ČOKOLADA
Č Bakir Lunja IA
ČOKOLADA
Kakaovac (Theobroma cacao) je malo (4 –8 m visine) vazdazeleno stablo iz porodice malvaceae (nekada u pripisivana zastarjeloj porodici Sterculiaceae (lajni čevke),
rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike. Postoje dvije značajnije teorije o podrijetlu divljeg kakaovca. Jedna grupa znanstvenika vjeruje da su originalne jedinke divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazone, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Ju žne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potje če iz tropskih područja Amazone, a poslije od strane čovjeka biva rasprostranjen do Srednje, čak i Sjeverne Amerike.
Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobivanje kakaa i čokolade. Stari narodi su nekada kao novac koristili kakaovac.
1
ČOKOLADA
Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernan Cortes kada krene u osvajanje Ju žne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu teku ćinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravlja li čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati. Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J.
Španjolci proizvode čokoladu (rana proizvodnja)
2
ČOKOLADA
Čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera. Najčešće na tržište dolazi u obliku pločica. Ime potječe iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znač i gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njema čki Schokolade, francuski chocolat. U današnjem nahuatlu zove se xocolatl.Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao ili hrana bogova) daje osnovnu sirovinu u proizvodnji čokolade, to je kakao (u astečkom cacaotl), neugledna je biljka što raste u tropskoj šumi od južnog Meksika do bazena Amazone.
Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2.600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u aprilu je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo pla ćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.
3
ČOKOLADA
Čokolada, kao poslastica je veoma popularna, u Evropi, Švicarskoj, čokolade je u upotrebi od 9,6 posto.Čokolada dolazi na tržište najviše u obliku pločica, potom ovaj slatkiš se koristi kao dodatak tortama, bonbona i slično.Imamo tri vrste čokolada, njihov sastav čine: •
Bijela čokolada u 100 grama: •
Kakao maslac 28 grama
•
Mlijeko u prahu 26 grama
•
•
Mliječna čokolada u 100 grama: •
Kakao maslac 18 grama
•
Mlijeko u prahu 22 grama
•
•
Šećer 48 grama
•
Kakao 12 grama
Gorka čokolada u 100 grama: • •
Kakao 48 grama Kakao maslac 4 grama
•
4
Šećer 46 grama
Šećer 48 grama
ČOKOLADA
Potrošnja čokolade u Evropi, po državama:
1. Švicarska:9.6 % 2. Austrija:9,4 % 3. Irska:8.8 % 4. Norveška:8,7 % 5. Velika Britanija:8,6 % 6. Njemačka:8,37 % 7. Danska:7,7 % 8. Belgija:7 % 9. Švedska:7 % 10. Francuska:4,6 %
5
ČOKOLADA
Čokolada najčešče na tržište dolazi u obliku pločica, bonbona , dodataka i slično. U svijetu čokolada je veoma popularan slatkiš.Svaka osoba ima svoj omiljeni tip čokolade.Meni lično najukusnija čokolada jeste, Milka te Kitkat.Recepture čokolade utemljili su Španjolci ali se tajna nije mogla sačuvati.Najukusniji recepti čokolade, eventualno bi bili i najpopular niji, što označava i veći profit za osobu koja je patentirala sam recept.
6
Čokolada osim toga sadrži:
Visoke količine antioksidansa. Flavonoidi koji se nalaze u svim biljnim proizvodima, daju trpak okus i onemogućavaju oksidaciju masnih tvari u krvotoku i arterosklerozu (začepljenje arterija). Anandamid, prirodni opijat, ali u malim količinama
ČOKOLADA
7
