Biblioterapija
.
Sadržaj 1. Uvod............................................................................................................................................2 2. Značenje čitanja i književnosti....................................................................................................3 3. Biblioterapija - definicija i povijest.............................................................................................4 3.1. Tipovi i ciljevi biblioterapije................................................................................................5 3.2. Biblioterapija !kolskoj knjižnici........................................................................................" 4. Uvod terapetsk prič.............................................................................................................# 4.1. $onstrkcija terapetski% priča - &etafora i 'načenje.........................................................( 4.2. )ri&jeri terapetski% priča - podjela pre&a stanji&a.........................................................11 5. *iteratra....................................................................................................................................13
1. Uvod )od biblioterapijo& podra'&ijeva&o svak planiran i &etodolo!ki pripre&ljen potreb književni% djela bilo koje vrste+ kao po&o,n &etod psi%oterapiji - tret&an psi%ički% pore&e,aja. )rovode je psi%olo'i i psi%ijatri+ najče!,e klinički& vjeti&a. Biblioterapija !ire& s&isl je i voeno čitanje+ koje se &ože /raditi čitateljske pro/ra&e 'a !irok poplacij. 0vaj način potrebe književnosti provodi se i'vaninstitcionalno i &ože biti po&o, stresni& sitacija&a i prevladavanj te!ki% životni% ra'doblja. Takvo čitanje najče!,e provode edcirani knjižničari+ odnosno ti& strčnjaka. Biblioterapija &no/i& 'e&lja&a provodi se stanova&a koje se bave skrbi+ nje/o& i obra'ovanje& ljdi+ ali i kro' čitaonice+ knjižnice+ čitateljske klbove. $od nas se tako+ biblioterapija+ kao jedna od art-terapija provodila )si%ijatrijskoj bolnici rapče+ a jo! se vijek provodi i $liničkoj bolnici brava+ entr 'a psi%otra&. Tijeko& o&ovinsko/ rata+ %rvatski& knjižnica&a+ kro' kreativne radionice voeno/ čitanja s djeco& i odrasli&a+ provodio se projekt $orak po korak do oporavka pod okrilje& U678-a9. $asnije s ele&enti biblioterapije prila/oeni &irnije& vre&en i /raeni &no/e knjižnične i čitateljske projekte. Za ra'lik od &no/i% standardni% oblika psi%oterapije+ biblioterapet i&a pristp koji najče!,e kljčje konkretne pri&jere s koji&a se pacijent &ože poistovjetiti. Biblioterapija se &ože koristiti kod ra'vijanja svijesti pojedinca+ pove,anja &otivacije+ pove,anja ra'&ijevanja ljdsko/ pona!anja+ poticanja iskrene procjene vlastite osobnosti+ pove,anja interesa 'a okolin+ blažavanja e&ocionalni% i &entalni% optere,enja+ poka'ivanja pojedinc da postoji vi!e od jedno/ rje!enja proble&a+ kod ra'vijanja kvalitete ra'/ovora o proble&+ kao i kod konstrktivno/ pristpa proble&.1
1
Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 33.
2
2. Značenje čitanja i književnosti ob'iro& da čitanje ostavlja dbok tisak na sa&o/ čitatelja te & prža &o/,nost osobne pro&jene+ lo/ično je /ovoriti o terapetsko& čitanj+ odnosno biblioterapiji. > ob'iro& na stpanj tjecaja+ čitanje je pre&a ?aples &o/,e podijeliti pet kate/orija i to redo& na@ 3 •
korisno čitanje - čitatelj proces čitanja či odreene aspekte
•
prestižno čitanje - čitanje tječe na /led čitatelja
•
potkrijepljeno čitanje - čitanje kljčje čitateljeve osobne stavove i po/lede na život
•
estetsko čitanje - čitanje koje prža odreen doživljaj ljepote
•
op!taj,e čitanje - čitanje s cilje& pržanja od&ora
U vid biblioterapije pre&a ?aples podra'&ijevaj se prestižno i potkrijepljeno čitanje. 2
Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske+ str. 134. Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske+ str. 135.
3
3
3. Biblioterapija - definicija i povijest Biblioterapija je poja& koji se vrlo često s&atra sinoni&o& odnos na poetsk terapij. 6ako slični+ navedeni poj&ovi se ra'likj obj&+ pa je tako biblioterapija !iri poja& od poetske terapije+ a odnosi se na institcionalni aspekt vid &jesta provoenja.4 Tako se /ovori o knjižnici kao &jest odvijanja terapije ' &esobn sradnj i interakcij knjižničara i terapeta. )oetskoj se terapiji pak često pridaje interaktivni i klinički pri'vk+ odnosno+ &o/,e j je provoditi svi& institcija&a koje brin o psi%ofi'ičko& 'dravlj čovjeka. $oordinator i or/ani'ator terapije takvi& je sitacija&a poetski terapet+ strčna osoba sa&ostalna i jedinstvena svojoj praksi. >po'naja o bla/otvorno& čink čitanja postoji od najraniji% početaka ljdske književnosti+ no foksirana pri&jena biblioterapije s cilje& &ijenjanja ljdsko/ pona!anja javlja se tek početko& 2;. stolje,a. 8eno&en biblioterapije počeo je skladno s pri&jeno& nefor&alnoj ko&nikaciji s knjižničari&a i ostali& strčnjaci&a koji bi osoba&a preporčali odreen literatr s cilje& pronalaska rje!enja 'a pojedine proble&e. )oja& biblioterapije od /rčki% riječi biblion i therapeia - knji/a i liječenje9 os&islio je >a&el rot%ers 1(1". /odine+ a kao slžbeni na'iv isti se počinje koristiti tek 1("". na'iv pri%va,en od strane =&eričko/ knjižničarsko/ dr!tva9. Tako se biblioterapijo& danas s&atra proceso& potrebe odabrani% &aterijala 'a čitanje s cilje& posti'anja terapetsko/ efekta &edicini i psi%ijatriji. 5 )re&a rot%ers+ biblioterapija je pro/ra& aktivnosti koji se ba'ira na interaktivno& proces i'&e &edija i osoba koje i% doživljavaj. )od poj&o& &edija &o/,e je pro&atrati pisani ili i&a/inativni aditivni9 &aterijal vid infor&acije koja se doživljava te se poto& o isto& doživljaj raspravlja s od/ovorno& i strčno& osobo&. Biblioterapija se ra'vija pno& s&isl riječi tek !e'deseti% /odina pro!lo/ stolje,a prate,i ra'voj /rpne terapije po'nate jo! i pod na'ivo& interaktivni proces ili dijalog 9 koja se pri&jenjje knjižničarskoj praksi kao planirana disksija s cilje& aktiviranja odreeni% reakcija čitatelja na poneni tekst. odine 1(#(. atori Ciordan i ?ilson biblioterapij pre'entiraj kao s&jeravano čitanje pisani% &aterijala s cilje& ra'&ijevanja i rje!avanja proble&a terapetske svr%e." 4
Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 15. Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 15. " Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 1". 5
4
)re&a atorici aroline >%ordes biblioterapija i&a bla/otvoran činak na čitatelja 'bo/ to/a !to se sa&o& proces terapije potiče poistovje,ivanje s i&a/inarni& liko& te se povlače paralele i'&e proble&a i&a/inarno/ karaktera i pacijenta. Za atoric >%ordes+ biblioterapija je proces dina&ične interakcije i'&e osobe i literatre s cilje& pro&icanja osobno/ rasta i ra'voja.D =torica C%ea EoFce Cbin+ koja se takoer bavila pročavanje& biblioterapije+ po'orava na ra'lik i'&e poj&ova biblioterapije čitanja i interaktivne biblioterapije. anas se &jesto poj&a interaktivne biblioterapije če!,e koristi ter&in poetska terapija o kojoj je bilo riječ vodno& dijel po/lavlja.
3.1. Tipovi i ciljevi biblioterapije U &odernoj literatri &o/,e je prona,i tri tipa biblioterapije+ a to s institcionalni+ klinički i ra'vojni tip.# $ada je riječ o institcionalno& tip+ sbjekt pro&atranja je najče!,e pasivan pojedinac ili /rpa+ odnosno &edicinski ili psi%ički pacijent. $oordinator biblioterapije je to& slčaj psi%ijatar sradnji s knjižničari&a koji iniciraj disksij o pročitanoj &ateriji. Ajesto na koje& se terapija odvija je odreena for&alna institcija ali s &o/,a i odstpanja od pravila pa ob'ir dola'e privatni posjedi+ k,e ili stanovi. ilj opisano/ vida terapije je infor&ativan s na/lasko& na prikpljanje infor&acija o pacijentovo& stanj. $linička biblioterapija pri&jenjje se nad odreeno& skpino& osoba s e&otivni& proble&i&a ili proble&i&a pona!anj. 0r/ani'ator terapije je najče!,e psi%ijatar ili terapet &entalno/ 'dravlja sradnji s knjižničari&a. isksijo& o pročitano& &aterijal od klijenata se pok!ava dobiti povratna infor&acija s dodatni& vido& s&jereni& ka vlastiti& postpci&a i pona!anj. Ajesto djelovanja terapije je takoer for&alna institcija s do'voljeni& i'ni&ka&a. ilj terapije je pacijentov vid vlastito stanje te kontinirana po'itivna pro&jena pona!anja. Ca'vojna biblioterapija na&ijenjena je 'ainteresiranoj /rpi ili pojedinci&a koji trentno proživljavaj odreen stresn sitacij. Aentor proces terapije &ože biti knjižničar+ čitelj+ peda/o/ ili dr/a strčna osoba. isksija o &aterijal provodi se s cilje& klijentove reakcije i introspekcije. )rostor odvijanja terapije je proi'voljno odreen+ a cilj je po'itivan e&otivni ra'voj i sa&oaktali'acija pojedinca. D
Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 1". Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 1D.
#
5
0si& navedene podjele+ literatri je &o/,e prona,i i podjel biblioterapije na nekoliko oblika od koji% s najče!,e spo&injani@ ra'vojna interaktivna biblioterapija+ klinička interaktivna biblioterapija i kreativno pisanje.( Ca'vojna interaktivna biblioterapija odnosi se na pri&jen literatre i kreativno/ pisanja rad s djeco&+ odrasli&a ili stariji& osoba&a s cilje& osobno/ ra'voja. Terapija je na&ijenjena &entalno 'dravi& pojedinci&a+ a odvijati se &ože okrženji&a popt !kola+ rekreativni% centara+ knjižnica ili do&ova 'dravlja. $linička interaktivna biblioterapija odnosi se na potreb literatre ili kreativno/ pisanja s cilje& osobno/ ra'voja psi%ijatrijski& stanova&a ili centri&a 'a &entalno 'dravlje. $reativno pisanje je aktivnost kojoj je kreativnost pojedinca s&jerena pre&a cilj sa&ospo'naje. U sklad s pacijentovi&a potreba&a koriste se ra'ličiti literarni žanrovi popt pro'e+ poe'ije ili dra&e.
3.2. Biblioterapija u školskoj knjižnici Eedan od važniji% 'adataka knjižničara !koli je+ i'&e ostalo/+ poticanje čenika na čitanje+ a način provoenja je or/ani'acija disksije o pročitanoj /rai. Casprava o preporčenoj literatri trebala bi biti s&jerena na svre&ene te&e koji&a se takoer bave i peda/o'i+ psi%olo'i+ nastavnici te dr/e strčne osobe. eke od te&a 'a ra'/ovor vid pročitane literatre &o/le bi biti@ kon'&acija dro/e i alko%ola &e &ladi&a+ 'lostavljanje !koli ili pte& interneta+ pore&e,aji pre%rani itd. Ao/,e je 'akljčiti kako poticanje na čitanje i&a dvojak fnkcij+ jedna je približavanje čitanja i ra'&ijevanja literatre &ladi&a+ a dr/a je edkativna svr%a kojo& se ciljano po'itivno tječe na nji%ovo pona!anje. U proces s&jeravanja pre&a poželjnoj i edkativnoj literatri+ osi& knjižničara sdjelj i ostale !kolske strčne savjetodavne slžbe. 6ako se poja& biblioterapije odnosi na kliničke institcije+ isti je &o/,e pri&ijeniti i na podrčje !kole i dr/i% od/ojno-obra'ovni% stanova. o+ s ob'iro& da knjižničar nije strčno osposobljena osoba do&eni &edicine ili psi%ijatrije+ ter&in biblioterapije se ponekad 'a&jenjje srodni& ter&ini&a popt bibliodijagnostike, biblioprofilakse, savjetodavnog knjižničarstva ili bibliosavjetovanja.1;
(
Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.+ str. 1#. Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske+ str. 13D.
1;
"
)re&a to&e+ intitivno se dola'i do 'akljčka kako biblioterapija nije dio psi%oterapijske do&ene iako &ože poslžiti kao nadopna standardni& &etoda&a liječenja ili pržanja po&o,i. 0si& pret%odno navedeni% podjela biblioterapije+ ist je &o/,e pro&atrati kao eksplicitnu i implicitnu+ pri če& se eksplicitna stro/o veže na djelovanje strčno osposobljeni%
terapeta dok se i&plicitna odnosi na savjetodavn fnkcij s&jeren čitatelji&a.11 0si& navedene podjele+ pret%odno& tekst spo&injana je i ra'vojna biblioterapija koja se odnosi na pri&jen &e 'dravi& pojedinci&a s cilje& svladavanja osobni% proble&a+ pa je tako ov vrst biblioterapije &o/,e pri&jenjivati !kola&a i dr/i& od/ojno-obra'ovni& stanova&a sklad s definirani& od/ojno-obra'ovni& ciljevi&a. isksijsk skpin &ože voditi knjižničar+ čitelj+ !kolski savjetnik+ peda/o/ ili dr/a strčno osposobljena osoba od/ojno-obra'ovnoj do&eni. $ako bi se čenici&a približio poja& biblioterapije !kolsko& se okrženj često koristi ter&in razgovor o knjizi.12> ob'iro& na sve ve,e otenje i i'oliranost pojedinca+ drženje ' odreen literatr i rasprava o istoj ' pržanje vida vlastite &isli i osje,aje+ svakako i&a bla/otvoran terapetski činak. >kpina kojoj se disksija o pročitano&e vodi pojedinc daje osje,aj pripadnosti te se tako stvara po'itivna radna at&osfera či&e jača ko%e'ija sa&e skpine. 0si& to/a+ ra'/ovor o knji'i skpini potiče ra'voj ko&nikacijski% vje!tina+ o&o/,ava važavanje ra'ličiti% &i!ljenja te potiče sa&oaktali'acij i si/rnost pojedinca. 0sa&deseti% /odina pro!lo/ stolje,a 'apočinje trend pisanja osobnog dnevnika čitanja13 po&o, koje/ se bilježe najvažniji ele&enti pročitano/ &aterijala. )isanje o pročitano& je od i'ni&ne koristi vid prodbljivanja vida djelo s cilje& d%ovno/ i intelektalno/ ra'voja pojedinca. $valitetno pisanje dnevnika pojedinc o&o/,ava slobodnij elaboracij vlastiti% &isli i osje,aja+ ra'rje!enje pote!ko,a ili pržanje dblje/ vida aktalni proble&. Gkolska knjižnica predstavlja savjetodavn slžb koj i'&e ostalo/+ odreje i !kolsko 'akonodavstvo. ilj svake savjetodavne slžbe je interdisciplinarnost+ interakcija strčni% sradnika+ !to takoer kljčje i !kolske knjižničare te ostala strčna tijela !kole. 0si& interdisciplinarnosti+ savjetodavne slžbe pržaj po&o, ostali& djelatnosti&a 'a prevencij+ tako da se čitanje neko/ &aterijala &ože pro&atrati kao prvi korak rje!avanj proble&a. 11
Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske+ str. 13D. Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske+ str. 13#. 13 Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske+ str. 13#. 12
D
U vid prevencije eventalni% proble&a &ladi% te s cilje& po'itivne pro&jene pona!anja+ knjižničar+ !kolski savjetodavni djelatnik te profesor književnosti &o/ or/ani'irati disksij o odreenoj pročitanoj /rai te ti&e navesti disksijsk skpin na pro&i!ljanje o sebi+ vlastiti& postpci&a te eventalni& posljedica&a koje isti &o/ pro'ročiti. Takoer+ koordinatori disksije kontinirano prate proces ra'voja &i!ljenja o aktalnoj te&i te pržaj s&jernice po&o, koji% bi se &i!ljenje skpine trebalo for&irati. $njižničareva lo/a proces prevencije proble&a je or/ani'acija i provoenje disksije o 'adanoj literatri te !irenje čitalački% navika &e &ladi&a+ dok profesor književnosti &ože koordinirati kreativno pisanje o pročitano& djel. >avjetodavni djelatnik i ostali strčni sradnici for&iraj kreativne radionice 'a prijavljene skpine &ladi%. Bitno je napo&enti kako se svi oblici biblioterapije provode na dobrovoljnoj ra'ini te &o/ okpljati ra'ličite skpine čenike pri če& se te&atika i ko&pleksnost disksije prila/oava 'rast sdionika. )rije ne/o !to projekt bde priveden kraj+ &o/,e je or/ani'irati i predavanja ra'ličiti% strčnjaka npr. ssreti s književnici&a9 koji &o/ biti na&ijenjeni roditelji&a ili čenici&a. ilj cjelokpno/ projekta je &ladi&a pržiti infor&acij o to&e na koji način i kako tražiti po&o, te pržiti savjet o sa&o& proble& o koje& se raspravlja. $oordinacija i &esobna efikasna sradnja strčni% tijela !kole pridonosi ko%e'iji disksijske skpine vid ostvarivanja 'ajednički% ciljeva.
4. Uvod u terapeutsku priču Terapetsko& pričo& s&atra se bilo koja priča ili pisana &aterija koja kod čitatelja i'a'iva odreen e&ocij s cilje& iniciranja po'itivne pro&jene. Tako npr. i s&ije% i s'e &o/ biti kvalitetna e&otivna podlo/a 'a pt pre&a iscjeljenj. U do&eni biblioterapije važno je spo&enti narodne priče i bajke koje svoji& niver'alni& te&a&a pržaj rje!enja odreeni% proble&a te i& se na taj način pridržje iscjeliteljski karakter. 0si& čitanja literatre+ terapijski činak takoer nosi i sa&o sl!anje dr/e osobe koja prenosi pisan riječ. $od djece+ redovito sl!anje priča jača ko/nitivne sposobnosti+ koncentracij te aktivira &a!t i kreativnost. Terapetsko& pričo& s&atra se takoer pisano djelo koje vra,a ravnotež i cjelovitost pona!aj ili sitaciji koja je i'van prirodno/ balansa.14 )ričanje priče terapetske svr%e 14
)erroH >.+ 6scjeljj,e priče 66+ 0stvarenje d.o.o.+ 2;13.+ str. 4.
#
predstavlja nježan ali činkovit pt pre&a rje!enj odreeni% proble&a kod djece. $ako bi se dijete potaklo na po'itivn pro&jen pona!anj+ i'bor terapetsko/ čitanja ili pričanja predstavlja efikasnij &etod odnos na stro/e lekcije ili prodike od strane roditelja i od/ojnoobra'ovni% strčnjaka. Terapetsk prič &o/,e je sporediti s prirodni& lijeko& koji postepeno djelje ne i'a'ivaj,i inva'ivne efekte na dječje psi%ofi'ičko stanje. Ba! kao i sitaciji s prirodni& lijekovi&a+ ko&ercijalna &edicina opire se kori!tenj priča terapetske svr%e. )roble&i se kod djece svre&enoj &edicini pok!avaj kloniti i'ravno be' foksiranja na 'rok ve, s cilje& otklanjanja posljedice iako se efikasniji& poka'ao pravo biblioterapijski pristp 'bo/ svoje bla/otvornosti i neinva'ivnosti. Be' ob'ira na ri/idnost svre&ene &edicine+ sve ve,i broj od/ojno-obra'ovni% strčnjaka prepo'naje važnost biblioterapije i pri&jen terapetski% priča sa&oiscjeljenj djeteta. Eačanje aspekta biblioterapije do&eni rje!avanja proble&a predstavlja po'itivn transfor&acij svre&eno/ pristpa liječenj te se oslanja na dječj &a!t vid kvalitetno/ alata 'a sa&oaktali'acij i prepo'navanje pote!ko,a. 6'&e ostalo/+ pričanje priča je ve'ivno tkivo dr!tva koje ljde spaja od davnina te na taj način stvara kvalitetnije &eljdske odnose+ jača e&patij i introspekcij pojedinca.
4.1. Konstrukcija terapeutskih priča - metaora i !načenje )re&a atorici >. )erroH konstrkcijski &odel 'a pisanje terapetske priče ba'ira se na trodijelno& okvir metafore+ putovanja i rješenja.15 )redloženi &odel nije jedini efikasan &odel 'a konstrkcij terapetske priče+ no isti olak!ava deko&po'icij+ evalacij nje'ini% pojedini% dijelova te kvalitetnije voenje eventalni% ispravaka. 6'ni&no je važno i&ati na & svr% pisanja terapetske priče. ajče!,e se kao ra'lo/ javlja potreba 'a pro&jeno& proble&atično/ pona!anja djeteta s na/lasko& na ponovno& posti'anj cjelovitosti ili ravnoteže djetetova vlastito/ iskstva. Bitno je napo&enti kako pričanje iscjeljj,i% priča nije jedini alat po'itivno& tjecaj na dječje pona!anje+ ve, predstavlja /radivni ele&ent ni' &etoda liječenja. ilj terapetske priče nipo!to ne bi s&io biti &orali'iranje ili na&etanje osje,aja krivnje djetet. 15
)erroH >.+ 6scjeljj,e priče 66+ 0stvarenje d.o.o.+ 2;13.+ str. 5.
(
)riča naprotiv treba djelovati iscjeljj,e na svo/a pacijenta kro' &etafore i odreeno ptovanje na čije& se kraj naila'i na konkretna rje!enja te ni' dr/i% preporka o svojevrsno& pona!anj. )oželjno je da terapetska priča navodi svoje/ čitateljaIsl!atelja na sa&ostalno dono!enje 'akljčaka o vlastiti& postpci&a kro' bo/atstvo &a!te i i/ranje lo/a tj. poistovje,ivanje s /lavni& jnaci&a. Takva priča bi trebala djelovati 'aklisno+ ti!ini i nevidljivo. Be' ob'ira na prirod putovanja koje dijete prola'i sl!aj,i terapetsk prič+ ista bi trebala osi/rati sretan 'avr!etak+ odnosno onaj ispnjen nado& npr. dobro vijek pobjeje 'lo9. 6ako s djeca starije/ 'rasta realnija po/led na svijet te donekle raspo'naj ne/ativne aspekte svijeta popt nasilja+ netolerancije+ bolesti+ rata...9+ priče s nesretni& 'avr!etko& trebalo bi voditi postepeno. Aetafora je kljčni ele&ent konstrkciji terapetske priče. jo&e se ator koristi kako bi prika'ao jedan aspekt preko neko/ dr/o/ či&e se oslanja na &a!t čitateljaIsl!atelja 'aobila'e,i racionalno re'oniranje te pret%odno percipirana o/raničenja. )otrebno je napo&enti kako &etafora i sporedba nis jednaki poj&ovi. ok je sporedb &o/,e prepo'nati po kljčni& riječi&a kao i poput + &etafora djelje dbinski pretvaraj,i jedan oblik dr/i posredstvo& i&a/inacije. )riliko& odabira &etafore 'a terapetsk prič+ potrebno je obratiti pažnj na neke predložene s&jernice i' dobre prakse. Tako je poželjno odabrati &etafor koja je i'ravnoj ve'i s odreeni& obliko& pona!anja npr. jnak priče je sra&ežljivi cvijet - ako je cilj djelovati na djetetovo povčeno pona!anja9. Takoer+ preporča se odabrati sredi!nj &etafor i' djetetovi% o&iljeni% stvari npr. priča o djetetovoj o&iljenoj životinji ili i/rački9+ ili i' te&a ve'ani% ' djetetov život. :&oristične ili bes&islene &etafore poka'ale s se činkoviti&a jer ne koriste ri/idna pravila+ a svojo& prirodo& pridobivaj po'ornost djeteta te /a odvlače od stvarni% životni% proble&a. =tor terapetske priče trebao bi posebn po'ornost obratiti na to da &etafora ne nosi 'astra!j,i karakter. )riča bi trebala o%rabriti dijete te /a pripre&iti 'a efikasno sočavanje s bd,i& proble&i&a+ tako da priče koje pobj bilo koji oblik stra%a biblioterapiji nis poželjne. 0si& &etafore+ aspekt ptovanja predstavlja bitan ele&ent konstrkciji terapetske priče čiji je cilj i'/radnja napetosti. )tovanje odnosno napetost priči trebalo bi biti prila/oeno djetetovo& 'rast. )re&a atorici >. )erroH+ ptovanje se &ože /raditi nekoliko
1;
oblika.1" Tako kod linearnog kretanja+ priča 'apočinje neravnoteženi& pona!anje& koje se 'ati& vra,a ravnotež. U priči s kružnim kretanjem+ inicijalno pona!anje je ravnoteženo te se 'ati& re&eti kako bi se na posljetk ponovno vratilo početno stanje. )riliko& pisanja priče+ bitno je krenti od osnovni% proble&a definirati /lavni slijed do/aaja9+ koji&a se poto& dodaj detalji kako bi se radnja činila 'ani&ljivijo& i ko&pleksnijo&. $ako bi se kod djeteta potaknla &a!tovitost+ često se priliko& čitanja priče koriste ra'ličite rekvi'ite npr. ltke+ i/račke+ kosti&i+ ko&adi nakita...9. Cekvi'iti bi trebali biti dostpni i djetetovo& do&+ kako bi i roditelji ili skrbnici &o/li po&o,i terapiji. Takoer+ poželjno je dijete poticati na sa&ostalno traženjeIi'rad rekvi'ita kako bi prito& ra'vijalo kreativnost i sa&ostalnost.
4.2. "rimjeri terapeutskih priča eka od po/odne /rae 'a biblioterapij je@ a9 roman J /ovori o sdbini jedne ili vi!e osoba+ ali i' stvarne+ svakida!nje perspektive+ a ne i' jnačko/ ili &itsko/ svijeta+ b9 crtice J 'načajne s 'a i'ražavanje trentačni% tisaka. $ratke s+ /ovore o osobni& konflikti&a i stresni& sitacija&a+ c9 biografija J predstavlja čovjeka vre&en i prostor+ pove'je vanjske pojave život i ntarnje reakcije život odreene realne osobe+ d9 bajka J po&aže da se osoba približi proble&i&a koji s skriveni ljdskoj podsvijesti+ preko nji% se djeci na pri&jeren način približavaj te!ko,e i' realno/ svijeta+ e9 SF J opisje dr/ačije osobe i dr/ačij stvarnost+ jnaci s najče!,e sa&i+ be' obitelji+ ljbavi+ e&ocionalno i /eo/rafski i'olirani+ a opet &o,ni+ f9 Poezija J si&boli'a& pjes&a&a o&o/,ava osobne interpretacije+ /9 AV građa J koristi se+ ali ne&a neki% posebni% stdija o to&e. $olik važnost i&a &etafora kod terapetski% priča i koje se svr%e odreeni tip priča &ože koristiti+ najbolje ,e&o vidjeti kro' nekoliko pri&jera koje navodi >san )erroH knji'i 6scjeljj,e priče 66+ /dje ona ndi veliki broj pri&jera po'itivni% rje!enja@ 1"
)erroH >.+ 6scjeljj,e priče 66+ 0stvarenje d.o.o.+ 2;13.+ str. 2".
11
PRIČA
OBLIK POA!A"A#SI$%A&I"A
R"(!("( * A$RA+ ,O
ivovska sjena Aravi i olja
I'VA RAVO$()( o&iniraj po%lepa i &o, Tjeskoba djece nakon potresa koji je
>na/a o bri'i+ sna/a o 'ajedni!tv >i/rnost da ,e i% od/ajatelji i roditelji
Udaraljke e ba! savr!ena k,a
sr!io nji%ov vrti, i neke do&ove Bčno pona!anje Težnja savr!enstvK tjeskoba ako sve nije
'a!tititi $ontrola bkeK rit&ovi s bko& 0p!tenije s%va,anje da sve ne &ože
0bitelj vo&bata
savr!eno ijete od tri i pol /odine koje i dalje želi
vijek biti savr!eno i da je to red ijete /bi 'ani&anje 'a sisanjeK postaje
sisati+ a &ajka je iscrpljena i ne želi vi!e
neovisnije i živa novi&
dojiti te takoer želi da se dijete vi!e
pstolovina&a sa svoji& oce&
6/rali!te &or 0bitelj pževa
poveže s oce& espretna i kaotična i/ra Tjeskoba 'bo/ nap!tanja obiteljsko/
)ažljivija i konstrktivnija i/ra Zadovoljan s dva do&aK 'ben 'bo/
)atljci i 'latne krne
do&a >tra%+ nedostatak sa&opo'danja i
ptovanja i'&e dva do&a >na/a i %rabrost
či,
i'držljivosti eprestano pri/ovaranje+ vječito
)ostaje 'ainteresiran i &otiviran
ječak i bijela biserna !koljka
ne'adovoljan esposobnost sl!anjaK neprestano
ači sl!ati
>ra&ežljivi robot
pričanje )ovčen+ nedostatak sa&opo'danja
)ostiže sa&opo'danje /ovor
Ciba pokrivena !koljka&a Adri ka&eleon
/ovor Aokri %lačeK ne koristi toalet eprestano /a 'adirkjK vijek žrtva
$oristi toalet+ isksi nov slobod adila'i 'adirkivanjeK stječe
$lanjaj,e stablo $rilati konj /ini konji $opač koji vijek kaže eL
)o%lepaK nebri/a 'a dr/e esi/ranK ne&otiviran etrpeljivost pre&a ra'lika&a ijete koje vijek /ovori e
sa&opo'danje Cadost bri/e i dijeljena >tječe sa&opo'danje i &otiviranost )ri%va,anje ra'lika ijete postaje popstljivije i sraje
1D
>vaka priča sadrži okosnic ili idej koja je otvorena 'a prila/odb pojedini& sitacija&a i' odreeni% kate/orija ili se &ože ra'vijati vi!e s&jerova pre&a potrebi i ' odreen kreativn strate/ij. a pri&jer+ priči >lonova srla+ ndi se jednostavno transfor&acijsko ptovanje od točke kori!tenja sna/e 'a nano!enje povreda do kori!tenja sna/e 'a pržanje po&o,i. ilj je potaknti na ptovanje koje prirodno vodi do po'itivno/ rje!enja koje& s obnovljene ravnoteža i %ar&onija+ be' na&etanja osje,aja krivnje. Za ra'ličite oblike pona!anja i ra'ličite sitacije potrebni s ra'ličiti pristpi. eki s prilično i'ravni+ dok s dr/i ne!to složeniji. >loženiji pristp prika'an je priči /ini konji+ priči protiv diskri&inacije 'a djec Ežnoafričkoj Cepblici. )riča vodi sl!atelja kro' skobe 1D
)erroH >.+ 6scjeljj,e priče 66+ 0stvarenje d.o.o.+ 2;13.+ str. 1;-11.
12
'rokovane netolerancijo& i ponoso&. Aaleni sivi oblaci 'rokovani skobi&a polako pokrivaj nebo+ počinje ki!a i 'e&lja je poplavljena. Traže,i skloni!te+ konji se okpljaj pe,ini visoko planina&a. a kraj oni daj svoje /rive d/ini% boja kako bi se satkala krila 'a 'latno/ konja koji ,e poletjeti preko neba i vratiti snčev svjetlost. Transfor&iraj,e rje!enje ovdje je da se pro&ijeni netrpeljivost pri%va,anje ili tolerancij osobni& i'boro&+ &jesto i'vanjske ka'ne ili prisile.1# Za /otovo svak je terapijsk prič nžno da kraj ili rje!enje bd sretni i ispnjeni nado&+ dok se stvarne priče s nesretni& 'avr!etko& vode vrlo polako i to pretežno kod djece starije dobi koja s ve, kro' dr/e oblike životni% sitacija načila ili se pripre&ila na po'navanje s /rbo& stvarno!,.
1#
)erroH >.+ 6scjeljj,e priče 66+ 0stvarenje d.o.o.+ 2;13.+ str. #.
13
. !iteratura •
Ba!i, 6.+ Biblioterapija i poetska terapija - prirčnik 'a početnike+ Za/reb+ :itra prodkcija knji/a+ 2;11.
•
Aikletič .+ Biblioterapija !kolskoj knjižnici ili ra'/ovor o knji'i+ jesnik bibliotekara :rvatske 53+ 22;1;9+ 133-14;
•
)erroH >.+ 6scjeljj,e priče 66+ elika orica+ 0stvarenje+ 2;13.
14