dimnjaci

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI I

doc. dr. sc. Iva Muraj

14.a predavanje: 1. 2014. DIMNJACI I VENTILACIJE INSTALACIJSKI PRODORI KROZ KONSTRUKCIJU

DIMNJACI I VENTILACIJE INSTALACIJSKI INSTALACIJSKI PRODORI KROZ KONSTRUKCIJU Sadržaj predavanja: dimnjaci: dijelovi, svojstva, položaj, dimenzioniranje, visina vrste primjeri detalji prodora kroz konstrukciju ventilacije: podjela primjeri detalji prodora kroz konstrukciju sustavi za pasivne ku će Napomena: Detaljnije o svim vrstama instalacija u 3 i 4. semes tru na predavanjima kolegija Kabineta za instalacije: Instalacije zgrada I i II

2

AKM1 14.a 1 4.a predava pr edavanje nje

1

DIMNJACI Dimnjaci su vertikalni kanali izgra đeni u zgradi ili izvan nje od nesagorivog materijala kojima se odvode plinovi sagorijevanja goriva (kruto, teku će ili plinovito) iz jednog ili više ložišta. Dimnjak je sastavni dio sustava grijanja. Uvijeti da gorivo potpuno sagori, dade optimalnu koli činu topline i minimalno zaga đuje vanjski okoliš je: - dobra konstrukcija konstrukcija dimnjaka, dimnjaka, - dovoljna dovoljna koli koli čina kisika - i kvalitetno kvalitetno gorivo. gorivo.

Obama to seek climate deal in Moscow

Europski zrak skra ćuje ljudski život

Chimney smoke billows over St Petersburg in Russia, the third largest source of emissions after the US and China

Oneč iš išć enje enje je posljedica ispušnih plinova automobila, industrije, fosilnih goriva u ku ć anstvu anstvu te složenih kemijskih reakcija u zraku.

Guardian.co.uk, 3.7.2009.

tportal.hr/hina, 24.9.2012.

3

Djelovanje dimnjaka se temelji na razlici gusto će toplih plinova sagorijevanja i vanjskog hladnog zraka (toplinski uzgon, ovisi o razlici temperature plinova i vanjskog zraka, visini dimnjaka, trenju pri strujanju i razlici pritisaka na ulazu i izlazu plinova). Kretanje plinova u dimnjaku može biti: strujanje - treba ga posti ći zastoj zastoj - treba ga izbje izbje ći jer dimnjak ne funkcionira protustrujanje - treba ga izbje ći jer je opasno za život i zdravlje

... iz Crne kronike Zbog cijevi dimnjaka zapalila se kuća Djelatnici Policijske uprave krapinsko-zagorske obavljenim o č evidom evidom utvrdili su da je do požara došlo na nač in in da je iz salonitne cijevi dimnjaka uslijed prodora vatre i topline došlo do zapaljenja drvene grade krovišta...

Zagorje.com, 20.11.2012. Zbog neispravnog dimnjaka muškarac izgorio u po žaru Uzrok požara je neispravna peć na na drva na koju je spojena neispravno izvedena i dotrajala dimovodna cijev. Ku ć a u vlasništvu 61-godišnjaka u potpunosti je izgorjela…

24sata on line, 16.12.2012. Dobar dimnjak glavu čuva Smrtonosni uglji č čni n i monoksid nastaje kada kruta goriva ili plin sagorijevaju uz manjak kisika. Naj č e češ šć i su uzrok neispravne pe ć i ili dimovodi, a kad se tragedija dogodi, kasno je hvatati se za glavu…

Zadarski list on line, 17.12.2012.

4


2

Tehnički propis za dimnjake u gra đevinama evinama (NN 3/07) I. Poglavlj Poglavlje e - Op će odredbe Čl. 4. Definicije osnovnih pojmova: Dimnjak je dio građevnog sklopa gra đevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe, koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priklju čenog ure đaja za loženje. Montažni dimnjak je dimnjak koji se izvodi na gradilištu od me đusobno uskla đenih gra đevnih

proizvoda. sastavljen u proizvodnom proizvodnom pogonu pogonu izvan gradilišta gradilišta od Predgotovljeni (sistemski) dimnjak je dimnjak sastavljen međusobno uskla đenih gra đevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao predgotovljeni gra đevni proizvod ugra đuje u gra đevinu. gradilištu od punih opeka. Zidani dimnjak je dimnjak koji se zida na gradilištu Dimovod je prolaz za provo đenje produkata izgaranja u vanjsku atmosferu.

najmanje ploštine svijetlog otvora otvora 200 cm 2 koji služi za priklju čenje Pričuvni dimnjak jest dimnjak najmanje uređaja za loženje na kruta goriva u izvanrednim uvjetima.

5

DIJELOVI DIMNJAKA svijetli presjek - unutarnji presjek kanala grlo dimnjaka - otvor na gornjem završetku završetku glava dimnjaka - dio dimnjaka izvan zgrade zgrade visina dimnjaka - ukupna visina dimnjaka dimnjaka korisna (radna) visina dimnjaka - visina od dna ložišta ložišta do grla dimnjaka priključna cijev - spaja ložište s dimovodnim kanalom kanalom

PRESJEK PRESJEK - shema 6 Izvor: Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 19


3

OBLIK SVIJETLOG PRESJEKA DIMOVODNOG KANALA - pravokutni ili kvadrati čni (definira se odnosom stranica a/b ili a/a) - okrugli (definira se unutarnjim promjerom)

MATERIJALI ZA IZVEDBU DIMOVODNOG KANALA danas: prije:

šamot i nekoroziraju ći čelični lim opeka, beton

SVOJSTVA DIMNJAKA - nesagoriv i otporan na visoke temperature - nepropustan - otporan na kemijsko djelovanje plinova sagorijevanja (kiselootporan) - dovoljno čvrst na mehani čka naprezanja - dobar toplinski izolator

POLOŽAJ DIMNJAKA U ZGRADI - u toploj zoni zgrade - u negrijanoj zoni zgrade ili vani treba biti dodatno toplinski izoliran - na dovoljnoj udaljenosti od drvene ili metalne nosive konstrukcije ili propisno protupožarno zašti ćen

7 Izvor: Bertol-Vr ček, J., predavanje kolegija AK1, Dimnjaci i ventilacije, 2006.-2012.

PRESJEK DIMNJAKA Presjek dimnjaka za manje objekte odre đuje se prema podacima proizvo đača dimnjaka ili prema izrazima u stru čnoj literaturi .

SVIJETLA PLOŠTINA DIMNJAKA ovisi o:

- vrsti goriva - snazi i vrsti ložišta - načinu izvedbe dimnjaka - obliku svijetlog presjeka - korisnoj visini

LOŽIŠTE ložišta za centralno grijanje kaljeve pe ći, štednjaci, kamini

GORIVO TEMPERATURA DIMNIH PLINOVA ulje, plin, ugljen, drva > 60ºC drva, briketi > 60ºC 8 Izvor: Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 50 i 78

AKM1 14.a predavanje

4

VISINA DIMNJAKA IZNAD KROVA - određuje se zbog sigurnosnih protupožarnih i funkcionalnih razloga - osigurava povoljno strujanje plinova u dimovodnom kanalu - uvjetovana visinom objekta, položajem samog dimnjaka na objektu, visinom okolnih objekata i konfiguracijom okolnog terena - prema min. korisnoj visini (prora čunava se za velika ložišta, za mala ložišta je min. 4,5 m) prema DIN V 18160

9

GORNJI ZAVRŠETAK DIMNJAKA – IZVEDBA GLAVE DIMNJAKA Grlo dimnjaka treba biti izvedeno od otpornog materijala, tako dimenzionirano i oblikovano da omogu ćava nesmetan izlaz plinova sagorijevanja. Dio dimnjaka koji strši iznad krova (glava dimnjaka) je izložen ekstremnim uvjetima (vjetar, kiša, snijeg, mraz i dr.) i potrebno ga je zaštiti od utjecaja vremenskih prilika i izraditi u odgovaraju ćem obliku. Za podizanje dimnjaka na ve ću visinu koriste se nastavci koji mogu biti i pokretni.

10 Izvori: Bertol-Vr ček, J., predavanje kolegija AK1, Dimnjaci i ventilacije, 2006.-2012. / Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 31 i 33


5

VRSTE DIMNJAKA prema broju ložišta vlastiti dimnjaci sabirni dimnjaci prema mjestu ugradnje ugrađeni dimnjaci samostojeći dimnjaci

priključeno jedno ložište na jedan dimovodni kanal priključeno više ložišta na jedan dimovodni kanal koriste se za mala ložišta u sklopu zgrade izvan sklopa zgrade

prema na činu izvedbe i materijalu klasičan način izvedbe zidani u sklopu zida od opeke NF

predgotovljena izvedba montažna izvedba

elementi ugra đeni izvan konstruktivnih zidova


TROSLOJNI MONTAŽNI DIMNJACI (TMD) ZA VLASTITE I SABIRNE DIMNJAKE Dimnjaci od gotovih elemenata ili u kombinaciji gotovih elemenata i zidanog obzida. Sastoje se od:

ELEMENTA ZA DIMOVODNI KANAL od šamota ili nekorozirajućeg čeličnog lima Element okruglog ili četvrtastog presjeka od šamota, svijetlog presjeka od 13,5 do 100 cm, dužine 33 i 100 cm. Elementi se spajaju utorenjem i lijepe specijalnim kitom. Čelični elementi su cijevi okruglog presjeka, a naj češće se koriste za etažne dimnjake (gotova troslojna konstrukcija visine jedne etaže), svijetlog presjeka 13 do 20 cm. Spajaju se pomo ću čeličnih nastavaka s brtvljenjem spoja mineralnom vunom.

PLAŠTA Plašt je omota č od laganog betona ili šuplje opeke visine 33 cm ili 100 cm. Plaštevi se spajaju s mortom. Prvi plašt se postavlja u ležaj morta na temelj i zapunjava betonom do ½ visine. Time se postiže izmicanje spojeva elemenata kanala i plašteva (razlog je postizanje nepropusnosti gotovog dimnjaka).

MINERALNE VUNE Mineralna vuna u obliku vrpce ili punoplošne zakrivljene plo če smještena je izme đu dimovodnog kanala i plašta. Vrpca mineralne vune je smještena kod spojeva plašteva. 12 Izvori: Bertol-Vr ček, J., predavanje kolegija AK1, Dimnjaci i ventilacije, 2006.-2012./ Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 98


6

TMD Primjeniv je za sve vrste goriva (kruta, tekuća i plinovita), isto tako za razli čite vrste i kapacitete pe ći i kotlova, kao i za otvorena ložišta.


PROIZVODNI PROGRAM

14 Izvor: Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 103-106


7

IZVEDBA – Primjer: Schiedel UNI keramički dimnjaci

Ventilacijskii keramički elementi.

Provjera ugradnje po vertikali.

Nanošenje specijalnog ljepila na keramičku cijev prije slaganja.

Kompletan dimnjak na jednom katu, s ventilacijskim kanalom na desnoj strani. 15

http://www.beodom.com/sr/news/entries/installing-schiedel-ventilation-and-chimney-elements-in-amadeo-ii

ETAŽNI DIMNJAK Troslojni element visine etaže. Pogodan je za sve vrste goriva. Pogodan je za sve vrste objekata s naglaskom na višekatne i višestambene zgrade. Tehnologija montažnog sustava gradnje, koji osigurava ujednačenu kvalitetu izrade i ve ću brzinu gradnje.

dilatacija



8

TROSLOJNI MONTAŽNI SAMOSTOJE ĆI DIMNJAK Samostojeća konstrukcija koja se koristi za velika ložišta. Sastoji se od 3 osnovna elementa: vanjskog nosivog plašta od armiranog betona (d=15-25 cm), toplinske izolacije od mineralne vune i cijevi dimnjaka od tehni čke keramike ili nehr đajućeg lima. JEDNOSTRUKI

DVOSTRUKI

POSEBNOST IZVEDBE: u nosivi plašt mogu se ugraditi 1 ili više manjih cijevi dimnjaka različitih presjeka KOMBINACIJE JEDNOSTRUKIH DIMNJAKA


TROSLOJNI DIMNJACI OD NEKOROZIRAJU ĆEG ČELIKA - dimnjaci od tehni čke keramike s vanjskim plaštom od nekoroziraju ćeg čelika - dimnjaci od dvostrukog nekoroziraju ćeg čeličnog lima - dimnjaci od nekoroziraju ćeg čeličnog lima s obzidom sastoje se od nekoroziraju će čelične cijevi ili cijevi od tehničke keramike, mineralne vune i obloge od lima ili zidanog obzida.



9

Tehnički propis za dimnjake u gra đevinama (NN 3/07) IV. Poglavlje - Projektiranje dimnjaka Tehničko rješenje dimnjaka, kao sastavni dio glavnog projekta gra đevine obuhva ćeno je: - arhitektonskim i/ili građevinskim projektom, - strojarskim projektom. Arhitektonski ili gra đevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehni čko rješenje vanjskog oblikovanja dimnjaka i pristupa dimnjaku mora sadržavati tehni čki opis, program kontrole i osiguranja kvaliteta i nacrte. U nacrtima potrebno je dati: - broj i položaj priklju čaka uređaja za loženje - položaj dimnjaka u gra đevini, - položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina iznad krova gra đevine - položaj naprava za pristup dimnjaku i pristupnih otvora s vratašcima za kontrolu i čišćenje. Glavni projekt obiteljske ku će i jednostavne gra đevine u dijelu koji se odnosi na dimnjak sastoji se od tehničkog opisa i nacrta. Iz nacrta mora biti vidljiv: - položaj dimnjaka u gra đevini, - položaj izlaznog otvora dimnjaka i njegova visina iznad krova gra đevine i položaj, - naprava za pristup dimnjaku i pristupnih otvora s vratašcima za kontrolu i čišćenje. Svi projekti gra đevina stambene i stambeno-poslovne namjene obvezno moraju imati i tehni čko rješenje pričuvnog dimnjaka. Broj i raspored pri čuvnih dimnjaka odre đuje se tako da svaka stambena jedinica ima najmanje jedan priklju čak na pri čuvni dimnjak. Na jedan pri čuvni dimnjak dopušteno je priklju čivanje najviše pet ložišta na kruta goriva.

19

POLOŽAJ DIMNJAKA U TLOCRTU (u unutrašnjosti zgrade)

3-5 cm

20 Izvor: Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 26 i 27


10

PRODOR DIMNJAKA KROZ STROPNU AB. KONSTRUKCIJU

Vanjski plašt dimnjaka ne smije biti prekinut ili optere ćen nosivim elementom. Otvor (rupa) u podru č ju prodora kroz strop je cca 3-5 cm ve ća od vanjske mjere dimnjaka. Raspor (dilatacija) koji preostane nakon ugradnje ispuni se nezapaljivim izolacijskim materijalom. 21 Izvor: Schiedel, Dimovodni i ventilacijski sistemi, str. 28

DETALJ PRODORA DIMNJAKA KROZ RAVNI KROV

RAVNI KROV SA ZAŠTITNIM SLOJEM (ŠLJUNAK)

PRIKLJUČ AK NA DIMNJAK OD ČELIČNE CIJEVI (Ø 50 cm) 1 dimnjak od čelične cijevi 2 hidroizolacijska traka, mehanički učvršćena 3 hidroizolacijska traka, naljepljena 4 zaštitna cijev 5 var

22 Izvor: Krovni sustavi sa Sarnafilom T posuti šljunkom, str. 29


11

DETALJ PRODORA DIMNJAKA KROZ DRVENU STROPNU KONSTRUKCIJU I POLOŽAJ U TLOCRTU

PRESJEK

TLOCRT

23 Izvor: Compartment penetrations, dataholz.com

DETALJ PRODORA DIMNJAKA KROZ DRVENU STROPNU KONSTRUKCIJU I POLOŽAJ U TLOCRTU

PRESJEK DETALJ 24 Izvor: Compartment penetrations, dataholz.com


12

DETALJI PRODORA DIMNJAKA KROZ KOSU KROVNU KONSTRUKCIJU drveno krovište

25 Izvor: Building with Large Clay Blocks, 2004., str. 68 i 69

DETALJI PRODORA DIMNJAKA KROZ KOSU KROVNU KONSTRUKCIJU drveno krovište - pokrov limom / kupama kanalicama

26 Izvor: Bauen mit Holz, Bozen, 2011., str. 136-139


13

PRODOR DIMNJAKA KROZ KOSU KROVNU KONSTRUKCIJU ab. kosa plo ča (zeleni krov) / čelična konstrukcija

8 9

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

10

6 7 2 1 obujmica 2 brtveni profil, trajnoelasti čni 3 manžeta, čelični lim 4 zaštitna čelična cijev 5 element dimnjaka (plinski kamin) 6 zaštita limom 7 limeni podložak 8 drenažni sloj šljunka 9 filc 10 spoj lotanjem 27 Izvor: Dach Atlas, Geneigte Dächer, München, 2002., str. 321 i 326

VENTILACIJE

Napomena: Detaljnije o termotehničkim instalacijama u 3 i 4. semestru na predavanjima kolegija Kabineta za instalacije: Instalacije zgrada I i II

OSNOVNI NA ČINI PROZRAČIVANJA prirodno

toplinski uzgon princip rada: razlika u temperaturi zraka prostorije koju prozra čujemo i temperature zraka okoline (što je temperaturna razlika ve ća to je uzgon ja či i samo prozra čivanje je bolje)

prinudno (prisilno)

mehani čki uzgon strujanje zraka postiže ventilatorom prostorno složenije dispozicije

PRIRODNO PROZRA ČIVANJE može biti kroz: prozore reške vertikalne kanale

otvaranjem prozora, velika izmjena zraka u vrlo kratkom vremenu zrak prolazi kroz reške prozora, vrata i drugih otvora u zidu

U kućanstvima je i dalje naj češća primjena prirodnog prozra čivanja. Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) odre đeno je da je minimalna koli čina svježeg zraka jednaka 0,5 izmjena zraka na sat, što se odnosi i na planirano prozračivanje prostora (otvorima na pro čelju ili mehani čkom ventilacijom) i na infiltraciju kroz reške u konstrukciji i izme đu građevinskih dijelova.

28


14

VENTILACIJSKI KANALI Služe za pravilnu izmjenu zraka u prostorijama bez prozora ili za dodatnu ventilaciju. prostorije koje nemaju mogućnost direktnog prozračivanja kroz prozor (nalaze se unutar stambenog objekta) npr. sanitarne prostorije - kupaonice, WC-i, kuhinjske niše, prostorije za grijanje, kotlovnice i sl.

TLOCRT VIŠESTAMBENE ZGRADE

PRIRODNO PROZRA ČIVANJE VERTIKALNIM KANALIMA pojedinačnim sabirnim materijal visina kanala presjek kanala pojedinačni kanali sabirni kanali

uobičajeno za zgrade visine do P + 4 svaka prostorija u zgradi treba svoj vlastiti kanal za zgrade visine iznad P+4 u svakom katu se na isti kanal priklju čuje 1 do 2 prostorije kanali od kružnih ili četvrtastih elemenata od betona, keramike, plastike ili lima iznad ravnog krova: visina snijega + 50 cm iznad kosog krova: min. 50 cm iznad viših dijelova krova okrugli svijetli presjek min. 110 cm 2, četvrtasti min. 140 cm 2, okrugli svijetli presjek min. 230 cm 2, četvrtasti min. 300 cm 2, maks. 500 cm 2

29

PROZRAČIVANJE POJEDINAČNIM KANALIMA dovod zraka iz susjedne prostorije

preduvjet: stanovi moraju imati prozore koji se nalaze na 2 nasuprotne strane (poprečno prozra čivanje)

dovod svježeg zraka izvana (posebnim kanalom)

odvod zraka u ventilacijski kanal je kroz rešetku ispod stropa dovod zraka iz susjedne prostorije

30 Izvori: Bertol-Vr ček, J., predavanje kolegija AK1, Di mnjaci i ventilacije, 2006.-2012./ http://www.pgm.hr/hrv/


15

PROZRAČIVANJE SA SABIRNIM KANALOM 1 glavni i 1 priklju čni kanal

1 glavni i 2 priklju čna kanala

USPOREDBA SUSTAVA PROZRA ČIVANJA sa sabirnim kanalima - manja učinkovitost tj. smanjeno prozra čivanje - za istu svrhu predvi đen kanal svijetlog otvora 2 površina od cca 50 cm - manja tlocrtna površina s pojedina čnim kanalima - velika učinkovitost - svaka prostorija, koja se prozračuje, spojena je na kanal svijetlog presjeka od 2 150 m - veća tlocrtna površina

31 http://www.pgm.hr/hrv/

MONTAŽNI VENTILACIJSKI ELEMENTI Tvorni čki izra đeni blokovi od laganog betona, razli čitih tipova i dimenzija. Debljina vanjskih stijenki je 2,5 cm (potreban je dodatni obzid), a visina elemenata je 33 cm (3 elementa u 1 m visine kanala).

Ventilacijskielementi s 1 ili više kanala.



16

IZVEDBA - Primjer: Schiedel prirodni ventilacijski kanali 3 ventilacijska kanala po stanu. Svaki kanal je potpuno neovisan od ostalih kanala u istom stanu i od ostalih kanala u drugim stanovima.

Zidanje ventilacijskih elemenata s 2 ventilacijska kanala. Jednostavna izvedba: postava jednog elementa na drugi s mortom kao vezom.

Ventilacijski elementi sa samo 1 kanalom integrirani u pregradni zid (smanjen gubitak prostora).

2 kanala na katu iznad.

Blok od ventilacija i dimnjaka: ventilacijski elementi mogu biti integrirani u pregradne zidove ili mogu biti grupirani zajedno s dimnjakom kako bi se smanjio broj proboja na krov.

33

http://www.beodom.com/sr/news/entries/installing-schiedel-ventilation-and-chimney-elements-in-amadeo-ii

OBITELJSKA KUĆ A SB, LJUBLJANA, 2004., arhitekti: Bevk Perović arhitekti

d1

d2

OVJEŠENI (SPUŠTENI) STROP 1 stropni utor š=3,5cm 2 gipskartonska plo ča na metalnoj potkonstrukciji 1,25 cm 3 toplinska izolacija 12 cm 4 zračni prostor 5 dvostruka gipskartonska plo ča na metalnoj potkonstrukciji 2x1,25cm 6 toplinska izolacija 5 cm 7 PE folija 8 PVC cijev Ø 100 mm s izolacijom

34 Izvor: Exceptional Single-family Houses 9, 2008., 280-297


17

DJEČJI VRTIĆ, LUSTENAU, 2000., arhitekt: Dietrich and U ntertrifaller, Bregenz

DIO TLOCRTA

35 Izvor: Detail 02/2001

NAČIN CRTANJA / PRIKAZ VENTILACIJA U IZVEDBENIM NACRTIMA

TLOCRT 4. KATA (isje čak)

TLOCRT RAVNOG KROVA (isječak) 36

Izvor: Mandi ć, D.: Dom za starije i nemo ćne osobe, Sloboština, Zagreb, izvedbeni projekt, 2011.


18

NAČIN CRTANJA / PRIKAZ DIMNJAKA I DRUGIH INSTALACIJA U NACRTIMA – RAZLIČITI PRIMJERI STAMBENIH OBJEKATA

GARDEROBA montažni dimnjak i masivni obzid vertikala opekom NF (12 cm)

DIO TLOCRTA STANA

KUPAONICA montažni dimnjak i instalacijski pregradni zid opekom NF (12 cm) 37

NAČIN CRTANJA / PRIKAZ DIMNJAKA I DRUGIH INSTALACIJA U NACRTIMA – PRIMJER STAMBENOG OBJEKTA instalacijski pregradni zid montažni dimnjak i masivni obzid opekom NF (12 cm)

DIO TLOCRTA STANA 38


19

INSTALACIJSKI PREGRADNI ZID NAČIN CRTANJA / PRIKAZ INSTALACIJA U NACRTIMA – KUPAONICA

TLOCRT

PRESJEK 39

Izvor: Building with Large Clay Blocks, 2004., str. 70 i 71

INSTALACIJSKI PREGRADNI ZID - SUHOMONTAŽNI SUSTAV

čelični nosači za tipsku sanitarnu opremu / predmontirana oprema

umivaonik, zidni WC s ugra đenim vodokotlićem i kada

POGLED

TLOCRT KUPAONICE (isječak)

40

Izvor: Installationswände, www.knauf.de


20

INSTALACIJSKI PREGRADNI ZID - SUHOMONTAŽNI SUSTAV

PRESJECI

TLOCRTI 41 Izvor: Installationswände, www.knauf.de

ZIDNE OBLOGE I ŠAHTOVI - SUHOMONTAŽNI SUSTAV

OBLAGANJE ZIDOVA Zidne obloge i šahtovi sastoje se od: metalne podkonstrukcije s jednostranom jednostrukom ili dvostrukom oblogom (iz Knauf Fireboard ploča čime se postiže protupožarni zahtjev F90).

42 Izvor: Proizvodi i sustavi suhe gradnje, Knauf Fireboard plo ča, www.knauf.hr


21

ZIDNE OBLOGE VERTIKALA - SUHOMONTAŽNI SUSTAV

LAGANA OBLOGA: - gipskartonske plo če 2x1,25 cm na metalnoj potkonstrukciji - zvučna zaštita (MW)

Napomena: Detaljnije o suhomontažnim sustavima na predavanjima kolegija AKM3! 43

Izvori: Bauen im Bestand, Düsseldorf, 2007., str. 55 / Proizvodi i sustavi suhe gradnje, www.knauf.hr

STROPNA OBLOGA - SUHOMONTAŽNI SUSTAV - stropovi s ovješenom drvenom ili metalnom potkonstrukcijom za pokrivanje instalacija u stropnoj šupljini

ZAŠTITA OD POŽARA

ovješeni strop - zračni prostor spuštenog stropa 30 cm visina ovjesa > 5 cm - gipskartonske ploče na elastično ovješenoj metalnoj potkonstrukciji 2,5 cm 44 Izvor: Deckenaufbau, www.knauf.de / Bauen im Bestand, Düsseldorf, 2007., str. 38 i 39


22

DETALJI PRODORA KROZ RAVNI KROV opšav ventilacijske cijevi

1 djelomično pričvršćena hidroizolacijska traka 2 pregib hi. trake ili fazonski komad – opšav ventilacijske cijevi 3 var 4 parna brana, hermeti čki priključena na ventilacijsku cijev

1 trajnoelastični kit 2 nekorozirajuća obujmica 3 hidroizolacijska traka ili fazonski komad – opšav cijevi 4 var 5 parna brana, hermeti čki priključena

45 Izvor: Krovni sustavi sa Sarnafilom T posuti šljunkom, str. 28

DETALJ PRODORA KROZ KOSU KROVNU KONSTRUKCIJU drveno krovište

1 2 3 4

MANŽETA

1 cijev ø 100-130 mm 2 ljepljiva traka za spojeve 3 mm 3 hidroizolacija 4 manžeta 5 ljepljiva traka 50 mm 6 parna brana 7 obloga

5 6 7

46 Izvor: Dach, Durchdringung, Durchdringung mit Manshette, www.ampack.ch


23

USPOREDBA nekad / danas KRETANJE VLAGE

47 Izvor: Building Regulations and Historic Buildings, English Heritage, 2004., str. 11

PREGLED POTROŠNJE ENERGIJE KOD RAZLI ČITIH STANDARDA GRADNJE

Danas se grade ku će koje troše prosječno 80 do 100 kWh/m 2god. energije za grijanje. Takve kuće troše na grijanje cca 9 lit/m 2god. lož ulja, 9 m 3/m2god. prirodnog plina ili 18 kg/m2god. drvenih peleta.

48 Izvor: www.isover.hr


24

PASIVNA KUĆ A – SUSTAV PROZRAČIVANJA Bitno je naglasiti da pasivne ku će ne koriste konvencionalne sustave grijanja, nego koriste razne

metode složenih sustava ventilacije s rekuperacijom i tehnologije toplinske izolacije. Putem prirodne ventilacije ne može se to čno dozirati koli čina zraka jer je često prevelika razlika izme đu vanjske temperature, smjera vjetra i individualnih navika ljudi. Pored svega, ne može se nadoknaditi niti izgubljena toplina . Sustavi za provjetravanje osiguravaju konstantnu izmjenu zraka, iskorištavaju toplinu iz odba čenog zraka i vrše pravilnu raspodjelu zraka u svim prostorijama.

ZRAKOTIJESNOST / ZRAKONEPROPUSNOST ZGRADA Zgrade koje su izvedene s višim stupnjem toplinske izolacije u odnosu na standardne zahtjeve energetskih karakteristika zrakopropusnost zgrada predstavlja zna čajan udio u toplinskim gubicima.

brtvljenje folija i brana

nepropusne reške (fuge) kod otvora OBRA ĐENI DETALJI

brtvljenje prodora instalacija kroz krovište

49 Izvor: www.proclima.de

ZRAKONEPROPUSNOST OMOTAČ A ZGRADE

8 1 2

3

KRITIČNA PODRUČJA

2

KROV – slojevi konstrukcije 1 krovna folija

1 3

2 zrakonepropusna brana, brana koja se prilagođava vlazi, folija koja sprečava prolaz vlage i štiti od

prodora zraka 3 spoj, brtvljenje ljepljivom trakom 8 prodori, manžete, ljepljive trake

5

VANJSKI ZID – slojevi konstrukcije 4 zrakonepropusni materijali za

površinski sloj

6

5 prozori i vrata prekidaju

zrakonepropusnu branu, spoj L oblika, brtvljenje, sredstva za ljepljenje 6 mjesto spoja vanjskog zida i temeljne ploče, spajanje vanjskih zidova i međukatne konstrukcije

3

4

3 50

Izvor: 10-05.01. Proclima Luftdichtheit, www.proclima.de


25

DECENTRALIZIRANI SUSTAV Izvodi se zasebno za pojedini prostor ili dio prostora i mogu će je njegovo korištenje neovisno o ostalim sustavima. Ugradnja sustava ventilacije predstavlja namjeru regulirane razdiobe zraka unutar zgrade. Dovedeni zrak koristi se za ostvarivanje prihvatljive kvalitete unutarnjeg zraka i kriterija toplinske ugodnosti.

TLOCRT – shema obiteljske kuće - princip decentraliziranog prozra čivanja s povratom topline

PRESJEK – shema obiteljske kuće - princip prozračivanja svake prostorije s povratom topline 51

Izvor: Energieeffizient Sanieren, Berlin, 2007., str. 125

DECENTRALIZIRANI SUSTAV pojedinačne jedinice / elementi ventilacije

inVENTer 14V

ugradnja u zid

inVENTer corner

inVENTer 14R Sylt

52 Izvor: Öko-Haustechnik inVENTer GmbH, 10/2012., www.inventer.de


26

Ventilacija predstavlja namjerno ubacivanje odre đenje koli čine zraka iz okoliša u prostore u zgradi kroz projektirane otvore.

Schüco VentoTherm

modul integriran u pod

u presjeku - modul integriran ispred stropa između dva kata 53 Izvor: Biluš, M. predavanje AKM1: Fizika zgrade

ŠKOLA GUILDFORD, 2010. arhitekti: DSDHA, London

POVRAT TOPLINE ZIMA

PROZRAČIVANJE LJETO

PRESJEK TLOCRT 54 Izvor: DETAIL 7/8 2010, str. 736-741


27

PILOT PROJEKT OBNOVE PROČELJA VIŠESTAMBENE ZGRADE, BAD AIBLING - fasadni predgotovljeni drveni paneli

PRESJEK PRINCIP PROZRAČIVANJA

PRESJEK – DETALJI PROČELJA 55 Izvor: DETAIL 7/8 2010, str. 761-764

CENTRALIZIRANI / CENTRALNI SUSTAV Sustav podrazumijeva pripremu zraka te potrebne rashladne i/ili toplinske energije na jednom mjestu za cijelu gra đevinu ili neki njen ve ći dio. Prisilno provjetravanje vrši se u centraliziranim sustavima u kombinaciji s rekuperacijom topline, tj. predavanjem topline otpadnog zraka svježem ulaznom zraku. Odsis zraka obavlja se iz kupaonice i kuhinje, a ubacivanje zraka (odsis iz rekuperatora) obavlja se u prostorijama u kojima se najviše boravi.

PRESJEK – shema

PRINCIP VENTILACIJE U PASIVNOJ KU ĆI

56

Izvor: ISOVER kuća, 2009., str. 91


28

CENTRALIZIRANI SUSTAV PROZRA ČIVANJA ZA STAMBENE PROSTORE Karakteristična je podjela prostora na tla čnu zonu (sobe i boravak) i odsisnu zonu (kuhinja i sanitarije), dok se kroz hodnike vrši prestrujavanje zraka izme đu tih zona – prestrujna zona.

TLOCRT - shema obiteljska kuća

TLOCRT - shema višestambena zgrada (isje čak 1 stana) 57

Izvor: Zehnder Comfosystems, www.zehnder-systems.de

REKUPERATOR Element u kojem se koriste plo časti izmjenjiva či topline. Svježi vanjski zrak temperature 0ºC ulazi u rekuperator (2), a istovremeno s druge strane otpadni zrak iz prostorije ulazi s temperaturom od 22ºC (1) predaju ći toplinu svježem zraku i hlade ći se na temperaturu od 7ºC (4). Ostvarenu temperaturnu razliku od 15ºC preuzima svježi zrak te izlazi s temperaturom od 15ºC (3). Ovakav predgrijan zrak možemo ubaciti u prostoriju ili ga dogrijati za nekoliko stupnjeva (za što će trebati znatno manje energije nego da se zagrijavao od po četnih 0ºC).

PRINCIP RADA REKUPERATORA

Ventilacijska jedinica zauzima jako malo prostora i može se ugraditi u bilo koji prostor, čak i u ormar.

58

Izvor: ZEWO Air, Kontrollierte Wohnraumlüftung, Beispillinstalation, www.zewotherm.de


29

PRIMJER: CENTRALIZIRANI VENTILACIJSKI SUSTAV U OBITELJSKOJ KUĆI

59 Izvor: Zehnder Comfosystems, www.zehnder-systems.de

PROVO ĐENJE KANALA SLOJEVI ME ĐUKATNE KONSTRUKCIJE Zehnder OnFloor

1 2 3 4 5 6 ZEWO Air 1 podna obloga 2 estrih 3 zvučna izolacija 4 toplinsko-zv. izolacija 5 kružna / ovalna cijev 6 ab. ploča (16 cm) 7 ab. ploča (4 -6 cm)

Zehnder InFloor

1 2 3 4

1 nosiva konstrukcija 2 toplinska izolacija 6 cm 3 elastična podloga (max. 2 mm) 4 kanal 133 x 52 mm 5 zvučna izolacija 20 mm 6 estrih 6 cm 7 podna obloga ovalna fleksibilna cijev Ø 51 mm, HDPE*

7 5 okrugla fleksibilna cijev, HDPE*

*HDPE: High density polyethylene – polietilen visoke čvrstoće Izvori: Zehnder Comfosystems, www.zehnder-systems.de / ZEWO Air, www.zewotherm.de


60

30

PROVO ĐENJE KANALA PRIMJERI MONTAŽE I IZVEDBE

montaža u ovješeni strop

montaža u stropnu plo ču ( „OMNIA” ploča) 

Nakon montaže na tanku ab. plo ču (4–6 cm) s dijelom vidljive armature iznad plo če i rešetkaste armature, betonira se preostali dio ploče u potrebnoj visini.

61 Izvor: Zehnder Comfosystems, www.zehnder-systems.de

PROVO ĐENJE KANALA PRIMJERI MONTAŽE I IZVEDBE Kanali za prozra čivanje – usporedba: okrugle cijevi / plosnati kanali

provođenje plosnatih kanala kroz zid HORIZONTALNI PRESJEK

provođenje instalacija u zidu HORIZONTALNI PRESJEK

62

Izvori: Energieeffizient Sanieren, Berlin, 2007., str. 129 / www.lignotrend.com


31

dimnjaci

Recommend Documents