1 *
,l-.u.,,l 1Jl
$1.
l{.1{.
B
B lcti
,=i,'(a-a".!). Mdi lescnd!
14.1.1a.
ice, pti donlu opasni presjek
tanjuru prirubnice (sl. 14.14b):
(.t4.29.)
otpora.
st
ptituh
A'ko je pc'sebno tonak tanjut
uz jednadzbu (14.29
) I sl. 14.l,lb.
Mr= FY - at
M, (Nnm) l:Y (N) dL (mm)
(
14.32,)
momeft salijaija, sila vijaka, krah savijanja.
Kod slobodne pirubnice (sl. 14.14c).
w vidi
=:
i sl. 14.l4c:
legendu uz jednadzbu (14.29.)
Mr= vidi lesendu u, jedradzb! (1,1.29.) i sl. Kod zavtre
e
prir w
(t 4.3 i.)
@"-d,-,t")h'.
FY
(14.34.)
a
14.1.1c.
bnice (sl. 14.14d):
=!4' td, d
2!r -2d
, satsl. l -!td 4' oada
kod vno
(r4,35,)
Vidi lcgcndu uz jcdnadzbu (14.29.) i sliku l4.l4d. d) Slllr
Al,,r
l4.ll. ltinrbnice mzliaitih oblika prikazane radi proraauna momenata otpora
jr
onasnr pre.jek na
(\1. l4.l4a):
w
-"-t
prijela4 od ranjuraslog dijeta prirubnice na.to)as_
lra
ct. 2d.
tt ttd . ,[ ; ]
Vidi lcsendu n, jcdnadzbu (14.29.) i sl. 14.14a.
Korelaivni faktnr z- Jednadibe za proradLrn dobrvene su pokusitnrt s tttrttct'ijrt' lima s izrazitom gl?nicom tedenja. Ako karakteristika o € nemr i/rnzitrr llrrr' nicu tedenja, onda f'aktor z obuhvaia taj utjecaj ( 1.11.8.). Pt )t'.liunska temperdtura prirubnice mozc sc uvrstavati kako sliiodi: ('vrNltt prirubnica i ogrljak prirubnicc /{) = 0.96 /,.
/| ('C) (r1.30.)
/,, ('( )
N
sl.11.15.
fora
nskr lcNfcntt,rr. lonrpcrnlu,n u u,iulmtrrtosli tnsu(tc. odnosno eiicvi
prikrzuu ic avrslr prirubnicl
rra Sl.l4.l0. sknrixlwr
prirrbnicr
s
zu zlvrrrivrrrric plcvLrtcna niklont. rt ohnrhlicrirn eiicvoirr krricrrr. Plrlirrnrr hirkrnrr.
fl
lulrltuu ramm runa uululiur urlttmriull tfl zmfllruruu lumtt ulmt
@anielefimacih
lli milhllafi
ctlsrrill
rrodova
Cijevni vodovi izloieni su uzdurnim defomacijama zbog prcmjene temperotlF re medija ili okoline. Ove uzduine deformacije mogu se omoguditi odgovarajF iim elastidnim oblikovanjem votienja cijevi. Ako kompenzacta uzduZnih defor. macij^ zbog zagijaya\a nije omogndena samim sustavom cjevovoda, potrebno je ugmdnja posebnih elemenata koji omognduju defomacije.
t
Cijermi lukovi u oDl/lz U lukoya i lira ,ode se ili kao glatke, ili nabrano, lll kao valoyite dilatacijske ctevi i najjednosta.ldji su naain omogudavahjo Xoplin. skih dilatacija. Na Sl.l{.ll prikazani su glatka, nabmna i valovita lira i nabronl
II-hrk
Slllt lLli. pdrubnica za zavarivanje pre.ludena niklom
Jrs%ffi
$lili l{10. Slobodna prjrubnica s obrubljenim cijelr,m l(Iajem, ptatirana
d)
T lila 148. Korei{tivni faktor z
b)
a) u obliku glarke lne;
TiDllCl
l{,9. Vrijednostj fakrora sigumostj S
u odnosu na
sanicu tcacn,a
iti \irumu$r dlDo\u tu grJni. r ercnE ku,l
ry lJ0dil
14.10.
fim
o,r"c,,",)e znk
ciievnir, vodovd pre,nd w..r Fredrja lliNoli
ftsrlhf
ldlrr
c) Stilt
r0'c
Drr
r)
l|.ll cijcvni
u obliku nabranc
tuk
li,ri .) u ohIk! vrIi!il. l ri ,/)
rl
KompeMatoi od valoyitih cijefi_ Za niskotla'ne vodove i za male prnqiono duljina, upotrebljavaju se ledasti kompenzatori ($l.ll.ll.) ili jos meksi kontponzs. tori od valovitih cijevi (rl.l[10). Svaki vat cijevi omoguduje dutjinske rnzlikc ocl +15 nnn. Unutamja cijev za vodenje smanjuje otpor protoka. Za vode kutno promjene upohebljavaju se zglobni kompenzatori od valovitih cijevi (Sl. ll,l0.). Gumeni-kompenzatori (S1.14.21.), preuzimaju ujedno vibracte i sftalriuju buku, Na $[ l[22. prikazana je deformacijska brtvenica za nazi\,ri tLak od t OO Nlont, do 400 N/cm'7.
2+01
IfiUfrM
llalfiIi
Slili
11.18.
Lctusri konrfcnzlror
Slllr l e, Konrpcnzator od mtovilih ciicvi s !nul nrjom uijcvi 7n vod0nio
0
i!
curvm mmu r amnm
uu
zlplflr, $sttfll0sm rfffitttiutst{il
Slika 1t.25.
$ll[l
1120.
Zglobni kompenzator
$lila 1421.
nnl tmmtmt
Pomidno
uporilte
Gumeni kompenzatori
od valovitih cijevi
$lllt 14J2. Deformacijska brwenica kao kompenzacijski alio
Sllli lLl0. Klizni leraj
Iffiffinotrure Cieyni wdori polai se najaesde u snopovima i uf.v,1.Siuju na tradnice ili nosade poloZene okomito na osi cijevi. Pd tome teba omoguditi da ctevi mogu dilat! rati pri zagrij avanju.
Cijewi vodovi vedih promjera ule,iiiuju se s pomoCu taliaka na rLosate na driaae koji imaju mogudoost opruZenja.
Slih
UIE
m Sllli
ili
uporiste, izvedba s pomoau vijaka
11.23.
Sllkr 11.14.
E
uporiSte,
Razlikujemo uporista i leiaje. Upo,x.ird su potpore koje onemoguduju pomicanje cijevnog sustaya, le:aji su potporc koje osim preuzimanja vanjskih sila, onoguiuju relativno gibanje cijewog voda. Na Sl.l[23. pokazano ie upodite u vijt.frol. a na $1. ll.ZL u zavarenoj iz\edbi. $llti 14.25. prikazuje pomiano uponjle. Sl. 1{,20.
klizni IeZaj, a
sl. 11,27.
valjni leZaj.
l{.tt. valjni lezaj
lffiii, IEEffiif_i,
siullrnoslla
iffurladisla tiicla hmallln)
vrste, ralrthvi
Cijevna amatum sluzi ili za potpuno ili za djelomidno zatvaranje cjevovoda, d0 bi se postigli odreileni sigumosni i regrrlatimi zahtjevi. Armatura desto preuzima istodobno vise navedenih funl
lffi
L
urvu vonm rzmnm
ruu
rmmi
Osnoi,na karakteristika razliditih wsta zapomih organa je sr4jer gibaqia sa_ mog orga[a za zapiranje. Prcma tome razlil:ujemo detid laste zapornih organa ($1. r4.28.):
srcllm0sllr I ut|,trcrJslr
urri 0mflllm
sludaju kvara. llrtvcnic nijc. n)edutillr, ntipovolinijc. lJdari su pri otv.ulIiU i zatvaran,u neizbjezDi. Rabe sc za nlalo nazivDc promicrc
i
sr.ednje tlakovo.
Pd izboru zapornih organa nloraju biti ispu,rjeni sliededi zahtievil
ffi FOH a
Slili 1{2E. Nadelne skice osnovnih \.rsta zapomih organa a) ventili 6) zasnq c) zaktopkai d) pilac.
l.
bezuvjotna pogonska sigurnost, jednostavno i sigurno posluZivanje, sigurno brtvenje i u tmjnom pogonu, jednostavno odrzavanje i stavlianje u pogon,
mali gubitci tlakova.
W
Osnovne mzlike izneilu pojedinih wsta y€ntila proizlaze:
Ako se zapomi organ kre6e u smjeru toka ili suprotno toku, govorimo o
2. Ako se zapomi organ he6e okomito na smjer toka, govorimo o ,arrtrirrd. 3. Ako je zapomi organ okettiv oko osi koja ie okomita na smjer toka. a .am uok je gotovo usporedan s polTitnom liJela koje /aNara rok. goro.i_ mo o mklopkama. 4. Ako je zapomi organ obliko\,m kao valjal! kugla ili stozac, a pokeie se oketanjem oko osi koja stoji okomito na smjff toka, Eovoimo o pipcima (slavinama).
Hoiemo li uporabiti u konketnom sludaju ventil, zasun iz njihovih plednosti i nedostataka.
ili
slavinu, proizlazi
Prednost ventila je u moguinosti brzog otvaratja i zatvaranja, _ brtvenih povrgina i mogudnosti
latioj izradi i regulacija. Nedostaici su u promjenama smjera toka medta prolazom koz ventil i time povedanim gubitcima tlaka, te u mogudnosti da se prljavstina talozi u tutvim L-utovima. D;ljnji ne_ dostatak su jadi udari pd otvaranju i zatvaranju. Ventili se mbe ao n4'viSeg da se vrsi
tlaka, aii za srednje nazime promjere.
Pred[osti zasuna su mala ugradbena dutina, prol^z medija bez promjene sdera toka, bez smanjenja presjeka. Nedostatak je potreba velikog ioda, :to zahtijeva veliku ugladbenu visinu. Obrada bfienih po.vrsina je n"lto t"ia, u klizno gibarje zapomog organa izaziva tro3enje i trenje. Odg;vaxaju6om kon_ struklivnom izvedbom i izborom matedjala moze se taj nedostatak umaniiti. Uporreba zaruna proleze se na naj\eie nazi!,ne promjere. a srednje tlalo\e. Pipci su jednosta\.ni i.jeftini zapomi organi. Medij prolazi pipcem ne mte_ njajuti tok. Posluzivanje pipca je jednosta.tno, a mogu se i lagano popraviti u
iz smjera gibanja medija:
l
prolazni yentll, ,turzi ventil, ventil za promjenu smjera gibanja t edia;
iz nadina izvedbe ,?/dra ventila: tanjurasto sjediite, sjedilte u obliku klipa, u oblilat membru e;
iz poloiaja sjedista ventila:
/drro
sjediste, /raso sjediSte; 1
iz iztlcdbe vretena:
u
weteno s nayojem u ultutrai josti ventila, weteno s navojem izwn rcntila;
tz naterialaa sivi lijey, ieliCl'ti lie\ crveni lijey, ie lik, keramika, lak metali, plastikai
iz tehnologije izrade \enllln: lijevani, kowtli, zayareni, prcSa ventili;
t0
/
i
Slik 14.20. Prolazrri vcrrtil ruano koloi vrclcnoi .r ril(i(.ri ,/
,
kmtnnt J brtrilo bnlcriuui 4 \irt, poklopcai 7 ranju,nsri /xr,r,,,l.i ! prsten tr zaporniku;
, !rsl.|
l\LL,rilL l
iz nerlija: plin. zrak, kiseline. nulj; 1z vsk pogona yentilal rlLini, eleLtronotorni, elektronagnetski, hidrduliiki. pneunatski pogotl za poru,.,todu,
iz /utikdje \tctltila (\ist
i zot)oni, t?g lu(ijtki. .tlt:
).vti. htzozahaftilr(,i
lijntili;
m
lcuwt.r vmrvr r zmml runa
illfl0Rill, $0umlsM I
ll0llulfltsll nru lm]t llB
iz vtsle prikuuiaka yet:tilal lrrirubnica, na,roj, pikljnt^k za zawliranje (Ventili za opie svrhe: podiela, definicije HRN M.C5.020).
Pojedini dijelovi ventila prikazani su na prolaznom ventilu ($1. 1{.29.). Ovi (lijclovi javljaju se u pojedinim konstmkcijama ventila u mzlititim izvedbama. Kudiste ventila utjede prema izvedbi na velidinu gubitaka. Prolazni presjek je najdesie okrugao i odgovara prcmjeru dovodne cijevi. Pri promjeni presjeka stvaraju se prijelazi koji djeluju kao sapnice i difuzori. Prolazni otuor zatvara se vcntilskim tanjurom. Tanjur i kuiiste dodiruju se preko dva pNtena, od kojih je .ic(hr ugrader u tanjur, a drugi u kuiiste. Prsteni mogu biti i nal,areni (steliti) ili izrrvno oblikovani, kao sjediste na kuiistu i tanjuru. I'otrcbna sila brtvenja na sjedistu ventila ostvaruie se tretenom (do 200 "C nriod ili bronca, prcko 200 "C nehrdajufi ielik). Ohetanjem !'retena ventil se otvara ili zatvara pomicanjem dwsto ili pomidno na r,Teteno ugraalenog tanjura. N4atica \aetena (mjed ili crveni lijev), brtvenje i vodenje vrctena jesu u poklopcu ventila, koji ujedno zatvara ku6iste.
Kuiiste ventila nastoji se danas oblikovati tako da se gubitci tlaka strujanjem svedu na najmanju mogudu mjeru. Mrtvi kurovi izazivaju lrtlozenje. Na Sl.l{J0. prikazan je tok siujnica na tzv. Rhei-ventilu, iz kojeg se vidi da su izbjeenuti
Slika 11.31.
Kosi veniil. vrlo povoljan u pogledu stlujania. elipliaoi prcsick p,tl,rzi rrl .tlazu r l )a'i
rllrtvi kutovi i vrtloienja.
$lila 14.31, prikazuje kosi, sl,11.12. kovani, a s|,14.33. kumi vontil. Na Sl.l4.3[ prikazan je ventil s moguino3du promjene smjem srrujanja, na Sl. 14.35. membranski, a sl. l{36. klipni ventil.
Slika 14.30.
Tok strujnica na tzv
Rlrei-ventilu
Slili 14.32. Kovani vcnril
Prema smjeru strujanja medija moze kod zatvorenog ventila pdtisak djelovati odozgo na tanjur, pomazu6i vretenu, lli odozdo, u kojem sludaju lTeteno ne prluzima sarno potrebnu silu brtvenja, nego jos i pritisak medija.
moic kod zatvorcnog vcntilx Pritisrrk (liolt)vrrti odozgo nrr taniur. poDraiuti vrctcnu, ili odoztlo. u koicm slLrl lu vrclcno nt: pIcuzirrr sirox) B)lrcl)nLr sillr hflvctriu. rluf.o llrt ipritistrl( rncrliirr. Prema smierLr struianit mcdiia
m
E
crwtt
vorovt t
nrurtu
uru
lllP Otlhoini
lr, $sllllil0silt Iff[lltict,stfl nftll ltm uum
k tili (S1.14.31.) ot!iuili so i /irt!lllriU illrto rirtsLr ovisrx) o rn,,liri i/ siir(lilll v,inlih. I{nhc sc zir illl(o llrlsko z tv l.l ric v(xk)ur. il[{)
thka isprcd i
npr. zaustivljdnjcm punpc dodc (lo prost nka ckrbave c_levovocla iza ventjla ncic pasti.
$llh 1{.XL
Kutni ventili
Slllfi 14.11.
Sllk
14.31.
Ventil s mogu6nos6u
promjene smjera strujanja
/
rrcdiil. t'luh rr rliiclrr
odbojni ventil
zalomikl oilziadd lrovrtt 4 poklopac kudiSte; 2
Slik,r 14.3s. Mcmbranski ventil od sivos lijcva, sumimn
Slila ll.3E.
Slila 14.3!.
Slgurnosni vcnril s ,,r(|(n,,
Sigurnosni ventil s oprugon
*ff4ffi' d) Sllki 14.1[.
b)
Presjek o11ora prolaznog
i prigusnog venlila 1 kuilSte. 2 td1ju, J pdgu(ni ovrulnik d) kod prolaznosj b) kod prigusnog vcnli|L
I
Sllhl{30. Klipni veniil klip; 7 , J gumimn brtveDi prsteni; 4 poklopac; 5 otvor
Sigurnosni yentili
si za vrijemc urcdnog odvijanja pogona zatvoreni, a otv mju se automatski ako tlak u vodu priie.le dopusrcrru graniclr. Na tanjur vcrlil .
Ifl
EL
umtvorottt
r44ng16
/llPu{lr,
a preko njega na njegovo sjedisre, djeluje opmga ili uteg, Sto je mogude nastav_ liati._Ventil Ce se otvoriti kada tlak u cjevovodu svlada silu opruge ili utega. Na 81,11J8. prikazan je sigumosni venril s utegom, a na sl. 1fi0, ;igu;osni s oplugom. Sigurnosni ventili se primjenjuju mdi zastite od opasnosti pretlaka u vodovima s parom, uljem itd. U uUnom sustavu motom s rmutamjim izgaranjem dieluje nastavljivi sigumosni ventil kao ventil za regulaciiu tlalG.
;t
Prigul i wntili sluie za mijenjanje toka medta. Oni djeluju istodobno
kao
zapomi, od kojih se razlil:uju samo pdgusdm oraahikom. Kod zapomog ven_ tila potrebno je samo nekoliko oketa vretena da bi se otvorio cijeli presjek za plolaz medija. Fino nastavljanje prolaza medija nije moguCe. presjek otvora prolaznog i pdgusnog ventila s pdgusnim ovratnikom pdkazuje Sl.11.40. pdgus_ tti ovratnik omoguiuje poveianje presjeka za prolaz medija ovisno o hodu
pomicati (slld4L). Prva izvedba odlikule se rnalom ugradbenom visinom, vreteno nije izloLono prljavsitini, ali je zato izlozeno utiecaju medija, zatvoreno je i tesko se moze kontrolirati. Druga izvedba bolje vrereno od rgresi\nog medija. ali treba reCu ugradbenu \isinu. Trcda izvedba omoguduje bolju kontolu Lretena. poreban ugradbeni prosror je niii, no i/-
wntili inaju
zadatak da kod turbinskih postrojenja omoguie automatsko zatvalanje dovoda pare kada nastupi opasnost, npr kad prestane podmazivanje lezaja ili kod previsoke bnine \rtnje tu ine. Venril se ;ljuduje kao automatski zapomi ventil u glavni dovod pare. U normalnom pogonu ventil je otvoren. Za zatuaranje sluzi sila opruge. U nomalnom pogonu ventil se drzi otvorenim s pomoiu posebne zapore. Kada nastupi opasnost, zapora se auto_ matski, najdesie hidmuliaki, povladi tato da opruga zatvara ventil.
t0silt
?-
ttt0lltifltsll nm (milfl|lm
_!
irli
vedba
je
skupa.
Zasun sa zapomim klinom ruino kolo; ? retenoi J brtl,enicai I zglobni vijaki J brwilo; 6 lrstdi 7 uldcenje ojatarja
I
BrzozatyarajaCi
$sl
Sllla 11.41.
retenai 8i osi8umje; 9 kalat l0 vijakj
/? maticai /J pNtenj
ll
-1-1
brtvaj
t^zlqrarui 15 ploaet 16
l/entili koji djeluju u sluiaja loma.r'€ri tatodff su otvoreni za vrijeme nonnalnog pogona. Zatvaraju se automatski kada u dijelu iza njih nastane nagao p d llaka.
Ralukcisk yentili snizuju kod pare ili plinova (u bocama) pdtisak u dijelu vocl, iza ventila. Msinu redukcije pdtiska mognde je todno nastaviri. Sili aoja dicluje na tanjur, a pmizlazi iz pritiska medta ulazre strane, suprostavlja se sila opruge i1i utega i pritiska na tanjur izlazne sffane. Otvor se nastavlja prema k.,lrcrni rro;enja nedi ja.
Wi
NtI sl. 14.41. ptikazar.l je zasun sa zapornin ktinom i njegoyi glauri diielovi M.C5.600, zasuni za opie srahe: definicije, zajednidke odredbe). Zapor_ no tijelo zasuna moie biti jednodijelno ili dvodijelno, u obliku plode, klin; ili klipa, a izvladi se pri owamnju potpuno izvan toka medija. lz toga proizlazi da su ugradbene mjere zasuna velike. Izmeilu naleZnih povrSina zapomog tijela i kudista pri otvaranju i zatvaraqju javlja se klizanje. yteteno se olJe5e oko svoj.- osi pritom je i uzdu:no nepomidno (Sl. ll.l2.). moie.e okreutr oko osr r uzduho pomicari tsl.l4.l3.t, rli se moTe samo u/duzno
(llliN
Slili lLlz. zasun s uzduzno
nepomianim vretenom
Sllk
11.13.
zasun s
s uzduzno ponrianim i okrerljivim vrctcDom
Slila 1{.,t,t.
/:rs,r
|,!niani.r \r.lL n,,
m
M
cttrvu vmtu
tamm
uu
lllmim, S[lJRil0Sll I mr||U sll Utu
0 i{ttlfl
lomitno8 otv rnrriir, lio (rnogutuic loa o o(lrc(|0llU l()litinu pRnok . Silc |xx rcbne z:r pokrctanic zaponll)g tiicla su dostu visokc /bog tr.cnll irlrc(llr pl()fc sjediSta zasLrna. Na S1.14.47. prikazan je zasun sa zapornirr tijelom u obliku plodama koje sc autoinatski nastavljaju.
klinl
i
s l(lillirslillr
lle)
Prp.i su najjednostavniji zapomi organi. Sastoje se od kudista s p kljudcinnt I oblil:u prirubnica i navoja, cilindridnog, deiie stozastoga zapornog tiicl0, zltlinl dijelova za ulezistenje, oalnosno ud\,.r,!ienje i posluZivanje. Kod pipaca ,.r n8rc-
Sllli l{lt. Zasun s podesivim vis€dij elnim zapomim tijelom
$lih 1415. Zasm s lo'Lltin j€dnodijelnim zapomim njelon
Prema osno\rom obliku kudista razlikujemo p1o snate, otalne
na (HRN M.C5.600).
i okrugle
zasa_
Prema konstukciji zapomog tijela dijelimo zasnne \a one s kt utim zapomim tiielon (Sl,l4,lL) i na one s porlesivim zapomim tijelom, Sl. lLl!" (sastavljenim od vise diJelo\a ciji se medusobnr polozaj mo7e milenjati. pa se lal,o ,/apomo lijelo mo2e prilagodrd oblilu \jedisla kuciira, S obzirom na mogucnosri pflkliuaenja ra cjetovod. drjelimo /a.une na one \ prtrubni, dn a. na ,/a\une 5 novoJnn prikljui, ima i na zas\Le s prikljuicima za zayafiranje-
siv'ne, otro\'rne i gnste medije postoje dodatno jos brtvenice za brtvenjc, urcdllji za zagrijavanje i podmazivanje. Razlil\:ujemo /ayr?e, tne l trokrake phc,c (llllN M.C5.400). Na Sl.l4.{8. prikazaD je pipac s brtvenicom i pdrubnicama s popisonl
l
glar,nih dijelova. Na Sl.l[40. prikazanje trokaki pipac (osim zapiranjfl onloguCuje i promjenu smjera toka od A u B ili u C). Matedjal kuiista pipaca i zapomih tijela je lijevano Zeljezo. tlliod, fllzlioilo bronce, laki metali, umjetni matedjali, staklo i glina (za speciialno svrho), Otvln, u zapomom tijelu trapezasta je presjeka, zaobljenih kajeva.
Zasuni ne mijenjaju smjer roka medija, .u pri porpuno onorenom zasunu gubitci tlaka niski. Kod zasu1a moze se smjer pa
gibanja medila jedno.tavno promiienili. Vrijeme zar\aranJa ie do.ra dugo. Nd naleinrm povr(rnama ja!lia se rrenje klizanja, pa je time poveaano trosenje. Slila 14.47.
zasun sa zapomim tijelon u obliku
klina.. U,na.rir plocand koje
Sll[i ]4.1[. Pipac s
se durorn skl
nastavijaju
Za5uni su nairacirenrji zapomi organi. Uporeblja\aju se za lekuiine. ptrno\e iparu. za srednje r relike naurrne promJere, a za s\e llalo\e. t gradbene dulJrre 5u malene. 7a.uni omoguiuju fino nasrar Ijanle die.
/
btvenicom i pdrubnicama tuiistci 2 stozac pipcaj J oanica
brtvericei I stremen retenai 5 !.ostor brh,enlce; 6 vrlenoi 7 vijak
WW Slih lL{9.
rrokaki
pipac
Pipci se pdmjenjuju u niskotladnom podrutju i za male nazivne promjcre i to ondje gdje se zahtijeva blzo zatvaranje i otvaranje igdje time izazvani udlri nemaju maaenja. Odlikuju se jednosta\Tom izradom, maljm ugradbenim l]l.ie-
n
M
cfturr vmrvr r zmnm
nru
illi,0[Ni,st[u tlslli
rama, malim gubitcima tlaka s dobdm mogudnostima za promjenu snrera i moguinostima za ubmsavanje sjedista. Nedostatci su velito kosenje brtvenih povrsina izazvano stalnim henjem i promjenom velidine sile posluZivanja pipca.
lrDllulflsflln, ll$lfl|l l tr
K o spccii bfi oblik zaponrc zirkl(,1)l(c l(,ic sc Ur0ri povrrtr)l zllil)t)kI Sxskii sc ori kuaiSll izapon rg liiclrr okrctn()8 oko ()si srriellur(
(s|.14.51.).
iznad zapo|nog tii.3la. Mcdii koii siruji aUtonr.rtski podiic zaporrro lijclo. Tihllca 1d.11.
i sigumosni organi (po\Talne zaklopke). Kao prigusni organi za zapiranje i rcgxlaciju ugraaluju se zaklopke izrar,no u cijevne vodove. Kudiste, najdesde bez prosirenja, produieqie je cjevovoda_ Zapomo tijelo moze biti ploaasto, ledasto ili sandudasto, okruglo ili aetvftasto, a okretno je oko osi okomite na smjer strujaqja. Zapomim tijelima se koji put, radi smanjenja gubitaka, daje hi&odinamidan oblik. Osovina oko koje se zaporno tijelo okeie moie biti smjestena na sredini zapomog tijela ili sa strane. U zatvorcnom polozaju, zapomo tijelo, za mzliku od otvorenog poloiaja, stoji u gotovo okomitom poloZaju prema smjeru stnrjanja. Zapomo tijelo stavlja se u pogon bilo rukom, bilo motorom odgovarajuiim prijenosnim elementima (zupiani segment i mali zupdanik, segment puznog kola i puZ). Bftvenje zapomog tijela prema kuiistu moze se obaviti posebno ugmalenim prstenima, ili bez njih. Pri tome treba, osim u specijalnim konsffukcijama, uzimati u obzir i odredene gubitke medta Fodiranjem koz povrlinu brtvenja.
r
Koeficijenti gubitaka pojedinih zapomih organa
Z.aklopke se rube kao zapomi, regulacijski
Prigusne zaldopke odlikuju se malim prostorom, malim silama za posluiivanje, katldm vremenom nuinim za podetak djelovanja, moguinoseu upotrebe za
velike nazivne promjere, srednje i visoke pogonske tlakove, te mogutnoidu promiene sqiera toka. U normalnoj izvedbi i kod vedih nazivnih promjem nisu ncpropusne. Gubitci su kod otvorenog i samo malo pritvorenog zapomog tijela rclatii,no niski (l l. 1{.11.). Na $1.14.50, prikazana je prigusna zaklopka s leiastim zapornim tijelom- Bftvi se bftvenim prstenima od gume ili metala. Sllli 14.t0. Prigusna zaklopka s le6astim
Otvor se smanji kada se smanji bzina shujanja medjja, a kad medt ne shuji ili se smjer sfiujanja promijeni, otvor se poFuno zatvam. Ku6iste se
btvi
mjedi
ili
kod agresivnog medija nerdajudim materijalima. Bfivenje zapornog tijela
je metalom ili gumom.
Slitl l{51.
Poratna zaklopka
zapomim tijelorn a) izgled;
,)
deralj br&enja
Mflffi h srailrrle dlcvrri[ $slilva Pogonskd sigufiiost
. . . .
Pregledni, lako pristupadni cijevni vodovi.
Mog!6e je brzo zatvaranje. Pravilan izbor matedjala. Dobre
i lako izmjenljive bfie.
=r!r\r
cl[llm umou ramnm
.
utu
/fl,fl1r,
Ako je poftebno: mogudnost odzradiva.nja, odvodnjavanja, odmuljivaaja i
pminjeda cjevovoda.
. . . . . . .
KoroziYna zaltita. Jednoznadno oznaiavanje,
Zapomi, kontrohi i regulactski organi moraju biti sigumi i djelotvomi (eventualno automatski signali u sludaju opasnosti za cievovod).
. . .
Pravilno podupirade cjevovoda u upodStima
i
i lllti
slt
nt[ Nrillnllil|
d
.ic rnsln)rc(l !Usltvn cicv)vo(Lr prililliIr U /l Ir) pro(lvi(lcrx, r t)n)slonr. Zl cijcvnc vodovc koii bi nlrgli kolidirati s diiclovinra slr)to!I. Ipnrrrr izBrixtir, U iiioj blizini bi lfcbrli prolLrzili, lrcbr icJcvovod ilc dijclovc nncrrlli nltcril s glavnim konturana, da bi se todno utvldio slvarDo mspoloiiv pr1)stor /ir l)()sIr iivanic i ugndnju. Ako je Lr jednom prostoru predvidero viic ciicvrrilr srrsrlvrr. potrebno ih je u criczima oznaaiti bojama, a i same cievovo(lo priir tnritrrtr pogon odgovnraju6e obojiti.
lezajevima.
Uzimanje u obzir utjecaja okoline.
Smanjeqje gubitaka shujanja odrzavanjem jednakih presjeka cjevovoda.
kavilan izbor brzina strujanja. i primjena amature s dobrim karakteristikama shljanja.
Izbjegavanje nepotebnih lukova
i fazonskih diielova,
Pravilan izbor matedjala.
Dati prednost mvnim vodovima. Teziti da vodovi budu kratki.
ptoliqtja
Pd projektimnju pogona mora se u svakom sludaju voditi raduna o mogudnosti-
ma proSirenja cjevovoda, da ne
bi cjevovodi predstavljali
smetnje moguiem
proSirenju. Plonsko odriawnje
Predvidjeti mogudnost lagane montaze
i
demontaie.
Osigumti mogudnost popravaka da se ne zaustavlja pogon odgova€judim prespaj aqiem.
.
Il
Predvidjeti moguinost dilatacije.
Moguinost
. .
sill
Voditi laduJn o potrebnom nagibu (padu).
Ekono i(nost
. . .
sliui
Osigurati dobnr pristupadnost dtelovima koji znade opasnost.
Crteii cijewih wdo\)a Za svaku instalactu cijel.nih vodova momju postojati odgovarajudi crteii. Nadin mda cjevovoda, njegove zaporne, kontrolne i sigumosne funkcije momju biti lako uodljivi. Ptan polaganja cjevovoda mom biti nac.tan u mjerilu, ali tako
VELEUEILISTI: U \ARAZDIIJU
J
I
I-II[RIIURI
' ,lr./cx!, Irl., Tcchnische Klei eilsehweilung, 1)as lndushieLrlatt. ll/63. . Autorenkolcktiv: HaDdbuch fiir den RohrleituDesbau. VEB Vcrlag tcchnik, ln
ir,
19',72_
. Bduet. .
.
C.O., Korrosionsgeschiitzie Verbindungselenrente, D"bt-Wcli 2/62. 'lrillsrlr Verlag. Diisseldorf. Bduer, C.O., Verbindmgsclememe axs korosionsbestindigen Edclstihlotr. Mns( lri nenmarkt.8/63.
Ba,er, CO-, Sofienverringerung bei Schliizschrauben, Indnstric Anzcigcr. 5/64.
. B,n , Ira, Anlauf- und Sicherheitskupplungen. Konstruktion, 2/63. . Bolek, A., tasti stroju. Nakladatelstvi Ccskoslovemke Akademie ved,
Prahn, 196l
.
DIN 8220 (Entw. l9s7) Reibmder . Bollinger, J. G- i M. BosLh, Ursachen und Ausx,irkungen dynamischcr Znhrrkriilte ir) Srirlradget eben, Industrie-Anzeiger Essen, 3/64. . BuJJnd .K,rl. i tj{ flddle, Endlos gevebte Tcxtll Hochleislungsricnrcn. AWI ll(l lirli Fnnkturt 1954. . Bul3nldnn. K. H. i W. Hadse. Hillslabellen zur Berechnung von lrl ohticrrlr. Awl
.
.
Berlin,rFrankfuft 1954. BulSnam, K. H. : fi/. Hadse, Flactuiemen, AWF Berlin,frraDkfurt 1964. Carnel $. E.-A. i ,/. -B€irz, Bestimmung von Kcnngrdnen drehelastischcr
KupI[
gen, Konstruktion, 11/61.
. ,,l?l ,4., Selbstspannende Rienrentdcbe, Konstruktion, 8/54. . Decker, K.-lL. Die Fcstigkcirshypothesen und ihre Anwendung, Die
Tcchnil( r)/54.
Verlag Tcclrnik. Berlin.
.
Decket, K. H.
i ,(. rar r,
Neuzeitliche Elektrornagnetkupplungc'n. Konslrrkliol, 4/
58.
,
K-H., Was ist beim Einsatz von Elcktromagnet-Kupplunger und -llrcrrs(n /u hexchten' Da, lndu'nicblau 6/60. . Decker, K. H., Elckhomagnetische Kraftschlufi-Wellenschaltkupplnngcn und 'l]rc Decker.
sen. Schweizcr Maschinemmrki 6/61, Goldachi Schweiz.
. Decker, K. H., Yerbindungselemente, Carl Hanser Verlag, Mihchen 1963. . Decket, K.-H. i K. Kabus, Maschincnelemente-Aufgaben, Carl Hanscr VcrlrA. Miinchen 1961.
. De&et, K.-H., Fesriekeitsl€hre, Carl Hanser Verlag, Mnnchen 1970. . Dittnh, O., Konstruktion Slufenlos verstellbarff UmschliDg:ungsgetricbc. l)or
. .
cnirennarkr l3a, Wilflzburg, 1961. Dohrowliski. r.A. Z"1blonski, K.
Mrrr
L Mak, S. L. Rddiik, l. S. Itt h. 1,. B, Detali maschin. Masgiz, Kie\ 1961. E ter, H.. Zahnriider aus gesiDrcrtcn Wcrkslol]en, Fcinwerktechnik, 3/(n).
lL
l(ahlozi
i m$stti tvnlli
.
cnbH, LaneeIl.jagen/Hann. (Blindniere)
At del,
. Carl Bauer, Wnrfef.al-Crone$erg (Befestigxngssclmuben) . Chtistia Bauer KO, \Nelzheim (Telterfedem) .
. . .
.
Heinrich Desch Gmrg, Neheim-Hiisten (Reibungs_Kupplunsen und Riemenr.iebe.) 4. Fiednch I lcadet u. Co.. Bocbotr rturniebsetemenre) Wdlther Flender GmbH, Diisseldorf-Benrath (Zalnriemen) Fottuna-We*e Ac.,Stuttgart-Bad Cansrari (polygon_Verbindungen)
Catl Freudenbery, WeintenniBergstr (Gurnmifedem, Radiatdichtringe) Albert Hirth, AG, Stuttgart-Zuffenlausen (Stimverzabnung) Richaftl Holhetu u. Co., Haan^ild. (Elekro_Zahnk-uppluugen)
, . . K"tb-Xo
,
u;r-Geseltschaft, Sclnaittenbach/Oberpfalz (.IGrbstifte, Blindniete) Lutiitig Laewe u. Co., Berlin 21 (Kugelgelent
. Malnedie u. Co., Diisseldof (elasrische Kupptungen) , Meta uk, Johann Calre, Bamberg (Arlaufkupplungen) , Mobil Oil AO in Deutschlad (Schmierdle, Scbmiefette, . Otbis G bH, Schneidhair/Taunus (Sicherungsringe)
zrianosiu. bczdodirnr adsorrcijska sila 568 adsorycijski sloj 568
, bezdodima alumilijska cijev 601 aluminijska legua za zakovice 84 amtlituda ivBtoft oblika 129
axtomatsko
.
AdoA Sch
ot
, mcka metalna 581 . meka profilna 575 , membranska 593
577
,
cnr.rl, schweinturt,
und Rry r.ase aset GnbH, Frallkfltn
i rxhvi(r 5')l 583 57.1
menbranska 592
belawa dcliana cijev 4 od vatootpomih aeUk! 4
brtla 587 sa zraanoSan 5liil
bezdodlma
, lvrda 572, sr7
d.d,rn,
. 4?0
proliha
dno 16, 17 , debljina srtjeike
575, s76
brtvenica s nekim brtvilonr 5lll)
b.tvila posto.lanog ohlika 5ll5 s lrstenom od pustr :l{)5
stozniku 402
582
, materijal 580, . stlaaivo 582
botubnano
5El
brtvljeni poprcani psteni ll)() prsteni, poprcdni 30:l
16
bradaviiasto zarareni spojcvi 57
psteni, poprcini brtvljenjc 303
Stromag GnbH, Uma/Westf. (elastische Kupplunsen)
Ziller u. Co., Disseldod (Nilosringe)
, plosnata mvna
. melal-nemeialna
bilvilo lratila
. yulkon L.upplungs un.l Getriebebau, Warllle-Eickel (elastische Kupplunsen) . Wirysmam i CnDd, Hagen-Delsten Westf. (Ro[en- und Zahnketten) . TahnrodlobriA Fnedri h\hdlcn AG d.tefitrotuDptungeD, .
je
KG. Maichinsen (Tellerfedem)
' l!!.rueauserkuire, (Wablager)
kamkerisliki rr l4 ,labilintna 5E8's9l
.
Maschinenteclnische Arbeitsg€meinschaft) (Zah-
, Kusewchet, Geors SchiiJel u. Ca., Schweinfu (Weblager) . Srem e,r 16, Berlin-MiinchenErlanger (Buckelschweinen, Elekrrokupplungen) .
brtvlj
Zalnschaden)
Prym-Wetke KO, Srolberg,Rl d. (Stifte) Ringspann Albrecht Maurer KG, Bad Hombwq @inejledel_spannetette te) Indwtrieyerke Schaefrte,-, H€rzogemumch (Nadeltager)
(h Mulco
578
, plosnala 570, 572,
. WIia
Fnedrich Schulze, Berlin
529
587
autonaiska brtva 580
rctkupplungen)
.
tuenice
, diDamiika
-
128
B
Ot inghaus-Werke Gn r?, Wemelskirche Rhld (Reibungskupplungen) . Pi tsch Banag AG, Brtzbaclr,/Hessen und Dinstaken (Gleitlager, Kesset, Elektromag_
.
vijka
nalrezanja
apsolutno kllzanje A-puZ 485
5N8
u obliku romba 576 . aurotuarska 580
batvash lezaj 2S2
.
,
n
rumlo mllll0l,l
. ganiani .rl5 . prakiitni granit.i
bnva
bezdodnno :105 brtvenicatrra :10:1, 576
43,1
567
hidraulik
, clastiino 576
583
izra.lena od viie malcriiala 5?3 od gume, plosnah 5l:l , ugradcna plosnrrr 57:l
tliuiuaih rrsrcnn 588 s tulonr lsl(ir' (lielourie,,, b,u$rinr (liulovxrtorr l0l
107
(lvoslNkoin koTnonr n r\el.nr lo') .iellnosl|vrinr nr!{)ierir s92
581
tl zr
fr fArdun
58(r
@m,t rmroffi DaDserama 583 manselom 106
naglarcima(kotaacimd) 570 nerasialtjivih sloje,a 570 okrugtim brtvma 577 plasrianon defonnacjjom 576
. prijeluna 266 , torztska 234
//
poprednih prstena, dlmcn2jje :108
preiatrjem 570,571 profilnin brtvama 574 pBrcnoo od pusta 30,1 rastarlj ivih spojela 570
. unutamje
-
djjcla 56? roriuju.ihdijctova s79 s pono6! tetTCine s pcttakom 5g2 s pomoau vodenog prstcna 59r sa ztjebovltua 305
silikonskimkauaukom 5?2
- uinjernim takodma 572 - ulaliavanjm 570, 57t - urjertu raslavljivih spojeva s70 - uzduznin p.cimjem 571,572
105
,
s
6t4
bvina rcnlcna. optinratna 360
vrlnjc
v
247
,'ic, kririina 2j3
598
p.irubnica 598 uloriSta 622 crevri kurni spoievi j2. 3l )e2aii 622 - lDkovi 621 - !.ikljuici (zavtueri) 32
-
vodovi 597.
621
ciklidka dilamiaka na!.ezdja 40 ciklidkoopteredenje 39 ciuoidno ozubljenje .106
zubaca lanaanika 380 dinamiika izdrzljlvost lcmlicnih st)(,i(vd .1 viskoznost 241 dinmiaki opt€reieni elastitni lllci l.l,)
,1
za cemeniiranje 4
poboljsanje 4 .. slijenle i cijevi , krom-nikal I l3
ielni kut zahvahe linije
optereaeni
djelovmje
-
435
boko\" protla ,105
jednoslavna
,
zde,no ll9,
dosjed,.vrsli
5.19, 552
koinica
ullut nja
12:l
dno, bombkdo 15, 16 dodatna boam zraanosl 420
dodimica
dvosh*a koanica
405
153
, nalegli 153, 157 , popreano avBli 281 , uobitajeni 284
549, 551
5,19, 551
556
dosjedi za klinasta
austoda 65, 113, t7l, 220 - ljjepljenog spoja 69 oblika 224 uduzno opteredenih vijaka
vrutitr ri{)
kljnasle glavinc 150 dovod naziu 250 dubina uvijuia malicc 122 128
durlcksne
koinicc 556, 5s8 kotnic!. 55').
dvosmierna pqasna n
-
navoja
121
. dijasrm
destilati 243 diierencijal 499 sa stoZnioima 515
5.1
E
126
iza2vana torzijskim
.18()
diobcna kiuZnica 410
13
aeljusna contritusalna spojka 331 60s
kntl vrlci 12,
dinmitko ekviulentno ollorote|i(,
ietnik ,136 , bok 402
koanica 548,
aaanoiin Gasporoft l. iednosravio
, Niiospmteni 304 . rnsl.vliivo 572
ieljani lijev
601
, spajmje tehtcnjem 60e , spajatrje s koldactma 611 , slajuje s iarcjen 610 . spajanje s prirubnicma 612 , spajanjetu zalarjvanjetu 60e , uvarena 19. 20
vratila 585 2aveiv je,n 570,571
dilalacija spojk€ 314 dinreMije dosjeda za poligoDc plollLc t5r luznih lrijelosnika 48li
32
i
-, promtun 601 -, proraau debljjre sijjenke
lanjskim sitma 572 lisokog ttaka 570
cijev
526, 52N
v-zupamlka 417
sivos tijeva 598
, deliana, beiaqa 598 , delidna. precizna 599 , ielilna, sa kotdacima 598 . delitna. Sama 59t , fazonski dio 607 , koeficrjerftrtrja 603 , tuaterjjat 598 -, hjedena 600
s dvost.mon bnvoD s navojein 592
Zljebolin1a za mast 106 . bezdodirno 306. 309 , labirintno 306
savna
148
umjehih mare.ijala - s navojem 598 navojem 598 , baloena 599
zallk
clelna konslruLcija
148
cijev od aluninija 60r
rolim.juies
-
boalo
silu 126 dilc,ucijllno puzanje tarcnice dijagratu deibmaclja 126 sila i defomacija 127 dijeljcni lezaj 258
165, 166 eefiila betavDa ci.jev sg8 cijev sa koliacima s98
c
presibnom nembranstolr nembmom 593
cilin.lriani
celtrifugalna spojka 130 centnranje.
,lilucncii0lnx noja$r koanica, 5s9, 560
40.1
cilindriana.cmcnico 142
brzozatvaiajuii vclril 630 buamst zupimika ,194
pogonskim tlakon (auronatsko
nrvrlenJel \
cilindar.kincnurski
silma
232
ekvnalcntno tcduoira,ro) nnrrcantc 2ti elnstiano br(vljcnic brlvcric.n 57()
clektrolla o znvrlivrnjc 54 clclnuDrsrelskr hnrclh sp,)ikr l2?
r.vdrihilnr
s|n)
U
l2()
ffifiram lhrdi spojka s iedloD 321. 331
tmom Do\B,nm
g jalice, jednostijene
gma
allasta slojka 328 eleldroohomo zavaivmje 5l E-ptZ 487 evolventno
onbljenje 406,
sxneno iell1flje
gmiraio llatno
,( matsjata
rtaamh Dosudz
pam,h korlo\a It djelovmja kod kliesrih
-
reneM
363
365
duljine kod
-
remoa
363. 364
oblika apca 450, 457 obuhvahos kula kod remena 363 164 opteredenja 362, 36:t
- opteiedenja za razne stojrye
149
primjanja sieaos spoja 94 pnjenosnos omjeE kod ktinasroe remenja 165, 166 rdpodjele oltdedelja 150, 456, 4s7 snage 389 stupnja Fekrlvanja 457
udda u slrojosnddi 45 vijeka
hajmja
3e2
356
i
.ilindar
kit za brtvtcnic klin bcz nagiba
571
14:l
, rangentnl
hildboloidnivijtanik 48j Hirlh'oabljenje 163
. ,
142
nlozni 140. uljni 247
)eiaj
276, 279, 284, 286 indukcijska elekridna koi:nica 563
slojka
trenja
iskoristivost 134, t36 ispittri dak cijevi 598 i^ijuje po Euleru 138
-
Tetnajeru
za zaobljena Ioliaci 598 :159
, nonnalni konaini
-
, preslek 355 , siroko nazubljeni 356
iirok
cijevi
-
..
325
, vrtlozna. vodna 562 . vrtlozna. zradna 561 koeficijent sigumosri S za rlaanc tro rle
pahe koilove
142
, uzduzni 139. l4l klinasta rcmenica. dimeMije
I
. rcsulacijska 548 . scno s56,558 , simlleks 556, 557
142
, llosnati 142 . llosnali s rosom 142 , segmenhi 142, 146 , seenenini (dnneMlje) 147
Hertzovo upre,anje 455 hidnulitka spojka 325, 326 hidrodinmidki lezaj 271, 273 hidrcslatski lezaj 271
i9litasti
, . (llosniqnr 5s9, 5('t . , .iednonrvna 55t . , oviicnr 559, 561 , . sunEma 559, 560 , , unutarnia 559
4{):l
, obli ndubljeni l,{2 , obli udublj-i s noson , ol
I
brcja zubaca 383 dvBtoCe
341
kiircnralski
408
- , unutmje 409 E)telweiaova jednadzba 136 lakor asimetrije citlusa 40 -
12
208
356
reben, visokoudinski 357
16
601
dla
tE
ko,npenzaiori od ulovitih oitcvi koniani zatik 165, 167 konstiukcija valjnih lczair 2?('
konsttulcijski aelici 4 koNlrukciiska karaktorisljkn /'tl kontakhi pritisak t{.oDicc 5?8 kontaktno naprczanjc
t rcni.e
138
uski remeni 361
visokouiinski Siroki remeni 367 J
jednadZba koeficijerta lrenja 603 , ElelweiDova 336 za proraaun dopustenih upre2anta jednostaDa polasna kocnica. 559 560
konus,
meliiki
154
klinaslo lr:ltilo, spojevi 147
klilni ventil
628
-
r iazonsh cijevni dijetovi 607
llktivni brcj zubaca
jednostijene srijalice 12
598
li)Flife
podnrivmje
kedzasta spajalica 142
- slojka 314
kmklerisiika brrve 614
0
Callo lmac 375, 377 slavina
139
etur\t 216 Branica zatil.jenosti 418 granldni brcj abaca 43s
valjnih lezaja 276 kalez \alj@e leln)a 276,277 keramii:ki narerijal 436
kircDalska lruznica ,103. 410
-
$rcja
sprje.avanje
zaustavlj
il 296
posonskog
,a
43,1
llting
kodnicc koje omogliujr oltcrcaenje 548
sibarja
arje gibanja
547
tdenice 526 viskoaost 242
paali
t2
, aeljusE 5:18, 549, 551
. icl.jusna. dvostruka 549,5s2 . aeljusna, jednostavna 549 .eljusna, unulamja 556 , dupleks 556. 558 , indukcijska. elektriana 56:l . konstrukcijska izvcdba 548
, lczajna 256 , sinternana 254 kozd 140 . gifk. 3:l I , nrkro izdulici! 14l
ploha 408 toaka
, zalarcni
5aE
,
, poi.sro 548. 559
,,dllcuicirlnr
sl0xh nr l4l
. suho iTdulicnr l.l 55t), 5()0
I
()21
:I!l
s.ltr
I
Mur,
urml
kruto brtvljenje brteenicama 577
ktuaica, diobena 410 , kinemarska :103,410
-. lromjer diobcne
temori, stedddli 62 lazaj 237.246
43s
od dvoslojnos mterijala 264 jednoslojnog matdjala 260 lezaj s aetiri oslonca 280 - - troslojnim matdjalod 261
kuglidli lczaj 276, 280 kut mgiba boka 434, 417
-
apca
zahvahc kuhi Sav 20
411
linije
-, baidno obiljezje -. i:rsri 280
408
-, dijeljeni 258 -, dilldiaka ,osivost (vijek trajuja) -, -,
t
zglobon
, iqliaastl 276. ,
jedrost3mi
-,
246
Uiai
uduzd
. tlizni s yiiestrukim
porSinma
, oblikovmje 174 za zupaaslc
lesirana
ulja
lmce
2,{3
Iemljenl spoj 60, 63
zrainosdu 6l
380
,
-, -, -, -, -,
nosivi
296
Selle6ov 262
ili pohomi
piaho
. umjena 262. 2s4. 341 nasl s dobroh priodjivosiu 296
.
kolliiM
telni pritez
330
105
435
ja
- uvijanja
za
Mponski
125
220
zatik
mprezuje 5,
165, 166 122
savijanje 419
297
u steznom spoju 97 zakovica za aelianc konslrrkoijo
, naziva 243. 245 , mekma mast 296 matedjal 112
, dop8teno 29. 30, 39,50.57,71,
98,
567, 580. s8l
132
, ekvivalentno (reducirano) 28. ,
nuino
(sh/arno) 47
253
. smiano 2?,37
a priv.riujc llr,
77,
80
klirole l4l
tez^l
246
105, 411
savijmja 81,220,221
brtvila
suopodesivi popEnni kDglidni 282
upomi
113
hanlete za bitvljerje 584
, slobodni 280 , slobodDi, oblikoveje 280 . stojeii 257, 258 . ugadni 257
-,
-
305
246
lodmzivqje lrirubni 257
593
593
moment inercije 220 olpora 220
magnetska slojka sa :eljeznin
, l$gliani 276, 280 , kugliani s ndlonoh, popreini 287 , losljani, dvGnjemi lzduzni 286 , nagitni sepr ttri 272 -, nosiv (popreani) 257
. zupaasti 375, 377
I 12
,133
l'l
kliai
. katki klizni . lldista 287 . lnrdiite, dodatni labirinti
, vaijkasti 375 , vibriroje 374 , vijel< tmjanja 390
mjed
kliaih
rastavljivi zglobni 375, 377 Rotary 375, 377 178
laki
brtva
elastianosti
frepila 66
248, 249 263 262
ska
metal,
odul
linija profila 408
272
, konusni
l iuik
. sivi 254
U
178
12
heftbrane, pregibne
279. 284. 2a6
pogonski 374, 175
slecljalni
negapaskal (MPa)
4
luk sprezmja bokola 37:1, 375
243, 245
muivo, mjesavina 2a0
dopmska oznala 279 dopustae lolermcije 279
, hidrodinmiaki 271, 273 , hidroslatidki uduZni 272
, duljina 390 , Gallov 375, 377
. . , ,
nasl
288
lablri,[ne hl1lc 5S8-sql lamele, sinusoidnc 324 lanelna koanica 548 lanac s deliinim somjacima tutceD 375,377 zupaasti s valjnim
nraricc, mnnsctc 120
lljepljeni spojevi 66, 68
ljjev
ll5
, slrrnd.ftlm , vlran! I20
,,1,1
mcmbl
, dusli, oblikovaje 280
ventil 628 kv.lileta aelika 112 zalaia 8, 45, 48
-
278
, uzdurni baavasti, srtr)tullriv , uzduzni iglitrsli 284 , nzduzni kuglidni 284 . vaUkasti. stoZasti 287 . vaijnl 276 . v^ljni 276,217 , vijek hajanja ulorabe 293
, vl'rano ili I
16
llrlno
35, 78
r)N
Elanto
lrnn
natczanje bokova provda 77 navoj 109, 132
vijka
pilcznog
,Iitri
Wi' t
109
..
obuhvaha haka (remetr) 335
. ilaana od okrugle slpke 202
, tanjurasra 177,
efuiaki
, ,
lilasti ll3
I
-
09
apca
- lromjera temeljne klinic€ - nado osi 443 slrezdjm
131
443
temeljnog koraka bokova zubaca zbrojno diobenos konka profita 41t
-
109
442
ataosti bokova
naziwi tlak cijevl
597
okrelni momert oktoidno
oabljerje
N-!E
lri
ulapdmju
oabljdje
opruga
nomalni tut zahvara 461 normal,o napre,anje 27
464
tice
, ,
hod
k
177
korljena zup.a ,172
rav m zupcima
pilasll
mvoj
pipac
6ll
-, ttrrni , ravd
, ciklitko 39 , dinanitko ekvivalerhlo , njihajuie 284
. lisnata 177, 183 . lisnata u sloju 183
pittiry
s kosim i zaklvljedn bokovnna 469,416 ravnim zupclma 463
iavnin zupcima 474
, mprezanje 180
-, odstupmja 198, 200, 201 , optereadje ,
417, 422
lrslEndta
194
os, osiguraai,
, iskoristivosr
130
slecifidna , specifiani
506
sila 177 progit 177
513
jednostavni 499, 502, 50:l , jednostuparjski 49e, 5l)l
,
tdjuasti
, koaksijalni 499, 501 , plaD brzind 509 , pogonski nronrcil 511
I 19
obLikofl I l7 vijaka silom I l7 , stardedno ll? o^bljene remenice 369
, piijerosni onrict sll , prividna sta8. 512 , sile na drzaau 5ll . sile m zubimn 511
ozubljenjc 402. 419,,141
. slozeni
ovijena pojasDa
ko.nica, 559,
561
, tipovi s
Evtin bokovima
llifih l6l
, v-p.rovi 509 plrnetaari rcdukl(r 506
flxll
l0
flinovi , unullnic 408. 422
,199
508
. viSestupanjski 499,
408
, clolvenlno 406, 408
,
119
-,
456
, gubilak snage 512
ploiom 323 sild 352
157
, nma (lipkasta) 190 , rama tonljska 177, 190
latrlarih prijenosa 37:l popEino opleiedenih vijaka
633
506 sa stoaikom 514 , Erada 499, 500, 502
oplerenrcst korijena zupca 449 oploi:no tlaino pod azivaie 386 ortliDghausova spoika s jednom tanon
, cikloiduo 406
0
633
llaneimimultiplikator
435
prijenosnlk 410.411
144
133
2E9
197
188
atte1islika
. oblici 1,15 . shdardn!
prijeno$rik 499 sa dla pda Tuptanika 499,
-, cilin&iane {aane 197 -, iusto6a 180 -, fleksijska ehsnana 233
nosivosl bokova 455. :156. 473
obliko;njc 5,
, promjenljlvo 606
175
od okugle
,Ii eni 20
apaanjk 4l l. 412,
186
opru8a metalstik 209
reieikdte koNtrukcije 20
aelnik s
. zavoina lleksija
opiereienjc cijeri. mirno 606. 607
471
325
130
486
, viaara, tvalittla 203 , vlaina okrugla 207
prinbnlce 617 u poptanin lezaiima. lombinirano
443
, Witworttovoj 109
nisko
palac 341 laloidno ozubtenje
441
osi 443 profila apca 442 paralelnosti
ll0
P
Pa (Pascal) 12
442
diobdoe koraka profila
ISO I l0
plosnai
, srednji , Siljasti
178
, llaana od okruglo8 profila 205
odstupmje debljine
,lijevi ll0
.
tnrdjni susiav
, nrclll 408
110
, grubi 110 . j€dnoobrmi
l9l
491 obloge, ne, za nd na sulo 324 obodna brzina remenice 357
2:10
501
505,
I
Ml,rt,
ml!l
lloaasta kodnica 548
povEtna z6klolka 635
plole, elaslidne l19
ploha, kine@lska 408
pousina vrljanja 403 pozitihi ponuk profi1a 416 srmidni broj ab&a 434 lrecizne deliane cijevi s99
pnematsla spojka 325
predzatezanje, sila 614 pregibne mdbime 593
, arpaasle 119
-, z1:lezdrlto-pstenate
161
lodatci dopu$tenih uprezeja podloska
prekiveje profila
38
117
ubrizsavdjm 386 - tnjem 252, 297 - uljaod Daglon 297 - umjanjem 252, 298 !]oDjavajm (umakajm)
aa7
, opioano 298
pogonska giupa za broj ciklula
i spelte
kut zahmtie crte 428 kul zahmtne lini.je 416,422,435 lea. 374,375 dak
cijevi
nosivostisloZnika,lT2 logona lmca 387
597
pogonsko uduztro opieredenje 126 pojasna koanica 548, 559
-, -, s pomoCu zateae rmmice lnje&si s vise rcmena 357
pomak
-
p.ofila ,
416, 417 416
pozin\ri
popretli (radijalni) sav l0 poFetno bacmje apca 442 postupak Tredgoldov 464 posuda l0
.
-, nulli 410.411 -, llanermi 499 -, @djelni 401 omjerom prikljuaci Stapova
519
340
pogona
458
tioicnja rarcnicc 515 upomi! leiaja (uduznih) 272
prclrt, dopustcni lromje! 79 prsteD valjnog lezaja 276 prsleraste optuge 157 pstal, elastiani l19 Pulvis spo.jka .130 puanie tamih priietosnika
lrijoosih
puz
slijela
151
, evolventtri apdasti 150 , pomak 416, :U7 , poziriwi lomak 416
, tokutasti api:6ti 150 prokli,avalje lmih prijenosnika 519 promjer diobere lauzrice 435
optimalm brzim 360 samozatczujc 136
slobodnl polntni ognn
viseslojni 342 vlaslita tezina
[
35]
3.16
. . . , .
cilindridna
142
dlodijelna sa dva rcd p'll klinasta. dinrenzlrc 35') klinasta, dvodijclu
rd
.tl5
pon,itu lr'/
ozubljena 369 . lomiana (uporna) 35,
, studedni prcfil il85
598
profil ozubljenja
, , , , ,
pomak, klinasra 358 Sirokc klinastc rcmcnc 158
. odnosl sila 489
opteredenje 617 sila i momenti 613
156
. Iiroko nazubljeni 156 . uskl beskonatni 355 , , normalni bcskonaani .155 . , pre,jek 155 . , usli 361
401
evolaentni 486
s98
, klimsti 361 ,' nomalni konai:ni
klinaste renrene 157
prirubuca za zavan@je 612
cijevm
reSulacijskekoadce 548 relatlha puidja vrha zupca 4l:l tetuen. elastitra defomacij. 336
sl9
prinbni lezaj 257 , . , ,
redukcr.lskilcntil 610
remenica 357
, broj zubaca 484
i vezica 24
pritubnica, slobodna 612 poligona pioflna Eatila 153 poluknSla zakovica 74
polreano oltcrcinih viiaka 130 pijenosa ]{linastnn renenon 159 raznaka osi aelnlkA 426
373
, iami, s konstmbim
,193
nosivih aeldka 448 noslvih lczaia (poprednil) 261
436
prijaomlk uemeNki ogdiaenih 253
lemp@tura 385 posonski fakor ra 93
-
avmtodu 25 nomalnih puznil prijenosika
stupnjevitim rmenicama 339
-, lmami
401
605
- !a
s pomodu logonske i slobodne reinenice 340 zupaaslim rmeroft 368
rr]:mim prstenom 252 oltodno tlaCno 386
cijcvi
konstrul
prijenff llosnatim iehenom 335
296
,'rii. osriik
dina,nitki oltereaenih zavrenih
priSusna zaklopka 634 prigulni veltil 630
lija
-. oplolno (cirlIl&ijsko) -, for-life 296
debl.jinc srjjenkc
429
lresee hjetne smole
rrztliclni
99
prenosivi okretni moment slojke 325 lresjeci zavdenjh nosai:a 26
podloska osisrlmja 117 podloska st2adardizirana 117 podnaila,,e 239. 296, 384, 44'7 kapaDjen 386
- msau
promtcri kinematskih kruZrior 4.15 proraaun aisto el^sliano optcrclcnor st!)ir
, zalezna 336, 353 , zatezm, oplereiena optr'gonr
puzni prljenosnik 484. :lE5
:15.1
r€monski pfl.lcnos 335 s klinastim rehctrom 354
l
ponoiu zrtezne rcmcii.c
iaaLrnska debljina
d telnih zavara 23
povrti.a zav
a
24
FdUUS zakrNljcnja bokova raiilati 243
r.slavliivi sporc!i
107
,upaanikr
4{)8
zatcznonr !cnrcnicom :152 , ollorcni l:19 , l,olukriThi 139
rcn'cr'lc, gunicno
l4l
.1.10
Tfii
ranr
ttruh
spajuje cijevi lemljenjem 60e
rotacijska tarenica 523
- lijepljeijen
Rotarylmac
375, 377 rotirajuCe brlvljenje 567 rutavci 215, 218 -. EeId 218
219
-
prirobnicMa 612 ,avanvejem 60e slecifiano kliz je tarenice 529
smolodmuivmje m6nma nosaa 20 savijmje, uiestalosr
251
Schon'-osiguaai
43
.lenljeni 63 ,lijelljeni 66
Se ersov lezaj 262
serokoanice 556.558
sigmosni ventil s oprugom 629
sila
-
s utegod 629 119, 134
bdvljenja 614
osi
352
predna?rezmja
-
p'edzalemj^
614 126
. najnaaja 126 , v
siinplekse kotnice 556, 557 sidooni zglobovi 317 sinlerirrne kovine 254
dja
spojwi
-
pdi,na
s steaim
91
90 90
141, 115
glavirma
,lijepljoi
155
66, 68
. n€Esravljivi 5,
10
, metavljid 107 , vij.ani 116
-, visokoavmd
116
243
slijepa lrirubnica 598 slobodna pirubnica 612 smiano naprez 27, 28
je
Smilhov dija$am 52 smole za lijevaje 255
brcj 266 !tr.Uasta 342
sornnerfeldov
, dllatacljska G,dnzno
, , , ,
spojka
kliaih koluta 327 akuulira enersiju - Merallt* 331 bez
317
-
statitki optereaeni lruti
vijci
129
brtvljerje 567 Staufliro\€ mualica 251 statiako
lll
$ezni dosjed 95, 101
spoj
E9, 97
, cilindridni 92 . aisto elastiaDi 96
pokreujila) l13
,elastitro-plastitni , fomiranje 102
elektiotnagnelska lamelna 127 elekhoma8netska re\erzlbilna 329 elektomaenetska s jedrom ramo
96
stlje.ka. minlndna debljina stlaaivo
brlvilo
14
582
$ojeai leza.j 257, 259
koanica
. indukcijska 325 , jednolameha 322 , kandrasta 114. 322 . kan&a$s .astavljjva 323 .lGrdansl
srozasta
. konpenzacij sta, neelasdana 314 . kula 313 . krglash zglobna 317 , lamel.a tama 322 , ma$etska sa Zeljeaim piahotn 330 , Ortliryhausola. s jednom tdlon
stulmi prckrNanja 429, 435, 466
561
stozdk 401, ,
bok
463. 467 402
. nulti, s ramim
alcnna
hija
sprezanla botnih 433 sumama po.jasna koanica, 559, 560 svomjak 169, 171,215 s navojeft I
ll
opllaim takama
i2l ,
, vilelahclhd 122 . voith-Sihchir. lu n,hnl, 319
datinskim drljuiivej eh 325 gummiD kmdzea 319
sfoinica, kminjo
lle
. viick rrlinnin
:rr)2
,lilni
463
Stribeckova kn{lja 2:17 srruk vijka 124
323
, sigumosra
Pulvis 330 s teliadm
62
, pneumalska 325 , prirubna .l13 , ruano rastalljiva 322
313
koja
601
325
elektromagnelska 325
plotom
rastavljiva 122 spajalica,
, centifugalna 130 , aetusno cenhifusalna , defomacij lti rad 118
ciiNi
staniste 243 statiaka nosnrst na valjnom tjclcscu 2')l
povNirom 327, 331 -, elektomaernctska zupaasla 32E . nidralliaka 325, 326
125
. diferencijaha
sinletska
, prirubni 1l -, steai 89, 155
. stezni. kotutidiei , stezni, rasre2anjem , siehi, skupljanjem -, steai, ul.jem 9l . zakoviani 71,87
srddddni lenovi
31.1
,eije-on prasinom Vulke 321 za puihje u rad 310
351
119
standardiziranc podloskc I l7
315
lrekldnimsvomjacima 322
aelianih konshuldja 20 glavine 139 s loligonih profilnim vrariljm t5l sa svoqjakoh 169
sanduaasli
kiznim zglobom
ludnim apcima, zupdua 315
spoj 3.9 sm=okoarost 134, 136, 155,491
,lhtni lo icd'r.1. tr,ziDa protoka
luinnn zublma
spekrj naprezada 42
-, nomiraDi slimlni puz 486
kliznim kolutima 327
gumcnnn stozastim ulotcima 321
s kolaacima 611 navojm 610
, kuglasli 218,219 , nosivi 218 , lo$orni ili uporabni 219
-, !6toasli potpomi , unutmji 218
gumcnim pBicnonr 319
609
optereien na savijante 6 kuhi 20, 22
, foprcanl (rddrlahi) l0 111
, uz(lu7tri (rksijalni) , vi(c i ohtioi 7
10
I
rurdo
IriNlo
T
tingmijalno puanje tarenice
s23
larenica od gume 540, 541
d
l&nlnala pietmog
eta
diferencljalno puzanje 526, 528
dopuski stosci 52.1 dopuiteno lrosenje 538 fakor troienja 515
, nalrezmte materijala 523 , oblik rotacijskog tijela 523 , okeho klizno sjbdje (diferelci.jalno
puzatrje) 512
ili
uaino
.
trvit{rje matice" dubina
535
, tdgdcijalno klizno gibanjc
11jela 239
, mjesovilo
. zae javanje 532
139.
visina, cilindriina
140
, rekuie 219 tuljac. ulozni ll5.
I
valjak, vijek
trai&ja
ldac
239
393
lisoko ozubljenje 410 viieslojni rcmen 142
5. 376, 377 lEljlasti \aljna r|elelca 2'7 6, 277 latjni teiaj 2'76,277 37
s kliMstim renenom 358 V-ielnici s kosim nlcima 434 V-aelnik 416.461
vrijator l6
venlil
tnrbohidrauliina spojka voitn-Sinclair 331
625
s nogudnoiCu Proojene sinjda
srrujuja
628
523
, brzozatvmjudi 630
, dopultena 351 udamo oplereienje 39 ugradni lezaj 257 241
, htni
V.
, par
-
zuliuika
417
stoznlk s kosin
i
stoznik sa ravDim zuPcima 474
zulianik
417
628
, odbojni 629 , prigufiri 630
, rEdukcijski 630
-, sismosni s opru8m
zaknvljcni'n
bokovima 476
Vr,. par zupaadka 417
ll unestalost savijanja 351
llaano naprezmje iezgre 110 V.,,,. pd zupamika 417
vodod, cijovni s97
-, klipni 628 , kosi 627
ulja
17
, dihamiaka 24i , kinematsla 242
T
239
240
(elastidno puzaaje) 532
, trosenjc 5.12 vijek tra,janja sl8 , lrijeme troleda (habanja) 538
- vatka 393 - zglobova 394
134. 239, 44s
kottatrja 219 miromja (stariako) val.juja 23e
, proraaun zaedjAvanja s39
vijek trajanja lanca 3e{) - spojnica 392
l:11
, standardri
klizanja 219
534
. sile 480 271, 272
, igliaasti 286
414
klin
.., lrijenosnik s22, 542
, rusenciialno puzanje , trcqjc busenja 528
osi
Tredgoldov postupak 46.1
sibanja(kineiiiko)
, stupanj gnbitka 535 , lirina elastitro defomirane povrslne
vijaanik 431, ,178 , liPerbololdni 'lEl
, hidrostatski 271,272 ftedusobnog polozaja
, pogonska snaga 535
529
122
za telnnc konnnrkcijc ll() . poprcano otleicacni 13l
89
( )iar l0 kngliili lezaj 286 lczaj 2E6 . baivasli 286 . hi&odinmiaki
utiini I ll -
122
dlbina
, minimalna
u,duznj (aksljrlni) spoj
, hid.ostatiatih 240 , pogonski, dopuSter 597 tok sila, zatvoreni 119. 120
trstih
-, rotacijska 523 , snaga tenja 53s , specifi&o klizmje
,
. doluStdl bodni 139 , hidrodinamiiki 240
, ozlijebljena 520
, pro.aiun holenja
njn pqtsrn kotoica. 5s9 408, 422 urcdri z! rulomatsko lodnMzivanie 252 pod,nazjvanje 250
vladno Daprezdje 35
, pogonski s97
trenje
, clastlrri 124 , loti 125
lnul
,rnlrnlc ozubljcnrc
413
, cljevi, ispitni 598 -, . nazivni 597
s39
, kinenratska loaka 526 , kontaktni lrithak s28 . kontaltno naprezarje 530. 532 . kutna bzha 535
apca 419,424
visitu zupca
globoidni lrljenosnik 542
-, iskoristivost
lll. ll4 rlu I ll rrilrri! ^ s Blnv,nn
:r8s
titnJro opleredenje 449 tjemena debljina
{tIrr!'etri r trlr8(nrr l,l()
,
LLlrc zr po(lnrulvrnie
542 preEane pldtiane mase 540 sivog lijeva 540 u obllku knzre ploae i raljka 522 sto2nika I uljka 522 , apsolutno klizanje 529
, , , , ,
tcloskotsko vrnlil{, ll6 tcmeljna kn'znica 406 temperatura,pogonska lE5
629
vratila, salidjiva 215 vralilo 215 -. iuplje 215 -, teleskopsko 316
I
Ii,T
raar
lnh raspomim klimm 630 uduzno nepomjdnih vrerenon 631
vrtlozna,odna koanica 562, 563 vrlnja, gradi:na brzina valjdh tjeleiaca 294,295
-, ptijetaaa
uduzno pomiinim
retenom
247
-
i okerljivim 631
-
zatezna
lll
rcmenica
Witi,oflhov cijevni navoj
415
, vijadi 401 , vrijednosti Sirina 440
s
. trapezasli
, koniini 165, 167 , nalonski. 165, 166
I
vrha
. mali 436, 417 , Dulti 4ll, 412. 417 . veliki 417
Mgibom 323 pilasti 323 -,
353
115, i65 za zakivanje 86 , cilindrii:ni 165, 166
109
zasiljenosl
jonosr)ik!. veliki
uha 4l:l
zupci koji se ukaptaju 323
zailk
l\lllisova jedna&ba 505
. relatima pDtmja
-,
p!i
lirlirurur
,140
379
, tjemena d€bljim 419 -, tjemem visina .{13
zattita, portlinska 113
krivlloi r uzdlininr
visokoulinskih
-, oblik
631
uduao pomiinim \tetenom zapomim klinoin 630 zaSiljenost vrha npca 415
nlkollm 368 v lijdalik 483
u
zub. ople.ecenje 448 zubac, grmiilni broj 415
zupdasta
323
prijenosnit s
oabdcon
41s
vralila, spojevi
150
zupaasti lanac 375,377, 397 s valjnim zglobonr 178
rehen, brzina 368
zahvatna linija (dodimica
profila) 40s.
406
.
-, prigusna
, debljina
s eksllozlvom 83
. slljepa 83, 86 , iuplja 81, 86 . toplo zakovara 72 , upnsteDa 82, 86
-
172
. zasjeani 165,
634 zakon ozubljenja 402
, plosnato ohtrgla 82 , poluotnlgla 74. 62. 86
stojni
167
za@de koNrrul
35
. DfuOarrcaslr )/ zav ivmje cijevi spajanjem elektoogomo
609
53
59
, ultrazvudtro 53 zavarivost najvainijih
telika
zsiob, jek tajdja
394
zde,no djelovdje 5, l1e zasjedtri
zaiik
165, 167
zasun s krutim jednodr.jelnin
tijelon 6j2 - kntnn zalomim rijetoh 632 podesivim visedijelnim zapomim
itelom
632
Zinua slajalica
uutamjim ozubljeijen 409
zliebovi za odbacivanje uUa 309
342
VELEUEILISTI: U \IARAZDII,IU
, aeho elektootpomo zarez, djelovanje 123
i
lijevim uspooom 431
23
, tupi 5 . lnpi kutni 22
-
od plastiane mase 460 s desnin uslonom 431
zradnost, logonska 279
, ugradbena 158
,{
20
I
IIRIHIINIDIIIIR
t
I J
GOTDEN MARKETING
.
TEHNICKA KNJIG/
!
0
iltilililililillil111il stvo ibrodogrodnie Sveulililto u Zog. rebu te vilim i visokim lkolorno od. nosno veleutili6limo. TrcCc izmiicnjcno idopunleno hrvotsko izdonje osuvremenjeno ie iprolireno, Toko su, prlmierice, s postojeCim normomo usklqdeno poglovlio proroCuno rovorenih spolevo (dr. sc, Z, Herold), steznih spolevo (dr. sc. M, Kosteloc) te plonetontih (dr. sc. M. OpoliC), Kniigo ic iu tehnitkom smislu priredeno no znolno viloi rozirri nego prothoJno izdonjo. Ovo izdonje priredio ie dr. sc. Miion OpoliC, red, prof, Fokultolo stroiorslvo i brodogrodnie u Zogrebu U kniizi su jednostovno i soleto teorelski, uz obilie proktiCnih podoto. ko, obioSnieni elemenii stroievor nerostvoliivi spojevi; roslovliivi spoiovi; opruge; osovine ivrotilo; leioji; brtvlienie lelqio ivrotilq; spoike; re. menski i lonConi priienosnici; zuptoni prijenosnici; plonelorni priienos. nici; torni priienosnici; kotnice; brtve; ciievni vodovi izoporno lijelo,
.Trmmp{'^)]
v-
