1 Russellov tekst O označavanju (On Denoting) objavljen je u američkom časopisu Mind 1905 godine i do danas predstavlja jedan od najznačajniji! spisa u okviru teorije značenja " njemu Russell polemizira polemizira ponajpr ponajprije ije s #regeom$ #regeom$ ali ujedno preinaču preinačuje je i svoju raniju raniju teoriju koju koju je iznio iznio u %ačelima %ačelima Matematike (&rin'iples o Mat!emati's) &rijevod je nastao prema engleskom izvorniku izdatom u zborniku ogi' and *no+ledge (ed b, R- Mars!$ -apri'orn .ooks$ %e+ /ork$ 191$ pp 1253)
Bertrand Russell
O označavanju
Pod označavajućim označavajućim izrazima razumijem izraze poput ovih: neki čovjek, neki ljudi, bilo koji čovjek, svaki čovjek, svi ljudi, sadašnji kralj Engleske, sadašnji kralj Francuske, središte mase sunčevog sustava u prvom trenutku dvadesetog stoljeća, obrtaj Zemlje oko unca, obrtaj unca oko Zemlje! "ako izraz označava jedino pomoću svojeg oblika! #o$emo razlikovati tri slučaja: l% izraz mo$e biti označavajući, ali da ništa ne označava& kao npr! 'sadašnji kralj Francuske'! (% izraz mo$e označavati jedan točno odredjeni objekt& kao npr! 'sadašnji kralj Engleske', koji označava jednog točno odre)enog čovjeka! *% izraz mo$e označavati neodre)eno& kao što npr! 'neki čovjek' ne označava mnogo ljudi, već nekog neodre)enog čovjeka! "umačenje takvih izraza predstavlja popriličnu poteškoću! +oista, veoma je teško sačiniti neku teoriju koja bi bila neosjetljiva na ormalne prigovore! Prema mojem uvidu, sve poteškoće s kojima sam se susreo prevladane su teorijom koju upravo namjeravam iznijeti! Predmet označavanja je od vrlo velikog značaja, ne samo za logiku i matematiku, već i za spoznajnu teoriju! Primjerice, mi znamo da je središte mase sunčevog sustava neka odre)ena točka, te brojne propozicije - o toj točci mo$emo potvrditi! #e)utim, mi nemamo neposredan neposredan uvid u tu točku koja nam 1 Russell kroz cijeli tekst rabi izraz "proposition" u svojstvu suda, iskaza, tvrdnje, rečenice i dr. Upravo iz tog razloga što Russellov izraz "proposition" pokriva sva ta
2
je poznata jedino opisom! .azlika izme)u uvida i znanja o nečemu /ac0uaintance and kno1ledge about% jest razlika izme)u stvari čije zorove posjedujemo i onih stvari koje zahvaćamo jedino posredstvom označavajućih izraza! 2esto se doga)a da znamo kako neki izraz označava nedvosmisleno, iako nemamo uvida u to što on označava! "o je slučaj s gore spomenutim centrom mase sunčeva sustava! 3pa$ajima imamo uvid u predmete opa$anja, a mislima imamo uvid u predmete apstraktnijeg logičkog karaktera! #e)utim, nemamo nu$no uvid u predmete označene izrazima koji su sastavljeni od riječi u čiji smisao imamo uvid! +a navedemo jedan veoma va$an primjer: izgleda da bi bilo neutemeljeno vjerovati da ikada imamo uvid u misli drugih ljudi, s obzirom na to da ih nikada izravno ne opa$amo! 4o, ono što ipak o njima znamo dobiveno je kroz označavanje! vo mišljenje započinje s uvidima, ali dalje nastavlja s razmišljanjem o mnogim drugim stvarima u koje nemamo neposrednog uvida! "ijek mojeg izlaganja bit će sljedeći! Započet ću s teorijom koju namjeravam zastupati(! Zatim ću razmotriti Fregeove i #einongove teorije i pokazati zašto niti jedna od njih ne zadovoljava! 3nda ću polo$iti temelje svoje teorije i naposljetku sa$eto naznačiti ilozoske konzekvencije svoje teorije! 5kratko, moja teorija izgleda ovako! Pojam varijable dr$im temeljnim! 5zimam '6/7%' kao propoziciju* u kojoj je 7 sastavni dio koji je kao varijabla bitno ili potpuno neodre)en! "ako mo$emo razmatrati dva oblika: '6/7% je uvijek istinit' i '6/7% je ponekad istinit' 8! "ako će svi, nijedan i neki, kao najprostiji označavajući izrazi, biti tumačeni na sljedeći način: 6/svi% predstavlja '6/7% je uvijek istinit'& 6/nijedan% predstavlja '96/7% je la$an9 je uvijek istinit'& značenja, ja ga ne prevodim niti jednim od tih izraza, ve ga transkribiram. !.#.$ 2 %vaj predmet razmatrao sam u Načelima Matematike !rinciples o& 'athematics, knjiga (, i pogl. )*+$. eorija koju sam ondje zastupao gotovo je jednaka -regeovoj i poprilično se razlikuje od one koju zastupam u narednim recima. očnije, kao propozicijsku &unkciju. ) /rugi se oblik mo0e odrediti pomou prvog i to ako uzmemo da predstavlja ije istinito da je "3!4$ je la0an" uvijek istinito.
6/neki% predstavlja 'a$no je da je 96/7% je la$an9 uvijek istinit' ;! 3vdje je oblik '6/7% je uvijek istinit' uzet kao ishodišan i nedjeljiv /ultimate and indeinable%, a drugi su odre)eni pomoću njega! Za pretpostaviti je da svi, nijedan i neki nemaju nikakav smisao odvojeno /sami za sebe%, već da je smisao pridodat svakoj propoziciji u kojoj se oni nalaze! "o je načelo teorije označavanja koju $elim zastupati! 4aime, da označavajući izrazi nikada nemaju smisao sami po sebi, već da svaka propozicija u čijem se govornom iskazu oni zateknu < dobija neki smisao! =jerujem da poteškoće s označavanjem proizlaze iz pogrešne analize propozicija koje u svojem govornom iskazu sadr$e označavajuće izraze! Prikladna analiza, ako se ne varam, mo$e biti nadalje izlo$ena na sljedeći način! .ecimo da sada $elimo protumačiti ovu propoziciju: 'reo sam nekog čovjeka'! "o je istina, ja sam doista sreo nekog odre)enog čovjeka! 4o, to nije ono što ja tvrdim! Prema teoriji koju zastupam, ja tvrdim ovo: '9reo sam 7, a 7 je ljudsko biće9 nije uvijek la$no'!
3dre)ujući klasu ljudi općenito kao klasu objekata s predikatom ljudsko biće, ka$emo: '6/neki čovjek%' predstavlja > '96/7% i 7 je ljudsko biće9 nije uvijek la$an'! 3vime 'neki čovjek', sam po sebi ostaje potpuno lišen smisla, ali daje smisao svakoj propoziciji u čijem se govornom iskazu nalazi 'neki čovjek'!
5 Umjesto ovog zamršenog izraza, ja u ponekad rabiti izraz 3!4$ nije uvijek la0an, ili 3!4$ je ponekad istinit, pretpostavivši da su odre6enja ova dva izraza jednaka gornjem. + U veini slučajeva izraz 4 means 7 ili 4 stands &or 7 prevodim sa 4 predstavlja 7, iako bi bilo točnije prevesti s 4 znači 7. o to ipak ne činim kako temeljni pojmovi koji se kasnije javljaju u tekstu 8 smisao !meaning$ i značenje !denotation$ 8 ne bi bili pomiješani, što bi moglo ugroziti razumijevanje ionako vrlo slo0enog teksta. !.#.$
)
.azmotrimo sljedeću propoziciju: 'svi su ljudi smrtni'! 3va propozicija ? je zapravo hipotetička i kazuje da ako je bilo što čovjek, onda je to smrtno! "o znači da ona tvrdi da ako je 7 čovjek, 7 je smrtan, štogod da je 7! toga ako zamijenimo '7 je čovjek' sa '7 je ljudsko biće'@, dobit ćemo da: 'vi su ljudi smrtni' predstavlja '9Ako je 7 ljudsko biće, 7 je smrtan9 je uvijek istinit'! "o se u simboličkoj logici ka$e: 'svi su ljudi smrtni' predstavlja '97 je ljudsko biće9 implicira 97 je smrtan9 za sve vrijednosti 7'! Boš općenitije ka$emo: '6/svi ljudi%' predstavlja '9Ako je 7 ljudsko biće, onda je 6/7% istinit9 je uvijek istinit'! "ako: '6/nijedan čovjek%' predstavlja '9Ako je 7 ljudsko biće, onda je 6/7% la$an9 je uvijek istinit! '6/neki ljudi%' predstavlja isto što i '6/neki čovjek%', pa stoga: '6/neki čovjek%' predstavlja 'a$no je da 96/7% i 7 je ljudsko biće9 je uvijek la$an'! '6/svaki čovjek%' predstavlja isto što i '6/svi ljudi%'! Preostaje nam još protumačiti izraze koji sadr$e pokaznu zamjenicu onaj, ona, ono!C 3vo su daleko najinteresantniji i najte$i označavajući izrazi! 5zmite kao primjer 'otac Darla ! je bio pogubljen' /'the ather o 6harles 1as e7ecuted'%! "o ustvr)uje da je postojao neki 7 koji je bio otac Darla ! i koji je bio pogubljen! 3dre)eni član kada se točno upotrebljava uključuje jedinstvenost! stina, mi govorimo * 9ako je to vrlo vješto dokazano u :radle7evoj Logici !;ogic, knjiga <, pogl. <<.$. = %vu distinkciju Russell
vjerojatno uvodi računajui i na
0enski spol, koji se u širem smislu mo0e obuhvatiti pojmom čovjek, a u u0em ne. !.#.$ > U izvorniku se radi o odre6enom članu the s ulogom pobli0eg odre6ivanja imenice. 9ako članovi ne postoje u hrvatskom jeziku, smatrao sam da je neodre6eni član a ili an na svim relevantnim mjestima najprimjerenije prevesti s neodre6enom zamjenicom neki, dok odre6eni član the ispuštam na mjestima gdje je imenica sasvim jasno i nedvosmisleno odre6ena, a tamo gdje to nije slučaj, prevodim s pokaznom zamjenicom onaj, ona, ono, odnosno taj, ta, to. !.#.$
5
o 'onom sinu "og
1? "he la@ o& contradiction". !.#.$
+
4ajjednostavnija od svih teorija koje dopuštaju takvo razumijevanje je ona #einongova --! 3va teorija dr$i da svaki gramatički ispravan označavajući izraz predstavlja neki objekt! "ako se pretpostavlja da su 'sadašnji kralj Francuske', 'okrugli kvadrat' i sl! neki stvarni /genuine% objekti! Priznaje se, doduše, da takvi objekti ne postoje, ali unatoč tome smatraju se objektima! "o je po sebi veoma teško gledište! Hlavni prigovor je da su takvi objekti skloni kršenju zakona proturječja! porno je, primjerice, da trenutno postojeći kralj Francuske postoji, ali i ne postoji& da je okrugli kvadrat okrugao, ali i da nije okrugao itd! Iudući da je takvo što nedopustivo, treba dati prednost teorijama za koje se smatra da izmiču ovakvom rješenju! "akvo kršenje zakona proturječja izbjegava Fregeova teorija! 5 označavajućem izrazu on razlikuje dva elementa koja mo$emo nazvati smisao /meaning% i značenje /denotation%-(! "ako je 'središte mase sunčevog sustava na početku dvadesetog stoljeća' veoma slo$eno u smislu, ali je njegovo značenje neka odre)ena točka koja je jednostavna! unčev sustav, dvadeseto stoljeće, itd! su sastavni dijelovi smisla, dok značenje uopće nema sastavnih dijelova-*! Bedna od prednosti ovakvog razlikovanja sastoji se u tome da ono pokazuje zašto se često isplati ustvrditi jednakost! Ako ka$emo 'cott je pisac Javerlea', mi tvrdimo jednakost značenja pomoću razlike u smislu! #e)utim, ja neću ponavljati razloge utemeljenosti ove teorije, budući da sam prednosti njenih postavki istakao na drugom mjestu /loc!cit!%, a sada sam zaokupljen osporavanjem tih tvrdnji! 11 (idi Untersuchungen zur Gegenstandstheorie und Psychologie " !;eipzig, 1>?)$ prva tri članka !'einongov, Amesederov i 'all7jev$. 12 (idi -regeov Über Sinn und Bedeutung , Beitschri&t &ur hil. und hil. 9ritik, svezak 1??. 1 -rege svugdje razlikuje dva elementa 8 smisao i značenje, a ne samo u slo0enim označavajuim izrazima. ako smisao svakog pojedinog sastavnog dijela označavajueg izraza ulazi u njegov smisao, a ne u njegovo značenje. U propoziciji 'ont :lanc je visok preko 1??? metara smisao 'ont :lanc, prema njemu, nije stvarna planina, ve je to sastavni dio smisla !cjelokupne$ propozicije.
*
Bedna od prvih poteškoća sa kojom ćemo se susresti usvojimo li gledište da označavajući izrazi iskazuju /e7press% smisao i označuju /denote% značenje-8, odnosi se na slučajeve u kojima se čini da značenje izostaje! Ako ka$emo 'kralj Engleske je ćelav', to izgleda neće biti tvrdnja o slo$enom smislu 'kralj Engleske', već o zbiljskom čovjeku označenom tim smislom! Ali razmotrimo sada 'kralj Francuske je ćelav'! Prema analogiji ova bi propozicija tako)er trebala biti o značenju izraza 'kralj Francuske'! #e)utim, iako ovaj izraz ima smisao, /pod uvjetom da i 'kralj Engleske' ima neki smisao%, on zasigurno nema značenja, barem ne u nekom izvjesnom smislu! toga bi netko mogao pretpostaviti da bi 'kralj Francuske je ćelav'trebala biti besmislica! 4o, to nije besmislica, budući da je propozicija očito la$na! li razmotrimo opet jednu ovakvu propoziciju: 'Ako je u klasa koja ima samo jedan član, onda je taj jedan član član od u'& ili mo$emo reći 'ako je u klasa s jednim članom, svaki u je neki u'! 3va bi propozicija trebala uvijek biti istinita, budući da je konkluzija istinita kada je hipoteza istinita! Ali 'svaki u' je označavajući izraz, i on je značenje, a ne smisao onoga što je rečeno da je neki u! Ali ako u nije klasa s jednim članom, 'svaki u' čini se da ne označava ništa& stoga bi naša propozicija bila besmislica čim u prestane biti klasa s jednim članom!
ada je jasno da ovakve propozicije nikako ne postaju besmislene samo zbog toga što su im pretpostavke la$ne! Dralj Alonso iz hakespeareove 93luje9 mogao bi reći: 'Ako se Ferdinand nije utopio, Ferdinand je moj jedini sin!' 3vdje je 'moj jedini sin' označavajući izraz koji na prvi pogled ima značenje onda i samo onda kada postoji samo jedan sin! Ali gore navedena tvrdnja bi usprkos tome ostala istinita i da se Ferdinand uistinu utopio! toga, ili moramo namaknuti neko značenje u slučajevima u kojima je ono na prvi pogled odsutno, ili moramo napustiti gledište da je značenje ono što je posrijedi u propozicijama koje sadr$e označavajuće izraze! Ba zastupam ovaj potonji slučaj! Prvi slučaj mo$e se zastupati ako se dopuste nepostojeći objekti, kao što to čini #einong, i zataji prigovor da oni prkose zakonu proturječja! pak, ako je ikako moguće, takvo što valja izbjegavati!
1) Rei emo da u ovoj teoriji označavajui izraz iskazuje neki smisao, a da oboje, i izraz i smisao označavaju značenje. U onoj drugoj teoriji koju ja zastupam, ne postoji smisao, ve samo ponekad značenje.
=
Postoji i drugi način zastupanja istog tog slučaja /što se našeg sadašnjeg izbora tiče%, kakvog usvaja Frege koji uvijek osigurava neko sasvim konvencionalno značenje za slučajeve u kojima ineče ne bi bilo nikakvog značenja! "ako 'kralj Francuske' označava nultu klasu& 'jedini sin "og
>
/*% .azmotrimo propoziciju 'A je različito od I'! Ako je to istinito, postoji razlika izme)u A i I, a to bi se moglo izraziti u obliku: ' razlika izme)u A i I postoji'! Ali ako je la$no da se A razlikuje od I, onda ne postoji razlika izme)u A i I, što bi se opet moglo izraziti u obliku: 'razlika izme)u A i I ne postoji'! Ali kako mo$e nebiće /non! 3datle izgleda slijedi da je uvijek sebi
1?
da bismo dobili smisao koji tra$imo, ne govorimo o 'smislu 6', nego o 'smislu 969', a to je isto što i samo '6'! sto tako 'značenje 6' ne predstavlja ono značenje koje tra$imo, već, ako uopće nešto znači, predstavlja nešto što označava ono što je označeno značenjem koje tra$imo! 4a primjer, neka '6' bude 'označavajuća slo$evina koja se nalazi u drugom od navedenih primjera'! "ako, 6 L 'prvi stih Hraeve Elegije', a značenje 6 L Zvona mrenja tren u noć tiho zvone! Ali ono što smo tra$ili kao značenje 6 bilo je 'prvi stih Hraeve Elegije'! "ako nismo uspjeli u svojem nastojanju! Poteškoća oko smisla označavajuće slo$evine mo$e se izraziti ovako: 3nog trenutka kada slo$evinu stavimo u propoziciju, propozicija je o značenju& ako 'smisao 6' učinimo subjektom propozicije, subjekt će biti smisao značenja, /ako ga uopće ima%, što se ne tra$i! "o nas navodi da zaključimo kako prilikom razlikovanja smisla i značenja uvijek imamo posla sa smislom: smisao ima značenje i on je slo$en! 4e postoji ništa drugo osim smisla kojeg se mo$e nazvati slo$enim i reći da istovremeno ima i smisao i značenje! 3vdje je ispravno reći da poneki smisao ima značenje! #e)utim, to samo ističe našu poteškoću oko smisla! Pretpostavimo da je 6 naša slo$evina! "ada treba reći da je 6 smisao te slo$evine! 4o ipak, gdjegod se 6 zatekne bez jednostrukih navodnika, ono što smo rekli nije istinito za smisao, već samo za značenje& kao kada ka$emo: redište mase sunčevog sustava je neka točka! +akle, kada govorimo o samom 6, tj! kada dajemo propoziciju o smislu, naš subjekt nije 6, nego nešto što označava 6! "ako '6' koje rabimo kada $elimo govoriti o smislu, nije smisao, nego ono što označava smisao! 3sim toga, 6 ne smije biti sastavni dio slo$evine /kao što je to u 'smisao 6'%, jer ako se 6 nalazi u slo$evini, radit će se o njegovom značenju, a ne o njegovom smislu! Povratnog opet puta od značenja k smislu nema, budući da svaki objekt mo$e biti označen neograničenim brojem različitih označavajućih izraza! "ako se čini da su '6' i 6 različita bića, utoliko što '6' označava 6! Ali to ne mo$e biti objašnjenje, jer odnos '6' spram 6 ostaje potpuno zagonetan! Hdje ćemo naći označavajuću slo$evinu '6' koja označava 6K 3sim toga, kad se 6 zatekne u propoziciji onda se ne radi samo o značenju, kao što ćemo vidjeti u narednom odlomku! #e)utim, iz ovoga slijedi da je 6 samo značenje, budući da smo smisao potpuno pripisali '6'! 6ijelo razlikovanje izme)u smisla i značenja je jedan nerazumljiv čvor koji nam pokazuje da je dotična teorija pogrešno zamišljena!
11
2injenica da je i smisao relevantan kada se označavajući izraz zatiče u propoziciji ormalno je dokazan problemom o piscu Javerlea! Propozicija 'cott je pisac Javerlea' posjeduje neko svojstvo koje ne postoji u propoziciji 'cott je cott', recimo svojstvo za koje je Heorg =! htio znati da li je istinito! Prema tome, ne radi se o jednakim propozicijama! toga, smisao 'pisac Javerlea' pored značenja tako)er mora biti relevantan, ako se priklanjamo tom gledištu kojem ovo razlikovanje pripada! 4o, kao što smo vidjeli, dokle god se sla$emo s tim gledištem prisiljeni smo samo značenje dr$ati relevantnim! Zbog toga takvo gledište mora biti napušteno! Preostaje nam pokazati kako će navedeni problemi biti riješeni u svjetlu teorije predočene na početku ovog teksta! Prema gledištu koje zastupam, označavajući izraz je zapravo dio rečenice koji poput mnogih pojedinačnih riječi nema nikakvo značenje sam po sebi! Ako ka$em 'cott je bio čovjek' to je tvrdnja u obliku '7 je bio čovjek' koja ima 'cott' za svoj subjekt! Ali ako ka$em 'pisac Javerlea je bio čovjek', to nije tvrdnja u obliku '7 je bio čovjek' i nema 'pisac Javerlea' za svoj subjekt! Pokrativši tvrdnju iznesenu na početku ovog teksta, umjesto 'pisac Javerlea je bio čovjek' mo$emo staviti sljedeće: 'Bedno i samo jedno biće napisalo je Javerle, a to biće bilo je čovjek'! /"o nije tako strogo mišljeno kao ranije iznesena tvrdnja, ali ovako je lakše pratiti%! 3pćenito govoreći, ako pretpostavimo da je pisac Javerlea imao svojstvo F, onda ono što $elimo reći jednako je ovome: 'Bedno i samo jedno biće napisalo je Javerle, a to biće imalo je svojstvo F'! 3bjašnjenje značenja upravo slijedi! Ako se 'pisac Javerlea' tako protumači, svaka propozicija u kojoj se zatekne, primjerice 'cott je pisac Javerlea', /tj! 'cott je jednak piscu Javerlea'%, bit će: 'Bedno i samo jedno biće napisalo je Javerle, a cott je jednak tom biću', ili ako to preokrenemo u potpuno izvedeni oblik: '4ije uvijek la$no za 7 da je 7 napisao Javerle, da je uvijek istinito za da, ako je napisao Javerle, je jednako 7, i cott je jednak 7'! "ako ako je '6' označavajući izraz, mo$e se dogoditi da postoji jedno biće 7, /a ne mo$e biti više nego jedno%, za koje bi propozicija '7 je jednako 6' bila istinita, ukoliko se ova propozicija protumači kao gore! +alje mo$emo reći da je biće 7 značenje izraza '6'! "ako je cott značenje od 'pisac Javerlea'! '6' u jednostrukim navodnicima bit će puki izraz, a ne nešto što bi se moglo nazvati
12
smislom! zraz sam za sebe /per se% nema smisla, jer svaka propozicija u kojoj se zatekne pri potpunom izvo)enju neće sadr$ati taj izraz koji je onda raščlanjen! Problem o znati$elji Heorga =! sada izgleda kao da ima sasvim jednostavno rješenje! Propozicija 'cott je pisac Javerlea' koja je u svojem neskraćenom obliku napisana u prethodnom odlomku, ne sadr$i takav sastavni dio kao što je 'pisac Javerlea', kojeg mo$emo zamijeniti sa 'cott'! "o nije u sukobu sa istinitošću zaključka koji proizlazi iz govornog zamjenjivanja 'pisac Javerlea' sa 'cott', dokle god 'pisac Javerlea' ima ono što nazivam prvotnim pojavljivanjem /primar occurence% u razmatranoj propoziciji! .azlika izme)u prvotnih i drugotnih pojavljivanja označavajućih izraza izgleda ovako:
Dada ka$emo: 'Heorg =! je htio znati da li je to
1
pojavljivanju, no ništa nam ne škodi na to pripaziti! 5 simboličkoj logici to je, dakako, jednostavno izbjeći! .azlika izme)u prvotnih i drugotnih pojavljivanja tako)er nam omogućuje da iza)emo nakraj s pitanjem da li je sadašnji kralj Francuske ćelav ili nije, i uopće sa logičkim statusom označavajućih izraza koji ništa ne označavaju! Ako je '6' označavajući izraz, a recimo da 'taj pojam ima svojstvo F', onda '6 ima svojstvo Z' znači 'samo jedan pojam ima svojstvo F, a onda i svojstvo Z'-?! Ali ako svojstvo F ne pripada niti jednom pojmu, ili nekoliko njih, onda slijedi da je '6 ima svojstvo Z' la$no za sve vrijednosti Z! "ako 'sadašnji kralj Francuske je ćelav' je zasigurno la$no& i 'sadašnji kralj Francuske nije ćelav' je la$no, ukoliko predstavlja: 'Postoji neko biće koje je trenutno kralj Francuske i nije ćelavo', ali je istinito ako znači: 'a$no je da postoji neko biće koje je trenutno kralj Francuske, koje je ćelavo'! +akle, 'kralj Francuske nije ćelav' bit će la$no ako je 'kralj Francuske' u prvotnom polo$aju, a istinito ako je u drugotnom! "ako će sve propozicije u kojima 'kralj Francuske' ima prvotni polo$aj biti la$ne, dok će nijekanja tih propozicija biti istinita, jer u njima 'kralj Francuske' ima drugotni polo$aj! 4a taj smo način izbjegli zakljčak da kralj Francuske nosi periku! ada mo$emo vidjeti kako nijekati postojanje takvog objekta poput razlike izme)u A i I u slučaju kada se A i I ne razlikuju! Ako se A i I razlikuju, postoji jedno jedino biće 7 takvo da je '7 je razlika izme)u A i I' istinita propozicija! Ako se A i I ne razlikuju, ne postoji takvo biće poput 7! 5 skladu s upravo izlo$enom predstavom značenja 'razlika izme)u A i I' ima značenje kada se A i I razlikuju, ali ne i u drugim slučajevima! 3va razlika odnosi se na istinitu ili la$nu propoziciju općenito! Ako 'a . b' predstavlja 'a je u relaciji . spram b', onda kada je a . b istinito, biće poput relacije . izme)u a i b postoji! Dada je a . b la$no, takvo biće ne postoji! "ako iz svake propozicije mo$emo stvoriti označavajući izraz koji označava neko biće ako je propozicija istinita, ali ne označava biće ako je propozicija la$na!
1* %vo nije stro0e, ve krae tumačenje.
1)
Primjerice, istinito je da se Zemlja okreće oko unca, /barem ćemo tako pretpostaviti%, a la$no je da se unce okreće oko Zemlje! z toga slijedi da 'obrtaj Zemlje oko unca' označava neko biće, dok 'obrtaj unca oko Zemlje' ne označava nikakvo biće! -@ ada se na zadovoljavajući način mo$e baviti cijelim spektrom nebića /non Argument koji bi dokazao istinitost tvrdnje da sva bia klase najsavršenijih :ia postoje, mogao bi se namaknuti. ako6er se mo0e &ormalno dokazati da ta klasa ne mo0e imati više od jednoga člana. Ali razumjevši ovu odredbu savršenosti kao svojstvo svih pozitivnih predikata, mo0e se jednako &ormalno dokazati da ta klasa nema niti jedan član.
15
teorija, za koju smo pokazali razloge zašto je valja odbaciti, budući da je u sukobu sa zakonom proturječja! našom teorijom označavanja mo$emo smatrati da nepostojeće jedinke ne postoje, pa je tako nulta klasa ona klasa koja ne sadr$i članove, a ne klasa koja sadr$i nepostojeće jedinke! =a$no je promotriti posljedice koje naša teorije stvara na tumačenje odredbi izvedenih pomoću označavajućih izraza! =ećina matematičkih odredbi ovakve je vrste& primjerice, 'm
2? (idi &usnotu br. 21. !.#.$
1+
bića u koja imamo neposredni uvid! (- "akve stvari poput materije /u smislu u kojem se materija razumije u izici% ili misli drugih ljudi poznate su nam kroz označavajuće izraze u koje nemamo uvida, ali ih znamo kao nešto sa takvim i takvim svojstvima! toga, iako mo$emo uobličiti propozicijske uncije 6/7% koje sadr$e takve i takve djeliće materije ili misli te
Preveo s engleskoga: Pavel Hregorić
21 %vdje se najvjerojatnije radi o tiskarskoj grešci, jer se iz konteksta čini da je u rečenici ispuštena negacija. 3ijela rečenica !ispustivši umetnutu rečenicu u zagradi$ glasiE "hus in ever7 proposition that @e can apprehend, all the constituents are F !not"F reall7 entities @ith @hich @e have immediate acGuaintance." Hedino je tako mogue postii sklad s rečenicom s početka pasusa, !&usnota br. 2?$, a na to ukazuje i početak naredne rečenice. !.#.$
