Anomalije zuba Sve dentalne anomalije dijele se u dvije velike grupe: ▪ urođene i ▪ stečene anomalije. I
Urođene anomalije
1.1 1.1.1
Anomalije u broju zuba Prekobrojni zub ( hyperdontia)
Termin Termin prek prekobroja obrojan n zub podrazumije podrazumijeva va veći broj broj zuba, zuba, koji su normalnog normalnog morfološkog izgleda. eđutim, kako ovi zubi obično ne liče svojim oblikom i sporedni" nego veličinom na bilo koji zub, češće se koristi termin ! sporedni" !prekobrojni". Sporedni zub Sporedni zub obično nastaje kada se zametak ekstra zuba diferen#ira iz dentalne lamine i $ereditarne je etiologije. % mliječna i stalna denti#ija mo&e biti pogođena ovom anomalijom. Sporedni zubi su nađeni u velikom broju na različitim mjestima u zubnom luku, ali većina primjera u stalnoj denti#iji nađena je između gornji$ #entralni$ sjekutića ' mesiodens( ili u oblasti gornjeg trećeg molara. )ventualno se sporedni zub mo&e naći i u području donjeg drugog premolara. nogi primjeri nađeni$ sporedni$ zuba liče na premolare. *ako je pojava sporednog zuba iste etiologije kao i par#ijalna anodon#ija, često se sreće kombina#ija sporednog zuba jedne klase zuba sa nedostatkom pojedini$ zuba u istom zubnom luku. Sporedni zub obično za$tijeva ljekarsku interven#iju 'ekstrak#ija(, jer predstavlja estetsku manu i često dovodi do okluzalne dis$armonije. 1.1.2
Anodoncija ( anodontia)
1. Potpuna anodoncija anodoncija ' 'anodontia totalis ( +vo stanje je ekstremno rijetko. )tiologija uključuje polno povezane genetske faktore, koji uslovljavaju generalizovane ektodermalne poremećaje, tako da su i strukture, kao što su kosa, znojne i lojne &lijezde takođe abnormalne. +va anomalija obično pogađa stalnu denti#iju.
2. Djelimična anodoncija (anodontia partialis) ar#ijalna anodon#ija označava nedostatak jednog ili više zuba. -ereditarne je etiologije. osnovi je smanjen poten#ijal dentalni$ lamina u pogledu formiranja zametaka pojedinačni$ zuba. Sa eloutivnog aspekta, postoji tenden#ija ka smanjenju broja zuba u $umanoj denti#iji. stalnoj denti#iji najčešće nedostaje gornji i donji treći molar, gornji lateralni sjekutić i drugi donji premolar. /nodon#ija je prilično rijetka u mliječnoj denti#iji, ali ako je prisutna obično pogađa donji #entralni sjekutić. tvrđeno je da blizu 01 popula#ije nema jedan ili veći broj zuba. risutna par#ijalna anodon#ija, naročito u predjelu prednjeg segmenta zubnog luka uslovljava estetsku dis$armoniju. 2jekarska interven#ija sastoji se u izrade savremene 3ksne zubne nadoknade.
1.2 1.2.1
Anomalije u eličini zuba !i"antizam ( macrodontia )
ostoje dvije varijante gigantizma: praa i la#na makrodoncija. a( rava makrodon#ija rijetkim slučajevima pravog pituitarnog gigantizma ' gigantismus hyperphysaria( obično su i svi zubi abnormalne veličine. b( 2a&na makrodon#ija 2a&na makrodon#ija je češća pojava i označava slučajeve kada su pojedinačni zubi prekomjerne veličine. +bično su pogođeni sjekutići, očnja#i i donji treći molari. 1.2.2
$ikrodoncija (microdontia )
a( rava mikrodon#ija rijetkim slučajevima pravog patuljastog rasta ' nanosomia hypophysaria( obično su i svi zubi abnormalno male veličine. b( 2a&na mikrodon#ija
2a&na mikrodon#ija se češće srijeće od pret$odne i obično pogađa gornje lateralne sjekutiće 'klinasti oblik( i gornje umnjake.
1.% Anomalije u obliku zuba 1.%.1
&aurodontizam
+va anomalija obično pogađa stalne premolare i molare. Termin označava anomaliju koju karakteriše izrazito uvećanje propor#ija krune i komore pulpe, praćeno malim korijenom 'korijenima(. ojava se često srijeće u goveda 'tauros 4 bik( i otuda ime anomalije. 1.%.2
Dilaceracija
+va anomalija označava iskrivljenost krune i korijena u odnosu na nji$ov normalan linearan odnos. 1.%.%
'leksija
5leksija označava iskrivljenost samo dijela korijena. 1.%.
Spojeni zubi ( dentes confusi )
Spojeni zubi čine posebnu podgrupu anomalija oblika zuba u koju spadaju: ▪ "eminacija6 ▪ uzija6 ▪ konkrescencija6 1.%.*
Anomalije oblika korijena zuba
+vu podgrupu obu$vata: ▪ se"mentiran korijen6 ▪ patuljast korijen6 ▪ +ipercementozu6 1.%.,
Dismor-zam
Tipičan primjer dismor3zma je premolariza#ija očnjaka 4 pojava naročito razvijenog tuberculum dentis – a, koji liči na oralnu kvr&i#u premolara i mo&e ponekad aktivno učestvovati u okluziji. ojava dvije lingvalne kvr&i#e kod " 7 oblika donjeg premolara, označava se terminom molarizacija. 1.%./
Sporedne kr#ice i korijeni
+va grupa anomalija spada u najčešće zubne anomalije. -ereditarne je etiologije, ali i promjena u toku morfodiferen#ija#ije. 1.%./.1
Pomo0ne kr#ice
8ajčešće se srijeću kod molara, a posebno kod umnjaka. 9avljaju se takođe i u vidu in#izalne ekstenzije #inguluma kod gornji$ prednji$ zuba. 9edna od najčešći$ varija#ija je tuberculum anomale Carabelli koji se obično nalazi u okluzalnoj trećini palatinalne površine stalni$ gornji$ prvi$ molara. arabelli 4 evu kvr&i#u uvijek slijedi izrastanje #inguluma, kao što je slučaj i sa svim kvr&i#ama. arabelli 4 eva kvr&i#a ili tuberkulum zamjenjuje jamu ili brazdu, što je jedinstvena pojava u denti#iji. 1.%./.2
Pomo0ni sporedni korijeni
Sporedni ili tzv. prekobrojni korijeni najčešće se javljaju na već izniklim zubima, tako da se u etiološke faktore ubraja trauma, pritisak ili metabolička oboljenja. rekobrojni korijeni najčešće se javljaju na umnja#ima, mada se mogu naći na bilo kom zubu. 1.%.
3edostatak kr#ica
/plazija najčešće pogađa najmanje kvr&i#e u sklopu okluzalni$ površina bočni$ zuba 'lingvalna kvr&i#a donjeg prvog premolara, palatodistalna gornji$ molara i distalna kvr&i#a donji$ prvi$ molara(. 1.%.4
!leđne perle
;leđne perle poznate su i kao enamelomi 'benigni tumori, koji nastaju iz embrionalnog gleđnog tkiva( ili "leđne kapljice. Smatra se da je gleđna perla posljedi#a abnormalnog deponovanja gleđi na korijenu. 1.%.15
6utc+inson oi zubi
+va anomalija pripada $ipoplastičnim displazijama gleđi, pošto obično nastaje kao posljedi#a kon"enitalno" si-lisa. *rune gornji$ #entralni$ sjekutića su kraće i razmaknute #entralnom
dijastemom, sa naznačenim proksimalnim konturama labijalne površine i najšire u #ervikalnom dijelu. #jelosti kruna ima bačvast izgled. ored toga, in#izalni grebeni pokazuju karakteristične polumjesečaste ureze. rvi stalni molar ima izgled nalik plodu duda. 1.%.11
Dens ina"inatus
+vo stanje nastaje uvlačenjem ' invaginatio( gleđnog organa u posebno područje na kruni zuba.
1. 1..1
Anomalije u polo#aju zuba 7etentio s. impactio dentis
Termin označava opstruk#iju erup#ije kompletno formiranog zuba. ogođen zub je zadr&an u viličnoj kosti i pored proteklog uobičajenog vremena za ni#anje. 1..2
7otatio dentis
Termin označava pojavu kompletno izniklog zuba sa različitim stepenom rota#ije oko uzdu&ne ose. 1..%
8ctopia s. distopia dentis
Termin označava malpozi#iju zuba u dentalnom luku 'obično u vestibulo 4 oralnom prav#u(.
1..
6eterotopia dentis
+bično je pogođen očnjak koji mo&e biti lokalizovan u maksilarnom sinusu, orbiti, tvrdom nep#u. 1..*
&ranspositio dentis
Termin označava zamjenu mjesta dva susjedna zuba u dentalnom luku. ojava mo&e biti pojedinačna ' transpositio partialis( ili generalizovana 'transpositio totalis (.
1.* 1.*.1
Abnormalne kalci-kacije i apozicije !leđne displazije
;leđne dispalzije obu$vataju sve razvojne anomalije gleđi. 1.*.1.1
!leđna +ipoplazija
+va vrsta gleđne displazije javlja se kada se poremećaj u razvoju zuba dogodi tokom formiranja gleđnog matriksa. +bično su pogođeni simetrično analogni članovi iste klase stalni$ zuba. 1.*.1.2
Amelo"enesis imperecta
anifestuje se u vidu potpunog odsustva gleđi. 1.*.1.%
'luoroza zuba
*linički, =uoroza se manifestuje kredastobelim područjima koja se obično pigmentiraju smeđom ili &utom bojom. ogođeni zubi su izrazito otporni na karijes, što nije slučaj kod drugi$ oblika gleđni$ displazija. 1.*.1.
'okalna +ipomaturacija
+va anomalija se manifestuje u vidu kredastobijeli$ i neprozirni$ ovalni$ područja na vestibularnoj površini prednji$ zuba. ogođeni zubi su izrazito podlo&ni karijesu. 1.*.1.*
&urner oi zubi
+va anomalija se srijeće na pojedinim supstituentnim zubima. 1.*.2
Dentinske displazije
>entinske displazije su slične sa svi$ aspekata gleđnim displazijama, izuzev što je kod dentinski$ displazija više pogođen dentin, a manje gleđ. 1.*.2.1
Dentino"enesis imperecta
osljedi#a je poremećaja dentinogeneze. ogođeni zubi su slabije otporni na me$anička opterećenja i podlo&ni su atri#iji. 1.*.2.2
&etraciklinski zubi
liječni i stalni zubi mogu biti podjednako pogođeni, a intenzitet anomalije je u zavisnosti od vremena u kome je antibiotik uziman i trajanja terapije. II
Stečene anomalije zuba
stečene anomalije zuba ubrajaju se: ▪ ▪ ▪ ▪ 2.1
malokluzije6 prelomi6 erozije6 patolo9ka abrazija6
$alokluzije (malocclusio )
+va grupa anomalija obično je posljedi#a nasljednog poremećaja koji uzrokuje da zubi jedne vili#e rastu u krivom smjeru. Stoga, kao posljedi#a malokluzije zubi ne mogu vršiti normalnu funk#iju sječenja i mljevenja u toku ingestije.
*orek#ija malokluzija je u domenu ortopedije vili#a. rimjena trajnog blagog pritiska na zube pomoću prikladni$, tzv. ortodontski$ aparata dovodi do resorp#ije fas#ikularne kosti na komprimovanoj strani i apozi#ije kosti na suprotnoj strani zuba. 2.2
Prelomi zuba (fractura dentis)
relom zuba je česta pojava u mladosti, usljed traumatske povrede. zavisnosti od dijela zuba koji je prelomljen, srijeću se različite kliničke slike u stomatološkoj praksi. 8ajčešće, primjenom adekvatne terapije moguće je takav zub sačuvati. 2.%
8rozije (erosio)
)rozije ili klinasti defekti 'erosiones #uneiformes( obično se javljaju u #ervikalnoj trećini labijalne površine prednji$ zuba, posebno očnjaka i gornji$ prvi$ premolara. 2.
Patolo9ka abrazija ( abrasio dentis)
Trošenje zubnog tkiva u predjelu okluzalnog kontakta pri pasivnom ni#anju zuba predstavlja -ziolo9ku abraziju, dok intenzivan tok takvog pro#esa predstavlja prekomjerno trošenje zuba ili patolo9ku abraziju. *linički se srijeću: $orizontalni, vertikalni ili kosi obli#i abrazije.
