1. SISTEMATIKA -Sistematika je nauka koja se bavi klasifikacijom organizama. organizama. -KLASIFIKACIJA prestavlja prestavlja svrstavanje organizama u ore!ene grupe na osnovu nji"ove me!usobne sli#nosti i sronosti. -$aaci% &stanoviti uzajamno srostvo 'pisati biljke 'reiti i" Svrstati u filogenetski sistem -Svr"a% omogu(iti pregle osnovani" biljni" vrsta prikazati plan gra!e i ostupanja -Carstva% )lantae Animalia Fungi )rotista *onera Karl Line +,-,/01 2veski prironjak i nau#nik1 stvorio je "ijerar"ijski sistem za klasifikovanje 3ivi" bi(a. Sistem klasifikacije prestavlja sistem "ijerar"ijski" ure!eni" taksonomski" kategorija -4akson -4akson +lat.ta5on0 je skup biljaka bilo koje kategorije. 6ivot7 8omen7 9egnom-carstvo7 9egnom-carstvo7 8ivisio-razio:razre7 Classis-klasa7 'ro-re7 Familia-familija 7 ;emus-ro7 Species-vrsta7 -9azli#iti sistemi% )rironi sistem
A i 9>A sekvenci0 -Filogenetski sistem se zasniva na srostvu. -
NOMENKLATURA je okivanje imena biljkama u sklau s ore!enim pravilima. >au#na imena biljaka su na latinskom jeziku i u sklau me!unarono pri"va(enim pravilima. Ime vrste je binom i sastoji se o imena roa i epiteta vrste. Kompletno nau#no ime mora na kraju imati jeno ili vi2e imena1onosno skra(enica skra(enica nau#nika koji je ati takson opisao1npr.L. opisao1npr.L. o Linnaeus )icea omorika +)an#i(0)ork?ne-)an#i(eva +)an#i(0)ork?ne-)an#i(eva omorika
=pitet vrste mo3e biti% )o imenu neke li#nosti -
#. $ARST%O $A RST%O &L'I% &L'I %A ()UN&I * M+$OP,+TA;ljive se "rane "eterotrofno. ;ljive su eukariotski organizmi sa iferenciranim jerom1 (elijski zi gljiva je o "itina1 retko o celuloze. 9ezervna materija materija gljiva je glikogen1 nikaa skrob. -6ive na gljivama1 na 3ivotinjama1 stablu 3iivog rvveta1 na cvijetu1 na korijenu rveta1 na uginulom rvetu1 na zemlji2tu. &a/a tijela lji!a" 4ijelo gljive mo3e biti% *icelijsko i nemicelijsko +ko kvasca0. Micelijsko tjelo se sastoji o kon#asti" +cevasti"0 tvorevina B 0ifa +septirane i neseptirane0 koje grae micelijm.
Is0ana lji!a" ;ljive su "etrotrofni organizmi. *ogu biti% saprofiti ili paraziti ;ljive paraziti su uzrocnici mnogi" bolesti na biljkama1 3ivotinjama i ljuima +mukoze0. Mikoi2e prestavljaju uru3ivanje micelijuma gljiva i korenova biljaka +simbioza0. $a optimalno razvice gljiva pore ore!eni" "ranljivi" materija potrebna je povoljna temperatura i ovoljno vlage. Ra2mno3a!anje lji!a" 1.%eetati!no4 pupljenjem i fragmentacijom micelijuma #. 5es6olno4 sporama koje po postanku mogu biti% enogene +sporangiospore0 ili egzogene +koniije0 7.Polno -sporama koje nastaju kao rezultat polnog procesa -Carstvo ;ljiva +Fungi D *?cota0 se prema gra!i micelija i osobinama polnog procesa eli na va razrea% ,.Ra2ed M+8OM+$OTA 4 sluzave gljive E.Ra2ed EUM+$OTA 4 prave gljive Poda2ed 9+&OM+$OTINA Poda2ed AS$OM+$OTINA Poda2ed 5ASI:IOM+$OTINA Poda2ed :EUTEROM+$OTINA
;;;Ra2ed EUM+$OTA (6a!e lji!e;Poda2ed 9+&OM+$OTINA -9azgranat micelijum o neseptirani" "ifa 49azmno3avaju se bespolono sporama i polno putem zigogamija - Mucor mucedo- crna bu! Poda2ed AS$OM+$OTINA 49azgranat micelijum o septirani" "ifa 49azmno3avaju se% 5es6olno pupljenjem i egzosporama B koniijama+spore koje nastaju na "ifi0 i Polno askosporama 4Rod Saccharomyces s66.* kvasci1 uglavnom jeno(elijske1 jenojearne gljive S. cerevisiae - pivski ili pekarski kvasac1 poznat je samo u kulturama S. ellipsoideus - vinski kvasac Penicillium spp.1 vi2ecelijska koniiono2a koja se na vr"u prstasto grana i nosi nizove spora B koniija. Aspergillus spp.1 jeno(elijskaG negranata koniiono2a sa glavi#astim pro2irenjem na kome su mnogobrojne spore Claviceps purpurea - ra3ena glavnica1 parazitira u cvetu ra3i. Sklerocija +lat. sclerotium1 tvr0 - tvra tvorevina o zbijeni" spleta "ifa1 sar3i alkaloie1 poznata lizerginska kiselina +LS80 Tuber spp. B gomolja#e. 4artufi rastu H cm uboko u zemlji u simbiozi sa mlaim elovima korenja rve(a. Tuber melanosporum *Poda2ed 5ASI:IOM+$OTINA -9azgranati micelium o septirani" "ifa
-espolno razmn. razli#itim sporama - )olno formiraju se egzogene baziiospore1 jeno(elijske1 jenojearne1 "aploine spore
-)risustvo ili osustvo ploonosnog tela eli ovaj porazeo na tri klase% Cantharellus cibarius- lisi#arka +=kolo2ki zna#aj lisi#arke - njeno ploonosno telo ima mogu(nost akumuliranja cezijuma07 Omphalotus olearius -zavonica7 oletus edulis-vrganj7 . Satanas- luara7 Pleurotus ostreatus-bukova#a7 Amanita phalloides-zelena pupavka7 Agaricus arvensis B 2ampinjoni7 Agaricus campestris-runja#a7 !omes spp.- truovi +Konzolasta ploonosna tela se za supstrat vezuju svojom bo#nom stranom i baziije su sa onje strane07 "anoderma lucidum -"rastova sjajnica +)olisa"arie1 )olipeptie1, vrsta aminokiselina1)roteine1 Steroie1 Kumarine1 *ikroelemente1 Fe1 )1 $n1Se07 #entinus edodes B 2itaki +& Japanu i Kini samonikla vrsta na eblima "rasta1 u svetu najvi2e gajena gljiva oma" iza 2ampinjona. Ima antitumorsko1 amtibakterijsko1 antivirusno jelovanje.7 #$coperdon spp.- pu"are +loptasto ploonosno tijelo-< Auricularia auricula % judae- Juino ili 2umsko u"o7 &stillago ma$dis +)arazit na kukuruzu0.
;Poda2ed :EUTEROM+$OTINA Ko izvjesnog broja gljiva nije poznat polni proces1 a kako su gljive klasifikovane prema osobinama polnog procesa1 one gljive ko koji" nije poznat svrstavaju se u porazre Deuteromycotina.
EKONOMSKI 9NA$A' &L'I%A " 1.a2laa=i #. &lji!e kao 0ana1 sarze proteine 2umsko meso1 esencijalne amino kiseline1 polisa"arie1 vitamine1 minerale1 velike koli#ine fosfora 7.Sekndani metaboliti lji!a antibiotici - supstance toksi#ne za ruge mikroorganizme + Penicillium notatum penicilin0 mikotoksini - supstance toksi#ne za ljue1 kancerogena materija biolo2kog porekla je aflatoksin izolovan iz gljive Aspergilus 'lavus. >.Indstijska fementacija 6omo? lji!a a. alko"olna fermentacija - proizvonja etil alko"ola +vrste roa Sacc"arom?ces07 b. proizvonja organski" kiselina limunske1 Aspergillus niger1 vrste roa Cania c. gljive imaju va3nu ulogu u moifikaciji "rane biljnog ili 3ivotinjskog porijekla fermentacija pre"rambeni" proizvoa% Sirevi fermentisani nekim vrstama )enicillium ro@uefortii B sir rokfort1 gorgonzola1 ).camembertii B kamember. @.Indstijska 6oi2!odnja lji!a 4uber spp. +Ascom?cotina0 tartufi1 gomolja#e Agaricus bisporus +asiiom?cotina0 2ampinjon )leurotus ostreatus +asiiom?cotina0 bukova#a . )ojeine gljive osim "ranljivi" vrenosti poseuju i ore!ena ljeko!ita s!ojst!a.
7. LI$,ENES (LIBA'E%I-Lisajevi su grupa kompleksni" organizama cije tijelo se uvijek sastoji o E komponente% "eterotrofne gljive + mikobiont0 i autotrofne alge+fotobiont. >ji"ovim uruzivanjem nastaje organizam sa specificnim morfoloskim1 fizioloskim i ekoloskim osobinama koje inace nisu prisutne ni ko algi ni ko gljiva kaa su one samostalne. ' ove zajenice obje komponente imaju korist +mutalisti#ka simbioza0. ->ije svaka smjesa algi i gljiva lisaj. Ko pravi" lisaja alge i gljive su u me!usobno vrlo tjesnom onosu. ;ljiva "ifama opkoljava (elije algi1 ona #ini osnovnu masu tjela li2aja1 2titi algu o isu2ivanja i snabjeva i" voom i mineralnim materijama. Alge vr2e fotosintezu te
proizvoe ugljiko"irate koje i gljive koriste. 4,eteotfne kom6onente liCaja- gljive naj#e2(e pripaaju Ascom$cotina ili asidom$cotina1 #ije su "ife gusto isprepletene tako a grae la3no tkivo- plektenbim. -Atotofna kom6onenta -alge1 to su naj#e2(e neke o zeleni" algi+C"lorop"?ta0 a rje!e su morozelene alge +C?anop"?ta0. ->ajvi2e mikobionata pripaa ojeljku gljiva . Ascom$cota /M0 a ostatak pripaa ojeljku asidom$cota i (euterom$cota. -Autotorofni prestavnici li2ajske simbioze +fotobionti0 pripanici su EN reova zeleni" algi 1 o koji" su naj#e2(i Coccom$)a Stichocaccus Tretepohlia Trebou)ia Psudotrebou)ia i ,N reova o koji" su naj#e2(e% Colothri)Cloeocapsa +ostae i Sc$tonema. -Anatomski razlikujemo E tipa talusa% omomerni i eteromerni. 4,omomeni tals (jednoli=an0 u kojem su (elije fotobionta jenoliko raspore!ene unutar cijelog talusa. 4,eteomeni tals4 "ife gljiva se grupi2u u gornji i onji sloj 1 a ispo gornjeg se nalazi sloj algi +goniijalni sloj0. --4jelo mo3e biti 3uto1 zeleno1 mrko 1 naran3asto1 crno. oja poti#e o pigmenata i li2ajski" kiselina. Sastoji se o% ,.gornjeg corte5a 1 u kome se nalaze pigmenti koji 2tite li2aj o &< zra#enja. E.sloj fotobionata H.sr3+meulla0 koju #ine gusti spletovi "ifa mikobionata i intercelulari koji su ispunjeni voom li zrakom. .rizoii- sa onje nstrane talusa1 u obliku tanki" niti koji slu3e za pri#vr2(ivanje za pologu. Mofoloija liCaja" 'blik li2aja u nekim slu#ajevima ovisi o gra!i alge1 ali u ve(ini slu#ajeva ovisi o gra!i gljive. 9azlikujemo 7 osno!na ti6a talsa" 1.Koast * onji io talusa je #vrsto pri#vr2(en za pologu +kora rveta1 stjena1kamen01 3uti su ili naran3asti. >e mo3e se ovojiti o pologe a a se pri tome ne o2teti1 npr Ochrolechia parella.
#.Lisnat Btalus ra3njevit u obliku lista. 8jelimi#no pri#vr2(en za pologu pa i" je lak2e ovojiti a a se ne o2tete. >aj#e2(e raste na kori rve(a npr. ,vernia prunastri #obaria pulmonaria.
7.&mastD3bnast B uspravan1 ima nitast1 grmoliki ili braoliki talus koji je #esto razgranat i slobono visi s pologe. $a pologu su ugl. vezani na jenom mjestu koje se zove omfa te i" je la"ko ovojiti.
-Li2jevi upijaju vou cjelom povr2inom svog tijela kao i C'E. $a 3ivot je ovoljno a u vazu"u ima ovoljno voene pare i a na nji" panu zrnca pra2ine. La"ko ponose potpuno isu2ivanj kaa se ko nji" prekine fotosinteza1 a za to vrijeme oni se jenostavno ne "rane.
Ra2mno3a!anje" Li2ajevi se mogu spolono razmno3avati sporama +askosporama0 koje nastaju u apotecijama. +zjeli2astim ploi2tima koje stvara mikobiont0. $na#ajnije je vegetativno razmno3avanje koje mo3e biti% fragmentacijom talusa1 pomo(u soreija- tvorevine okruglog oblika koje #ine (elije algi obavijene spletom "ifa. Kaa se stvaraju soreije obi#no se cijelo tijelo li2aja pretvori u zrnastu masu soreija koje vjetar raznosi i pomo(u isiija B izrasline 2tapi(astog oblika na povr2ini talusa.
U6oteba liCaje!a" Imaju tarapeutsko jelovanje za"valjuju(i li2ajskim kiselinama o koji" neke imaju antibioti#ka svojstva npr. &sninska kiselina koja se obije iz li2ajski" reova =vernia i &snea. 4a kiselina se koristi u proizvonji krema za razne infekcije ko3e12ampone protiv peruti1 ezeoransi1 pueti za stopala... -Islanski li2aj B Cetraria islandica- koristi se za pro#i2(avanje isajni" puteva a primjenjuje se u obliku #aja1 sirupa1 pastila za ubla3avanje ka2lja. Ko njega tarapeutski zna#aj ima protoli"esterinska kiselina. 'srali zna#aji% za proizvonju parfema1 lakumus papira1 is"rana1 kao inikatori #istog vazu"a +nema i" u zaga!enim mjestima0 -pionirski su organizmi- prvi se razvijaju na nekom terenu poslije vulkanski" erupcija1 po3ara....
>. AL&E Alge su biljni organizmi #iji je 3ivot vezan za voenu sreinu. 'ne su fototrofni organizmi. ika nije iferencirano na izanak i korijen. -Alge se o vi2i" biljaka ralikuju u sljee(im osobinama% ,. reprouktivne strukture algi se cijele pretvore u spore ili gamete i nisu za2ti(ene posebnim slojem sterilni" (elija. E.Alge nemaju embrionalni staijum u svom 3ivotnom ciklusu H.Alge nemaju epiermis sa stomama. 9azmno3avaju se vegetativno1 bespolno- sporama i polno.
&a/a ?elija ali" Alge su eukariotski organizmi . >ajjenostavnije jeno(elijske alge na povr2ini svog tijela imaju samo plazmalemu +tanku membranu01 nemaju (elijsi zi te se nazivaju ;I*>')LAS4. Ko neki" algi na povr2ini se nalazi elasti#an sloj- )=LIK&LA1 a ko neki" #vrst omota# B 4=KA ok veliki broj algi imaju (elijski zi. loroplasti algi mogu biti razli#ite veli#ine i oblika. roj se kre(e u jenoj (eliji o oko H i vi2e. 'blici% zvjezasti1 mre3asti1 spiralni. & "loroplatima algi nalaze se )I9=>'I8I- tjela2ca proteinske priroe 1 funkcija im je povezana sa aktivno2(u "loroplasta. )igmenti% ,loofil a, b, c, d; 0loo6lasti spiralni /ve/dasti mre0asti Kaotenoidi +karotini I ksantofili0 - ko svi" algi )ikobilini B ko morozeleni"1 crveni" i neki" vatreni" Is0ana ali" autotrofna1 miksotrofna i "eterotrofna Ra2mno3a!anje" vegetativno7 bespolno B sporama7 polno *ogu a 3ive kao plankton1 bentos ili epifitne alge >eke alge 3ive u simbiozi sa gljivama1 vi2im biljkama ili 3ivotinjama
>.1. $+ANO5A$TERIA4MO:RO9ELENE AL&E -najstarija skupina fotoautotrofni" organizama na zemlji. +perikambij H milijare goina0 -*orozelene alge ili C$anobacterija ili C$anoph$ta s bakterijama i pro"lorobakterijama
pripaaju nacarstvu )rokar?ota1 za razliku o bakterija one fotosintezom osloba!aju 'E. Cijanobakterije su zar3ale niz primitivni" svojstava% -prokariotski tip (elijske gra!e -osustvo pokretni" oblika -vegetativni na#in razmno3avanja -'snovna supstanca (elijskog zia je *&9=I>1 kao ko (elijskog zia gram negativni" bakterija. )rotoplast iferenciran na "romatoplazmu i centroplazmu. 9ijetko prisutne vakuole sa (elijskim sokom ali javljaj se gasne vakuole sa azotom. 9ezrvna materija je glikoprotei. -'blici talusa +stela0 % jeno(elijski1 nitasr1 kolonijalni +nepravilni0 i kolonijalni pravilni. -9azmno3avanje isklu#ivo nespolno. Jeno(elijski oblici vegetativno iobom1 neke stvaraju enospore. >itasti oblici-"ormogoniji1 "ormociste i akinetama. -Akineta Btrajna spora1 nastaje o vegetativni" (eija1 ima zaebl#jali zi bez pora1 bogata cijanoficinskim zrncima1 omogu(ava pre3ivljavanje u nepovoljnim uslovima. -eterocista- nastaje iobom vegetativni" (elija. ' vegetativni" (elija se razlikuju veli#inom +kruonije01 sar3ajem +ne sar3e rezervne supstance ni pseuovakuole1 ne sar3e fikobilin0 -Uloa 2na=aj cano60ta" ,N reova sa E vrsta7 prvi autotrofni orgaizmi7 primarna organska proukcija7 2iroko rasprostranjeni. -'bitavaju u slatkim i slanim voama1 vla3noj zemlji Bterminalnim vrelima + stepni C07 na snijegu i leu +-/H stepeni0 Simbionti- u li2ajevima +Colema tena50 =nofiti- u bilju +Anabaena Anabaena - Azolla pinata1 C?cas - >ostoc0 =pifiti- na rugim autotrofnim organizmima +L?ngb?a0 =pilitiB na kamenoj polozi na kamenoj polozi +;loeocapsa1 ;loeocapsa1 )leurocapsa leurocapsa0 Cijanele B u protozoima +amebe i u protozoima +amebe i flagelati flagelati0 =nolitiB u kamenu + u kamenu +*astigocoleus *astigocoleus0 *iksotrofni na#in pre"rane posebno olazi o izra3aja u procesima biolo2kog #i2(enja zaga!eni" voa. >ji"ova uloga je u tome 2to alge koriste C'E koji se oloba!a u proceima truljenja1 a oboga(uju vou 'E.
Pi!edni 6i!edni 2na=aj 4 pre"rana O >ostoc pruniforme1 >. commune >ostoc pruniforme1 >. commune1 Spirulina pirulina platensis , 5 vi2e bjelan#evina nego u p2enici1 H 5 vi2e nego u goveini goveini1 H-HN 5 vi2e nego u krumpiru /M bjelan#evina EM glicina1 E.HM EM glicina1 E.HM lipia1 A,1,1 E1 A,1,1 E1 i ,E kao i sve osnovne osnovne aminokiseline aminokiseline Ra2dio $abobacteia" Chrococcus sp- jeno(elijska alga1 kon#asti prestavnik algi- +ostoc sp. Arthrospira spp. B spiralna kon#asta1 kolonijalna morozelena alga. & su"oj masi sar3i M proteina1 E1HM lipia1 ,1 E1 H1 1 1 C1 gaji se Oscilatoria sp.- kon#asta1 kolonijalna morozelena alga.
>.#. P,AEOP,+TA * SMEFE AL&E 4*nogostani#ni organizmi koji uz mali broj izuzetaka 3ive u moru i to u priobalnom poru#ju pri#vr2(eni za stjenovito no. -& pogleu veli#ine1 morfolo2ke i anatomske gra!e vrlo raznolike%
a0 najjenostavniji oblik stelje je busenasto razgranat i izgra!en o jenog niza stanica +=ctocarpus0 b0 cjevastog oblika +Sc?tosip"on0 c0 ko3asto lepezast +)aina0 0 vrp#asto spljo2ten i i"otomski razgranat +8ict?ota1 8?ctiopteris0 e0 na najvi2em stupnju organizacije stelja posje(a na biljke te na njoj razlikujemo rizoie1 kauloie i filoie - neki makroskopski oblici +AL&;=0 posti3u vrlo velike imenzije +*acroc?stis p?rifera o , m u3ine0 - oja ovi" alga je sme!e-zelena o sme !a 2to je uvjetovano ksantofilima i karotinom. $bog toga kromatofore ove skupine nazivamo feoplastima1 a obi#no i" ima vi2e u stanici. ' pigmenata imaju klorofil a i c1 P-karotin i nekoliko ksantofila +F&K'KSA>4I>1 lutein1 flavoksantin1 neofukoksantin1 neoksantin i violaksantin0. -9ezervne tvari su% alko"ol manit1 kapljice ulja i polisa"ari - laminarin. &nutarnji sloj stani#ne stjenke izgra !en je iz celuloze1 a vanjski iz pektina. Stani#noj stjenci #esto je prioan polisa"ari algin - fukoiin +kalcijeva sol alginske kiseline0.
kao laksativ. -9oop"?ta- ;eliium sp.1 ;racilaria sp. - 4oksi#ni proukti algi+enotoksini0- alkaloii1 u spolja2nju sreinu ospijevaju tek nakon uginu(a alge. -& slatkim voama su uglavnom moozelene ali ima i zeleni" algi. -& slanim voama uglavnom vatrene a u staja(im voama zlatne alge.
>.7. $,LOROP,+TA * 9ELENE AL&E Poja!lji!anje i na=in 3i!ota -)rete3no autotrofni organizmi1 ali sekunarno mogu biti i "eterotrofi. -6ive% O plankton ili bentos slatki" voa O u moru kao bentoski organizmi u litoralnoj zoni O na kori vla3nog rve(a1 stijenama1 vla3nom tlu1 simbionti u li2ajevima O obra2taju voeno bilje +epifiti0 pa i 3ivotinje -Imaju , ili vi2e jezgara. -)lastii B loroplasti +vr#asti1 okrugli1 plo#asti1 vrp#asti1 zvjezasti1 mre3asti0. Resto posjeuju pirenoie. - )igmenati% klorofil a i b1 i P karotini1 ksantofili +lutein0. Resta je i uljem povezana biljna boja "ematokrom +vrsta crvenog karotinoia01 osta #est ko trajni" stanica +cistozigota0. -'rganske tvari mogu pospje2iti nji"ov razvoj D voa izrazito zelena. -8obri su inikatori +voe optere(ene organskim tvarima0. -Ko oveeniji" zeleni" alga mo3emo na stelji razlikovati rizoie1 kauloie i filoie. -)okretni oblici imaju bi#eve jenake u3ine - TIsocontaeT. -)ri#uvne tvari su 2krob i kapljice ulja. -)rimitivniji oblici imaju gole stanice ok je ko ostali" unutarnji sloj membrane iz celuloze1 a vanjski iz pektina +#esto rasluzi0. -9azmno3avaju se nespolno +vegetativno1 sporama0 i spolno. espolno se razmno3avaju zoosporama. -)rou3enog su oblika +kru2ke0 s apikano smje2tenim bi#evima +E-0 koji su iste u3ine. -Imaju jenu jezgru1 vr#asti kloroplast1 crvenu o#nu pjegu i kontraktilne vakuole. Ipak neke se zelene alge razmno3avaju aplanosporama ko koji" neostaju bi#evi1 crvena o#na pjega i kontraktilna vakuola. -Spolni na#in razmno3avanja je gametogamija. ;amete se razvijaju u jenostani#nim gametangijima. )roukt kopulacije je iploia zigota koja #esto postaje trajna stanica ili cistozigota1 a klije nakon faze mirovanja. Rod $0lamdomonas & jezgru ima oko , "romosoma. >astanjuju slatkovone voe i morska stani2ta +plankton01 ali 3ive i na snijegu. )oznato je opisani" vrsta. >azivaju se zlatnim runikom informacija. >eke su vrste postale va3ni eksperimentalni organizmi na poru#ju molekularne biologije1 genetike1 fiziologije bilja i biote"nologije. -'stali prestavnici su% Colosterium sp.-jeno(elijska alga7 Scenedesmus sp.-kolonijalna7 Acetabularia- sifonalna7 Pandorina sp.-kolonijalna. -
jeluju i na ruge alge i manje morske organizme.
@. 5R+OP,+TA4 MA,O%INE )restavlja jenu o grana evolucije koja se ovojila o algi. *a"ovine su kosmopoliti ili vrste 2irokog rasprostanjenja. >aseljavaju razli#ita stani2ta1 postoji oko E vrsta. Imaju paren"imati#nu gra!u i zatvoreni reprouktivni sistem1vi2e(eliske polne organe +A>4=9I8IJ= i A9=;'>IJ=01 nemaju vaskularna provona tkiva. 4Anteidije< Kuglaste ili kliju#aste tvorevine #iji se ziovi sastoje o jenog sloja (elija koje opkoljavaju spermatogeno tkivo. 4A0eonije7 Su organi nalik boci1tzv1trbu2ni i vratni io ima ziove ve(inom gra!ene o jenog sloja (elija.4rbu2ni zi zatvara veliku centralnu (eliju koja se pri ozrijevanju ijeli na jajnu i trbu2nu kanalnu (eliju. Polnost ma0o!ina *e!u ma"ovinama postoje ve osnovne kategorije u onosu na polnost% ,.ioi#ne ma"ovine - proukuju samo anteriije ili ar"egonije na ovojenim jeinkama1 E.monoi#ne ma"ovine - proukuju i anteriije i ar"egonije na istoj biljci. >eke ma"ovine se pona2aju i kao ioi#ne i kao monoi#ne. &a/a ma0o!ina vegetativno tjelo je "aploini gametofit. >emaju prave vegetativne organe1 ve( se ko neki" javljaju strukture koje nalikuju stablima i listovima koje se nazivaju FILI8IJ=. Gi!otne fome ma0o!ina" - cespitozna ili busenasta - reptantna ili puze(a - sfagnoina +ne ukorenjavaju se1 stalno rastu vr"om0 velike povr2ine su prekrivene ma"ovinom- 49=SA4=. Ra2!i?e ma0o!ina" -*a"ovine se razlikuju o ostali" kopneni" biljaka i time 2to nji"ov gametofit vr2i sve vegetativne funkcije1 ok je funkcija sporofita isklju#ivo stvaranje spora ----Spore su uvjek u tetraama. 8isperzija spora se obavlja vjetrom +Anemofilija0 a ko neki" insektima +=ntomofilija0. - Klijanjem spora se razvija protonema koja je najprije u obliku jenostavnog1 a kasnije razgranatog lanca.Sastoje se iz H komponenta%L'9'>=*A1 KA&L'>=*A i 9I$'>=*A. >a kon#astoj protonemi ve(ine vrsta pojavljuju se taloine emergence i pupoljci. 9azvi(em pupoljaka nastaje orasla vegetativna biljka. Ekoloija i fitoeoa0ija< $a"tjevaju pove(anu vla3nost vazu"a i zemlji2ta. 9astu kao epifite na rugim biljkama1ponose e"irataciju i smrzavanje1#esto su pioniri vegetacije. 9azvijaju se na mikrostani2tima kao 2to su stijene1 ziovi1 krovovi. ort" America: -Classis Ant"ocerotopsia -Classis *arc"antiopsia -Classis r?opsia KLASIFIKACIJA :po *is"leru ,.: Superp"?llum r?op"?ta )"?llum Ant"ocerotop"?ta )"?llum *arc"antiopsia )"?llum r?opsia Classis Sp"agnopsia Classis Lakaksiopsia Classis Anraeopsia
Classis r?opsia Subcls. 8o r?ae KLASIFIKACIJ= )' 4A4IU&% Classis Ant"oceroptopsia Classis *arc"antiopsia Classis r?opsia Subcl. Sp"agniae Subcl. Aneaeie Subcl. r?ae ANT,O$EROTOP,+TA -klasifikacija B #eiosporocerotopsida4 Anthocerotopsida. 've biljke su rasprostranjene po #itavom svetu1 a posebno u oblastima umerenog klimata. >eke vrste su rasprostranjene samo u tropima. &glavnom naselja-vaju zasenjena1 vla3na stani2ta. Mofoloija i anatomija% 've ma"ovine imaju pljosnato vegetativno telo B talus1 bez jasno iferencirani" tkiva i sa prostim ili razgranatim1 glatkim1 jeno(elijskim rizoiima. )risustvo pojeina#ni" i krupni" "loroplasta sa pirenoiima u (eliji prestavlja plezimorfan karakter i olikuje ve(inu prestavnika. Anthoceros agrestis Bprestavnik. MAR$,ANTROP,+TA 8iv *arc"antiop"?ta Classis 4reubriopsia Classis *arc"antiopsia Classis Jungermaniopsia -naseljavaju vla3na zajenjena stani2ta1 planinske 2ume i obale potoka. 6ive kao epifite. 'jeljak je obio naziv po vrsti Marchantia pol$morpha. Ko nas su poznate po nazivom jetrenja#e. Mofoloija i anatomija" 'bu"vata zeljaste biljke #ije vegetativno tijelo +gametofit0 je sli#no pret"onom razjeljku u obliku talusa. ;ametofit je pljosnat i ko oblika koji imaju proste listi(e. & pogleu gra!e gametofita razikuju se H grupe jetrenja#a% ,. mar2ancioine1 E.fronozne H.foliozne tavnici klase aplomitriopsia. Listi(i +filiije0 foliozni" jetre-nja#a mogu a buu me!usobno isti +izofilija01 raspore!eni u tri rea. a povr2ini listi(a se mogu uo#iti mali braavi#asti izra2taji - papile. Listi(i vrste )lagioc"illa asplenioies. 'sobina koja jasno ovaja sve jetrenja#e o ostali" vi2i" biljaka je prisustvo uljani" tela2aca u (elijama. 'na sar3e niz terpenoia i rugi" aromati#ni" jeinjenja. &eme4 tvorevine razli#itog oblika koje slu3e za vegetativno razmno3avanje. Ko *arc"atia pol?morp"a geme se nalaze u posebnim pe"arastim izra2tajima na gametofitu koji su po obou neznatno nazubljeni S6oofit jetrenja#a je sporogon izgra!en o iploini" (elija1 a sastoji se iz #aure i kratke sete. $a gametofit1 o koga je fiziolo2ki zavistan1 pri#vr2(en je "austorijom +stopalom0. Uelije sete ko ve(ine vrsta su "ijalinske i ne sar3e "loroplaste. & #auri se nalazi sporogeno tkivo.
Gi!otni cikls" & toku 3ivotnog ciklusa. smenjuju se "aploina i iploina jerova faza. Klijanjem "aploini" spora razvija se protonema. Klijanje mo3e biti egzosporno +nakon osloba!anja spora iz #aure0 i enosporno +zapo#inje u #auri neposreno pre njenog pucanja0 ;5R+OP,+TA 'bu"vata oko ,H vrsta raspore!eni" u / klasa. >a vegetativnom telu ma"ovina razlikuju se rizoii1 kauliije +stabla0 sa granama i filiije +listi(i0. -9I$'I8I su analogi korenu vaskularni" biljaka jer pri#vr2(uju biljku za supstrat i verovatno u#estvuju u usvajanju voe. --& onosu na polo3aj sporofita1 ma"ovine mogu biti akoka6ne 1 ko koji" je sporofit na vr"u stabla ili bo#ne grane1 i 6leoka6ne1 ko koji" je sporofit postavljen bo#no na stablu ili bo#noj grani. S4ALA mogu a buu uspravna - ortotropna1 ili pole3u(a B plagiotropna. >a stablu nema stoma1 ali je kutikula manje ili vi2e obro izra3ena Klasa Sphagnopsida 9o Sp"agnum je rasprostrnjen -u#estvuje u izgranji treseta -orasle jeinke nemaju rizoi -kauloi grae snopi(i bo#ni" grana1 -prestavnik Sp"agum s@uarosum )ers- bijela ma"ovina - u biljci se nalazi supstanca Sfagnol koja ima antisepri#no ejstvo
. PTERI:OP,+TA * PAPRATI 4)restavlja polifiletsku grupu koja obu"vata pre#ice1 rastavi(e1 primitivne papratnice i prave paprati. -$ajeni#ka osobina ovi" vi2i" biljaka je isperzija pomo(u spora. -'sim toga1 vegetativno tijelo ovi" biljaka je sporofit1 koji se u po#etku razvija na gametofitu. -;ametofit samostalno egzistira -8ok pre#ice +L?copoiop"?ta0 #ine zasebnu granu filogenetskog rveta1 rastavi(i +=@uisetop"?ta01 primitivne papratnice +)silotop"?ta0 i prave paprati. +)ol?poiop"?ta01 obu"va(ene nazivom *onilop"?ta1 prestavljaju sestrinsku grupu +=up"?llop"?ta0 sa sjemenja#ama +Spermatop"?ta0. 4 Polypodiophyta prestavlja polifiletsku grupu biljaka1 koja obu"vata vije sestrinske grupe1 klasu Pol$podiopsida +uklju#uju(i i rod Osmunda 0 i klasu Marattiopsida1 koja je sestrinska linija sa rastavi(ima. - Psilotophyta obu"vata vije sestrinske grupe1 onosno klase Psilotopsida i Ophiglossopsida. 5lasa Ophioglossopsida je ranije svrstavana u ojeljak Pol$podioph$ta ali je na osnovu rezultata molekularne analize pokazano a je ona bliska sa klasom Psilotopsida.
.1. PSILOTOP,+TA 4'bu"vata vi2egoi2nje zeljaste biljke koje pripaaju vjema klasama% Psilotopsida i Ophiglossopsida.
-'ve vije klase se olikuju% velikim sporangijama sa voslojnim ziovima i bez anulusa1 i pozemnim1 nefotosinteti#kim gametofitom. *Klasa Psilotopsida metli1aste paprati obu"vata svega ,N vrsta iz roova - Psilotum 6 koji je rasprostranjen u tropskim i suptropskim prejelima =vrope1 Azije i Amerike1 i
-Tmesipteris 78 koji je rasprostranjen u jugoisto#noj Aziji1 Australiji1 >ovom $elanu i ostrvima 4i"og i Inijskog okeana. Klasa Psilotopsida Red Psilotales )am. Psilotaceae Rod" Psilotum, Tmesipteris -'likuju se osustvom pravog korijena1 2to je apomorfna karakteristika grupe. -Izanak je puze(i i sa njega polaze uspravne1 i"otomo granate fotosinteti#ke grane. -Listovi su jako reukovani1 pa se #esto ozna#avaju kao enacije. ->a granama su spiralno raspore!ene sporangije. -)o E o H sporangije me!usobno srastaju i #ine sinanije. -;ametofit je nefotosinteti#ki i mikorizi#an. * Klasa Ophioglossopsida - Klasa sar3i 'amiliju Ophioglossaceae sa roa% Ophioglossum +oko N vrsta01 otr$chium +oko 01 9elmintho-stach$s i Mank$ua. -List se nalazi na
rizomu sa kojeg polaze korjenovi bez korjenovi" la#ica1 zbog #ijeg neostatka1 a u cilju apsorpcije voe i mineralni" materija iz pologe1 biljke stupaju u mikorizi#nu simbiozu. - Fertilni segment lista izgra!en je o jenog ili vi2e +u tom slu#aju perasto raspore!eni"0 mesnati" linearni" re3njeva1 na #ijim su bo#nim stranama1 u3 centralnog nerva raspore!ene sjee(e s6oanijeH tako a grae jenostavan ili metli#ast klas. -Sporangije su krupne1 es6oanijatneH me!usobno srasle u sinanije. 4Srei2nji io sporangije #ini s6ooeno ta6etmom tki!o koje je obavijeno tapetumom. -& procesu mejoti#ke iobe nastaju izosporne s6oe. 4&ametofit crvoliki1 razvija se ispo povr2ine zemlje i stupa u mikorizi#nu enosimbiozu. 4Anteidije i a0eonije se nalaze po #itavoj povr2ini gametofita i uvu#ene su u tkivo protalijuma. 4Anteidije krupne i loptaste1 sa spermatogenim tkivom o #iji" (elija nastaju policilijatni spermatozoii. -A0eonije s tki!o 6otalijma !=ene donjim pro2irenim ijelom u kojem se nalazi jajna (elija1 a van protalijuma vire nji"ovi vratovi. -O6lodnja se !Ci 6isst! !ode. -Iz zigota se razvija embrion1 koji mo3e u3e vremena a ostane u zemlji prije nego se razvije u oraslu biljku. ->ajpre se razvija korijen1 a kasnije i prvi list iz inicijalne (elije embriona. Klasifikacija klase Ophyoglossopsida Red" Ophyoglossales )am: Ophyoglossaceae Rod" Ophyoglossum
Botrychium elminthostachys !on"yua )amilija Ophyoglossaceae -
)ripanici familije se olikuju prisustvom listova o koji" je svaki poeljen na sterilni segment1 koji je sa 2irokom laminom i ima fotosinteti#ku funkciju1 i fertilni segment1koji koji nosi sporangije. -Ophioglosssum vulgatum -jenolist. List nosi sporangije. Sastoji se iz sterilnog i fertilnog ijela. -- Ekonomski 2na=aj 6silotofita44 4)silotofita nemaju ve(i ekonomski zna#aj.
->eki prestavnici se koriste kao ekorativne biljke. -Korijen vrste 9elmintostach$s /e$lanicum se koristi u kineskoj naronoj meicini.
.#. LI$OPO:IOP,+TA * PREI$E -obu"vata vi2egoi2nje zeljaste biljke #esto zimzelene. -Stabla naj#e2(e kratka1 rijetko osti3u , m. -KorJenovi su prisutni1 i"otomo granati1 aventivni. -9aspore listova na stablu je spiralan1 re!e pr2ljenast ili naspraman. )iloenija i fosilni ostaci 6e =ica 4 )re#ice + #$copodioph$ta prestavljaju ovojenu granu u evoluciji vaskularni" biljaka koja ima ugu evolutivnu istoriju. -& pre#ice spaaju biljke koje se olikuju miko4 ili likofilimaH koji mogu u svojoj osnovi a nose bubre3aste sporangije. ->eki autori su skloni a u pre#ice uvrste i izumrle prestavnike klase 3osteroph$llopsida # Klasifikacija $ycopodiophyta
Klasa: $ycopodiopsida Red" $ycopodiales Klasa" %s&etopsida Red" %s&etales Klasa" Selaginellopsida Red" Selaginellales *** Klasa $ycopodiopsida*** - 5lasa sadr0i jednu 'amiliju #$copodiaceae sa 7: rodova i 8;: vrsta. * )amilija '$ycopodiaceae -
obu"vata zeljaste i polurvenaste biljke1 sa stablom gusto obraslim sitnim igli#astim1 naizmeni#no raspore!enim listovima. Spore se obrazuju se u sporangijama. 4ipi#ni prestavnik% #$copodium clavatum. -Jena o naj#e2(i" vrsta u flori Srenje =vrope je L?copoium clavatum. 4ipi#ni prestavnik1 #$copodium clavatum ima stablo koje puzi po polozi i i"otomo se grana. Sa stabla se uzi3u grane1 o koji" neke na vr"ovima nose strobiluse. Stablo je iferencirano na epiermis1 koru i centralni cilinar. -Gi!otni cikls 6e=ica i2 oda Lco6odim 4Sporofilni klas +strobilus0 je gra!en o osovine za koju su pri#vr2(eni sporofili. S gornje strane sporofila1 u njegovom pazu"u1 nalazi se sporangija koja je po obliku )olububre3a. Sporangija puca u3 jene linije na temenu. Ka spora pane na tlo klija tek posle - goina1 a zatim se razvije u protalijum veli#ine E-H cm. )rotalijum je bezbojan ili beli#ast1 #ioastog oblika. 9azvoju protalijuma pret"oi stupanje u simbiozu +mikorizu0 sa gljivama iz razela Ph$com$cetes. )rotalijum osti3e polnu zrelost tek nakon ,E o ,N goina1 kaa se na apikalnom elu razvijaju anteriije +u centru0 i ar"egonije +na periferiji protalijuma0. Anteriije su vi2e(elijske i neznatno uubljene u tkivo protalijuma. Svaka (elija1 izuzev (elija zia1 sar3i jajasti spermatozoi1 koji ispo vr"a nosi va bi#a. Ar"egonije imaju brojne vratne ili kanalne (elije +2to je znak primitivnosti0. $rela ar"egonija se otvara na vr"u1 a kanalne (elije se pretvaraju u sluz1 2to olak2ava spermatozoiima kretanje. Jajne (elije su u pro2irenom elu koji je uubljen u tkivo protalijuma. 'plo!ena jajna (elija se eli bazalnom (elijom popreko na E (elije. ;ornja je nosilac embriona +suspenzor01 a onja se eli najpre na kvarante1 a potom na oktante i na kraju nastaje vi2e(elijski embrion. 8a bi iza2ao iz protalijuma1 embrion se savija navi2e1 a na onjoj njegovoj strani se formira "austorija1 koja je okrenuta prema glavnoj masi protalijuma. >a vr"u izanka pojavljuje se u viu ljuske prvi list.
*** Klasa 'Selaginellopsida*** - Klasa sar3i familiju Selaginellaceae sa room Selaginella koji obu"vata oko N vrsta.
iljke se ukorenjuju aventivnim korjenovima. Stabla se i"otomo granaju1 pri #emu je jena grana slabije razvijena. Listovi mali1 jenostavno gra!eni. >ajve(i broj vrsta naseljava tropske preele. iljke se ukorenjuju aventivnim korenovima. Stabla se i"otomo granaju1 pri #emu je jena grana slabije razvijena. -Familija Selaginellaceae se olikuje "eterosporijom. -Sporofili su obro iferencirani i sakupljeni u sporofilne klasove +strobiluse01 koji se nalaze na vr"ovima stabala. 4S6oanije se nalaze u pazu"u u ili blizu osnove sporofila. -Mikos6oanije su obi#no u gornjem elu strobilusa1 a megasporangije u onjem. -Mikos6oanije sar3e vi2e o , mikrospora E- Vm u pre#niku. 4Meas6oanije sar3e uglavnom megaspore E- Vm u pre#niku.
Klasa %so(topsida*** Klasa sar3i jenu familiju
.7. EJUISETOP,+TA4 RASTA%II -9astavi(i + ,>uisetoph$ta su se u evoluciji pojavili pre oko H miliona goina i u karbonu su bili ominantna grupa kopneni" biljaka. 8anas su poznate samo vi2egoi2nje zeljaste forme1 koje pripaaju jenom rou - ,>uisetum sa ,N vrsta1 o koji" / 3ivi i na prostorima alkansko poluostrva. -9astavi(i su zeljaste1 vi2egoi2nje biljke1 visoke o , m. 9izom je #lankovit1 veoma razgranat1 sa aventivnim korjenovima.
-iljka zimi pre3ivi po zemljom1 rizomom koji je bogat "ranljivim materijama. -Stablo je #lankovito1 tj. pravilno izjeljeno na nouse i internoije. >a svakom #lanku se nalaze pr2ljenasto raspore!eni listovi1 koji grae rukavac +o"reja0. Stablo je rebrasto1 a na popre#nom preseku se uo#avaju manje ili ve(e 2upljine. >a #vorovima stabla su pr2ljenasto raspore!eni listovi1 koji grae rukavac. -$bog male veli#ine listova1 fotosintezu obavlja ja stablo1 koja se ovija u asimilacionom tkivu1 sme2tenom oma" ispo epiermisa. -S6oofilni klas4 Sporangije rastavi(a nalaze se na posebnim tvorevinama Bsporangioforima1 koji su sakupljeni na vr"u stabla1 gje formiraju sporofilni klas. 4Sa onje strane sporofila nalaze se /-, sporangija sa velikim brojem spora razli#ite veli#ine i oblika. -Iz spora se razvija protalijum koji je razgranat i orziventralne gra!e. -*u2ki gametofit je manji o 3enskog i nosi anteriije loptastog oblika u kojima se razvija veliki broj spermatozoia. -6enski gametofit1 krupniji po sreini vi2eslojan i nosi ar"egonije koje su uvu#ene u tijelo protalijuma. 'plonja se vr2i u prisustvu voe. $ikls a2!i?a asta!i?a ( )uisetum ar+ense - Spore sar3e "lorofil i snabevene su sa vije vokrake trakaste "igroskopne tvorevine * 0a6tee. aptere imaju funkciju rasejavanja i povezivanja spora. 8ana2nji rastavi(i su izosporni1 a "eterosporija je bila prisutna ko neki" izumrli" formi. Klijanjem spora razvija se protelijum +gametofit01 koji mo3e biti mu2ki1 onosno samo sa anteriijama1 i 3enski1 onosno samo sa ar"egonijama1 & anteriijama se razvijaju policilijatni spermatozoii1 koji u prisustvu slobone voe plivaju o vrata ar"egonije. Kanalne (elije ar"egonije osluzave #ime se spermatozoiima stvara mogu(nost a ospeju o jajne (elije1 koja se nalazi u onjem1 pro2irenom i u protalijum utisnutom elu. Iz zigota se razvija embrion1 a iz ovog sporofit. -9astavi(i koji na vr"u zelenog1 asimilacionog stabla razvijaju sporofilne klasove pripaaju grupi Aestivalia. >eki rastavi(i formiraju vije vrste izanaka B fertilne i sterilne +grupa uisetum telmateia4 ,>uisetum palustre4 ,>uisetum arvense4 ,>uisetm silvaticum4 ,>uisetum h$emale.
Rsta!i?i * ljeko!ita s!ojst!a" 4iljna roga% nazemni eo biljke +=@uiseti "erba0 -erba% sakupljaju se preko ljeta samo sterilni1 zeleni izanci -Sastojci% mineralne materije +preko ,M01 +o #ega E:H #ine silicij 1 umova kiselina1 silikati i kalijumove soli01 flavonoii +glikozii kvercetina i kemferola01 tragovi alkaloia1 razne organske kiseline i r. -&potreba% iuretik popularni naroni lijek - ,>usetum palustre sar3i toksi#ne alkaloie +palustrin i ruge01 pa se ne koristi kao ljekovita. 'stale vrste su neovoljno prou#ene.
.>. POL+PO:IOP,+TA4 PRA%E PAPRATI 4
-Ksilem o tra"eia1 floem o sitasti" (elija O6Cte kaakteistike s6oofita" Listovi u po#etku pu3oliko savijeni.kasnije savijeni po obou1 a kao potpuno razvijeni1 ra2ireni. Ko sporotofofila1 na nalu#ju lista se nalaze sorusi. >a popre#nom presjeku lista uo#ava se anatomska gra!a tipi#na za vaskularne biljke% cio list je obavijen epiermisom u kojem se uop#avaju stome razli#itog oblka1 a izme!u epiermisa lica i nali#ja nalazi se lisni mezofil1 kojeg grae palisano1 sun!erasto i provona tkiva. 4S6oe u tetraama nastaju u procesu mejoze o sporocita. )o jenoj sporangiji formira se ,N o , spora. Spore su u po#etku me!usobno povezane svojim proksimalnim polom1 a kaa se tetrae raspanu na svakoj spori ostane tetadni Ca!H na kojem je izra3ena pujkotina 1 preko koje se ostvaruje kontakt sa susjenom sporom u tetrai1 a kasnije se obezbje!uje isanje. -S6oanije" usporeo sa premje2tanjem na onju stranu lista1 tekao je i proces grupisanja sporangija u soruse. Ljeko!iti 6edsta!nici" Pol$podium vulgare #. % naroni naziv Bslatka paprat7 stani2te Bu 2umama i na stjenama1 panjevima i starim ziovima7 nalazi2te- rasprostranjena7 koristi se% rizom +)ol?poii r"izoma07 berba% rizom se vai u rano prolje(e ili u jeen i su2i se u tankom sloju na suncu7 sastojci% tanini1 smole1 masno ulje1 2e(eri1 saponini1 2krob1 sluzi ...7 upotreba% naroni lijek protiv ka2lja i astme. *Scolopendrium vulgare Sm. Asplenium scopendrium #.- naroni naziv B jelenak7 stani2te% vla3ne mra#ne 2ume i stjene7 nalazi2te% rasprostranjena7 koristi se list+Scolopenrii folium07 berba- beru se samo liske bez r2ke preko ljeta i su2e se u "laovini7 sastojci% nije poznato7 upotreba% naroni lijek7 iuretik1 astrigens.
,do6teides4 !odene 6a6ati 4 'bu"vata mali broj zeljasti" roova koji 3ive u voama i mo#varama. Sve su "eterosporne. 'bu"vataju vije poroice% Salviniaceae Marsileaceae ;Sal!iniaceae 4 Salvinia natans- ima slabo razgranjenu stabljiku koja nosi na svakom noiju
tri lista. 8va gornja su plivaju(i a onji je razjeljen na nitaste rese. Masileaceae4 Marsilea >uadri'olia -naseljava mo#varna stani2ta.Lisna plojka je sastavljena o va para perasti" listova. Izna baze lisne peteljke nalaze se jajasti nosioci sporangija s r2cima.
. PINOP,+TA (&+MNOSPERMAE- 4 &OLOS'EMEN'AE 8ominira sporofit1 gametofit nesamostalan1 reukovan. -*ikrosporofili su sa polenovim kesicama B mikrosporangijama1 u kojima se nalaze polenova zrna. -*egasporofili su sa semenim zamecima1 koji prestavljaju megasporangije obavijene integumentom. -Semeni zameci su goliQ1 onosno nalaze se otkriveni na povr2ini sporofila. Semeni zametak se razvija u seme. -8rve(e i 3bunje sa sekunarnim ebljanjem.
-8obro razvijen korjenov sistem -& stablu ominira rvo1 kora slabo razvijena. -Ksilem o tra"eia1 floem o sitasti" (elija. -Listovi razli#itog oblika i veli#ine. -iljke sa ili bez smoni" kanala.
Gi!otni cikls olodjemenja=a" *ikro- i makros porofili grupisani su u 2i2arke +mu2ka i 3enska 2i2arka analogne su cvastima skrivenosjemenja#a0. MCka CiCaka ima centralnu osovinu na kojoj su spiralno raspore !eni mikrosporofili1 sa #ije se onje strane nalaze mikrosporangije koje stvaraju mikrosporangije koje stvaraju mikrospore +polenova zrna0. Genska CiCaka ima centralnu osovinu na kojoj su spiralno osovinu na kojoj su spiralno raspore !ene za2titne ljuspe u #ijem se pazu"u nalaze plone ljuspe +makrosporofili07 pri ljuspe +makrosporofili07 pri osnovi makrosporofila se nalaze1 sa gornje strane1 va semena zametka1 okrenuta mik il l ikropilama na ole. ->ajrasprostranjenija savremena grupa golosjemenja#a su #etinari i biljke svrstane u re Pinales.
;;;Klasa $cado6sida * cikasi -3ivjele krajem palezoika i u starijem mezozoiku. -anas rasporstranjene u tropskim prejelima -C$cas revoluta B cikas palma7 sago palma +rasprostranjena u tropima i supotropima1 koristi se za is"ranu1 o skroba iz kore1 srzi stabla i enosperma pravi se SA;' +skrobni proizvo0
;;;Klasa &ento6sida -cvjetovi reukovani sar3e samo nekoliko ili samo jean pra2nik i jean sjemeni zametak. Sli#nije su skrivenosjemenja#ama o ostali" golosjemenja#a. )ore tra"eja imaju i tra"eie. Iz ove klase poznata je familija ,phedraceae % , ro7 vrsta. =konomski zna#aj B alkaloi eferin. ,phedra vulgaris % >izak 3bun sa okruglim stablom i granama sivo-zelene boje. Listovi sitni naspramni pri osnovi srasli u usko saru. >emaju smolne kanale. Cvjetovi jenopolni- 2i2arke. *u2ke 2i2arke jajaste1 sjee(e sa -/ pari cvjetova. 6enske cvasti sa E vjeta. Stani2te% pustinje1 polupustinje1 stepe.Koriste se zeleni iznanci koji se beru u julu i avgustu. Sar3e alkaloi eferin koji se koristi za regulaciju krvnog pritiska1 reumatizam i izenteriju. ,phedra sinica
;;;Klasa &inko6sida (mandaino!o d!o- Brelikt o latinske rije#i reliktus-ostatak. 4akson koji je u aljoj ili bli3oj pro2losti bio 2iroko rasporstranjen1 a #ije je ana2nje rasprostranjene sveeno na malo poru#je +enemorelikt0. 'voj klasi pripaa samo jena naveena vrsta. 9ste u tropskim 2umama1 gaji se kao sveto rvo ili rvo parkova ili rvorea.
;;;Klasa Pino6sida -ve(inom rve(e1 rje!e 3bunje sa monopoijalnim grananjem. -listovi igli#asti ili ljuspi#asti1 spiralno1 naspramno a rjetko pr2ljenasto raspore!eni -na popre#nom presjeku se razlikuje kora i masivno rvo u kojem je sr3 -mikro i makro sporofili su grupisani u 2i2arku1 jenopolne i jenoome1 rje!e voome. 9azlikuje se mu2ka i 3enska 2i2arka. 'plonja se obavlja pomo(u vjetra. -9azvi(e sjemenog zametka je sporo+traje #ak i goinu ana0 ;)amilija Pinaceae * boo!i -, roova sa oko HN vrsta -zmizeleno1 rje!e listopano rve(e i polegli 3bunovi -ksilem sar3i samo tra"eje a floem sitaste (elije -listovi +#etine0 ko smr#e i jele spiralno raspore!eni -borovi i ari2 imaju razvijene E vrste izanaka +ugi i kratki0 - lisna nervatura jenostavna sa , ili E nerva u sreini iglice ili nekoliko paralelni" nerava u ljuspastim listovima -ko neki" roova ove familije razvijeni su kanali sa smolom -mu2ke 2i2arke sli#ne resama1 a 3enske orvnjele1 okrugle ili kupaste - Abies alba Mill. % jela % zimzeleno rvo1 visoko N m sa cilinri#nom kro2njom1 1 kora bjeli#asto-siva1 ispucala na uglaste ljuspe1 pupoljci bez smole. Retine pljosnate1 uge ,Hmm1 2iroke E1N mm1 na licu tamno-zelene1 na nali#ju se nalaze vije bjele pruge. *u2ke 2i2arke 3ute1 resolike1 nalaze se u oazu"u lista. 6enska 2i2arka stoji uspravno1 uge H cm1 2iroke N cm1 valjkastog oblika. Jela je rasprostrtanjena na gotovo svim planinskim masivima. Koriste se svje3e #etine1 etarsko ulj #etina i 2i2aria1 rje!e jelova smola. - Abies sibirica #ebed B sibirska jela B zimzeleno rvo1 visoko o Hm. Retine mekane 1 na vr"u kao osje#en na nali#ju slabo viljive vije linije stoma1 pupoljci su zelenkasti i -Abies balsamea Mill B ameri#ka jela B sli#na sibirskoj1 razlikuju se po pupoljcima koji su
vi2e crvenkaste boje. Retine sjajne i tamnije1 pri vr"u jasno usje#ene i kaa se zrobe miri2u na balzam. Kora tamnija1 raste u Kanai. Iz terpentina se obiva Kanaa balzam. - Picea omorica Pan1i2 % Purk$ne omorica s$n. Pinus omorica- zimzeleno rvo 1 uske piramialne kro2nje1 #etine pljosnate i za2iljene1 na gornjoj strani sjajnozelene1 na nali#ju tamnozelene i sa vije bijele linije stoma. *lae 3enske 2i2arke su ljubi#aste 1 zelene su vise(e1 uge N cm sjajne1 crvenksate. 6ivi na kre#njaku i strmim liticama. 4ercijalni relikt i eem alkanskog poluostrva. Samunik raste samo na uskom poru#ju oko srenjeg toga rjeke 8rinei na planini 4ari. 'va vrsta je za2ti(ena zakonom. - Picea abies #. 5arst4 s$n Picea e)celsa (C B smr#a B zimzeleno rvo sa pravilno pr2ljenasto raspore!enim granama. Kora tanka1 crvenkasto sme!a1 puca u tankim ljuspama. *lae gran#ice gole. Retine #etvrtaste1 za2iljene i sa bijelim prugama. ez smolni" kanala ili sa , ili E smolna kanala. *u2ke svasti resolike1 uka#ke koliko i #etine i crvene. 6enske 2i2arke u po#etku crvene a kasnije sme!e boje i cilinri#nog oblika. 'rasle 2i2arke vise. Smr#a obro uspijeva na planinskim zemlji2tima ali uz ovoljno vlage1 te se u gotovo svim planinskim 2umama susre(e. Koriste se mlai izanci i list. - Pinus nigra Ar n.B crni bor B kro2nja 2iroko kupasta1 kora tamnosiva skoro crna uboko izbrazana. )upoljci jajasti i smolasti. Retine tamnozelene i uga#ke /-,/ cm i sa svakog
izanka polaze po vije. *u2ke 2i2arice resolike1 3u(kastobijele boje1 a 3enske jajaste1 sjee(e ili sa vrlo kratkom r2kom. Stani2te- su"a i topla mjesta na plitkim zemlji2tima i kr2evima. Xiroko rasprostranjena. Koriste se pupoljci1 etarska ulja obivena iz #etina i 2i2arica1 balzam +terpetin01 smola +kolofonium01 terpensko ulje1 borov katran. -Pinus silvestris #. B ijeli bor
B sli#an crnom boru1 kora crvenkastosme!a1 #etine kratke +p cm0. Sve 2i2arke sa jasno izra3enom r2kom. 9ate na izrazito svjetlim mjestima i na velikim namorskim visinamaY. )rimjena% sli#no kao i crni bor. - #ari) decidua Mill - evropski ari2- visoko rvo sa kupastom svjetlom kro2njom1 kora ispucala sivosme!a. Retine svjetlozelene1 nje3ne i opaaju svake goine. *u2ke 2i2arke se nalaze na kratkim izancima a 3enske su jajaste1 svjetlosme!e. 9asprostranjen na ve(im namorskim visinama. Smola ari2a smatra se za najbolji terpetin.
;)amillia $6essaceae 4, roova1 ,H vrsta. a licu #etine se vii pruga o stoma. 6enske 2i2arice mesnate1 bobi#ave. $rele 2i2arke su crno-ljubi#aste sa vo2tanom prevlakom. Xiroko rasprostranjen. obi#aste 2i2arice sar3e etarsku ulje +sa monoterpenima0 inertni 2e(er1 kate"inski tunin i flavonoie. Klekinje se beru u jesen. Koristi se plo koji je iuretik i uroantiseptik. -?uniperis o)$cedrus #. B crvena
kleka B #etine trouglaste1 2i2arke bobi#aste crvenosme!e.
- ?uniperus sabina #. Bsomina Botrovna je1 njezino "lapljivo ulje sar3i velike koli#ine sabinena. $a razliku o prave bobice ima ljuspastu iglicu. *.amili/a Ta0aceae
4N roova1 , vrsta7 na na2em poru#ju postoji samo jean prestavnik. -Ta)us baccata #. Btisa * reliktna vrsta1 zimzeleno rvo s crvenomrskom korom. Retine pljosnate na licu tamnozelene a na nali#ju svjetlozelene. >emaju smolni" kanala.*u2ki cvjetovi sakupljeni u loptaste tvorevine1 3enski u pazu"u listova i li#e na pupoljak. )oslije oplonje oko sjemena izraste prstenast nabor koji kasnije postaje crven i so#an +arilus0. Svi jelovi osim arilusa sar3e alkaloi taksin.
