FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BANJA LUKA
DIPLOMSKI RAD
BIZNIS PLAN PLANTAžE KUPINE
Student Jovan Guzijan
Mentor prof.dr.Ž eljko Baroš
Banja Luka, septembar 2005.
SADRŽAJ 1.
UVOD................................................................................................... 4
2.
POSLOVNI PLAN............................................................................... 5 2.1. Važnost poslovnog plana.................................................................. 5 2.2. Poslovni plan plantaže...................................................................... 6 2.2.1. Opšti podaci.................................................................................. 6 2.2.2. Opis projekta................................................................................ 7 2.2.3. Kor ištenje i izvor sredstava.......................................................... 7 2.2.4. Aktivnosti preduzeća................................................................... 8
3. PRIVREDNI ZNAČAJ KUPI NE...................................................... 10 3.1. Hemijsk i sastav ploda k upine.......................................................... 11 3.2. Upotrebna vrijednost ploda k upine................................................ 13 4. PORIJEKLO PLEMENI TE KUPINE............................................. 14 4.1. Istorija gajenje plemenite k upine.....................................................15 5. BIOLOŠKE KARAKTERISTI KE KUPI NE................................... 15 5.1. Morfologija kupine........................................................................... 16 5.2. Životni ciklus.................................................................................... 19 5.3. Period rastenja i plodnost k upine.................................................... 19 5.4. Godišnji cik lus................................................................................... 20 5.5. Prirodni uslovi za gajenje kupine.................................................... 22 6. RAZMNO ŽAVANJE KUPI NE I PROIZVODNJA SADNICA..... 24 6.1. Razmnožavanje korijenovim reznicama......................................... 24 6.2. Razmnožavanje korijenovim izdancima......................................... 25 6.3. Razmnožavanje ožiljavanjem vrhova izdanak a............................. 25 6.4. Vrijeme vađenja ožiljenih vrhova.................................................... 27 7. PODIZANJE ZASADA KUPINE...................................................... 27 7.1. Pripreme za podizan je zasada kupine............................................. 28 7.2. Raspored i razmak sadnje................................................................ 30 7.3. Vrijeme i tehnika sadnje................................................................... 30 2
7.4. Postavljanje naslona.......................................................................... 31 7.5. Sistem gajenja.................................................................................... 31 8. ODRŽAVANJE ZASADA KUPINE................................................. 35 8.1. Bolesti i mjere zaštite kupine........................................................... 39 8.2. Najčešće bolesti................................................................................. 39 8.3. Najvažnije štetočine.......................................................................... 42 8.4. Berba.................................................................................................. 43 8.5. Korištenje plodova k upine............................................................... 46 8.5.1. Proizvodnja finalnih proizvoda od plodova kupine.................... 46 9. ZAKLJUČAK....................................................................................... 47 10. LITERATURA .................................................................................... 48
3
1. UVOD Kupina je kao voćna vrsta u našoj zemlji, a posebno u BiH, za mnoge proizvođače nova i još nedovoljno poznata kultura, jer je u proizvodnju počela da se uvodi tek prije tridesetak godina. Kao voćna kultura, kupina im a veliki privredni značaj. Plodovi kupine su pogodni i veoma traženi za raznovrsnu domaću i industrijsku preradu, duboko smrzavanje i za potrošnju u svježem stanju. Međutim, sadašnje potrebe ne mogu se ni približno podm irivati, jer je proizvodnja kupine u nas mala i još uvijek se najvećim dijelom ostvaruje iz prirodnih populacija divlje kupine. Zato se nameće potreba za bržim uvođenjem i širenjem u proizvodnju što produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite kupine. Brzo stupanje u rod, redovno i obilno rađanje, kvalitetan plod, laka realizacija ostvarene proizvodnje po povoljnim cijenama i druge osobine, čine plemenitu kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom. Pored toga, u našoj zemlji postoje povoljni pr irodni uslovi za proizvodnju kupine na širokom prostoru od ravničarskih do pretplaninskih predjela.Tako da se povoljni prirodni resursi relativno malo iskorištavaju. Visoka rentabilnost gajenja kupine uticala je, da poslednjih godina podizanje amaterskih i komercijalnih zasada uzim a sve više maha i da je za njeno gajenje zainteresovan veliki broj proizvođača. Mene je zainteresovalo za proizvodnju kupine njene biološke osobine, kao voćne vrste, najbolje sorte koje bi uključio u svoju plantažu, način gajenja, podizanje zasada i podizanje sadnog materijala, kao i najnovija dostignuća u cjelokupnom procesu proizvodnje i prometa plodova kupine. Nastojao sam da koristim što više vlastitih rezultata i drugih iskustava, kako se ne bi pravile greške, koje bi se kasnije negativno odražavale na uspjeh u proizvodnji kupine.
4
2. POSLOVNI PLAN Da bi se pristupilo bilo kojem poslu, moramo imati poslovni plan. Poslovni plan treba da istakne sve važne aspekte našeg poslovanja i da odgovori na slijedeća pitanja: 1 • u kakvom poslu sam ? • kakve proizvode prodajem? • ko su moji kupci? • odakle obezbjeđujem novac kojim finansiram preduzeće? • kako kontrolišem preduzeće? • kako znam kada i koliko novaca sam zaradio? S obzirom da je ovim poslovnim planom predviđena proizvodnja kupine , neophodno je istaknuti, koja je dužina radnog vremena, kao i sezonski faktori, tj. period u godini kada se poveća prodaja proizvoda i potražnja za uslugama. Radi se o sezonskoj proizvodnji; ukazaće se potreba da se uvede još jedan proizvod, odnosno, proizvodnja finalnih proizvoda od kupine. Radnici bi bili zaposleni tokom cijele godine, odnosno, i u zimskom periodu. 2.1. VAŽNOS T POSLOVNO G PLANA Plan pos lovanja je pismeni oblik opisa f irme i njenih ciljeva i koraka koji su neophodni da bi se ciljevi ostvarili. Plan nam govori šta ćemo uraditi i kako ćemo uraditi. On je važna autokarta do uspjeha, što znači da je moramo uspješno slijediti do cilja. Logičan,dosljedan i dobro promišljen poslovni plan postaje m jer ilo za procjenu napretka firme, ukazujući na ono šta treba promijeniti ako događaji ne ispadnu onako kako sam ih predvidio. 1 Poslovni plan treba da sadrži: • temeljno objašnjenje proizvoda koje poslovni proces obezbjeđuje • kako ovaj proizvod zadovoljava potrebe korisnika • zašto će posao biti uspješan, • potencijalne prihode, troškove i profit i • moguću ekspanziju poslovanja u budućnosti.
1
Prof. dr Baroš Ž., Organizacija i upravljanje predu zećem, Zavod distrofičara, Banjaluka, 2003, str. 4. 5
Primarna svrha poslovnog plana je da temeljno analizira poslovni proces u cjelini i da napravi preporuke razmatrajući i područja potencijalnih problema. Plan obezbjeđuje vlasniku analizu svih aspekata poslovanja; on razotkriva ranije skrivene probleme jednako kao i potencijalna područja profita. Dijelovi plana treba da identifikuju koje mi je tržište cilj i ko mi je konkurencija, obezbjeđuje analizu lokacije, sugeriše legalan vid poslovanja, predstavlja trenutno raspoložive vrste finansija, a takođe i da predstavi sve troškove zajedno za investicionu opremu. Konačan uspjeh mog preduzeća zasniva se na mojim važnim odlukama. 2.2. POSLOVNI PLAN PLANTAŽE Ovaj poslovni plan podnosimo Zepter Comerc Banci Laktaši, da mi odobri dugoročni kredit u iznosu 60 000KM ( šezdeset hiljada KM). Namjena kredita je za nabavku opreme u cilju rekonstrukcije i modernizacije plantaže kupine , kao i osiguranje obrtnih sredstava. 2.2.1. OPŠTI PODACI Mini plantaža kupine - Veliko Blaško Vlasnik : Guzijan Jovan Tel/fax. 051-801-345 Osoba za kredit : Guzijan Jovan Pravni status i registrovani kapital preduzeća Privatno vlasništvo 100% Registrovani kapital : 65 100 KM Registarski broj : 672/2000 Osnovni Sud Laktaši Datum osnivanja : 12.09.2000.god. Datum poslednje registracije : 06.09.2004.god. Banka : Zepter Comerc Banka filijala Laktaši 60 %
6
Kreditni zahtjev: Kredit za opremu i Kredit za obrtna sredstva SVEGA :
45 000 KM 15 000 KM 60 000 KM
Rok otplate 60 mjeseci, kamata 6%. 2.2.2. OPIS PROJEKTA 1. Šta je predmet investiranja 2. Koliki iznos sredstava je potreban da se to ostvari 3. Koliko će se vlastitih sredstava uložiti u projekat 4. Šta je potrebno da nabavite / i izgradite 5. Šta očkujete od ove investicije
1. Predmet ovog kreditnog zahtjeva je: - osnovna sredstva 110 000 KM, - obrtna sredstva 15 100 KM, 2. Potrebno je ukupno: 173 100 KM, 3. Izvori finansiranja: - kreditna sredstva 60 000 KM, - vlastita sredstva 65 100 KM, - godišnji prihod 48 000 KM i - ukuno: 173 100 KM. 4. Potrebno je da u skladišnom prostoru instaliram jednu manju hladnjaču, nabaviti kombihladnjaču, povećati površinski prostor plantaže, nabaviti nove sorte kupine. 5. Od predočene investicije, realno je očekivati modernizaciju proizvodnje i rast kapaciteta.
2.2.3. KORIŠTENJE I IZVORI SREDS TAVA OPREMA Zem ljište Sadnice
2
2 000 m 850 kom.žbunova
20 000 KM 1 700 KM 7
Stubovi i žica Motokultivator sa priključcima Skladišni prostor Rosfrajne bačve
4 900 KM 6 000 KM 30 000 KM 2 500 KM
Kreditna sredstva bih koristio za opremu i proširenje plantaže Za obrtna sredstva i plaćanje sezonskih radnika
45 000 KM 15 000 KM
Obezbjeđenje zaloga finans ijske garancije Privatna svojina tržne cijene Oprema i nabavljena oprema
65 100 KM 45 100 KM
2.2.4. AKTIVNOSTI PREDUZEĆA Podaci o preduzeću Mini farma je nastala 2000.god. iz velike ljubavi prema plodovima kupine . Čitao sam više časopisa o voćarstvu, a pratio sam i nekoliko seminara za voćarstvo. Izabrao sam kupinu zato što je vrlo kasno stigla na naše prostore, a ima veliki značaj na domaćem i inostranom tržištu. Njihovi plodovi su ljekoviti, a pogotovo u svježem stanju, i nalaze sve veću primjenu u prehrambenoj industriji. Kupina , lako se održava i visoka je rodnost i svake godine rađa. Brzo se razmnožava, a sadnice su puno tražene na tržištu. Proizvodni program Proizvodnja većih količina prve klase plodova kupine , proizvodnja kvalitetnih sadnica kupine . Kapacitet, trenutno, mini farme je 12 tona kupine . Tržišna cijena kupine prve klase je 2 KM / kg . Odlučio sam se za prodaju 6 tona svježih plodova, što bi donijelo pr ihod od 12 000 KM. Preostali dio plodova prerađujem u kupinovo vino. Tržišna cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Od 6 tona plodova kupine se može dobiti 4 500 litara kupinovog vina. Znači prihod od prodaje vina iznosi 36 000 KM. Sa odobrenim kreditom, povećao bih proizvodnju za 30%.
8
Plasman proizvoda obezbjeđen je na domaćem, a u većim količinam a na inostranom tržištu, a pogotovo kupine kojoj kupci na inostranom tržištu daju veliki značaj. Konkurencija nije velika, zbog toga što je mlađa kultura na našim terenima, a plodovi su puno traženi za industrijsku preradu. Efekti očekivanja Povećati proizvodnju, što znači sigurnost održavanja i proširenja odnosa sa kupcima, povećati i broj sezonskih radnika, da bi se plodovi na vrijeme mogli obrati i plasirati na domaće i inostrano tržište. Prilikom svake operacije, mora se strogo voditi računa o kvalitetu i da bude kupac zadovoljan. Podaci o ekologiji Proizvodnja kupine je zdrava i ne zagađuje okolinu. Suve grane i lišće spaljujemo na određenom mjestu. Rizici i mjere zaštite Za proizvodnju kupine plantažnog uzgoja rizici su vrlo mali jer kasno kreće sa vegetacijom, i nema opasnosti od mrazeva prilikom vegetacije. Veoma dobro podnosi sušne periode, a pogodna je za navodnjavanje, budući da se plantaže podižu na blagim uzvišenjima. U slučaju slabijeg roda, povećava se broj rasade, da bi se ostvarila planirana dobit, koja se može uspješno prodati na tržištu.
9
2
Slik a 1. Proces organizovanja rada u preduzeću
3. PRIVREDNI ZNAČAJ KUPINE Kao voćna kultura, kupina ima veliki privredni značaj. Posebno je interesantna za gajenje u toplijim pretplaninskim područjima, do 700m nadmorske visine. Privredni značaj kupini kao voćnoj kulturi, daju biološko - proizvodne 3 osobine kojima se ona odlikuje, a što se ogleda u slijedećem: 2 3
Prof. dr Baroš Ž., Organizacija i upravljanje predu zećem, Zavod distofičara, Banjaluka, 2003., str. 41. Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 5. 10
• brzo stupa u rod, jer u drugoj godini po sadnji počinje da rađa, a u trećoj godini daje puni rod; • rađa redovno i obilno; • plodovi kupine imaju veliku hranljivu, tehnološku i dijetetsku vrijednost, a pogodni su i mnogo traženi za razne oblike prerade; • proizvodnja kupine je veoma sigurna, jer se svježi plodovi i njene prerađevine lako i povoljno prodaju na domaćem i stranom tržištu; • lako i brzo se razmnožava, ožiljavanjem vrhova i pomoću izdanaka; • dobro se prilagođava različitim uslovima gajenja, jer nije veliki probirač u pogledu osobina zemljišta, kasno cvijeta, pozni proljetni mrazevi joj ne nanose štetu; • gajenje kupine je dosta jednostavno i omogućava zapošljavanje većeg broja radne snage; • relativno je otporna prema bolestima i štetočinama; • njeni plodovi se primjenjuju i u ljekovite svrhe. Ove i druge biološko-proizvodne i tehnološke osobine čine kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom. Njenim gajenjem se vrlo brzo vraćaju uložena sredstva. Pored dobrih osobina kupina ima i nedostataka kao npr: 4 • kasno završava vegetacuju, pogotovo kupine bez bodlji; • što ima dosta osjetljive plodove pa su male trajnosti; • što je za njeno gajenje potrebno dosta radne snage, pogotovo za berbu. Da bi izbjegao ove nedostatke, izabrao sam za plantažu ranije sorte bezbodljih kupina, koje postižu velike pr inose. 3.1. HEMIJSKI SASTAV PLODA KUPINE Plod kupine sadrži veliki boj različith organskih i neorganskih sastojaka , koji mu daju hranjivu , ljekovitu i zaštitnu vrijednost. Sadržaj ovih supstanci u plodu kupine može da var ira , što zavisi od više faktora kao napr.od nasljednih osobina sorte, stepena zrelosti plodova, obimnosti roda i primjenjivane agrotehnike i zaštite u toku prizvodnje.
4
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str.22. 11
Utvrđeno je da sadržaj ukupnih suvih supstanci i šećera, u zavisnosti od osobina sorte i ekoloških uslova područja, po godinama može varirati i do 40 5 %, a Lewis i Brown su utvrdili koleraciju između vremena berbe , plodova kupine i količine soka,arome, šećera i kiselne. Zreli plodovi sadrže najviše soka (71,8-78,1%) a polu zreli plodovi sadrže najviše kiseline i vitam ina C. Kada se analiziraju podaci o hem ijskom sastavu ploda kupine, može se konstatovati da je sadržaj hranljivih komponenti u njemu dosta visok i da postoje značajne razlike između pojedinih sorti. 6 Prema Cvetkoviću kod divljih kupina masa ploda varira od 0,97do 3,69g, a sadržaj rastvorljivih suvih materija 6,0 do 13,1% i vitam in C od 16,0do 73,9mg% (tab 1.). 7
Tabela 1. Hemijski sastav ploda kupine Sadržaj u % i u Souci-Fachman Janda i mg% and Kraut Gavrilović ( 1962.) (1970. i 1977.) 84,70 Voda Ukupna suva 15,30 supstanca Rastvorljiva suva 10,00-12,00 supstanca 8,60 5,41-7,90 Ukupni šećer 0,30-0,67 Saharoza Mineralne 0,51 0,30-0,58 supstance 17-31 Vitam in C u mg % Provitamin A u mg% 15,4-22,3 4,0 Celuloza Bjelančevine 1,2
Šoškić i saradnici (1976.-1980.) 79,00-84,39 15,61-21,00 10,50-14,00 7,54-9,85 0,57-1,41 0,41-0,50 18,0-20,00 -
Masa ploda kod plemenite kupine je mnogo veća i kreće se od 2,23 do 7,5 g, a neki plodovi im aju masu ploda preko 10 g. 5
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str. 35. Cvetković D. Elizovski R., Pomološke karakteristike nekih divljih vrsta kupine,Jugoslovnsko voćarstvo, Čačak 1973.str. 25-26 7 Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14. 6
12
U plodovima plem enite kupine nalazi se 79,00 do 84,39 % vode.Sadržaj ukupnih suvih supstanci je dosta visok i kreće se između 15,61 i 21,00 %,a rastvorljivih suvih supstanci od 10 do 14 %. Uspravno rastuće sorte kupina imaju veći sadržaj ukupnih suvih supstanci u plodu.Ukupnih šećera ima 5,41 do 9,85 % među kojima preovlađuju voćni šećeri (glukoza i fruktoza). Plod kupine sadrži 0,30 do 0,58 % m ineralnih supstanci,a najvećim dijelom su zastupljeni elementi: kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, gvožđe, 8 bakar, cink, kobalt i dr. Prema Stankoviću u 100 g svježih plodova kupine ima: kalcijuma i fosfora po 32 mg, gvožđa oko 1 mg, mangana 0,59 mg, bakra 0,14mg i dr.Zato se smatra plod kupine bogatim izvorom gvožđa, kao važnijim elementom za sprečavanje i otklanjenje malokrvnosti, od čega pati dobar dio stanovništva. Svježi plodovi kupine su značajan izvor vitamina. U 100 g plodova ima od 17 do 31 mg vitamina C, provitam ina A 15,4 do 22,3 mg, vitam ina PP 0,4mg i manje količine vitamina B1 B2 i B6 . 9 Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim nam irnicama i po tome što je male energetske vrijednosti. Plod kupine se odlikuje veoma širokim spektrom ljekovitog i kor isnog djelovanja. Tako su svježi plodovi i sok kupine odlično laksativno sredstvo, mineralne supsance utiču i poboljšavaju krvnu sliku, snižavaju krvni pritisak, vitamini jačaju otpornost organizma, pektini doprinose zaštiti od arterioskleroze i infarkta, celuloza utiče na varenje hrane itd. 3.2. UPO TREBNA VRIJEDNOS T PLODA KUPI NE Plodovi kupine mogu se upotrebljavati na više načina : za razne oblike prerade, duboko zamrzavanje, bojadisanje drugih proizvoda od voća, potrošnju u svježem stanju i u kulinarstvu za spremanje raznih pos lastica . Posebno su cijenjeni i mnogo traženi u prehrambenoj industriji kao sirovina za dobijanje sokova , sirupa , kompota, džemova, slatka, želea, specijalnog kupinovog vina, sirćeta i drugih proizvoda. Da bi se dobili proizvodi visokog kvaliteta, između ostalog moraju se uzgajati kvalitetne sorte kupine, bez bodlji koje obilno rađaju.
8 9
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina , Beograd, 1982., str. 24. Gavrilović M. Janda Lj.,Pomološko-tehnološke osobine nekih sorti kupina , Čačak, 1970., str. 11.-12. 13
4. PORIJEKLO PLEMENITE KUPINE Procjenjuje se da se u svijetu sada gaji više od 300 sorti plemenitih kupina. One su nastale somatskom mutacijom, selekcijom i ukrštanjima u kojima je učestvovalo oko 34 divljih vrsta kupina i malina, kao i plemenite sorte kupina iz različitih grupa. Rodonačelnici od kojih su proizašle plem enite sorte kupina, bitno utiču na njihove biološko - pr ivredne osobine. Sve sorte kupina se mogu svrstati u 10 četiri grupe i to: • uspravnorastuće ili prave kupine, • puzajuće ili steljajuće kupine sa bodljama, • kupine bez bodlji i • hibridne kupine. U grupu uspravnorastućih k upina svrstavaju se sve sorte koje se razmnožavaju korijenovim izdancima, bez obzira da li im izdanci rastu uspravno ili se manje - više povijaju i da u njihovom stvaranju nije učestvovala malina. Prema rastu izdanaka, ova grupa se dijeli na dva tipa: sa uspravnim i polupuzajućim porastom. U grupu puzajućih k upina sa bodljama ili kako se još zovu steljajuće, svrstavaju se sorte čiji izdanc i ne mogu da stoje i rastu uspravno, nego poliježu po zem lji i razmnožavaju se ožiljavanjem vrhova izdanaka u prvoj vegetaciji . U grupu k upina bez bodlji svrstavaju se sorte koje su nastale somatskom mutacijom puzajuć ih sorti sa bodljama ili su stvorene selekcijom, pa su genetski bez bodlji. Rast izdanaka i način razmnožavanja ovih sorti uglavnom je isti kao u puzajućih sorti sa bodljama. U grupu hibridnih k upina ubrajaju se sorte koje su dobijene ukrštanjem kupine i maline, kao i sorte izm eđu hibridnih kupina i malina ili kupina, s tim da su naslijedile više osobina kupine.
10
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.-16. 14
4.1. ISTORIJA GAJENJA PLEMENI TE KUPI NE Kupina je poznata još od davnina, ali ne kao voćka ,već kao korovska biljka, koja je u prirodi veoma rasprostranjena. Prema Darrow (1948) kupina se kao kultura u Evropi gaji od 1809.god, kada je otkr ivena prva plemenita sorta kupine evergrin. Zatim je u Amer ici u kulturu uvedena sorta dorčester, koja je otkrivena 1840.god. U Evropi je kupina prvo počela da se gaji u Njemačkoj i Francuskoj, a zatim u SSSR-u. Porijeklo sorte evergrin je nepoznato,a sortu himalaju je proizveo Theodor Reim ers u botaničkoj bašti u Hamburgu 1889.god od divlje kupine Rubus 11 procerus. U SSSR-u rad na stvaranju plemenitih sorti kupina prvi je započeo Mičurin, smstrajući da je kupina veoma perspektivna vrsta, pošto je mnogo produktivnija od maline. Na Balkanu su plemenite sorte kupine uvedene u proizvodnju 1936.god, i to prvo u Bugarskoj. U Jugoslaviji su plemenite sorte kupina uvezene tek 1951.god, i to prvo za eksperimentalne svrhe, a u proizvodnju su počele da se uvode oko 1974.god. Veća plantažna proizvodnja kupina kod nas se uvodi pronalaskom rodne bezbodlje kupine, sada se može svrstati na treće mjesto u grupi jagodičastog voća.
5. BIOLOŠKE KAR AKTERISTIKE KUPINE Biološke karakteristike kupine su strogo određene nasljednom osnovom, ali su podložne adaptivnim promjenam a pod uticajem ekonomskih uslova i načina gajenja.Zato je za gajenje kupine neophodno potrebno dobro poznavanje morfoloških karakteristika nadzemnih i podzemnih dijelova kupine.
11
Dr Šoškić A., NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14-16. 15
5.1. MORFOLOGIJA KUPINE Kupina je žbunasta, polužbunasta ili zeljasta biljka sa višegodišnjim podzemnim i dvogodišnjim nadzemnim dijelovima. Ona može da živi 20 i više godina, a zasadi se mogu racionalno iskorištavati od 12 do 15 godina. 12 Korijen. Korijenov sistem kupine je snažan i dobro razvijen. Sastoji se od podzemnog dijela izdanka, glavnog kor jena, nešto skeletnih žila i velike količine obrastajućih žilica. Kor jen kupine može da prodire u zemljište do 1 metra dubine. Međutim, puzajuće sorte imaju razvijen glavni korjen koji prodire u zemlju i do 1,5 metara, pa su ove sorte otpornije za suše. Žbun. Žbun kupine sačinjavaju svi nadzemni dijelovi, a u prvom redu izdanci sa bočnim izbojima i rodnim grančicama. Razvijenost žbuna kupine je veoma različita, jer se sorte kupine razlikuju po bujnosti, dužini i položaju rasta izdanka. Tako žbun može biti visok, srednje visok, nizak i puzajući. Izdanak (stablo). Izdanci kupine žive dvije godine. U prvoj godini oni rastu dostižući punu dužinu, koja u zavisnosti od bujnosti sorte varira od 1,5 do 6 metara. U pazuhu listova formiraju se pupoljci koji prezim ljavaju ili se iz njih u toku vegetacije na donjem dijelu razvijaju bočne prevremene grančice. U drugoj godini izdanci ne rastu ni u dužinu ni u debljinu, nego iz pupoljaka obrazuju rodne grančice na kojima se razvijaju cvijet i plod. Poslije sazrijevanja i berbe plodova, izdanci počinju da se suše i u zavisnosti od sorte, do kraja druge vegetacije svi izdanci kupine se sasušuju. Rodne grančice. Rodne grančice se razvijaju iz pupoljaka u pazuhu listova, na dvogodišnjim izdancima. Mogu biti duge i kratke, što zavisi od vrste kupine.
12
Dr Blagojević R., Kupina, Inprime, Niš, 2001., str. 36.-38. 16
Slik a 2. Rodna grančica kupine List. List kupine je s ložen - nepravilno perast i sastoji se najčešće od 3 ili 5 liski. Po obliku, liske mogu biti ovalne , jajaste ili kopljaste i uglavnom sa nazubljenim obodom. Na liski kupine lice je obično tamnije zeleno, a naličje svjetlije zeleno. Na izdanku kupine listovi su spiralno raspoređeni, tako da se svaki četvrti nalazi iznad prvog. Građa listova i njihov raspored omogućavaju kupini da potpuno iskoristi raspoložive količine svjetlosti za proces fotosinteze. Pupoljci. Pupoljci kupine se mogu podijeliti na dvije grupe: vegetativne (drvni) i rodne (cvjetne). Vegetativni pupoljci se razvijaju na podzemnom dijelu izdanka i na m lađim žilama kod uspravno - rastućih sorti, a kod puzajućih, samo na podzemnom dijelu izdanka. Drvni pupoljci počinju da se formiraju u drugoj polovini ljeta i to prvo kod sorti uspravnog rasta, a zatim kod puzajućih sorti. Iz formiranih pupoljaka se u toku jeseni,
17
zime ili u toku ranog proljeća razvijaju mladi izdanci, koji izbijaju iz zemljišta, u toku prve polovine naredne vegetacije. Rodni i lisni pupoljci se formiraju u pazuhu listova jednogodišnjih izdanaka kupine, i to obično po dva - jedan iznad drugog. Gornji pupoljci su bolje razvijeni i od njih se iduće godine razvijaju rodne grančice. Cvijet. Cvjetovi kupine su najčešće grupisani u grozdastim ili metličastim cvastima, koje se obrazuju na rodnim grančicama. Cvijet kupine je dvopolan i srednje krupan. Sastoji se od 5 ili 7 čašnih listića, 5 ovalnih kruničnih listića i većeg broja prašnika i tučkova raspoređenih na konusnoj cvjetnoj loži. Plod i sjeme. Plod kupine je zbirna koštunica, obrazovana od većeg broja sitnih i sočnih koštunica koje su srasle sa cvjetnom ložom. Svaka koštunica ima dobro razvijena sva tr i sloja plodnog omotača: zaštitnu opnu, jestivi dio i sjemenku. Krupnoća ploda je različita kod raznih sorti plemenite kupine i uglavnom zavis i od nasljednih osobina sorte. Plod kupine može biti veom a krupan, srednje krupan i sitan. Kao posebno važna osobina ploda kupine, smatra se i čvrstoća, jer od toga u znatnoj mjeri zavisi način njihovog korištenja i transportovanja. Boja ploda kupine može biti: crna i s jajna, tamno crvena, crvena i žuta. U pogledu čvrstoće, plodovi kupine mogu biti mekani, nedovoljno čvrsti, srednje čvrsti i čvrsti. Oblik ploda kupine može biti: okruglast, izduženo kupast i ovalan.
Slik a 3. Morfološka i anatomska građa ploda: 1-peteljk a, 4-meso,
2-čašica, 5-sjemenka,
3-pokožica i 6-srasla cvjetna loža. 18
5.2. ŽIVOTNI CIKLUS Nova biljka kupine može da postane od sjemena. Biljke koje su 13 nastale od sjemena, prema Mičurinu, prolaze kroz četir i per ioda razvića: embrionalni period, period mladosti, period zrelosti i per iod starosti i odumiranja. Em brionalni period je početak stvaranja organizma. On počinje od momenta oplodnje za vrijem e cvjetanja kupine, a završava se klijanjem sjemena i pojavom dva klicina listića na površini zemlje narednog proljeća. Period mladosti počinje pojavom prvih listića sijenica i produžava se na prvu ili drugu godinu plodnosti kupine, tj. do njihovog stupanja u punu rodnost, a to je u 3 ili 4 godini života. Druge godine izdanak kupine lista i cvijeta, a poslije oprašivanja i oplođenja obrazuje sjeme i plod. Međutim, biljka u ovom periodu nije formirala sve karakteristične osobine, jer preovlađuje vegetativni rast. Zato je potrebna još jedna do dvije godine da se formiraju nasljedne i proizvodne osobine. Period zrelosti počinje stupanjem kupine u punu rodnost i kada se stabiliziraju karakteristične osobine ploda.Ovaj per iod kod kupine traje 12-15god, što zavisi od osobina sorte, uslova gajenja i zaštite zasada. 5.3. PERIOD RASTENJA I RODNOS TI KUPINE Kupina se u praksi, za podizanje proizvodnih zasada, razmnožava vegetativnim putem, moguće je odvojiti tri perioda rastenja i rodnosti. Rastenje i rodnost vegetativno razmnožene kupine u različitim per iodima 14 životnog ciklusa su izraženi u različitom stepenu. 1. Period jak og rastenja vegetativnih dijelova. U prvoj godini poslije sadnje, kupina obrazuje nekoliko izdanaka, koji u drugoj godini većinom počinju da rađaju. Vr lo je bitno da se izvrši dobra pr iprema zemljišta, pravilan izbor sorti sadnica, kako bi se u narednom per iodu obezbijedilo 13
Mičurin V. Rezničenko G., Plodovij sad - Stroenie, razvitie i plodonošnje rastenij, "Nauka"., Moskva., 1966., str. 26. 14 Dr Šoškić A., Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1981., str. 29. 19
formiranje što razvijenijih žbunova, koji će u narednom periodu davati visoke prinose. 2. Period jak og rastenja i pune rodnosti. Ovaj period počinje od treće godine života kupine i u pogodnijim uslovima gajenja traje sve do 15god. Da bi ovaj period trajao što duže i da bi se za to vrijeme dobijali visoki prinosi i iskoristio rodni potencijal biljaka, potrebno je da se u zasadu kupine redovno i pravilno izvode sve potrebne agrotehničke i zaštitne mjere. 3. Period smanjenja rodnosti i postepenog odumiranja žbunova. Pojava ovog perioda u potpunosti se podudara kao per iod starosti i odum iranja kod plodnog načina razmnožavanja kupine. Prema tome, korištenje zasada kupine ekonomski je opravdano najviše do 15 godina. 5.4. GODIŠNJI CIKLUS U godišnjim ciklusima kupine razlikuje se više fenofaza, koje se svake godine ponavljaju. 15 Najvažnije fenofaze su: • početak rastenja i listanja, • cvjetanje, • oprašivanje i oplođavanje, • sazrijevanje plodova, • obrazovanje cvjetnih pupoljaka i • zimsko mirovanje. Početak rastenja i listanja. U kupine prvo počinje da rastu korijen i novi izdanci, a zatim listovi. U rano proljeće, krajem marta ili početkom aprila, kada se srednje temperature kreću od 2 do 4ºC, nastavlja se započeti rast podzemnog dijela izdanka. Novi izdanci gotovo istovremeno počinju da rastu kod uspravno-rastućih i puzajućih sorti sa bodljama, a nešto kasnije kod sorti bez bodlji. Cvjetanje. Sve plemenite sorte kupina cvjetaju relativno kasno, tako da im uglavnom ne prijeti opasnost od poznih proljećnih mrazeva. Vrijeme trajanja cvjetanja zavisi od više faktora, a u prvom redu, od klimatskih uslova rejona, nasljednih osobina sorte i meteoroloških prilika. 15
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.29. 20
Na osnovu početka cvjetanja, sorte kupina se mogu svstati u tri grupe: 16 ranocvjetne, srednjeranocvjetne i kasnocvjetne. Oprašivan je i oplođavanje. Sve ekonomski važnije sorte plemenite kupine su praktično samooplodne, pa se mogu gajiti u jednostranim zasadima i postizati visoki pr inos bez obezbjeđenja oprašivača. Oprašivanje se, uglavnom, obavlja pomoću vjetra i insekata. Od insekata za oprašivanje kupina, najveć i značaj imaju pčele. Sazrijevanje plodova. Vrijeme i trajanje sazrijevanja plodova kupine u znatnoj m jeri zavisi od nasljednih osobina sorti, klimatskih uslova i drugih činilaca. Razlike u vremenu trajanja sazr ijevanja plodova između sorti kupina mogu da budu i do 3 mjeseca, što ima veliki značaj za preradu plodova. Prema početku sazrijevanja ploda, sve sorte kupina se mogu svrstati u tri grupe: rane, srednje rane i kasne. U zavisnosti od sorte kupine, od početka cvjetanja do početka sazrijevanja plodova prođe od 64 do 68 dana, a od kraja cvjetanja do početka sazrijevanja 17 plodova prođe od 39 do 49 dana. Obrazovan je cvjetnih pupoljaka. Plemenite sorte kupina počinju da obrazuju cvjetne pupoljke krajem ljeta i u toku jeseni, u godini koja prethodi 18 cvjetanju. Dimova-Kmetska i Načevski navode da diferencijacija cvjetnih pupoljaka počinje u prvoj polovini avgusta, i u zavisnosti od sorte, traje sve do polovine novembra. U toku jeseni cvjetni pupoljci samo započinju obrazovanje, a dalji njihov razvoj se nastavlja za vr ijeme zime (u toplijim predjelima) i narednog proljeća, sve do cvjetanja. Zimsko mirovanje. Najveći broj sorti kupine su listopadne biljke, a ima ih dosta i zimzelenih. Mnogobrojne su i sorte koje se odlikuju veoma dugim per iodom vegetacije. U našim krajevima prvi jesenji mrazevi javljaju se u drugoj polovini oktobra ili početkom novembra, te mnoge sorte kupina normalno ne završavaju vegetaciju, jer lišće pris ilno opada. U ovom slučaju organske supstance nisu prešle iz lišća u stablo izdanka, pa ovi ostaju nepripremljeni i osjetljivi na niske temperature.
16
Dr Šoškić A., sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO"ZADRUG AR",Sarajevo, 1981. str.30. 17 Dr Šoškić A., Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1981., str. 30. 18 Dimova-Kmetska J. Načevski V., Kupinovi sortove, Ovoščarastvo, Sofija, 1977., str. 10. 21
I pored razlika, između sorti plemenitih kupina, za sve je neophodan per iod zimskog mirovanja. Bez njega ne bi kupina mogla dati sljedeće vegetacije iz pupoljaka na dvogodišnjim izdancima i obrazovati rodne grančice i plodove.
Slik a 4. Zimsk o mirovanje k upine 5.5. PRIRODNI USLOVI ZA GAJENJE KUPINE Dugovječnost zasada i rentabilnost gajenja kupine ne zavisi samo od njenih naslednih osobina, nego i od us lova sredine u kojoj živi.Ovi us lovi se nazivaju prirodni ili ekološki , podrazumijevaju: klimu,zemljište i položaj. Plemenite sorte kupine se relativno dobro prilagođavaju različ itim pr irodnim 19 uslovima, oko 700m nadmorske visine. Klima. Kupini najbolje odgovaraju toplija ili umjerenotopla i dovoljno vlažna područja.Od klimatskih činilaca, za život kupine značaj imaju: temperatura,padavine, vjetar i svjetlost. Temperatura je veoma važan činilac, jer ima uticaja na sve procese u životu biljaka.Ona određuje da li je neko područje pogodno ili nije za uzgoj plemenite kupine. Velike štete plemenitoj kupini nanose rani jesenji mrazevi, koji se često javljaju kad mnoge sorte nisu još završile vegetaciju. Izdanci plemenitih sorti su razvijeni i gaje se uglavnom uz naslon, pa su više izloženi uticaju niskih temperatura tokom zime, jer se na njima manje zadržava snježni pokrivač. 19
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.35. 22
U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama , između sorti plemenite kupine postoje značajne razlike.Iskustva iz prakse pokazuju da izdanc i otpornijih sorti kupine u našim uslovima, bez većih promjena, podnose mrazeve od -10 do -15ºC, ako su zaštićene većim snježnim zimskim pokrivačom, čak i do -30ºC . Plemenita kupina , ne podnosi visoke temperature tokom vegetacije. Najbolje uspjeva u područjima sa prohladnim i umjereno sa vlažnim ljetom i blagim zimama. Padavine. Kupina je, u odnosu na malinu, otpornija na sušu, jer ima dublji i razvijeniji korijenov sistem. Naprotiv, ovoj osobini kupina za postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova, najvažniji us lov umjerene vlažnosti zemljišta i visoke relativne vlažnosti vazduha. Iz ovih razloga, potrebno je da zemljište u zasadu kupine sadrži 75 - 80 % vlage. Štetni uticaj nedostatka vlage mnogo je jače izražen ako je zasad podignut na manje pogodnom zem ljištu, nego na zem ljištu dobre strukture i bogatim humusom. Plemenite sorte kupine, ne podnose ni suviše vode u zemljištu.Zasadi koji su podizani u zatvorenim uslovima i na zem ljištima na kojima se voda dugo zadržava, slabije su rasle i brzo propadale. Vjetar. U nekim slučajevima, vjetar ima koristan, a u drugim štetan uticaj na rast i rodnost kupine. Kor istan uticaj imaju blagi vjetrovi, i to: za raznošenje polena pr i oprašivanju kupine, poboljšanju c irkulacije vazduha, smanjenje pojave bolesti na lišću i plodovima, odnošenje hladnih vazdušnih masa i za donošenje padavina. Štetan uticaj imaju: suvi, hladni i jaki olujni vjetrovi, jer u toku zime izazivaju i zamrzavanje izdanaka, a u toku vegetacije mogu da polome izdanke i plodne grančice, isušuju zem ljište, te izazivaju i druge štetne posledice. Svjetlost. Divlja kupina najviše raste po rubovima šuma, na zapuštenim površinama, u živicama i pored puta. U gustim i visokim šumama nikada ne raste. Zahtijevi plemenitih sorti kupine, prema dužini i intenzitetu svjetlosti, različitih, i prvenstveno zavise od njihovog porijekla.Pretpostavlja se, da je denevna svjetlost potrebna, od 13 do 16 h , uz izbor odgovarajućeg položaja sadne kupine.
23
Zemljište. Divlju kupinu u prirodi srećemo na različitim tipovima zemljišta , može se steći utisak da se kupina gaji na svakom zemljištu. Takođe, i plemenita kupina nije probir ljiva u vrsti zem ljišta, a prema Stankoviću,20 podnosi čak i umjereno zaslađena zem ljišta, ako su obezbjeđena vlagom. Kupina na ovim zemljištima ima niske prinose, plodovi su slabog kvaliteta, sitni su, bujnost izdanka je manja, a često nastaje i propadanje čitavih zasada. Zahtjev plemenite kupine, u pogledu osobina zemljišta za dobijanje visokih i kvalitetnih pr inosa, mnogo se veći.Za plemenitu kupinu najbolje odgovaraju: duboka(oko 1,5 m dubine), rastresita, srednje teška, propusna, plodna(sa 4 do 5 % humusa), umjereno vlažna i slabo kisela zemljišta. Položaj. Za uspješno gajenje kupine od bitnog značaja je i pravilan izbor položaja, ekspozicije i nadmorske vis ine. Izbor pogodnijeg položaja, u toliko je potrebiniji, što je poznato, da je veći broj sorti kupina osetljiv na rane jesenje i zimske mrazeve, sušu, visok nivo podzemnih voda i na suve jake i hladne vjetrove. Ekspozicija, odnosno položaj terena, prema stranama svijeta, utiče jačinom i trajanjem osunčavanja na vodo-vazdušne uslove zemljišta, kretanja vegetacije i zrenje plodova. Plemenite sorte kupine najbolje uspjevaju na nadmorskim visinama od 200 do 500 m.
6. RAZMNOŽAVANJE KUPINE I PROIZVODNJA SADNICA Kupina se može uspješno razmnožavati na više načina: sjemenom, korjenovim reznicama, izdancima, zrelim i zelenim reznicma izdanka i kulturom tkiva. U širokoj proizvodnoj praksi, kupina se još uvjek najviše razmnožava na dva načina: pomoću korjenovih izdanaka i ožiljavanjem vrhova izdanaka. 6.1. RAZMNO ŽAVANJE KORJENOVIM REZNICAMA Ovim načinom se mogu lako i uspješno razmnožavati sve sorte kupine, a posebno uspravnorastuće sorte.Razmnožavanje kor jenovim 20
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT , Beograd, 1982., str. 40. 24
reznicama treba primjeniti samo u slučaju potrebe bržeg širenja novih sorti kupina koje su obrasle bodljama.Na ovaj način ne bi trebalo razmnožavati 21 sortu kupina bez bodlji, jer se ne dobija orginalna sadnica. Razmnožavanje kupine korjenovim reznicama vrši se tako što se izdanci ili čitavi žbunovi vade sa što više žila, potom se žile isjeku na reznice koje treba da budu duge 5 do 6 cm, a debele 0,6 - 1 cm. Svaka osječena reznica mora da ima bar jedan pupoljak, kao da su obrasle sa dosta sitnih žilica. 6.2.
RAZMNO ŽAVANJE KORJENOVIM I ZDANCIMA
Kor jenovim izdancima najčešće se masovno razmnožavaju i sve uspravno rastuće sorte kupina s bodljam a. Sorte kupina s bodljama koje obrazuju izdanke, ovo je najjednostavniji i najs igurniji način razmnožavanja. Izdancima se vjerno prenose sve osobine sorte. Savremenu proizvodnju kupine treba organizovati samo u posebnim matičnim zasadima, koji su podignuti od sortnog i zdravog ishodnog materijala. U toku jeseni ili proljeća, iz matičnjaka se vade svi razvijeniji jednogodišnji izdanci, koji se potom klasiraju, trape i pripremaju za sadnju. 22 Prema Stančeviću, sa jednog hektara kupinjaka, podignutog samo za proizvodnju izdanaka, može se proizvesti od 100 000 do 120 000 sadnica godišnje. 6.3. RAZMNO ŽAVANJE O ŽILJAVANJEM VRHOVA IZDANAKA Ovim načinom u praksi se najčešće razmnožavaju sve sorte kupina. Pri razmnožavanju na ovaj način ostaje ne povrijeđeno centralno tkivo, pa se tako dobijaju sadnice koje neće imati bodlje, dok se pri razmnožavanju istih 23 sorti korjenovim reznicama dobijaju sadnice s bodljama. Ovaj način razmnožavanja izvodi se tako što se u toku avgusta ili septemra u više navrata svi dovoljno izrasli izdanci i bočni izboji povijaju i njihovi vhovi vertikalno postavljaju u iskopane jame duboke do 15 cm, a zatim se zagrću zemljom, uz sabijanje nogom. Ukoliko zemljište nije vlažno, poslije zagrtanja vrhova treba izvršiti zaljevanje bar sa 2-3 litara vode. 21
Velika ilustrovana enciklopedija "VRT ", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. str. 470.-471. Stančević A. Šoškić A., Dosadašnja iskustva u gajenju kupine bez bodlji, "Dani jagodastog voća", Čelić, 1983., str. 74. 23 Vellika ilustrovana enciklopedija "VRT ", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 470.-471. 22
25
U jesen ili sledećeg proljeća, ožiljeni vrhovi izdanaka se odsjecanjem na 20-25 cm iznad zem lje, odvajaju od matične biljke, a zatim se vade, klasiraju i pripremaju za sadnju. Vr ijeme povijanja i zagrtanja vrhova izdanaka zavisi od klimatskih uslova, rejona i prilika u toku godine, a određuje se na osnovu porasta izgleda izdanka i bočnih izboja. Prema Tešiću, 24 najbolje vr ijeme je kada vrhovi počnu dobijati zmijoliki oblik sa malim kovrđavim lišćem.Kako se radi o različitom porastu, i povijanje treba izvršiti u više navrata.Najbolji rezultati ožiljavanja postižu se kada se povijanje i zagrtanje vrhova izvodi ručno.Tešić navodi da dobro obučen radnik, uskim ašovom, u pripremljenoj zemlji, može dnevno da zagrne 2000-3000 vrhova. Zagrtanje vrhova postavljanjem u brazde pomoću mehanizacije, obavlja se brže i lakše, ali se dobije manji procenat ožiljenih vrhova. Ukoliko se vrhovi postavlja ju kosie, utoliko je ožiljavanje s labije. Prma načinu rada, na ožiljavanje vrhova izdanaka kupine znatan uticaj imaju: zem ljište, naseljedne osobine sorte i drugi činioci. Proizvodnja sadnica kupine ožiljavanjem vrhova može se vršiti i u posebnim višegodišnjim matičnjacima. Način proizvodnje sadnica kupine u višegodišnjim matičnjacima je sličan kao u jednogodišnjim, s tom razlikom što se u ovom slučaju posađene biljke ne vade poslije prve godine, nego se od 5 do 6 godina koriste smo za proizvodnju sadnica. U toku vegetacije, zemljište u matičnjaku kupine se mora plitko obrađivati u više navrata, da bi se redovno uništavao korov. Stručnjaci svake godine obavezno pregledaju matičnjak kupine dva puta,u pogledu zdravstvenog stanja i čistote sorti, kao i u pogledu načina izvođenja tehnoloških zahvata u procesu proizvodnje sadnica.
Slik a 5. Razmnožavanje ožiljavanjem vrhova izdanak a
24
T ešić M., Razmnožavanje kupine bez bodlje, Jugoslovensko voćarstvo, Čačak,1974., str. 27. 26
6.4.
VRIJEME VAĐENJA OŽILJENIH VRHOVA
Primanje sadnica kupine, koje su dobijene ožiljavanjem vrhova izdanaka, u znatnoj mjer i zavis i i od vremena vađenja i odvajanja od matične biljke. Ukoliko su zagrnuti vrhovi do kraja vegetacije s labo ožilili ili nedovoljno razvijeni i sazreli, primanje ovih sadnica pri jesenjoj sadnji ima slabe rezultate. Zato je potrebno prije vađenja ožiljenih vrhova u jesen izvršiti pregled njihovog kor ijenovog sistema.Ukoliko su žilice bijele boje, nježne, sočne i ne razvijene, onda ožiljine ne treba vaditi do proljeća.U toku zime će se te formirane žilice razviti, razgranati, odrveniti i dobiti 25 braonkastu boju kore.
7. PODIZANJE ZASADA KUPINE Prema namjeni gajenja, razlikuju se tri tipa zasade kupine: amaterski, proizvodno-komercijalni i ogledni. Amaterski zasadi uglavnom služe za podmirivanje potreba domaćinstava za plodovima kupine, a vr lo r ijetko se viškovi proizvoda prodaju na tržištu.Obično se podižu na manjim površinama, na okućnicama ili na posebnim parcelama, a prilagođeni su ručnoj obradi.U amaterskim kupinjacima najčešće je zastupljeno više sorti različitog vremena sazrijevanja. Proizvodno-k omercijalni zasadi podižu se na većim površinama, a proizvodnja kupine u njima je namjenjena za prodaju. Način gajenja proizvodnih zasada, prilagođen je što većoj prim jeni mehanizacije u čitavom procesu proizvodnje.U ovim zasadima zastupljeno je od 1 do 3 sorte, a njihov izbor zavisi od namjene korištenja plodova za preradu.
25
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 78. 27
Slik a 6. Podizanje zasada k upine Ogledni zasadi kupine podižu istraživačke organizacije s ciljem ispitivanja vrijednosti sorti, najpogodnijeg sistema gajenja, zaštite i drugih mjera u određenim ekološkim uslovima.Ovi zasadi zauzimaju veom a male površine. 7.1. PRIPREME ZA PODI ZANJE ZASADA Za dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa i ostvarivanje rentabilne proizvodnje u periodu od 15 godina, koliko se zasad kupine normalno iskorišćava, prije podizanja kupinjaka neophodno je da se obavi temeljna analiza prirodnih, ekonomskih i drugih uslova. Tek na osnovu analize podataka o raspoloživim površinama, pred kulturama, klimatskim, zemljišnim i terenskim uslovima, raspoloživoj radnoj snazi, mogućnostima plasmana, namjeni proizvodnje, treba pristupiti: izboru lokacije, sorti za
28
gajenje, određivanju veličine zasada, pripremi zemljišta i podizanju zasada 26 kupine. Greške učinjene u toku pripreme, u podizanju zasada, kasnije se teško ispravljaju. Izbor lok acija. Prirodni uslovi (klima,zem ljište i položaj) su osnovni preduslovi od kojih bitno zavisi uspjeh u proizvodnji kupine. Analiza prirodnih us lova za određeni lokalitet mora da pruži siguran dokaz o mogućnostima njenog uspješnog gajenja u datoj sredini. Pored prirodnih uslova, pri izboru lokac ije potrebno je da se veličina zasada i sortiment kupine usklade i s ekonomskim us lovima. Zato veće proizvodne zasade kupine treba podizati tamo gjde su obezbjeđeni ovi uslovi. Pretkulture. U praksi, zasadi kupine obično se podižu na poljopr ivednim površinama. Kada se podižu veći zasadi, dešava se da na pojedinim parcelama su se nalazile neke biljke koje su se pokazale kao nepogodne za gajenje kupine.Tako na zemljištu, koje je prije toga bilo pod drvenastim biljkama(žbunje, šuma, voćke, vinova loza) ili su na njemu gajene kupine ili maline, novi zasad kupine ne treba podizati najmanje tri godine poslije krčenja i čišćenja od žila.Kao dobre pretkulture za kupinu, pokazale su se: pasulj, grašak, boranija i drugo. Uređenje zemljišta. Prije dubokog oranja zem lju treba što bolje poravnati. Manje ili već depresije se ispunjavaju pomoću buldožera daskom, da se ne skupljaju i zadržavaju površinske vode i da bi se olakšalo izvođenje radova u budućem kupinjaku. Ako je zem ljište zakorovljeno višegodišnjim korovima, potrebno je zem ljište plitko uzorati i istretirati zemljište nekim herbicidom. Posljednih godina se za uništavanje višegodišnjih i jednogodišnjih korova na površinama koje se pripremaju za podizanje voćnih zasada pokazao kao veom a efikasan herbic id raundap. Za gajenje kupine najbolje odgovaraju: duboka, humusna, srednje teška, dovoljno propustivlja i slabo kisela zemljišta.Priprema ovih zem ljišta je mnogo lakša i jeftinija. Glavna masa kor ijenovog s istema kupine razvija se do 40 cm dubine. Izvođenje merolativnog đubrenja i drugih agro tehničkih m jera, ima za cilj da se u ovom sloju stvore što povoljniji uslovi za pr imanje i razvoj izdanaka kupine. Za popravku fizičkih i hemijskih osobina zemljišta primjenjuju se organska đubriva: stajnjak, kompast, a od mineralnih: fosforna, kalijumova ili kompleksna đubriva. Posebno treba istaći da kupina zahtijeva humusna zemljišta, pa joj treba unositi dovoljnu količinu organskih 26
Dr Blagojević R., Kupina, Imprime, Niš, 2001., str.46. 29
đubrenja. U nedostatku stajnjaka, zasađuju se zeljaste biljke koje se zaoravaju . Pored đubrenja, neophodno je unošenje krečnjaka u zem ljište da bi se smanjila kiselost zemljišta. Količina krečnjaka potrebnog za klasif ikaciju zavis i od stepena kiselosti zem ljišta, a obično se kreće 5 do 10 t/ha. Za podizanje zasada kupine, duboko oranje treba obaviti u toku jeseni, i to najkasnije mjesec dana prije sadnje. 7.2. RASPORED I RAZMAK SADNJE Raspored sadnje kupine može biti kvadratni, pravougaoni ili u prostim redovima, što zavisi od sistema gajenja, osobina sorte i načina obrade zemljišta. Za veću primjenu mehanizacije u procesu proizvodnje kupine, kao najpogodniji rasporedi sadnje, pokazali su se pravougaoni i u prostim redovima. Razmak sadnje. Za normalno razvijanje žbuna, dobijanje visokih prinosa i nesmetanu pr imjenu mehanizacije, potrebno je da se sadnja kupine obavi na optimalnom razmaku. Sorte kupine koje imaju uspravan rast izdanaka odlikuju se manjom bujnošću od sorti sa puzajućim rastom. Jednu istu sortu treba saditi gušće kad se zasad podiže na slabijem zem ljištu, po sistemu žbunova i za ručnu i za zaprežnu obradu, nego kad se podiže na plodnom zemljištu, po s istemu špalira i za prim jenu mehanizacije u procesu proizvodnje kupine. 27 Ispitivanja razmaka pojedinih vrsta kupina vršio je Naumann i došao je do zaključka da sorte bez bodlji najbolje postižu rezultate u rodnosti pri razmaku 3,00 x 2,25m. 7.3. VRIJEME I TEHNI KA SADNJE Vrijeme sadnje kupine zavisi od klimatskih uslova, načina razmnožavanja sorti, obezbjeđenja sadnica i pr ipreme zem ljišta. U kontinentalnim područjima, sadnja kupine se najčešće izvodi u toku jeseni ili u rano proljeće, a u toplijim područjima može se izvoditi i u toku čitave 27
Naumann D. W., Effect of training systems on crop Yield and ripening patterns in blackberries, Hamburg, 1982., str. 96. 30
zime. Sadnju ne treba obavljati kada je zem lja suva, suviše vlažna, ili smrzla. Najpovoljnije je kad se sadnja obavlja po oblačnom vremenu i bez vjetra. U svakom slučaju, pripremljene sadnice treba raspoređivati pored mjesta za sadnju neposredno pred sadnju. Tehnika sadnje kupine sastoji se u sljedećem: na dno svake iskopane jame stavlja se sloj rastresite zemlje kojoj se dodaje i sa njom izm ješa 50 do 100gr kompleksnog mineralnog đubr iva, a zatim se stavlja sadnica, određuje dubina sadnje, raspoređuju žilice i zagrću rastresitom zemljom. Kada je korijenov sistem prekriven slojem zemlje, stavlja se još 1 do 2kg stajnjaka, a preko njega do vrha jame treba ispuniti zem ljom i lagano nagaziti. Ako su sadnice proizvedene ožiljavanjem vrhova, zem lju ne treba nabijati gaženjem nogom, nego je samo ovlaš rukom sabiti. Poslije završene sadnje, svaku sadnicu treba dobro zaliti vodom. 28 Prema Boileau, preporučuje se da kupinu bez bodlji treba saditi dublje i do 30cm od drugih sorti, da bi se spriječilo obrazovanje i pojava izdanaka koji imaju bodlje i dobili razvijeni žbunovi koji se odlikuju velikom i obilnom rodnošću.
7.4. POSTAVLJANJE NASLONA Izdanci nekih sorti kupine u toku jedne vegetacije mogu da izrastu jako visoko, a osobiti u sorti bez bodlji. Zato je za njihovo gajenje neophodno postavljanje naslona. Nasloni mogu biti veoma različiti, što u prvom redu zavisi: od sistema gajenja, načina rasta izdanka i bujnosti sorte. Postavljanje naslona je dosta skupo. Zato je veoma važno da se pr ije podizanja pravilno odabere naslon koji će najviše odgovarati za gajenje predviđenih sorti kupine. Stubovi koji se upotrebljavaju za nas lon, mogu da budu od različizog materijala , tj. drveni, armiranobetonski i željezni. Najvažnije je da mogu trajati u toku čitavog perioda iskorišćavanja zasada kupine. Drveni stubovi mogu da budu od više vrsta drveta (hrastovog, pitomog kestena i bagrema), 29 Dragaš da drveni stubovi mogu da traju više godina od kleke 20god, hrasta 15god, pitomog kestena 12god i bagrema10god. Međutim prirodna 28 29
Boileau C., Les petits fruits, La Maison rustique, Paris, 1978. Dragaš M., Vinogradarstvo opšti dio, Beograd, 1961. str. 102. 31
trajnost može da se produži njihovim nagor ijevanjem ili impregniranjem.Nagorijevanje stubova treba izvršiti na jednu trećinu dužine stuba. Impregnacija stubova može se vršiti potapanjem u zagrijanu smješu katrana i karbolineuma i kad nisu nagoreni. Betonski stubovi su daleko kvalitetniji i dugotrajniji, ali su daleko skuplji i malo je teže sa njima rukovati kao i sa željeznim, pa se zato uglavnom upotrebljavaju drveni stubovi. Dužina stubova se uglavnom praktikuje 2,5m do 3m i dimenzija 10 x 10cm. Razmak stubova nije poželjno da bude velik, a obično se stavlja od 6 do 7m. Kad su postavljeni stubovi, postavljamo pocinčanu žicu, debljine 3 do 3,6mm koja služi kao naslon za izdanke kupine. Obično se postavljaju 3 do 4 reda žice na rastojanju od 70cm prva žica, druga na 140cm i treća na 200cm visine od površine zem lje. U praksi se pokazalo da treći red žice ne treba postavljati niže od 2m, jer se izdanci kupine savijaju preko njega i zimi, pod teretom snijega često lome. Pokazalo se da nije potrebno postavljati sva tri reda dvojnih žica paralelno, nego samo u poslednjem trećem redu, između kojih se uvlače izdanci.
Slik a 7. Postavljanje naslona kupine 7.5. SISTEM GAJENJA Gajenje kupine po sistemu žbunova, bez naslona ili sa nas lonom, odgovara prirodnom rastu njenih nadzemnih dijelova, posebno za uspravno rastuće sorte. Za dobijanje većih prinosa i lakše prim jene mehanizacije, 32
izvođenja radova na berbi plodova, u praksi se za gajenje kupine najviše primjenjuju različiti špalirni sistemi. Za špalirno gajenje kupine potrebni su nasloni od stubova i žice koji mogu biti različitog oblika i konstrukcije. U zavisnosti od broja i načina postavljanja žica, kupina se može gajiti: uz žicu, između žica i kombinovano. Najpogodniji način gajenja puzajućih sorti kupina bezbodlji, 30 pokazao se špalirni kombinovani sistem. Sistem žbuna. Po sistemu žbunova bez naslona, mogu se gajiti samo neke uspravno rastuće sorte kupina. Kada se za žbunove kor isti naslon, jači kolac dobro pobijen u zemlju, za koji se veže i naslanja žbun, tada se po ovom sistemu mogu gajiti gotovo sve uspravno rastuće sorte. Pri gajenju kupina u obliku žbunova, dobija se manji prinos po jedinici površine, a za održavanje zasada potrebno je dosta ručnog rada.
Slik a 8. Gajenje kupine po sistemu žbuna uz k olac Uspravno jednožični sistem. Pri ovom načinu gajenja, plodovi su na približno istoj visini, što znatno olakšava berbu. Preporučije se za gajenje kupine na manjim površinama.
30
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO"ZADRUGAR" Sarajevo,1984. str.106. 33
Slika 9. Lepezasti jednožični sistem Lepezasto dvožični sistem. I kod ovog sistema gajenja, na stubovima se zatežu dvije žice, jedna ispod druge, s tim što se prva nalazi na visini od 1m iznad zemlje, a druga iznad te 60cm. Izdanci se povijaju duž žica na jednu stranu od matične biljke i tako se dobija lepezast oblik žbuna.
Slik a 10. Lepezasti dvozični sistem Horizontalni trožični sistem. Kod ovog sistema žice se postavljaju na 70cm, 140cm i 200cm, iznad površine zem lje. Zato je potrebno da su stubovi nešto duži od 2m. Izdanci se vezuju za žice i po jedan lijevo i desno od žbuna povija i veže duž svake žice. U pogledu osvjetljenosti, veličine rodne površine, i prinosa koji se ostvaruju, ovaj sistem se pokazao vrlo dobar.
34
Slik a 11. Horizontalni trožični sistem
8. ODRŽAVANJE ZASADA KUPINE Kupina ima dosta dug period iskorištavanja ( i do 15 godina ), daje visoke prinose, razvija veći broj snažnih i dugih izdanaka, a ima i relativno plitak korijenov sistem. Zato je za njeno dobro rastenje, obilno i redovno rađanje i visok kvalitet plodova, potrebno da se u toku čitavog perioda 31 korišćenja obezbjede što povoljniji uslovi. Od agromehaničkih m jera koje treba redovno i pravilno izvoditi u zasadima kupine su: • obrada i održavanje zem ljišta, • uništavanje korova primjenom herbicida, • đubrenje, • navodnjavanje i • orezivanje. Obrada i održavan je zemljišta. U zasadima kupine izvode se, u prvom redu, radi uništavanja korova, čuvanja vlage u zem ljištu, boljeg pristupa vazduha i radi sprečavanja pokorice na površini. Redovna i pravilna obrada zemljišta u zasadu kupine znatno doprinos i: boljem primanju sadnica, njihovom daljem razvoju, bržem stupanju u rod, redovnom i 31
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 115. 35
obilnom rađanju i dobijanju kvalitetnih plodova. Zato je neophodno poslije sadnje odmah pristupiti obradi zemljišta i nastaviti u toku čitavog per ioda iskorištavanja zasada. U kupinjaku , gdje se prim jenjuje održavanje zemljišta po sistemu čiste obrade, svake godine je potrebno izvršiti obradu u 5 navrata. Nešto dublju obradu trba obaviti u jesen (8 - 12cm) i proljeće (7 10cm), dok se ostale tri obrade obavljaju plitko (5 - 6cm). Dublju jesenju i proljetnu obradu treba izvoditi samo po sredini međurednog prostora, a prema redu kupine, dubina se postepeno smanjuje na 7 - 8cm. U zasadu kupine, zem ljište se obično obrađuje sljedećim radosljedom : - prva proljećna obrada se obavlja rano, u martu, čim se snijeg otopi i zemljište prosuši; - ostale tri plitke obrade zemljišta treba obavljati u zavisnosti od razvoja korova, svakih 4 do 6 nedelja ( krajem aprila ili početkom maja, u junu i u drugoj polovini jula); - jesenja obrada zemljišta se obavlja krajem oktobra ili početkom novembra, poslije završene berbe plodova i rasturanja đubriva. U zasadu kupine obrada zemljišta se može obavljati ručno, mašinski i kombinovano. Ručna obrada je veoma skupa, pa se može preporučiti samo za manje zasade. Zato se obrada zemljišta u zasadima obavlja najčešće kombinovano, pomoću mašina između redova, a u redu ručno, okopavanjem pomoću motike. Da bi se smanjili troškovi proizvodnje ,obrada zem ljišta u kupinjaku se može uspješno obavljati kombinovano s prim jenom herbicida za uništavanje korova. Đubrenje. Kupinu treba redovno i obilno đubriti, ako se žele postići visoki pr inosi, dobar kvalitet plodova i duže iskorišćavanje zasada, odnosno, rentabilnost njene proizvodnje. Za kupinu su najvažniji hranljivi elementi kalijum, azot i fosfor. Zato je neophodno da se sadržaj ovih elemenata u zem ljištu znatno poveća, unošenjem u toku pripreme zemljišta za sadnju i đubrenjem svake godine pri održavanju zasada. Kupina najviše troši kalijuma, pa azota, a znatno manje fosfora. Kao kalijumova biljka, najviše kalijuma troši u periodu od početka cvjetanja pa sve do kraja sazrijevanja ploda, dok joj je azot najviše potreban u prvoj polovini vegetacije za porast izdanaka. I fosfor je takođe neophodan za rastenje i rodnost kupine, ali su njene potrebe daleko manje u osnosu na azot i kalijum. Nedostatak humusa u zemljištu se nadoknađuje đubrenjem organskim đubrivim a ( stajnjak, kompast i dr.). Najbolji pokazatelj da li treba đubriti 36
zasad kupine češće ili rjeđe je njegovo stanje i izgled. Ako su žbunovi bujni, đubrenje stajnjakom treba obavljati rjeđe i u manjim količinama, i obrnuto. Da bi se obezbijedila potpuna i kontinuirana ishrana kupine, treba đubriti svake godine u dva do tri navrata, i to u jesen i u toku proljeća, a prema potrebi može se izvršiti i dopunsko đubrenje preko lista. Jesenje đubrenje se obično obavlja krajem oktobra ili početkom novembra organskim i kompleksnim mineralnim đubrivima, koja sadrže najviše kalijuma, a manje fosfora i azota. Proljetno đubrenje kupine treba obaviti što ranije (krajem februara ili početkom marta), čim se snijeg otopi i vremenske pr ilike dozvole. Prihranjivanje se vrši azotnim đubrivima. Dopunsko đubrenje preko lista primjenjuje se za brzu intervenciju i otklanjanje nedostataka (azota, kalijuma, fosfora). Navodnjavanje. Kupina je biljka velikih zahtijeva za vlagom u zemljištu tokom cijele vegetacije, a posebno u per iodu od cvjetanja do sazrijevanja plodova. S obzirom da u našim područjima, do 600 m nadmorske visine, u ovim periodima nema dovoljno padavina, za normalan razvoj i dobijanje kvalitetnih prinosa kupine, potrebno je izvođenje navodnjavanja. Broj navodnjavanja zavisi od više faktora, koji se znatno razlikuju u različitim proizvodnim područjima. Na osnovu pojedinih zapažanja, utvrđeno je da je zasade kupine dovoljno navodnjavati 2 do 3 puta u toku vegetacije: prvo - krajem juna ili početkom jula, drugo - krajem jula i treće - sredinom avgusta. Poslije svakog navodnjavanja, zem ljište u zasadu treba plitko obraditi radi razbijanja pokorice i boljeg čuvanja vlage. Navodnjavanje može biti brazdama, koje je najjeftiniji nač in, pa ga zato u našoj zemlji najčešće primjenjuju pr i gajenju mnogih poljoprivrednih kultura. Drugi način je površinsko navodnjavanje - plavljenjem, takođe se dosta prim jenjuje u ravnim i blago nagnutim terenima, a izvodi se na taj način što se voda dovedena pomoću brazda njihovim pregrađivanjem pušta da plavi površinu rednog prostora širine oko 2 m. Navodnjavanje vještačkom kišom može da se primjeni na svim tipovima zem ljišta i na terenim a sa većim padom. Prednost ovog načina navodnjavanja ogleda se u manjem utrošku vode, ujednačenom vlaženju zemljišta i mogućnosti izvođenja u svako doba dana i noći. Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najnoviji način, koji je u našoj zemlji još uvijek malo proširen u poljopr ivrednoj proizvodnji. 37
Slika 12. Sistem navodnjavanja Orezivanje. Za uspješno gajenje kupine, pored izvođenja ostalih agrotehničkih m jera, neophodno je da se obavlja i redovno i pravilno orezivanje. Orezivanje kupine ima za cilj formiranje žbuna, uz dobijanje visokih prinosa i dobrog kvaliteta plodova. Poslije sadnje, zasađene sadnice treba skratiti na 30 do 40 cm. U prvoj godini, poslije sadnje, izdanke treba ostaviti s lobodne, bez ikakve intervencije. Krajem ljeta kad su novi izdanci porasli, stari dio treba orezati do zemlje. U toku prve godine, razviju se 2 do 3 izdanka po žbunu, a u drugoj godini 4 do 5 , a u trećoj 7 do 8 izdanaka, što se već smatra dobro razvijenim žbunom, koji će u narednoj godini dati pun rod. U drugoj i trćoj godini, dvogodišnje izdanke, po završetku berbe, treba orezati do zemlje. Orezivanje kupine u rodu je vrlo jednostavno i obavlja se u dva navrata, u toku vegetacije i rano u proljeće. Krajem ljeta, nakon berbe, sve prošlogodišnje izdanke koji su tekuće godine donijeli rod, treba orezati do zemlje, iznijeti ih iz zasada i spaliti. Ovom prilikom treba orezati sve polom ljene, slabo razvijene jednogodišnje izdanke, treba izvršiti prorjeđivanje, ako se razvio veći broj pa su pregusti. Uklanjanje dvogodišnjih izdanaka, čim se obavi pos lednja berba, veoma je važna preventivna zaštitna mjera, a na taj način se smanjuju štetočine u kupinjaku. Rano u proljeće, prije početka vegetacije, vrši se orezivanje ostavljenih izdanaka, koje se sastoji od skraćivanja vrhova izdanaka i postranih izboja na odgovarajuću dužinu. 38
Slik a 13. Orezivanje nak on berbe 8.1. BOLESTI I MJERE ZAŠTI TE KUPINE Kao i druge vrste voćaka,i kupinu napadaju mnoge bolesti i štetočine koje joj mogu nanijeti znatne štete, ukoliko se ne primjenjuju potrebne mjere zaštite .Stoga je za uspješno gajenje ove kulture neophodno da se, pored preventivnih m jera ,zasađuju zdrave sorte, izbor otpornijih sorti, pogodnija lokacija kao i blagovremeno izvođenje svih agrotehničkih mjera u zasadu. 8.2. NAJČEŠĆE BOLESTI Kupinu najčešće napadaju i pričinjavaju joj štetu gljivične i virozne bolesti. Pored njih, kupinu mogu napasti i bakterijalne bolesti, istina, rijeđe se 32 dešava ako se vodi računa o zdrastvenom stanju sadnog materijala. 32
Dr Blagojević R., Kupina,Imprime, Niš, 2001. str. 63. 39
Narandžasta rđa. Bolest kupine koja je manje, više napada u svim krajevima naše zemlje. Gljivica prezim ljuje na izdancima i lišću u obliku micelije. U toku proljeća javlja se uredospore, koje prvo, krajem maja, zaražavaju dvogodišnje izdanke, poslije 20 do 25 dana prelazi i na lišće. Ponekad bolest prelazi i na plodove, tako da plodovi ne mogu da sazriju i kvalitet plodova je nekvalitetniji. Kao preventivna m jera za suzbijanje rđe, preporučuje se orezivanje izdanaka koji su donijeli rod do zem lje, odmah nakon završetka berbe plodova. Od direktnih mjera zaštite, preporučuju se dva prskanja zasada kupine u toku maja i juna rastvorom jednog od fugicida. Veoma je važno da se prvo tretiranje izvrši blagovremeno, tj. odmah čim je primjećena zaraza na izdancima. Pjegavost lišća. Gljivica napada sve nadzemne dijelove kupine, a posebno lišće. Na nalič ju lišća i izdancima u proljeće se javljaju crvenkaste i sive pjege, koje se postepeno šire odozdo prema vrhu. Na širenje bolesti pogoduje vlažno i hladno vr ijeme, kao i gajenje kupine na nepropustivim zem ljištima. Od preventivnih mjera za suzbijanje bolesti, preporučuje se zasađivanje zasada na promajnim mjestima, umjereno vlažnim i propusnim zemljištima. Antraknoza. Opasna gljivica napada izdanke, cvjetove i plodove, ali veće posljedice izaziva na izdancima. Javlja se u svako doba godine, posebno u vlažnim godinama kad je kišno vr ijeme.Najuoč ljivi simptom i antraknoze pojavljuju se na izdanc ima u obliku svijetlos ivih prugastih ili ovalnih pjega, koje pr i jačem napadu usporavaju rast izdanka, a izazivaju njihovo sušenje. Kad napadnu cvijet, koštunice se razvijaju samo sa jedne strane, pa plodovi kupine ostaju deformisani i sitni. Saniranje zaraženog zasada antraknozom je dosta teško.Zato se pri jačem napadu preporučuje orezivanje svih izdanaka u žbunu do zem lje, iznošenje iz zasada i spaljivanje. Siva trulež ploda. Trulenje plodova kupine mogu da izazovu i druge gljive, ali je najčešća Botrytis i nanosi najveće ekonomske štete kupini. Gljivica napada izumrle dijelove žbuna, cvjetove i plodove. U cvijetu i plodu micelija se vrlo sporo razvija. Ako su uslovi povoljni, visoka vlažnost i prohladno vrijeme , ona se vrlo brzo aktivira i može da nanese vrlo velike ekonomske štete za vrijeme sazrijevanja, čuvanja i transportovanja plodova. Zaraženi plodovi postaju mekani i vodnjikavi,gorkog su ukusa, brzo ih pokriva tamnosiva praškasta prevlaka i postaju neupotrebljivi. 40
Za suzbijanje sive truleži plodova, trba pokloniti posebnu pažnju preventivnim mjerama, pri izboru otpornijih sorti za gajenje, berba suvi i zdravi plodova. Pored toga , za suzbijanje ove bolesti potrebno je izvesti 2 do 3 prskanja. Prvo prskanje treba izvesti u početku cvijetanja sa fugicidom (ditan, ortocid). Drugo prskanje treba izvesti u fazi procvjetavanja, a treće nedjelju dana prije početka berbe plodova istim sredstvom. Viroza k upine. Kupinu napadaju i mnoge virozne bolesti, koje joj pričinjavaju značajne ekonomske štete. Najčešće viroze kupine su : kovrdžavost lista, žuti mozaik lišća, hlorotična pjegavost lišća i žbunavost kupine. Virozne bolesti se mogu suzbiti samo preventivnim mjerama i to: -saditi samo garantovano samo zdrave sadnice, -gajiti samo otporne sorte, -prilikom podizanja voditi računa o zaraženosti okoline, -blagovremeno uočavati i uništavati zaražene žbunove itd.
Slik a 14. Zaštita kupine od bolesti i štetočina. 8.3. NAJVAŽNIJE Š TETOČI NE Malinina buba. Opasna štetočina maline i kupine, ponekad može da smanji pr inose 30 do 40%. Tvrdokrilac je svijetlosmeđe boje, dugačak oko 4 mm. U obliku lutke prezim ljava u zem ljištu. Sljedećeg proljeća ženke 41
polažu jaja u pupoljke i cvjetove, iz kojih se izliježu larve, koje prvo napadaju mlado lišće, a zatim cvijetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute plodove. Suzbija se prskanjem kupine u početku i u toku cvjetanja, po mogućnosti nekim od insekcida koji su neotrovni za pčele (Zolone PM u koncentraciji od 0.20 %), a treba ga upotrebljavati u kombinac iji sa gungicidom. 33 Malinin redičar. Može da smanji prinos kupine i maline i do 50 %. Ženka odraslog insekta polaže jaja u cvjetove kupine, iz kojih se razvijaju gusjenice, a one nanose najveće štete s ljedeće godine, izgr izajući cvjetne pupoljke. Suzbija se prskanjem kupine u periodu pojave pupoljaka sa Fosfaidom - 40.
Slik a 15. Buba stak lok rilac Malinina mušica. Larva insekta buši izdanke kupine i pri tom na njima pravi kvržice i oštećuje ih. Odrasle larve su sitne , oko 2 mm duge i narandžaste boje. Štetočina se suzbija orezivanjem i spaljivanjem izdanaka sa kvržicama. Lisne uši. Kupinu napada više vrsta lisnih ušiju i pričinjavaju joj velike štete: iscrpljuju joj izdanke, kovrdžaju lišće i td. Iz navedenih razloga lisne uši treba redovno suzbijati prskanjem insekcidima (Fugicid).
33
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRAUGAR", Sarajevo, 1984., str. 136. 42
8.4. BERBA Vrijeme berbe kupine određuje se na osnovu zrelosti i osobina ploda, načina upotrebe i dužine prevoza. P lodovi kupine ne sazr ijevaju jednovremeno, pa se berba mora obavljati u više navrata. Neke sorte treba brati svako tri dana, a kupine bez bodlji svakih 5 do 6 dana. Plodovi kupine ne mogu da sazr ijevaju poslije berbe, treba ih brati samo kada su zreli. U punoj zrelosti, plodovi kupine su najkvalitetniji, tj. najukusniji, najobojeniji. Optimalna zrelost plodova kupine za berbu se određuje po karakter ističnoj crnoj boji, čvrstoći i ukusu "mesa" ploda. Plodovi kupine su sočni i relativno nježni, pa se moraju brati pažljivo. Berba se obavlja, uglavnom, ručno i bez čašice i bez peteljki. Pri izvođenju berbe, dlanovi se okreću prema gore i prstima plodovi vuku sebi, tako da na dlan pada po nekoliko plodova koji se zatim stavljaju u ambalažu. Kada se ambalaža napuni, treba je odmah skloniti u hladovinu da se plodovi ne bi zagrijavali. 34 navodi da se plodovi kupine za industrijsku preradu Stanković mogu brati mašinski, kada su plodovi potpuno zreli, jer se lako odvajaju od rodnih grančica.Berbu kupine treba obavljati, po mogućnosti, kad je vrijeme prohladno i suvo. Ako je toplo i sunčano, berbu treba obaviti izjutra, poslije opadanja rose i predveče kad se plodovi rashlade. Ukoliko se beru vlažni ili zagrijani plodovi, brže se kvare. Berbu treba organizovati tako da prva grupa bere samo ekstra kvalitet, a druga grupa prvu i drugu klasu.Vrlo je važno napomenuti da se za vrijeme berbe moraju obrati svi zeleni ,oštećeni, natruli plodovi i iznijeti iz zasada, tako da zasad poslije svake berbe ostane čist.
34
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT , Beograd, 1982., str. 98. 43
Slik a 16. Mašinsko branje k upine Transport plodova. Na putu od voćnjaka do fabr ike ili tržišta, plodovi kupine su izloženi različitim nepovoljnim uticajima: mehanička oštećenja, biohem ijske promjene, uticaj toplote, vlage, zagađivanje prašinom itd. Usljed nepažnje i slabe organizovanosti u toku transporta, manipulisanja i prihvata ovog i drugog osjetljivog voća, vrlo često se dešava da i najkvalitetniji plodovi postanu gotovo neupotrebljivi. Zato je najvažniji zadatak transporta da omogući dopremanje nježnih i osjetljivih plodova kupine do fabrike ili tržišta u što boljem stanju. Čuvanje svježih i zamrznutih plodova. Svježi plodovi kupine su veoma osjetljivi i podložni brzom kvarenju. Stoga ih u običnim skladištima ne treba čuvati duže od jednog dana. Prema Stankoviću, plodovi kupine se ne mogu uspješno čuvati duže vr ijeme ni u optimalnim uslovima hlađenja (od - 0,5 do 1ºC i pr i relativnoj vlažnosti vazduha oko 90%). Čvrsti i neoštećeni plodovi mogu se uspješno održati u hladnjači 4 do 5 dana za svježu potrošnju, a za preradu i do 4 nedelje (Stanković). Prije iznošenja plodova iz hladnjače treba ih 15 do 18 sati držati u komorama pri temperaturi od 6 do 8ºC, da bi se izbjegla kondenzacija vodene pare na plodovima i njihovo brzo propadanje.
44
Za duže čuvanje plodova kupine sve više se pr im jenjuje zamrzavanje, do momenta upotrebe. Na ovaj nač in plodovi sačuvaju svu svoju hranljivu i tehnološku vrijednost. Postupak zamrzavanja plodova kupine je sljedeći: prvo se vrši odabiranje zdravih, čvrstih i zrelih plodova, koji se operu u čistoj hladnoj vodi.Ovako pripremljeni plodovi se stavljaju u pogodne sudove, s tim što se ne pune do vrha, ostavlja se malo prostora. Zatim se vrši prethodno hlađenje plodova do 0ºC. Kada su plodovi ohlađeni, sudovi se hermetički zatvaraju i u tunelima za duboko zamrzavanje na -35 do -40ºC zamrzavaju. Poslije zamrzavanja, plodovi se čuvaju na temperaturi od -18 do -20ºC, bez promjene i više od godinu dana. Poslije odmrzavanja, plodovi moraju da se upotrijebe za kratko vrijeme. Zamrzavanje plodova kupine može se vršiti i uz upotrebu 50% šećernog sirupa i sa šećerom, kao i zamrzavanje zajedničkih plodova i voćnog soka.
Slik a 17. Pak ovanje k upine u ambalažu 45
8.5. KORIŠTENJE PLODOVA KUPI NE Pored industrijske prerade i potrošnje u svježem stanju, plodovi kupine se dosta često i rado koriste i u domaćinstvu za proizvodnju raznih prerađevina, napitaka i poslastica. Može se pripremati s latko od kupine, pekmez i džem od kupine, kompot i sok od kupine, a najcjenjeniji proizvod je vino od k upine. Sve prerađevine od plodova kupine su bogate željezom, vitaminima C, A, B1 , B2 i B6 . Pored hranljive vr ijednosti ploda, kupina je veoma značajna kao ljekovita biljka. Tako su svježi plodovi i sok kupine odlično laksativno sredstvo, mineralne supstance i organske kiseline regulišu pH krvi, poboljšavaju krvnu sliku i utiču na sniženje krvnog pritiska, vitam ini jačaju otpornost organizma, pektini donose zaštitu od arterioskleroze i infarkta, celuloza utiče na poboljšanje varenja hrane i dr. 8.5.1. PROIZVODNJA FI NALNI H PROIZVODA OD PLODOVA KUPINE Moramo imati u vidu da je proizvodnja plodova kupine sezonska, da u sezoni zahtijeva veći broj radne snage, ali pored sezonske radne snage, moramo imati jedan broj radnika koji su u stalnom radnom odnosu i da ih zaposlimo u toku cijele godine. Ukazuje se potreba za još jednim proizvodom, a u mom slučaju, radi se o f inalnoj preradi plodova kupine i proizvodnji kupinovog vina. Prinos plodova kupine sa moje plantaže je 12 T. Oko 50% plodova se proda u svježem stanju, po cijeni 2KM / kg. Ostvareni prihod je 12 000 KM. Ostali dio plodova se prerađuje na plantaži u kupinovo vino. Od 6 tona plodova kupine, preradom se dobije 4 500litara vina. Na tržištu cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Prihod od prodaje vina je 36 000 KM. U finansijskom smislu, mnogo je isplatnije vršiti preradu plodova kupine, nego ih prodavati u svježem stanju. Ali zbod ograničenog kapaciteta hladnjače i potrebnih uslova za preradu plodova kupine, 50% plodova kupine prodajem u svježem stanju. Cilj je dobiti licencu za proizvode da se mogu izvoziti na druga tržišta. 46
9. ZAKLJUČAK Kao što nam je poznato ,da bi se bavili bilo kojim poslom moramo imati poslovni plan, koji će nam biti auto karta vodilja. Dobar broj preduzeća koji nije imao poslovni plan ili nije im ao realan poslovni plan, propao je. U poslovnom planu kupine predviđene su sve radnje koje se dešavaju u procesu proizvodnje. Ulaganje sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da su efikasna i da donose ekonomske efekte (profit ). Rezultat planiranja može dati razne ef ikasnosti. E > 1 ; E = 1 ili E < 1. Ako je efikasnost veća od jedan , novo ulaganje ima profitnu efikasnost, dobro smo planirali pr iliv sredstava i rashode, nova ulaganja su izvodljiva i moguća. Ako je ef ikasnost jednaka jedan , moramo nešto izm ijeniti u poslovnom planu da ostvarujemo veću efikasnost, ali i sa ovim rezultatima efikasnosti moguća su nova ulaganja. Ukoliko je efikasnost manja od jedan, nova ulaganja nisu efikasna, ostvarujemo gubitak i moramo u poslovnom planu otkloniti nedostatke koji utiču na negativnu efikasnost. Mis lim da je ovo jedan od boljih načina provjere uspješnosti bilo kojeg preduzeća. Pored dobrog, realnog planiranja za uspjeh preduzeća, vrlo je bitan i uspješan menadžer, a njegov je zadatak da proizvode kupine prezentuje na domaćem i inostranom tržištu po realnim cijenama. Da bi proizvodi bili konkurentni na inostranom tržištu, moraju zadovoljiti evropske standarde . Zašto sam se odlučio za plantažni uzgoj kupine? Velika ljubav prema voćarstvu je doprinijela da se odlučim za plantažni uzgoj kupine . Imajući u vidu da je kupina kao voćna kultura vrlo m lada na našim prostorima , njene dobre biološke osobine, svake godine stupa u veliku rodnost kvalitetnih plodova, koji imaju sve veću prim jenu u domaćinstvu, kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Proizvodi kupine su ljekoviti, kako u svježem, tako i u prerađenom stanju. Velika je potražnja za proizvodima kupine, uspjeh je zagarantovan.
47
LITERATURA 1. Prof.dr Baroš Ž.: Organizacija i upravljanje preduzećem, Zavod distrofičara, Banja Luka 2003. 2. Dr Šoškić A. : Kupina, NIRO "Zadrugar", Sarajevo 1984. 3. Brown E. : "Cheyenne" Blackberry, London 1977. 4. Cvetković D. i Eizovski R. : Pomološke karakteristike nekih divljih vrsta kupine, Jugoslovensko voćarstvo, Čačak 1973. 5. Stanković D. : Ribizla,ogrozd,borovnica i kupina, Nolit, Beograd 1982. 6. Gavrilović M. Janda Lj. : Pomološko - tehnološke osobine nekih sorti kupine, Jogoslovensko voćarstvo, Čačak 1970. 7. Dr Blagojević R. : Kupina, Poljoprivredna biblioteka, Niš 2001. 8. Mičurin V. RezničenkoG. : Plodovij sad - Stroenie,razvite i plodonošenje rastenij. "Nauka", Moskva 1966. 9. Dr Šoškić A. : Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR" Sarajevo 1981. 10. Dimova - Kmetska J. Načevski V. : Kupinovi sortove, Ovoščarstvo, Sofija 1977. 11. Velika ilustrovana enciklopedija VRT, Mozaik knjiga, Zagreb 2005. 12. Stančević A. Šoškić A. Vujanić D. : Dosadašnja iskustva u gajenju kupine bez bodlji, "Dani jagodičastog voća" Čelić 1983. 13. Tešić M. : Razmnožavanje kupina bez bodlji, Jugoslovensko voćarstvo, Čačak 1974. 14. Naumann D.W. : Effect of training systems on crop Yield and ripening patterns in blackberries, Hamburg 1982.
48
15. Dragaš M. : Vinogradarstvo opšti dio, Beograd 1961. 16. Boileau C. : Les petits fruits, La Maison rustique, Paris 1978.
49
