NORVEŠKO - SRPSKI SRPSKO - NORVEŠKI
REČNIK Prof. Danijela Stepanov
NORSK-SERBISK SERBISK-NORSK
ORDBOK
Beograd 2010.
AUTORSKO DELO JE ZAŠTIĆENO UGOVOROM O PRENOSU AUTORSKOG PRAVA I PRAVA PREVODA, OVERENOG KOD V OPŠTINSKOG SUDA U BEOGRADU, 2008. godine
NOSILAC AUTORSKOG PRAVA I PRAVA PREVODA MOMČILO MATIĆ
CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије - Београд 811.113.5'374= 163.41(038) 811.163.41'374=113.5(038) СТЕПАНОВ, Данијела 1975Norveško-srpski/Srpsko-norveški rečnik = Norsk-serbisk, serbisk-norsk ordbok / Danijela Stepanov. - 2. izd. - Beograd : Matić, 2010 (Bor: Tercija). - 479 str. : tabele; 20 cm Tiraž. 2.000. - Kratka gramatika norveškog jezika: str. 241-264. ISBN 978-86-7978-018-8 a) b)
Норвешко-српски речници Српско-норвешки речници COBISS.SR-ID 179061516
Izdavač AGENCIJA ,,MATIĆ‘ Beograd Bulevar kralja Aleksandra 192 Suizdavač Pan knjiga - Novi S id Miše Dimitrijevića 44 www.pankniiua.com Šikoparija Dušan Zu izdavača Goran Matić Glavni i odgovorni urednik magistrant pol. nauka Milka Pantić Priredila i prevela Prof. Danijela Stepanov Recenzenti Prof. dr Ljubiša Rajić Mr Zorica Mančić Tehnički urednik Predrag Kocić Prodaja: (011)2198-931,2415-301 064/670-2550, 063/277-069 Tel./ Faks (011)2108-514 e-mail:
[email protected] www.mgmatic.co.yu Štampa: Štamparija ’Tercija” - Bor
5
SADRŽAJ Uputstvo za upotrebu.................................................................... 6 Uttale - izgovor............................................................................. 7 Norveško - srpski rečnik............................................................. 10 Kratka gramatika norveškog jezika.......................................... 241 Srpsko- norveški rečnik............................................................ 265 Uttrykk - izrazi..........................................................................472 Målenheter - merne jedinice..................................................... 475 Forkortelser - skraćenice ..........................................................477
6
Uputstvo za upotrebu Imenicc su navedene u neodređenom obliku jednine (bil/en). Ukoliko je reč o nepravilnoj imenici, onda je naveden i neodređeni oblik množine. •
Pravilni glagoli su navedeni u infinitivu i praćeni su nastavkom za preteritum (lese, -te). Nepravilni glagoli su navedeni sa kompletnim oblicima za preteritum i particip perfekta (skrive, skrev, skrevet ili unngå, -gikk. -gått). Pridevi su navedeni u obliku za muški i ženski rod i praćeni su nastavcima za srednji rod i množinu (pen, -t, -e). Ukoliko pridev nema nastavak za srednji rod, onda je praćen samo nastavkom za množinu (hyggelig, -e). Skraćenice: adj. adv. anat. int. konj. med. pl. prep. rel. s. tali tekn. v.
adjektiv adverb anatomisk interjeksjon konjunksjon medisinsk pluralis preposisjon religiøst substantiv tallord teknisk verb
pridev prilog anatomski uzvik veznik medicinski množina predlog religijski imenica broj tehnički glagol
7
Uttale - Izgovor Alfabetet: A /a/ K/kå:/ B/be:/ L/el/ C /se:/ M /em/ D /de:/ N /en/ E/e:/ O/o:/ F/ef/ P /pe:/ G /ge:/ Q/ku:/ H/hå:/ R /ær/ I/i:/ S/es/ J /je:/ ili /jåd/
U/u:/ V /ve:/ W /dåbeltve:/ X /eks/ Y/y:/ Z/set/ Æ/æ:/ Ø/ø:/ Å/å:/ T /te:/
Ovde ćemo navesti samo one suglasnike čiji se izgovor razlikuje od suglasnika u srpskom jeziku. C se izgovara kao: /s/ - ispred e, i, ,y,æ,ø; npr. cirka /sirka/, cellulose /selulo:se/. Cæsar /se:sar/ /ʃ/ - u rečima pozajmljenim iz engleskog i francuskog; npr. champagne /ʃampanje/, chiffon /ʃifän/... Ovo je glas koji se izgovara kao š u srpskom jeziku. D se izgovara kao: /t/ - kada se d nađe između s i kratkog samoglasnika; npr. dødsfall /døtsfal:/, tilfreds /tilfrets/... Kada se nađe u kombinaciji ld i nd onda se d ne izgovara; npr. ild /il:/, kveld/kvel:/... Kada se nađe ispred t onda se d ne izgovara; npr .født /føtt/, godt /gått/...
abonnement
10
NORVEŠKO - SRPSKI REČNIK
A abonnement/et s. /abånnemaŋ/ pretplata - abonnere, -te v. pretplatiti se abort/en s. /abbårt/ abortus - abortere, -te v. abortirati absolutt, -e adj. /absålutt' apsolutan absorbere, -te v. /absårbe:re/ upijati, apsorbovati adgang/en s. /adgaŋ/ pristup, ulaz: dozvola, odobrenje adjektiv/et s. /adjekti:v/ pridev adjø int. /adjø:/ zbogom administrasjon/en s. /administraʃo:n/ administracija adopsjon/en s. /adåpʃo:n/ usvajanje - adoptere, -te v. usvojiti - adoptivbarn/et s. usvojeno dete adresse/en s. /adresse/ adresa Adriaterhavet s. /adriatærha:ve/ Jadransko more advare, -te v. /adva:re/ upozoriti, opomenuti - advarsel/en s. upozorenje, opomena advokat/en /advoka:t/ advokat affære/en s. /afae:re/ afera Afrika s. /a:frika/ Afrika - afrikaner/en, pl. -e s. Afrikanac - afrikansk, -e adj. afrički aftens s. /aftns/ večera - spise aftens večerati aggressiv, -t, -e adj. /aggressi:v/ agresivan aggressivitet/en s. agresivnost agoni/en s. /agåni:/ agonija agurk/en s. /agurk/ krastavac
11
alkohol
AIDS s. /æids/ (med.) sida akademi/ct s. /akademi:/ akademija ake, -te v. /a:ke/ sankati se akilleshæl/en s. /akilshæ:l/ Ahilova peta akkumulator/en s. /akkumulaitår/ akumulator akkumulere, -te v. /akkumulæ:re/ nagomilavati akkurat adv. /akkuratt/ tačno, upravo, baš, taman akkvisissjon/en s. /akkvisiʃo:n/ prednost, preimućstvo akselerasjon/en s. /akselæraʃo:n/ ubrzanje - akselerere, -te v. ubrzavati aksent/en s. /aksent/ akcenat akseptabel, -t, -ble adj. /akseptabel/ prihvatljiv akseptere, -te v. prihvatati aksje/en s. /akʃe/ akcija - aksjemajoritet/en s. akcionarska većina - aksjemegler/en s. posrednik na berzi aksjeselskap/et s. akcionarsko društvo - aksjeutbytte/et s. dividenda - aksjonær s. akcionar aksjon/en s. /akʃo:n/ akcija akt/en s. /akt/ akt. čin; oprez, pažnja aktiv, -t, -e adj. /akti:v/ aktivan - aktivisere, -te v. aktivirati - aktivitet/en s. aktivnost ' aktor/en s. /akto:r/javni tužilac aktuell, -elt, -e adj. /aktuell/ aktuelan akutt, -e adj. /akutt/ akutan, hitan - akuttmottak/et s. odeljenje za hitan prijem alarm/en s. /alarm/ alarm albue/en s. /albue/ lakat album/met s. /album/ album aldeles adv. /alde:les/ sasvim, potpuno - aldeles ikke uopšte ne alder/en, pl. -rer s. /alder/ uzrast, godine; doba aldersgruppe/en s. starosna grupa alderdom/men s. /aldærdåm/ starost - aldershjem/met s. starački dom - alderspensjon/en s. starosna penzija aldri adv. /aldri/ nikada alene adv. /ale:ne/ sam alfabet/et s. /alfabet/ azbuka, alfabet - det kyrilliske alfabetet ćirilica - det latinske alfabetet latinica alkohol/en s. /alkåhå.l/ alkohol - alkoholfri -tt, -t adj. bezalkoholni - alkoholiker/en s. alkoholičar
all all, alt, alle adj. /all/ sav, ceo, čitav - alt i alt sve u svemu en gang for alle jednom zauvek - framfor alt pre svega - for alt jeg vet koliko znam - i alle fall u svakom slučaju - tross alt uprkos svemu allerede adv. /allere:de/ već allergi/en s. /allergi/ alergija - allergisk, -e adj. alergičan allianse/en s. /allianse/ alijansa, savez, udruženje allmektig, -e adj. /allmekti/ svemoćan, svemoguć allmenn, -t, -e adj. /allmen/ opSti - allmennhet/en s. javnost, publika - allmentilstand/en s. opšte stanje allmenngyldig, -e adj. /allmenjyldi/ opštevažeći allmennlege/en s. /allmenle:ge/ lekar opšte prakse alltid adv. /allti/ uvek alm/en s. /alm/ brest alminnelig, -e adj. /alminneli/ običan; opšti Alpene s. /alpene/ Alpi altan s. /altan/ balkon alter/et, pl. -tre s. /alter/ oltar alternativ/et s. /altematiiv/ alternativa - alternativ, -t, -e adj. alternativan altså adv. /altså/ dakle aluminium/et s. alumi:nium/ aluminijum alvor/et s. /alvår/ ozbiljnost - alvorlig, -e adj. ozbiljan amatør/en s. /amatø:r/ amater ambassade/en s. /ambassa:de/ ambasada - ambassadør/en s. ambasador ambisiøs, -t, -e adj. /ambisiø:s/ ambiciozan - ambisjon/en s. /ambifo:n/ ambicija ambulanse/en s. /ambulanse/ kola hitne pomoći Amerika s. /amæ:rika/ Amerika - amerikaner/en, pl. -e s. Amerikanac - amerikansk, -e adj. američki amme, -et v. /amme/ dojiti ammunisjon/en s. /ammuniʃo:n/ municija amnesi/en s. /amnesi:/ amnezija, gubitak pamćenja amputasjon/en s. /amputaʃo:n/ amputacija - amputere, -te v. amputirati analfabet/en s. /analfabe:t/ nepismen
12
13
anlegg
analyse/en s. /analy:se/ analiza - analysere, -te v. analizirati ananas/en s. ;ananas ananas anatomi/en s. /anatåmi:/ anatomija anbefale, -te v. /anbefa:le/ preporučiti - anbefaling/en s. preporuka anbud/et s. /anbud/ ponuda (za izvođenje radova) anbudsfrist/en s. rok za podnošenje ponude and/en, pl. ender s. /an/ patka andpusten, -t, -tne adj. /annpustn/ zadihan, zaduvan ane, -te v. /a:ne/ slutiti - anelse/en s. slutnja anemi/en s. /anemi:/ anemija - anemisk, -e adj. anemičan anføre, -te v. /anfoire/ navoditi; spominjati anforselstegn/et s. znak navoda anger/en s. /aŋer/ kajanje, pokajanje angi, -gav, -gitt v. /anji/ navoditi, prijaviti angivelig, -e adj. /anji:veli/ tobožnji, navodni angre, -et v. /aŋre/ kajati se, zažaliti angrep/et s. /aŋrep/ napad - angripe, -grep, grepet v. napadati, napasti - angriper/en, pl. -e s. napadač angst/en s. /aŋst/ strah, bojazan angå, -gikk, -gått v. /aŋå/ ticati se, odnositi se na angående adv. u vezi sa, što se tiče anke/en s. /anke/ žalba (višem sudu protiv presude nižeg suda) - anke, -et v. žaliti se (višem sudu) ankedomstol/en s. apelacioni sud - ankefrist/en s. rok za žalbu ankel/en, pl. -kler s. /ankel/ gležanj - forstue ankelen uganuti nogu anklage, -et v. /ankla:ge optužiti, okriviti anklage/en s. optužba - anklaget, -e adj. optužen ankomme, -kom, -kommet v. /ankåmme/ stizati, dolaziti ankomst/en s. dolazak anledning/en s. /anledniŋ/ prilika - hvis anledningen byr seg ako se ukaže prilika - i den anledning tom prilikom - ved første anledning prvom prilikom anlegg/et s. /anlegg/ talenat; sklonost; uređaj: projekat
anmelde anmelde, -te v. /anmelde/ prijaviti, prijavljivati anmeldelse/en s. prijava; prikaz - anmelder/en, pl. -e s. prikazivač, kritičar anmode, -et v. /anmåde/ moliti, zamoliti - anmodning/en s. molba annen, annet, andre pro. /ann/ drugi anerkjenne, -te v. /anærçenne/ priznavati anerkjennelse/en s. priznanje - anerkjent, -e adj. priznat annerledes adv. /annerle:des/ drugačiji annonse/en s. /annånse/ oglas annullere, -te v. /annulæ:re/ poništiti anonym, -t, -e adj. /anåny:m/ anoniman anorakk/en s. /anårakk/ vindjakna, vetrovka anoreksi/en s. /anåreksi/ anoreksija ansatt, -e adj. /ansatt/ zaposlen - ansette, -satte, -satt v. zaposliti anse, -så, -sett v. /anse:/ smatrati ansiennitet/en s. ansiennite:l radni staž ansikt/et s. /ansikt/ lice anslag/et s. /anʃlag/ procena - anslå, -slo, -slått v. proceniti anslagsvis adv. /anʃlagsvi:s/ približno, otprilike anspent, -e adj. /anspent/ napet - anspenthet/en s. napetost anstalt/en s. /anstalt/ zavod, ustanova (za siročad. bolesnike i si.) anstrenge seg, -te v. /anstreŋe sæi/ naprezati se anstrengelse/en s. napor - anstrengende adv. naporan ansvar/et s. /ansva:r/ odgovornost - ha ansvar imati odgovornost - påta seg ansvar preuzeti odgovornost - ansvarlig, -e adj. odgovoran anta, -tok, -tatt v. /anta/ pretpostaviti - antakelse/en s. pretpostavka - antakelig adv. verovatno antall/et s. /antall/ broj antenne/en s. /antenne/ antena antenne, -te v. /antenne/ zapaliti, potpaliti - antennelig, -e adj. zapaljiv antibiotikum/et pl. -ka, s. antibiå:tikum antibiotik
14
15
arkitekt
antikvariat/et s. /antikvariait/ antikvarnica - antikvitet/en s. antikvitet antistoffer s. /antiståffer/ antitela antyde, -et v. /anty:de/ nagovestiti. nagoveštavati antydning/en s. nagoveštaji aluzija anvende, -te v. /anvene/ primeniti - anvendelig, -e adj. upotrebljiv, koristan - anvendelse/en s. primena, upotreba - anvendt, -e adj. primenjen anvise, -te v. /anvi:se/ uputiti, odrediti aorta/en s. /aårta/ aorta ape, -et v. /a:pe/ oponašati, imitirati - ape/en s. majmiyi apotek/et s. /apåte:k/ apoteka - apoteker/et, pl. -e s. apotekar appartement/et s. appartemang/ apartman appelsin/en s. /appælsiin/ pomorandža appetitt/en s. /appetiitt/ apetit applaudere, -te v. /applaudæ:re. aplaudirati aprikos/en s. /aprikås/ kajsija april/en s. /apri: 1/ april arbeid/et s. /arbe:id/ posao, rad - arbeide, -et v. raditi arbeider/en, pl. -e s. radnik - arbeidsdag/en s. radni dan - arbeidserfaring/en s. radno iskustvo arbeidsforhold/et s. radni odnos - arbeidsformidling/en s. biro za zapošljavanje - arbeidsgiver/en, pl. -e s. poslodavac - arbeidskraft/en s. radna snaga arbeidsledig, -e adj. nezaposlen - arbeidsliv/et s. radni život - arbeidsledighet/en s. nezaposlenost arbeidsplass/en s. radno mesto - arbeidsrom/met s. radna soba - arbeidstaker/en, pl. -e s. zaposleni, nameštenik - arbeidstid/en s. radno vreme arbeidstillatelse/en s. radna dozvola arena/en s. /are:na/ arena argument/et s. /argument/ argument - argumentere, -te v. argumentisati, potkrepiti argumentima ark/et s. /ark/ list (hartije) arkitekt/en s. /arkitekt/ arhitekta - arkitektur/en s. arhitektura
arm arm/en s. /arm/ ruka - armbånd/en s. narukvica armbåndsur/et s. ručni sat - armhule/en s. pazuh armé/en s. /arme/ armija, vojska arr/et s. /arr/ ožiljak arrangør/en s. /arranšø:r/ aranžer arrestere, -te v. /arrestæ:re/ uhapsiti, hapsiti arrogant, -e adj. /arrågant/ arogantan art/en s. /art/ vrsta arte seg, -et v. /arte sæi/javljati se arterie/en s. /artæ:rie/ arterija artikkel/en, pl. -kler s. /artikkæl/ članak, član arv/en s. /arv/ nasledstvo - arve, -et v. naslediti - arvelig, -e adj. nasledan - arving/en s. naslednik Asia s. /a:sia/ Azija - asiat/en s. Azijat - asiatisk, -e adj. azijski asjett/en s. /aʃett/ tacna ask/en s. /ask/ jasen aske/en s. /aske/ pepeo - askebeger/en, pl. -gre s. pepeljara - askeblond adj. pepeljast aspargesbønner s. /aspargesbonnær/ boranija aspirin/en s. /aspiri:n/ aspirin assimilere, -te v. /assimilæ:re/ asimilovati, stapati assimilering/en s. asimilacija, stapanje assistent/en s. /assistent/ asistent, pomoćnik - assistere, -te v. pomagati, pomoći assuranse/en s. /assuranse/ osiguranje assuransepremie/en s. premija osiguranja astma/en s. /astma/ astma - astmatiker/en, pl. -e s. asmatičar asyl/et s. /asyl/ azil - asylsøker/en, pl. -e s. azilant ateist/en s. /ateist/ ateista atferd/en s. /atferd/ ponašanje Atlanterhavet s. /atlantærha:ve/ Atlantski okean atmosfære/en s. /atmåsfæ:re/ atmosfera atom/et s. /atåm/ atom atombombe/en s. /atåmbåmbe/ atomska bomba atomenergi/en s. atomska energija
16
17
avføring
atrofi/en s. /atråfi/ atrofija atskille, -te v. /atʃille/ odvajati, razdvajati - atskille seg fra, -te v. razlikovati se od - atskillelse/en s. razdvajanje atskillig adv. /atʃilli/ znatno, dosta, mnogo atten tall /atn/ osamnaest atter adv. /atter/ opet, još attest/en s. /attest/ potvrda, uverenje - attestere, -te v. overiti - attestert, -e adj. overen attraksjon/en s. /attrakʃo:n/ atrakcija - attraktiv, -t, -e adj. atraktivan aubergine/en s. /aubærgi:ne/ plavi patlidžan august/en s. /august/ avgust Australia s. /austra:lia/ Australija - australier/en, pl. -e s. Australijanac - australsk, -e adj. australijski automat/en s. /autåma:t/ automat - automatisere, -te v. automatizovati - automatisk, -e adj. automatski autorisasjon/en s. /autårisaʃo:n/ autorizacija, ovlašćenje - autorisert, -e adj. autorizovan, ovlašćen autoritet/en s. /autåritet/ autoritet autoritær, -t, -e adj. /autåritæ:r/ diktatorski av prep. /av/ od (nečega); iz (nečega); sa, s (nečega) av og til adv. /av å til/ ponekad avansert, -e adj. /avansært/ napredan, savremen avbalansert, -e adj. /avbalansært/ izbalansiran avbetaling/en s. /av beta:liŋ/ kupovina na rate/otplatu avbrekk/et s. /avbrekk/ pauza avbrudd/et s. /avbrudd/ prekid - uten avbrudd neprekidno avbryte, -brøt, -brutt v. /avbry:te/ prekinuti, prekidati; upasti - avbrytelse/en s. prekid avdekke, -et v. /avdekke/ razotkriti avdeling/en s. /avde:ling/ odeljenje; ogranak, filijala avdød, -e adj. s. /avdo:d/ pokojni avdrag/et s. /avdrag/ otplata, rata avfall/et s. /avfall/ otpaci, smeće - avfallsstoffer s. otpadne materije avføring/en s. /avføring/ stolica, izmet avføringsmiddel/et, pl. -dler s. laksativ
avgang avgang/en s. /avgaŋ/ polazak, odlazak avgi, -gav, gitt v. /avji:/ ustupati, davati avgift/en s. /avjift/ taksa; carina - avgiftsfri, -tt, -e adj. oslobođen carine avgjøre, -gjorde, -gjort v. /avjørre/ odlučiti, rešavati avgjørelse/en s. odluka, rešenje - avgjørende adj. važan, odlučujući avgrunn/en s. /avgrunn/ ponor, provalija avhenge, -hang, -hengt v. /avheŋe/ zavisiti od - avhengig, -e adj. zavisan; podložan - avhengighet/en s. zavisnost avholde, -holdt, -holdt v. /avhåle/ održavati: odvraćati avholde seg v. uzdržavati se - avholdenhet/en s. odricanje, uzdržavanje - avholdsmann/en, pl. -menn s. antialkoholičar avis/en s. /a:vi/ novine - avisartikkel/en, pl. -kler s. novinski članak avkall/et s. /avkall/ gi avkall på noe odricati se/odreći avkjøle, -te v. /avçø:le/ rashlađivati, rashladiti avkjøling/en s. rashladivanje avklare, -te v. /avkla:re/ razjasniti, razjašnjavati avklaring/en s. razjašnjenje avlang, -t, -e adj. /avlaŋ/ duguljast avlaste, -et v. /avlaste/ rasteretiti, rasterećivati avledning/en s. /avledniŋ/ izvedenica avlese, -te v. /avle:se/ očitavati avlyse, -te v. /avly:se/ otkazivati, otkazati avløp/et s. /avlø:p/ odvodnik, slivnik avokado/en s. /avåka:då/ avokado avreise/en s. /avræ:ise/ odlazak, polazak avsender/en, pl. -e s. /avsender/ pošiljalac avsetning/en s. /avsetniŋ/ proda, prodaja avsette, -satte, -satt v. /avsette/ otpustiti (s posla); odvojiti; prodati avsides adv. /avsi:des/ zabačen, udaljen avskaffe, -et v. /avskaffe/ ukidati, ukinuti avskjed/en s. /avʃed/ oproštaj, rastanak - ta avskjed med noen oprostiti se s nekim
18
19
avvise
avskrive, -skrev, -skrevet v. /avskri:ve/ otpisivati vrednost, amortizovati avsky/en s. /avsky:/ gađenje, gnušanje - avsky, -dde, -dd v. gnušati se - avskyelig, -e adj. odvratan avslag/et s. /avʃlag/ odbijanje - avslå, -slo, -slått v. odbiti, odbijati avslapning/en s. /avʃlapniŋ/ opuštanje, relaksacija avslappet, -e adj. opušten avslutning/en s. /avʃlutniŋ/ završetak, kraj - avslutte, -et v. završavati, završiti avsløre, -te v. /avʃlø:re/ razotkriti, raskrinkati avsløring/en s. raskrinkavanje, otkrivanje avsnitt/et s. /avsnitt/ odlomak, stavka avspeile, -te v. /avspæile/ odražavati, oslikavati avspise noen med noe s. /avspi:se/ zadovoljiti nekoga nečim malim; otkačiti nekoga avstand/en s. /avstand/ razdaljina, rastojanje avstigning/en s. /avstigniŋ/ silaženje, silazak avstå, -stod, -stått v. /avstå/ odustajati; prepuštati avta, -tok, -tatt v. /avta:/ smanjivati, opadati avtale/en s. /avta:le/ dogovor; ugovor - avtale, -te v. dogovoriti se; ugovoriti - avtaleperiode/en s. dogovoreni/ugovoreni period avtegne, -et v. /avtejne/ oslikavati, odraziti avtrykk/et s. /avtrykk/ otisak avvene, -te v. /avvene/ odvikavati - avveningskurs/et s. kurs za odvikavanje od pušenja avverge, -et v. /avverge/ sprečiti avvik/et s. /avvi:k/ odstupanje; izopačenost - avvike, avvek, avveket v. odstupati, odudarati - avvikende adj. drugačiji, koji odstupa avvise, -te v. /avvi:se/ odbiti, odbaciti - avvisende adj. negativan, odbojan
baby
20
B ba by/en s. /bebi/ beba, odojče bacon/et s. /beken/ slanina bad/et s. /ba:d/ kupatilo bade, -et v. /ba:de/ kupati se - badebukse/en s. kupaće gaće - badedrakt/en s. kupaći kostim - badekåpe/en s. bademantil - badekar/et s. kada - badstu/ei s. sauna bag/en s. /bag/ putna torba bagasje/en s. /baga:ʃe/ prtljag - bagasjerom/met s. prtljažnik bagatell/en s. /bagatell/ sitnica - bagatellisere, -te v. potcenjivati - bagatellmessig, -e adj. beznačajan bak prep. /ba:k/ iza bak/en s. /ba:k/ zadnjica, tur - lage ris til egen bak samom sebi jamu kopati bake, -te v. /ba:ke/ peći, ispeći (hleb, pecivo) bakepulver/et s. prašak za pecivo - baker/en, pl. -e s. pekar - bakeri/et s. pekara - bakervarer s. pecivo bakgrunn/en s. /bakgrunn/ pozadina; poreklo bakhode/et s. /bakhoide/ potiljak bakhold/et s. /bakhåld/ zaseda bakke/en s. /bakke/ padina; brežuljak baklys/et s. /bakly:s/ zadnje svetio bakrus/en s. /bakruis/ mamurluk bakside/ei s. /baksiide/ zadnja strana, naličje baksnakke, -et v. /baksnakke/ ogovarati - baksnakking/en s. ogovaranje baktanke/en s. /baktanke/ skrivena namera bakterie/en s. /baktasirie/ bakterija bakvaske, -et v. /bakvaske/ klevetati, oklevetati bakvaskelse/en s. kleveta, klevetanje
21 balanse/en s. /balanse/ ravnoteža, balans - balansere, -te v. balansirati, uskladiti, utavnotežiti Balkan s. balkan, Balkan - Balkanhalvøya s. Balkansko poluostrvo balkong/en s. /balkåŋ/ balkon, terasa ball/en s. /ball/ lopta ballett/en s. /ballett/ balet - ballettdanser/en, pl. -e s. baletan - ballettdanserinne/ei s. balerina ballong/en s. /ballåŋ]/ balon balsam/en s. /balsa:m/ balsam banan/en s. /bana:n/ banana bandasje/en s. /bandaʃe/ zavoj - bandasjere, -te v. previjati bane/en s. /ba:ne/ staza: igralište; orbita, putanja bank/en s. /bank/ banka - bankboks/en s. sef bankkonto/en s. bankovni račun - bankkort/et s. bankovna kartica - banksjef/en s. direktor banke banke, -et v. /banke/ kucati, lupati banne, -et v. /banne/ psovati - banning/en s/psovka. psovanje bar/en s. /bar/ bar, bife bar, -t, -e adj. /bar/ go, nag - barbent, -e adj. bosonog barber/en, pl. -e s. /barbæ:r/ berberin - barberblad/et s. žilet - barbere, -te v. brijati - barbermaskin/en s. (električni) aparat za brijanje - barbert, -e adj. obrijan bare adv. /ba:re/ samo, jedino, tek - bare konj. čim, kako; samo da bark/en s. /bark/ kora barmhjertig, -e adj. /barmjerti/ milostiv, milosrdan barmhjertighet/en s. milosrđe, milost barn/et s. /bam/ dete - barnebidrag/et s. dečiji dodatak - barndom/men s. detinjstvo - barnebarn/et s. unuče - barnehage/en s. obdanište - barnelege/en s. pedijatar barnerom/met s. dečija soba - barnevogn/ei s. dečija kolica - barnslig, -e adj. detinjast barselfeber/en s. /baʃelfe:ber/ porođajna groznica bart/en s. /bart/ brkovi
bart
basis basis/en s. /ba:sis/ baza, osnova - på frivillig basis dobrovoljno basketball/en s. /basketball/ košarka basseng/et s. /baseŋ/ bazen batteri/et s. /battæri/ baterija be, bad, bedt v. /be/ moliti; tražiti; pozvati bearbeide, -et v. /be:arbæ:ide/ obrađivati, obraditi bearbeidelse/en s. obrada, obrađivanje bebodd, -e adj. /bebodd/ naseljen - beboelig, -e adj. pogodan za stanovanje - beboer/en, pl. -e s. stanar bebreide, -et v. /bebræ:ide/ prebacivati, prigovarati bebreidelse/en s. prekor, prebacivanje bebyggelse/en s. /bebyggelse/ naselje, naseljeno mesto; zgrade - bebygget adj. naseljen bedrag/et s. /bedrag/ prevara, obmana, varka bedrager/en, pl. -e s. varalica - bedrageri/et s. pronevera bedre, -et v. /bedre/ poboljšati, poboljšavati bedring/en s. poboljšanje; oporavljanje bedrift/en s. /bedrift/ preduzeće bedrive, -drev, -drevet v. /bedri:ve/ baviti se (nečim) bedømme, -te v. /bedømme/ procenjivati, oceniti - bedømmelse/en s. ocenjivanje. ocena bedøve, -et v. /bedøive/ dati anesteziju, ošamutiti bedøvelse/en s. anestezija befale, -te v. /befale/ narediti, zapovediti - befaling/en s. komanda, naređenje, zapovest befatning/en s. /befatning/ veza, posao befinne, -fant, -funnet v. /befinne/ nalaziti se befolke, -et v. /befålke/ naseliti, naseljavati befolkning/en s. stanovništvo befrukte, -et v. /befrukte/ oplođavati, oploditi befruktning/en s. oplodnja - kunstig befruktning veštačka oplodnja begavelse/en s. /begaivelse/ obdarenost - begavet, -e adj. darovit, obdaren
22
23 begeistre, -et v. /begæistre/ oduševljavati, oduševiti begeistret, -e adj. oduševljen - begeistring/en s. oduševljenje, ushićenje begge pron. /begge/ oba, obe, oboje begivenhet/en s. /beji:venhet/ događaj begjær/et s. /begjæ:r/ čežnja, žudnja; požuda - begjærlig, -e adj. požudan, pohlepan begrave, -et v. /begra:ve/ sahraniti; zakopati begravelse/en s. sahrana begrense, -et v. /begrense/ ograničiti, ograničavati begrenset, -e adj. ograničen - begrensning/en s. ograničenje, ograničavanje begrep/et s. /begreip/ pojam, predstava begripe, -grep, -grepet v. /begri:pe/ shvatiti begrunne, -et v. /begrunne/ obrazložiti - begrunnelse/en s. obrazloženje begynne, -te v. /bejynne/ početi, započeti - begynnelse/en s. početak - i begynnelse u početku begå, -gikk, -gått v. /begå:/ počiniti, izvršavati behag/et s. /beha:g/ uživanje, ugodnost - behagelig, -e adj. prijatan, udoban behandle, -et s. /behandle/ rukovati; postupati; lečiti behandling/en s. postupak; lečenje; razmatranje beherske, -et v. /beheʃke/ vladati, ovladati beholde, -te v. /behåle/ zadržavati, očuvati beholdning/en s. /behålning/ zaliha behov/et s. /behå:v/ potreba behøve, -de v. /beho:ve/ morati, trebati behå/en s. /behå/ brushalter beige adj. /bej/ bež bein/et s. /bæin/ noga; kost - beinbrudd/et s. prelom noge: prelom kosti - beinvev/et s. koštano tkivo bekjempe, -et v. /beçempe/ suzbijati bekjenne, -te v. /beçenne/ priznavati, priznati; ispovedati bekjennelse/en s. priznanje; ispovest bekjentskap/et s. /beçenskap/ poznanstvo bekk/en s. /bekk/ potok
bekk
bekken bekken/et s. /bekken/ (anat.) karlica beklage, -et v. /bekla:ge/ žaliti, tužiti se - beklagelse/en s. žaljenje, izvinjenje bekoste, -et v. /bekåste/ snositi trošak - bekostning/en s. trošak, račun bekrefte, -et v. /bekrefte/ potvrditi; overiti bekreftelse/en s. potvrda bekvem, -t, -me adj. /bekvem/ udoban, komforan bekvemmelighet/en s. udobnost, komfor bekymre, -et v. /bekymre/ zabrinjavati - bekymret, -e adj. zabrinut - bekymring/en s. briga belaste, -et v. /belaste/ opteretiti, opterećivati belastning/en s. opterećenost belegg/et s. /belegg/ sloj, naslaga Belgia s. /belgia/ Belgija - belgier/en, pl. -e s. Belgijanac belgisk, -e adj. Belgijski beliggenhet/en s. /beliggenhet/ položaj belte/et s. /bælte/ kaiš belyse, -te v. /bely:se/ osvetljavati, osvetleti - belysning/en s. osvetljenje belønne, -et v. /belønne/ nagraditi - belønning/en s. nagrada beløp/et s. /belø:p/ iznos, suma - beløpe seg til, -løp, -løpet v. iznositi bemanne, -et v. /bemanne/ popuniti posadom bemerke, -et v. /bemerke/ primetiti, primećivati bemerkning/en s. primedba, opaska, napomena bemyndigelse/en s. /bemyndi:jelse/ ovlašćenje bendelorm/en s. /bendelårm/ (med.) pantljičara benekte, -et v. /benekte/ poricati, demantovati. benevnelse/en s. /benevnelse/ naziv benk/en s. /benk/ klupa; radni sto bensin/en s. /bensin/ benzin - bensinstasjon/en s. benzinska pumpa benskjørhet/en s. /benʃørhet/ (med.) osteoporoza Beograd s. /be:ågrad/ Beograd beordre, -et v. /beårdre/ narediti, nalagati
24
25
bestemme
beredskap/en s. /beredskap/ spremnost, gotovost beregne, -et v. /berejne/ izračunavati - beregning/en s. izračunavanje; proračun berettigelse/en s. /berettigelse/ opravdanje, opravdanost - berettiget, -e adj. opravdan, osnovan berg/et v. /berg/ brdo, breg berolige, -et v. /beroilie/ umiriti - beroligende adj. umirujući - beroligende middel/et sredstvo za smirenje beruse, -et v. /beru:se/ opijati, opiti - berusende midler opojna sredstva - beruselse/en s. opijenost - beruset, -e adj. opijen, pijan berømmelse/en s. /berømmelse/ čuvenje, znamenitost berømt, -e adj. čuven, znamenit berøre, -te v. /berøire/ dodirivati - berøring/en s. dodir besatt, -e adj. /besatt/ opsednut, obuzet beseire, -et v. /besæiire/ pobediti, savladati besetning/en s. /besetniŋ/ posada (broda, aviona) besiktige, -et v. /besiktie/ razgledati besittelse/en s. /besittelse/ posedovanje beskjed/en s. /beʃed/ poruka beskjeden, -t, -dne adj. /beʃedn/ skroman beskjedenhet/en s. skromnost beskrive, -skrev, -skrevet v. /beskri:ve/ opisivati beskrivelse/en s. opis beskylde, -te v. /beʃyle/ optužiti - beskyldning/en s. optužba beskytte, -et v. /beʃytte/ štititi - beskyttelse/en s. zaštita - beskyttet, -e adj. zaštićen beslektet, -e adj. srodan, blizak beslutning/en s. /beʃlutning/ odluka, rešenje - beslutte, -et v. odlučiti, rešiti - besluttsom, -t, -me adj. odlučan bestand/en s. /bestand/ brojno stanje; inventar bestandig adv. /bestandi/ uvek, stalno bestefar/en, pl. -fedre s. /bestefar/ deda bestemme, -te v. /bestemme/ odlučiti; odrediti bestemmelse/en s. odluka; propis - bestemt, -e adj. određen, odlučan
bestemor bestemor/ei, pl. -mødre s. /bestemo:r/ baba bestige, -steg, -steget v. /besti:ge/ penjati se; popeti se bestikk/et s. /bestikk/ escajg bestikke, -stakk, -stukket v. /bestikke/ podmititi bestikkelse/en s. mito. podmićivanje bestille, -te v. /bestille/ naručiti, rezervisati - bestilling/en s. porudžbina, rezervacija bestrebe seg, -et v. /bestre:be sæ/ nastojati (da se nešto učini) - bestrebelse/en s. nastojanje, napor bestå av, -stod, -stått v. /bestå av/ sastojati se od besvimme, -te v. /besvimme/ onesvestiti se besøk/et s. /besø:k/ poseta - besøke, -te v. posetiti betale, -te v. /beta:le/ platiti, plaćati - betale av v. otplatiti - betale inn v. uplatiti — betale ut v. isplatiti betaling/en s. plaćanje betegne, -et v. /betejne/ označiti; okarakterisati betegnelse/en s. naziv, oznaka betenkeligheter s. /betenkelihetær/ nedoumica.oklevanje betenkning/en s. dvoumljenje betennelse/en s. /betennælse/ upala, zapaljenje - betent, -e adj. zapaljen, zagnojen betingelse/en s. /betiŋælse/ uslov - betinget, -e adj. uslovan; uslovljen betjene, -te v. /betje:ne/ služiti; rukovati - betjening/en s. usluga; rukovanje - betjent/en s. službenik betong/en s. /betåŋ/ beton betrakte, -et v. /betrakte/ posmatrati betraktelig,'-e adj. /betraktæli/ znatan, priličan betraktning/en s. /betraktnig obzir, razmatranje - ta i betraktning uzeti u obzir betro, -dde v. /betro/ poveravati. poveriti - betroelse/en s. poverljiva izjava bety, -dde v. /bety:/ značiti - betydning/en s. značenje; značaj - betydningsfull, -t, -e adj. značajan beundre, -et v. /beundre/ diviti se - beundrer/en, pl. -e s. obožavalac - beundring/en s. divljenje
26
27
biokjemi
bevare, -te v. /beva:re/ čuvati, sačuvati - bevart, -e adj. sačuvan bevege seg, -et v. /beve:ge sæ/ kretati se - bevegelig, -e adj. pokretan - bevegelse/en s. pokret, kretnja bevilge, -et v. /bevilge/ dotirati; dodeliti (sredstva) bevis/et s. /bevi:s/ dokaz - bevise, -te v. dokazati bevisst, -e adj. /bevisst/ svestan; nameran - bevissthet/en s. svest - bevisstløs, -t, -e adj. onesvešćen bevisstløshet/en s. nesvestica, nesvest Bibelen s. /bi:belen/ Biblija bibliotek/et s. /bibliåteik/ biblioteka - bibliotekar/en s. bibliotekar bidra, -drog, -dratt v. /bidra:/ doprineti, doprinositi bidrag/et s. doprinos, prilog bie/en s. /bi:e/ pčela bielv/ei s. /bielv/ pritoka biff/en s. /biff/ biftek bihule/en s. /bihu:le/ nosna duplja, sinus bikini/en s. /biki:ni/ bikini , bikube/en s. /biku:be/ košnica bil/en s. /bi:l/ auto - bilbelte/et s. sigurnosni pojas u kolima - bile, -te v. voziti kola - bilfører/en, pl. -e s. šofer bilkart/et s. auto karta - bilkjøring/en s. vožnja kolima bilmekaniker/en, pl. -e s. automehaničar - Biltilsynet Inspekcija vozila - bilullykke/en s. saobraćajna nesreća bilverksted/et s. auto-servis bilde/et s. /bilde/ slika biljard/en s. /biljard/ bilijar billedbok/ei, pl. -bøker s. /billedbo:k/ slikovnica billedhugger/en, pl. -e s. /billedhugger/ vajar billett/et s. /billett/ karta, ulaznica billig, -e adj. /billi/ jeftin bindevev/et s. /bindeve:v/ vezivno tkivo binyre/en s. /biny:re/ nadbubrežna žlezda biografi/en s. /bi:ågrafi:/ biografija biokjemi/en s. /biåçemi:/ biohemija
biolog biolog/en s. /biålårg/ biolog - biologi/en s. biologija biologisk, -e adj. biološki biopsi/en s. /biåpsi:/ biopsija biseksuell, -elt, -e adj. /biseksuæll/ biseksualan biskop/en s. /biskåp/ biskup, episkop bistå, -stod, -stått v. /bistå:/ pomoći bite, bet, bitt v. /bi:te/ ugristi, ujesti - bitt/et s. ujed bitte liten adv. /bitte li:tn/ sićušan, sitan bitter, -t, -tre adj. /bitter/ gorak; ogorčen - bitterhet/en s. ogorčenost bivirkning/en s. /bivirkniq/ uzgredna posledica bjeffe, -et v. /bjeffe/ lajati bjelke/en s. /bjælke/ greda bjelle/en s. /bjælle/ zvonce bjerk/en s. /bjærk/ breza bjørn/en s. /bjørn/ medved bjørnebær/et s. /bjømebæ:r/ kupina bla, -dde v. /bla:/ listati, prelistavati blad/et s. /blad/ list (pl. lišće); novine - bladløs, -t, -e adj. bez lišća blakk, blakt, -e adj. /blakk/ švorc blande, -et, -et v. /blane/ mešati - blande sammen pomešati, pobrkati - blanding/en s. mešavina blank, -t, -e adj. /blank/ blistav, sjajan; čist, prazan blankett/en s. /blankett/ formular, obrazac blant prop. /blant/ medu - blant annet između ostalog bleie/en s. /blæie/ pelena blek, -t, -e adj. /ble:k/ bled - blekne, -et v. bledeti. izbledeti bleking/en s. /ble:kiŋ/ izbeljivanje blekk/et s. /blekk/ mastilo blekksprut/en s. /blek:spru:t/ hobotnica; lignja blemme/en s. /blemme/ plik bli, ble, blitt v. /bli:/ postati, biti - bli borte nestati - bli med pridružiti se - bli til pretvoriti se blid, -t, -e adj. /bli:d/ vedar, veseo, nasmejan - blidgjøre, -gjorde, -gjort v. odobrovoljiti
28
29
bløt
blikk/et s. /blikk/ pogled - ved første blikk na prvi pogled blikkenslager/en, pl. -e s. /blikkenʃla:gær/ limar blind, -t, -e adj. /blin/ slep - blindeskrift/en s. Brajevo pismo - blindgate/ei s. slepa ulica - blindhet/en s. slepilo - blindtarm/en s. slepo crevo blindtarmsbetennelse/en s. upala slepog creva blitz/en s. /blits/ blic blod/et s. /blod/ krv - blodbad/et s. krvoproliće blodfattig, -e adj. malokrvan. anemičan blodforgiftning/en s. trovanje krvi - blodkar/et s. krvni sud - blodlegeme/et s. krvno zrnce - blodmangel/en s. malokrvnost - blodomløp/et s. krvotok blodoverføring/en s. transfuzija krvi - blodpropp/en s. tromboza - blodprøve/en s. analiza krvi blodsenkning/en s. sedimentacija - blodtap/et s. gubitak krvi - blodtrykk/et s. krvni pritisak - blodtype/en s. krvna grupa blokade/en s. /blåka:de/ blokada - blokkere, -te v. blokirati - blokkert, -e adj. blokiran blokk/en s. /blåkk/ stambena zgrada; savez; blok za pisanje blomkål/en s. /blomkå:!/ karfiol blomst/en s. /blåmst/ cvet - blomsterbutikk/en s. cvećara - blomstre, -et v. cvetati - blomstret, -e adj. cvetni blomstring/en s. cvetanje blond, -t, -e adj. /blånd/ plava - blondine/ei s. plavuša blunke, -et v. /blunke/ treptati, trepnuti bluse/ei s. /blu:se/ bluza bly/et s. /bly:/ olovo - blyforgiftning/en s. trovanje olovom - blyfri, -tt, -e adj. bezolovni blyant/en s. /blyant/ olovka - blyantspisser/en s. rezač blære/en s. /blae:re/ (mokraćna) bešika - blærekatarr/en s. (med.) zapaljenje mokraćne bešike blø, -dde v. /blø:/ krvariti - bløder/en, pl. -e s. hemofiličar - blødersykdom/men s. hemofilija - blødning/en s. krvarenje bløff/en s. /bløff/ blef- bløffe, -et v. blefirati bløt, -t, -e adj. /blø:t/ mek
bløtkake bløtkake/ei s. /bløtka:ke/ torta blå, -tt, blå adj. /blå:/ plava blåbær/et s. /blå:bæ:r/ borovnica blåmerke/et s. /blå:mærke/ modrica blåse, -te v. /blå:se/ duvati - blåse bort oduvati - blåse ned oboriti (duvanjem) bo, -dde v. /bo/ živeti, stanovati boblejakke/ei s. /båblejakke/jakna napunjena vatom boikott/en s. /båikått/ bojkot - boikotte, -et v. bojkotovati bok/ei, pl. bøker s. /bo:k/ knjiga - bokbinder/en, pl. -e s. knjigovezac - bokføring/en s. knjigovodstvo bokhandel/en s. knjižara - boklig, -e adj. knjiški boks/en s. /båks/ kutija bokse, -et v. /båkse/ boksovati - bokser/en, pl. -e s. bokser bokstav/en s. /boksta:v/ slovo bokstavelig, -e adj. /boksta:veli/ bukvalan, doslovan bokstavelig talt bukvalno bolig/en s. /boli/ stan, kuća - boligblokk/en s. stambeni blok - boligbyggelag/et s. stambena zadruga boliglån/et s. stambeni kredit - boligomarked/et s. stambeno tržište bolle/en s. /bålle/ činija; ćufia, knedla, zemička boltre seg, -et v. /båltre sæi/ prevrtati se bom/men s. /båm/ promašaj - bomme, -et v. promašiti bombe, -et v. /båmbe/ bombardovati - bombe/en s. bomba - bombing/en s. bombardovanje bompenger s. /båmpeŋær/ drumarina bomull/en s. /båmull/ pamuk bonde/en, pl. bønder s. /bånde/ seljak - bondegård/en s. seosko imanje bopel/en s. /bo:pæl/ prebivalište bor/et s. /bo:r/ burgija, svrdlo bord/et s. /bor/ sto, astal - bordduk s. stolnjak bore, -et v. /bo:re/ bušiti - boremaskin/en s. bušilica borg/en s. /bårg/ tvrđava borger/en, pl. -e s. /bårgær/ građanin - borgerkrig/en s. građanski rat - borgerlig, -e adj. građanski
30
31
brenne
borgermester/en, pl. -e s. /bårgærmester/ gradonačelnik bort adv. /bort/ dalje; prema (nečemu) borte adv. /borte/ onde, tamo bortføre, -te v. /bortføxe/ otimati, kidnapovati bortføring/en s. otimanje, kidnapovanje bortimot adv. /bortimo:t/ skoro, zamalo bortover adv. /bortåivær/ duž bortsett fra adv. /bortsett fra/ osim, izuzev bortskjemt, -e adj. /bortʃemt/ razmažen bortvise, -te v. /bortvi:se/ isterivati. oterati, izbacivati bortvisning/en s. isterivanje bosette seg, -satte, -satt v. /bosette sæi/ nastaniti se bosetting/en s. naseljavanje Bosnia s. /båsnia/ Bosna - bosnier/en, pl. -e s. Bosanac - bosnisk, -e adj. bosanski bosted/et s. /boste:d/ mesto boravka, boravište bot/en, pl. bøter s. /bo:t/ novčana kazna botaniker/en, pl. -e s. /båta:nikær/ botaničar botanikk/en s. botanika - botanisk, -e adj. botanički bowling/en s. /båvliŋ/ kuglanje bra adj. /bra/ dobar brak/et s. /bra:k/ tresak - brake, -et v. treskati brandy/en s. /brændi/ brendi, vinjak brann/en s. /brann/ požar - brannalarm/en s. požarna uzbuna - brannbil/en s. vatrogasna kola - brannfarlig, -e adj. zapaljiv - brannmann/en, pl. -menn s. vatrogasac - brannsår/et s. opekotina - brannvesen/et s. vatrogasna služba bratt, -e adj. /bratt/ strm bre, -dde v. /bre;/ širiti, proširiti - bred, -t, -e adj. širok - bredde/en s. širina breddfull, -t, -e adj. /breddfull/ dupke pun brekke, brakk, brukket v. /brekke/ slomiti brekning/en s. /brekniŋ/ povraćanje, bljuvanje bremse/en s. /bremse/ kočnica - bremse, -et v. kočiti bremsespor s. tragovi kočenja brenne, -te v. /brenne/ paliti, spaliti; opeći
brenne brenne, brant, brent v. /brenne/ goreti - brenne opp izgoreti, sagoreti brennevin/en s. /brennevi:n/ rakija, žestoko piće brensel/et s. /brensæl/ ogrev, ogrevni materijal brett/et s. /brett/ daska brette, -et v. /brette/ savijati, zavrnuti brev/et s. /bre:v/ pismo - brevveksling/en s. dopisivanje briljant, -e adj. /briljant/ sjajan, blistav briller s. /brillær/ naočare bringe, brakte, brakt v. /briŋe/ nositi, doneti bringebær/et s. /briŋebæ:r/ malina bris/en s. /bri:s/ povetarac briste, brast, brustet v. /briste/ pucati, prsnuti, brite/en v. /bri:te/ Britanac - britisk, -e adj. britanski bro/en s. /bro:/ most - slå bro over premostiti brodere, -te v. /brådæ:re/ vesti, izvesti - broderi/et s. vez, vezenje brokk/en s. /bråkk/ (med.) kila brokkoli/en s. /bråkåli/ brokoli bronkie/en s. /brånkie/ (anat.) bronhija - bronkitt/en s. (med.) bronhitis bronse/en s. /brånse/ bronza bror/en, pl. brødre s. /bro:r/ brat brosje/en s. /bråʃ/ broš brosjyre/en s. /bråʃy:re/ brošura brud/ei s. /bru:d/ mlada - brudekjole/en s. venčanica brudepar/et s. mladenci - brudgom/men s. mladoženja brudd/et s. /brudd/ (med.) prelom; prekid bruk/en s. /bru:k/ upotreba - være i bruk biti u upotrebi bruke, -te v. koristiti, upotrebljavati - brukbar, -t, -e adj. upotrebljiv - bruker/en, pl. -e s. korisnik - brukt, -e adj. upotrebljen brun, -t, -e adj. /bru:n/ braon brune, -r, -et v. /bru:ne/ pržiti brunette/en s. /brunette/ brineta brus/en s. /bru:s/ gazirani sok brusk/en s. /brusk/ (anat.) hrskavica
32
33 brutal, -t, -e adj. /bruta:!/ brutalan, svirep - brutalitet/en s. brutalnost, svirepost brutto adv. /bruttå/ bruto - bruttoinntekt/en s. bruto dohodak - bruttolønn/ei s. bruto plata bry/et s. /bry:/ smetnja, neugodnost - bry, -dde v. smetati, uznemiravati - bry seg om v. mariti za bryggeri/et s. /bryggeri/ pivara bryllup/et s. /bryllu:p/ svadba - bryllupsreise/en s. svadbeno putovanje brysom, -t, -me adj. /brysåm/ mučan; nezgodan bryst/et s. /bryst/ grudi, prsa, dojka - brystbein/et s. (anat.) grudna kost - brystkasse/en s. (anal.) grudni koš - brystkjertel/en, pl. -tier (anat.) mlečna žlezda brystkreft/en s. (med.) rak dojke - brystvorte/en s. bradavica na dojci bryte, brøt, brutt v. /bry:te/ prekinuti, prekidati; prelomiti - bryter/en s. prekidač brød/et s. /brø:/ hleb - brødrister/en s. toster brødsmuler s. mrvice hleba brøk/en s. /brø:k/ razlomak brøl/et s. /brø:l/ huk; tutnjava; rika; urlik bråk/et s. /brå:k/ buka, galama - bråke, -et v. galamiti bråkete adj. bučan budsjett/et s. /buʃett/ budžet bue/en s. /bue:/ luk - buet, -e adj. lučan, u obliku luka buffet/en s. /buffe/ bife buk/en s. /bu:k/ (anal.) trbuh - bukhinne/en s. trbušna maramica - bukhinnebetennelse/en s. (med.) zapaljenje trbušne maramice - bukhule/en s. (anat.) trbušna duplja bukett/en s. /bukett/ buket bukk/en s. /bukk/ mužjak (kod nekih životinja) bukke, -et v. /bukke/ pokloniti se, klanjati se bukse/en s. /buksæ/ pantalone - bukseben/et s. nogavica bukseseler s. tregeri - buksesmekk/en s. šlic bukspyttkjertel/en, pl. -kjertler s. /bukspyttçærtæl/ (anat.) pankreas, gušterača bukt/en s. /bukt/ zaliv, zaton; vijuganje
bukt
bulevard bulevard/en s. /bulevair/ bulevar bulimi/en s. /bulimi:/ (med.) bulimija bunn/en s. /bunn/ dno; pozadina - bunnløs, -t, -e adj. bez dna bunt/en s. /bunt/ vezica, snop bur/et s. /bu:r/ kavez busk/en s. /busk/ žbun, grm buss/en s. /buss/ autobus - bussrute/en s. autobuska linija - busstasjon/en s. autobuska stanica bustete adj. /bustete/ razbarušen, raščupan butikk/en s. /butikk/ prodavnica by/en s. /by:/ grad - bykjerne/en s. jezgro grada byplanlegging/en urbanizam - bystyre/et s. gradsko veće byfogd/en s. /by:fågd/ matičar bygd/ei s. /bygd/ selo bygg/en s. /bygg/ ječam bygg/et s. /bygg/ građevina, zgrada - byggelån/et s. kredit za izgradnju - byggematerialer s. građevinski materijal byggeplass/en s. gradilište - byggetillatelse građevinska dozvola - byggmester/en, pl. -e s. građevinski preduzimač bygge, -de /bygge/ v. graditi, sagraditi - bygge på zasnivati se na - bygge ut izgraditi bygning/en s. /bygniŋ/ zgrada, građevina bygningsarbeider, pl. -e s. građevinski radnik byrde/en s. /byrde/ breme, teret byrett/en s. /by:rett/ opštinski sud, prvostepeni sud byrå/et s. /byrå:/ agencija byråkrati/et s. /byråkrati:/ birokratija - byråkratisk, -e adj. birokratski bytte/et s. /bytte/ zamena - bytte, -et v. menjati,promeniti, zameniti - byttehandel/en s. trampa bær/et s. /bae:r/ bobica, jagodasto voće bærbar datamaskin/en s. /bærba:r da:tamaʃi:n/ laptop bære, bar, båret v. /bæ:re/ nositi; podnositi - bære bort odnositi - bære seg isplatiti se - bære ut iznositi
34
35
cerebral
bærekraftig, -e adj. /bæ:rekrafti/ ekomoski isplativ bærepose/en s. /bæ:repo:se/ plastična kesa bærer/en, pl. -e s. /bæ:rær/ nosač bølge/en s. /bølge/ talas - bølge, -et v. talasati bølgelengde/en s. talasna dužina bønn/en s. /bønn/ molba; molitva bønner s. /bønnær/ pasulj børs/en s. /bøʃ/ berza børste/en s. /bøʃte/ četka - børste, -et v. četkati bøye, -de v. /bø:je/ savijati, saviti - bøye seg povijati se; sagnuti se - bøyelig, -e adj. savitljiv - bøyning/en s. savijanje; (gram.) promena både konj. /bå:de/ både ... og i... i bål/et s. /bå:l/ vatra bånd/et s. /bånd/ traka, vrpca; veza, spona båre/en s. /bå:re/ nosila båt/en s. /bå:t/ čamac
campe, -et v. kæmpe/ kampovati - camper/en, pl. -e s. kamper - camping/en s. kampovanje - campingvogn/en s. kamp prikolica Canada s. kanada' Kanada CD plate/en s. /se:de: pla:te/ cd, kompakt disk CD rom/met s. cd rom - CD spiller/en s cd plejer celle/en s. /selle/ ćelija cellulose/en s. /sellulose/ celuloza celsiusgrad/en s. /selsiusgrad/ stepen Celzijusov centimeter/en s. /sentime:ter/ santimetar cerebral parese/en s. /serebra:! pare:se/ cerebralna paraliza
champagne
36
champagne/en s. /ʃampan:je/ šampanjac charterfly/et s. /ʃarterfly:/ čarter avion - chartertur/en s. čarter-let chassis/et s. /ʃajsis/ šasija chips/en s. /tsjips/ čips choke/en s. /ʃåke/ saug, prigušivač cirka adv. /sirka/ oko, otprilike clutch/en s. /kløtʃ/ spojnica, kuplung cocktail/en s. /kåkteil/ koktel cola/en s. /ko:la/ koka kola container/en, pl. -e s. /kånteiner/ kontejner cruiseskip/et s. /kru:sʃi:p/ brod za krstarenje cup/en s. /køpp/(sport.) kup cyste/en s. /syste/ (med.) cista
D da adv. /da/ tada, onda - da konj. kada dabbe av, -et v. /dabbe av/ slabiti; oslabiti dag/en s. /da:g/ dan - i dag danas - hele dagen ceo dan om dagen danju - nå til dags ovih dana - dagbok/ei, pl. -bøker s. dnevnik daggry/et /darggry/ zora, svitanje daglig, -e adj. /da:gli/ svakodnevni, dnevni - dagligdags, -e adj. svakidašnji, svakodnevni dagpenger s. /da:gpeŋær/ dnevnica dagsnytt/et s. /da:gsnytt/ vesti - Dagsrevyen s. Dnevnik (emisija na tv-u) dal/en s. /da:l/ dolina dam/men s. /damm/ bara, lokva dame/ei s. /da:me/ dama, gospođa - dametoalett/en s. ženski toalet
37
dekning
damp/en s. /damp/ para - for full damp punom parom Danmark s. /danmark/ Danska - dansk, -e adj. danski danske/en s. Danac danne, -et v. /danne/ obrazovati, stvarati, osnivati dannelse/en s. stvaranje, osnivanje: vaspitanje - dannet, . -e adj. kulturan, obrazovan dans/en s. /dans/ ples - danse, -et v. plesati danserinne/ei s. plesačica data s. /da:ta/ podaci - databehandling/en s. kompjuterska obrada podataka - datamaskin/en s. kompjuter dato/en s. /dato/ datum - til dags dato do današnjeg dana av ny dato novijeg datuma datter/ei, pl. døtre s. /dattær/ éerka daværende adj. tadašnji de pron. /di/ oni; Vi (persiranje) debatt/en v. /debatt/ debata, rasprava - debattant/en s. učesnik u debati - debattere, -te v. debatovati decennium/et s. /dese:nium/ decenija defekt/en s. 'defekt/ kvar, neispravnost * definere, -te, -t v. /definæ:re/ definisati - definisjon/en s. definicija definitiv, -t, -e adj. /definiti:v' definitivan, konačan deformere, -te v. 'defårmæ:re/ deformisati deformering/en s. deformacija - deformert, -e adj. deformisan degradere, -te v. /degradæ:re/ degradirati degradering/en s. degradacija dehydrere, -te v. /dehydræ:re/ dehidrirati deig/en s. /dæig/ testo dekk/et s. /dekk/ guma - bildekk auto guma - piggdekk gume sa klinovima - vinterdekk zimske gume dekke, -et v. /dekke/ pokriti; izveštavati - dekke bordet postaviti sto - dekke seg obezbediti se deklarasjon/en s. /deklaraʃo.n/ deklaracija - deklarere, -te v. izjavljivati, izjaviti deklinasjon/en s. /deklinaʃo:n/ deklinacija dekning/en s. /dekniŋ/ zaklon; izveštavanje; pokriće
del del/en s. /dæ:l deo - dele, -te v. deliti delegasjon/en s. /delegaʃo:n/ delegacija - delegat/en s. delegat, poslanik delfin/en s. /delfi:n/ delfin delikat, -e adj. /delika:t/ ukusan; osetljiv. delikatan delikatesse/en s. /delikatesse/ delikates deling/en s. /dæ:liŋ/ podela. deoba: deljenje delta, -tok, -tatt v. /delta:/ učestvovati - deltakelse/en s. učestvovanje - deltaker/en, pl. -e s. učesnik delvis adv . delvis/ delimično demens/en s. /demens/ demencija dementere, -te v. /dementæ:re/ demantovati - dementi/et s. demanti demokrat/en s. /demåkrat/ - demokrati/et s. demokrati ja demokratisk, -e adj. demokratski demonstrant/en s. /demånstrant/ - demonstrasjon/en s. demonstracija demoralisere, -te v demåralisæ:re demoralisati dempe, -et v. /dempe/ prigušiti, ublažiti, smanjiti den pron. /den/ onaj. taj dengang adv. /dengaŋ/ tada. u ono vreme deodorant/en s. /deådårant/' dezodorans departement/et s. /departemar)/ ministarstvo deponere, -te v. /depånæ:re/ deponov ati deportasjon/en s. /depårtaʃo:n/ deportovanje deportere, -te v. deportovati depositum/et s. /depå:situm/ depozit depresjon/en s. /depræʃo:n/ depresija - depressiv, -t, -e adj. depresivan - deprimert, -e adj. depresivan der adv. /dæ:r/ tamo. onde dere pron. /dæ:re/ vi deres pron. /dæ:res/ vaš; njihov deretter adv. /dæretter/ zatim, posle toga derfor adv. /dærfår/ stoga, zato derimot adv. /dærimo:t međutim dermed adv. /dærmed/ time dersom konj. /deʃåm/ ako, kad, ukoliko
38
39 derunder adv. /derundær/ uključujući derved adv. /derved/ time desember/en s. /desembær/ decembar desentralisere, -te v. desentralisæ:re/ decentralizovati desertere, -te v. /desertæxe/ dezertirati - desertør/en s. dezerter, begunac design/en s. /desain/ dizajn - designe, -et v. dizajnirati designer/en, pl. -e s. dizajner desimal/en s. /desima:l decimala desimeter/en s. /desime:taer/ decimetar desinfeksjon/en s. /desinfekʃo:n/ dezinfekcija desinfisere, -te v. dezinfikovati desinformasjon/en s. /desinfårmaʃo:n/ dezinformacija dessert/en s. /dessært/ dezert dessuten adv. /dessutn/ osim toga, štaviše. još dessverre adv. desværre/ na žalost destillere, -te v. /destilæ:re/ destilovati - destillasjon/en s. destilacija destinasjon/en s. /destinaʃo:n/ destinacija det proo. /de:/ to detalj/en s. /deta:lj/ detalj detektiv/en s. /detekti:v/ detektiv diabetiker/en, pl. -e s. /diabe:tikær/ dijabetičar diagnose/en s. /diagno:se/ dijagnoza - stille diagnose postaviti dijagnozu - diagnostiker/en, pl. -e s. dijagnostičar - diagnostikk/en s. dijagnostika diagram/et s. /diagra:m/ dijagram dialekt/en s. /dialekt/ dijalekat dialog/en s. /dialå:g/ dijalog diamant/en s. /diamant/ dijamant diameter/en s. /diame:tær/ dijametar, prečnik diaré/en s. /diare:/dijareja, proliv diesel/en s. /di:sel/ dizel diett/en s. /diett/ dijeta - være på diett biti na dijeti difteri/en s. /diftæri:/ difterija diger, -t, -gre adj. /di:gær/ ogroman digital, -t, -e adj. /digita:!/ digitalan
digital
dikt dikt/et s. /dikt/ pesma - dikte, -et v. pisati pesme dikter/en s. pesnik diktat/en s. /diktat/ diktat dilemma/et s. /dilemma/ dilema, nedoumica dill/en s. /dill/ mirodija dimensjon/en s. /dimenʃo:n/ dimenzija; razmera dinar s. /dina:r/ dinar diplomat/en s. diplåma:t/ diplomata - diplomati/et s. diplomatija diplomatisk, -e adj. diplomatski direkte adi direkte direktno direktor/en s. /direktøx/ direktor dirigent/en s. dirigænt/ dirigent - dirigere, -te v. dirigovati dis/ens. di ;s izmaglica, sumaglica - disig, -e adj. sumagličast. izmagličast disiplin/ens disipli:n disciplina - disiplinær,-t,-e adj. disciplinovan disk/en s. disk pult. štand diskett/en s. diskett, disketa diskotek/et s. diskåte:k/ diskoteka diskreditere, -te v. /diskreditæ:re/' diskreditovati diskresjon/en s. /diskreʃo:n/ diskrecija - diskret, -e adj. diskretan diskriminere, -te v. /diskriminæxe/ diskriminisati diskriminering/en s. diskriminacija diskusjon/en s. /diskuʃo:n/ diskusija - diskutabel, -t, -ble adj. diskutabilan - diskutere, -te v. diskutovati diskvalifikasjon/en s. /diskvalifikaʃo:n/ diskvalifikacija - diskvalifisere, -te v. diskvalifikovati dispensasjon/en s. /dispensaʃo:n/ oslobađanje disponere, -te v. /dispånæxe/ raspolagati; rasporediti disposisjon/en s. raspolaganje distribuere, -te v. /distribuæxe/ distribuirati distribusjon/en s. raspodela - distributør/en s. distributer distrikt/en s. /distrikt/ okrug, oblast, region dit adv. /di:t/ tamo
40
41
driftskapital
djevel/en, pl. -ler s. /djevæl/ đavo do/en s. /do/ wc dobbelt, -e adj. /dåbbelt/ dupli - dobbeltseng/en s. bračni krevet - dobbeltværelse/et s. dvokrevetna soba dobbelthake/en s. /dåbbeltha:ke/ podvaljak dog adv. /dåg/ ipak doktorgrad/en s. /dåktårgra:/ doktorat dokument/et s. /dåkument/ dokument dokumentasjon/en s. dokumentacija - dokumentere, -te v. dokumentovati - dokumentmappe/en s. aktentašna dolk/en s. /dålk/ bodež dollar/en s. /dållar/ dolar dom/men s. /dåm/ presuda, osuda - dommer/en, pl. -e s. sudija - domstol/en s. sud domkirke/en s. /dåmiçirke/ katedrala dongeribukse/en s. /dångæribuksæ/ farmerke dose/en s. /do:se/ doza dosent/en s. /dåsent/ docent doven, -t, -vne adj. /då:ven/ lenj - dovenpeis/en s. lenjivac - dovenskap/en s. lenjost dra, dro, dratt v. /dra/ vući, povući; ići, polaziti - dra fram vaditi, izvaditi - dra inn uvlačiti - dra innpå primicati se, primaći se - dra ned spuštati - dra opp izvlačiti (na gore) - dra ut izvlačiti, izvući drage/en s. /dra:ge/ zmaj, aždaja drama/et s. /drama/ drama - dramatiker/en, pl. -e s. dramatičar - dramatisk, -e adj. dramski; dramatičan drap/et s. /drap/ ubistvo drasse, -et v. /drasse/ odugovlačiti dreie, -de v. /draeie/ okretati, obrtati - dreie seg om raditi se o (nečemu) dreiebenk/en s. /dræiebenk/ strug dreining/en s. /dræiniŋ/ okretanje, zaokret drepe, -te v. /dre:pe/ ubiti dress/en s. /dress/ odelo - dressjakke/ei s. sako drift/en s. /drift/ pogon, rad; upravljanje driftskapital/en s. /driftskapita:!/ obrtni kapital
driftskostnader driftskostnader s. /driftskåstnadær/ tekući troškovi drikk/en s. /drikk/ piće - drikkevarer s. (alkoholna) pića drikke, drakk, drukket v. piti - drikke seg full napiti se dristig, -e adj. /dristi/ smeo, odvažan - dristighet/en s. smelost, odvažnost drive, drev, drevet v. /dri:ve/ terati; pokretati; baviti se drive fram gajiti, odgajiti - drive ut isterati drivhus/et s. /drivhus/ staklenik drivkraft/en s. /drivkraft/ pogon drivstoff/et s. /drivståff/ gorivo dronning/ei s. /drånning/ kraljica drops/et s. /dråps/ bombona drosje/ei s. /dråʃe:/ taksi - drosjeholdeplass/en s. taksi-stanica druer s. 'dru:ær/ grožđe drukne, -et v. /drukne/ daviti se, udaviti se dryppe, -et v. /dryppe/ kapati, kapnuti; ukapavati drøfte, -et v. /drofte/ raspravljati, razmatrati - drøftelse/en s. raspravljanje, razmatranje drøm/en s. /drøm/ san - drømme, -te v. sanjati drømmer/en, pl. -e s. sanjalica drøssevis adv. /drøssevi:s/ mnogo; puno drøvel/en s. /drovæl/ (anat.) resica drøye, -de v. /drø:je/ trajati, potrajati; odugovlačiti dråpe/en s. /drå:pe/ kap, kapljica du pron. /du:/ ti due/en s. /du:e/ golub duft/en s. /duft/ miris - dufte, -et v. mirisati duge, -de v. /du:ge/ vredeti, valjati dugnad/en s. /dugnad/ zajednički rad. radna akcija duk/en s. /du:k/ čaršav; platno dukke/ei s. /dukke/ lutka dukke, -et v. /dukke/ saginjati, sagnuti - dukke fram/opp iskrsnuti, pojaviti se dum, -t, -me adj. /dum/ glup - dumhet/en s. glupost dumme seg ut, -et v. izglupirati se dusin/et s. /dusi:n/ tuce
42
43 dusj/en s. /duʃ/ tuš - dusje, -et v. tuširati se dybde/en s. /dybde/ dubina dyd/en s. /dy:d/ vrlina dykke, -et s. /dykke/ roniti - dykker/en, pl. -e s. ronilac - dykking/en s. ronjenje dyktig, -e adj. /dykti/ sposoban, vešt - dyktighet/en s. sposobnost, veština dynamikk/en s. /dynamikk./ dinamika - dynamisk, -e adj. dinamičan dynamitt/en s. /dynamitt/ dinamit dyne/ei s. /dy:ne/ jorgan - dynetrekk/et s. navlaka za jorgan dyp, -t, -e adj. /dy:p/ dubok - dyp/et s. dubina dyr, -t, -e adj. /dy:r/ skup dyr/et s. /dy: r/ životinja - dyrebeskyttelse/en s. zaštita životinja - dyrlege/en s. veterinar - dyrehage/en s. zoološki vrt - dyreunge/en s. mladunče dyrebar, -t, -e adj. /dy:rebar/ dragocen dyrkbar, -t, -e adj. /dyrkbar/ obradiv - dyrke, -et v. obrađivati, gajiti; obožavati - dyrket mark obradivo zemljište dysenteri/en s. /dysentæri/ (med.) dizenterija dyster, -t, -tre adj. /dystær/ sumoran, mračan dytte, -et v. /dytte/ gurati, gurnuti dø, -de v. /do:/ umreti, umirati - dø ut izumirati død, -t, -e adj. /do:d/ mrtav - død/en s. smrt dødelighet/en s. smrtnost - dødsfall/et s. smrtni slučaj dømme, -te v. /domme/ suditi, osuditi - dømmekraft/en s. moć rasuđivanja døpe, -te v. /dø:pe/ krstiti - døpefont/en s. krstionica dør/ei s. /dø:r/ vrata - dørhåndtak/et s. kvaka dørkarm/en s. okvir vrata - dørstokk/en s. prag døv, -t, -e adj. /dø:v/ gluv - døveskole/en s. škola za gluve - døvstum, -t, -me adj. gluvonem dåp/en s. /då:p/ krštenje - dåpsattest/en s. krštenica dårlig,-e adj. /dårli/ loš
dårlig
edderkopp
44
E edderkopp/en s. /edderkåpp/ pauk eddik/en s. /eddik/ sirće edel, -t, edle adj. /e:del/ plemenit edisjon/en s. ediʃo:n/ edicija edru, -e adj. /edru/ trezan - edruskap/et s. trezvenost effekt/en s. /effekt/ efekat - effektfull, -t, -e adj. efektan, snažan effektiv, -t, -e adj. efikasan - effektivitet/en s. efikasnost egen, eget, egne adj. /e:gen/ sopstven. vlastit egenandel/en s. /e:genandel participacija egensindighet/en s. /e:gensindihet/ uobraženost egenskap/en s. /egenska:p/ osobina egentlig adv. /egentli/ u stvari egg/et s. /egg/'jaje - eggehvite/en s. belance eggeplomme/en s. žumance - eggerøre/en s. kajgana egghvitestoff/et s. eggvi:tståff/ belančevina - eggleder/en s. (anal.) jajovod - eggløsning/en s. ovulacija eggstokk/en s. (anat.) jajnik egne seg, -et v. /e:gne sæi/ biti podesan/prikladan egoisme/en s. egåisme/ egoizam - egoist/en s. egoista egoistisk, -e adj. egoističan eie, -de v. /æie/ posedovati, imati - eiendom/men s. svojina, imovina - eiendomsmekler/en, pl. -e s. agent za nekretnine - eiendomspronomen/et s. prisvojna zamenica - eiendomsrett/et s. imovinsko pravo eiendomsskatt/en s. porez na imovinu - eier/en, pl. -e s. vlasnik eik/en s. /æik/ hrast - eikenøtt/en s. žir ekko/et s. /ekkå/ eho, odjek ekorn/et s. /ekåm/ veverica
45
ekvator
eksamen/en s. /eksaimen/ ispit - bestå eksamen položiti ispit - strvke til eksamen pasti na ispitu eksaminand/en s. ispitanik - eksaminator/en s. ispitivač - eksaminere, -te v. ispitivati eksem/en s. /ekse:m/ (med.) ekcem eksempel/et, pl. -pler s. /eksempæl/ primer - for eksempel na primer - eksempelvis adv. na primer eksemplar/et s. /eksempla:r/ primerak eksentrisk,-e adj. /eksentrisk'' ekscentričan eksil/et s. /eksiil/ izgnanstvo eksistens/en s. /eksistens/ postojanje, opstanak - eksistere, -te v. postojati eksklusiv, -t, -e adj. /eksklusi:v/ ekskluzivan, luksuzan eksos/en s. eksås izduvni gasovi eksosrør/et s. izduvna cev. auspuh eksotisk, -e adj. /eksåtisk/ egzotičan ekspedisjon/en s. /ekspediʃo:n/ ekspedicija ekspeditrise/en s. ekspeditrise/ prodavačica ekspeditor/en s. prodavač eksperiment/et s. /eksperiment7 eksperiment eksperimentell, -elt, -e adj. eksperimentalan eksperimentere, -te v. eksperimentisati ekspert/en s. /ekspert/ stručnjak, ekspert eksplodere, -te v. /eksplådæ:re/eksplodirati - eksplosiv, -t, -e adj. eksplozivan - eksplosiv/et s. eksploziv eksplosjon/en s. eksplozija eksport/en s. /ekspårt/ izvoz - eksportere, -te v. izvoziti eksportør/en s. izvoznik ekspress adv. /ekspres/ ekspresno ekstra adj. /ekstra/ ekstra, poseban, dodatan ekstrem, -t, -e adj. /ekstreim/ krajnji, ekstreman ekstremist/en s. ekstremista ekte adj. /ekte/ pravi, istinski ektefelle/en s. /ektefelle/ bračni drug - ektemann/en, pl. -menn s. suprug - ektepar/et s. bračni par ekteskap/et s. brak ekvator/en s. /ekvatåir/ ekvator
ekvivalent ekvivalent, -e adj. /ekvivalent/ ekvivalentan elastisk, -e adj. /ælastisk/ elastičan eldes, eldedes, eldes v. /ældes/ stariti, ostariti eldgammel, -t, -mle adj. /ældgammel/ prastar elefant/en s. /ælefant/ slon eleganse/en s. /æleganse/ elegancija - elegant, -e adj. elegantan elektriker/en, pl. -e s. /æ:!ektrikær/ električar elektrisitet/en s. /ælektrisite:t/ elektricitet elektrisitetsverk/et s. elektrana - elektrisk, -e adj. električni elektrode/en s. /ælektrå:de/ elektroda elektroindustri/en s. /ælektråindustri:/ elektroindustrija - elektromotor/en s. elektromotor elektron/et s. /ælektrå:n/ elektron elektronikk/en s. /ælektråinikk/ elektronika - elektronisk, -e adj. elektronski element/et s. /ælement/ element elementær, -t, -e adj. /ælementæ:r/ elementarni, osnovni elendig, -e adj. /ælendi/ očajan, jadan - elendighet/en s. beda, j ad elev/en s. /æle:v/ učenik, đak elg/en s. /ælg/ los eliminasjon/en s. /æliminaʃo:n/ eliminacija - eliminere, -te v. eliminisati elite/en s. /æli:te/ elita eller konj. /ællær/ ili - enten ... eller ili... ili ellers adv. /æleʃ/ inače: još elleve tall /ellve/ jedanaest - ellevte tall /ellefte/jedanaesti ellipse/en s. /ælipse/ elipsa elske, -et v. /ælske/ voleti - jeg elsker deg volim te elskelig, -e adj. ljubazan, simpatičan - elsker/en, pl. -e s. ljubavnik - elskerinne/ei s. ljubavnica - elskverdig, -e adj. ljubazan elv/ei s. /ælv/ reka - elvebredd/en s. obala reke elveblest/en s. /ælveblest/ (med.) koprivnjača emalje/en s. /emalje/ emajl
46
47
engasjement
emansipasjon/en s. /emansipaʃo:n/ emancipacija emansipere, -te v. emancipirati se, oslobađati se emansipert, -e adj. emancipiran, oslobođen emballasje/en s. embalaʃe/ ambalaža embete/et s.,'embete/ visok položaj (po ukazu) embetsmann/en, pl. -menn s. /embetsmann/ činovnik emblem/et s. emblem/ amblem embrion/en s. /embriån/ embrion emigrant/en s. /emigrant/ emigrant - emigrasjon/en s. emigracija emigrere, -te v. emigrirati emisjon/en s. /emiʃoin/ emitovanje - emittere, -te v. emitovati emne/et s. emne/ tema. predmet; materijal en tali /e:n/ jedan enda konj. /enda/ iako. premda ende/en s. /ende/ kraj, završetak - ende, -et v. završiti. završiti se endelig adv. /endeli/ konačno endelos, -t, -e adj. /endelo:s/ beskonačan, beskrajan endetarm/en s. /endetarm/ (anal.) rektum, zadnje crevo - endetarmsåpning/en sjanat.) čmar endre, -et v. /endre/ menjati. promeniti - endring/en s. promena enebarn/et s. /einebarn/ jedinac. jedinica enebolig/en s. /e:neboli/ porodična kuća. vila energi/en s. /energi/ energija - energiforbruk/et s. potrošnja energije - energisk, -e adj. energičan eneste adj. /eneste/jedini enestående adj. /eneståene/ jedinstven enfoldig, -e adj. /enfåldi prost, prostodušan enfoldighet/en s. prostodušnost eng/en s. /eŋ/ livada engang adv. /engaŋ/ ikke engang čak ni engangsbelop/et s. /engaŋsbelo:p/jednokratni iznos engasjement/et s. /anggaʃemaŋ/ angažman, angažovanje engasjere, -te v. angažovati; zalagati se - engasjert, -e adj. angažovan
engel engel/en, pl. -gler s. /eŋel/ anđeo engelsk, -e adj. /eŋelsk/ engleski - engelskmann/en, pl. -menn s. Englez - England s. Engleska en gros adv. /angro/ na veliko - selge en gros prodavati na veliko - engrosfirma/et s. veletrgovina engste seg, -et v. /eŋste sae/ brinuti se, uznemiravati se engstelig, -e adj. zabrinut, nespokojan - engstelse/en s. uznemirenost enhet/en s. /enhet/ jedinstvo; jedinica enig, -e adj. /eni/ saglasan, složan - være enig slagati se, biti saglasan - enighet/en s. saglasnost, slaganje enke/en s. /enke/udovica - enkemann/en, pl. -menn s. udovac enkel, -t, -kle adj. /enkel/jednostavan, prost enkelt, -e adj. /enkelt/ pojedini, pojedinačan enkeltbillett/en s. karta u jednom pravcu - enkeltvis adv. pojedinačno enn konj. /enn/ nego (uz komparativ), nego što ennå adv. /ennå/još enorm, -t, -e adj. /enårm/ ogroman - enormt adv. jako ensfarget, -e adj. /ensfarget/ jednobojan ensformig, -e adj. /ensflrmi/ jednoličan, jednolik ensformighet/en s. jednoličnost ensidig, -e adj. /ensiidi/ jednostran - ensidighet/en s. jednostranost enslig, -e adj. /enʃli/ pojedinačan; sam. neoženjen, neudata - enslig mor samohrana majka ensom, -t, -me adj. /ensåm/ usamljen - ensomhet/en s. usamljenost enstemmig, -e adj. 'enstemmi/jednoglasan entall/et s. /entall 'jednina entusiasme/en s. /entusiasme/ entuziazam, oduševljenje - entusiast/en s. entuzijasta - entusiastisk, -e adj. oduševljen, entuziastičan entydig, -e adj. /enty:di/ nedvosmislen enveiskjøring/en s. /enve:isçøriŋ/jednosmeran saobraćaj - enveiskjørtgate/ei s. jednosmema ulica
48
49 enzym/en s. /ensy:m/ enzim epidemi/en s. /epidemi:/ epidemija epilepsi/en s. /epilepsi:/ epilepsija episode/en s. /episå:de/ epizoda; događaj eple/et s. /eple/jabuka - eplekake/en s. pita od jabuka epoke/en s. /epå:ke/ epoha ereksjon/en s. /ærekʃo:n/ erekcija erfare, -te v. /ærfa:re/ iskusiti, doživeti - erfaren, -t, -rne adj. iskusan - erfaring/en s. iskustvo ergoterapeut/en s. /ergåterapeut/ radni terapeut ergoterapi/en s. radna terapija ergre, -r, -et v. /ærgre/ ljutiti se - ergrelse/en s. ljutnja erkjenne, -te, -t v. /ærçenne/ priznavati, priznati; spoznati - erkjennelse/en s. saznanje, spoznaja; priznanje erkjent, -e adj. priznat erklære, -te v. /ærklæ:re/ izjaviti; proglasiti - erklære seg v. izjasniti se - erklæring/en s. izjava erme/et s. /ærmæ/ rukav ernære, -te v. /æmæ:re/ hraniti - ernæring/en s. ishrana erobre, -et v. /æråbre/ osvojiti, zauzeti - erobrer/en, pl. -e s. osvajač - erobring/en s. osvajanje erotikk/en s. /æråtikk/ erotika - erotisk, -e adj. erotski, erotičan erstatning/en s. /æʃtatning/ nadoknada, odšteta erstatningskrav/et s. zahtev za naknadu - erstatte, -et v. nadoknaditi, nadoknađivati erter s. /asrtaer/grašak erupsjon/en s. /ærupʃo:n/ erupcija erverve, -et v. /ærverve/ sticati, steći esel/et, pl. -ler s. /esel/ magarac essay/et s. /essei/ esej essens/en s. /essens/ suština - essensiell, -elt, -e adj. bitan estetisk, -e adj. /estetisk/ estetski - estetikk/en s. estetika etablere, -te v. /etablæ:re/ osnovati, uspostaviti etablering/en s. osnivanje, uspostavljanje etasje/en s. /eta:ʃe/ sprat etikk/en s. /etikk/ etika - etisk, -e adj. etički
etikk
etikket etikket/en s. /etikket/ etiketa etnisk, -e adj. /etnisk/ etnički etter prep. /ettær/ posle, nakon, iza - etter at pošto etter hvert postepeno - etterpå posle, kasnije etterforsker/en, pl. -e s. /ætterfoʃkær/ istražitelj etterforskning/en s. istraga etterfølger/en, pl. -e s. /ætterfølgær/ naslednik, sledbenik, naslednica etterkom mer/en, pl. -e s. /ætterkåmmer/ potomak etterkrav/et s. /ætterkra:v/ pouzeće - betale pr. etterkrav platiti pouzećem etterlate, -lot, -latt v. /ætterla:te/ ostaviti, ostavljati etterlate seg v. ostaviti za sobom etterlyse, -te, -t v. /ætterly:se/ izdati potemicu etterlysning/en s. potemica ettermiddag/en s. /ættermiddag/' posle podne etternavn/et s. /ættemavn/ prezime etterskudd/et s. /etteʃkudd/ på etterskudd naknadno ettersom konj. /etteʃåm/ pošto, budući da etterspørsel/en s. /etterspoʃæl/ potražnja - etterspurt, -e adj. tražen ettersyn/et s. /etteʃyn/ pregled, kontrola - ved nærmere ettersyn detaljnim pregledom ettersøkning/en s. /ettersøkniŋ/ traganje za nestalim licem etterutdanning/en s. /etterutdanniŋ/ stručno usavršavanje ettervirkning/en s. /ettervirkniŋ/ posledica etterviselig, -e adj. /ettervi:seli/ opštepoznat eufori/en s. /eufåri:/ euforija euro/en s. /e:urå/ evro Europa s. /euråipa/ Evropa - europeer/en, pl. -e s. Evropejac - europeisk, -e adj. evropski evakuere, -te v. /evakuæ:re/ evakuisati - evakuering/en s. evakuacija eventuell, -elt, -e adj. /eventuæll/ eventualan eventyr/et s. /eventy:r/ bajka; avantura, pustolovina eventyrer/en, pl. -e s. pustolov, avanturista - eventyrlig, -e adj. pustolovan, avanturistički - eventyrlyst/et s. želja za pustolovinom
50
51
falleferdig
evidens/en s. /evidens/ evidencija evident, -e adj. /evident/ evidentan evig, -e adj. /e:vi/ večan - evighet/en s. večnost evne/en s. /evne/ sposobnost, veština, talenat - evnerik,-t, -e adj. obdaren, talentovan
fabrikk/en s. /fabrikk/ fabrika fadder/en, pl. -e s. /fadder/ kršteni kum fag/et s. /fa:g/ (školski) predmet; struka - fagkyndig, -e adj. stručan, kompetentan - faglig, -e adj. stručni faglitteratur/en s. stručna književnost - fagområde/et s. struka - fagprøve/en s. stručni ispit fagforening/en s. /fagfårening/ sindikat fakkel/en, pl. -kler s. /fakkel/ baklja - fakkeltog/et s. bakljada faktisk adv. /faktisk/ u stvari, zapravo, stvarno faktor/en s. /faktår/ faktor, činilac faktum/et, pl. fakta s. /faktum/ činjenica, fakta faktura/en s. /faktu:ra/ faktura fakultet/et s. /fakulte:t/ fakultet falk/en s. /falk/ soko fall/et s. /fall/ slučaj - i alle fall u svakom slučaju i verste fall u najgorem slučaju fall/et s. /fall/ pad - falle, falt, falt v. padati - falle bort otpasti - falle gjennom propadati - falle i upasti - falle for podleći - falle ned srušiti se - falle på nailaziti na, pasti na - falle sammen podudarati se, poklapati se falle ut ispasti falleferdig, -e adj. /fallefærdi/ oronuo
fallitt fallitt/en s. 'fallitt/ bankrot - gå fallitt bankrotirati fallskjerm/cn s. /fallʃærm/ padobran fallskjermhopper/en, pl. -e s. padobranac falme, -et v. /falme/ bledeti, izbledeti falsk, -t, -e adj_falsk/ lažan, neistinit; falsifikovan falskhet/en s. dvoličnost - falskneri/et s. falsifikovanje familie/en s. /fami:lie/ porodica - familieforhold/et s. porodični odnosi - familieforsørger/en, pl. -e s. hranilac porodice - familierådgivningskontor/et s. savetovalište za porodična pitanja - familievennlig, -e adj. pogodan za porodicu - familiær, -t, -e adj. porodični, familijaran fanatiker/en, pl. -e s. /fana:tikær/ fanatik - fanatisk, -e adj. fanatičan - fanatisme/en s. fanatizam fange/en s. /faŋe/ zatvorenik - fange, -et v. loviti, uhvatiti; zarobiti - fangeleir/et s. zarobljenički logor fangst/en s. /faŋst/ lov fantasere, -te v. /fantasæ:re/ fantazirati, maštati fantasi/en s. mašta - fantasifull, -t, -e adj. maštovit fantastisk, -e adj. /fantastisk/ fantastičan far/en, pl. fedre s. /fa:r/ otac - farfar/en s. deda po ocu - farmor/ei s. baba po ocu - farskap/et s. očinstvo fare/en s. /fa:re/ opasnost - farefri, -tt, -e adj. bezopasan farlig, -e adj. opasan - faretruende adj. preteći fare, for, fart v. /fa:re/ putovati, odlaziti - fare gjennom prolaziti; pregledavati - fare med baviti se - fare opp prenuti se - fare sammen trgnuti se farge/en s. /farge/ boja - farge, -et v. bojiti - fargeblind, -t, -e adj. slep za boje - fargeblindhet/en s. daltonizam fargeløs, -t, -e adj. bezbojan - fargerik, -t, -e adj. šaren farmasøyt/en s. /farmasøyt/ farmaceut farse/en s. /faʃe/ farsa, lakrdija farsott/en s. /faʃått/ kuga, pošast fart/en s. /fart/ brzina - fartsbegrensning/en s. ograničenje brzine - fartsgrense/en s. dozvoljena brzina fartøy/et s. /fartøj/ brod farvann/et s. /farvann/ vode (pl.) - i internasjonalt farvann u međunarodnim vodama
52
53
fedme
farveglad adj. /farvegla:/ šaren, veselih boja farvel/et s. /farvel/ zbogom fasade/en s. /fasatde/ fasada fasan/en s. /fasa:n/ fazan fascinere, -te v. /fasinæire/ fascinirati, opčiniti fascinerende adj. fascinantan, očaravajući - fascinert, -e adj. fasciniran, opčinjen fascisme/en s. /fasjisme/ fašizam - fascist/en s. fašista fascistisk, -e adj. fašistički fase/en s. /fa:se/ faza fasett/en s. /fasett/ nijansa fasit/en s. /fasit/ rešenje, rezultat fasong/en s. /fasåŋ/ fazon fast, -e adj. /fast/ čvrst; stalan - fast jobb stalan posao faste utgifter stalni troškovi - fasthet/en s. čvrstina faste/en s. /faste/ post - faste, -et v. postiti fastholde, -holdt, -holdt v. /fasthåle/ držati se (nečega) fastland/et s. /fastlan/ kopno fastlegge, -la, -lagt v. /fastlegge/ utvrđivati fastsette, -satte, -satt v. /fastsette/ odrediti ** fastslå, -slo, -slått v. /fastʃlå/ ustanoviti, utvrditi fat/et s. /fa:t/ činija, veliki tanjir, oval fatal, -t, -e adj. /fatail/ fatalan fatte, -r, -et v. /fatte/ shvatiti fatter/en s. /fatter/ ćale fattig, -e adj. /fatti/ siromašan - fattigdom/men s. siromaštvo - fattigfolk s. (pl.) siromasi fatøl/et s. /fatø:l/ točeno pivo favn/en s. /favn/ naručje favoritt/en s. /favåritt/ favorit - favorisere, -te v. favorizovati fe/et s. /fe:/ stoka, marva - fedrift/en s. stočarstvo feber/en s. /fe:bær/ temperatura, groznica - febrilsk, -e adj. grozničav - febernedsettende adj. koji snižava temperaturu februar/en s. /februa:r/ februar fedme/en s. /fedme/ gojaznost
fedreland fedreland/et s. /fedrelan/ otadžbina fedrift/en s. /fedrift/ stočarstvo feie, -de v. /fæie/ čistiti metlom; otkloniti - feiekost/en s. metla - feiebrett/et s. lopatica za smeće feier/en, pl. -e s. /fæiær/ odžačar, dimničar feig, -t, -e adj. /fæig/ kukavički - feighet/en s. kukavičluk feiging/en s. kukavica feil/en s. /fe:il/ greška - feil adj. pogrešan, kriv - feilaktig, -e adj. netačan - feile, -et v. grešiti - feilfri, -tt, -e adj. besprekoran, ispravan feire, -et, -et s. /fæire/ slaviti, proslaviti fektning/en s. /fektniŋ/ mačevanje fele/en s. /fe:le/ violina - felespiller/en s. violinista felle,-te v. /felle/ oboriti; odstreliti; izgubiti felles adj. /felles/ zajednički - felleseie/et s. zajedničko vlasništvo - felleskap/et s. zajednica felt/et s. /felt/ polje; oblast, područje fem tall /fem:/ pet - femte tall peti - femtedel/en s. petina feminisme/en s. /feminisme/ feminizam - feminist/en s. feministkinja - feministisk, -e adj. feministički femten tall /femtn/ petnaest femti tall /femti/ pedeset fengsel/en, pl. -sier s. /feŋsel/ zatvor fenomen/et s. /fenåmen/ fenomen, pojava fenomenal, -t, -e adj. /fenåmena:!/ fenomenalan ferd/en s. /færd/ put, putovanje - være i ferd med spremati se ferdes, ferdedes, ferdes v. /færdes/ kretati se ferdig, -e adj. /færdi/ gotov, spreman ferdsel/en s. /færdsel/ kretanje; saobraćaj ferge/en s. /ferge/ trajekt ferie/en s. /fæ:rie/odmor, raspust - feriepenger s. naknada za godišnji odmor - feriere, -te v. provoditi godišnji odmor fersk, -t, -e adj. /feʃk/ svež, nov fersken/en s. /feʃken/ breskva
54
55
finmalt
ferskvann/et s. /feʃkvann/ slatka voda - ferskvannsfisk/en s. slatkovodna riba fest/en s. /fest/ zabava, svečanost - fešte, -et v. slaviti, provoditi se - festlig, -e adj. zabavan, svečan festlighet/en s. svečanost feste/et s. /fešte/ pričvršćivanje; uporište, podloga - fešte, -et v. pričvrstiti festival/en s. /festivali/ festival festning/en s. /festniŋ/ tvrđava fet, -e adj. /fe:t/ gojazan, debeo; mastan fett/et s. /fett/ mast, masnoća - fettinnhold/et s. procenat masnoće - fettkjertler lojne žlezde fetter/en, pi. -e s. /fetter/ brat (od tetke/strica/ujaka) fiasko/en s. /fiaskå/ fijasko, neuspeh fiende/en s. /fi:ende/ neprijatelj - fiendskap/et s. neprijateljstvo - fiendtlig, -e adj. neprijateljski figur/en s. /figu:r/ figura - figurativ, -t, -e adj. figurativan fiken/en s. /fi:ken/ smokva fikle, -et v. /fikle/ nespretno baratati (nečim); čačkati fil/en s. /fi:l/ turpija - file, -et v. turpijati * filet/en s. /file:/ file, filet filial/en s. /filia:l/ filijala, ogranak film/en s. /film/ film - filme, -et v. snimati film filolog/en s. /filålå:g/ filolog - filologi/en s. filologija filologisk, -e adj. filološki filosof/en s. /filåså:f/ filozof - filosofere, -te v. filozofirati - filosofi/en s. filosofija filter/et, pl. -tre s. /filtær/ filter fin, -t, -e adj. /fi:n/ lep, fin finale/en s. /fina:le/ finale - finalist/en s. finalista finanser s. /finansær/ finansije - finansiere, -te v. finansirati - finansiering/en s. finansiranje finger/en, pl. -grer s. /fiŋær/ prst na ruci fingeravtrykk/et otisak prsta - fingerspiss/en s. vrh prsta Finland s. /finlan/ Finska - finne/en s. Finac - finsk, -e adj. finski finmalt, -e adj. /fmmalt/ sitno mleven
finne finne, fant, funnet v. /finne/ naći, pronaći - finne på izmisliti, smisliti - finne seg til rette snaći se - finne ut saznati, doznati finnes, fantes, funnes v. /finnes/ postojati, biti fiol/en s. /fiå:l/ ljubičica fiolett, -e adj. /fiålett/ ljubičast fiolin/en s. /fiåli:n/ violina fire tall /fi:re/ četiri - firkant/en s. četvorougao firkantet, -e adj. četvorouglast fisk/en s. /fisk/ riba - fiske, -et v. pecati - fiske/et s. ribolov - fiskekrok/en s. udica - fisker/en, pl. -e s. ribar fjell/et s. /fjell/ planina - fjelland/et s. planinska zemlja - fjellkjede/en s. planinski lanac - fjellklatrer/en, pl. -e s. alpinista, planinar - fjellovergang/en s. planinski prelaz - fjelltopp/en s. planinski vrh fjerde tall /fjære/ četvrti - fjerdedel/en s. četvrtina fjern, -t, -e adj. /fjæm/ dalek - fjerne, -et v. udaljiti, ukloniti - fjernkontroll/en s. daljinski upravljač fjernsyn/et s. /fjæmsy:n/ televizor fjernvarme/en s. /fjæmvarme/ centralno grejanje fjes/et s. /fjes/ lice fjord/en s. /fjorr/ fjord fjorten tall /fjortn/ četrnaest fjær/en s. /fjæ:r/ pero - fjærfe/et s. živina Ijære/en s. /fjæ:re/ oseka fjøs/et s. /fjø:s/ staja, štala flagg/et s. /flagg/ zastava flagre, -et v. /flagre/ lepršati flak/et s. /fla:k/ tanak sloj, ljuska flakke, -et v. /flakke/ lutati - flakke med blikket lutati pogledom flaks/en s. /flaks/ sreća - ha flaks imati sreće flamme/en s. /flamme/ plamen - flamme, -et v. plamteti flamme opp razbuktati se flanell/en s. /flanæl:/ flanel flaske/ei s. /flaske/ flaša, boca - flaskeåpner/en s. otvarač za flaše
56
57 flass/et s. /flass/ perut - flasse, -et v. imati perut, perutati se flat, -t, -e adj. /fla:t/ ravan, pljosnat - flatbrød/et s. suvi pljosnati hleb flate/en s. /fla:te/ (ravna) površina, ravan, ravnina flateinnhold/et s. površina flau, -t, -e adj. /flau/ postiđen, posramljen - være flau over noe stideti se nečega - gjøre noen flau postideti nekoga fleip/en s. /flæip/ zezanje, zavitlavanje - fleipe, -et v. zavitlavati se flekk/en s. /flekk/ pega; mrlja, fleka - flekkete adj. pegav; zamrljan fleksibel, -t, -ble adj. /fleksibæl/ fleksibilan fleksibilitet/en s. fleksibilnost - fleksitid/en s. klizno radno vreme flercellet, -e adj. /flærsellet/ višećelijski flere adj, /flære/ više - flere og flere sve više flerfarget, -e adj. /flærfarget/ šaren flerspråklig, -e adj. /flærspråkli/ višejezički QertaU/et s. /flærtall/ množina; većina flertydig, -e adj. /flærty:di/ višeznačan J flesk/et s. /flesk/ slanina flest adj. /flest/ najviše - de fleste većina - folk flest obični ljudi flette/en s. /flette/ pletenica fli, -dde v. /fli:/ srediti; očistiti flink, -e adj. /flink/ sposoban, vešt, dobar flint/en s. /flint/ kremen flir/en s. /fli:r/ smejuljenje, cerekanje - flire, -te v. ceriti se, smejuckati se flis/en s. /fli:s/ iver, iverica; pločica flittig, -e adj. /flitti/ vredan, marljiv flo/en s. /flo:/ plima - flo og fjære plima i oseka flokk/en s. /flåkk/ gomila, grupa; stado; jato flom/men s. /flåm/ poplava - flom katastrofe/en s. katastrofalna poplava - flomme, -et v. bujati flott, -e adj. /flått/ divan, zgodan, odličan flue/en s. /f1u:e/ muva
flue
fluid fluid, -e adj. /flui:d/ tečan - fluid/et s. tečnost flukt/en s. /flukt/ beg, bekstvo - flykte, -et v. bežati fly, fløy, fløyet v. /fly:/ leteti - fly avsted odleteti - fly forbi proleteti - fly over nadletati - fly opp uzleteti fly/et s. /fly:/ avion - flykaptein/en s. kapetan aviona flyplass/en s. aerodrom - flyselskap/et s. avio kompanija flyktig, -e adj. /flykti/ letimičan flyktning/en s. /flyktniŋ/ izbeglica- flyktningeleir/en s. izbeglički logor - Flyktningerådet Savet za izbeglice flyte, fløt/flaut, flytt v. /fly:te/ teći, proticati flytende adj. /fly:tene/ tečan - snakke flytende govoriti tečno flytte, -et s. /flytte/ seliti se, preseliti se; premeštati flyttemelding/en s. prijava o promeni prebivališta flytting/en s. selidba flyveblad/et s. /fly:veblad/ letak flyver/en, pl. -e s. /fly:vær/ pilot flyvertinne/ei s. /fly:værtinne/ stjuardesa flørt/en s. /flørt/ flert - flørte, -et v. flertovati fløte/en s. /flø:te/ pavlaka fløy/en s. /fløy/ krilo (kuće, vrata) fløyel/en s. /flø:yæl/ somot fløyte/en s. /fløyte/ flauta, pištaljka FN s. /ef en/ Forente nasjoner Ujedinjene nacije foajé/en s. /få:aje/ foaje, predvorje fobi/en s. /fåbi/ fobija fokus/et s. /fåkus/ fokus - fokusere, -te v. fokusirati folde, -r, -et v. /fålde/ savijati, presavijati - folde ut razvijati - folde hendene sklopiti ruke folie/en s. /få:lie/ folija folk/et s. /fålk/ narod - folkeavstemning/en s. referendum - folkeforsamling/en s.skupština - folkeregister/et s. opštinsko prijavno odeljenje - folkerett/en s. međunarodno pravo - folkeslag/et s. narod folketelling/en s. popis stanovništva - folketom, -t, -me adj. pust, bez ljudi - folketrygd/en s. socijalno osiguranje f.o.m (= fra og med) adv. /fra å me/ od, počevši od
58
59
forblø
fond/et s. /fånd/ fond fonetikk/en s. /fånetikk/ fonetika - fonetisk, -e adj. fonetski fontene/en s. /fånte:ne/ fontana for prep. /får/ za (nešto); pred, ispred (nečeg) - for... siden pre (izvesnog vremena) - for konj. jer - for at da bi forakt/en s. /fårakt/ prezir - forakte, -et v. prezirati foraktelig, -e adj. prezriv, vredan prezira foran prep. /fåran/ ispred, pred foranderlig, -e adj. /fårandeærli/ promenljiv - forandre, -et v. menjati, promeniti - forandring/en s. promena, izmena forankret, -e adj. /fårankret/ ukorenjen, duboko usađen forbanne, -et v. /fårbanne/ proklinjati; psovati - forbanne seg på at kleti se da - forbannelse/en s. prokletstvo forbannet, -e adj. proklet; đavolski forbasket, -e adj. /fårbasket/ proklet, đavolski forbedre, -et v. /fårbe:dre/ poboljšavati, poboljšati forbedring/en s. poboljšanje forbening/en s. /fårbemiŋ/ (med.) okoštavanje-' forberede, -te v. /fårberetde/ pripremiti, spremiti forberedelse/en s. priprema - forberedende adj. pripremni forbi prep. /fårbi/ mimo, pored (nečega) - forbi adv. svršeno, završeno forbigå, -gikk, -gått v. /fårbigå:/ zaobilaziti forbigåelse/en s. zaobilaženje - forbigående adj. prolazan forbikjøring/en s. /fårbi:çoriŋ/ preticanje forbilde/et s. /fårbilde/ uzor forbinde, -bandt, -bundet v. /fårbinde/ povezivati, spajati forbindelse/en s. veza - forbundet, -e adj. povezan forbinding/en s. /fårbindiŋ/ zavoj forbipasserende s. /fårbipassærene/ prolaznik forbli, -ble, -blitt v. /fårbli/ ostati, ostajati forblø, -dde v. /fårblø:/ iskrvariti - forblødning/en s. iskrvarenje
forbløffe forbløffe, -et v. /fårbløffe/ zgranuti, zapanjiti forbløffelse/en s. preneraženost, zapanjenost - forbløffet, -e adj. zapanjen, zgranut forbrenne, -te v. /fårbrenne/ opeci; sagoreti forbrenning/en s. sagorevanje forbruk/et s. /flrbruk/ potrošnja - forbruke, -te v. trošiti, potrošiti - forbruker/en, pl. -e s. potrošač forbryte, -brøt, -brutt v. /fårbry:te/ kršiti, prekršiti forbryte seg mot noen ogrešiti se o nekoga forbrytelse/en s. zločin - forbryter/en, pl. -e s. zločinac forbud/et s. /fårbud/ zabrana - forbudt, -e adj. zabranjen forby, -bød, -budt v. zabraniti forbund/et s. /fårbund/ savez, udruženje forbytte, -et v. /fårbytte/ zameniti, pobrkati forbønn/en s. /fårbønn/ molba fordampe, -et v. /fårdampe/ isparavati (se) fordampning/en s. isparavanje fordel/en s. /fårde:l/ prednost; korist; povlastica fordelaktig, -e adj. povoljan fordele, -te v. /fårde:le/ rasporediti, raspodeljivati fordeling/en s. raspodela forderve, -et v. /fårderve/ kvariti, pokvariti fordervelse/en s. propast - fordervet, -e adj. iskvaren fordi konj. /fårdi/ zato što, jer - fordi om iako fordoble, -et v. /fårdåble/ udvostručiti fordom/men s. /fårdåm/ predrasuda - fordomsfri, -tt, -e adj. bez predrasuda fordra, -drog, -dratt v. /fårdra:/ podnositi, trpeti fordre, -et v. /fårdre:/ zahtevati - fordring/en s. zahtev; (jur.) potraživanje fordrive, -drev, -drevet v. /fårdri:ve/ proterati, terati fordufte, -et v. /fårdufte/ isparavati fordype, -et v. /fårdyrpe/ udubiti - fordypning/en s. udubljenje - fordypelse/en s. udubljenost fordyre, -te v. /fårdy:re/ poskupeti fordømme, -te v. /fårdømme/ osuditi, osuđivati fordømmelse/en s. osuda
60
61
foretreder
fordøye, -de v. /fårdø:je/ variti, svariti - fordøyelig, -e adj. svarljiv - fordøyelse/en s. varenje fordøyelsesmiddel/et, pl. -dier s. sredstvo za varenje forebygge, -de v. /fårebygge/ preduprediti,sprečavati forebyggende adj. preventivni foredrag/et s. /fåredra:g/ predavanje, izlaganje foregå, -gikk, -gått v. /fåregå:/ dešavati se forekomme, -kom, -kommet v. /fårekåmme/ bivati, postojati; dogoditi se forekommende adj. /fårekåmmene/ predusretljiv forekomst/en s. /fårekåmst/ nalaženje, postojanje; (geol.J nalazište foreldelse/en s. /fårelde:les/ zastareo foreldet, -e adj. /fåreldet/ zastareo foreldre s. /fårældre/ roditelji - foreldremøte/et s. roditeljski sastanak forelegg/et s. /fårelegg/ novčana kazna forelese, -te v. /fårele:se/ držati predavanje - foreleser/en, pl. -e s. predavač - forelesning/en s. predavanje forelske seg, -et v. /fårelske sæi/ zaljubiti se forelskelse/en s. zaljubljenost - forelsket, -e adj. zaljubljen foreløpig, -e adj. /fårelo:pi/ privremen forene, -te v. /fåre:ne/ ujediniti - forening/en s. ujedinjenje forenkle, -et v. /fårenkle/ pojednostaviti foreskrive, -skrev, -skrevet v. /fåreskri:ve/ propisati foreslå, -slo, -slått v. /fåreʃlå:/ predlagati forespørsel/en, pl. -sier s. /fårespoʃel/ obraćanje, molba forestille, -te v. /fårestille/ predstavljati, prikazivati - forestille seg zamisliti, zamišljati - forestilling/en s. predstava; pojam forestående adj. /fåreståene/ predstojeći foreta, -tok, -tatt v. /fåreta:/ preduzeti, preduzimati foreta seg raditi foretak/et s. /fåreta:k/ poduhvat; preduzeće foreteelse/en s. /fåreteelse/ pojava foretreder/en s. /fåretre:der/ zastupnik
foretrekke foretrekke, -trakk, -trukket v. /fåretrekke/ više voleti forfall/et s. /fårfall/ izostanak; propadanje, raspad; rok plaćanja - forfalle, -falt, -falt v. propasti, oronuti; dospeti za isplatu - forfallsdag/en s. rok za plaćanje forfalske, -et v. /fårfalske/ falsifikovati - forfalsket, -e adj. falsifikovan - forfalskning/en s. falsifikat forfatter/en, pl. -e s. /fårfattær/ pisac, književnik forfatterskap/et s. stvaralaštvo, književna dela forfedre s. /fårfædre/ preci forfeile, -et v. /fårfæile/ promašiti - forfeilet, -e adj. promašen forfengelig, -e adj. /fårfeŋeli/ sujetan, tašt forfengelighet/en s. sujeta, taština forferdelig, -e adj. /fårferdeli/ užasan, strašan forferdelse/en s. strava, užas forfremme, -et v. /fårfremme/ unaprediti forfremmelse/en s. unapređenje forfriske, -et s. /fårfriske/ osvežiti - forfriske seg osvežiti se - forfriskning/en s. osveženje forfryse, -frøs, -frosset v. /fårfry:se/ promrznuti forfrysning/en s. promrzlina forfølge, -fulgte, -fulgt v. /fårfolge/ proganjati, progoniti forfølgelse/en s. progon forføre, -te v. /fårføire/ zavoditi, zavesti - forfører/en, pl. -e s. zavodnik forgasser/en, pl. -e s. /fårgasser/ karburator forgifte, -et v. /fårjifte/ trovati, otrovati - forgiftning/en s. trovanje forgjengelighet/en s. /fårjeŋelihet/ prolaznost forgjenger/en s. /fårjeŋer/ preteča, prethodnik forgjeves adv. /fårje:ves/ uzalud forglemmelse/en s. /flrglemmelse/ propust, omaška forhandle, -et v. /fårhandle/ pregovarati; prodavati forhandler/en, pl. -e s. pregovarač; prodavač forhandling/en s. pregovori, pregovaranje forhaste, -et v. /flrhaste/ prenagliti - forhastet, -e adj. prenagljen, ishitren
62
63
forkynne
forhekse, -et v. /fårhekse/ opčiniti, začarati forherlige, -et v. /fårhærlie/ veličati, uzdizati forhindre, -et v. /fårhindre/ sprečavati, ometati forhindring/en s. prepreka forhjul/et s. /fårju:l/ prednji točak forhold/et s. fårhål/ odnos - i forhold til u odnosu na forholde seg, -holdt, -holdt v. odnositi se forholdsmessig, -e adj. /fårhålsmessi/ srazmeran forholdsvis adv. srazmemo, relativno forholdsregel, -regler s. /fårhålsre:gel/ mera predostrožnosti forhør/et s. /fårhø:r/ saslušanje - forhøre, -te v. saslušavati - forhøre seg om raspitivati se forhørsrett/en s. /fårhoʃrett/ istražni sud forhøye, -et v. /fårho:je povisiti, povećati - forhøyelse/en s. povišenje, povećanje - forhøyet, -e adj. povišen, povećan - forhøyning/en s. uzvišenje forhånd adv. /fårhån/ på fårhånd unapred forhåpentligvis adv. /fårhåpentlivis/ po svo> prilici forhåpning/en s. /fårhåpniŋ/ očekivanje, nada forhåpningsfull, -t, -e adj. pun nade forkalkning/en s. /forkalkniŋ/ (med.) zakrečenje krvnih sudova forkammer/et, pl. -kamre s. /fårkammer/ (anat.) pretkomora forkaste, -et v. /fårkaste/ odbaciti, odbijati - forkastelig, -e adj. neprihvatljiv, za odbacivanje forkjøle seg, -et v. /fårçø:le sæi/ prehladiti se forkjølelse/en s. prehlada - forkjølet, -e adj. prehlađen forklare, -te v. /fårklaire/ objasniti, objašnjavati forklaring/en s. objašnjenje forkle/et, pl. -klær s. /fårkle/ kecelja forkorte, -et v. /fårkårte/ skratiti, skraćivati forkortelse/en s. skraćenica - forkortet, -e adj. skraćen forkunnskaper s. /fårkunnskaipær/ predznanja forkynne, -te v. /fårkynne/ pridikovati; proglasiti, objaviti - forkynnelse/en s. propoved; objava
forlag forlag/et s. /fårlag/ izdavačka kuća - forlagsrett/en s. autorsko pravo forlange, -te v. /fårlaŋe/ zahtevati, tražiti forlate, -lot, -latt v. /fårla:te/ napustiti; oprostiti forlatelse/en s. izvinjenje - Om forlatelse! Izvinite forlatt, -e adj. napušten, ostavljen forlegen, -t, -gne adj. /fårlegen/ snebivljiv. zbunjen forlegenhet/en s. zbunjenost forlegge, -la, -lagt v. /fårlegge/ zagubiti; objaviti forlenge, -te v. /fårleŋe/ produžiti, produžavati forlengelse/en s. produženje, produžetak forlik/et s. /får!i:k/ (jur.) pomirenje, poravnjanje, sporazum - forliksråd/et s. mirovno veće forlove seg, -et v. /fårlåve sæi/ veriti se - forlovelse/en s. veridba - forlovelsesring/en s. verenički prsten forlover/en, pl. -e s. venčani kum - forlovet, -e adj. veren foløp/et s. /fårlo:p/ tok, razvoj - forløpe, -løp, -løpt v. proticati, razvijati se forløper/en, pl. -e s. /fårlo:per/ preteča forløsning/en s. /fårløsniŋ/ porođaj form/en s. /fårm/ oblik, forma; stanje - forme, -et v. oblikovati - forming/en s. oblikovanje formalitet/en s. /fårmalite:t/ formalnost formann/en, pl. -menn s. /fårmann/ predsednik, predsedavajući; poslovođa format/et s. /fårmat/ format, veličina - formatere, -te v. formatirati formel/en, pl. -mler s. /fårmel/ formula formell, -elt, -e adj. /fårmell/ formalan formere seg, -te v. /fårmære sæi/ razmnožavati se formering/en s. razmnožavanje formiddag/en s. /fårmiddag/ pre podne - i formiddag danas pre podne formidle, -et v. /fårmidle/ prenositi, posredovati formidler/en, pl. -e s. posrednik - formidling/en s. posredovanje
64
65
forråd
formilde, -et v. /fårmilde/ ublažiti forminske, -et v. /fårminske/ smanjiti formode, -et v. /fårmo:de/ pretpostaviti - formodentlig adv. po svoj prilici - formodning/en s. pretpostavka formue/en s. /flrmue/ imovina, imetak formular/et s. /fårmula:r/ formular, obrazac formulere, -te v. /fårmulæ:re/ formulisati formulering/en s. formulacija formål/et s. /fårmå:l/ svrha, cilj - formålstjenlig, -e adj. svrsishodan fornavn/et s. /fåmavn/ (krsno) ime fornekte, -et v. /fårnekte/ odricati, poricati fornuft/en s. /fåmuft/ razum, pamet - sunn fornuft zdrav razum - fornuftig, -e adj. razuman - fornuftsstridig, -e adj. protivan razumu, besmislen fornye, -et v. /fåmy:e/ obnoviti; produžiti - fornyelse/en s. obnova, produženje fornærme, -et v. /fåmærme/ vredati, uvrediti fornærmelig, -e adj. uvredljiv - fornærmelse/en s. uvreda - fornærmet, -e adj. uvreden fornøyd, -e adj. /fårnøyd/ zadovoljan - fornøyelse/en s. zadovoljstvo forover adv. /fårå:ver/ prema napred forplante seg, -et v. /fårplante sæi/ razmnožiti se; širiti se forplantning/en s. razmnožavanje forplikte seg, -et v. /fårplikte sæi/ obavezati se forpliktelse/en s. obaveza - forpliktet, -e adj. obavezan forpost/en s. /fårpåst/ predstraža forpurre, -et v. /fårpure/ osujetiti, pokvariti forrest adv. /flrrest/ sasvim napred forresten adv. /fårrestn/ uostalom forretning/en s. /fårretniŋ/ prodavnica; posao forretningsmann/en, pl. -menn s. poslovni čovek forrett/en s. /fårrett/ predjelo forræder/en, pl. -e s. /fårræ:der/ izdajnik - forræderi/et s. izdaja - forrædersk, -e adj, izdajnički forråd/et s. /fårrå:/ zaliha
forråde forråde, -te v. /fårrå:de/ izdati, odati forsamling/en s. /fåʃamliŋ/ skup, zbor forseelse/en s. /fåʃeelse/ prekršaj forsegle, -et v. /fåʃegle/ zapečatiti - forseglet, -e adj. zapečaćen forsendelse/en s. /fåʃendelse/ pošiljka forsikre, -et v. /fåʃikre/ osigurati - forsikring/en s. osiguranje - forsikringspremie/en s. premija osiguranja - forsikringsselskap/et s. osiguravajuće društvo forsikringstaker/en, pl. -e s. osiguranik forsiktig, -e adj. /fåʃikti/ oprezan - forsiktighet/en s. opreznost, predostrožnost - forsiktighetsregler s. mere predostrožnosti forsinke, -et v. /fåʃinke/ usporavati, odugovlačiti - bli forsinket zakasniti - forsinkelse/en s. kašnjenje forske, -et v. /fåʃke/ istraživati - forsker/en, pl. -e s. istraživač, naučnik - forskning/en s. istraživanje forskjell s. /fåʃell/ razlika - til forskjell fra za razliku od - forskjellig, -e adj. različit forskrekke, -et v. /fåʃkrekke/ uplašiti, zaprepastiti forskrekkelig, -e adj. strašan, užasan - forskrekkelse/en s. užas - forskrekket, -e adj. zaprepašćen forskremt, -e adj. /fåʃkremt/ preplašen, prepadnut forskrift/en s. /fåʃkrift/ propis, odredba forskudd/et s. /fåʃkudd/ akontacija - på forskudd unapred - forskuddsbetaling/en s. plaćanje unapred forskyve, -skjøv, -skjøvet v. /fåʃky:ve/ pomeriti forskåne, -et v. /fåʃkå:ne/ štedeti, poštedeti (nekoga od nečega) forslag/et s. /fåʃlag/ predlog - stille/framsette et forslag podneti predlog forsmak/en s. /fåʃma:k/ nagoveštaj, predosećaj forsnevring/en s. /fåʃnevriŋ/ (med.) suženje forsone, -et v. /fåʃo:ne/ pomiriti - forsoning/en s. pomirenje - forsonlig, -e adj. pomirljiv forspill/et s. /fåʃpili/ predigra forsprang/et s. /fåʃpraŋ/ prednost
66
67
fortapt
forstad/en s. /fåʃtad/ predgrađe forstand/en s. /fåʃtand/ razum, pamet; smisao - forstandig, -e adj. razuman, pametan forsterke, -et v. /fåʃtærkæ/ pojačati - forsterker/en s. pojačalo - forsterkning/en s. pojačanje forstillelse/en s. /fåʃtillelse/ pretvaranje forstoppelse/en s. /fåʃtåppelse/ (med.) zatvor forstrekke, -et v. /fåʃtrekke/ (med.) istegnuti, istezati (mišić) - forstrekking/en s. istezanje (mišića) forstue, -et v. /fåʃtue/ iščašiti, uganuti - forstuet, -e adj. uganut - forstuing/en s. iščašenje, uganuće forstumme, -et v. /fåʃtumme/ zanemeti forstyrre, -et v. /fåʃtyrre/ smetati, uznemiravati forstyrrelse/en s. uznemiravanje, smetnja - forstyrret, -e adj. poremećen forstørre, -et v. /fåʃtørre/ uveličati, uvećati forstørrelse/en s. uveličavanje forstå, -stod, -stått v. /fåʃtå/ razumeti - forståelig, -e adj. razumljiv - forståelse/en s. razumevanje - j forståelsesfull, -t, -e adj. pun razumevanja forsvar/et s. /fåʃva:r/ odbrana - forsvare, -te v. braniti, odbraniti forsvarlig, -e adj. /fåʃva:rli/ prihvatljiv forsvinne, -svant, -svunnet v. /fåʃvinne/ nestati, gubiti se, iščeznuti - forsvunnet, -e adj. nestao forsyne, -te v. /fåʃy:ne/ snabdeti - forsyne seg poslužiti se - forsyning/en s. snabdevanje forsøk/et s. /fåʃø:k/ pokušaj - forsøke, -te v. pokušati forsømme, -te v. /fåʃomme/ zanemariti, zapustiti forsømmelse/en s. propust, nemar - forsømt, -e adj. zanemaren forsørge, -et v. /fåʃørge/ izdržavati - forsørger/en, pl. -e s. hranilac for så vidt adv. /få jå vit/ u neku ruku, donekle fort, -e adj. /fort/ brz - forte seg, -et v. žuriti se fortann/en,pl. -tenner s. /fårtann/ prednji zub fortapt, -e adj. /fårtapt/ izgubljen i
fortau fortau/et s. /fårtau/ trotoar fortegnelse/en s. /fårtejnelse/ spisak, popis fortelle, -talte, -talt v. /fårtelle/ pripovedati, pričati forteller/en, pl. -e s. pripovedač - fortelling/en s. pripovetka fortid/en s. /fårtid/ prošlost fortie, -dde v. /fårtie/ prećutati. prećutkivati fortjene, -te v. /fårtjeme/ zaslužiti - fortjeneste/en s. zasluga; zarada, dobit - fortjenstfull, -t, -e adj. zaslužan - fortjent, -e adj. zaslužen fortløpende adj. /fårtlo:pene/ tekući fortolke, -et v. /fårtålke/ tumačiti, protumačiti fortolkning/en s. tumačenje fortolle, -et v. /fårtålle/ cariniti, ocariniti fortone seg, -te v. /flrto:ne sæi/ izgledati, činiti se fortreffelig, -e adj. /fårtreffeli/ izvrstan fortrenge, -te v. /fårtreŋe/ istiskivati, isterati fortrinn/et s. /fårtrinn/ prednost - fortrinnsrett/en s. pravo prvenstva - fortrinnsvis adv. prvenstveno fortrolig, -e adj. /fårtro:li/ poverljiv; upoznat, upućen fortrolighet/en s. poverljivost; upućenost fortsatt adv. /fårtsatt/ i dalje, još (uvek) fortsette, -satte, -satt v. /fårtsette/ produžiti, nastaviti fortsettelse/en s. nastavak fortvile, -te v. /fårtvi:le/ očajavati - fortvilelse/en s. očajanje, očaj - fortvilet, -e adj. očajan, očajnički fortynne, -et v. /flrtynne/ razrediti, razredivati forulempe, -et v. /flrulempe/ smetati (nekome), uvrediti forum/et s. /fårum/ forum forunderlig, -e adj. /fårundærli/ čudan, čudnovatforundre, -et v. čuditi - forundret, -e adj. začuđen forundring/en s. čuđenje, iščuđavanje forurense, -et v. /flrurense/ zagaditi - forurenset, -e adj. zagađen - forurensning/en s. zagađenje forut adv. /fårut/ pre, ispred (nečega) forutanelse/en s. /fårutanelse/ slutnja, predosećanje foruten prep. /fårutn/ osim, pored (nečega)
68
69
fotball
forutgående adj. /fårutgåene/ prethodni forutinntatt, -e adj. /fårutintat/ predubeden forutse, -så, -sett v. /fårutse:/ predviđati forutsetning/en s. /fårutsetniŋ/ preduslov, pretpostavka - forutsette, -satte, -satt v. pretpostaviti forutsi, -sa, -sagt v. /fårutsi:/ predskazivati forutsigelse/en s. predskazanje forvalte, -et v. /fårvalte/ raspolagati, rukovoditi (nečim) - forvaltning/en s. uprava, administracija forvandle, -et v. /fårvandle/ pretvoriti, preobraziti forvandling/en s. preobražaj, pretvaranje forveksle, -et v. /fårveksle/ mešati, brkati, pobrkati forveksling/en s. brkanje, zabuna forvente, -et v. /fårvente/ očekivati - forventning/en s. očekivanje - forventningsfull, -t, -e adj. pun očekivanja forverre, -et v. /fårverre/ pogoršati - forverring/en s. pogoršanje forvirre, -et v. /fårvirre/ zbuniti - forvirret, -e adj. zbunjen - forvirring/en s. zbunjenost A forvrenge, -te v. /fårvreŋe/ iskriviti, izopačiti forvri, -dde v. /fårvri/ (med.) istegnuti, iščašiti for øvrig adv. /får øvri/ inače, pored toga; uostalom forårsake, -et /fåråʃa:ke/ prouzrokovati, izazvati fosfor/en s. /fåsfår/ fosfor foss/en s. /fås/ vodopad foster/et s. /fåstær/ embrion; fetus fostervannsprøve/en s. (med.) analiza plodove vode fosterbarn/et s. /fåsterbam/ posvojče - fosterfar/en s. poočim - fosterforeldre s. poočim i pomajka fostermor/ei s. pomajka fot/en, pl. føtter s. /fot/ stopalo - fotavtrykk/et s. otisak stopala - fotpleie/en s. pedikir - fotspor/et s. stopa, trag stopala - fotsåle/en s. đon fotball/en s. /fotbal/ fudbal - fotballbane/en s. stadion fotballkamp/en s. fudbalska utakmicafotballspiller/en, pl. -e s. fudbaler - fotballtrening/en s. fudbalski trening
fotbremse fotbremse/en s. /fotbremse/ nožna kočnica fotfeste/et s. /fotfeste/ uporište fotgjenger/e, pl. -e s. /fotjeŋær/ pešak - fotgjengerfelt/et s. pešački prelaz fotoapparat/et s. /fo:toappara:t/ foto aparat fotograf/en s. /fo:togra:f/ fotograf - fotografere, -te v. fotografisati - fotografi/et s. fotografija fotokopi/en s. /fåtåkåpi/ fotokopija - fotokopiere, -te v. fotokopirati fra prep. /fra/ od; iz; sa fradrag/et s. /fradrag/ odbitak frafalle, -falt, -falt v. /frafalle/ odustati, odustajati frakk/en s. /frakk/ mantil frakt/en s. /frakt/ prevoz, transport - fraktbrev/et s. tovami list - frakte, -et v. prevoziti, transportovati fraktfri, -tt, -e adj. bez vozarine fram adv. /fram/ napred; napolje - framme adv. napred, spreda; na vidiku - framover adv. /framå:ver/ napred frambringe, -brakte, -brakt v. /frambriŋe/ stvoriti; prouzrokovati framdrift/en s. /framdrift/ pogon; podstrek framfor prep. /framfår/ ispred (nečega), pred (nečim); nego - framfor alt pre svega framgang/en s. /framgaŋ/ napredak, uspeh framgangsmåte/en s. /framgaŋsmå:te/ postupak framheve, -et v. /framhe:ve/ isticati - framhevet, -e adj. istaknut framkalle, -te v. /framkalle/ izazivati, izazvati framlegg/et s. /framlegg/ predlog frammøte/et s. /frammø:te/ učešće (publike); dolaženje framsete/et s. /framse:te/ prednje sedište framsette, -satte, -satt v. /framsette/ iznositi, postaviti framsette et krav postaviti zahtev framskritt/et s. /framskritt/ napredak framskutt, -e adj. /framskutt/ istaknut framstille, -te v. /framstille/ predstavljati; proizvoditi framstilling/en s. prikaz; proizvodnja
70
71
fremst
framstående adj. /framstå:ene/ isturen; istaknut framsynt, -e adj. /framsynt/ dalekovid. pronicljiv framtid/en s. /framti:d/ budućnost - framtidig, -e adj. budući framtoning/en s. /framto:niŋ/ pojava, figura framtre, -trådte, -trådt v. /framtre/ pojaviti se, nastupati framtredende adj. istaknut Frankrike s. /frankri:ke/ Francuska - fransk, -e adj. francuski - franskmann/en, pl. -menn s. Francuz fraråde, -te v. /frarå:de/ odvraćati, odgovarati frase/en s. /fra:se/ fraza frastøtende adj. /frastø:tene/ odvratan frata, -tok, -tatt v. /frata:/ povlačiti se, povući se (s položaja) - fratredelse/en s. povlačenje (s položaja) fravike, -vek, -veket v. /fravi:ke/ odustajati (od nečega), ustupiti - fravikelse/en s. odustajanje fravær/et s. /fravæ:r/ odsustvo, izostanak - fraværende adj. odsutan; rasejan fred/en s. /fre:d/ mir - La meg være i fred! Pusti me na miru! - i fred og ro na miru - fredelig, -e adj. miran, miroljubiv - fredsavtale/en s. mirovni ugovor fredsforhandlinger s. mirovni pregovori fredag/en s. /fre:dag/ petak fregne/en s. /fregne/ pege - fregnet, -e adj. pegav frekk, frekt, -e adj. /frekk/ bezobrazan, drzak frekkhet/en s. drskost, bezobrazluk frekvens/en s. /frekvens/ frekvencija, učestalost frekvent, -e adj. frekventan, učestao frelse, -te, -t v. /frelse/ spasavati, izbavljati - frelse/en s. spas, spasavanje fremdeles adv. /fremde:les/još uvek fremme, ret v. /fremme/ unapređivati, unaprediti fremmed, -e adj. /fremmed/ stran, tuđ, nepoznat fremmedlegeme/et s. (med.) strano telo fremmedspråklig, -e adj. kojima norveški nije maternji jezik fremst adv. /fremst/ napred, na čelu
frese frese, -te v. /fre:se/ cvrčati, prštati; (tekn.) glodati, frezati fresemaskin/en s. glodalica, freza fri, -tt, -e adj. /fri:/ slobodan; besplatan - fri, -dde v. osloboditi - fridag/en s. slobodan dan - friminutt/et s. mali odmor u školi fri, -dde v. /fri:/ prositi, zaprositi - frier/en, pl. -e s. prosilac, prosac - frieri/et s. prosidba frifinne, -fant, -funnet v. /frifinne/ osloboditi (optužbe) - frifinnelse/en s. oslobađajuća presuda frigid, -e adj. /frigird/ frigidna - frigiditet/en s. frigidnost frigjøre, -gjorde, -gjort v. /frijø:re/ osloboditi, oslobađati frigjører/en, pl. -e s. oslobodilac - frigjøring/en s. oslobođenje frihet/en s. /fri:het/ sloboda frikjenne, -te v. /friçenne/ oslobađati, osloboditi frikjennelse/en s. oslobađajuća presuda friksjon/en s. /frikʃo:n/ frikcija, trenje friluftsliv/et s. /friluftsli:v/ boravak u prirodi friluftsområde/et s. rekreativno područje frimerke/et s. /frimerke/ poštanska marka friminutt/et s. /fri:minutt/ odmor u školi frisk, -t, -e adj. /frisk/ zdrav; svež - frisk som en fisk zdrav kao dren - friskne, -et v. ozdraviti frist/en s. /frist/ rok - ved fristens utløp po isteku roka - oversitte en frist prekoračiti rok friste, -et v. /friste/ kušati, iskušavati, primamiti fristelse/en s. iskušenje - falle for fristelse podleći iskušenju - stå imot en fristelse odoleti iskušenju fristende adj. primamljiv frisyre/en s. /frisy:re/ frizura frisør/en s. /frisø:r/ frizer frita, -tok, -tatt v. /frita:/ osloboditi (nekoga nečega) fritak/et s. oslobađanje (od nečega) fritid/en s. /friti:d/ slobodno vreme, dokolica fritidsaktivitet/en s. aktivnost u slobodno vreme frivillig, -e adj. /frivilli/ dobrovoljan frodig, -e adj. /fro:di/ bujan
72
73
funksjon
frokost/en s. /fro:kåst/ doručak front/en s. /frånt/ čelo, prednja strana - frontkollisjon/en s. frontalni/čeoni sudar - frontlys/et s. prednje svetio frontrute/en s. šofer-šajbna frosk/en s. /fråsk/ žaba frossen, -t, -sne adj. /fråsn/ zamrznut, smrznut frost/en s. /fråst/ mraz - frostskade/en s. promrzlina frue/en s. /fru:e/ gospođa frukt/en s. /frukt/ voće - frukthage/en s. voćnjak fruktsalat/en s. voćna salata fruktbar, -t, -e adj. /fruktba:r/ plodan - fruktbarhet/en s. plodnost - fruktesløs, -t, -e adj. neplodan, jalov frustrasjon/en s. /frustraʃo:n/ frustracija, razočaranost frustrert, -e adj. izfrustriran, razočaran frykt/en s. /frykt/ strah, bojazan - frykte, -et v. strahovati, bojati se, plašiti se - fryktelig, -, -e adj. strašan, grozan fryktsom, -t, -me adj. plašljiv fryse, frøs, frosset v. /fry:se/zamrznuti se, slediti se; ozepsti - fryseboks/en s. zamrzivač sa poklopcem frysedisk/en s. otvoreni zamrzivač u radnji fryseskap/et s. zamrzivač (s vratima) frø/et s. /frø:/ seme - frø, -dde v. rasejati frøken/en s. /frø:ken/ gospođica fugl/en s. /fugi/ ptica - fuglebur/et s. kavez za ptice fugleperspektiv/et s. ptičija perspektiva fukte, -et v. /fukte/ vlažiti, kvasiti - fuktig, -e adj. vlažan fuktighet/en s. vlaga full, -t, -e adj. /full/ pun, potpun, ceo; pijan fullføre, -te v. /fullfø:re/ završiti, dovršiti fullkommen, -t, -mne adj. /fijllkåmmen/ savršen fullkommenhet/en s. savršenstvo fullmakt/en s. /fullmakt/ punomoć fullstendig, -e adj. /fullstendi/ potpun, ceo fundament/et s. /fundament/ osnov, temelj fungere, -te v. /fuŋæ:re/ funkcionisati funksjon/en s. /funkʃo:n/ funkcija, delovanje funksjonshemmet, -, -e adj. hendikepiran
funksjonær funksjonær/en s. /funkʃonæir/ funkcioner funksjonell, -elt, -e adj. /funkʃonell/ funkcionalan funn/et s. /funn/ nalaz, nalazište furu/en s. /furu/ bor, borovina - furumøbler s. nameštaj od borovine - furuskog/en s. borova šuma futteral/et s. /futtera:l/ futrola futurum/et s. /futu:rum/ buduće vreme m fy! int. /fy:/ fuj! fyke, føk, føket v. /fy:ke/ leteti. juriti fyldig, -e adj. /fyldi/ debeljuškast, bucmast fylke/et s. /fylke/ srez, pokrajina - fylkesmann/en, pl. -menn s. predsednik sreza fyll/en s. /fyll/ punjenje; nadev, fil fylle, -te v. /fylle/ puniti, popuniti - fylle opp puniti, napuniti - fylle ut popuniti, ispuniti fyllefest/en s. /fyllefest/ pijanka - fyllik/en s. pijanica fylling/en s. /fylliŋ/ đubrište, smetlište; plomba; fil fyr/en s. /fy:r/ momak fyr/en s. /fy:r/ vatra - fyre, -te v. ložiti - fyre av paliti, ispaliti - fyring/en s. loženje - fyringsolje/en s. ulje za loženje - fyrverkeri/et s. vatromet fyrstikk/en s. /fyʃtikk/ šibica fysikalsk, -e adj. /fysikalsk/ fizikalni - fysikalsk behandling fizikalna terapija fysiker/en, pl. -e s. /fysikær/ fizičar - fysikk/en s. fizika fysiologisk, -e adj. /fysiålå:gisk/ fiziološki fysioterapeut/en s. /fy:siåterapeut/ fizioterapeut fysioterapi/en s. fizioterapija fysisk, -e adj. /fysisk/ fizički fysj int. /fyʃ/ fuj, sram te bilo fæl, -t, -e adj. /fæ:l/ užasan, strašan fø, -dde v. /fø:/ hraniti - føde/en s. ishrana føde, -te v. /fo:de/ rađati, roditi - fødeavdeling/en s. odeljenje za porođaje føderasjon/en s. /føderaʃo:n/ federacija - føderal, -t, -e adj. federalni, savezni
74
fødsel/en, pl. fødsler s. /fødsel/ porođaj; rođenje fødselsattest/en s. krštenica - fødselsdag/en s. rođendan - fødselsnummer/et, pl. -numre s. broj rođenja fødselspermisjon/en s. porodiljsko odsustvo fødselsrate/en s. natalitet - fødselsregister/et s. matična knjiga rođenih - fødselsår/et s. godina rođenja føflekk/en s. /føflekk/ mladež føle, -te v. /fø:le/ osećati, osetiti - føle seg osećati se følelse/en s. osećanje, osećaj - følelsesløs, -t, -e adj. bezosećajan, neosetljiv følge, fulgte, fulgt v. /følge/ pratiti, otpratiti - følge etter slediti; naslediti - følge med biti u toku - følge opp nastaviti følge/en s./følge/ posledica - få alvorlige følger imati ozbiljne posledice - ta følgene av noe prihvatiti posledice følge/et s. /følge/ društvo; povorka følgebrev/et s. /følgebre:v/propratno pismo følgende adj. /følgene/ sledeći følsom, -t, -me adj. /følsåm/ osetljiv; osećajan følsomhet/en s. osetljivost, osećajnost j føne, -et v. /fø:ne/ sušiti fenom - føner/en s. fen fønvind/en s. /fonvin/ topao i suv vetar før prep. /fø:r/ pre (nečega), pred (nešto) - før adv. ranije, pre - før i tiden ranije, nekada - før konj. pre nego što føre, -te v. /fø:re/ voditi; voziti - føre bort odvesti føre fram dovoditi - føre inn uvoditi - føre med seg povlačiti sa sobom - føre til dovesti do førekteskapelig, -e adj. /fø:rekteskapeli/ predbračni fører/en, pl. -e s. /fø:rer/ vozač, šofer - førerkort/et s. vozačka dozvola - førerprøve/en s. vozački ispit førskole/en s. /føʃko:le/ predškolsko førskolelærer/en, pl. -e s. vaspitač, vaspitačica først adv. /føʃt/ prvi; u početku; napred; već - først og fremst pre svega første tall /føʃte/ prvi - førstehjelp/en s. prva pomoć førsteklasses adj. prvoklasan førti tall /førti/ četrdeset få adj. malo, nekoliko; malobrojan
få få, fikk, fått v. /få/ dobiti - få tak i nabaviti - få øye på uočiti, spaziti får/et s. /få:r/ ovca - fårekjøtt/et s. ovčetina - fårikål/en s. jelo od kuvanog kupusa i jagnjetine
gaffel/en, pl. -fler s. /gaffæl/ viljuška gal, -t, -e adj. /ga:I/ lud, blesav, šašav - galskap/en s. ludilo.ludost - galt adv. pogrešno, neispravno galant, -e adj. /galant/ galantan galle/en s. /galle/ žuč - galleblære/en s. žučna kesa gallestein/en s. kamen u žuči galleri/et s. /galleri/ galerija gamble, -et v. /gamble/ kockati se gammel, -t, -mle adj. /gammæl/ star - gammeldags adj. staromodan gane/en s. /ga:ne/ (anat.) nepce - åpen gane (med.) zečija usna gang/en s. /gaŋ/ tok; kretanje - sette i gang med započeti holde noe i gang održavati gang/en s. /gaŋ/ put - denne gangen ovaj put - en gang til još jedanput - mange ganger mnogo puta - med en gang odmah - siste gang poslednji put gang/en s. /gaŋ/ hodnik; staza gange, -et v. /gaŋe/ množiti, pomnožiti - gangetabell/en s. tablica množenja ganske adv. /ganske/ prilično; sasvim, potpuno gap/et s. /ga:p/ otvorena usta, ždrelo; zev - gape, -te v. zinuti, zjapiti
76
77
geometrisk
garantere, -te v. /garantæ:re/ garantovati - garanti/en s. garancija - garantibrev/et s. garantno pismo garasje/en s. /gara:ʃe/ garaža garderobe/en s. /garderå:be/ garderoba gardin/en s. /gardi:n/ zavesa gartner/en, pl. -e s. /gartnær/ baštovan gasbind/et s. /gasbin/ gaza gass/en s. /gass/ gas. plin - gassmaske/en s. gas-maska - gasspedal/en s. pedala za gas - gassverk/et s. plinara gate/ei s. /ga:te/ ulica - gatekryss/et s. raskrsnica gatelys/et s. ulično osvetljenje gave/en s. /ga:ve/ poklon - gavmild, -t, -e adj. darežljiv gebiss/et s. /gebiss/ proteza, veštački zubi gebyr/et s. /geby:r/ taksa gedigen, -t, -gne adj. /gedi:gen/ čist, pravi; raskošan; geit/en s. /jeit/ koza - geitost/en s. kozji sir - geitebukk/en s. jarac gelé/en s. /jele/ žele gen/en s. /gen/ gen general/en s. /genera:l/ general generalforsamling/en s. /genera:lfåʃamliŋ/ generalna skupština - generalsekretær/en s. generalni sekretar generalisere, -te v. /generalisæ:re/ generalizovati. uopštavati - generalisering/en s. uopštavanje generasjon/en s. /generaʃo:n/ generacija generell, -elt, -e adj. /ʃenerell/ opšti generøs, -t, -e adj. /ʃenerø:s/ darežljiv genetiker/en, pl. -e s. /gene:tiker/ genetičar - genetikk/en s. genetika - genetisk, -e adj. genetski geni/et s. /ʃeni/ genije genial, -t, -e adj. /genia:l/ genijalan genocid/en s. /genosid/ genocid genre/en s. /ʃanger/ žanr, pravac genser/en, pl. -e s. /gensær/ džemper geograf/en s. /geågra:f/ geograf-geografi/en s. geografija geologisk, -e adj. /geålå:gisk/ geološki geometrisk, -e adj. /geåmetrisk/ geometrijski
germansk germansk, -e adj. /germansk/ germanski gest/en s. /gest/ gest gestikulasjon/en s. /gestikolaʃo:n/ gestikulacija gestikulere, -te v. gestikulirati gevinst/en s. /gevinst/ zarada, dobit; premija gevær/et s. /gevæ:r/ puška geysir/en s. /gejsi:r/ gejzir gi, gav, gitt v. /ji:/ dati; pružiti; pokloniti - gi igjen vraćati - gi opp predavati se, posustajati - gi seg predavati se, posustati - gi ut izdati, objaviti gidde, -et v. /jidde/ imati volju, biti raspoložen gift, -e adj. /jift/ venčan, udata, oženjen - gifte seg, -et v. venčati se, udati se, oženiti se - giftering/en s. burma giftermål/et s. venčanje gift/en s. /jift/ otrov - giftig, -e adj. otrovan gikt/en s. /jikt/ (med.) reuma, reumatizam - giktfeber/en s. (med.) zapaljenje zglobova gin/en s. /dsjin/ džin gips/en s. /jips/ gips - gipse, -et v. gipsovati gir/et s. /ji:r/ menjač brzine - gire, -et v. menjati brzine - girstang/en s. drška menjača giro/en s. /jiro/ žiro, žiro-račun - giroblankett/en s. uplatnica ili isplatnica za žiro račun gissel/en, pl. -sier s. /gissel/ talac gitar/en s. /gita:r/ gitara - gitarist/en s. gitarista gitarstrengt/en s. žica na gitari gitter/et, pl. -tre s. /gitter/ rešetka gjedde/en s. /jedde/ štuka gjeld/en s. /jeld/ dug - stå i gjeld til dugovati, biti dužan - gjeldsbrev/et s. kreditno pismo, zadužnica gjelde, gjaldt, gjeldt v. /jelde/ važiti; ticati se, raditi se når det gjelder što se tiče, kada je reč o gjemme, -te s. /jemme/ kriti, sakriti; sačuvati gjemmested/et s. skrovište gjemsel/et s. /jemsel/ žmurke gjeng/en s. /jeŋ/ grupa, društvo, družina gjenge/en s. /jeŋe/ (teku.) navoj, zavojnica
78
79
gjensyn
gjengi, -gav, -gitt v. /jenji:/ prepričati; opisati gjengjeld/en s. /jenjeld/ kompenzacija, zamena gjengjelde, -te, -t v. uzvraćati - til gjengjeld za uzvrat gjenkjenne, -te v. /jençenne/ prepoznati gjenlyd/en s. /jenly:d/ odjek - gjenlyde, -lød, -lydt v. odjekivati gjennom prep. /jennåm/ kroz; putem (nečega); tokom gjennom adv. skroz, sasvim gjennombrudd/et s. /jennåmbrudd/ prodor, proboj gjennomfart/en s. /jennåmfart/ prolaz, prelaz gjennomfartsåre/et s. prolazna saobraćajnica gjennomføre, -te v. /jennåmfo:re/ sprovoditi gjennomføring/en s. sprovođenje - gjennomført, -e adj. dosledan, konsekventan gjennomgang/en s. /jennåmgaŋ/ prolazgjennomgangstrafikk/en s. prolazni saobraćaj gjennomgå, -gikk, -gått v. /jennåmgå:/ preživeti, propatiti; obrađivati; pregledati - gjennåmgåelse/en s.obrada, pregled gjennomsiktig, -e adj- /jennåmsikti/ proziran gjennomskue, -et v. /jennåmsku:e/ prozirati, prozreti gjennomsnitt/et s. /jennåmsnitt/ prošek - gjennomsnittlig, -e adj. prosečan - i gjennomsnitt u prošeku gjennomtrekk/en s. /jennåmtrekk/ promaja gjenoppdage, -et v. /jenåppda:ge/ ponovo otkriti gjenoppfriske, -et v. /jenåppfriske/ osvežiti gjenopplive, -et v. jenåppli:ve/ oživljavati gjenoppliving/en s. oživljavanje gjenopprette, -et v. /jenåpprette/ ponovo uspostaviti gjenreise, -te v. 'jenræ:ise/ obnoviti, ponovo izgraditi gjensidig, -e adj. /jensirdi/ obostran, uzajaman gjenskape, -te v. /jenska:pe/ preslikati gjenstand/en s. /jenstand/ predmet, stvar; objekat gjenstridig, -e adj. /jenstri:di/ tvrdoglav gjenstå, -stod, -stått v. /jenstå:/ preostajati. ostati gjensyn/et s. /jensyn/ ponovno viđenje - På gjensyn! Do viđenja!
gjenta gjenta, -tok, -tatt v. /jenta/ ponoviti, ponavljati gjentakelse/en s. ponavljanje gjenvinne, -vant, -vunnet v. /jenvinne/ povratiti; preraditi, ponovo koristiti gjerde/et s. /jærde/ ograda gjerne adv. /jæme/ rado, drage volje; slobodno; gbično gjerning/en v. /jæmiŋ/ delo; posao gjerrig, -e adj. /jærri/ škrt - gjerrigknark/en s. cicija gjesp/en s. /jesp/ zevanje - gjespe, -et v. zevati gjest/en s. /jest/ gost - gjeste, -et v. gostovati; posećivati gjestefri, -tt, -e adj. gostoljubiv - gjestefrihet/en s. gostoprimstvo gjette, -et v. /jette/ pogađati, pogoditi, nagađati gjær/en s. /jæ:r/ kvasac - gjære, -et v. vreti, fermentovati gjødsel/en s. /jødsel/ stajsko đubrivo - gjødsle, -et v. đubriti, podubriti gjøre, gjorde, gjort v. /gjø:re/ činiti, raditi - gjøre det bra uspevati u životu/poslu - gjøre det dårlig ne uspevati gjøre opp raščistiti - gjøre sitt beste učiniti sve što je moguće - gjøre slutt prekinuti - gjøre vondt boleti, zaboleti - Det gjøre ingenting! Nema veze! - ha noe å gjøre imati posla gjøremål/et s. /jø:remål/ namera, posao glad, -e adj. /gla:/ radostan, veseo, srećan - være glad for biti drago - være glad i voleti glans/en s. /glans/ sjaj - glansperiode/en s. procvat glass/et s. /glass/ staklo; čaša - glassfiber/en s. staklena vuna - glassverk/et s. fabrika stakla glasu r/en s. /glasu:r/ glazura; gleđ glatt, -e adj. /glatt/ gladak, ravan; klizav - glatte, -et v. gladiti; poravnati - glattkjøring/en s. vožnja po klizavom terenu glede/en s. /gle:de/ radost - glede seg, -et v. radovati se - gledelig, -e adj. radostan glemme, -te v. /glemme/ zaboraviti, zaboravljati glemsel/en s. zaborav - glemsk, -e adj. zaboravan
80
81 gli, gled, glidd v. /gli:/ kliziti; okliznuti se - gli inn uklopiti se - gli ned kliziti na dole - gli over prolaziti glidelås/en s. /gli:delås/ rajsferšlus glimre, -et v. /glimre/ sijati - glimrende adj. sjajan glimt/et s. /glimt/ bljesak, zračak - glimte, -et v. blesnuti glipp/en s. /glipp/ propust - gå glipp av propustiti - glippe, glapp, glippet v. ispustiti glitter/et s. /glitter/ sjaj - glitre, -et v. blistati glo/en, pl. glør s. /glo:/ žeravica, žar - gloende adj. užaren global, -t, -e adj. /glåba:l/ globalan, svetski glukose/en s. /glukå:se/ glukoza glød/en s. /glø:d/ žar, sjaj - gløde, -et v. usijavati se, žariti se; izgarati - glødelampe/ei s. sijalica - glødende adj. usijan, užaren; vatren gnage, -de v. /gna:ge/ glodati; gristi gnagsår/et s. /gnagså:r/ žulj na nozi gni, -dde v. /gni:/ trljati, protrljati gnier/en, pl. -e s. /gni:er/ cicija, škrtica gnist/en s. /gnist/ iskra, varnica - gnistre, -et v. vamičiti god, -t, -e adj. /go:/ dobar - godartet, -e adj. dobroćudan gode/et s. dobro, blago - godhet/en s. dobrota godhjertet, -e adj. dobrodušan - godlynt, -e adj. dobroćudan godkjenne, -te v. /go: çenne/ odobravati, priznavati godkjenning/en s. odobrenje, priznanje - godkjent, -e adj. odobren, priznat godstog/et s. /gotstå:g/ teretni voz godta, -tok, -tatt v. /gota:/ prihvatiti godtgjørelse/en s. /gåtjø:relse/ naknada godtroende adj. /gotro:ene/ lakoveran, naivan godvilje/en s. /go:vilje/ dobra volja - godvillig, -e adj. dobrovoljan golfstrømmen s. /gålfstrømmen/ Golfska struja gomme/en s. /gåmme/ (anat.) desni (pl.) gonoré/en s. /gånåree/ (med.) gonoreja, triper grad/en s. /grad/ stepen; mera - i høy grad u velikoj meri til en viss grad donekle
grad
gradvis gradvis adv. /gradvis/ postepen grafiker/en, pl. -e s. /gra:fiker/ grafrčar - grafikk/en s. grafika - grafisk, -e adj. grafički gram/met s. /gram/ gram gramatikk/en s. /gramatikk/ gramatika - grammatisk, -e adj. gramatički gran/en s. /gra:n/jela - granbar/et ?. jelovo granje granske, -et, -et v. /granske/ ispitivati, razmatrati granskning/en s. ispitivanje grapefrukt/en s. /greipfrukt/ grejpfrut gratis adj. /gra:tis/ besplatan gratulasjon/en s. /gratulaʃo:n/ čestitka - gratulere, -te v. čestitati - Gratulerer med dagen! Srećan rođendan! grav/en s. /gra:v/ grob; jama - gravferd/en s. sahrana gravlegge, -la, -lagt sahraniti - gravlund/en s. groblje grave, -de v. /gra:ve/ kopati - grave fram/opp/ut iskopati - grave ned zakopati gravid, -e adj. /gravi:d/ trudna - graviditet/en s. trudnoća gravitasjon/en s. /gravitaʃo:n/ gravitacija gre seg, -dde v. /gre: sæi/ češljati se grei, -t, -e adj. /grei/jasan, pristojan; dobar, prijatan greie/en s. /greie/ stvar - Jeg er lei hele greia Sit sam svega greie, -de v. /greie/ uspreti, moći - greie seg v. snaći se, snalaziti se grein/en s. /grein/ grana greker/en, pl. -e s. /gre:ker/ Grk - gresk, -e adj. grčki grense/en s. /grense/ granica - grense, -et v. graničiti se - grenseløs, -t, -e adj. bezgraničan grenseovergang/en s. granični prelaz grep/et s. /gre:p/ zahvat, stisak; potez gress/et s. /gress/ trava - gressplen/en s. travnjak gresshoppe/en s. /gresshåppe/ skakavac gresskar/et s. /gresskar/ tikva gressløk/en s. /gresslø:k/ sitni luk, vlasac gretten, -t, -tne adj. /gretn/ mrzovoljan, zlovoljan greve/en s. /gre:ve/ grof
82
83
grunnskole
grill/en s. /grill/ roštilj - grille, -et v. pržiti na roštilju grillmat/en s. meso sa roštilja grimase/en s. /grimase/ grimasa grind/en s. /grind/ prtljažnik na krovu automobila grine, -te v. /gri:ne/ plakati; cmizdriti - grinete adj. cmizdrav, mrzovoljan gripe, grep, grepet v. /gri:pe/ hvatati, uhvatiti - gripe etter posegnuti za nečim - gripe fatt i zgrabiti - gripe inn intervenisati - gripe til pribegavati gris/en s. /gri:s/ svinja, prase - grisehus/et s. svinjac griseri/et svinjarija grise, -et v. /gri:se/ prljati, uprljati gro, -dde v. /gro:/ rasti; zarasti grop/en s. /grop/ udubljenje, jamica grosshandel/en s. /gråsshandel/ trgovina na veliko grov, -t, -e adj. /gro:v/ grub; prost - grovhet/en s. grubost, nepristojnost grovbrød/et s. /gro:vbro:/ crni hleb gru/en /gru/ užas - grufull, -t, -e adj. užasan, strašan grue seg, -et v. /grue sæi/ strahovati, plašiti se y grums/et s. /grums/ talog - grumset, -e adj. mutan grundig, -e adj. /grundi/ temeljan - grundighet/en s. temeljitost grunn/en s. /grunn/ razlog; osnova,temelj; tlo - av en eller annen grunn iz nekog razloga - fra grunnen iz osnova, temelja - i grunnen u stvari - legge til grunn obrazložiti - ligge til grunn for biti uzrok nečega - på grunn av zbog grunnlag/et s. /grunnla:g/ osnov, temlej - legge grunnlaget for noe stvoriti osnov za nešto - på grunnlag av na osnovu grunnlegge, -la, -lagt v. /grunnlegge/ osnovati grunnleggende adj. osnovni - grunnlegger/en, pl. - e s. osnivač grunnlov/en s. /grunnlå:v/ ustav - grunnlovsdag/en s. dan ustavnosti grunnskole/en s. /grunnsko:le/ osnovna škola
grunnstoff grunnstoff/et s. /grunnståff/ element grunnvann/et s. /grunnvann/ podzemna voda grunnvoll/en s. /grunnvåll/ temelj, osnov gruppe/en s. /gruppe/ grupa - gruppere, -te v. grupisati grus/en s. /grus/ šljunak grusom, -t, -me adj. /grusåm/ svirep;%žasan grusomhet/en s. svirepost gruve/en s. /gru:ve/ rudnik - gruvedrift/en s. rudarstvo gry, -dde s. /gry:/ svitati gryte/ei s. /gry:te/ šerpa grøft/en s. /grøft/jarak Grønland s. /grønlan/ Grenland grønn, grønt, -e adj. /grønn/ zelena grønnsaker s. /grønnsa:kær/ povrće grønn stær s. /grønn stæ:r/ (med.) glaukom grøt/en s. /grø:t/ kaša grå, -tt, -e adj. /grå:/ siva - gråhåret, -e adj. sed grå stær s. /grå: stæ:r/ (med.) katarakta grådig, -e adj. /grå:di/ pohlepan, lakom - grådighet/en s. pohlepnost, lakomost gråspurv/en s. /gråspurv/ vrabac gråt/en s. /grå:t/ plač - gråte, gråt, grått v. plakati gråvær/et s. /gråvæ:r/ tmurno vreme gud/en s. /gud/ Bog - guddom/men s. božanstvo guddommelig, -e adj. božanski - gudinne/ei s. boginja gudstjeneste/en s. bogosluženje guide/en s. /gaid vodič gul, -t, -e adj. /gu:l/žut - gulfeber/en s. (med.) žuta groznica gulasj/en s. /gu:laʃ/ gulaš gull/et s. /gull/ zlato - gull- adj. zlatan - gullsmed/en s. zlatar gulrot/en, pl. -røtter s. /gulro:t/ šargarepa gulsott/en s. /gullsått/ žutica gulv/et s. /gulv/ pod, patos - gulvteppe/et s. tepih gummi/en s. /gummi/ guma gunst/en s. /gunst/ naklonost
85
gåte
gunstig, -e adj. /gunsti/ povoljan gurgle, -et v. /gurgle/ ispirati grlo; klokotati, grgoljiti gutt/en s. /gutt/ dečak; mladić, momak - guttaktig, -e adj. dečački gyldig, -e adj. /jyldi/ punovažan, pravosnažan gyldighet/en s. važnost gylf/en s. /jylf/ šlic gyllen, -t, -lne adj. /jylln/ zlatan, zlatast gymnas/et s. /gymnais/ gimnazija - gymnasiast/en s. gimnazijalac gymnastikk/en s. /gymnastikk/ gimnastika gynekolog/en s. /gynekålåig/ ginekolog - gynekologi/en s. ginekologija - gynekologisk, -e adj. ginekološki gynge, -et v. /jyŋe/ ljuljati; ljuljati se gørr adv. /gørr/ dosadno gøy adv. /gø:j/ zabavno - gøyal, -t, -e adj. zabavan gå, gikk, gått v. /gå:/ ići, hodati; prolaziti - gå an moguće je - gå av dati otkaz; sići - gå bort umreti - gå for računati se za - gå forbi prolaziti - gå fra zaboraviti, ostaviti - gå framover napredovati - gå igjén ponoviti se - gå igjennom prolaziti, pregledati; propatiti - gå imot biti protiv - gå inn for zalagati se - gå i stykker pokvariti se - gå ned sići - gå om igjen ponavljati se gå opp penjati se; rasti - gå over preći - gå rundt obilaziti - gå seg vill zalutati - gå til stići do; desiti se gå tilbake vratiti se - gå ut izlaziti - gå utover pogađati, pogoditi gågate/ei s. /gåga:te/ pešačka zona går adv. /gå:r/ i går juče - i går morges juče ujutru - i hele går ceo jučerašnji dan gård/en s. /gård/ imanje, gazdinstvo; dvorište gårdsbruk/et s. seosko gazdinstvo gås/ei s. /gå:s/ guska - få gåsehud naježiti se gåte/en s. /gå:te/ zagonetka - gåtefull, -t, -e adj. zagonetan, tajanstven
ha
86
H ha, hadde, hatt v. /ha/ imati - ha fram isticati, istaći ha igjen preostati, ostati - ha imot imati nešto protiv - ha med poneti - ha på napuniti, dopuniti; obući hage/en s. /harge/ bašta. vrt hagl/et s. /hagl/ grad (padavina) hai/en s. /hai/ ajkula haike, -et v. /haike/ autostopirati hake/en s. 'ha:ke/ (anal.) brada hakk/et s. /hakk/ urez, usek - hakke, -et v. seckati; okopavati - hakkespett/en s. detlić hale/en s. /ha:le/ rep - halehvirvei/en s. (anal.) trtični pršljen hall/en s. /hali/ dvorana, sala, hala Halloween s. /hellåirn/ Noć veštica halm/en s. /halm/ slama hals/en s. /hals/grlo, guša - halsbetennelse/en s. upala grla - halsbrann/en s. gorušica - halskjede/en s. ogrlica halspastiller s. bombone za grlo - halsesyke/en s. gušobolja - ha vondt i halsen imati bol u grlu halt, -e adj. /halt/ hrom, ćopav - halte, -et v. hramati halv, -t, -e adj. /halv/ pola - halvdel/en s. polovina halvere, -te v. poloviti - halvpart/en s. polovina halvt adv. polovično - halvtime/en s. pola sata halvveis adv. na pola puta - halvøy/ei s. poluostrvo hammer/en s. /hammer/ čekić - hamre, -et v. udarati čekićem hamp/en s. /hamp/ konoplja, kudelja hamster/en, pl. -e s. /hamster/ hrčak han pron. /han/ on
87 handel/en s. .'handel/ trgovina; posao handelsdepartement/et s. ministarstvo za trgovinu handelsmann/en, pl. -menn s. trgovac handikap/et s. /handikep/ hendikep - handikappet, -e adj. hendikepiran handle, -et v. delovati; trgovati - handlemåte/en s. postupak - handling/en s. radnja; delanje; čin hane/en s. /ha:ne/ petao hank/en s. /hank/ drška (na loncu, šolji...) hanske/en s. /hanske/ (kožna) rukavica hard, -t, -e adj. tvrd; strog; oštar, žestok - hardhet/en s. tvrdoća, čvrstina - hardhjertet, -e adj. nemilosrdan hardkokt, -e adj. tvrdo kuvan hare/en s. /ha:re/ zec - hareskår/et s. (med.) zečja usna harmonere, -r, -te v. /harmånæ:re/ biti u skladu harmoni/en s. sklad, harmonija - harmonisk, -e adj. skladan, harmoničan hsfrpiks/en s. /harpiks/ smola hasj/en s. /haʃ/ hašiš hasselnøtt/en s. /hasselnøtt/ lešnik hast/en s. /hast/ žurba - haste, -et v. žuriti (se) - det haster hitno je hastig, -e adj. /hasti/ brz, užurban; prek - hastighet/en s. brzina - hastverk/et s. žurba hat/et s. /ha:t/ mržnja - hate, -et v. mrzeti - hatsk, -e adj. pun mržnje hatt/en s. /hatt/ šešir haug/en s. /haug/ brežuljak, uzvišica; gomila - haugevis adv. na gomilu, puno hauk/en s. /hauk/jastreb hav/et s. /ha:v/ more; okean - det åpne havet pučina havarere, -te v. /havaræ:re/ havarisati; pokvariti se havari/et s. havarija havn/en s. /havn/ luka, pristanište; utočište - havne, -et v. dospeti, završiti - havneby/en s. lučki grad havre/en s. /havre/ ovas, zob - havregryn/et s. ovsene pahuljice - havregrøt/en s. kaša od ovsenih pahuljica
havre
hebraisk hebraisk, -e adj. /hebræ:isk/ hebrejski hedensk, -e adj. /hedensk/ paganski - hedenskap/en s. paganstvo - hedning/en s. paganin hederlig, -e adj. /hederli/ pošten, pravičan, častan hefte/et s. /hefte/ brošura: sveska hefte, -et v. /hefte/ prikačiti, zakačiti; garantovati heftig, -e adj. /hefti/ naprasit; olfar - heftighet/en s. naglost, intezivnost hei! int. /hei/ zdravo, ćao heie, -et v. /heie/ navijati heis/en s. /heis/ lift - heisekran/en s. dizalica heks/en s. /heks/ veštica hekseskudd/et s. /'hekseskudd/ (med.) ušinuće leda. lumbago hektar/et s. /hektar/ hektar hekte/en s. /hekte/ kukica - hekte, -et v. zakačiti hektisk, -e adj. /hektisk/ užurban hel, -t, -e adj. /he:l/ ceo - hele dagen ceo dan - i det hele tatt uopšte uzev - ikke i det hele tatt uopšte ne helbred/en s. /helbred/' zdravlje - helbrede, -te v. izlečiti helbredelig, -e adj. izlečiv heldig, -e adj. /heldi/ povoljan - være heldig imati sreće heldigvis adv. /heldivis/ srećom helg/en s. /helg/ vikend helhet/en s. /helhet celina helikopter/et, pl. -tre s. /helihåpter/ helikopter hell/et s. /hell/ sreća Hellas s. /hellas/ Grčka helle, -te, v. /helle/ sipati, nalivati; naginjati se heller adv. /heller/ radije, pre - heller ikke niti hellig, -e adj. /helli svet - helligdag/en s. praznik, svetac helligdom/men s. svetinja, svetilište helse/ei s. /helse/ zdravlje - helseattest/en s. lekarska potvrda - helsekost/en s. zdrava hrana - helseomsorg/en s. zdravstvena briga - helsesenter/et s. dom zdravlja helsestasjon/en s. zdravstvena stanica - helsevesen/et s. zdravstvo
88
89
henvende
helst ad\. /helst/ pre, radije, najradije - hva som helst bilo šta - hvem som helst bilo ko - hvilken som helst bilo koji - hvor som helst bilo gde - når som helst bilo kada helt/en s. /helt/ junak heltid/en s. /heltid/ puno radno vreme helvete/et s. /helvete/ pakao helvetesild/en s. /helvetesil/ (med.) herpes zoster hematologi/en s. /hematålå:gi/ hematologija hematologisk, -e adj. hematološki hemmelig, -e adj. /hemmeli/ tajni - hemmelighet/en s. tajna - hemmelighetsfull, -t, -e adj. tajanstven hemofili/en s. /hemåfili ' hemofilija hemorroider s. /hemårråider/ hemoroidi hende, -te v. /hende/ dogoditi se. desiti se - hendelse/en s. događaj; slučaj henge, hang, hengt v. /heŋe/ visiti - henge etter zaostajati - henge fast zaglaviti se - henge med pratiti - henge sammen zalepiti se, slepiti se henge, -te v. /heŋe/ obesiti, okačiti hengelås/en s. /heŋelå:s/ katanac hengiven, -t, -vne adj. /heŋi:ven/ odan, privržen hengivenhet/en s. odanost, naklonost hengsel/en, pl. -sier s. /heŋsel/ šarka henholdsvis adv. /henhåldsvis/ odnosno henrette, -et v. /henrette/ pogubiti, izvršiti smrtnu kaznu - henrettelse/en s. pogubljenje hensikt/en s. /hensikt/ namera, svrha, cilj - ha til hensikt imati nameru - med den hensikt å s namerom da hensiktmessig adv. prikladno henspille, -te v. /henspille/ aludirati hensyn/et s. hensyn/ obzir - hensynsfull, -t, -e adj. pun obzira - hensynsløs, -t, -e adj. bezobziran - av hensyn til iz obzira prema - med hensvn til s obzirom na - ta hensyn til uzeti u obzir hente, -et v. /hente/ doneti, otići po. doći po henvende seg, -te v. /henvende sæi/ obratiti se, obraćati se - henvendelse/en s. molba
henvise henvise, -te v. /henvi:se/ uputiti, upućivati; prepustiti henvisning/en s. uput, uputstvo hepatitt/en s. /hepatitt/ hepatitis her adv. /hæ:r/ ovde, tu heretter adv. /heretter/ odsada, ubuduće herfra adv. /herfra/ odavde herje, -et v. /herje/ harati, pultošiti herlig, -e adj. /herli/ divan, sjajan - herlighet/en s. divota, krasota herme, -et v. /herme/ oponašati, imitirati hermed adv. /hermed/ ovim hermetikkboks/en s. /hermerikkbåks/ konzerva hermetisere, -te v. /hermetisæ:re/ konzervirati hermetisk, -e adj. konzerviran herpes/en s. /herpes/ herpes herre/en s. /herre/ gospodin - herrtoalett/en s. muški toalet herregud int. /herregu:d/ pobogu, gospode Bože hersker/en, pl. -e s. /heʃker/ vladar, vladalac hes, -t, -e adj. /hes/ promukao - heshet/en s. promuklost hest/en s. /hest/ konj - hestesko/en s. potkovica hestekraft/en s. konjska snaga het, -t, -e adj. /he:t/ vruć, vreo, užaren - hete/en s. vrućina, žega - hete, -et v. žariti, užariti - hetebølge/en s. toplotni talas - heteslag/et s. toplotni udar hete, het, hett v. /he:te/ zvati se heterogen, -t, -e adj. /heterågen/ heterogen heteroseksuell, -elt, -e adj. /heteråseksuell/ heteroseksualan hette/en s. /hette/ kapuljača hevd/en s. /hevd/ običajno pravo hevde, -et v. /hevde/ tvrditi - hevde seg v. isticati se heve, -de v. /he:ve/ dizati; povisiti; raskinuti hevelse/en s. /hevelse/ otok, oteklina hevn/en s. /hevn/ osveta - hevne, -et v. osvetiti se hevngjerrig, -e adj. osvetoljubiv hikke/en s. /hikke/ štucanje - hikke, -et v. štucati
90
91
hjørne
hilse, -te v. /hilse/ pozdraviti - hilsen/en s. pozdrav hjertelig hilsen srdačan pozdrav - mange hilsener mnogo pozdrava himmel/en s. /himmel/ nebo; raj hindre, -et v. /hindre/ sprečiti, sprečavati, ometati hindring/en s. prepreka, smetnja hinne/en s. /hinne/ opna hisse, -et v. /hisse/ dražiti, nadražiti - hissig, -e adj. razdražljiv, prek - hissighet/en s. razdraženost historie/en s. /histo:rie/ istorija - historiker/en, pl. -e s. istoričar - historisk, -e adj. istorijski hittegods/et s. /hittegods/ nađene stvari hittegodskontor/et s. biro za izgubljene stvari hjelm/en s. /jelm/ šlem, kaciga hjelp/en s. /je:lp/ pomoć - hjelpe, hjalp, hjulpet v. pomoći - hjelpeløs, -t, -e adj. bespomoćan - hjelpemiddel/et, pl. -dier s. pomoćno sredstvo - hjelpsom, -t, -me adj. uslužan, od pomoći hjelpepleier/en, pl. -e s. /jelpepleier/ bolničar hjem/met s. /jem/ dom, kuća - hjem adv. kući hjemland/et s. domovina - hjemlig, -, -e adj. domaći hjemme adv. kod kuće - hjemmefra adv. od kuće hjemmelaget, -e adj. domaće izrade - hjemsted/et s. zavičaj hjerne/en s. /jeme/ mozak - hjerneblødning/en s. moždano krvarenje - hjernehinnebetennelse/en s. zapaljenje moždane opne - hjernerystelse/en s. potres mozga - hjerneslag/et s. moždani udar hjerte/et s. /jerte/ srce - hjertebank/en s. lupanje srca hjerteinfarkt/et s. srčani udar, infarkt - hjertelig, -e adj. srdačan - hjertelighet/en s. srdačnost - hjerteløs, -t, -e adj. bezdušan - hjertemuskel/en s. srčani mišić hjerteslag/et s. (med.) srčani udar - hjertesvikt/et s. (med.) srčani zastoj hjort/en s. /jort/ jelen hjul/et s. /ju: 1/ točak hjørne/et s. /jø:me/ ugao, ćošak
hjørnetann hjørnetann/en, pl. -tenner s. /jømetann/ očnjak hobby/en s. /håbbi/ hobi hockey/en s. /håkki/ hokej hode/et s. /ho:de/ glava - hodebunn/en s. teme hodepine/en s. glavobolja - hodepinetablett/en s. tableta protiv glavobolje hofte/en s. /håfte/ kuk hogge, -de v. /hågge/ šeći, poseći; cepati hold/et s. /håld/ čvrstina; razdaljina - på langt hold izdaleka - på nært hold izbliza holdbar, -t, -e adj. /håldbar/ trajan, istrajan; prihvatljiv holdbarhet/en s. trajnost; istinitost holde, holdt, holdt v. /hålde/ držati; održavati - holde bort držati na strani - holde fast stegnuti, stezati - holde fram pružati - holde på baviti se (nečim) - holde sammen družiti se, biti zajedno - holde til nalaziti se - holde tilbake zadržati - holde ut izdržati holdeplass/en s. /håldeplass/ stajalište, stanica holdning/en s. /håldniŋ/ stav; držanje hollandsk, -e adj. /hålandsk/ holandski - hollender/en, pl. -e s. Holandanin homofil, -t, -e adj. /håmåfi:l/ homoseksualan homogen, -t, -e adj. /håmåge:n/ homogen homøopati/en s. /håmøåpati:/ homeopatija honning/en s. /hånniŋ/ med honorar/et s. /hånårar/ honorar - honorær, -t, -e adj. honoraran hopp/et s. /håpp/ skok - hoppe, -et v. skakati, skočiti hoppe av iskočiti - hoppe over preskakati hoppbakke/en s. skakaonica horisontal, -t, -e adj. /hårisåntal/ horizontalan hormon/et s. /hårmån/ hormon horn/et s. /håm/ rog - hornhinne/en s. (anat.) rožnjača hos prep. /hos/ kod (nekoga) hoste/et s. /håste/ kašalj - hoste, -et v. kašljati hostesaft/en s. sirup protiv kašlja hotell/et s. /håtell/ hotel
92
93 hoved- adj. /ho:ved/ glavni - hovedinngang/en s. glavni ulaz - hovedrett/en s. glavno jelo - hoverolle/en s. glavna uloga - hovedsak/en s. glavno, suština hovedstad/en s. glavni grad hovedsakelig adv. /ho:vedsakeli ' uglavnom, većinom hoven, -t, -vne adj. /håven/ otekao, otečen; nadmen hovne, -et, v. oticati, oteći. naduti se hud/en s. /hu:d/ koža - hudfarge/en s. boja kože hudlege/en s. kožni lekar hudorm/en s. /hu:dårm/ miteser hukommelse/en s. /hukåmmelse/ pamćenje hul, -t, -e adj. /hul/ šupalj, šupljikav - hulrom/met s. šupljina hule/en s. /hu:le/ pećina hull/et s. hull/ rupa; zubni karijes human, -t, -e adj. /human/ human - humanitær, -t, -e adj. humanitaran hummer/en, pl. -e s. /hummær/ jastog humor/en s. /humå:r/ humor - ha sans for humor imati smisla za humor - humoristisk, -e adj. hunjoristički hump/en s. /hump/ neravnina, džomba - humpet, -e adj. neravan, džombast humør/et s. /humo:r/ raspoloženje - være i godt humør biti raspoložen - være i dårlig humør biti neraspoložen hun pron. /hun/ ona hund/en s. /hund/ pas - hundevær/et s. pasje vreme hundegalskap/en s. (med.) besnilo hundre tall /hundre/ stotina - hundrelapp/en s. stotinarka (para) - hundrevis adv. na stotinu - hundreår/et s. vek hurtig, -e adj. /hurti/ brz, hitar - hurtighet/en s. brzina hurtigtog/et s. brzi voz hus/et s. /hu:s/ kuća - husdyr/et s. domaća životinja husholdning/en s. domaćinstvohusholdningsartikkel/en, pl. -kler s. potrošački artikal husleie/en s. stanarina, kirija- husleiekontrakt/en s. stanarski ugovor - huslig, -e adj. kućevan, domaći husmor/ei, pl. mødre s. domaćica - husstand/en s. domaćinstvo
hus
huske huske, -et v. /htske/ pamtiti, zapamtiti, sećati se hustru/ei s. /hustru/ supruga hva pron. /va/ šta hval/en s. /val/ kit - hvalfangst/en s. kitolov hvelv/et s. /veiv/ svod hvem pron. /vern/ ko hver pron. /ver/ svaki hverandre pron. /verandre/jedan drugi hverdag/en s. /verdaig/ radni dan, svakidašnjica hvete/en s. /ve:te/ pšenica - hvetemel/et s. belo brašno hvil/en s. /vi:l/ predah, odmor, pauza - hvile, -te v. odmarati se, predahnuti hvilken/hvilket/hvilke pron. /vilken/ koji, čiji hvis konj. /vis/ ako hviske, -et v. /viske/ šaputati - hvisking/en s. šapat hvisle, -et v. /visle/ zviždati hvit, -t, -e adj. /vi:t/ beo - hvitne, -et v. pobeleti - hvitløk s. beli luk hvor adv. /vor/ gde, odakle; koliko hvordan adv. /vordan/ kako hvorfor adv. /vorfor/ zašto hvorledes adv. /vorledes/ kako, na koji način hybel/en s. /hybel/ garsonjera hydrogen/et s. /hydrågen/ hidrogen, vodonik hyggelig, -e adj. /hyggeli/ prijatan hygiene/en s. /hygie:ne/ higijena - hygienisk, -e adj. higijenski hykle, -et s. /hykle/ pretvarati se - hykler/en, pl. -e s. licemer - hykleri/et s. licemerstvo - hyklerisk, -e adj. licemeran hyile/ei s. /hylle/ polica hymen/en s. /hymen/ himen hypnose/en s. /hypnå:se/ hipnoza hypofyse/en s. /hypåfy:se/ hipofiza hypokonder/en, pl. -e s. /hypåkånder/ hipohondar hypokondri/en s. hipohondrija hyppig, -, -e adj. /hyppi/ čest
94
95
håndhilse
hysj! int. /hyʃ/ ćut, pst hysteri/et s. /hysteri:/ histerija - hysterisk, -e adj. histeričan hytte/ei s. /hytte/ koliba, vikendica hæl/en s. /hæ:l/ peta; potpetica hær/en s. /hær/ vojska, armija høflig, -e adj. /høfli/ učtiv - høflighet/en s. učtivost høne/en s. /hø:ne/ kokoška høre, -te v. /hø:re/ čuti, slušati - høre med ići uz, spadati u - høre sammen pripadati jedno uz drugo - høre til pripadati - høres ut zvučati kao - høreapparat/et s. slušni aparat hørsel/en s. /høʃel/ sluh - hørselprøve/en s. test sluha hørselsvekket, -e adj. oslabljenoh sluha - hørselvern/et s. zaštita sluha na radu høst/en s. /høst/ jesen - i høst jesenas - om høsten u jesen til høsten na jesen - høstlig, -e adj. jesenji høvel/en, pl. -ler s. /hø:vel/ rende, strug høy/et s. /høj/ seno høy, -t, -e adj. /hø:j/ visok - høyde/en s. visin^hovdepunkt/et s. zenit høyesterett/en s. /højesterett/ vrhovni sud høyre adj. /hojre/ desni - til høyre desno - høyrehendt, -e adj. desnoruk høyskole/en s. /højsko:le/ visoka škola, fakultet høyspenning/en s. /hojspenning/ visoki napon høytidelig, -e adj. /højti:deli/ svečan høytrykk/et s. /hojtrykk/ visok pritisak (atmosferski) høyttaler/en s. /hø:jttalær/ zvučnik høyvann/et s. /hojvann/ plima, visok vodostaj hånd/ei, pl. hender s. /hånd/ šaka - håndbagasje/en s. ručni prtljag - håndball/en s. rukomet - håndbok/ei, pl. bøker s. priručnik - håndbremse/en s. ručna kočnica håndflate/en s. dlan - håndfull/en s. pregršt, šaka håndkle/et s. peškir- håndledd/et s. ručni zglob håndskrift/en s. rukopis - håndtak/et s. drška håndhilse, -te v. /håndhilse/ rukovati se håndhilsning/en s. rukovanje
håndeter
96
håndeter, -te v. /håndte:re/ rukovati håndverk/et s. /håndverk/ zanat - håndverker/en, pl. -e s. zanatlija håp/et s. /hå:p/ nada - håpe, -te v. nadati se - håpløs, -t, -e adj. beznadežan hår/et s. /hå:r/ kosa - hårbørste/en s. četka za kosu håret, -e adj. maljav, dlakav - hårnål/en s. šnala hårstrå/et s. dlaka - hårtørker/en s. fen
«
I i prep. /i/ u (nečemu, nešto), na (nečemu) iaktta, -tok, -tatt v. /iaktta/' posmatrati, motriti iakttakelse/en s. posmatranje - iakttaker/en, pl. -e s. posmatrač iblant prep. /iblant/ medu, usred - iblant avd. ponekad idé/en s. /idee/ ideja, zamisao ideal/et s. /idea:l/ ideal; idol - ideell, -elt, -e adj. idealan - idealisere, -te v. idealizovati - idealist/en s. idealista idealistisk, -e adj. idealistički identifikasjon/en s. /indetifikaʃo:n/ identifikacija identifisere, -te adj. identifikovati identisk, -e adj. /identisk/ identičan - identitet/en s. identitet - identitetskort/et s. lična karta ideologi/en s. /ideålågi:/ ideologija - ideologisk, -e adj. ideološki idet konj. /ide:/ baš, kad, čim, pošto idiot/en s. /idio:t/ idiot, budala - idiotisk, -e adj. idiotski idol/et s. /ido:l/ idol idrett/en s. /idrett/ sport - idrettsmann/en, pl. -menn s. sportista - idrettsplass/en s. sportsko igralište
97
imponere
idyll/en s. /idyll/ idila - idyllisk, -e adj. idiličan i fjor adv. / i fjo:r' prošle godine i forgårs adv. /i fårgåʃ/ prekjuče ifølge prep. /ifølge/ prema (nečemu), na osnovu (nečega) igjen adv. /ijen/ opet, ponovo igjennom prep. /ijennåm/ kroz ignorere, -te v. /ignåre:re/ ignorisati iherdig, -e adj. /iherdi/ uporan, energičan ikke adv. /ikke/ nei, ni - ikke noen niko - ikke noe sted nigde - ikke i det hele tatt nikako - ikke før tek ikke-røyker/en, pl. -e s. 'ikke røjker/ nepušač ild/en s. /ild/ vatra; paljba - ildsfarlig, -e adj. lako zapaljiv i like måte adv. /i lige måde/ takođe, na isti način ille adv. /ille/ loše, ružno, rđavo illegal, -t, -e adj. illega:! ilegalan illojal, -t, -e adj. /illåja:l/ nelojalan illusjon/en s. /illuʃo:n/ iluzija illustrasjon/en s. /illustraʃo.n ilustracija - illustratør/en s. ilustrator - illustrere, -te v. ilustrovati image/en s. /imidsj/ imidž y imaginær, -t, -e adj. /imaginæx/ imaginaran imellom prep. /imellåm' između i mellomtiden adv. /i mellåmtidn/ u međuvremenu imens adv. /imens/ u međuvremenu imidlertid adv. /imidlertid/ međutim, ipak imitasjon/en s. /imitaʃo:n/ imitacija - imitator/en s. imitator - imitere, -te v. imitirati immigrant/en s. immigrant/ useljenik - immigrasjon/en s. imigracija, useljenje - immigrere, -te v. useljavati se, imigrirati immun, -t, -e adj. /immun/ imun - immunitet/en s. imunitet i morgen adv. i morn/ sutra i morges adv. /i mårs/ jutros imot prep. /imot/ ka, prema; protiv imperativ/en s. /imperati:v/ imperativ imponere, -te v. /impånæ:re/ zadiviti - imponerende adj. zadivljujuć - imponert, -e adj. zadivljen
import import/en s. /impårt/ uvoz - importere, -te v. uvoziti importer/en s. uvoznik impotens/en s. impåtens/ impotencija - impotent, -e adj. impotentan impregnere, -te v. impregnæ:re/ impregnisati impregnering/en s. impregnacija improvisasjon/en s. /impråvisaʃo:n/ improvizacija improvisere, -te v. improvizovati impuls/en s. /impuls.' impuls, podstrek - impulsiv, -t, -e adj. impulsivan imøtekomme, -kom, -kommet v. imo:tekåmme/ ispuniti, izaći u susret - imøtekommende adj. predusretljiv imøtekommenhet/en s. predusretljivost i natt adv. /i natt/ noćas incest/en s. insest/ incest indeks/en s. /indeks/ registar: indeks, indikator inderlig, -e adj. inderli/ iskren, istinski indirekte adj. indirekte/ indirektan, posredan individ/et s. /indivi:d/ pojedinac - individuell, -elt, -e adj. pojedinačan indre adj. /indre/ unutrašnji, unutarnji indremedisin/en s. /indremedisi:n/ interna medicina indremedisiner/en, pl. -e s. intemista industri/en s. /industri:/ industrija - industriland/et s. industrijska zemlja - industriell, -elt, -e adj. industrijski infeksiøs, -t, -e adj. /infeksio:s zarazan, infektivan infeksjon/en s. infekcija - infisere, -te v. inficirati inferiør, -t, -e adj. /inferiø:r/ inferioran infinitiv/en s. /infiniti:v/ infinitiv inflasjon/en s. /inflaʃo:n/ inflacija influensa/en s. /influensa/ grip. influenca informasjon/en s. /intarmaʃo:n/ informacija informasjonsplikt/cn s. dužnost informisanja informere, -te v. i n formi sat i ingefær/en s. /iŋefx*:r đumbir ingen pron. /iŋen/ niko: nikakav ingeniør/en s. inJenio:r/ inženjer
98
99
inneholde
ingenting pron. /iŋentiiŋ/ ništa ingrediens/en s. /iŋrediens/ sastojak inhalasjon/en s. /inhalaʃo:n/ inhalacija - inhalator/en s. inhalator - inhalere, -te v. inhalirati initial/en s. /inisial/ inicijal initiativ/et s. inisiati:v/ inicijativa - initiativtaker/en, pl. -e s. inicijator - initiere, -te v. inicirati injeksjon/en s. /injekʃo:n/ injekcija inkludere, -te v. /inklude:re/ uključiti, uračunati inkludert, -e adj. uključen inkompetent, -e adj. /inkåmpetent/ nekompetentan inkubator/en s. /inkubatår/ inkubator inn adv. /inn/ u innarbeide, -et v. 'innarvæide/ spojiti; dodati innaskjærs adv. /innaʃærs/ priobalni innbegrep/et s. /innbegre:p/ zbir innbetaling/en s. /innbetaliŋ/ uplata innbille, -te v. /innbille/ umisliti - innbilling/en s mašta. uobrazilja - innbilsk, -e adj. uobražen innbinding/ens. /innbindiŋ/povez innblandet, -e adj. /innblandet/ umešan innblikk/et s. /innblikk/ uvid innbo/et s. innbo/ nameštaj innbrudd/et s. /innbrudd/ provala innby, -bod, -budt v. 'innby:/ pozvati - innbydelse/en s. poziv; pozivnica innbygger/en, pl. -e s. 'innbygger/ stanovnik innbvggerantall/et s. broj stanovnika innbyrdes adj. /innbyrdes/ uzajaman, međusoban inndele, -te v. /innde:le/ deliti, podeliti (na grupe) inndra, -drog, -dratt v. /inndra:/ zapleniti, konfiskovati - inndragning/en s. zaplena inne adv. /inne/ unutra innebære, -bar, -båret v. /innebæ:re/ povlačiti sa sobom, dovesti do, implicirati innehaver/en, pl. -« s. /inneha:ver/ vlasnik, gazda inneholde, -holdt, -holdt v. /innehålle/ sadržati innhold/et s. sadržaj
innen innen prep. /innen/ pre. do - innen konj. pre nego što innenfor adv. /innenflr/ unutra, s unutrašnje strane innenlands adj. 'innenlans/ domaći innenriks adj. /innenriks/ unutrašnji, u zemlji innenriksdepartement s. ministarstvo unutrašnjih poslova - innenrikspolitikk/en s. unutrašnja politika innerst, -e adj. /inneʃt/ unutarnji, krajnji; u dnu innfallsvinkel/en, pl. -kler /innfalsvinkæl/ gledište, ideja innflytelse/en s. /innflytelse, uticaj innforlive, -et v. innfårli:ve/ uživeti se innfri, -dde v. /innfri: isplatiti, isplaćivati; ispuniti innfodt, -e adj. /innfot' urođen, rođen innfore, -te v. /innfo:re/ uvesti; uvoziti; registrovati innforing/en s. uvod. uvođenje - innførsel/en s. uvoz inngang/en s. /ingaŋ/ ulaz inngrep/et s. /inngrep/ intervencija; (med.) zahvat inngrodd, -e adj. /inngrod' duboko ukorenjen inngå, -gikk, -gått v. /inngå:/ sklopiti, zaključiti innimellom adv. innimellåm/ ponekad innkalle, -te v. innkalle/ pozivati - innkalling/en s. sazivanje, poziv innkjøp/et s. innçjop/ kupovina - innkjøpspris/en nabavna cena innkvartere, -te v. innkvartæ:re/ smestiti innland/et s. innlån/ unutrašnjost zemlje innlandsklima/et s. kontinentalna klima innlede, -et v. /innle:de/ započeti, pokrenuti innledning/en s. uvod - innledningsvis adv. u početku innlegg/et s. /innlegg/ umetak, uložak; prilog, članak innlegge, -la, -lagt v. /innlegge/ smestiti u bolnicu innleggelse/en s. smeštanje u bolnicu innlemme, -et v. /innlemme/ pripojiti, spojiti innlemmelse/en s. spajanje, prisajedinjenje innløse, -te v. /innlø:se/ iskupiti, otkupiti innmelding/en s. /innmeldiŋ/ upis, učlanjenje innom adv. /innåm/ usput, uzgred innordne seg, -et v. /innårdne sæi/ prilagoditi se
100
101
innvoller
innpass/et s. /innpass/ pristup innpåsliten, -t, -tne adj. /innpåʃlitn/ dosadan, uporan innrede, -et v. /innreide/ nameštati, uređivati innredning/en s. opremanje, uređenje innreisetillatelse/en s. innreisetillatelse/' ulazna viza innretning/en s. /innretniŋ/ sprava, naprava innrette, -et v. /innrette/ prilagoditi, podesiti innrømme, -et v. /innromme/ priznati: ustupiti innrømmelse/en s. priznanje; ustupak innsats/en s. /innsats/ doprinos, zalaganje, trud innse, -så, -sett v. /innse/ uvideti, shvatiti innsikt/en s. /innsikt/ uvid. saznanje, razumevanje innsjø/en s. /innʃø/ jezero innskjerpe, -et v. /innʃerpe/ izričito naglasiti, podvući innskrenke, -et, -et v. /innskrenke/ smanjiti, ograničiti innskudd/et s. /innskudd/ ulog, ušteđevina innskutt, -e adj. innskutt.' investiran; ubačen, umetnut innslag/et s. /innʃlag/ prilog, elemenat innsnevre, -et v. /innsnevre/ sužavati, suziti innsnevring/en s. suženje innstille, -te v. innstille/ podesiti, regulisati innstilling/en s. podešavanje, regulisanje; stav innsyn/et s. /innsyn/ uvid inntekt/en s. inntekt' prihod - inntektsskatt/en s. porez na dohodak - inntektsår/et s. godina u kojoj je stican prihod inntil prep. /inntil/ do (nečega), ka (nečemu) inntre, -trådte, -trådt v. /inntre/ nastati, nastupati inntreffe, -traff, -truffet v. /inntreffe/ nastupiti, desiti se. dogoditi se inntrykk/et s. /inntrykk/ utisak - få inntrykk av steći utisak - gi inntrykk av dati utisak innvandre, -et v. /innvandre/ useliti se - innvandrer/en pl. -e s. useljenik - innvandring/en s. useljavanje,imigracija innvendig, -e adj. innvendi ' unutarnji, unutrašnji innvilge, -et v. /innvilge' odobriti, odobravati innvirkning/en s. /innvirkniŋ/ delovanje, dejstvo, uticaj innvoller s. /innvåller/ utroba
insekt insekt/en s. /insekt' insekt - insektmiddel/et, pl. -dier s. sredstvo protiv insekata inspeksjon/en s. /inspekʃo:n/ inspekcija - inspektør/en s. inspektor - inspisere, -te v. vršiti inspekciju inspirasjon/en s. /inspiraʃo:n/ inspiracija - inspirere, -te v. inspirisati installasjon/en s. /installaʃo:n/ instalacija - installere, -te v. instalirati instans/en s. /instans/ instanca, nadležni organ instinkt/en s. /instinkt/ instinkt institusjon/en s. /instituʃo:n/ institucija, ustanova institutt/et s. /institutt/ institut, zavod instruks/en s. /instruks/ instrukcija, uputstvo instruksjon/en s. obučavanje instrument/et s. /instrument/ instrument insuffisiens/en s. /insuffisiens/ (med.) insuficijencija insulin/et s. /insulim/ (med.) insulin - insulinsjokk/et s. insulinski šok integrasjon/en s. /integraʃo:n/ integracija - integrere, -te v. integrisati se - integrert, -e adj. integrisan intelektuell, -elt, -e adj. /intelektuell/ intelektualan intelligens/en s. /intelligens/ inteligencija - intelligent, -e adj. inteligentan intens, -t, -e adj. /intens/ intenzivan, snažan - intensitet/en s. intenzitet interessant, -e adj. /interessang/ interesantan interesse/en s. /interesse/ interesovanje, pažnja interessere, -te v. interesovati se - interessert, -e adj. zainteresovan - være interessert i biti zainteresovan internasjonal, -t, -e adj. /intemaʃona:l/ internacionalan internett s. /intæmett/ internet interpunksjon/en s. /interpunkʃo:n/ interpunkcija intervall/et s. /intervall/ interval intervenere, -te v. /intervenæ:re/ intervenisati intervju/et s. /intervju/ intervju - intervjue, -et v. intervjuisati intim, -t, -me adj. /inti:m/ intiman - intimitet/en s. intimnost
102
103
iøynefallende
intoleranse/en s. /intåleranse/ netrpeljivost, netolerancijaintolerant, -e adj. netolerantan intrige/en s. /intri:ge/ intriga, spletka intuisjon/en s. /intuiʃo:n/ intuicija invalid, -e adj. /invali:d/ invalid inventar/et s. /inventa:r/ nameštaj, pokućstvo, oprema investere, -te v. /investæ:re/ investirati - investering/en s. investicija - investor/en s. investitor invitasjon/en s. /invitaʃo:n/ pozivnica - invitere, -te v. pozivati - invitt/en s. poziv ire/en s. /ire/ Irac - Irland s. Irska - irsk, -e adj. irski ironi/en s. /iråni/ ironija - ironisk, -e adj. ironičan irritabel, -t, -ble adj. /irritabel/ razdražljiv, preosetljiv irritasjon/en s. iritacija, razdraženost - irritere, -te v. iritirati - irritert, -e adj. iznerviran, razdražen is/en s. /i:s/ led - isbit/en s. kocka leda - isbre/en s. glečer, lednik - isende adj. leden - isfjell/et s. ledeni breg iskrem/en s. sladoled - iskald, -t, -e adj. leden - istid/en s. ledeno doba isjias/en s. /iʃias/ (med.) išijas v» islam s. /iʃlam/ islam - islamsk, -e adj. islamski Island s. /iʃlan/ Island - islandsk, -e adj. islandski islending/en s. Islandanin isolasjon/en s. /isålaʃo:n/ izolacija - isolasjonsbånd/en s. traka za izolaciju - isolere, -te v. izolovati - isolering/en s. izolacija isse/en s. /isse/ teme i stand adv. /i stand/ ispravan - være i stand til å gjøre noe biti u stanju da se nešto učini i stedet adv. /i ste:de/ umesto toga, već istemme, -te v. /istemme/ zapevati Italia s. /ita:lia/ Italija - italiener/en, pl. -e s. Italijan italiensk, -e adj. italijanski ivareta, -tok, -tatt v. /ivareta/ čuvati, sačuvati iver/en s. /i:ver/ revnost, polet, entuzijazam - ivrig, -e adj. revnostan, poletan, pun elana iverksette, -satte, -satt v. /iverksette/ sprovoditi u delo iøynefallende adj. /iøjenfallene/napadan, uočljiv
104
ja
J ja int. /ja/ da, jeste; pa jag/et s. /ja:g/ žurba, jurnjava - jage, -et v. juriti jaggu int. /jaggu/ bogami, baš, ala jakke/ei s. /jakke/ jakna jakt/en s. /jakt/ lov - jakte, -et v. loviti jammen adv. /jammen/ zaista, baš jamre, -et v. /jamre/ jaukati; kukati januar/en s. /janua:r/ januar Japan s. /japa:n/ - japaner/en, pl. -e s. Japanac - japansk, -e adj. japanski jaså adv. /jaså/je li, zar, zaista ja vel adv. /ja vel/ dobro, u redu jeans/en s. /jins/ džins, farmerke jeg pron. /jei/ ja jeger/en, pl. -e s. /je:ger/ lovac jeksel/en, pl. -sier s. /jeksæl/ kutnjak jente/ei s. /jente/ devojka. devojčica jern/et s. /jem/ gvožđe - jernalder/en s. gvozdeno doba jernmalm/en s. gvozdena ruda - jernpille/en s. (med.) tableta gvožđa jernbane/en s. /jemba:ne/ železnica - jernbanestasjon/en s. železnička stanica - jernbanevogn/en s. železnički vagon jersey/en s. /Jorsi:/ žersej Jesus /jesus/ Isus jevn, -t, -e adj. /jevn/ ravan, gladak; jednak, ravnomeran - jevndøgn/et s. ravnodnevnica - jevne, -et v. ravnati jevnaldrende adj. /jevnaldrene/ vršnjak, vršnjakinja jo int. /jo/ da, nego šta, pa - jo ... jo konj. što ... to jobb/en s. /jåbb/ posao - jobbe, -et v. raditi
105
justisdepartement
jod/en s. /jåd/ (med.) jod jogge, -et v. /jågge/ džogirati, lagano trčati - joggesko/en s. patika - joggetur/en s. trčanje, džoging jomfru/en s. /jåmfru/ devica jord/ei s. /jor/ zemlja, tlo - jorden s. Zemlja - jordkloden s. Zemlja, svet jordbruk/et s. /jorbruik' poljoprivreda - jordbruker/en s. poljoprivrednik jordbær/et s. /jorbæ:r/jagoda jorde, -et v. /jorde/ uzemljiti - jordet, -e adj. uzemljen -jording/en s. uzemljenje - jordledning/en s. uzeniljivač jordmor/ei, pl. -modre s. /jormo:r/ babica jordnær, -t, -e adj. /jomæ:r/ trezven jordskjelv/et s. /jorʃelv/ zemljotres journal/en s. /}omal/ protokol, dnevnik; žurnal, karton journalist/en s. /Jomalist/ novinar jubel/en s. /jubel/ ushićenje, oduševljenje - juble, -et v. biti ushićen jubilant/en s. /jubilant/ slavljenik - jubilere, -te v. slaviti jubilej - jubileum/et, pl. -leer s. jubilej jugoslav/en s. /jugåʃla:v/ Jugosloven - Jugoslavia s. Jugoslavija - jugoslavisk, -e adj. jugoslovenski juice/en s. /jus/ gusti sok juks/en s. /juks/ prevara - jukse, -et v. varati jul/ei s. /ju: 1/ Božić - julaften/en s. Badnje Veče julebord/et s. božićna trpeza-julegave/en s. božićni poklon - julekort/et s. božićna čestitka - julesang/en s. božićna pesma - juletre/et, pl. -trær s. božićna jelka juli/en s. /ju: 1 i/ juli juling/en s. /juliŋ/ batine jungel/en, pl. -gler s. /juŋel/ džungla juni/en s. /ju:ni/juni juridisk, -e adj. /juri:disk/ pravni - jurist/en s. pravnik jury/en s. /juri/ žiri justere, -te v. /justæ:re/ podesiti, regulisati justisdepartement/et s. /justisdepartemaij/ ministarstvo pravosuđa - justisminister/et s. ministar pravde
juveler juveler/en, pl. -e s. /juveiæ:r/ juvelir, zlatar jævlig, -e adj. /jævli/ užasan jøde/en s. /jø:de/ Jevrejin - jødisk, -e adj. jevrejski jøss int. /jøss/ Isuse! Kako da ne!
kabel/en, pl. -bier s. ka:bæl/ kabl - kabelbane/en s. žičara kafé/en s. /kafee/ kafić, kafana kafeteria/en s. /kafetæ:ria/ kafeterija kaffe/en s. /kaffe/ kafa - kaffekjele/en s. džezva kaffetrakter/en s. aparat za filter kafu kai/en s. /kai/ pristanište, kej kakao/en s. /kaka:å/ kakao kake/ei s. /ka:ke/ kolač kald, -t, -e adj. /kal/ hladan - kaldblodig, -e adj. hladnokrvan kalender/en s. /kalendæ:r/ kalendar kalk/en s. /kalk/ kreč - kalkstein/en s. krečnjak - kalke, -et v. krečiti kalkulator/en s. /kalkulatår/ digitron - kalkulere, -te v. kalkulisati, proračunavati kalkun/en s. /kalkun/ ćuran kalle, -te v. /kalle/ zvati, nazvati - kalle noen opp etter noen dati nekome ime po nekome - kalle tilbake opozvati kalles, kaltes, kalles v. /kalles/ nazivati se kalori/en s. /kalåri/ kalorija - kalorifattig, -e adj. siromašan kalorijama - kaloririk, -t, -e adj. bogat kalorijama kalsium/et s. /kalsium/ kalcijum
106
107
kappe
kalv/en s. /kalv/ tele - kalvekjøtt/et s. teletina kam/men s. /kamm/ češalj; greben kamel/en s. /kamel/ kamila kamera/et s. /ka:niera/ kamera, fotoaparat kamerat/en s. /kamera:t/ drug - kameratskap/et s. drugarstvo kamille/en s. /kamille/ kamilica kammer/et, pl. -mre s. /kammær/ sobica; ležište kamp/en s. /kamp/ borba; utakmica kampanje/en s. /kampanje/ kampanja, borba kamuflasje/en s. /kamuflaʃe/ kamuflaža - kamuflere, -te v. kamuflirati kanadier/en, pl. -e s. /kana:dier/ Kanađanin - kanadisk, -e adj. kanadski kanal/en s. /kana:l/ kanal kanarifugl/en s. /kanarifugl/ kanarinac kandidat/en s. /kandidat/ kandidat - kandidatur/en s. kandidatura kanel/en s. kanel/ eimet kanin/en s. /kani:n/ zec kanne/en s. /kanne/ kanta kanon/en s. /kanå:n/ top kanskje adv. /kanʃe/ možda kant/en s. /'kant' ivica; strana; kraj - fra alle kanter sa svih strana - til alle kanter na sve strane kantine/ei s. /kanti:ne/ kantina. menza kaos/et s. /kaås' haos - kaotisk, -e adj. haotičan kapasitet/en s. /kapasite:t/ kapacitet, sposobnost kapell/et s. /kapeli/ kapela kapillar/et s. /kapillar/ kapilar kapital/en s. /kapita: I kapital - kapitalisme/en s. kapitalizam - kapitalist/en s. kapitalista - kapitalistisk, -e adj. kapitalistički kapittel/et, pl. -tier s. /kapittel/ poglavlje kapitulasjon/en s. /kapitulaʃo:n/ kapitulacija - kapitulere, -te v. kapitulirati kappe/en s. /kappe/ ogrtač, plašt, mantil
kappes kappes, kaptes, kappes v. /kappes/ takmičiti se kappløp/et s. takmičenje kapre, -et v. /kapre/ oteti - kapring/en s. otmica kapsel/en, pl. -sier s. /kapsel/ kapisla, čaura kaptein/en s. /kaptein/ kapetan, zapovednik kar/en s. /ka:r/ momak, muškarac kar/et s. /ka:r/ sud, posuda; krvni sud karakter/en s. /karaktæ:r/ karakter, narav; ocena; osobina karaktersvak, -t, -e adj. slabog karaktera karaktertrekk/et s. crta ličnosti, osobina karakterisere, -te v. /karakterisæ:re/ označiti, okarakterisati - karakteristikk/en s. karakteristika karakteristisk, -e adj. tipičan karamell/en s. /karamell/ karamela karantene/en s. /karante:ne/ karantin karavane/en s. /karava:ne/ karavan karbon/et s. /karbån/ ugljenik - karbonat/et s. so ugljene kiseline - karbondioksid/et s. ugljen-dioksid karbonmonoksid/et s. ugljen-monoksid kardiokirurg/en s. kardiåçirurg/ kardiohirurgkardiokirurgi/en s. kardiohirurgija kardiolog/en s. /kardiålå:g/ kardiolog - kardiologi/en s. kardiologija karikatur/en s. /karikatu:r/ karikatura karm/en s. /karm/ (prozorski) okvir karneval/et s. /kameva:!/ karneval karosseri/et s. /karåssæri:/ karoserija karpe/en s. /karpe/ šaran karriere/en s. /karriæ:re/ karijera kart/et s. /kart/ karta - kartlegge, -la, -lagt v. napraviti kartu; ispitati kartong/en s. /kartåŋ/ karton - kartongeske/en s. kartonska kutija kaserne/en s. /kaserne/ kasama kasino/et s. /kasi:nå/ kazino kassadame/ei s. /kassada:me/ kasirka kasse/en s. /kasse/ kutija, sanduk; kućište
108
109 kasserolle/en s. /kasserålle/ šerpa, lonac kasettspiller/en, pl. -e s. /kasettspiller/ kasetofon kastanje/en s. /kastanje/ kesten kaste, -et v. /kaste/ baciti, bacati - kaste bort izgubiti kaste opp povraćati - kaste seg over noen napasti nekoga - kaste ut izbaciti kastrere, -te v. /kastræ:re/ kastrirati - kastrasjon/en s. kastracija kasus/en s. /kasus/ padež katalog/en s. /katalå:g/ katalog katarr/en s. /katar/ (med.) katar, zapaljenje sluzokože katastrofal, -t, -e adj. /katastråfa: 1/ katastrofalan katastrofe/en s. katastrofa kategori/en s. /kategåri/ kategorija kateter/et s. /kate:ter/ kateter katolikk/en s. /katålikk/ katolik - katolsk, -e adj. katolički katt/en s. /katt/ mačka kausjon/en s. kauʃo:n ' kaucija - stille kausjon položiti kauciju keiser/en, pl. -e s. /keiser/ car - keiserinne/ej s. carica keisersnitt/et s. carski rez kelner/en s. /kelner/ kelner, konobar kemner/en, pl. -e s. /kemner/ opštinski blagajnik kemnerkontor/et s. opštinska poreska uprava keps/en s. /keps/ kačket keramikk/en s. /keramikk/ keramika ketchup/en s. /ketsjup/ kečap kidnappe, -et v. /kidnappe/ kidnapovati - kidnapper/en, pl. -e s. kidnaper kikk/en s. /çikk/ pogled - kikke, -et v. pogledavati, viriti kikkert/en s. dvogled kilde/en s. /çi1de/ izvor; uzrok kile, -te v. /çi:le/ golicati - kilen, -t, -Ine adj. golicljiv kilevink/en s. /çi:levink/ šamar, ćuška kilogram/met s. /çilågram/ kilogram kilometer/en s. /çilåme:ter/ kilometar kime/en s. /çime/ klica, mladica
kime
kina Kina s. /çiina/ Kina - kineser/en, pl. -e s. Kinez kinesisk, -e adj. kineski kink/en s. /fink/ (med.) bol u zglobu - få kink i ryggen stegnuti u krstima kinn/et s. /çinn/ (anat.) obraz - kinnbein/et s. (anat.) jagodica kino/en s. /çi:nå/ bioskop kiosk en s. /çåsk/ kiosk, trafika kirke/en s. /çirke/ crkva - kirkegård/en s. groblje kirkeklokke/ei s. crkveno zvono - kirketårn/et s. zvonik kirsebær/et s. /çiʃebæ:r/ višnja kirurg/en s. /çirurg/ hirurg - kirurgi/en s. hirurgija kirurgisk, -e adj. hiruški kiste/en s. /çiste/ kovčeg kjapp, kjapt, -e adj. /çapp/ hitar, brz, spretan, okretan kjede/et s. /çe:de/ lanac - kjedereaksjon/en s. lančana reakcija kjede, -et v. /çeide/ dosađivati, zamarati - kjedelig, -e adj. dosadan - kjedsommelighet/en s. dosada kjeft/en s. /çeft/ njuška kjekk, kjckt, -e adj. /çekk/ dobar, simpatičan; zdrav kjeks/en s. /çeks/ keks kjele/en s. /çe:le/ lonac, šerpa kjelke/en s. /çelke/ saonice kjeller/en s. /çellaer/ podrum - kjelleretasje/en s. suteren kjellerbod/en s. odeljak u podrumu - kjellerleilighet/en s. suterenski stan kjemi/en s. /çjemi/ hernija - kjemikalier s. hemikalije kjemiker/en, pl. -e s. hemičar - kjemisk, -e adj. hemijski kjemme, -et v. /çemme/ češljati, počešljati kjempe/en s. /çempe/ div, džin - kjempestor, -t, -e adj. ogroman kjenne, -te, -t v. /çenne/ poznavati; osećati - kjenne igjen prepoznati - kjenne på opipati - kjenne til biti upućen kjennskap/et s. poznavanje - kjent, -e adj. poznat kjennetegn/et s. /çennetejn/ oznaka - kjennetegne, -et v. označavati kjensgjerning/en s. /çensjærniŋ/ činjenica
110
111 kjerne/en s. /çeme/ jezgro, srž - kjernefamilie/en s. uža porodica - kjernefysikk/en s. nuklearna fizika kjernekraft/en s. nuklearna energija kjernekraftverk/et s. nuklearni pogon kjerring/ei s. /çeriŋ/ baba, babetina kjertel/en, pl. -tier s. /çertel/ žlezda kjetting/en s. /çettiŋ/ gvozdeni lanac kjeve/en s. (anal.) vilica - kjevebein/et s. vilična kost - overkjeve gornja vilica - underkjeve donja vilica kjevle/en s. /çevle/ oklagija kjole/en s. /ço:le/ haljina kjæle, -te v. /çæile/ maziti - kjæledegge/en s. maza, mezimče - kjælen, -t, -Ine adj. mazan, umiljat kjær, -t, -e adj. /çæ.r! drag. mio - kjæreste/en s. dragi, dragan, dragana - kjærlig, -e adj. mio, ljubak kjærtegn/et s. milovanje kjærlighet/en s. /çærlihet/ ljubav - kjærlighet ved første blikk ljubav na prvi pogled kjøkken/et s. /çokken/ kuhinja - kjøkkenbord/et s. kuhinjski sto - kjøkkenvekt/en s. kuhinjska1 vaga kjøle, -te v. /çøile/ hladiti - kjøleskap/et s. frižider kjølig, -e adj. hladan, svež, prohladan - kjølne, -et v. hladiti se kjønn/et s. /çønn/ pol; rod - kjønnslepper s. stidne usne, usnice vagine - kjønnsorgan/en s. polni organ kjønnssykdom/men s. polna/venerična bolest kjøp/et s. /çø:p/ kupovina kjøpe, -te v. /çø:pe/ - kjøpe fri otkupiti kjøpekontrakt/en s. kupoprodajni ugovor - kjøper/en, pl. -e s. kupac - kjøpesenter/et s. tržni centar kjøpmann/en, pl. -menn s. trgovac kjørbar, -t, -e adj. /çorba:r/ prohodan kjøre, -te v. /çøire/ voziti - kjøre forbi preticati kjøre på/over pregaziti - kjørebane/en s. kolovoz kjøretøy/et s. vozilo kjøtt/et s. /çøtt/ meso - kjøttboller s. ćufte od mesa kjøttdeig/en s. mleveno meso
kjøtt
kladdebok kladdebok/ei, pl. -bøker s. /kladdebo:k/ sveska klaffe, -et v. /klaffe/ podesiti, uspeti klage/en s. /kla:ge/ žalba - klage, -et v. žaliti se klagebrev/et s. protestno pismo, žalba klandre, -et v. Tdandre/ zamerati, op.uživati klappe, -et v. /klappe/ tapšati. potapšati - klapping/en s. pljeskanje, tapšanje klar, -t, -e adj. /kla:r jasan, bistar; spreman - klarhet/en s. jasnoća klare, -te v. /kla:re/ uspeti, moći - klare seg snaći se klasse/en s. /klasse/' razred - klasserom/met s. učionica klassifikasjon/en s. /klassifikaʃo:n/ klasifikacija klassifisere, -te v. klasifikovati klassisk, -e adj. /klassisk/ klasičan klatre, -et v. /klatre/ penjati se, popeti se klaustrofobi/en s. /klaustråfabi/ klaustrofobija klaustrofobisk, -e adj. klaustrofobičan klausul/en s. /klausuil/ klauzula klaver/en s. /klaver/ klavir kle, -dde v. /kle/ oblačiti, odevati; lepo stajati - kle av seg svući se - kle på seg obući se klem/men s. /klemm/ zagrljaj - klemme, -te v. zagrliti; pritisnuti - klemme seg sammen stisnuti se klengenavn/et s. /kleŋenavn/ nadimak klesdrakt/en s. klesdrakt/ odeća - kleshenger/en s. vešalica za odelo - klesklype/en s. štipaljka klesplagg/et s. deo odeće - klesskap/et s. orman klikke, -et v. /klikke/ škljocnuti klima/et s. /kli:ma/ klima - klimaanlegg/et s. klima uređaj - klimatisk, -e adj. klimatski klimaks/et s. /klimaks/ klimaks - klimakterium/et s. klimakterijum klinikk/en s. /klinikk/ klinika - klinisk, -e adj. klinički klippe, -et v. /klippe/ šeći, iseći - klippe av odseći klippe håret šišati kosu - klippe plenen kositi travnjak klissete adj. /klissete/ lepljiv klistre, -et v. /klistre/ lepiti - klistremerke/et s. nalepnica
112
113
knippe
klitoris/en s. /klitåris/ klitoris kloakk/en s. /klåak kanalizacija klode/en s. /klo:de/ zemaljska kugla, planeta klok, -t, -e adj. /klo:k/ pametan klokke/ei s. /klåkke/ sat; zvono klon/en s. /klå:n/ klon - klone, -et v. klonirati - kloning/en s. kloniranje klor/et s. /klo:r/ hlor - klorin/en s. sredstvo za čišćenje koje sadrži dosta hlora kloss/en s. /klåss/ kocka, kockica; trapavko, nespretnjaković - klosset, -e adj. trapav, nespretan kloster/et, pl. -stre s. /klåster/ manastir klovn/en s. /klåvn/ klovn klubb/en s. /klubb/ klub klump/en s. /klump/ grudva - klumpet, -e adj. grudvičast klumpfot/en s. deformisano stopalo (konjsko kopito) klut/en s. klut/ krpa klype, kløp, kløpet s. /klytpe/ štipati, uštinuti klyster/et s. /klystær/ (med.) klistir klær s. /klæ:r / odeća - klæsbutikk/en s. butika klø, -dde v. /klo:; svrbeti - kløe/en s. svrab kløft/en s. /kløft/ usek, klanac; (fig.) jaz kløver/en s. /klo:ver/ detelina knagg/en s. /knagg/ zakačaljka knapp/en s. /knapp/ dugme - knappenål/en s. špenadla knappe, -et v. /knappe/ kopčati, zakopčati - knappe opp otkopčati knapt adv. /knapt/ jedva, knap kne/et, pl. knær s. /kne/ koleno knekke, -te v. /knekke/ slomiti, prelomiti - knekke nakken slomiti vrat - knekke ryggen slomiti kičmu knekke, knakk, knekket v. slomiti se knip/et s. /kni:p/ (med.) grčevi u stomaku knipe/en s. /kni:pe/ teška situacija, škripac knipe, knep, knepet v. /kniipe/ štipati, uštinuti; stisnuti; uhvatiti - knipetang/en s. klješta knippe/et s. /knippe/ svežanj
knirke
114
knirke, -et v. /knirke/ škripati - knirkefritt adv. kao podmazano knitre, -et v. /knitre/ prštati, puckarati kniv/en s. /kni:v/ nož knokkel/en, pl. -kler s. /knåkkel/ (anat.) kost knopp/en s. /knåpp/ pupoljak knurre, -et v. /knurre/ režati, zarežati; gunđati knuse, -te v. /knu:se/ razbiti, slomiti, polomiti knute/en s. /knu:te/ čvor - knutepunkt/et s. raskrsnica (za vozove) knytte, -et v. /knytte/ vezati, zavezati - knytte opp odvezati - knyttneve/en s. pesnica koagulasjon/en s. /kåagolaʃo:n/ koagulacija - koagulere, -te v. koagulirati koalisjon/en s. /kåaliʃo:n/ koalicija, savez kobber/et s. /kåbber/ bakar koble, -et v. /kåble/ spajati, spojiti - koble seg ut isključiti se - koble av odmarati se, opustiti se kode/en s. /ko:de/ kod, šifra - kode, -et v. kodirati koffert/en s. /kåffert/ kofer kofte/en s. /kåfte/ vuneni džemper na zakopčavanje koke, -te v. /ko:ke/ kuvati, skuvati - koke bort ukuvati se koke opp provriti - koke over pokipeti - kokebok/ei s. kuvar (knjiga recepata) - kokeplate/en s. ringla kokepunkt/et s. tačka ključanja kokk/en s. /kåkk/ kuvar - kokke/ei s. kuvarica kokos/en s. /kåkås/ kokos - kokosnøtt/et s. kokosov orah koldbrann/et s. /kåldbrann/ (med.) gangrena kolesterol/en s. /kålesterå:l/ holesterol kolikk/en s. /kålikk/ (med.) bolovi u stomaku, kolici kollaps/en s. /kållaps/ kolaps - kollapse, -et v. kolabirati kollega/en s. /kållega/ kolega kollektiv/et s. /kållekti:v/ kolektiv - kollektiv, -t, -e adj. kolektivan, zajednički - kollektivavtale/en s. zajednički ugovor kollidere, -te v. /kållidæ:re/ sudariti se - kollisjon/en s. sudar kolonne/en s. /kålånne/ kolona
115
kompetanse
kombinasjon/en s. /kåmbinaʃo:n/ kombinacija kombinere, -te v. kombinovati komedie/en s. /kåme:die/ komedija komfort/en s. /kåmfårt/ udobnost - komfortabel, -t, -ble adj. udoban komfyr/en s./kåmfy:r/ šporet komiker/en, pl. -e s. /kå:miker/ komičar - komisk, -e adj. komičan komité/en s. /kåmitee/ komisija, odbor komma/et s. /kåmma/ zarez komme, kom, kommet v. kåmme' dolaziti - komme an zavisiti - komme avsted krenuti - komme bort nestajati - komme etter doći po nešto - komme forbi prolaziti komme fra dolaziti iz, poticati - komme fram stizati komme igjen vraćati se - komme inn ulaziti - komme med polaziti sa - komme opp penjati se - komme opp mot porediti se sa - komme på dešavati se, setiti se komme seg oporaviti se - komme ut izlaziti kommentar/en s. /kåmmentair/ komentar kommentator/en s. komentator - kommentere, -te v. komentari sati kommersialisere, -te v. /kåmmeʃialisæ:re/ komercijalizovati - kommersiell, -elt, -e adj. komercijalan kommunal, -t, -e adj. /kåmmuna:l/ opštinski kommune/en s. opština- kommunestyre/et s. skupština opštine - kommunevalg/et s. opštinski izbori kommunikasjon/en s. /kåmunikaʃo:n/ komunikacija kommunisere, -te v. komunicirati kommunisme/en s. /kåmunisme/ komunizam kommunist/en s. komunista - kommunistisk, -e adj. komunistički kompass/et s. /kåmpass/ kompas kompensasjon/en s. /kåmpensaʃo:n/ kompenzacija, nadoknada - kompensere, -te v. nadoknaditi kompetanse/en s. /kåmpenase/ kvalifikacija, nadležnost - kompetent, -e adj. kvalifikovan, sposoban
kompis kompis/en s. /kåmpis/ ortak, drugar kompleks/et s. /kåmpleks/ kompleks komplett, -e adj. /kåmplett/ kompletan komplikasjon/en s. /kåmplikaʃo:n/ komplikacija komplisert, -e adj. komplikovan kompliment/en s. /kåmplimag/ kompliment komponere, -te v. /kåmpånæ:re/ komponovati komponist/en s. kompozitor - komposisjon/en s. kompozicija kompress/en s. /kåmpress/ (med.) obloga, kompres kompromiss/et s. /kåmpråmiss/ kompromis kondens/en s. /kåndens/ kondenzacija kondisjon/en s. /kåndiʃo:n/ kondicija konditor/en s. /kånditår/ poslastičar - konditori/et s. poslastičamica kondolere, -te v. /kåndålæ:re/ izjaviti saučešće kondom/et s. /kåndåm/ kondom, prezervativ konduktør/en s. /kånduktø:r/ kondukter kone/ei s. /ko:ne/ supruga konfekt/en s. /kånfekt/ bombonjera konferanse/en s. /kånferanse/ konferencija konfiskere, -te v. /kånfiskæ:re/ konfiskovati konflikt/en s. /kånflikt/ konflikt, sukob - konflikt fy It. -e adj. pun sukoba konfrontere, -te v. /kånfråntæ:re/ suočavati se konfrontasjon/en s. konfrontacija, suočavanje konge/en s. /kåŋe/ kralj - kongedømme/et s. kraljevina - kongepar/et s. kraljevski par kongle/en s. /kåŋle/ šišarka kongress/en s. /kåŋress/ kongres konjakk/en s. /kånjakk/ konjak konjunksjon/en s. /kånjukʃo:n/ veznik konkludere, -te v. /kånkludæ:re/ zaključiti konklusjon/en s. zaključak konkret, -e adj. /kånkret/ konkretan konkurranse/en s. /kånkurranse/ takmičenje; konkurencija - konkurrent/en s. takmičar, konkurent - konkurrere, -te v. takmičiti se; konkurisati
116
117
konvolutt
konkurs/en s. /kånkuʃ/ bankrot - gå konkurs bankrotirati konsekvens/en s. /kånsekvens/ posledica; doslednost konsekvent, -e adj. dosledan. konsekventan konsentrasjon/en s. kånsentraʃo:n/ koncentracija konsentrere, -te v. koncentrisati, usredsrediti konsentrert, -e adj. skoncentrisan konsert/en s. /kånsært/ koncert konservativ, -t, -e adj. /kånservati:v/ konzervativan konsis, -t, -e adj. /kånsis/ koncizan, sažet konsonant/en s. /kånsånant/ konsonant, suglasnik konstant, -e adj. /kånstant/ stalan, konstantan konstitusjon/en s. /kånstituʃo:n/ ustav konstruere, -te v. /kånstruæire/ konstruisati konstruksjon/en s. konstrukcija konstruktiv, -t, -e adj. /kåntruktirv/ konstruktivan konsul/en s. /kånsul/ konzul - konsulat/et s. konzulat konsulent/en s. /kånsulent/ konsultant - konsultasjon/en s. konsultacija - konsultere, -te, v. konsultovati kontakt/en s. /kåntakt/ kontakt - kontakte, -et v. y kontaktirati kontant/en s. /kåntant/ gotovina kontinent/et s. /kåntinent/ kontinent kontinuerlig, -e adj. /kåntinuærli' kontinuiran konto/en s. /kånto/ konto, račun - kontoutskrift/en s. izvod s računa kontor/et s. /kånto:r/ kancelarija - kontordame/ei s. službenica - kontortid/en s. radno vreme (kancelarije) kontrakt/en s. /kåntrakt/ ugovor - kontraktbrudd/et s. kršenje ugovora - inngå en kontrakt sklopiti ugovor kontrast/en s. /kåntrast/ kontrast, suprotnost - stå i kontrast til biti u suprotnosti sa kontroll/en s. /kåntråll/ kontrola - kontrollere, -te v. kontrolisati - kontrollert, -e adj. kontrolisan kontrollør/en s. kontrolor kontroversiell, -elt, -e adj. /kåntråveʃiell/ kontroverzan konvensjonell, -elt, -e adj. /kånvenʃonell/ konvencionalan konversasjon/en s. /kånversaʃo:n/ konverzacija konvolutt/en s. /kånvålutt/ koverat
konvulsjon konvulsjon/en s. /kånvulʃo:n/ konvulzija kooperasjon/en s. /kååperaʃo:n/ saradnja koordinasjon/en s. /kåårdinaʃo:n/ koordinacija, usklađivanje - koordinere, -te v. koordinirati kopi/en s. /kåpi/ kopija - kopiere, -te v. kopirati kopimaskin/en s. mašina za fotokopiranje kopp/en s. /kåpp/ šolja kopper s. /kåpper/ (med.) velike boginje kor/et s. /ko:r/ hor kork/en s. /kårk/ pluta; zapušač, čep - korke, -et v. zapušiti - korketrekker/en s. vadičep korn/et s. /kåm/ zrno; žito - kornåker/en žitno polje korps/en s. /kårps/ orkestar korrekt, -e adj. /kårrekt/ korektan; ispravan, tačan korrespondanse/en s. /kårrespådanse/ korespondencija, prepiska - korrespondent/en s. dopisnik korrespondere, -te v. voditi prepisku korrigere, -te v. /kårrigæ:re/ korigovati korrumpere, -te v. /kårrumpæ:re/ korumpirati korrupsjon/en s. korupcija - korrupt, -e adj. korumpiran kors/et s. /kåʃ/ krst - korsfeste, -et v. razapeti na krst korsrygg/en s. (med.) krsta kort/et s. /kårt/ karta; razglednica - spille kort igrati karte - kortstokk/en s. špil karata kort, -e adj. /kårt/ kratak - kort etter malo zatim - kort og godt ukratko - kort sagt kratko rečeno - kortermet, -e adj. kratkih rukava - kortfatet, -e adj. sažet - kortsiktig, -e adj. kratkoročan - kortslutning/en s. kratak spoj kortsynt, -e adj. kratkovidan - kortvarig, -e adj. kratkotrajan kos/en s. /ko:s/ uživanje, prijatan ugođaj - kose, -te v. uživati - koselig, -e adj. prijatan, ugodan kosmetiker/en, pl. -e s. /kåsme:tikær/ kozmetičar kosmetikk/en s. kozmetika kost/en s. /kåst/ hrana - kost og losji stan i hrana kosthold/et s. ishrana kost/en s. /kost/ metla - koste, -et v. čistiti (metlom) kostbar, -t, -e adj. /kåstbar/ dragocen, skupocen
118
119 kostnad/en s. kåstnad izdatak, troškovi kostyme/et s. /kåstyime/ kostim kotelett/en s. /kåtælett/ kotlet, šnicla krabbe/en s. /krabbe/ kraba krabbefelt/et s. /krabbefelt/ sporovozna traka kraft/en, pl. krefter s. /kraft/ snaga; energija - spare på kreftene štedeti snagu - tre i kraft stupiti na snagu kraftig, -e adj. snažan - kraftverk/et s. elektrana krage/en s. /kraige/ kragna, okovratnik krageben/et s. /kra:geben/ (anal.) ključna kost krakk/en s. /krakk/ hoklica krampe/en s. /krampe/ grč - krampeanfall/et s. napad grčeva - krampetrekning/en s. grč, grčevit trzaj kran/en s. /kran/ dizalica; slavina krangel/en, pl. -gler s. /kraŋel/ svada - krangle, -et v. svađati se krans/en s. /krans/ venac krasje, -et v. /kraʃe/ sudariti se (vozilom) krav/et s. /kra:v/ zahtev - kravbrev/et s. pismeni zahtev kravstor, -t, -e adj. koji mnogo zahteva > kreativ, -t, -e adj. /kreati:v/ kreativan - kreativitet/en s. kreativnost kreditt/en s. /kreditt/ kredit, zajam - kredittkort/et s. kreditna kartica kreft/en s. /kreft/ (med) rak, kancer - blodkreft leukemija - brystkreft rak dojke - lungekreft rak pluća livmorkreft rak materice krem/en s. /kre:m/ krem; šlag; krema, mast kremte, -et v. /kremte/ nakašljati se kreps/en s. /kreps/ rak kresen, -t, -ne s. /kresen/ probirljiv krets/en s. /krets/ krug; okrug, distrikt; društvo kretsfengsel/en, pl. -sier s. okružni zatvor - kretse, -et v. kružiti - kretsløp/et s. cirkulacija kreve, -de, -d v. /kre:ve/ zahtevati krig/en s. /kri:g/ rat - krige, -et v. ratovati - krigersk, -e adj. ratoboran
krig
kriminalitet kriminalitet/en s. /kriminalitet/ kriminal - kriminell, -elt, -e adj. kriminalan, krivičan - kriminell, -e s. kriminalac krise/en s. /kri:se/ kriza - krisefond/et s. rezervni fond kristen s. /kristen/ hrišćanin - kristen, -t, -tne adj. hrišćanski - kristendom/men hrišćanstvo - Kristus Isus Hrist kritiker/en, pl. -e s. /kri.tikær/ kritičar - kritikk/en s. kritika - kritisere, -te v. kritikovati - kritisk, -e adj. kritički; kritičan kritt/et s. /kritt/ krečnjak; kreda - kritthvit, -t, -e adj. beo kao kreč kro/en s. /kro/ krčma krok/en s. /kro:k/ kuka; udica; ugao, ćošak kroket, -e adj. /krorket/ kriv, iskrivljen; krivudav kroat/en s. /kroat/ Hrvat - Kroatia s. Hrvatska - kroatisk, -e adj. hrvatski krokodille/en s. /kråkådill/ krokodil krone/en s. /kro:ne/ kruna - krone, -et v. krunisati kronprins/en s. prestolonaslednik kronikk/en s. /krånikk/ hronika - kronisk, -e adj. hroničan kropp/en s. /kråpp/ telo krukke/en s. /krukke/ krčag, ćup krupp/en s. /krupp/ (med.) pseći kašalj, krup krus/et s. /kru:s/ krigla, šolja krutt/et s. /krutt/ barut krydder/et s./krydder/ začin - krydre, -et v. začiniti krykke/en s. /krykke/ štaka krympe, -et v. /krympe/ skupljati se; zgrčiti se krype, krøp, krøpet v. /kry:pe/ puzati - krype sammen sklupčati se krysning/en s. /krysniŋ/ ukrštanje, hibrid kryss/et s. /kryss/ krstić - på kryss og tvers uzduž i popreko - kryssord/et s. ukrštene reči krysse, -et v. /krysse/ označiti; ukrštati krystall/en s. /krystall/ kristal krølle/en s. /krølle/ lokna - krølle, -et v. gužvati; uvijati kosu - krøllet, -e adj. zgužvan; kovrdžav krøpling/en s. /krøpliŋ/ bogalj
120
121 kråke/en s. /krå:ke/ vrana ku/ei s. /ku:/ krava kubbe/en s. /kubbe/ klada, cepanica kul/en s. /kul/ ispupčenje - kul i hodet čvoruga kulde/en s. /kulde/ hladnoća - kuldebølge/en s. hladni talas - kuldegrad/en s. stepen ispod nule kule/en s. /ku:le/ metak; kugla - kulepenn/en s. hemijska olovka kull/et s. /kull/ ugalj kulminasjon/en s. /kulminaʃo:n/ kulminacija - kulminere, -te v. kulminirati kultur/en s. /kultu:r/ kultura - kulturell, -elt, -e adj. kulturan - kultursjokk/et s. kulturni šok kun adv. /kun/ samo kunde/en s. /kunde/ mušterija, klijent kunne, kunne, kunnet v. /kunne/ moći; umeti, kunngjøre, -gjorde, -gjort v. /kunnjø:re/ objaviti, obelodaniti - kunngjøring/en s. saopštenje, objava kunnskap/en s. /kunnskap/ znanje kunst/en s. /kunst/ umetnost - kunstmaler/en,^>1. -e s. slikar - kunstner/en, pl. -e s. umetnik - kunstnerisk, -e adj. umetnički kunstig, -e adj. /kunsti/ veštački kupé/en s. /kupee/ kupe kupong/en s. /kupåŋ/ kupon, bon kuppel/en, pl. -ler s. /kuppel/ kupola kur/en s. ku:r/ lečenje - kurere, -te v. izlečiti kurbad/et s. /kurba:d/ banja kurs/en s. /kuʃ/ pravac, kurs - kurs/et s. kurs, tečaj kurv/en s. /kurv/ korpa kusine/ei s. /kusi:ne/ rođaka kusma/en s. /kusma/ (med.) zauške kutte, -et v. /kutte/ šeći, iseći - kutte seg poseći se kutte ut prekinuti kvadrat/et s. /kvadra:t/ kvadrat - kvadratmeter/et s. kvadratni metar kvae/en s. /kva:e/ smola od četinara
kvae
kvakksalver kvakksalver/en, pl. -e s. /kvakksalver/ nadrilekar kvalifikasjon/en s. /kvalifikaʃo:n/ kvalifikacija kvalifisere, -te v. kvalifikovati - kvalifisere seg kvalifikovati se - kvalifisert, -e adj. kvalifikovan kvalitet/en s. /kvalite:t/ kvalitet kvalm, -t, -e adj. /kvalm/ koji oseća mučninu; otužan kvalme/en s. mučnina, muka kvart/en s. /kvart/ četvrtina; četvrt, petnaest minuta kvartal/en s. /kvarta:!/ četvrt; tromesečje, kvartal kvarter/et s. /kvarter/ četvrt sata, petnaest minuta kvass, kvast, -e adj. ,'kvass/ oštar kveld/en s. /kvel/ veče - i kveld večeras - om kvelden uveče - kveldsmat/en s. večera kvele, kvalte, kvalt v. /kve:ie/ daviti; ugušiti - kvelning/en s. davljenje - kvelningsfornemmelse/en s. osećaj gušenja kvern/en s. /kvern/ mlin, vodenica kverulant/en s. /kverulant/ svadljivac kvie, -et v. /kvi:e/ kvie seg for noe ustručavati se kvikk, kvikt, -e adj. kvikk/ živahan, hitar kvikksolv/et s. /kvikksølv/ živa kvinne/ei s. /kvinne/ žena - kvinncklinikk/en s. ginekološka bolnica - kvinnelege/en s. ginekolog kvinnelig, -e adj. ženstven - kvinnfolk/et s. žene kvise/en s. /kvi:se bubuljica, akna kvist/en s. /kvist/ grančica kvitte, -et v. /kvitte/ kvitte seg med noe otarasiti se nečega kvittering/en s. /kvitteriij/ račun, priznanica kvote/en s. /kvåte/ kvota kylling/en s. /kylliŋ/ pile - kyllinggryte/ei s. pileći paprikaš - kyllingkjøtt/et s. piletina kyndig, -e s. /çyndi/ iskusan, vešt - kyndighet/en s. znanje, veština, sposobnost kynisk, -e adj. /çynisk/ ciničan kysk, -t, -e adj. /çysk/ čedan - kyskhet/en s. čednost kyss/et s. /çyss/ poljubac - kysse, -et v. poljubiti kyst/en s. /çyst/ obala - kystrute/en s. priobalna linija kvstklimaet s. primorska klima
122
123
laktasj
København s. København/ Kopenhagen kål/en s. /kå:l/ kupus kålrabi/en s. /kålra:bi/ keleraba kåpe/en s. /kå:pe/ kaput kår/et s. /kå:r/ uslovi kåre, -et v. /kå:re/ izabrati, proglasiti kåt, -e adj. /kå:t živahan; uzbuđen, uspaljen
la, lot, latt v. /la/ pustiti, dopustiti; ostaviti - la være v. odustajati, propustiti labb/en s. /labb/ šapa labil, -t, -e adj. Iabi:l/ labilan laborant/en s. /labårant/ laborant - laboratorium/iet, pl. -ier s. laboratorija labyrint/en s. /labyrint/ lavirint lađe, -et v. /la:de/ puniti, napuniti - ladning/en s. punjenje; municija lag/et s. /la:g/ sloj; društvo; ekipa; udruženje - om lag adv. otprilike - skille lag razići se - være i lag družiti se sa nekim lage, -et v. /la:ge/ praviti, napraviti, načiniti lager/et, pl. -gre s. /Ia:gær/ lager, magacin, skladište lagerarbeider/en, pl. -e s. magacioner - lagre, -et v. skladištiti - lagring/en s. čuvanje laken/et s. /Ia:ken/ čaršav lakk/en s. /lakk/ lak - lakke, -et v. lakirati - lakksko/en s. lakovane cipele laks/en s. /laks/ losos laktasjon/en s. /laktaʃo:n/ laktacija - laktose/en s. laktoza, mlečni šećer
lam lam/met s. /lamm/jagnje - lammekjøtt/et s. jagnjetina lam, -t, -e adj. /lam/ oduzet, paralizovan - lamme, -et v. paralizovati - lammelse/en s. oduzetost. paraliza lammet, -e adj. paralizovan lampe/ei s. lampe/ lampa lampefeber/en s. /Iampefe:ber/ trema land/et s. /lan/ zemlja; kopno; selo; tlo - i landet adv. u zemlji - på landet adv. na selu - landlig, -e adj. seoski landbruk/et s. /lanbru:k/ poljoprivreda lande, -et v. /lane/ sleteti - landing/en s. sletanje landskap/et s. /lanska:p/ pejzaž lang, -t, -e adj. /laŋ/ dugačak, dug - langbeint, -e adj. dugonog - langermet, -e adj. dugih rukava langflnger/en s. srednji prst na ruci - langfredag/en s. Veliki petak langs adv. /laŋs/ duž, niz - på langs adv. uzduž - på langs og tvers adv. uzduž i popreko langsiktig, -e adj. /laŋsikti/ dugoročan langsom, -t, -me adj. /laŋsåm/spor langsynt, -e adj. /laŋsynt/ dalekovid langt adv. /laŋt/ daleko - langt fra adv. daleko od langvarig, -e adj. /laŋva:ri/ dugotrajan lapp/en s. /lapp/ zakrpa - lappe, -et v. zakrpiti lapskaus/en s. /lapskaus/jelo sa sitno sečeninm komadima mesa, krompira i povrća lapsus/en s. /lapsus/ lapsus larm/en s. /larm/ buka, galama - larme, -et v. galamiti, praviti buku laser/en s. /laser/ laser lass/et s. /lass/ tovar - lassevis adv. puno, čitave gomile last/en s. /last/ tovar, teret - laste, -et v. tovariti; teretiti - lasteevne/en s. nosivost lastebil/en s. /lastebi:!/ kamion lat, -e adj. /la:t/ lenj - late seg, -et v. biti lenj, besposličiti latskap/en s. lenjost late, lot, latt v. /la:te/ pretvarati se; izgledati
124
125 latter/en s. /latter/ smeh - latterlig, -e adj. smešan latterliggjøre, -gjorde, -gjort v. učiniti smešnim lav/en s. /la:v/ lišaj, mahovina lav, -t, -e adj. /la:v/ nizak; tih - lavalder/en s. najniža starosna granica - lavland/et s. nizina - lavmælt, -e adj. tih, miran - lavtrykk/et s. nizak pritisak - lavvann/et s. oseka lavendel/en, pl. -dier s. /lavendel/ lavanda le, lo, ledd v. /le:/ smejati se - le av noen smejati se nekome - le noen ut ismejati nekoga ledd/et s. /ledd/ (med.) zglob; deo. karika - leddgikt/en s. (med.) zapaljenje zglobova - leddkapsel/en s. (anat.) čašica zgloba lede, -et v. /le:de/ voditi; upravljati, rukovoditi - ledelse/en s. rukovodstvo - leder/en, pl. -e s. voda; šef lederstilling/en s. rukovodeće mesto ledig, -e adj. /le:di/ slobodan - lediggang/en s. nerad. besposličarenje - ledighet/en s. nezaposlenost ledning/en s. /ledniŋ/ sprovodnik, žica ledsage, -et v. /ledsa:ge/ pratiti - ledsager/en.^pl. -e s. pratilac legal, -t, -e adj. 'lega:l/ legalan - legalisere, -te v. legal izovati s. /le:ge/ lekar - lege, -et v. lečiti - legeattest/en s. sko uverenje - legekontor/et s. lekarska ordinacija legemiddel/e,pl. -dier s. lek - legevakt/en s. hitna pomoć legeme/et s. /le:geme/ telo - legemlig, -e adj. telesni legemsfeil/en s. telesna mana legendarisk, -e adj. /legenda:risk/ legendarni - legende/en s. legenda legg/en s. /legg/ (anat.) cevanica- leggmuskel/en s. (anat.) mišić lista legge, la, lagt v. /legge/ položiti, staviti - legge bort skloniti - legge fram iznositi - legge i ulagati - legge igjen ostavljati - legge merke til primetiti - legge om reorganizovati - legge over prebaciti - legge på seg ugojiti se - legge sammen sklopiti - legge seg leći; smiriti se - legge til dodati - legge ved priložiti
legge
legitim legitim, -t, -e adj. /Iegiti:m/ legitiman, zakonit legitimasjon/en s. /legitimaʃo:n/ legitimacija - legitimere, -te v. legitimisati legmann/en, pl. -menn s. /legmann/ laik lei, -tt, -e adj. læi/ neprijatan; umoran, sit; tužan leie/en s. /læie/ ležište leie/en s. /læie/ stanarina, kirija - leie, -de v. zakupiti, iznajmiti - leieavtale/en s. ugovor o iznajmljivanju leiebil/en s. rentakar - leieboer/en, pl. -e s. podstanar leilighet/en s. /læilihet/ stan leir/en s. /læir/ logor leire/en s. /læire/ glina lek/en s. /Ie:k/ igra - leke, -te v. igrati se - lekeplass/en s. igralište - leketøy/et s. igračka lekk, lekt, -e adj. /lekk/ koji curi, propušta - lekkasje/en s. curenje - lekke, -et v. curiti, propuštati lekse/en s. /lekse/ zadatak leksikon/et s. ,'leksikå:n/ enciklopedija, leksikon leksjon/en s. /lekʃo:n/ lekcija lektor/en s. /lektår/ profesor srednje škole lem/et s. /lem/ (anat.) ud lene/et s. /Ie:ne/ naslon - lene seg, -te v. nasloniti se, naginjati se - lenestol/en s. naslonjača lengde/en s. /leŋde/ dužina - lengdegrad/en s. stepen dužine - i lengden adv. na kraju krajeva, vremenom lenge adv. /leŋe/ dugo - for lenge siđen adv. odavno langt om lenge adv. najzad, konačno lengsel/en s. /leŋsel/ čežnja - lengselsfull, -t, -e adj. čežnjiv - lengte, -et v. čeznuti lenke/en s. /lenke lanac; okov leppe/en s. /leppe/ usna - leppestift/en s. karmin lerret/et s. /lerret/ platno lesbisk, -e adj. /lesbisk/ lezbejski lese, -te v. /Ie:se/ čitati - leser/en, pl. -e s. čitalac lesesal/en s. čitaonica - lesevansker s. teškoće sa čitanjem - lesing/en s. čitanje lete, -te v. /Ie:te/ tražiti, potražiti - leteaksjon/en s. potraga - leting/en s. potraga
126
127
likeverdig
lett, -e adj. /lett/ lak, lagan - lettelse/en s. olakšanje letthet/en s. lakoća - lettsindig, -e adj. lakoveran lettvint, -e adj. lak, jednostavan lette, -et v. /lette/ razvedriti se; podignuti, podići leukemi/en s. /leukemi:/ leukemija leve, -de v. /le:ve/ živeti - levekostnad/en s. životni troškovi - levemåte/en s. način života lever/en, pl. levrer s. /le:vær/ (anat.) jetra - leverpostei/en s. jetrena pašteta leverandør/ei s. /leværandø:r/ isporučilac levere, -te s. /levæ:re/ isporučiti, predati - levere tilbake vratiti - levering/en s. isporuka, pošiljka liberal, -t, -e s. /liberali liberalan lide, led, lidd v. /li:de/ patiti, trpeti - lidelse/en s. patnja, mučenje; oboljenje lidenskap/en s. /Ii:denskap/ strast - lidenskapelig, -e adj. strastan, strastven ligge, lå, ligget v. /ligge/ ležati; nalaziti se; biti - ligge etter posustajati - ligge foran biti na čelu - liggesår/et s. rana od ležania. dekubitus lighter/en s. /laiter/ upaljač ligne, -et v. /ligne/ ličiti - lignende s. sličan ligning/en s. /lignir)/ oporezivanje - ligningsattest/en s. poreska potvrda - ligningskontor/et s. poreska uprava lik/et s. /li:k/ leš lik, -t, -e adj. /Ii:k/jednak, identičan, sličan like adv. /li:ke/ isto, jednako like, -te v. /li:ke/ voleti, sviđati se likegyldig, -e adj. /li:kejyldi/ ravnodušan likeledes adv. /li:keledes/ takođe, isto tako likestille, -te v. /li:kestille/ učiniti ravnopravnim likestilling en s. ravnopravnost - likestillingsloven s. zakon o ravnopravnosti - likestilt, -e adj. ravnopravan likestrøm/en s. li:kestrøm/jednosmerna struja likevekt/en s. /li:kevekt/ ravnoteža likevel adv. /Ii:kevel/ ipak likeverdig, -e adj. /Ii:keverdi/ ravnopravan
likhet likhet/en s. /likhet/jednakost; sličnost - likhetstegn/et s. znak jednakosti liksom adv. /liksåm/ nekako liktorn/en s. /liktårn/ (med.) kurje oko likvidasjon/en s. /likvidaʃo:n/ likvidacija - likvidere, -te v. likvidirati likør/en s. /likø:r/ liker lilje/en s. /lilje/ ljiljan, krin - liljekonvall/en s. durdevak lilla adj. /lilla/ ljubičast, lila lillefinger/en s. - lillefiŋer/ mali prst na ruci lilletå/en s. /lilletå:/ mali prst na nozi lim/et s. /lim/ lepak - limbånd/et s. selotejp - lime, -et v. lepiti limonade/en s. Iimåna:de limunada lind/en s. /lin/ lipa lindre, -et v. /lindre/ ublažiti - lindring/en s. uteha linjal/en s. /linja:!/ lenjir linje/en s. /linje/ linija; red; odsek, smer linoleum/en s. /linåleum/ linoleum linse/en s. /linse/ sočivo lisens/en s. /lisens/ licenca, dozvola list/en s. /list/ letvica, lajsna list/en s. /list/ lukavstvo - listig, -e adj. lukav liste/en s. /liste/ lista, spisak liten, lita, lite, pl. små adj. /li:tn/ mali liter/en s. /liter/ litar litt adv. /litt/ malo, nešto - litt etter litt malo pomalo om litt malo kasnije litteratur/en s. /litteratu:r/ književnost liv/et s. /li:v/ život - livlig, -e adj. živahan, živ livsforsikring/en s. životno osiguranje - livsstil/en s. način života - livstid/en s. život, vek - livsvarig, -e adj. doživotan livmor/ei s. /livmorr/ (anal.) materica - livmorhals/en s. grlić materice - livmormunn/en s. otvor materice livmorkreft/en s. (med.) rak materice livnære seg, -te v. /Iivnæ:re sæi/ hraniti se, izdržavati se
128
129 lodde, -et v. /lådde/ lemiti, zalemiti - loddebolt/en s. lemilica loddrett, -e adj. /låddrett/ uspravan, vertikalan loff/en s. /låff/ beli hleb loft/et s. /låft/ tavan, potkrovlje logikk/en s. /lågikk/ logika - logisk, -e adj. logičan lojal, -t, -e adj. /låja:l/ lojalan - lojalitet/en s. lojalnost lokal, -t, -e adj. /låka:l/ lokalni, mesni - lokalbedøvelse/en s. lokalna anestezija - lokalmiljø/et s. lokalna sredina lokale/et s. låka:le/ lokal lokalisere, -te v. /låkalisæire/ lokalizovati lokk/en s. /låkk/ uvojak, lokna lokk/et s. /låkk/ poklopac lokke, -et v./låkke/ mamiti - lokkemat/en s. mamac lokomotiv/et s. /låkåmåti:v/ lokomotiva lomme/ei s. låmme/ džep - lommebok/en s. novčanik lommepenger s. džeparac - lommetørkle/et s. maramica loppemarked/et s. /låppemarked/ buvlja pijaca loslitt, -e adj. /låʃlitt/ pohaban, otrcan lotteri/et s. /låtteri/ lutrija lov/en s. /lå:v/ zakon; dozvola - lovbestemmelse/en s. zakonska odredba - lovbrudd/et s. kršenje zakona lovfeste, -et v. ozakoniti - lovgivende adj. zakonodavni lovlig, -e adj. zakonit - lovløs, -t, -e adj. bezakonit ovovertredelse/en s. kršenje zakona love, -et v. /lå:ve/ obećati, obećavati - lovende adj. koji obećava lue/ei s. /lu:e/ kapa luft/ei s. /luft/ vazduh - lufte, -et v. vetriti, provetriti luftig, -e adj. vazdušan - luftett, -e adj. hermetičan luftventil/en s. ventil za vazduh luftrør/et s. /luftror/ (anat.) dušnik - luftrørsinfeksjon/en s. infekcija disajnih puteva - luftrørskatarr/en s. laringitis - luftveier s. disajni putevi lugar/en s. /luga:r/ kabina (na brodu) lugg/en s. /lugg/ čuperak, šiška luke/en s. /Iu:ke/ otvor; šalter
luke
lukke lukke, -et v. /lukke/ zatvoriti - lukket, -e adj. zatvoren lukking/en s. zatvaranje luksuriøs, -t, -e adj. /luksuriø:s/ luksuzan - luksus/en s. luksuz lukt/en s. lukt/ miris - lukte, -et v. mirisati - luktesans/en s. čulo mirisa - luktfri, -tt, -e adj. bez mirisa lumbago/en s. /lumbagå/ lumbago lune/et s. /Iu:ne/ ćud. narav - lunefull, -t, -e adj. ćudljiv, kapriciozan - lunet, -e adj. ćudljiv lunge/en s. /luŋe/ pluća - lungebetennelse/en s. upala pluća - lungekreft/en s. kancer pluća - lungeødem s. edem pluća lunken, -t, -kne adj. /lunken/ mlak; mlitav lunsj/en s. /lonʃ/ užina, ručak lur, -t, -e adj. /Iu:r' lukav - lure, -te v. vrebati; nadmudriti - lure på v. pitati se - lureri/et s. prevara, smicalica luring/en s. lukavac, lisac lusen, -t, -ne adj. Iu:sen/ jednostavan; jadan, bedan ly/et s. /ly:/ zaklon, sklonište lyd/en s. /ly:d/ zvuk, glas - lyde, lød, lydt v. zvučati lydløs, -t, -e adj. bešuman lydig, -e adj. /Iy:di/ poslušan - lydighet/en s. poslušnost lykke/en s. /lykke/ sreća, uspeh - lykkelig, -, -e adj. srećan - lykkes, lyktes, lykkes v. uspevati lykt/en s. /lykt/ lampa, svetio lymfekjertel/en, pl. -tier s. /lymfeçærtel/ (med.) limfna žlezda - lymfeknute/en s. limfni čvor lyn/et s. /ly:n/ munja - lynavleder/en s. gromobran - lyne, -te v. sevati lynne/et s. /lynne/ ćud, narav lys/et s. /ly:s/ svetio, svetlost - lys, -t, -e adj. svetao - lyse, -te v. svetleti - lysekrone/en s. luster - lysestake/en s. svećnjak - lyshåret, -e adj. svetlokos - lyspære/en s. sijalica - lysår/et s. svetlosna godina lysing/en s. /ly:siŋ/ najava venčanja (oglasom) lyske/en s. /lyske/ (anat.) prepona - lyskebrokk/en s. (med.)YÅ\a u preponi lysne, -et v. /lysne/ svitati, svanuti
130
131
løverøst
lyst/en s. /lyst/ želja, volja lystig, -e adj. /lysti/ veseo, vedar lystre, -et v. /lystre/ slušati, poslušati; povinovati se lytte, -et v. /lytte/ slušati - lytter/en, pl. -e s. slušalac lyve, løy, løyet v. /ly:ve/ lagati, slagati lærd, -e adj. /lærd/ učen - lærdom/men s. učenost lære/en s. /Iæ:re/ učenje, nauka - lære, -te v. učiti lærebok/ei, pl. -bøker s. udžbenik - læremiddel/et, pl. -dier s. nastavno sredstvo - lærepenge/en s. nauka - lærer/en, pl. -e s. nastavnik - lærerik, -t, -e adj. poučan løfte, -et v. /løfte/ dizati, podizati, dići løfte/et s. /lofte/ obećanje - løftebrudd/et s. kršenje obećanja løgn/en s. /løjn/ laž - løgnaktig, -e adj. lažljiv - løgner/en, pl. -e s. lažljivac løk/en s. lo:k/ luk lønn/ei s. lønn/ plata - lønne, -et v. plaćati, platiti - lønne seg v. isplatiti se - lønnskonto/en s. tekući račun lønnsom, -t, -me adj. unosan - lønnsslipp/en s. obračun plate løp/et s. /lø:p/ trka; tok - løpe, løp, løpt v. trčati - løper/en, pl. -e s. trkač løpeseddel/en s. /lo:peseddel/ letak lørdag/en s. /lørdag/ subota løs, -t, -e adj. /Iø:s/ nevezan, oslobođen, odrešen. labav løsaktig, -e adj. /lø:sakti/ nepouzdan; neverodostojan løse, -te v. /lø:se/ rešiti - løse opp v. rastvoriti løsepenger s. /lo:sepeŋer/ otkupnina, otkup løsne, -et v. /lo:sne/ popustiti, olabaviti løsning/en s. /Iø:sniŋ/ rešenje; rastvor - løsningsmiddel/et, pl. -dler s. rastvarač løsrive, -rev, -revet v. /løsri:ve/ otrgnuti se løsøre/et s. /løsø:re/ pokretna imovina løv/et s. /Iø:v/ lišće løve/en s. /lø:ve/ lav løverøst/en s. /lø:verøst/ rika; urlik
løvetann løvetann/en s. /lø:vetann/ maslačak løyve/en s. /løjve/ dozvola lån/et s. /lå:n/ zajam - låne, -te v. zajmiti, pozajmiti långiver/en, pl. -e s. zajmodavac - låntaker/en, pl. -e s. dužnik, zajmoprimac lår/et s. /lå:r/ (anat.) butina, bedro - lårbein/et s. butna kost - lårhals/en s. vrat butne kosti lås/en s. /lå:s/ brava - låsesmed/en s. bravar låse, -te v. /Iå:se/ zaključati låt/en s. /lå:t/ melodija, ton - låte, låt, lått v. zvučati låve/en s. /lå:ve/ ambar
madrass/en s. /madrass/ dušek mage/en s. /ma:ge/ stomak, trbuh - magekatarr/en s. gastritis - magesekk/en s. želudac - magesyre/en s. stomačna kiselina - magesår/et s. čir na želudcu mager, -t, -gre adj. /ma:ger/ mršav, slab magi/en s. /magi/ magija - magisk, -e adj. magičan magistergrad/en s. /magistergra:d/ magisterijum magnet/en s. /magnet/ magnet mai/en s. /ma:i/ maj mais/en s. /mais/ kukuruz majones/en s. /majåne:s/ majonez makedoner/en, pl. -e s. /makedo:nær/ Makedonac Makedonia s. Makedonija - makedonsk, -e adj. makedonski makeløs, -t, -e adj. /ma:kelø:s/ bez premca, izvanredan makrell/en s. /makræll/ skuša
132
133
marmor
maksimal, -t, -e adj. /maksimal/ maksimalan maksimum/et s. maksimum - maksimum adv. najviše makt/en s. /makt/ snaga, sila - maktesløs, -t, -e adj. bespomoćan makthaver/en s. /maktha:ver/ moćnik malaria/en s. /mala:ria malarija male, -te v. /ma:le/ farbati, bojiti - maler/en, pl. -e s. slikar; moler - maleri/et s. umetnička slika - maling/en s. boja mamma s. /mamma/ mama man pron. /man/ neko, čovek (bezlično se prevodi) mandag/en s. /mandag/ ponedeljak mandat/et s. /mandat/ punomoć; uprava mandel/en, pl. -dier s. /mandæl/ badem mandler s. /mandlær/ krajnici maner/en s. /manae:r/ manir mange adj. /maŋe/ mnogi, mnogo - mange ganger mnogo puta - mangedoble, -et v. umnožiti mangel/en, pl. -gler s. /maŋel/ nedostatak - mangelfull, -t, -e adj. nepotpun - mangle, -et v. nedostajati^manglende adj. koji nedostaje mangfold/et s. /maŋfåld/ mnoštvo - mangfoldig, -e adj. mnogo; svestran mani/en s. /mani/ manija manipulasjon/en s. /manipulaʃo:n/ manipulacija manipulere, -te v. manipulisati mann/en, pl. menn s. /mann/ muškarac; muž - mandig, -e adj. muževan - manndom/men s. muževnost mannfolk/et s. muškarac - mannlig, -e adj. mušku * manuell, -elt, -e adj. manuell/ manuelan, ručni manuskript/et s. /manuskript/ rukopis mappe/en s. /mappe/ aktentašna; fascikla mareritt/et s. /mareritt/ mora, ružan san mark/en s. /mark/ teren; zemljište; zemlja marked/et s. /marked/ tržište - markedsføring/en s. marketing markere, -te v. /markæire/ označiti, markirati marmor/en s. /marmo:r/ mermer
mars mars/en s. /maʃ/ mart mas/et s. /ma:s/ gnjavaža; gužva - mase, -te v. gnjaviti - masekopp/en s. gnjavator maskara/en s. /maskara/ maskara maske/en s. /maske/ maska - maskere, -te v. maskirati maskin/en s. /maʃi:n/ mašina massakre/en s. /massakre/ masakr - massakrere, -te v. masakrirati massasje/en s. /massaʃe/ masaža - massere, -te v. masirati - massør/en s. maser masse/en s. /masse/ masa; puno, gomila - massemedia s. sredstva masovne komunikacije massiv, -t, -e adj. /massiv/ masivan mast/en s. /mast/jarbol mastitt/en s. /mastitt/ mastitis masturbasjon/en s. /masturbaʃo:n/ masturbacija mat/en s. /ma:t/ hrana - matforgiftning/en s. trovanje hranom - matlaging/en s. spremanje hrane - matlyst/et s. apetit - matpakke/en s. užina - matvarer s. namirnice matematiker/en, pl. -e s. /matema:tikær/ matematičar matematikk/en s. matematika - matematisk, -e adj. matematički material/et s. /matæriail/ materijal materiell, -elt, -e adj. /materiell/ materijalni _ materiell/et s. materijal, oprema matte/en s. /matte/ prostirač maur/en s. /maur/ mrav - maurtue/en s. mravinjak med prep. /me/ sa; pomoću - fra og med i dag od današnjeg dana - med en gang odmah - til og med zaključno sa medansvar/et s. /medansvar/ saodgovomost medansvarlig, -e adj. saodgovoran medarbeider/en, pl. -e s. /medarbeidær/ saradnik medbestemmelsesrett/en s. /medbestemmelsesrett/ saodlučivanje meddele, -te v. /medde:le/ saopštiti, saopštavati meddelelse/en s. saopštenje
134
135 medeier/en, pl. -e s. /medæiær/ suvlasnik medfart/en s. /medfart/ tretman, postupak medfødt, -e adj. /medføt/ urođen medfølelse/en s. 'medfoMælse/ saosećanje medføre, -te v. /medfoire/ povlačiti sa sobom medgang/en s. /medgaŋ/ uspeh media s. /media/ mediji medisin/en s. /medisi:n/ medicina; lek - medisinsk, -e adj. medicinski medlem/et, pl. -mer s. /medlem/ član - medlemsavgift/en s. članarina - medlemskap/et s. Članstvo medlidenhet/en s. /medli:denhet/ saučešće, sažaljenje medmenneske/et s. /medmenneske/ bližnji med mindre adv. /me mindre/ ako ne, ukoliko ne medregne, -et v. /medreine/ uračunati, uključiti medskyldig s. /medʃyldi/ saučesnik, pomagač medspiller/en, pl. -e s. /medspiller/ saigrač medvirke, -et v. /medvirke/ učestvovati, saradivati medvirkende adj. koji učestvuje - medvirkning/en s. učestvovanje, saradnja ^ meget adv. /me:get/ vrlo, veoma meieri/et s. /mæiæri/ fabrika mlečnih proizvoda meieriprodukter s. mlečni proizvodi meisel/en, pl. -sier s. /meisel/' dleto mekaniker/en, pl. -e s. /mekarniker/ mehaničar mekanikk/en s. mehanika - mekanisk, -e adj. mehanički - mekanisme/en s. mehanizam mekle, -et v. /me:klæ/ posredovati - mekler/en, pl. -e s. posrednik - mekling/en s. posredovanje mektig, -e adj. /mekti/ moćan, silan; ogroman mel/et s. /me:l/ brašno melankoli/en s. /melankåli/ melanholija, setamelankolsk, -e adj. setan, melanholičan melde, -te v. /melde/javiti, saopštiti, prijaviti - melde seg inn upisati se - melde seg opp prijaviti se - melde seg ut ispisati se - meldeplikt/en s. dužnost prijavljivanja melding/en s. prijava; saopštenje
melde
melk melk/en s. /melk/ mleko - melke, -et v. musti, pomusti - melkesjokolade/en s. mlečna čokolada - melketann/en s.mlečni zub mellom prep. /mellåm/ između - mellomrom/met s. razmak - mellomting/en s. nešto između, mešavina mellomgolv/et s. /mellåmgålv/ (anat.) dijafragma mellomtid/en s. /mellomtid/ i mellomtiden adv. u međuvremenu mellomøre/et s. /mellåmø:re/ (anat.) srednje uvo melodi/en s. /melådi:/ melodija - melodisk, -e adj. melodičan melon/en s. /melå:n/ dinja men konj. /men/ ali; već, nego mene, -te v. 'meine/ misliti; hteti, nameravati mengde/en s. /megde/ mnoštvo, masa; količina mengdevis adv. mnoštvo mening/en s. /meniŋ/ mišljenje; smisao; shvatanje - etter min mening po mom mišljenju - meningsfylt, -e adj. osmišljen, značajan - meningsløs, -t, -e adj. besmislen menisk/en s. /menisk/ (anat.) meniskus menneske/et s. /menneske/ Čovek; pl. ljudi menneskehet/en s. čovečanstvo - menneskelig, -e adj. ljudski, čovečiji - menneskeliv/et s. ljudski život menneskerett/en s. ljudsko pravo menopause/en s. /menåpause/ menopauza mens konj. /mens/ dok, kad; s druge strane menstruasjon/en s. /menstruaʃo:n/ menstruacija mental, -t, -e adj. menta:l/ mentalni, duševni - mental helse s. duševno zdravlje - mentalundersokelse/en s. ispitivanje mentalnog stanja meny/en s. /meny:/ meni, jelovnik mer adj. /mer/ više; još - mer eller mindre manje više - mer og mer sve više i više merkbar, -t, -e adj. /merkbar/ primetan, uočljiv merke/et s. /merke/ znak, trag; marka - merke, -et v. primetiti, zapažati; označavati merkelig, -e adj. /merkeli/ čudan, neobičan meslinger s. /mejliŋer/ male boginje, rubeole
136
137 messe/en s. /messe/ sajam; misa - messehall/en s. sajamska dvorana mest adj. /mest/ najviše - for det meste uglavnom mestepart/en s. /mestepart' najveći deo, većina mester/en, pl. -e s. /mester/ majstor; prvak mesterskap/et s. majstorstvo; prvenstvo - mesterverk/et s. majstorija, remek-delo - mestre, -et v. savladati metabolisme/en s. /metabålisme/ metabolizam metall/et s. /metall/ metal - metallisk, -e adj. metalan, metalski metastase/en s. /metasta:se/ (med.) metastaza meter/en s. /meter/ metar metode/en s. /meto:de/ metoda - metodisk, -e adj. metodičan - metodologi/en s. metodologija mett, -e adj. /mett/ sit - spise seg mett najesti se middag/en s. /middaig' ručak, glavni obrok middel/et, pl. -dier s. /middel/ sredstvo middelaldrende adj. /ntiddelaldrene/ sredovečan Middelhavet s. /middelhaive/ Sredozemno more middelmådig, -e adj. /middelmå:di/ osrednji, prosečan middels adj. /middels/ srednji, osrednji midje/en s. /midje/ struk, pojas midlertidig, -e adj. /midlertidi/ privremen midnatt/en s. /midnatt/ ponoć - midnattsol/ei s. ponoćno sunce midt/en s. /mitt/ sredina - i midten av sredinom - midt i adv. u sredini, usred - midtpunkt/et s. sredina, centar midtveis adv. na pola puta migrasjon/en s. /migraʃo:n/ migracija migrene/en s. /migre:ne/ migrena mikrobe/en s. /mikrå:be/ mikrob mikrobølgeovn/en s. /mikråbo:lgeåvn/ mikrotalasna pećnica mikrofon/en s. /mikråfå:n/ mikrofon mikroorganisme/en s. /mikråårganisme/ mikroorganizam mikroskop/et s. /mikråskå:p/ mikroskop mikse, -et v. /mikse/ mešati, pomešati - mikstur/en s. (med.) mikstura
mikse
mil mil/en s. /mi:l/ milja (norveška milja od 10 km) mild, -t, -e adj. /mild/ blag - mildne, -et v. ublažiti mildvær/et s. blago vreme militær/et s. /militæ:r' vojska - militær, -t, -e adj. vojni - militærtjeneste/en s. vojna služba miljø/et s. /miljo/ okolina; sredina - miljøvern/et s. zaštita okoline milliard/en s. /milliard/ milijarda millimeter/en s. /millimeiter/ milimetar million/en s. /millio:n/ milion milt/en s. /milt/ (anal.) slezina mimikk/en s. /mimikk/ mimika min, mi, mitt, mine pron. /min/ moj, moja, moje mindre adj. /mindre/ manji - mindretall/et s. manjina mindreverd/en s. /mindreverd/ manja vrednost mindreverdig, -e adj. manje vredan, inferioran mindreverdighetsfølelse/en s. osećanje niže vrednosti mindreårig, -e adj. /mindreåri/ maloletan mine/en s. /mi:ne/ izraz lica, grimasa; mina; rudnik mineral/et s. /minera:l/ mineral - mineralvann/et s. mineralna voda minimal, -t, -e adj. /minima:l/ minimalan minimum/et s. /minimum/ minimum minister/en, pl. -stre s. /minister/ ministar minne/et s. /minne/ uspomena, sećanje - minne, -te v. podsećati minnes, mintes, minnes v. /minnes/ sećati se minoritet/en s. /minårite:t/ manjina minske, -et v. /minske/ umanjiti minst adj. /minst/ najmanji - minstelønn/ei s. najniža plata - minstepensjon/en s. najniža penzija minus/et s. /mi:nus/ minus - minusgrad/en s. stepen ispod nule minutt/et s. /minutt/ minut mirakel/et, pl. -kler s. /mirakel/ čudo - mirakuløs, -t, -e adj. čudan misbillige, -et v. /misbillie/ ne odobravati - misbilligende adj. ne odobravajući
138
139
modifisere
misbruk/et s. /misbruk/ zloupotreba - misbruke, -te v. zloupotrebljavati misdannelse/en s. /misdannelse/ deformisanost misforhold/et s. /misfårhål/ nesrazmer, disproporcija misfornøyd, -e adj. /misfåmøjd/ nezadovoljan misfornøyelse/en s. nezadovoljstvo misforstå, -stod, -stått s. /misfåʃtå/ pogrešno razumeti misforståelse/en s. nesporazum mishandle, -et s. /mishandle/ zlostavljati - mishandling/en s. zlostavljanje mislike, -te v. /misli:ke/ ne voleti, ne odobravati mislykkes, -lyktes, -lykkes v. /mislykkes/ nemati uspeha mislykket, -e adj. neuspešan misnøye/en s. /misnø:je/ nezadovoljstvo mistanke/en s. /mistanke/ sumnja miste, -et v. /miste/ gubiti, izgubiti mistenke, -te v. /mistenkeršunTnjatl^ mistenkelig, -e adj. sumnjiv - mistenkelighet/en s. sumnjivost mistenksom, -t, -me adj. podozriv, sumnjičav mistenksomhet/en s. sumnjičavost - mistenkt, -e adj. osumnjičen mistillit/en s. /mistillit/ nepoverenje - ha mistillit til noen imati nepoverenja u nekoga mistro/en s. /mistro/ nevera - mistro, -dde v. ne verovati, sumnjati - mistroisk, -e adj. sumnjičav misunne, -te v. /misunne/ zavideti - misunnelig, -e adj. zavidan - misunnelse/en s. zavidnost misvisende adj. /misviisene/ pogrešan, netačan misvisning/en s. pogrešno pokazivanje mobiltelefon/en s. /måbiltelefo:n/ mobilni telefon modell/en s. /mådell/ model, uzorak - modellere, -te v. uobličavati, oblikovati moden, -t, -dne adj. /modn/ zreo - modenhet/en s. zrelost - modne, -et v. zreti, sazreti moderat, -e adj. /måderat/ umeren moderne adj. /modeme/ moderan - modernisere, -te v. modemizovati modifisere, -te v. /mådifisæ:re/ modifikovati
modig modig, -e adj. /mo:di/ hrabar, odvažan mokasiner s. /mokasi:nær/ mokasine molekyl/et s. /måleky:l/ molekul moms/en s. /måms/ porez na višak vrednosti mongoloid, -e adj. /mångålåid/ mongoloidan monitor s. /månitå:r/ monitor, ekran monoton, -t, -e adj. /månåtån/ monoton, jednoličan monotoni/en s. monotonija Montenegro s. /måntenegrå/ Crna Gora montere, -te v. /måntæ:re/ montirati - montor/en s. monter monument/et s. /må:nument/ spomenik mor/ei, pl. mødre s. /mo:r/ majka moral/en s. /måra:l/ moral - moralsk, -e adj. moralan mord/et s. /mård/ ubistvo - morder/en, pl. -e s. ubica more, -et v. mo:re/ zabavljati, zabaviti - more seg v. zabavljati se morell/en s. /mårell/ trešnja morfin/en s. /mårfi:n/ morfijum morgen/en s. /mårgen/ jutro - god morgen dobro jutro - om morgenen ujutru, jutrom - morgenavis/en s. jutarnje novine - morgendag/en s. sutrašnji dan morgenfugl/en s. ranoranilac - morgengry/et s. zora morkake/ei s. /mo:rka:ke (anal.) posteljica, placenta morn int. /måm/ Zdravo! Dobro jutro! Dobar dan! moro/en s. /moro/ zabava, veselje morsmål/et s. /moʃmål/ maternji jezik morsom, -t, -me adj. /moʃåm/ zabavan - morsomhet/en s. šala, vic, štos morter/en s. /mårtær/ avan mose/en s. /mo:se/ mahovina mosjon/en s. /moʃon/ rekreacija, kretanje - mosjonere, -te v. rekreirati se, kretati se moské/en s. /måske/ džamija mot/et s. /mo:t/ hrabrost, odvažnost mot prep. /mot/ ka, prema; u odnosu na; protiv motarbeide, -et v. /motarbæide/ raditi protiv motbakke/en s. /motbakke/ uzbrdica
140
141
mumle
motbevis/et s. /motbevis protivdokaz - motbevise, -te v. opovrgavati, opovrći motbydelig, -e adj. motby:deli/ odvratan mote/en s. /mo:te/ moda motgang/en s. /motgaŋ/ neuspeh. nevolje motgift/en s. /motjift/ protivotrov motiv/et s. /måti:v/ motiv - motivasjon/en s. motivacija - motivere, -te v. motivisati motkrav/et s. /mo:tkrav/ protivzahtev motløshet/en s. /mo:tloshet/ malodušnost motor/en s. /måtå:r/ motor - motorbåt/en s. motorni čamac -motorsykkel/en s. motocikl motorvei/en s. /måtårve:i auto put motsatt, -e adj. /motsatt/ suprotan, obratan motsetning/en s. suprotnost - motsette seg, -satte, -satt v. suprotstaviti se motsi, -sa, -sagt s. /motsi:/ protivurečiti - motsigende adj. protivrečan - motsigelse/en s. protivrečnost motstand/en s. motstand/otpor - motstander/en, pl. -e s. protivnik - motstå, -stod, -stått v. odolevati motstridende adj. /motstridene/ oprečan, kontradiktoran motstå, -stod, -stått v. /motstå:/ odolevati, odoleti motta, -tok, -tatt v. /mota:/ primiti - mottakelse/en s. primanje - mottaker/en, pl. -e s. primalac mottaksavdeling/en s. prijemno odeljenjie motto/et s. /måttå/ moto motvekt/en s. /motvekt/ protivteža motvilje/en s. /motvilje/ odbojnost, nesklonost - motvillig, -e adj. protivan, nerad motvirke, -et v. /motvirke/ suzbiti, suzbijati mudder/et s. /mudder/ mulj, blato mugg/en s. /mugg/ plesan, buđ - muggen, -t, -gne adj. budav - mugne, -et v. ubudati se mulig, -e adj. /mu:li/ moguć, izvodljiv - muligens adv. možda, moguće - muliggjøre, -gjorde, -gjort v. omogućiti - mulighet/en s. mogućnost multiplisere, -te v. /multiplisæ:re/ množiti mumle, -et v. /mumle/ mumljati, promrmljati
munk munk/en s. /munk/ monah, kaluđer munn/en s. /munn/ usta - munnfull/en s. zalogaj munnhule/en s. (anat.) usna duplja - munnvann/et s. voda za ispiranje usta munter, -t, -tre adj. /munter/ veseo, razdragan munterhet/en s. veselost, živahnost - muntre, -et v. uveseliti muntlig, -e adj. /muntli/ usmen mur/en s. /mu:r zid: bedem - mure, -et v. zidati, sazidati murer/en, pl. -e s. zidar - murpuss/en s. malter murstein/en s. cigla mus/en s. /mu:s/ miš - musefelle/en s. mišolovka museum/et, pl. -seer s. 'muse:um/ muzej musikalsk, -e adj. /musikalsk/ muzikalan - musiker/en pl. -e s. muzičar - musikk/en s. muzika muskel/en, pl. -kler s. /muskel/ mišić - muskelfiber/en s. mišićno vlakno - muskelsvinn/et s. atrofija mišića muskelvev/et s. mišićno tkivo - muskulatur/en s. muskulatura - muskuløs, -t, -e adj. mišićav muslim/en s. /muʃli:m/ musliman - muslimsk, -e adj. muslimanski musling/en s. /muʃliŋ/ školjka mye adj. /my:e/ mnogo, puno mygg/en s. /mygg/ komarac myk, -t, -e adj. /my:k/ mek, mekan - myke opp, -et v. omekšati - mykne, -et v. razmekšati se myndig, -e adj. /myndi/ punoletan - myndighet/en s. punoletstvo; vlasti, organ vlasti mynt/en s. /mynt/ kovani novac mynte/en s. /mynte/ (bot.) nana, metvica myokard/et s. /myåkard/ miokard - myokarditt/et s. miokarditis myom/en s. /myåm/ miom myr/ei s. /my:r/ močvara - myraktig, -e adj. močvaran mysterium/iet, pl. -ier s. /myste:rium/ misterija - mystisk, -e adj. mističan myte/en s. /my:te/ mit - mytologi/en s. mitologija
142
143 møbel/et, pl. -bier s. /mobel/ komad nameštaja møbelsnekker/en, pl. -e s. stolar - møblere, -te v. nameštati mølle/en s. mølle/ vodenica, mlin mønster/et, pl. -tre s. /monstæ:r/ mustra, šablon mønstret, -e adj. šaren mørk, -t, -e adj. /mørk/ mračan, taman - mørke/et s. mrak, tama - mørkhåret, -e adj. tamnokos - mørkne, -et v. mračiti se, smračitit se - mørkning/en s. sumrak møte/et s. /mø:te/ sastanak, susret; zasedanje - møte, møtte, møtt v. sresti; dočekati - møteplikt/en s. obaveza prisustvovanja - møtes, møttes, møttes v. sretati se møysommelig, -e adj. /møjsåmmeli/ zahtevan måke/en s. /må:ke/ galeb måke/en s. /må:ke/ lopata za razgrtanje - måke, -te v. razgrtati, zgrtati mål/et s. /må: 1/jezik, govor mål/et s. /må:l/ cilj; pogodak - målbevisst, -e adj. odan cilju, svestan cilja mål/et s. /må:l/ mera; merilo - målbar, -t, -e adf. merljiv måle, -te v. meriti - måleenhet/en s. merna jedinica måler/en s. merač - målestokk/en s. merilo; razmera målesystem/et s. merni sistem måltid/en s. /målti:d/ obrok måne/en s. /må:ne/ Mesec (na nebu) - månefase/en s. mesečeva mena - måneformørkelse/en s. pomračenje meseca- måneskinn/et s. mesečina måned/en s. /må:ned' mesec (dan) - månedlig, -e adj. mesečni - månedskort/et s. markica, mesečna karta måte/en s. /må:te/ način måtehold/et s. /må:tehåld/ umerenost, uzdržanost måteholden, -t, -dne adj. umeren måtte, måtte, måttet v. /måtte/ morati; trebati
måtte
nabo
144
N nabo/en s. /na:bo/ komšija - nabolag/et s. komšiluk naiv, -t, -e adj. /nai:v/ naivan naken, -t, -kne adj. /na:ken/ nag, go - nakenhet/en s. golotinja, nagost nakke/en s. /nakke/ (anat.) vrat, potiljak narkoman/en s. /narkåmain/ narkoman - narkotika s. droge - narkotikamisbruk/en s. uživanje droga narkose/en s. /narkå:se/ narkoza narre, -et v. /narre/ prevariti, nasamariti nasjon/en s. /naʃo:n/ narod, nacija - nasjonal, -t, -e adj. nacionalan, narodni - nasjonaldag/en s. državni praznik - nasjonalisme/en s. nacionalizam - nasjonalist/en s. nacionalista - nasjonalitet/en s. nacionalnost nasjonalsang/en s. državna himna natalitet/en s. /natalite:t/ natalitet natt/ei, pl. netter s. /natt/ noć - i natt noćas - om natta noću - nattbord/et s. noćni stočić - nattkjole/en s. spavaćica - nattklubb/en s. noćni klub - nattlig, -e adj. noćni - nattskift/en s. noćna smena natur/en s. /natu:r/ priroda - naturlig, -e adj. prirodan; razumljiv - naturligvis adv. naravno - naturvern/et s. zaštita prirode - naturvitenskap/en s. prirodna nauka navle/en s. /navle/ pupak - navlestreng/en s. pupčana vrpca navn/et s. /navn/ ime; naziv - fornavn og etternavn ime i prezime - navnløs, -t, -e adj. bezimen nazisme/en s. /nacisme/ nacizam - nazist/en s. nacista nebb/et s. /nebb/ kljun ned adv. /ned/ dole (kretanje) - nede adv. dole (mirovanje) - nedenfor adv. ispod, dole - nedenfra adv. odozdo nedbetale, -te v. /nedbeta:le/ otplatiti, otplaćivati
145 ned brent, -e adj. /nedbrent/ sagoreo nedbør/en s. /nedbø:r/ padavine neddysse, -et v. /ne:ddysse/ zataškati nederlag/et s. /nederla:g/ poraz Nederland s. /ne:derlan/ Holandija - nederlandsk, -e adj. holandski - nederlender/en, pl. -e s. Holandanin nederst adv. /nedeʃt/ dole, u dnu nedfor prep. /nedflr/ dole, niz nedgang/en s. /nedgaŋ/ pad, opadanje; silaz nedkjørt, -e adj. /nedçørt/ istrošen; pregažen nedlegge, -la, -lagt v. /nedlegge/ obustaviti nedleggelse/en s. obustava; likvidacija nedover adv. /nedå:ver/ nizbrdo, nadole nedoverbakke/en s. /nedåverbakke/ nizbrdica nedrustning/en s. /ne:drustniŋ/ razoružanje nedsatt, -e adj. /nedsatt/ smanjen, snižen, oslabljen nedsette, -satte, -satt v. /nedsette/ osnovati nedslitt, -e adj. /nedʃlitt/ izlizan, istrošen nedslått, -e adj. /nedʃlått/ utučen, potišten nedtelling/en s. /nedtelling/ odbrojavanje J negasjon/en s. /negaʃo:n/ negacija - negativ, -t, -e adj. negativan negl/en s. /negl/ nokat - neglefil/en s. turpijica za nokte - neglelakk/en s. lak za nokte - neglesaks/en s. makazice za nokte nei adv. /næi/ ne, nisam neimen adv. /næimen/ ni govora! nekte, -et v. /nekte/ odbijati, odbiti; uskratiti - nektelse/en s. poricanj; negacija nellik/en s. /nellik/ karanfil nemlig adv. /nemli/ naime nemnd/a s. /nemnd/ odbor, komisija, savet neppe adv. /neppe/jedva; teško da nerve/en s. /nerve/ živac, nerv - nerveknute/en s. ganglija, nervni čvorić - nervesammenbrudd/et s. nervni slom nervesentrum/et s. nervni centar - nervesmerte/en s. neuralgija - nervesystem/et s. nervni sistem nervetablett/en s. tableta za smirenje nerava
nerve
nervøs nervøs, -t, -e adj. /nervo:s/ nervozan - nervøsitet/en s. nervoza nese/en s. /ne.se/ nos - neseblod/et s. krvarenje iz nosa - nesebor/et s. nozdrva nesle/en s. /neʃle/ kopriva neste adj. /neste/ sledeći, idući nesten adv. /nestn/ skoro, zamalo nett/et s. nett/ mreža netthinne/en s. /netthinne/ (anal.) mrežnica oka netto/en s. /nettå/ neto. čist prihod nettopp adv. nettåpp/ upravo, baš neve/en s. /ne:ve/ pesnica, šaka nevne, -et v. /nevne/ spomenuti, spominjati nevrokirurg/en s. /nevråkirurg/ neurohirurg nevrokirurgi/en s. neurohirurgija nevrolog/en s. /nevrålå:g/ neurolog - nevrologi/en s. neurologija nevrose/en s. /nevrå:se/ neuroza - nevrotisk, -e adj. neurotičan nevø/en s. /ne:vo/ nećak ni tall /ni:/ devet - niende tall deveti nitid/en s. devet sati niese/ei s. /nie:se/ nećaka nikk/et s. /nikk/ klimanje (glavom) - nikke, -et v. klimati. klimnuti (glavom) nikotin/en s. /nikåtirn nikotin niste/en s. < niste/ suva hrana, užina nitten tall /nitn/ devetnaest nitti tall /nitti/ devedeset nivå/et s. /nivå/ nivo nobelpris/en s. nåbelpri:s/ Nobelova nagrada nobelpristaker/en, pl. -e s. nobelovac noe pron./adv. /no:e nešto; malo; ponešto noen adj./pron. no:en/ neki. izvestan, ijedan; neko noen ganger adv. ponekad noenlunde adv. /no:enlunde/ kako-tako, relativno noensinne adv. /no:ensinne/ ikada nok adv. /nåk/ dovoljno, dosta; već, ipak; verovatno; još
146
147 nokså adv. /nåkså/ prilično, dosta nominere, -te v. /nåminæ:re/ nominovati nonne/ei s. /nånne/ monahinja, kaluđerica nord s. /no:r' sever - i nord na severu - nordlig, -e adj. sevemi - nordlys/et s. polarno svetio - nordover adv. na sever, prema severu - nordpå adv. na severu nordbo/en s. /no:rbo/ sevemjak. stanovnik severa Norden s. /nordn/ nordijske zemlje - nordisk, -e adj. nordijski nordmann/en, pl. -menn s. normann/ Norvežanin nordpol/en s. /no:rpo:l/ sevemi pol Nordsjøen s. no:rʃoen/ Severno more Norge s. /nårge/ Norveška norm/en s. /nårm/ norma - normere, -te v. normirati normal, -t, -e adj. /nårma:l normalan - normalisere, -te v. normalizovati norrøn, -t, -e adj. /norron/ staro nordijski norsk, -e adj. /nåʃk/ norveški notarius publicus s. /nåtarius publikus/ notar notat/et s. /nåtat/ beleška. zabeleška - notatfolokk/en s. notes - notere, -te v. beležiti, zabeležiti - notering/en s. beleženje novelle/en s. /nåvelle/ novela, pripovetka november/en s. /nåvembær/ novembar nudler s. /nudlær/ testenina za supu null/en s. /null/ nula nummen, -t, -mne adj. /nummen' utrnuo, ukočen nummer/et, pl. -mre s. /nummer/ broj ny, -tt, -e adj. /ny:/ nov nyanse/en s. /nyaqse/ nijansa nybegynner/en, pl. -e s. /nybejynner/ početnik nybygg/et s. /nybygg/ novogradnja nydelig, -e adj. /ny: de li/ divan nyfødt, -e adj. /nyføt/ novorođen nygift, -e adj. /nyjift/ upravo venčan nyhet/en s. /ny:het/ novost, novina - nyhetssending/en s. emisija vesti
nyhet
nylig nylig adv. /ny:!i/ nedavno nylon/et s. nyjlå:n/ najlon nymalt, -e adj. /nymalt/ sveže obojen nynorsk s. /nynåʃk/ novonorveški jezik nype/en s. /ny:pe/ šipak, šipurak nyre/en s. /ny:re/ (anat.) bubreg - nyregrus/en s. pesak u bubregu - nyrestein/en s. kamen u bubregu nyse, nøs/nvste, nyst v. /ny:se/ kijati nysgjerrig, -e adj. nyjærri/ radoznao - nysgjerrighet/en s. radoznalost nyte, nøt, nøtt v. /ny:te/ uživati - nytelse/en s. uživanje - nytelsesmiddel/et s. stimulans nytte/en s. /nytte/ korist - ha nytte av imati korist od nytte, -et v. iskorišćavati - nytteløs, -t, -e adj. beskoristan. uzaludan - nyttig, -e adj. koristan nyttår/et s. /nytt å:r Nova godina - nyttårsaften/en s. novogodišnja noć nær, -t, -e adj. næ:r/ blizak - nær adv. blizu, nadomak - nærhet/en s. blizina - i nærheten adv. u blizini nære, -te v. næ:re/ hraniti - næring/en s. hrana, hranljivost - næringsmiddel/et, pl. -dier s. prehrambeni proizvod - næringsrik, -t, -e adj. hranljiv næring/en s. /næ:riŋ/ privreda - næringsgren/en s. privredna grana - næringsliv/et s. privreda nærme seg, -et v. /nærme sæi/ približavati se - nærmere adv. bliže nærsynt, -e adj. /næ:rsynt/ kratkovid - nærsynhet/en kratkovidost nærvær/et s. /næ:rvær/ prisustvo nød/en s. /no:d/ beda. nemaština; nevolja nødig, -e adj. /no:di/ nerado nødt, -e adj. /not/ prinuđen, prisiljen - nødutgang/en s. izlaz u slučaju nužde nødvendig, -e adj. nodvendi/ neophodan, potreban nødvendighet/en s. potreba, nužnost - nødvendigvis adv. neophodno, po svaku cenu nøkkel/en, pl. -kler s. nøkkel/ ključ - nøkkelhull/et s. ključaonica
148
149
observasjon
nøktern, -t, -e adj. /noktem/ trezven, razuman nøle, -te v. 'noile/ oklevati. nećkati se nøtt/en s. nott/ orah - nøtteskall/et s. orahova ljuska nøyaktig, -e adj. /nojakti/ tačan, precizan nøyaktighet/en s. tačnost, preciznost nøye adj. /no:je/ tesan, blizak; temeljan nøysom, -t, -me adj. /nojsåm/ skroman, umeren nøysomhet/en s. skromnost, umerenost nøytral, -t, -e adj. /nojtral/ neutralan - nøytralitet/en s. neutralnost nå adv. /nå/ sada - fra nå av od sada - til nå do sada nå til dags dandanas nå, -dde v. /nå/ stizati: dosezati, dosegnuti nåde/en s. /nå:de/ milost - nådeløs, -t, -e adj. nemilosrdan - nådig, -e adj. milosrdan nål/en s. /nå:l/ igla nåletre/et, pl. -trær s. /nå:letræ/ četinar når adv. /når/ kad, kada nåtid/en s. /nåti:d/ sadašnjost nåværende adj. :'nåvæ:rene/ sadašnji '
obduksjon/en s. /åbdukʃo:n/ obdukcija, autopsija objekt/et s. /åbjekt/ objekat. predmet objektiv, -t, -e s. /åbjek^trv/objektivan, nepristrasan objektivitet/en s. objektivnost obligasjon/en s. /åbligaʃo:n/ obveznica obligatorisk, -e adj. /åbligatå:risk/ obavezan observasjon/en s. /åbservaʃo:n/ posmatranje, zapažanje - observere, -te v. posmatrati
odde odde adj. /ådde/ nepar - oddetall/et s. neparan broj offensiv/en s. /åffangsiv/ ofanziva offentlig, -e adj. /åfentli/javni, opšti - offentliggjøre, -gjorde, -gjort v. objaviti, obelodaniti - offentlighet/en s. javnost offer/en, pl. ofre s. åffer/ žrtva - ofre, -et v. žrtvovati offiser/en, pl. -e s. /åffisær/ oficir offisiell, -elt, -e adj. /åffisiell/ zvaničan, služben ofte adv. /åfte/ često og konj. /å/ i; a; te, pa - og så videre adv. i tako dalje også adv. /åså/ takode, isto tako oi int. /åi/ joj! ok /o kå/ okej, u redu, važi okkupasjon/en s. /åkkupaʃo:n/ okupacija - okkupere, -te v. okupirati, zaposesti okse/en s. /åkse/ vo, bik - oksekjøtt/et s. govedina oksyd/en s. /åksy:d/ oksid - oksydasjon/en s. oksidacija oksygen/et s. /åksyge:n/ kiseonik oktober/en s. /åktå:ber/ oktobar oldebarn/et s. /åldebam/ praunuk - oldefar/en, pl. -fedre s. pradeda - oldemor/ei, pl. -mødre s. prababa oliven/en s. /åli:ven/ maslina - olivenolje/en s. maslinovo ulje olje/en s. /ålje/ ulje, zejtin; nafta - oljeselskap/et s. naftna kompanija olympiade/en s. /ålympia:de/ olimpijada sommerolympiade letnja olimpijada - vinterolvmpiade zimska olimpijada - olympisk, -e adj. olimpijski om konj. /åm/ da li; ako, kad; iako, mada - om prep. o, oko (nečega); kroz, za omarbeide, -et v. /åmarbei:de/ preraditi ombestemme seg, -te v. /åmbestemme sæi/ predomisliti se ombudsmann/en, pl. -menn s. /åmbutsmann/ ombudsman, branilac prava građana omdanne, -et v. /åmdanne/ pretvarati, pretvoriti omdiskutert, -e adj. /åmdiskutert/ sporan omegn/en s. /åmegn/ okolina
150
151
omsorg
omelett/en s. /åmælett/ omlet omfang/et s. /åmfaŋ/ obim, mera - omfangsrik, -t, -e adj. obiman omfatte, -et v. /åmfatte/ obuhvatati - omfattende adj. obiman, znatan omfavne, -et v. åmfavne/ zagrliti - omfavnelse/en s. zagrljaj omforlatelse! int. /åmfårla:telse/ Izvinite! omforme, -et v. /åmfårme/ preoblikovati, preinačiti omformer/en s. transformator omgang/en s. /åmgaŋ/ druženje; opštenje omgangskrets/en s. društvo, krug poznanika omgi, -gav, -gitt v. /åmji:/ okružiti, okruživati omgivelse/en s. okolina omgjøre, -gjorde, -gjort v. /åmjø:re/ izmeniti omgå, -gikk, -gått v. /åmgå:/ zaobilaziti, izbegavati omgåelse/en s. zaobilazak omgående adv. /åmgå:ene/ odmah, smesta, hitno omgås, -giks, -gås v. /åmgå:s/ družiti se omhyggelig, -e adj. /åmhyggeli/ pažljiv, brižljiv omkomme, -kom, -kommet v. /åmkåmme/ poginuti omkostning/en s. /åmkåstniŋ/ trošak omkring prep. /åmkriŋ/ oko, otprilike - omkring adv. okolo, uokolo omlegging/en s. /åmleggiŋ/ reorganizacija omløp/et s. /åmlo:p/ kruženje; cirkulacija; promet omringe, -te v. /åmriŋe/ okružiti,okruživati omriss/et s. /åmriss/ obris, kontura; skica, nacrt område/et s. /åmrå:de/ područje, kraj, teritorija omsetning/en s. /åmsetniŋ/ promet, obrt omskjære, -skar, -skåret v. /åmʃæ:re/ obrezivati.obrezati omskjæring/en s. obrezivanje omskolere, -te v. /åmskolæ:re/ prekvalifikovati omskolering/en s. prekvalifikacija omslag/et s. /åmʃla:g/ promena, preokret; omot; oblog omsorg/en s. /åmsårg/ staranje, briga, nega - omsorgsfull, -t, -e adj. brižan, brižljiv
omstendighet omstendighet/en s. /åmstendighet/ okolnost, prilika omstridt, -e adj, /åmstrit/ sporan, kontraverzan omtale/en s. /åmta:le/ kritika, prikaz - omtale, -te v. govoriti o, pričati o omtanke/en s. /åmtanke/ obzir, uvidavnost omtenksom, -t, -me adj. /åmtenksåm/ pažljiv, obziran omtrent adv. /åmtrent/ otprilike, po prilici omvei/en s. /åmve:i/ zaobilazni put omveltning/en s. /åmveltniŋ/ prevrat omvende, -te v. /åmvene/ preobratiti, preobraćati omvendt, -e adj. obratan, obrnut omverden/en s. /åmverdn/ okolni svet ond, -t, -e adj. /ond/ zao, loš, opak - ondartet, -e adj. zloćudan, maligni - onde/et s. zlo - ondskap/en s. zloba - ondskapsfull, -t, -e adj. zloban, pakostan onkel/en, pl. -kler s. /onkel/ ujak, stric onsdag/en s. /onsdag/ sreda opera/en s. /å:pæra/ opera operasjon/en s. /åperaʃo:n/ operacija - operere, -te v. operisati opinion/en s. /åpiniån/javno mnjenje opp adv. /åpp/ gore - oppe adv. gore oppbevare, -te v. /åppbeivare/ čuvati, držati oppbevaring/en s. čuvanje, držanje oppblåst, -e adj. /åppblåst/ naduvan oppbyging/en s. /åppbyggiŋ/ izgradnja; struktura oppdage, -et v. /åppda:ge/ otkriti, pronaći; opaziti oppdagelse/en s. otkriće oppdra, -drog, -dratt v. /åppdra:/ vaspitavati oppdragelse/en s. vaspitanje - oppdragende adj. vaspitni - oppdrager/en, pl. -e s. vaspitač oppdrag/et s. /åppdrag/ zadatak - oppdragsgiver/en, pl. -e s. naručilac, nalogodavac oppdrett/et s. /åppdrett/ uzgoj (stoke, ribe, živine) oppdretter/en, pl. -e s. uzgajivač oppfatning/en s. /åppfatniŋ/ shvatanje, razumevanje oppfatte, -et v. shvatiti, razumeti
152
153
opplæring
oppfinne, -fant, -funnet v. /åppfinne/ pronalaziti, izumeti oppfinnelse/en s. pronalazak - oppfinner/en, pl. -e s. pronalazač oppfordre, -et v. /åppfårdre/ podsticati, podstaći oppfordring/en s. podsticaj oppfriske, -et v. /åppfriske/ obnoviti, osvežiti oppfriskende adj. osvežavajući oppfylle, -te v. /åppfylle/ ispuniti, ispunjavati oppfyllelse/en s. ispunjenje, ostvarenje oppføre, -te v. /åppfo:re izvoditi, izvesti - oppføre seg, -te v. ponašati se - oppførelse/en s. izvođenje, prikazivanje - oppførsel/en s. ponašanje oppgang/en s. /åppgaŋ/ ulaz, stepenište; uspon, rast oppgave/en s. 'åppga:ve/ zadatak oppgi, -gav, -gitt v. /åppji:/ navoditi; napustiti oppgitt, -e adj. /åppjitt/ malodušan. rezigniran oppgjør/et s. /åppjo;r/ obračun; isplata opphav/et s. /åppha:v poreklo - opphavsmann/en, pl. - menn s. začetnik, pokretač oppheve, -et v. /åpphe:ve/ ukinuti, poništiti opphevelse/en s. poništenje opphold/et s. /åpphåld/ boravak - oppholde, -holdt, -holdt v. boraviti oppholdssted/et s. mesto boravka oppholdstillatelse/en s. boravišna dozvola opphoping/en s. /åpphåpig/ nagomilavanje opphør/et s. /åppho:r/ prestanak, prekid, obustavaopphøre, -te v. prestati (postojati) oppkast/en s. /åppkast/ izbiju vak; povraćanje oppklare, -te v. /åppk!a:re/ razjasniti opplag/et s. /åpplarg/ tiraž; izdanje opplegg/et s. /åpplegg/ ideja, koncepcija, zamisao oppleve, -de v. /åpple:ve/ doživeti, doživljavati opplevelse/en s. doživljaj opplyse, -te v. /åpplyse/ obavestiti, informisati opplysning/en s. obaveštenje, informacija opplæring/en s. /åpplæ:riŋ/ obuka
oppløse oppløse, -te v. /åpplø:se/ rastopiti; rastaviti, raspustiti oppløse seg, -r, -te v. raspasti se, razići se oppløsning/en s. rastvor; raspadanje, oppmerksom, -t, -me adj. /åppmerksåm/ pažljiv oppmerksomhet/en s. pažnja oppmuntre, -et v. /åppmuntre/ razveseliti; podsticati, nagovarati - oppmuntrende adj. ohrabrujući oppmuntring/en s. podsticanje oppmåling/en s. /åppmåliŋ/ geodetsko premeravanje oppnavn/et s. /åppnavn/ nadimak oppnevne, -te v. /åppnevne/ imenovati (za) oppnå, -dde v. /åppnå/ postizati, postići, dobiti opposisjon/en s. /åppåsiʃo:n/ opozicija, suprotstavljanje - opposisjonell, -elt, -e adj. opozicioni oppover adv. /åppå:ver/ na gore, prema gore oppoverbakke/en s. /åppå:verbakke/ uzbrdica opprette, -et v. /åpprette/ osnovati, ustanoviti, opprettholde, -holdt, -holdt v. /åppretthåle/ odražavati: ostajati (pri nečemu) oppriktig, -e adj. /åpprikti/ iskren, otvoren oppriktighet/en s. iskrenost opprinnelig, -e adj. /åpprinneli/ prvobitan, izvoran opprinnelse/en s. poreklo, postanak, izvor opprør/et s. /åpprø:r/ pobuna; uzbuđenje - opprører/en, pl. -e s. pobunjenik - opprørsk, -e adj. buntovan opprørt, -e adj. uzbuđen, revoltiran oppsett/et v. /åpsett/ napis; kratak članak u novinama oppsigelse/en s. /åppsi:gelse/ otkaz - oppsigelsesfrist/en s. otkazni rok oppsikt/en s. /åppsikt/ nadzor; pažnja - oppsiktsvekkende adj. koji izaziva pažnju oppskrift/en s. /åppskrift/ recept (kulinarski); uputstvo (za upotrebu) oppslag/et s. /åppʃlag/ oglas - oppslagstavle/en s. oglasna tabla oppslutning/en s. /åppʃlutniŋ/ odziv, okupljanje oppspytt/et s. /åppspytt/ ispljuvak
154
155
organisasjon
oppstigning/en s. /åppstigniŋ/ uzbrdica, uspon oppstå, -stod, -stått s. /åppstå/ nastati; dolaziti do; izbijati oppsyn/et s. /åppsy:n/ nadzor, nadgledanje opptaksprøve/en s. /åpptaksproive/ prijemni ispit opptatt, -e adj. /åpptatt/ zauzet; zaokupljen, obuzet være opptatt av biti zaokupljen opptre, -trådte, -trådt v. /åpptre:/ nastupati; pojaviti se - opptreden/en s. nastup opptrinn/et s. /åpptrinn/ incident, scena oppussing/en s. /åppussiŋ/ renoviranje, restauracija oppvarming/en s. /åppvarmiŋ/ grejanje oppvask/en s. /åppvask/ pranje sudova oppvaskkum/men s. sudopera - oppvaskmaskin en s. mašina za sudove oppvekst/en s. /åppvekst/ mladost, stasanje optiker/en, pl. -e s. /å:ptikær/ optičar optimal, -t, -e adj. /åptima:l/ optimalan optimisme/en s. /åptimisme/ optimizam - optimist/en s. optimista - optimistisk, -e adj. optimističan oransje adj. /åranʃe/ narandžasta ord/et s. /o:r/ reč - ordbok/ei, pl. -bøker s. rečnik ordforråd/et s. vokabular, fond reči - ordliste/en s. lista reči - ordspill/et s. igra reči - ordtak/et s. poslovica orden/en s. /ordn/ red; redosled ordenstall/et s. ordnstall/ redni broj ordentlig, -, -e adj. orentli/ uredan; pristojan; pravi ordfører/en, pl. -e s. /orforrer/ gradonačelnik ordinær, -t, -e adj. /årdinærr/ uobičajen, redovan ordlegge seg, -la, -lagt v. /ordlegge sæi/ izražavati se ordne, -et v. /ordne/ srediti, urediti, udesiti - ordning/en s. rešenje, sporazum; sistem ordre/en s. /årdre/ naređenje, zapovest; porudžbina oregano/en s. /årega:nå/ origano organ/et s. /årga:n/ (anat.) organ; služba, organ - organisk, -e adj. organski - organisme/en s. organizam organisasjon/en s. /årganisaʃo:n/ organizacijaorganisator/en s. organizator - organisere, -te v. organizovati - organisert, -e adj. organizovan
orgel orgel/et, pl. -gler s. /årgel/ orgulje orientere, -te v. /årientæ:re/ upoznavati sa, upućivati, informisati - orientere seg, -r, -te v. orijentisati se orienterende adj. orijentacioni - orientering/en s. orijentacija; upućivanje original/en s. /årigina:l/ original - original, -t, -e adj. originalan - originalitet/en s. originalnost orkan/en s. /årkan/ uragan orke, -et v. /orke/ podnositi, podneti orkester/et s. /årkester/ orkestar orkidé/en s. /årkidee/ orhideja orm/en s. /årm/ zmija; crv ortodoks, -e adj. /årtådåks/ ortodoksan, strog ortoped/en s. /årtåpe:d/ ortoped - ortopedi/en s. ortopedija oson/en s. /åsån/ ozon - osonlag/et s. ozonski omotač ost/en s. /ost/ sir osv. adv /å så vi:dere/ i tako dalje, itd. oval, -t, -e adj. /åva:l/ ovalan ovenfor adv. /åvenfår/' gore over prep. /å:ver/ iznad; nad (nečim); preko (nečega) overalt adv. /åveralt/ posvuda, svuda overarm/en s. /åverarm/ nadlaktica overbelaste, -et v. /åverbelaste/ preopteretiti overbelastning/en s. preopterećenost overbevise, -te v. /åverbevi:se/ ubediti, uveriti overbevisende adj. ubedljiv - overbevisning/en s. ubeđenje, uverenje - overbevist, -e adj. ubeđen overbringe, -brakte, -brakt v. /åverbriŋe/ preneti overbærende adj. /åverbæ:rene/ popustljiv overdose/en s. /åverdo:se/ prekomerna doza overdra, -drog, -dratt v. /åverdra/ prenositi overdreven, -t, -vne adj. /åverdre:ven/ preteran overdrive, -drev, -drevet v. /åverdri:ve/ preterivati overdrivelse/en s. preterivanje overdådighet/en v. /åverdå:dihet/ raskoš overenskomst/en s. /åverenskåmst/ dogovor, saglasnost overensstemmelse/en s. /åverensstemmelse/ saglasnost
156
157
overrisle
overfall/et s. /åverfal!/ fizički napad, prepad - overfalle, -falt, -falt v. prepadati, prepasti overfladisk, -e adj. /åverfladisk/ površan; (med.) površinski overflate/en s. /åverfla:te/ površina overflod/en s. /åverflo:d/ izobilje, obilje overflødig, -e adj. /åverflo:di/ suvišan, izlišan overføre, -te v. /åverfø:re/ prenositi, preneti overføring/en s. prenos, prenošenje; premeštanje overgang/en s. /åvergaŋ/ prelaz - overgangsalder/en s. pubertet; klimakterijum overgå, -gikk, -gått v. /åvergå/ prevazilaziti overhodet adv. /åverho:de/ uopšte overhud/en s. /åverhu:d/ (med.) epidem overkjeve/en s. /åverçe:ve/ gornja vilica overkommelig, -e adj. /åverkåmmeli/ izvodljiv; dostupan overkropp/en s. /åverkråpp/ (anal.) gornji deo trupa overlaste, -et v. /åverlaste/ pretovariti overlate, -lot, -latt v. /åverla:te/ prepustiti: ustupiti overlege/en s. /åverle:ge/ primarijus overlegen, -t, -gne adj. /åverle:gen/ nadmoćan; nadmen, uobražen - overlegenhet/en s. nadmoć; nadmenost overleppe/en s. /åverleppe/ gornja usna overleve, -de v. /åverle:ve/ preživeti; opstajati overlevende s. preživeli overliste, -et v. /åverliste/ nadmudriti overmakt/en s. /åvermakt/ premoć, nadmoć overmektig, -e srTIVermekti/ nadmoćan overmorgen s. /åvermorgen/ i overmorgen prekosutra overnatte, -et v. /åvematte prenoćiti - overnatting/en s. prenoćište overnaturlig, -e adj. /åvematu:rli/ natprirodan overordnet, -e adj. /åverårdnet/ nadređen overraske, -et v. /å:værraske/ iznenaditi - overraskelse/en s. iznenađenje - overraskende adj. iznenađujući overrasket, -e adj. iznenađen overrisle, -et v. /åverrisle/ natapati, navodnjavati overrisling/en s. natapanje, navodnjavanje
overse overse, -så, -sett v. /åverse/ prevideti; ignorisati oversende, -te v. /åversene/ proslediti. poslati oversette, -satte, -satt v. /åvejette/ prevoditi oversettelse/en s. prevod - oversetter/en, pl. -e s. prevodilac oversikt/en s. /åveʃikt/ pregled - oversiktlig, -e adj. pregledan oversjøisk, -e adj. /å:værʃø:isk/ prekomorski overskride, -skred, -skredet v. /åveʃkri:de/ prekoračiti, premašiti overskrift/en s. /åveʃkrift/ naslov overskudd/et s. /åveʃkudd/ višak, dobit overskyet, -e adj. /å:væʃy:et/ oblačan overslag/et s. /åveʃlag/ proračun, predračun overstige, -steg, -steget v. /åveʃti:ge/ prevazilaziti oversvømme, -te v. /åveʃvømme/ preplaviti, poplaviti oversvømmelse/en s. poplava overta, -tok, -tatt v. /åverta/ preuzeti - overtagelse/en s. preuzimanje overtak/et s. /åverta:k/ prevlast overtale, -te v. /åverta:le/ nagovoriti - overtalelse/en s. nagovaranje, nagovor overtallig, -e adj. /åvertalli/ brojno nadmoćan overtid/en s. /åverti:d/ prekovremeno radno vreme overtre, -trådte, -trådt s. /åvertre:/ kršiti, prekršiti overtredelse/en s. kršenje, prekršaj overtro/en s. /åvertro:/ sujeverje - overtroisk, -e adj. sujeveran overveie, -de v. /åvervæie/ razmatrati, razmotriti overveielse/en s. razmatranje overvekt/en s. /åvervekt/ gojaznost - overvektig, -e adj. gojazan overvelde, -et v. /åvervelde/ skrhati, ganuti; obasipati overvinne, -vant, -vunnet v. /åvervinne/ savladati overvurdere, -te v. /åvervurdæ:re/ preceniti overvåke, -te v. /åvervå:ke/ nadzirati, nadgledati ovn/en s. /åvn/ peć; rema, pećnica
159
paralyse
P pacemaker/en s. /peismeiker/ pejsmejker padle, -et v. /padle/ veslati (kratkim veslom) pakke/en s. /pakke/ paket, pošiljak - pakke, -et v. pakovati - pakke opp v. otpakovati - pakning/en s. omot, ambalaža pakt/en s. /pakt/ pakt, sporazum palass/en s. /palass/ palata palme/en s. /palme/ palma panere, -te v. /panæ:re/ pohovati panikk/en s. /panikk/ panika - panisk, -e adj. paničan, uspaničen panne/en s. /panne/ tiganj panne/en s. /panne/ (anal.) čelo - panneben/et s. čeona kost - pannelugg/en s. šiške (na čelu) pannekake/en s. /panneka:ke/ palačinka pant/et s. /pant/ zatog; hipoteka: kaucija - pante, -et v. založiti; dati u hipoteku - pantsette, -satte, -satt v. založiti papegøye/en s. /papego:je/ papagaj papir/et s. /papir/ papir, hartija papp/en s. /papp/ karton pappa/en s. /pappa/ tata paprika/en s. /pa:prika/ paprika par/et s. /pa:r/ par; nekoliko paradis/en s. /paradi:s/ raj parallell/en s. /parallell/ paralela - parallell, -elt, -e adj. paralelan paralyse/en s. /paraly:se/ paraliza - paralysere, -te v. paralizirati - paralytisk, -e adj. paralizovan
paranoia paranoia/en s. /paranåia/ paranoja - paranoiker/en, pl. -e s. paranoik - paranoisk, -e adj. paranoičan paraplegi/en s. /paraplegi:/ paraplegija paraply/en s. /paraply: kišobran - slå opp paraplyen rasklopiti kišobran - slå sammen paraplyen zaklopiti kišobran parasitt/en s. /parasitt ' parazit parasoll/en s. /parasåll/ suncobran parentes/en s. /parentes/ zagrada parfyme/en s. /parfy:me/ parfem - parfymeri/et s. parfimerija Paris s. /pari:s' Pariz park/en s. /park/ park parkere, -te s. /parkæ:re/ parkirati - parkering/en s. parkiranje - parkeringsplass/en s. parking parkett/en s. parkett/ parket parlament/et s. /parlament; parlament parlamentarisk, -e adj. parlamentaran parlør/en s. /parlø:r/ rečnik najpotrebnijih reči i izraza namenjen turistima part/en s. /part/ deo; strana parti/et s. /parti/ odlomak, deo; partija, stranka partikkel/en, pl. -kler s. /partikkel/ čestica partner/en, pl. -e s. /partner/ partner; ortak parykk/en s. /parykk/ perika pasient/en s. /pasient/ pacijent pass/et s. /pass/ pasoš - passkontroll/en s. pasoška kontrola passasje/en s. /passa:ʃe/ prolaz; pasaž passasjer/en s. /passaʃæ:r/ putnik passe, -et v. /passe/ pristajati, odgovarati, uklapati se passe, -et v. čuvati, paziti - passe adv. taman, dovoljno passelig, -e adj. prikladan, odgovarajući, dovoljan passende adj. prikladan passere, -te v. /passae:re/ prolaziti, proći; prelaziti passiv, -t, -e adj. /passiv/ pasivan - passivitet/en s. pasivnost patent/et s. /patent/ patent - patentere, -te v. patentirati
160
161
perifer
patetisk, -e adj. /pate:tisk/ patetičan patolog/en s. /patålå:g/ patolog - patologi/en s. patologija - patologisk, -e adj. patološki patriot/en s. /patriåt/ patriota - patriotisk, -e adj. patriotski patrulje/en s. /patrulje/ patrola pattedyr/et s. /pattedyir/ sisar pause/en s. /pause/ pauza peanøtt/en s. /pinøtt/ kikiriki pedagog/en s. /pedagå:g/ pedagog - pedagogi/en s. pedagogija pedal/en s. /peda:l/ pedala peiling/en s. /peiliŋ/ pojam - Jeg har ikke peiling! Nemam pojma! peis/en s. /pæis/ kamin peke på, -te v. /pe:ke på/ pokazivati (prstom); ukazivati - pekefinger/en s. kažiprst pels/en s. /pels/ krzno - pelskåpe/en s. krzneni kaput pen, -t, -e adj. /pe:n/ lep; pristojan pendle, -et v. /pendle/ klatiti se, njihati se; voziti se u drugo mesto na posao pengebok/ei, pl. -bøker s. /peŋeboik/ novčani!; pengeknipe/en s. novčani škripac - penger s. novac penicillin/et s. /penisilli:n/ penicilin penis/en s. /penisf' penis penn/en s. /penn/ olovka - pennal/et s. pernica pensel/en, pl. -sier s. /pensel/ četkica pensjon/en s. /penʃo:n/ penzija - gå av med pensjon otići u penziju - pensjonist/en s. penzioner pensjonat/et s. /pat]ʃona;t/ pansion pepper/en s. /pepper/ biber - pepperbøsse/en s. posuda za biber - pepperkvern/en s. mlin za biber pepperrot/en s. /peperro:t/ ren per prep. /per/ preko, putem; po perfeksjon/en s. /perfekʃo:n/ savršenstvo perfeksjonist/en s. perfekcionista perforasjon/en s. /perfåraʃo:n/ perforacija perifer, -t, -e adj. /perifæ:r/ periferan - periferi/en s. periferija
period period/en s. /perio:de/ period, razdoblje perle/en s. /pærle/ perla, biser perm/en s. /perm/ fascikla permanent, -e adj. /permanent/ trajan, stalan permisjon/en s. /permiʃo:n/ odsustvo; privremeno otpuštanje s posla - permittere, -te v. privremeno otpustiti radnu snagu perrong/en s. /perråŋ/ peron persille/en s. /peʃille/ peršun person/en s. /peʃo:n/ osoba, lice - personale/et s. osoblje, personal - personlig, -e adj. ličan - personlighet/en s. ličnost - personnummer/et s. lični broj perspektiv/et v. /perspekti:v/ perspektiva pervers, -t, -e v. /perveʃ/ perverzan, izopačen pessimisme/en s. /pessimisme/ pesimizam - pessimist/en s. pesimista - pessimistisk, -e adj. pesimistički pest/en s. /pest/ kuga piano/et s. /pianå/ klavir pigg/en s. /pigg/ bodlja; šiljak - piggdekk/et s. automobilska guma sa ekserima - piggete adj. bodljikav pigment/et s. /pigment/ pigment pike/en s. /pi:ke/ devojka - pikenavn/et s. devojačko prezime pil/en s. /pi:l/ strelica pilegrim/en s. /pi:legrim/ hodočasnik pille/en s. /pille/ pilula, tableta pils/en s. /pils/ pivo pine/en s. /pi:ne/ muka: bol - pine, -te v. mučiti pinlig, -e adj. /pinli/ neprijatan, nelagodan pinne/en s. /pinne/ Štapić, štap, prut pinnsvin/en s. /pinnsvi:n/jež pinse/en s. /pinse/ (rel.) Duhovi pinsett/en s. /pinsett/ pinceta pioner/en, pl. -e s. /piånæ:r/ pionir pipe/en s. /pi:pe/ lula; dimnjak; cev pipette/en s. /pipette/ pipeta pirre, -et v. /pirre/ golicati; nadraživati piske, -et v. /piske/ bičevati; tući; lupati, udarati
162
163 pistol/en s. /pisto:!/ pištolj pizza/en s. /picca/ pica plage/en s. /pla:ge/ smetnja; neprilika - plage, -et v. zanovetati; mučiti - plagsom, -t, me adj. mučan; dosadan plakat/en s. /plaka:t/ plakat plan/en s. /pla:n/ plan, zamisao; nivo, ravna površina planere, -te v. poravnati, izravnati - planløs, -t, -e adj. neplanski - planmessig, -e adj. planski planet/en s. /planet/ planeta planke/en s. /planke/ daska planlegge, -la, -lagt v. /planlegge/ planirati planlegger/en, pl. -e s. planer - planlegging/en s. planiranje plantasje/en s. /plantaʃe/ plantaža plante/en s. /plante/ biljka - plante, -et v. saditi plass/en s. /plass/ mesto; trg: nameštenje, služba plassere, -te v. /plassæ:re/ smestiti, postaviti; investirati - plassering/en s. smeštanje; investicija plast/en s. /plast/ plastika - plastisk, -e adj. plastičan plaster/et, pl. -tre s. /plastæ:r/ilaster y plate/en s. /pla:te/ ploča; tabla V plattfot adj. /plattfot/ ravnih stopala platå/et s. /platå/ plato, visoravan pleie/en s. /plæi:e/ nega, negovanje; staranje - pleie, -et v. negovati pleie, -de v. /plæi:e/ običavati, znati plen/en s. /ple:n/ travnjak plettfri, -tt, -e adj. /plettfri:/ besprekoran pleuritt/en s. /pleuritt/ (med.) zapaljenje plućne maramice plikt/en s. /plikt/ obaveza, dužnost - plikte, -et v. morati, biti obavezan - pliktfolelse/en s. osećanje dužnosti pliktig, -e adj. obavezan, dužan plombe/en s. /plåmbe/ zubna plomba - plombere, -te v. plombirati (zube); zapečatiti plomme/en s. /plåmme/ šljiva - plommebrennevin/en s. šljivovica plukke, -et v. /plukke/ brati, ubrati pluss/et s. /pluss/ plus; prednost
pluss
plutselig plutselig, -e adj. /plutseli/ iznenadan, nagao plyndre, -et v. /plyndre/ pljačkati - plyndring/en s. pljačka plystre, -et v. /plystre/ zviždati pneumatisk, -e v. /pneuma:tisk/ pneumatski podium/iet, pl. -ier s. /på:dium/ podijum poeng/et s. /påeŋ/ poen, bod; smisao, poenta poengtere, -te v. isticati, naglasiti poesi/en s. /påesi:' pesništvo, poezija pokker/en s. /påkker/ dodavola. bestraga; opasno polar, -t, -e adj. /påla:r/ polarni poliklinikk/en s. /påliklinikk/ poliklinika poliomyelitt/en s. /påliåmyelitt/ dečija paraliza polise/en s. /pålise/ polisa politi/et s. /påliti:/ policija - politimann/en, pl. -menn s. policajac politiker/en, pl. -e s. /påli:tiker/ političar - politikk/en s. politika - politisk, -e adj. politički pollen/et s. /pållen/ polen polypp/en s. /pålypp/ (med.) polip, izraslina poppel/en, pl. -pler s. /påppel/ topola populær, -t, -e adj. /påpulæ:r/' popularan pore/en s. /po:re/ pora; otvor, rupica pornografi/en s. /påmågrafi:/ pornografija porselen/et s. /påʃelern/ porcelan porsjon/en s. /påʃo:n/ porcija; obrok port/en s. /pårt/ kapija portier/en s. /pårti:e/ portir, vratar porto/en s. /pårtå/ poštarina pose/en s. /po:se/ kesa posisjon/en s. /påsiʃo:n/ pozicija, položaj positiv, -t, -e adj. /påsiti:v/ pozitivan possessiv, -t, -e adj. /påssessiv/ posesivan post/en s. /påst/ pošta - postanvisning/en s. poštanska uputnica - postbud/et s. poštar - postkasse/en s. poštansko sanduče - postnummer/et, -mre s. poštanski broj - postpakke/en s. poštanski paket poststempel/et s. poštanski žig
164
165
prestisje
postei/en s. /påstæi/ pašteta postoppkrav/et s. /påståppkra:v/ pouzeće - sende mot postoppkrav poslati pouzećem potens/en s. 'påtens/ potencija - potent, -e adj. potentan potensial/et s. /påtensia:!/ potencijal potensiell, -elt, -e adj. /påtensiell/ potencijalan potet/en s. /påte:t/ krompir - potetmos/en s. pire krompir potte/en s. /påtte/ saksija p-pille/en s. 'pe pille/ pilula za kontracepciju praksis/en s. /praksis' praksa prakt/en s. /prakt/ raskoš, sjaj praktfull, -t, -e adj. /praktfull/ prekrasan, sjajan praktikant/en s. /praktikant/ pripravnik praktisere, -te v. /praktisæ:re/ praktikovati, primenjivati u praksi - praktisk, -e adj. praktičan prat/en s. pra:t' razgovor, pričanje, ćaskanje - prate, -et v. pričati - pratsom, -t, -me adj. pričljiv preg/et s. /pre:g/ pečat, žig, utisak - prege, -et v. prožimati - preget, -e adj. prožet preke, -te v. /pre:ke/ (Ve/.jpropovedati; držati pridiku preken/en s. propoved; pridika preliminær, -t, -e adj. /preliminæ:r/ preliminaran premie/en s. /premie/ premija, nagrada, dobitak premievinner/en, pl. -e s. dobitnik nagrade premiere/en s. /premiæ:re/ premijera presang/en s. /presaŋ/ poklon presentasjon/en s. /presentaʃo:n/ prezentacija presentere, -te v. predstaviti; prikazivati president/en s. /president/ predsednik presis, -t, -e adj. /presi:s/ precizan - presisere, -te v. precizirati press/et s. /press/ pritisak; napor, opterećenje - presse, -et v. pritiskati; primotavati - presse på zahtevati, insistirati - presse sammen sabiti presse/en s. /presse/ štampa prest/en s. /prest/ sveštenik - prestegjeld/et s. parohija prestisje/en s. /prestiʃe/ prestiž, ugled
prevensjon prevensjon/en s. /prevenʃo:n/ kontracepcija prevensjonsmiddel/et, pl. -dier s. kontraceptivno sredstvo - prevensjonspille/en s. kontraceptivna pilula preventiv, -t, -e adj. preventivan prikkete adj. /prikkete/ na tufne primitiv, -t, -e adj. /primiti:v/ primitivan; jednostavan, priprost - primitivitet/en s. primitivnost primær, -t, -e adj. /primæ:r/ primaran, prvenstven prins/en s. /prins/ princ - prinsesse/ei s. princeza prinsipp/et s. /prinsipp/ princip, načelo prioritere, -te v. /priåritæ:re/ dati prednost prioritering/en s. davanje prednosti - prioritet/en s. prednost, prioritet pris/en s. /pri:s/ cena; nagrada - prisbelonne, -et v. nagrađivati - prisfall/et s. pad cena - prisliste/en cenovnik - prisstigning/en s. rast cena - pristaker/en pl. -e s. dobitnik nagrade - prisverdig, -e adj. vredan pohvale - prisøkning/en s. povećanje cena privat, -e adj. /priva:t/ privatan privilegert, -e adj. /privilegært' privilegovan privilegium/iet, pl. -ier s. privilegija problem/et s. /pråblem/ problem - problematisk, -e adj. problematičan - problemstilling/en s. pristup problemu produkt/en s. /prådukt/ proizvod - produktiv, -t, -e adj. produktivan - produktivitet/en s. produktivnost produsent/en s. /prådusent/ proizvođač - produsere,-te v. proizvoditi profesjonell, -elt, -e s. /pråfeʃonell/ profesionalan profil/en s. /pråfi:l/ profil profitabel, -t, -ble adj. /pråfitabel/ unosan, profitabilan profitt/en s. profit prognose/en s. /prågno:se/ prognoza program/met s. /programm/ program - programleder/en, pl. -e s. voditelj programmere, -te v. /prågrammæ:re/ programirati programmerer/en s. programer progressiv, -t, -e adj. /prågressiv/ progresivan
166
167 promenade/en adj. /pråmena:de/ šetalište promille/en s. /pråmille/ promil, koncentracija alkohola u krvi - promillekjøring/en s. vožnja pod uticajem alkohola promosjon/en s. /pråmåʃo:n/ promocija - promovere, -te v. promovisati pronomen/et s. /prånå:men/ zamenica propaganda/en s. /pråpagande/ propaganda proporsjon/en s. /pråpåʃo:n/ proporcija, razmer proporsjonal, -t, -e adj. proporcionalan propp/en s. /pråpp/ čep, zapušač prosedyre/en s. /pråsedyxe/ procedura, postupak prosent/en s. /pråsent/ procenat prosess/en s. /pråsess/ proces, tok, postupak prosjekt/et s. /pråʃekt/ projekat, poduhvat; nacrt prosjektere, -te v. projektovati prostata/en s. /pråstata/ (anat.) prostata prostituert s. /pråstituert/ prostitutka - prostitusjon/en s. prostitucija protein/et s. /pråtein/ protein protese/en s. /pråte:se/ proteza protest/en s. /pråtest/ protest - protestant/en s. protestant - protestere, -te v. protestvovati protokoll/en s. /pråtåkåll/ protokol, zapisnik - føre protokoll voditi zapisnik proviant/en s. pråviant/ životne namirnice, zaliha provins/en s. /pråvins/ provincija provisjon/en s. /pråviʃo:n/ provizija provokasjon/en s. /pråvåkaʃo:n/ provokacija provosere, -te v. pråvåsæ:re/ provocirati - provoserende adj. izazovan, provokativan prute, -et s. /pru:te/ cenjkati se prøve/en s. /prø:ve/ proba, analiza, test, uzorak - prøve, -de v. probati, pokušati psoriasis/en s. /psåria:sis/ (med.) psorijaza psyke/en s. /psy:ke/ psiha - psykiater/en, pl. -e s. psihijatar - psykisk, -e adj. psihički - psykoanalyse/en s. psiho analiza - psykose/en s. psihoza
psyke
psykolog psykolog/en s. /psy:kålå:g/ psiholog - psykologisk, -e adj. psihološki pubertet/en s. /pubertet/ pubertet publikasjon/en s. /publikaʃo:n/ publikacija - publisere, -te v. objaviti, izdati publikum/et s. /pu:blikum/ publika pudder/et s. /puddær/ puder pugge, -et v. /pugge/ bubati, učiti napamet pukkel/en, pl. -kler s. /pukkel/ grba puls/en s. /puls/ puls, bilo - pulsslag/et s. otkucaj pulsa - pulsåre/en s. (anal.) arterija, žila kucavica pulver s. /pulver/ prašak pumpe/en s. /pumpe/ pumpa - pumpe, -et v. pumpati pund/et s. /pund/ funta pung/en s. /puŋ/ kesica, futrola punkt/et s. /punkt/ tačka punktere, -te v. /punktæ:re/ probušiti, punktirati punktlig, -e adj. /punktli/ tačan punktum/et s. /punktum/ tačka (pravopisni znak); zakonski paragraf pupill/en s. /pupill/ (anat.) ženica purre/en s. /purre/ prazi luk purre, -et v. /purre/ poslati opomenu - purrebrev/et s. pismena opomena puslespill/et s. /puʃlespill/ slagalica puss/en s. /puss/ gnoj pusse, -et v. /pusse/ čistiti; urediti, uređivati pussemiddel/et, pl. -dler s. sredstvo za čišćenje pust/en s. /pust/ dah, disanje - puste, -et v. disati puste inn v. udahnuti - puste ut v. izdahnuti pute/en s. /pu:te/ jastuk - putetrekk/en s. jastučnica putte, -et, -et v. /putte/ staviti pyjamas/en s. /pyjamas/ pidžama pynt/en s. /pynt/ ukras - pynte, -et v. ukrasiti - pynte seg v. doterati se pyramide/en s. /pyrami:de/ piramida pære/en s. /pæ:re/ kruška pølse/ei s. /pølse/ viršla, kobasica
168
169 pøse, -te v. /pø:se/ proliti på prep. /på/ na (nečemu), u (nečemu) - på forhånd adv. unapred påbud/et s. /påbud/ zakonska naredba, nalog, propis påbudt, -e adj. obavezan pådra seg, -drog, -dratt v. /pådra: sæi/ navući na sebe, zadobiti påfallende adj. /påfallene/ napadan, uočljiv påfunn/et s. /påfunn/ pomisao, ideja påføre, -te v. /påfø:re/ nanositi, naneti pågripe, -grep, -grepet v. /pågri:pe/ uhvatiti,uhapsiti pågå, -gikk, -gått v. /pågå:/ odvijati se, biti u toku pågående adj. /pågå:ene/ nametljiv; prodoran, uporan påkjenning/en s. /påçenniŋ/ napor, teret, opterećenje påkjørt, -e adj. /påçørt/ pregažen påkledning/en s. /påkledniŋ/ odeća, odelo pålegge, -la, -lagt v. /pålegge/ nametnuti, dodeliti pålitelig, -e s. /påli:teli/ pouzdan påmelding/en s. /påmeldiŋ/ prijava, upis påpeke, -te v. /påperte^ ukazivati, isticati, upd^oravati påpekende adj. pokazni pårørende s. /påro:rene/ porodica, bliža rodbina påske/en s. /påske/ Uskrs - påskeegg/et s. uskršnje jaje påskelilje/en s. /påskelilje/ narcis påskudd/et s. /påskudd/ izgovor påstand/en s. /påstand/ tvrdnja påstå, -stod, -stått v. /påstå/ tvrditi påta seg, -tok, -tatt v. /påta sæi/ preuzeti na sebe påtale/en s. /påta:le/ osuda, opmena; optužba - påtale, -te v. osuđivati, kritikovati - påtalemyndighet/en s. javno tužilaštvo påtrengende adj. /påtrei]ene/ nametljiv; neodložan påvirke, -et v. /påvirke/ delovati, uticati påvirkning/en s. delovanje, uticaj påvise, -te v. /påvi:se/ ukazati na; konstatovati
påvise
rabatt
170
R rabatt/en s. /rabatt/ popust rad/en s. /ra:d/ red, niz - i rekke og rad adv. u nizu radar/en s. /radar/ radar radiator/en s. /radiatå:r' radijator radio/en s. /ra:diå/ radio radioaktiv, -t, -e adj. radioåktiv radioaktivan radioaktivitet/en s. radioaktivnost radiograf/en s. /radiågra:f rendgen tehničar radiolog/en s. /radiålå:g/ radiolog - radiologi/en s. radiologija rak, -t, -e adj. /ra:k/ uspravan, prav rake, -te s. /ra:ke/ grabuljati rakitt/en s. /rakitt/ rahitis ramme/en s. /ramme/ okvir ramme, -et v. 'ramme/ pogoditi, zadesiti, zahvatiti rammet, -e adj. zahvaćen, pogođen rampe/en s. /rampe rampa ran/et s. /ra:n pljačka, razbojništvo - rane, -et v. pljačkati, opljačkati rang/en s. /raŋ/ čin, položaj ransake, -et v. /ransa:ke/ pretražiti, pretresati ransaking/en s. pretres ransel/en, pl. -sier s. /ransel/ školska torba, ranac rap/en s. /rap/ podrigivanje - rape, -te v. podrigivati rapport/en s. /rappårt/ izveštaj, raport rapsolje/en s. /rapsålje/ ulje od repice rar, -t, -e adj. /ra:r/ čudan, čudnovat ras/et s. /ra:s/ odron, odronjavanje rase/en s. /ra:se/ rasa - rasistisk, -e adj. rasisitički rase, -te v. /ra:se/ besneti: rušiti se - rasende adj. besan raseri/et v. bes
171
refleks
rasjonell, -elt, -e v. /raʃonell/ racionalan rask, -t, -e adj. /rask/ brz, hitar rasle, -et v. /raʃle/ šuškati; zveckati rastløs, -t, -e adj. /rastlø:s/ nemiran, nespokojan ratt/et s. /ratt/ volan raus, -t, -e adj. /raus/ velikodušan, darežljiv ravn/en s. /ravn/ gavran reagens/en s. /reagens/ reagens - reagensglass/et s. epruveta reagere, -te s. /reagæ:re/ reagovati - reaksjon/en s. reakcija reaktor/en s. /reaktår/ reaktor real, -t, -e adj. /rea:l/ pravi, propisan realisere, -te v. /realisæ:re/ realizovati - realisering/en s. realizacija realistisk, -e adj. /realistisk/ stvaran, realan - realitet/en s. stvarnost redaksjon/en s. /redakʃo:n/ redakcija - redaktør/en s. urednik redd adj. /redd/ uplašenruznemiren, zabrinut > redde, -et v. /redde/ spasavati reddik/en s. /reddik/ rotkvica redegjøre, -gjorde, -gjort v. /redejø:re/ obrazlagati redegjørelse/en s. obrazloženje, izveštaj rederi/et s. /rederi:/ brodovlasnička kompanija redigere, -te v. /redigæ:re/ ispraviti, redigovati redning/en s. /redniŋ/ spasavanje - redningsmann/en, pl. -menn s. spasilac redsel/en s. /redsel/ strah, bojazan - redselsfull, -t, -e adj. strašan, užasan redskap/et s. /redskap/ alatka, sredstvo reduksjon/en s. /redukʃo:n/ smanjivanje; sniženje, popust redusere, -te v. smanjiti, redukovati reell, -elt, -e adj. /reell/ stvaran, realan referanse/en s. /referangse/ preporuka refleks/en s. /refleks/ refleks; odsjaj - refleksjon/en s. refleksija, odražavanje; razmišljanje - reflektere, -te, v. odražavati; razmišljati - reflektert, -e adj. promišljen
reform reform/en s. /refårm/ reforma - reformere, -te v. reformisati refse, -et v. refse/ kazniti: ukoriti - refselse/en s. disciplinska kazna refundere, -te v. /refundæ:re/ refundirati - refusjon/en s. refundacija (troškova) regel/en, pl. -gler s. /re:gel pravilo - som regel po pravilu - hovedregel glavno pravilo regelmessig, -e adj. pravilan, redovan regelverk/et s. sistem pravila regenerasjon/en s. /regenæraʃo:n/ regeneracija regenerere, -te v. regenerisati regi/en s. /reji režija regime/et s. /relime/ režim region/en s. /regiån/ region, regija, predeo - regional, -t, -e adj, regionalan regissere, -te v. /rejissæ:re/ režirati - regissør/en s. režiser register/et, pl. -tre s. /register/ registar, spisak; indeks registrere, -te v. registrovati, evidentirati registrering/en s. registrovanje regjere, -te s. /rejæ:re/ vladati - regjering/en s. vlada reglement/et s. /reglemai]/ propis, pravilnik regn/et s. /rejn/ kiša - regnbue/en s. duga - regnbyge/en s. pljusak - regne, -et v. padati kiša - regnfrakk/en s. kišni mantil - regnfull, -t, -e adj. kišovit - regnvær/et s. kišovito vreme regne, -et v. /rejne/ računati, izračunati - regne etter v. povoditi se za - regne med v. računati sa nečim - regne ut izračunati - regning/en s. račun regnskap/et s. /rejnskap/ obračun, završni račun, bilans regnskapsferer/en, pl. -e s. računovođa regnskapsførsel/en s. računovodstvo - regnskapsår/et s. obračunska godina regulere, -te v. regulæ:re/ regulisati - regulær, -t, -e adj. regularan, redovan rehabilitere, -te v. /rehabilitæ:re/ rehabilitovati rehabilitering/en s. rehabilitacija rein/en s. /ræin/ irvas reir/et s. /ræir/ gnezdo, legio
172
173
rentabel
reise/en s. /re:ise/ putovanje, put - reise, -te v. putovati reisebeskrivelse/en s. putopis - reisebyrå/et s. turistička agencija - reiseforsikring/en s. putno osiguranje reiseleder/en, pl. -e s. turistički vodič - reisemål/et s. destinacija - reisende s. putnik - reisesyke/en s. muka na putovanju rekke/en s. /rekke/ red. kolona, niz - rekkehus/et s. kuća u nizu rekke, rakk, rukket v. /rekke/ stizati;dosegnuti rekke, rakte, rakt v. rekke/ dodati; ispružiti rekkefølge/en v. /rekkefolge/ redosled rekkevidde/en s. /rekkevidde/ domet, doseg reklamasjon/en s. /reklamaʃo:n/ reklamacija, prigovor reklame/en s. /rekla:me/ reklama - reklamere, -te v. reklamirati rekommendert adj. /rekåmendært/ preporučeno rekommandert brev preporučeno pismo rekonstruksjon/en s. /rekånstrukʃo:n/ rekonstrukcija rekovalesent/en s. /rekåvalesent/ (med.) rekonvalescent, osoba koja se oporavlja od bolesti - rekonvalesens/en s. rekonvalescencija, oporavljanje od bolesti rekord/en s. /rekård/ rekord rekreasjon/en s. rekreaʃo:n/ rekreacija rektor/en s. /rekto:r rektor rekvisitt/en s. /rekvisitt/ rekvizit relasjon/en s. /relaʃo:n/ relacija, odnos relativ, -t, -e adj. /relati:v/ relativan relevant, -e adj. /relevant/ relevantan, bitan religion/en s. /religio:n/ religija - religiøs, -t, -e adj. religiozan ren, -t, -e adj. /re:n/ čist - rengjøre, -gjorde, -gjort v. čistiti - rengjøring/en s. čišćenje - renhold/et s. održavanje čistoće renne/en s. /renne/ oluk - renne, rant, rent v. teći, curiti rense, -et v. /rense/ čistiti, očistiti - rensemiddel/et, pl. -dler s. sredstvo za čišćenje - rensing/en s. čišćenje renslig, -e adj. čist - renslighet/en s. čistoća rentabel, -t, -ble adj. /rentabel/ rentabilan
rente rente/en s. /rente/ renta, kamata - rentefri, -tt, -e adj. beskamatni - rentesrente/en s. kamata na kamatu renteutgift/en s. troškovi kamate reparasjon/en s. reparaʃo:n/ popravka - reparere, -te, v. popravljati repetere, -te v. /repetæ:re/ ponavljati, ponoviti repetisjon/en s. ponavljanje reportasje/en s. /repårtaʃe/ reportaža, izveštaj reporter/en, pl. -e s. reporter representant/en s. representag/ predstavnik representere, -te v. predstavljati reprise/en s. /repri:se/ repriza reproduksjon/en s. /reprådukʃo:n/ reprodukcija. razmnožavanje republikk/en s. /republikk/ republika resepsjon/en s. /resepʃo:n/ recepcija - resepsjonist/en s. recepcioner resept/en s. /resept/ recept reserve/en s. /reserve/ rezerva - reservedel/en s. rezervni deo - reservere, -te v. rezervisati residens/en s. /residens/ rezidencija residiv/et s. /residi:v recidiv resonnement/et s. /ressånemai]/ rasuđivanje, rezonovanje resonnere, -te v. rasuđivati respekt/en s. respekt/ poštovanje, uvažavanje respektabel, -t, -ble adj. poštovan - respektere, -te, v. poštovati, uvažavati respirasjon/en s. /respiraʃo:n/ disanje - respirator/en s. respirator ressurs/en s. ressuf sredstvo, resurs rest/en s. /rest/ ostatak - resterende adj. preostali restaurant/en s. /restaurai]/ restoran restriksjon/en s. /restrikʃo:n/ restrikcija, ograničenje restriktiv, -t, -e adj. restriktivan resultat/et s. /resulta:t/ rezultat - resultere, -te v. rezultirati retning/en s. /retniŋ/ pravac, smer - retningslinje/en s. smemica - retningslys/et s. žmigavac retroaktiv, -t, -e adj. /retråaktiv/ retroaktivan
174
175
rift
rett/en s. /rett/ pravo; sud; pravda - for retten adv. pred sudom - ha rett biti u pravu - lagmannsrett/en s. okružni sud - med full rett adv. s punim pravom stemmerett/en s. glasačko pravo - rettergang/en s. sudski postupak - rettslig, -e adj. sudski, pravni rettsløs, -t, -e adj. bespravan - rettssal/en s. sudnica rett/en s. /rett/ jelo - forrett/en s. predjelo - hovedrett/en s. glavno jelo rett, -e adj. /rett/ prav, pravilan; tačan - rett adv. pravo. tačno; odmah - rett og slett adv. jednostavno rette, -et v..rette/ ispraviti, ispravljati, poravnati; uputiti - rettelse/en s. ispravka rettergang/en s. /rettergaŋ/ sudski postupak rettferdig, -e adj. /rettferdi/ pravedan, pravičan rettferdiggjøre, -gjorde, -gjort v. opravdati rettferdighet/en s. pravda, pravednost rettighet/en s. /rettihet/ pravo, povlastica rettmessig, -e adj. /rettmessi/ zakonski, zakonit rettskrivning/en s. /rettskrivniŋ pravopis retur/en s. retu:r/ povratak - returbillett/en^, povratna karta - returnere, -te v. vratiti se rev/en s. /re:v/ lisica revansje/en s. /revanʃe/ revanš - revansjere, -te v. revanširati se revers/en s. /revæf' rikverc revidere, -te, -t v. /revidæ:re/ vršiti reviziju revmatiker/en, pl. -e s. /revma:tiker/ reumatičarrevmatisme/en s. reumatizam revne/en s. /revne/ pukotina, poderotina - revne, -et v. pocepati se revolusjon/en s. /revåluʃo:n/ revolucija - revolusjonær, -t, -e adj. revolucionaran ri/en s. /ri:/ trud (pri porođaju) ri, red, ridd s. /ri:/jahati ribbe/en s. /ribbe/ rebarca ribben/et s. /ribben/ (anat.) rebro rift/en s. /rift/ ogrebotina, poderotina
rik rik, -t, -e adj. /ri:k/ bogat - rikdom/men s. bogatstvo rikelig, -e adj. obilan - rikfolk s. bogataši rike/et s. /ri:ke/ država, zemlja, carstvo - riksbank/en s. državna banka - riksgrense/en s. državna granica riksvei/en s. državni put riktig, -e adj. /rikti/ ispravan, tačan - riktighet/en s. tačnost, ispravnost riktignok adv. riktinåk/ doduše, istina je rille/en s. /rille/ žleb, brazda rimelig, -e adj. /ri:meli/ razuman, opravdan; umeren, prihvatljiv - rimeligvis adv. verovatno ring/en s. /riŋ/ prsten ringe, -te v. /riŋe/ telefonirati, zvati: pozvoniti ringeklokke/ei s. zvono (na vratima) ringfinger/en, pl. -grer s. /riŋfiŋer/ domali ripe/en s. /ri:pe/ ogrebotina - ripe, -te v. grebati ris/en s. /ri:s/ pirinač risikabel, -t, -ble adj. 'risikabel/ rizičan, riskantan risikere, -te v. rizikovati - risiko/en s. rizik risikofaktor/en s. faktor rizika rist/en s. /rist/ rešetka riste, -et s. /riste/ tresti se, zatresti se ritual/et s. /ritua:!' ritual, obred - rituell, -elt, -e adj. ritualan, obredan rival/en s. /riva:l/ rival - rivalitet/en s. rivalstvo rive, rev, revet v. /ri:ve/ rušiti; istrugati - rive av otkinuti rive ned srušiti - riving/en s. rušenje ro/en s. /ro:/ mirovanje, mir, spokojstvo - i fred og ro adv. na miru - rolig, -e adj. miran, spokojan ro, -dde v. /ro:/ veslati - roer/en, pl. -e s. veslač - roing/en s. veslanje roe seg, -et s. /ro:e sæi/ smiriti se, umiriti se rolle/en s. /rålle' uloga - spille rolle igrati ulogu rom/met s. /romm/ soba, prostorija; svemir, vasiona Roma s. /ro:ma/ Rim roman/en s. /roma:n/ roman romanse/en s. /romarjse/ romansa
176
177
russer
romantikk/en s. /råmantikk/ romantika - romantisk, -e adj. romantičan romer/en s. /ro:mer/ Rimljanin - romersk, -e adj. rimski romlig, -e adj. /romli/ prostorni romme, -et v. /romme/ zapremati, sadržavati romslig, -e adj. /romʃli/ komotan, širok rop/et s. /ro:p/ uzvik, povik; dozivanje - rope, -te v. vikati; dozivati ros/en s. /ro:s pohvala, hvala - rose, -te v. hvaliti rosa adj. /ro:sa/ ružičast, roze rose/en s. /rå:se/ ruža rosenkål/en s. /rosenkål/ prokule rosiner s. /rosi:nær/ suvo grožđe rosmarin/en s. /rosmarin/ ružmarin rot/en, pl. rotter s. /ro:t/ koren: izvor, osnova rot/et s. /ro:t/ nered - rote, -et v. praviti nered, preturati rotete adj. neuredan rouge/en s. /ruj/ rumenilo za obraze rovdyr/et s. /råvdy:r/ grabljivica rug/en s. /rug/ raž - rugbrad/et s. ražani hleb^ ruin/en s. /rui:n/ ruševina; propast - ruinere, -te v. upropastiti - ruinert, -e adj. bankrotirao rull/en s. /rull/ rolna, navoj; valjak rulle, -et v. /rulle/ kotrljati se rullegardin/en s. /rullegardi:n/ roletna rullestol/en s. /rullesto:!/ invalidska kolica rulletrapp/en s. /rulletrap/ pokretne stepenice rumpe/ei s. /rumpe/ zadnjica, trtica rund, -t, -e adj. /rund/ okrugao, zaobljen - rundkjøring/en s. kružni tok - rundtur/en s. kružno putovanje runde, -et, -et v. /runde/ zaokružiti rus/en s. /ru:s/ pijanstvo; zanos - rusdrikk/en s. opojno piće rush/et s. /ruj/ gužva - rushtid/en s. špic (u saobraćaju) russer/en, pl. -e s. /russer/ Rus - russisk, -e adj. ruski Russland s. Rusija
rust rust/en s. /rust/ rđa; gar - ruste, -et v. zarđati - rusten, -t, -tne adj. zarđao - rustfri, -tt, -e adj. nerđajući rute/en s. /ru:te/ prozorsko okno; ruta; red vožnje rutete adj. /ru:tete/ kariran rutine/en s. /ruti:ne/ rutina - rutinearbeid/et s. rutinski posao rydde, -et v. /rydde/ raspremiti; raskrčiti - ryddig, -e adj. uredan rygg/en s. /rygg/ (anat.) leđa - rygghvirvel/en s. pršljen - ryggniarg/en s. kičmena moždina - ryggrad/en s. kičma - ryggsekk/en s. ranac - ryggskade/en s. povreda kičme - ryggsoyle/en s. kičmeni stub rykte/et s. /rykte/ glasina, govorkanje; ugled, reputacija rynke/en s. /rynke/ nabor; bora - rynke, -et v. mrštiti se, naborati se - rynket, -e adj. naboran, smežuran ryste, -et v. /ryste/ tresti, zatresti; potresati - rystelse/en s. potres - rystet, -e adj. potresen rytme/en s. /rytme/ ritam - rytmisk, -e adj. ritmičan rød, -t, -e adj. /rø:/ crven - rode blodlegemer s. crvena krvna zmca - rodlig, -e adj. crvenkast - rodmusset, -e adj. rumen rødbete/en s. /rø:bete/ cvekla rødme/en s. /rødme/ crvenilo - rodme, -et v. crveneti se, zacrveneti se rødvin/en s. /røvi:n/ crno vino røkt, -e adj. /røkt/ dimljen rømling/en s. /rømliŋ/ begunac rømme/en s. /rømme/ kisela pavlaka rømme, -te v. /rømme/ bežati, pobeći - rømning/en s. bekstvo røntgen/en s. /røntgen/ rendgen - rontgenbilde/et s. rendgenski snimak rør/et s. /rø:r/ cev; telefonska slušalica røre, -te v. /rø:re/ dirati, dodirnuti; dotaknuti, tronuti rørt, -e adj. ganut, dimut rørlegger/en, pl. -e s. /rø:rleggær/ vodoinstalater røst/en s. /røst/ glas
178
179
saklig
røyk/en s. /røjk/ dim; cigareta - røyke, -te v. dimiti, zadimiti; pušiti - røyker/en, pl. -e s. pušač - røyking/en s. pušenje - røykt, -e adj. dimljen rå, -tt, -e adj. /rå:/ sirov, prešan; grub, prost - råolje/en s. sirova nafta - råstoff/et s. sirovina råd/en s. /rå:d/ sredstva, novac råd/et s. /rå:d/ savet - gi råd dati savet - råde, -de v. savetovati - rådgivende adj. savetodavni - rådgiver/en, pl. -e s. savetnik - rådgivningskontor/et s. savetovalište rådhus/et s. /rå:dhus/ gradska većnica rådyr/et s. /rådy:r/ sma - rådyrkjøtt/et s. smetina råtne, -et v. /råtne/ truliti, istruliti - råtten, -t, -tne adj. truo: pokvaren råvare/en s. /råva:re/ sirovina
S sabotasje/en s. /sabåtaʃe/ sabotaža - sabotere, -te v. sabotirati safe/en s. /sæif/ sef safir/en s. /safi:r/ safir saft/en s. saft/ sok - saftig, -e adj. sočan sag/en s. /sa:g/ testera - sage, -et v. testerisati, strugati sagbruk/et s. strugara saga/en s. /saga/ saga sak/en s. /sa:k/ proces, slučaj, predmet sakke akterut, -et v. /sakke akterut/ zaostajati sakkyndig, -e adj. /sakkyndi/ stručan, kompetentan sakkyndighet/en s. stručnost, kompetentnost saklig, -e adj. /sa:kli/ objektivan, činjenički saklighet/en s. objektivnost
saks saks/en s. /saks/ makaze saksbehandler/en, pl. -e s. /saksbehandlær/ referent saksøke, -te v. /saksø:ke/ tužiti nekoga sudu sakte adv. /sakte/ polagano, sporo saktne, -et v. /saktne/ usporiti sal/en s. /sa: 1/ sala, dvorana - salsjef/en s. šef sale salat/en s. /sala:t/ salata saldo/en s. /saldå/ saldo salg/et s. /salg/ prodaja; rasprodaja salt/et s. /salt/ so - salt, -e adj. slan - saltbøsse/en s. slanik - salte, -et v. posoliti - salthet/en s. slanost - saltsyre/en s. sona kiselina - saltvann/et s. morska voda salve/en s. /salve/ pomada, melem salvie/en s. /salvie/ žalfija samarbeid/et s. /samarbæid/ saradnja - samarbeide, -et, v. sarađivati samboer/en, pl. -e s. /sambo:er/ vanbračni drug same/en s. /sa:me/ Laponac - samisk, -e adj. laponski samferdsel/en s. /samferdsel/ transport, komunikacije samferdselsdepartementet s. ministarstvo za transport i komunikacije samfunn/et s. /samfunn/ društvo, zajednica samfunnsliv/et s. društveni život samhold/et s. /samhåld/ sloga, solidarnost samhørighet/en s. /samho:rihet/ pripadnost samkvem/met s. /samkvem/ veze, kontakti, odnosi samle, -et v. /samle/ sakupljati, prikupljati - samler/en, pl. -e s. kolekcionar, sakupljač - samling/en s. zbirka, kolekcija; skup samleie/et s. /samlæ:ie/ seksualni odnos samliv/et s. /samli:v/ zajednički život samme adj. pron. /samme/ isti - en og samme jedan te isti - med det samme adv. odmah, smesta sammen adv. /sammen/ zajedno, skupa sammenbrudd/et s. /sammenbrudd/ slom, propast, krah sammendrag/et s. /sammendrag/ rezime, sažetak sammenfall/et s. /sammenfall/ podudarnost, poklapanje sammenfatte, -et s. /sammenfatte/ sažeti
180
181
sannferdig
sammenheng/cn s. /sammenheŋ/ odnos, veza; kontekst - sammenhengende adv. neprekidno sammenligne, -et v. /sammenligne/ uporediti sammenlignet med adv. u poredenju sa sammenligning/en s. poredenjc sammensatt, -e adj. /sammensatt/ složen sammensetning/en s. sastav; složenica sammenslutning/en s. /sammenʃlutniŋ/ udruživanje samordne, -et v. /samordne/ uskladiti, usaglasiti samordning/en s. usaglašavanje. usklađivanje samsvar/et s. /samsva:r/ saglasnost. slaganje samsvare, -te v. poklapati se - samsvarende adv. u skladu sa samt adv. /samt/ kao i, plus samtale/en s. /samta:le/ razgovor samtid/en s. sainti:d/ svoje doba, savremenost - samtidig adv. istovremeno - samtidighet/en s. istovremenost samvittighet/en s. /samvittihet/ savest - ha dårlig samvittighet imati grižu savesti - ha god samvittighet imati čistu savest - samvittighetsfull, -e adj. savestan samvittighctsløs, -t, -e adj. nesavestan. bezobziran sanatorium/et s. /sanatå:rium/ sanatorijum. lečilište sand/en s. /sand/ pesak sandal/en s. /sanda:l/ sandala sandpapir/et s. 'sandpapi:r/ šmirgl-papir sanere, -te s. /sanæ:re/ sanirati - sanering/en s. sanacija sang/en s. /saŋ/ pesma - sanger/en, pl. -e s. pevač sangerinne/ei s. pevačica sanitær, -e adj. /sanitæ:r/ sanitarni, higijenski sanke, -et v. /sanke/ sakupljati, prikupljati sanksjon/en s. /sankʃo:n/ sankcija - sanksjonere, -te v. sankcionisati sankthans/en s. /sankthans/ Ivanjdan sann, sant, -e adj. /sann/ istinit - sannelig adv. zaista, doista - sannhet/en s. istina sannferdig, -e adj. /sannferdi/ istinit, verodostojan sannferdighet/en s. verodostojnost
sannsynlig sannsynlig, -e adj. /sannsvnli/ vcrovatan sannsynlighet/en s. verovatnost - sannsynligvis adv. verovatno sans/en s. /sans/ čulo - den sjette sans šesto čulo - sanse, -et v. opažati sanselig, -e adj. čulan - sanseorgan/et s. čulo (organ) satse, -et v. satse/ ulagati, investirati sau/en s. /sau/ ovca - sauekjøtt/et s. ovčetina saus/en s. /saus/ sos savn/et s. /savn/ čežnja, nedostatak - savne, -et v. čeznuti. nedostajati scene/en s. /se:ne/ scena schizofreni/en s. /ʃisofreni/ šizofrenija science fiction s. /sajens fikjn/ naučna fantastika se, så, sett v. /se:/ gledati, videti - se etter tražiti - se fram til radovati se nečemu - sc seg for paziti se - se til paziti, brinuti se - sc ut izgledati seddel/en, pl. -dier s. /seddel/ novčanica seier/en, pl. -e s. /seiær/ pobednik seire, -et v. pobediti seig, -t, -e adj. /seig/ gust; tvrd. žilav seil/et s. /sæ:il/ jedro - seilbåt/en s. jedrilica - seile, -te, v. jedriti, ploviti - seiling/en s. jedrenje sekk/en s. /sekk/ vreća, džak sekret/et s. /sekre:t/ sekret sekretær/en s. /sekretæ:r/ sekretar, sekretarica seks tall /sek:s/ šest seksjon/en s. /sekʃo:n/ sekcija, deo, odsek seksten tall /sejstn/ šesnaest seksti tall /seksti/ šezdeset seksualitet/en s. /seksualite:t seksualnost seksuell, -elt, -e adj. seksualan, polni sektor/en s. /sektå:r/ sektor, područje sekund/et s. /sekund/ sekunda sekundær, -t, -e adj. /sekundæ:r/ sporedan, sekundaran sekvens/en s. /sekvens/ sekvenca sel/en s. /se:l/ foka - selfangst/en s. lov na foke selektiv, -t, -e adj. /selekti:v/ selektivan
182
183
sene
selge, solgte, solgt v. /selle/ prodavati selger/en, pl. -e s. /selgær/ prodavač selleri/en s. /selleri' celer selskap/et s. /selskap/ društvo, druženje selv pron. /selv/ sam, i sam; sam sebe - selv adv. čak selv om konj. iako selvangivelse/en s. /selvaŋi:velse/ poreska prijava selvbestemmelse/en s. /selvbestemmelse/ samoodlučivanje. samouprava selvbetjening/en s. /selvbetjeniŋ/ samoposluživanje selvbiografi/en s. /selvbi:ågrafi: autobiografija selvdisiplin/en s. /selvdisipli:n samodisciplina selvforsvar/et s. /selvfaʃvar/ samoodbrana selvfølgelig adv. /selvfolgeli/ naravno selvisk, -e adj. /selvisk/ sebičan selvklebende adj. /selvklebene/ samolepljiv selvkontroll/en s. /selvkåntråll/ samokontrola selvkritikk/en s. /selvkritikk/ samokritika - selvkritisk, -e adj. samokritičan selvmord/et v. /selvmord/ samoubistvo - begji selvmord izvršiti samoubistvo selvopptatt, -e adj. /selvåpptatt/ egocentričan selvrespekt/en s. /selvrespekt/ samopoštovanje selvsagt adv. /selvsagt/ naravno selvsikker, -t, -kre adj. /selvsikker/ samouveren selvstendig, -e adj. /selvstendi/ samostalan selvstendighet/en s. samostalnost selvstyre/et s. /seivsty:re/ samouprava sement/en s. /sement/ cement semester/et, pl. -tre s. /semester/ semestar semifinale/en s. /semifina:le/ polufinale seminar/et s. /semina:r/ seminar sen, -t, -e adj. /se:n/ spor, polagan; kasan - sent adv. kasno - komme sent zakasniti sende, -te v. /sende/ poslati; emitovati - sender/en, pl. -e s. pošiljalac; predajnik - sending/en s. slanje; prenos sene/en s. /se:ne/ (anal.) tetiva
seng seng/ei s. /seŋ/ krevet - sengetøy/et s. krevetnina senil, -t, -e adj. /seni:l/ senilan - senilitet/en s. senilnost senke, -et v. /senke/ potopiti; smanjiti, snižavati senking/en s. potapanje: smanjivanje senkning/en s. /senkniŋ/ (meci.) sedi nentacija sennep/en s. /sennep/ senf sensasjon/en s. /sensaʃo:n senzacija - sensasjonell, -elt, -e adj. senzacionalan sensibel, -t, -ble adj. sensibel/ osetljiv sensuell, -elt, -e adj. /sensuell/ senzualan sensur/en s. /sensu:r/ cenzura - sensurere, -te v. cenzurisati senter/et, pl. -trer s. /senter/ centar, središte sentimental, -t, -e adj. /sentimenta:!/ sentimentalan sentimentalitet/en s. sentimentalnost sentral/cn s. /sentra:l/ centrala sentral, -t, -e adj. 'sentra: 1/ centralni sentraloppvarming/en s. centralno grejanje sentrum/et, sentrer s. /sentrum/ središte: centar grada separert, -e'adj. /separert zaseban, odvojen sepsis/en s. /sepsis/ sepsa september/en s. /septembaer/ septembar serber/en, pl. -e s. /serber/ Srbin - Serbia s. Srbija serbisk, -e adj. srpski seremoni/en s. /seremåni/ ceremonija, svečanost serie/en s. /se:rie/ serija; niz seriøs, -t, -e adj. /serio:s/ ozbiljan servant/en s. /servant/ umuvaonik. lavabo servere, -te v. /servæ:re/ servirati service/en s. /so:rvis/ servis, usluga serviett/en s. /serviett/ salveta servitrise/en s. /servitrise/ kelnerica, konobarica servitør/en s. /servito:r/ kelner, konobar sesong/en s. /sesåŋ/ sezona - sesongarbeid/et s. sezonski posao sete/et s. /se:te/ sedište setning/en s. /setniŋ/ rečenica
184
185
simpel
sett/et s. /sett/ garnitura, set sette, satte, satt v. /sette/ staviti, postaviti - sette hoyt ceniti - sette i gang započeti - sette pris på ceniti sette sammen sastaviti - sette seg sesti severdighet/en s. /severdihet/ znamenitost sex/en s. /seks/ seks SF film/en s. /sajens fik/n film/ naučno fantastični film shorts/en s. /jårts/ šore si, sa, sagt v. /si:/ reći, kazati - si fra dati do znanja - si noen imot protivrečiti nekome - si noen opp dati otkaz side/en s. /si:de/ strana, stranica - sidclcie/et s. (med.) bočni položaj - sidelengs adj. bočni sideinngang/en s. /si:deiŋgaŋ/ sporedni ulaz siđen adv. /sidn/ od tada - siđen konj. budući da. s obzirom da; otkako - siden prep. od. još od siffer/en, pl. -fre s. /siffer' cifra sigarett/en s. /sigarett/ cigareta - sigarettstump/en s. opušak. pikavac sightseeing/en s. /saitsiŋ/ razgledanje signal/et s. /signa:l/ signal, znak - signalerc/-te v. signalizovati signere, -te v. /signæ:re/ potpisati sigøyner/en, pl. -e s. /sigqjnær/ Ciganin sikker, -t, -sikre s. /sikker/ siguran - sikkerhet/en s. sigurnost - for sikkerhets skvld adv. sigurnosti radi sikkerlietsbelte/ct s. sigurnosni pojas Sikkerhetsrådet s. Savet bezbednosti (u UN) sikre, -et v. /sikre/ osigurati, obezbediti - sikring/en s. osiguravanje; osigurač sikt/en s. sikt/ vidljivost; rok - på sikt adv. dugoročno posmatrano sikte/et s. /sikte/ vidik, vidokrug; cilj - sikte, -et v. ciljati; optuživati, teretiti -siktelse/en s. optužnica sil/en s. /si:l/ cediljka - sile, -te v. procediti sild/cn s. /si:!' haringa silke/en s. /silke/ svila simpel, -t, -ple adj. /simpel/ prost, jednostavan simpelthen adv. naprosto, jednostavno
simulere simulere, -te, -t v. /simulæire/ simulirati simultan, -t, -e adj. /simultan/ simultan sin, si, sitt, sine pron. /sin/ svoj sindig, -e adj. /sindi/ razborit, staložen sink/en s. /sink/ cink sinn/et s. /sinn duša; narav, ćud - sinnsforvirring/en s. duševno rastrojstvo - sinnslidelse/en s. duševna bolest, duševna patnja - sinnslidende adj. poremećen - sinnsyk, -t, -e adj. umobolan - sinnsvkdom/men s. duševna bolest - sinnstilstand/en s. duševno stanje sint, -e adj. /sint/ ljut, gnevan sirkel/en, pl. -kler s. /sirkel/ krug - sirkle, -et v. kružiti - sirkulær, -t, -e adj. kružni sirkulasjon/cn s. /sirkulaʃo:n/ cirkulacija, strujanje, kruženje; opticaj sist, -e adj. /sist/ poslednji; završni; prošli: najnoviji sitat/en s. /sita:t citat - sitere, -te v. citirati sitron/en s. /sitrå:n/ limun sitte, satt, sittet v. /sitte/ sedeti - sitte ned sesti - sitte oppe biti budan - sitte på voziti se tuđim kolima situasjon/en s. /situaʃo:n/ situacija sivil, -t, -e adj. /sivi: 1/ civilni, građanski sivilisasjon/en s. /sivilisaʃo:n/ civilizacija sivilstand/en s. /sivilstand/ bračno stanje sjakk/en s. /ʃakk/ šali sjal/et s. /ʃal/ šal, marama sjalu adj. /ʃalu/ ljubomoran - sjalusi/en s. ljubomora sjampinjong/en s. /ʃampinjåŋ/ šampinjoni sjampo/en s. /ʃampo/ šampon sjanse/en s. /ʃanse/ šansa, prilika - ta sjansen reskirati sjargong/en s. /ʃargåŋ/ žargon sjarm/en s. /ʃarm/ šarm, čar, draž - sjarmant, -e adj. šarmantan - sjarmere, -te v. šarmirati sjef/en s. /ʃef/ šef sjekk/en s. /ʃekk/ provera, kontrola - sjekke, -et v. proveriti sjekk/en s. /ʃekk/ ček - sjekkhefte/et s. čekovna knjižica sjekkonto/en s. čekovni račun
186
187
skandale
sjel/en s. /ʃe:l/ duša - sjelelig, -e adj. duševni - sjellos, -t, -e adj. bezdušan sjelden, -t, -dne adj. /ʃeldn/ redak - en sjelden gang adv. samo ponekad - sjeldenhet/en s. retkost sjenere seg, -te s. /ʃenæ:re sæi/ ustručavati se - sjenert, -e adj. stidljiv - sjenerthet/en s. stidijivost sjenerøs, -t, -e adj. /ʃenero:s/ velikodušan sjetong/en s. /ʃetåŋ/ žeton sjette tall /ʃette/ šesti sjokk/et s. /ʃåkk/ šok - sjokkere, -te v. šokirati sjokkerende adj. šokantan sjokolade/en s. /ʃåkåla:de/ čokolada - sjokoladekake/en s. čokoladni kolač sju tall /ʃu:/ sedam - sjuende tall sedmi sjø/en s. /ʃø:/ more - sjøfart/en s. pomorstvo sjømann/en, pl. -menn s. momar - sjøsyke/en s. morska bolest sjåfør/en s. /ʃåfo:r/ šofer skabb/et s. /skabb/ (med.) šuga, svrab (bolest kože) skadd, -e adj. /skadd/ povreden skade/en s. /ska:de/ povreda; šteta - skade, -et v. povrediti; oštetiti - skadedyr/et s. štetočina - skadelig, -e adj. štetan - skadevirkning/en s. štetno delovanje skaffe, -et v. /skaffe/ nabaviti, pribaviti, dobaviti skala/en s. /ska:la/ skala, lestvica skall/et s. /skall' ljuska, kora - skalldyr/et s. Ijuskari (školjke, rakovi itd.) skalle/en s. /skalle/ lobanja - skallet, -e adj. ćelav skallethet/en s. ćelavost skalpell/en s. /skalpell/ skalpel skam/men s. /ska:m/ sramota, stid, bruka - skamben/et s. (med.) stidna kost - skamfull, -t, -e adj. posramljen - skamlepper s. (med.) stidne usne - skamløs, -t, -e adj. besraman - skamme seg, -et v. stideti se - skammelig, -e adj. sramotan skandale/en s. /skanda:le/ skandal - skandaløs, -t, -e adj. skandalozan, sramotan
skandinav skandinav/en s. /skandina:v/ Skandinavac - Skandinavia s. Skandinavija - skandinavisk, -c adj. skandinavski skanner/en s. /skannær/ skener skap/et s. /ska:p/ orman. kredenac skape, -te v. /ska:pe/ stvarati, stvoriti - skaper/en, pl. -e s. tvorac, stvaralac - skapning/en s. stvorenje skarp, -t, -e adj. /skarp/ oštar; žestok - skarphet/en s. oštrina - skarpsindig, -e adj. oštrouman skatt/en s. /skatt/ porez; blago - skattbar, -t, -e adj. oporeziv - skatte, -et v. oporezovati - skattefri, -tt, -e adj. oslobođen poreza - skattekort/et s. poreska kartica skeptisk, -e adj. /skeptisk/ skeptičan ski/ei s. /ʃi:/ skija - gå på ski ići na skijanje - skibakke/en s. skijaška padina - skidrakt/cn s. skijaško odelo skihopping/cn s. skijaški skokovi - skiløper/en, pl. -e s. skijaš - skiløype/en s. skijaška staza - skisenter/et s. skijaški centar
skift/et s. /ʃift/ smena. promena skifte, -et v. menjati, smenjivati
skikk/en s. /ʃikk/ običaj skikkelig, -e adj. /ʃikkeli/ valjan, doličan, pristojan skikkelse/en s. /ʃikkelse/ lik, oblik; ličnost; pojava skildre, -et v. /ʃildre/ opisivati, prikazivati - skildring/en s. opis, prikaz skille/et s. /ʃille/ razlika, granica - skille, -te v. odvajati, razdvajati - skille seg v. razilaziti se. rastajati se skille seg ut v. razlikovati sc skilles, skiltes, skilles v. /ʃilles/ razvesti se skillpadde/en s. /ʃillpadde/ kornjača skilsmisse/en s. /ʃilsmisse/ razvod skilt/et s. /ʃilt/ saobraćajni znak; natpis skinke/en s. /ʃinke/ šunka skinn/et s. /ʃinn/ koža (životinjska); kožura skinn/et s. /ʃinn/ sjaj - skinne, -te v. sijati skinne/en s. /ʃinnæ/ šina skinnebein/et s. /ʃinnebei:n/ (anal.) golen. golenica skip/et s. /ʃi:p/ brod - skipsverft/et s. brodogradilište skisse/en s. /skisse/ skica - skissere, -te v. skicirati
188
189 skitt/en s. /ʃitt/ prljavština - skitten, -t, -tne adj. prljav skive/ei s. /ʃi:ve/ kriška, parče skje/en s. /ʃe:/ kašika skje, -dde v. /ʃe:/ dešavati se skjebne/en s. /ʃebne/ sudbina skjebnesvanger, -t, -gre adj. sudbinski, sudbonosni skjede/en s. /ʃe:de/ (anal.) vagina skjegg/et s. /ʃegg/ brada - skjeggete adj. neobrijan skjelett/et s. /ʃelett/ skelet, kostur skjeleoyd adj. /ʃeleojd/ zrikav skjell/et s. /ʃeli/ školjka skjelve, skalv, skjelvet v. /ʃelve/ drhtati, tresti se skjelven, -t, -vne adj. prestrašen - skjelvende adj. drhtav skjema/et s. /ʃema/ šema, plan; obrazac - skjematisk, -e adj. šematski skjerf/et s. /ʃerf/ marama skjerm/en s. /ʃerm/ ekran: zaklon - skjermbrett/et s. paravan - skjerme, -et v. zakloniti, zaštititi skjev, -t, -e adj. /ʃe:v/ kriv. iskrivljen; kos - skjevhet/en s. iskrivljenost ^ skjoldbruskkjertel/en, pl. -kjertler s. /ʃåldbruskgertel/ (anal.) štitna žlezda skjorte/en s. /ʃorte/ košulja skjule, -te v. /ʃu:Ie/ kriti, sakriti - skjulested/et s. skrovište skjære, skar, skåret v. /ʃæ:re/ šeći, iseći - skjære av odseći - skjære bort odstraniti - skjære inn urezati skjære ut izrezati, izrezbariti skjonn/et s. /ʃonn/ sud. rasuđivanje; razumevanje skjønne, -te v. razumeti, shvatiti skjønn, skjont, -e adj. /ʃonn/ lep, divan - skjønnhet/en s. lepota - skjønnlitteratur/en s. beletristika skjør, -t, -e adj. /ʃo:r/ krhak, lomljiv skjørbuk/en s. /ʃo:rbuk/ (med.) skorbut skjørt/et s. /ʃort/ suknja skli, -dde v. /skli:/ okliznuti se sko/en s. /sko:/ cipela - skobutikk/en s. prodavnica obuće - skolisse/en s. pertla - skosåle/en s. đon - skotøy/et s. obuća
sko
skog skog/en s. /sko:g/ šuma - skogbruk/et s. šumarstvo skogindustri/en s. šumarska industrija skole/en s. /sko:le/ škola -skolcgang/cn s. školovanje skolepenger s. školarina - skolevesen/et s. školski sistem - skoleår/et s. školska godina skorpe/en s. /skårpe/ kora: krasta skorpion/en s. /skårpiån/ škorpija skorstein/en s. /skåʃtein/ dimnjak, odžak skorsteinsfeier/en, pl. —e s. odžačar skranke/en s. /skranke/ pult. šalter skrape/en s. /skra:pe/ ogrebotina - skrape, -et v. strugati skrape seg v. ogrebati se skravle, -et v. /skravle/ brbljati skredder/en, pl. -e s. /skredder/ krojač skrekk/en s. /skrekk/ strah, užas - skrekkelig, -e adj> strašan - skrekkfilm/en s. horor film skrelle, -te v. /skrelle/1juštiti, oljuštiti, oguliti skremme, -te v. /skremme/ plašiti, uplašiti - skremmende adj. zastrašujući skrift/en s. /skrift/ pismo; rukopis - skrift/et s. publikacija, rasprava - skriftlig, -e adj. pismeni - skriftspråk/et s. književni jezik skrik/et s. /skri:k/ vrisak - skrike, skreik, skreket v. vrištati, urlati skritt/et s. /skritt/ korak; (anat.) prepone, slabine skrive, skrev, skrevet v. /skri:ve/ pisati - skrive av prepisati - skrive inn upisati - skrive ned/opp zapisati skrive under potpisati - skrive ut ispisati; raspisati skriveri/et s. pisanje skrott/en s. /skrått/ truplo, telo skru, -dde v. /skru/ šrafiti, zašrafiti - skru av odšrafiti skru ned sniziti, snižavati - skrue/en s. šrafskrujern/et s. šrafciger skrubb/et s. /skrubb/ ogrebotina (na koži) - skrubbe, -et v. ribati, oribati; ogrebati skrumpenyre/en s. /skrumpeny:re/ (med.) ciroza bubrega
190
191
skyskraper
skryt/et s. /skry:t/ hvalisanje, razmetanje - skryte, skrytte/skrot, skrytt v. hvaliti se skrøpelig, -e adj. /skro:peii/ slab. oronuo; bedan skrå, -tt, -e adj. /skrå:/ kos, nakrivljen skrål/et s. /skrå: 1/ dreka, vika skråne, -et v. skrå:ne/ biti nagnut, naginjati se skråning/en s. padina, obronak skråplan/et s. /skrå:plan/ kosina skudd/et s. skudd/ hitac, metak: udarac skuddår/et s. /skuddår/ prestupna godina skuespill/ct s. /sku:espill/ predstava, gluma; pretvaranje - skuespiller/en, pl. -e s. glumac - skuespillerinne/en s. glumica skuff/en s. /skuff/ fijoka skuffe, -et v. /skuffe/ razočarati - skuffelsc/en s. razočarenje - skuffet, -e adj. razočaran skulder/en, pl. -dre s. /skulder/ rame - skuldcrblad/et s. (anal.) lopatica, plećka - skulderledd/et s. (anal.) rameni zglob skulle, skulle, skullet v. /skulle/ trebati; hteti •' skulptur/en s. /skulptu:r/ skulptura skum/met s. /skum/ pena - skumme, -et, v. peniti se skummetmelk/en s. obrano mleko skummel, -t, -inle adj. /skummel/ mračan, turoban, mutan, sumnjiv skumring/en s. /skumriŋ]/ sumrak škure, -te v. /sku:re ribati; strugati skurk/cn s. /skurk/ lupež, hulja skvette, skvatt, skvettet v. /skvette/ štrcati; trgnuti se sky/en s. /ʃy:/ oblak - skyet, -e adj. oblačan skygge/en s. /ʃygge/ senka; hlad - skygge, -et v. zakloniti skyggefull, -t, -c adj. senovit skyld/en s. /ʃyld/ krivica - skylde, -te v. okriviti; dugovati - skyldig, -e adj. kriv; dužan skyldes, skyldtes, skyldes v. /ʃyldes/ tome je razlog skylle, -te v. /ʃylle/ isprati, ispirati skynde seg, -te v. /ʃynde sæi/ žuriti se skyskraper/en, pl. -e s. /ʃyskra:per/ soliter
skyte skyte, skjøt, skutt v. /ʃy:te/ pucati - skyting/en s. pucnjava, gađanje
skyve, skjov, skjøvet v. /ʃy:ve/ gurati skøyte/en s. /jøjte/ klizaljka - gå på skøyter ići na klizanje - skøyteløp/et s. klizanje - skøyteloper/en, pl. -e s. klizač, klizačica
skål int. /skå:l/ živeli! - skåle, -te v. nazdravljati skånsom, -t, -mc adj. /skånsåm/ blag, obziran sladder/en s. /ʃladder/ brbljanje; ogovaranje - sladre, -et v. ogovarati
slag/et s. /ʃla:g/ udarac, udar; otkucaj; (med.) šlog slag/et s. /ʃla:g/ vrsta, sorta, tip - hva slags kakav - den slags takav, ovakav - ali slags svakakav slakte, -et v. /ʃlakte/ klati - slaktcr/en s. mesar s slalåm/en s. /ʃlalå.m/ slalom slange/en s. /ʃlaŋe/ zmija; crevo slank, -e adj. /ʃlank/ vitak - slanke seg, -et v. smršati slapp, slapt, -e adj. /ʃlapp/ mlitav; malaksao, slab - føle seg slapp osećati se malaksalo -slapphet/en s. malaksalost slappe, -et v. /ʃlappe/ labaviti, opustiti - slappe av opuštati se
slave/en s. /ʃla:ve/ rob slaver/en, pl. -e s. /ʃla:ver/ Sloven - slavisk, -e adj. slovenski slekt/en s. /ʃlekt/ rod, porodica, srodstvo - slektning/en s. rođak, rođaka - slcktskap/et s. srodstvo; srodnost slem, -t, -me adj. /ʃlem/ zločest, nevaljao slenge, slang, slengt v. /ʃleŋe/ klatiti se slepe, -te v. /ʃle:pe/ tegliti, vući slepphendt, -e adj. /ʃlepphent/ nespretan, kilav slett adv. //lett/ slett ikke uopšte ne - rett og slett naprosto, jednostavno
slette/en s. /ʃlette/ ravnica, nizija slette, -et v. /ʃlette/ izbrisati; poništiti; ravnati slik, -t, -e adj. pron. /ʃli:k/ takav, ovakav - slik adv. tako, ovako
slikke, -et v. /ʃlikke/ lizati, polizati slikkeri/en s. /ʃlikkeri/ bombone, slatkiši
192
193
smak
slim/et s. /ʃlim/ sluz, šlajm - slimaktig, -e adj. sluzav slimhinne/en sluznica, sluzokoža slipe, -te v. /ʃli:pe/ brusiti, izbrusiti slippe, slapp, sluppet v. /ʃlippe/ izbeći, izvući se; ispuštati - slippe fra izvući se - slippe gjennom provući se slippe inn pustiti unutra - slippe seg los razuzdati se slippe unna pobeći - slippe ut ispustiti slips/et s. /ʃlips/ kravata - slipsnal/ct s. šnala za kravatu slit/et s. /ʃli:t/ trud, napor - slite, slet, slitt v. mučiti se, rintati - slite seg ut iscrpljivati se - sliten, -t, -ne adj. umoran - slitsom, -t, -me adj. naporan slitasje/en s. /ʃlitaʃe/ istrošenost, habanje slivovits/en s. /ʃlivåvits/ šljivovica slokke, -et v. /ʃlåkke/ gasiti, ugasiti slott/et s. /ʃlått./ dvor, dvorac, zamak slovener/en, pl. -e s. /ʃlåvener/ Slovenac - Slovenia s. Slovenija - slovensk, -e adj. slovenački sludd/et s. /ʃludd/ susnežica sluke, -te v. /ʃlu:ke/ gutati, progutati slurk/en s. /ʃlurk/ gutljaj ^ slutning/en s. /ʃlutniŋ/ kraj, završetak; zaključak slutt/en s. /ʃlutt/ kraj - til slutt adv. na kraju - slutte, -et v. završiti; prestajati slynge, -et v. /ʃlyŋe/ obavijati slør/et s. /ʃlo:r/ veo sløse, -te v. /ʃlo:se/ rasipati - sløseri/et s. rasipanje sløv, -t, -e adi. /ʃlo:v/ tup, otupeo sløyfe/en s. /ʃlo:jfe/ mašna slå, slo, slått v. /ʃlå:/ udarati, lupiti; istući; iznenaditi slå bort odbaciti - slå fast utvrditi; učvrstiti; dokazati - slå om menjati se, promeniti se - slå på uključiti - slå sammen sklopiti - slå seg ned nastaniti se - slå seg sammen udružiti se - slå ut izbiti slåss, sloss, slåss v. /ʃlåss/ tući se, potući se - slåsskamp/en s. tuča smak/en s. /sma:k/ ukus - smake, -te v. imati (kakav) ukus - smakfull, -t, -e adj. ukusan - smakløs, -t, -e adj. neukusan - smaksans/en s. čulo ukusa
smal smal, -t, -e adj. /sma:l/ uzan, uzak - smalne, -et v. suziti, sužavati smaragd/en s. /smaragd/ smaragd smart, -e adj. /smart/ lukav, pametan smed/en s. /sme:d/ kovač smekke/en s. /smekke/ portikla smell/et s. /smell/ tresak; pucanj smelte, -et v. smelte/ topiti, rastopiti; topiti se, otopiti se - smeltepunkt/et s. tačka topljenja smerte/en s. /smerte/ bol - smertefri, -tt, -e adj. bezbolan - smertefull, -t, -e adj. bolan - smertestillende adj. koji ublažava bolove smidig, -e adj. /smi:di/ gibak, savitljiv smiger/en s. smi:ger/ laskavac - smigre, -et v. laskati smil/et s. /smi:l/ osmeh - smile, -te v. smešiti se, osmehnuti se - smilende adj. nasmejan sminke/en s. /sminke/ šminka - sminke, -et v. šminkati, našminkati smitte/en s. /smitte/ zaraza - smitte, -et v. zaraziti smittsom, -t, -me adj. zarazan smog/en s. /smågg/ smog smoking/en s. /småkiŋ/ smoking smokk/en s. /småkk/ cucla smugle, -et v. /smugle/ krijumčariti, švercovati smugler/en> pl. -e s. krijumčar, švercer smule/en s. /smu:le/ mrvica - smule, -et v. mrviti smykker s. /smykkær/ nakit smør/et s. /smo:r/ puter - smørbrød/et s. sendvič smøre, smurte, smurt v. mazati; podmazati småborger/en, pl. -e s. /småbårger/ malograđanin småpenger s. /småŋeqer/ sitnina, kusur småprate, -et v. /småpra:te/ ćaskati - småprating/en s. ćaskanje småting/en s. /småtiŋ/ sitnica snacks s. /snæks/ grickalice snakk/en s. /snakk/ razgovor - snakke, -et v. govoriti, razgovarati - snakkesalig, -e adj. brbljiv snar, -t, -e adj. /sna:r/ brz, hitar - snart adv. uskoro
194
195 snarrådig, -e adj. /snarrå:di/ snalažljiv, dosetljiv snegl/en s. /snæil/ puž snekker/en, pl. -e s. /snekker/ stolar snever, -t, -re adj. /snevær/ uzan snike, snek, sneket v. /sni:ke/ šunjati se, njuškati snill, snilt, -e adj. /snill/ dobar, ljubazan snitt/et s. /snitt/ rez - snitte, -et v. iseći, rezati snor/en s. /sno:r/ kanap, konopac snorke, -et v. /snårke/ hrkati snu, -dde v. /snu/ okretati, okrenuti - snu seg v. okrenuti se snuble, -et v. /snuble/ posrtati, spoticati se snue/en s. /snu:e/ kijavica snylter/en, pl. -e, s. /snylter/ parazit snø/en s. /snø:/ sneg - snø, -dde v. padati sneg snøball/en s. grudva - snøstorm/en s. mećava sofa/en s. /sofa/ sofa sokk/en s. /såkk/ sokna sokkel/en, pl. -kler s. /såkkel/ postolje sol/ei s. /so:l/ sunce - solbrent, -e adj. preplapuo; izgoreo od sunca - sole seg, -te v. sunčati se - solebriller s. naočare za sunce - solrik, -t, -e adj. sunčan - solstudio/et s. solarijum soldat/en s. /såldat/ vojnik solidarisk, -e adj. /sålida:risk/ solidaran - solidaritet/en s. solidarnost som pron. /såm/ koji, što, čiji - som konj. kao. kao što, kako - som om konj. kao da sommer/en, pl. -mrer s. /såmmer/ leto - sommerferie/en s. letovanje - sommerfugl/en s. leptir - sommerhus/et s. letnjikovac sonde/en s. /sånde/ sonda sone, -et v. /so:ne/ izdržavati (kaznu); ispaštati sopp/en s. /såpp/ gljiva sorg/en s. /sårg/ tuga, žalost - sorgfull, -t, -e adj. žalostan, ožalošćen - sorgløs, -t, -e adj. bezbrižan sort, -e adj. /sårt/ cm sort/en s. /sårt/ vrsta, sorta - sortere, -te v. razvrstati, svrstavati
sort
sosial sosial, -t, -e adj. /såsia.I/ socijalan, društven sosialkontor/et s. /såsia:lkånto:r/ služba za socijalni rad sosiolog/en s. /såsiålå:g/ sociolog sosionom/en s. /såsiånåm/ socijalni radnik sove, sov, sovet v. /så:ve/ spavati - soepille/en s. pilula za spavanje - soverom/met s. spavaća soba sovne, -et v. /såvne zaspati soyaolje/en s. /såjaålje/ ulje od soje spade/en s. /spa:de/ lopata spalte/en s. /spalte/ rascep. pukotina - ganespalte/en s. (anal.) zečija usna spandere, -te v. /spande:re/ častiti, počastiti Spania s. /spa:nia/ Španija - spanier/en, pl. -e s. Španac - spansk, -e adj. španski spare, -te v. /spa:re/ štedeti - sparekonto/en s. štedni račun - sparepenger s. ušteđevina - sparing/en s. štednja sparsom, -t, -me adj. štedljiv - sparsomhet/en s. štedljivost spark/et s. /spark/ šut, udarac nogom - sparke, -et v. šutnuti, udariti nogom spasere, -te v. /spase:re/ šetati - spasertur/en s. šetnja spedalskhet/en s. /spedalskhet/ (med.) guba, lepra spedbarn/et s. /spebam/ odojče, beba spedisjon/en s. /spediʃo:n/ špedicija speider/en, pl. -e s. /spæider/ izviđač speil/et s. /spe:il/ ogledalo - speilbilde/et s. odraz u ogledalu - speile seg, -te v. ogledati se spekeflesk/et s. /spe:keflesk slanina - spekemat/en s. suhomesnati proizvodi spekulasjon/en s. /spekulaʃo:n/ špekulacija; razmišljanje - spekulere, -te v. špekulisati; razmišljati spenn/et s. /spenn/ kopča, spona spennende adj. /spennene/ uzbudljiv, napet spenning/en s. /speniŋ/ uzbuđenje, napetost; napon spent, -e adj. /spent/ napet sperre/en s. /sperre/ prepreka, smetnja - sperre, -et v. preprečiti - sperring/en s. smetnja, ometanje
196
197 spesialisere, -te v. /spesialisæ:re/ specijalizovati spesialist/en s. specijalista, stručnjak spesiell, -elt, -e adj. /spesiell/ poseban, naročit spesifikk, -ikt, -e adj. /spesifikk/ specifičan spesifisere, -te v. /spesifisæ:re/ precizirati spiker/en, pl. -krer s. /spi:ker/ ekser, klin - spikre, -et v. zakucati spill/et s. /spill/ igra; gluma - spille, -te v. igrati; glumeti spiller/en, pl. -e s. igrač spinat/en s. /spina:t/ spanać spion/en s. spio:n; špijun - spionere, -te v. špijunirati spiral/en s. /spira:l/ spirala spire/en s. /spi.re/ klica, mladica - spire, -te v. nicati spise, -te v. /spi:se/ jesti, pojesti - spiselig, -e adj. jestiv -spiserør/et s. (anat.) jednjak spiss/en s. /spiss/ špic, vrh - spiss, -t, -e adj. oštar, šiljat - spisse, -et v. oštriti spjelke/en s. spjelke (med.) šina. udlaga splitte, -et v. /splitte/ razdvajati, podeliti, razjediniti splittelse/en s. nesloga, podeljenost j spontan, -t, -e s. /spånta:n/ spontan - spontanitet/en s. spontanost spor/et s. /spo:r trag; šina sport/en s. /spårt/ sport - sportslig, -e adj. sportski spre, -dde v. spre:/ širiti, proširiti - spre seg v. širiti se - spredning/en s. širenje - spredt, -e adj. raštrkan sprekk/en s. /sprekk/ pukotina, napuklina - sprekke, sprakk, sprukket v. pući. napući, napuknuti sprengstoff/et s. /spreŋståff/ eksploziv spring/en s. /spriŋ/ slavina springe, sprang, sprunget v. /spriŋe/ trčati sprit/en s. /sprit/ alkohol sprut/en s. /sprut/ mlaz. štrcaj - sprute, -et v. poprskati. štrcati, šikljati sprø, -tt, -e adj. /sprø:/ hrskav; krhak; šašav sprøyte/en s. /sprojte/ špric; injekcija språk/et s. /språ:k/ jezik - språklig, -e adj. jezički
språk
spy spy, -dde v. /spy:/ povraćati, povratiti spyle, -te v. /spy:le/ isprati, ispirati spytt/et s. /spylt/ pljuvačka - spytte, -et v. pljuvati spyttkjertel/en, pl. -tier s. (anat.) pljuvačna žlezda spøk/en s. /spø:k/ šala - spøke, -te v. šaliti se - spøkefull, -t, -e adj. šaljiv spørre, spurte, spurt s. /sporre/ pitati, upitati spørreord/et s. upitna reč spørsmål/et s. /'spoʃmå:l/ pitanje - spørsmålstegn/et s. znak pitanja spå, -dde s. /spå/ proricati - spådom/men s. proročanstvo; pogađanje - spådame/ei s. gatara squash/en s. /skvåj/ tikvica sta, -e adj. /sta:/ tvrdoglav - stahet/en s. tvrdoglavost stab/en s. /sta:b/ štab: osoblje stabil, -t, -e adj. /stabi:!/ stabilan - stabilitet/en s. stabilnost stable, -et v. /stable/ naslagati stadig, -e adj. /sta:di/ stalan, neprekidan - stadig vekk adv. stalno, ponovo stadium/iet, pl. -ier s. /sta:dium/ stadijum, faza stagnere, -te v. /stagnæ:re/ zaostajati, stagnirati stakkar/en s. /stakkar/jadnik - stakkars adj. jadan stamme/en s. /stamme/jezgro, osnova - stamme fra, -et v. poticati, imati poreklo stand/en s. /stand/ stanje standard/en s. /standard/ standard - standardisere, -te, v. standardizovati standpunkt/et s. /standpunkt/ stav. gledište, stanovište stang/en s. /staŋ/ motka, šipka stank/en s. /stank/ smrad stans/en s. /stans/ zaustavljanje, zastoj, prekid - stanse, -et v. zaustaviti, prestati; zaustaviti se start/en s. /start/ start, početak — starte, -et v. startovati, početi stasjon/en s. /staʃo:n/ stanica stat/en s. /sta:t/ država - statlig, -e adj. državni statsmann/en, pl. -menn s. državnik - statsminister/en s. premijer
198
199
sti
statistikk/en s. /statistikk/ statistika - statistisk, -e adj. statistički statisk, -e s. /sta:tisk/ statičan stativ/et s. /stati:v/ stativa statsborger/en, pl. -e s. /statsbårger/ državljanin statsborgerskap/et s. državljanstvo status/en s. /status/ status, društveni položaj stav/en s. sta:v/ štap, prut stave, -et s. /sta:ve/ sricati, spelovati - stavelse/en s. slog stavkirke/en s. /stavçirke/ crkva brvnara stearinlys/et s. /steari:nly:s/ sveća sted/et s. /ste:d/ mesto stefar/en, pl. -fedre s. /stefa:r/ očuh steik/en s. /stæ:ik/ šnicla; pečenje stein/en s. /stæ:in/ kamen steke, -te v. 'steike/ peći, pržiti - stekepanne/en s. tiganj stekt, -e adj. pečen, pržen stell/et s. /stell/ nega. negovanje - stelle, -te v. negovati; spremati A stemme/en s. /stemme/ glas - stemme, -te v. glasati; biti tačan - stemmeberettiget, -e adj. koji ima pravo da glasa - stemmerett/en s. pravo glasa stemning/en s. /stemniŋ/ raspoloženje, atmosfera stemor/ei, pl. -modre s. /stemo:r/ maćeha stempel/et, pl. -ler s. /stempel/ pečat, žig - stemple, -et v. udariti pečat; žigosati stenge, -te v. /steŋe/ zatvoriti; zaključati - stengt, -e adj. zatvoren stereotyp, -t, -e adj. /stereåty:p/ stereotipan - stereotypi/en s. stereotip steril, -t, -e adj. /steri:!/ sterilan - sterilisere, -te v. sterilizovati - sterilitet/en s. sterilnost, neplodnost sterk, -e adj. /sterk/jak, snažan; začinjen stetoskop/et s. /stetåskåp/ stetoskop stevne/et s. /stevne/ skup, susret - stevnemøte/et s. sastanak, randevu stevning/en s. /stevniŋ/ sudski poziv sti/en s. /sti:/ staza, put
stifte stifte, -et v. /stifte/ osnovati, utemeljiti stige/en s. /sti:ge/ merdevine stige, steg, steget v. /sti:ge/ penjati se. popeti se stigning/en s. uspon; rast stikk/et s. /stikk/ ubod - stikke, stakk, stukket ubosti. bosti - stikke innom v. svratiti, navratiti stikkelsbær/et s. /stikelsbæir/ ogrozd stikkontakt/en s. /stikkåntakt utikač; utičnica stikkpille/en s. /stikkpille/ (med.) čepić stil/en s. /sti:l/ stil; sastav - stilig, -e adj. elegantan stillas/et s. /stillas/ skele (pri gradnji) stille adj./stille/ tih, miran, smiren - stille, -te v. umiriti, smiriti - stille, -te v. smestiti, staviti, postaviti - stille inn v. doterati, namestiti - Stillehavet s. Tihi okean stillhet/en s. mir. tišina - stilling/en s. položaj, stanje; posao, nameštenje stimulans/en s. /stimula:ns/ stimulans stimulere, -te s. /stimulæ:re/ stimulisati, podsticati -stimulerende adj. stimulativan sting/et s. /stiŋ/ (med.) probadanje stipend/et s. /stipend/ stipendija - stipendiat/en s. stipendista stirre, -et v. /stirre/ buljiti, zuriti stiv, -t, -e adj. /sti:v/ ukočen, krut - stivhet/en s. ukočenost, ukrućenost - stivkrampe/en s. (med.) tetanus - stivne, -et v. ukočiti se, ukrutiti se stjele, stjal, stjålet v. /stje:le/ krasti, ukrasti stjerne/en s. /stjæ:rne/ zvezda stoff/et s. /ståff/ grada, materija; materijal; droga stoffmisbruk/et s. narkomanija stokk/en s. /ståkk/ štap stol/en s. /sto:l/ stolica stole på, -te v. /sto:le på/ uzdati se, pouzdati se, verovati stolpe/en s. /stålpe/ stub stolt, -e adj. /stålt/ ponosan - stolthet/en s. ponos stopp/en s. /ståpp/ zaustavljanje, prekid, zastoj - stoppe, -et v. zaustaviti; prekinuti stor, -t, -e adj. /sto:r/ veliki
200
201
strupe
storm/men s. /stårm/ oluja, nevreme - storme, -et v. besneti; jurišati stort sett adv. /stort sett/ uglavnom Stortinget s. /stårtiŋe/ Norveški parlament stortå/en, pl. -tær s. /stortå/ palac na nozi strabasiøs, -t, -e adj. /straba:siøs/ naporan, težak straff/en s. /straff/ kazna - straffbar, -t, -e adj. kažnjiv - straffe, -et v. kazniti - straffelov/en s. krivični zakon straffespark/et s. penal (u fudbalu) straks adv. /straks/ odmah, smesta stram, -t, -me adj. /stram/ zategnut; tesan - stramme, -et v. stezati, stegnuti strand/ei s. /strand/ plaža strategi/en s. /strateji:/ strategija - strategisk, -e adj. strateški streik/en s. /stræik/ štrajk - streike, -et v. štrajkovati strek/en s. /streik/ erta - streke, -te v. povući crtu strekk/en s. /strekk/ stezanje mišića strekke, strakk, strukket v. /strekke/ dosegnuti strekke, strakte, strakt v. /strekke/ pružati st;, protegnuti se - strekking/en s. protezanje strekning/en s. /strekniŋ/ relacija; udaljenost streng/en s. /streŋ/ uže, konopac streng, -t, -e adj. /streŋ/ strog, nepopustljiv; oštar strenghet/en s. strogost streptokokk/en s. /streptåkåkk/ (med.) streptokoka stress/en s. /stress/ stres, napetost - under stress adv. pod stresom - stressende adj. stresan strev/et s. /stre:v/ trud, napor - streve, -de v. naprezati se, truditi se strid/en s. /stri:d/ sukob, borba; neslaganje - stride, stred, stridt v. boriti se; svađati se strikk/en s. /strikk/ lastiš strikke, -et v. /strikke/ štrikati, plesti stripe/en s. /striipæ/ pruga - stripete adj. prugast struktur/en s. /struktuir/ struktura, građa, sastav strupe/en s. /stru:pe/ grlo, grkljan - strupehode/et s. (anat.) grkljan - strupehodebetennelse/en s. upala grla
stryke stryke, strøk, strøket v. /stry:ke/ gladiti, pomilovati; brisati; peglati; pasti na ispitu - strykejern/et s. pegla strøk/et s. /strø:k/ područje, predeo; glađenje (rukom); premaz (bojom) strøm/men s. /strom/ struja - likestrøm jednosmema struja - svakstrøm slaba struja - sterkstrøm jaka struja vekselstrøm naizmenična struja strømme, -te s. /stromme/ teći strømpe/en s. /strompe/ dokolenica, čarapa strømpebukse/en s. hulahopke stråle/en s. /strå:le/ zrak - stråle, -te v. sijati, zračiti strålende adj. blistav, sjajan - stråleterapi/en s. terapija zračenjem student/en s. /student/ student - studere, -te v. studirati studium/iet, pl. -ier s. /studium/ studiranje; istraživanje stue/ei s. /stu:e/ dnevna soba - stuepike/ei s. sobarica stuing/en s. /stuiŋ/ sos, umak stum, -t, -me adj. /stum/ nem stund/en s. /stund/ trenutak, kratko vreme - etter en liten stund posle nekog vremena - om en liten stund začas stygg* stygt, -e adj. /stygg/ ružan stykke/et s. /stykke/ komad, parče; razdaljina stykkevis adv. komad po komad styre/et s. /sty:re/ uprava, rukovodstvo - styre, -te v. upravljati - styrer/en, pl. -e s. rukovodilac - styring/en s. upravljanje styrke/en s. /styrke/ snaga, jačina; moć; čvrstina - styrke, -et v. jačati, ojačati stønad/en s. /stønad/ naknada stønn/et s. /stønn/ stenjanje - stønne, -et v. stenjati støpe, -te v. /stø:pe/ liti, izliti støpsel/et, pl. -sier s. /støpsel/ utikač størkne, -et v. /størkne/ zgrušavati se størrelse/en s. /størrelse/ veličina støtfanger/en, pl. -e s. /stø:tfaŋær/ amortizer støtte/en s. /støtte/ podupirač; podrška; subvencija - støtte, -et v. podupreti; podržavati
202
203 støv/et s. /stø:v/ prašina - støvet, -et v. prašiti, zaprašiti støvsuge, -de v. usisavati - støvsuger/en, pl. -e s. usisivač støvel/en, pl. -vier s. /støvæl/ čizma støy/en s. /sto:j/ buka, galama stå, stod, stått s. /stå:/ stajati; biti, nalaziti se - stå fram javljati se, istupati - stå imot suprotstaviti se - stå om raditi se o - stå opp ustati - stå sammen biti složan stå ved ostajati pri nečemu stål/et s. /stå:l/ čelik - rustfritt stål nerđajući čelik subjekt/et s. /subjekt/ subjekat; predmet substantiv/et s. /substanti:v/ imenica suge, -de v. /su:ge/ upijati; usisati - suge ut v. isisati sugerør/et s. slamčica sukke, -et v. /sukke/ uzdisati, uzdahnuti sukker/et s. /sukkær/ šećer - sukkermåler/en s. merač šećera - sukkersyke/en s. dijabetes, šećerna bolest suksess/en s. /sukse:/ uspeh sult/en s. /sult/ glad - suite, -et v. gladovati - sulten, -t, -tne adj. gladan sum/men s. /sum/ suma, iznos, svota summe, -et v. /summe' zujati, brujati sunn, sunt, -e adj. /sunn/ zdrav - sunnhet/en s. zdravlje suppe/en s. /suppe/ supa supplere, -te s. /supplæ:re/ dopuniti, dopunjavati supplerende adj. dodatan sur, -t, -e adj. /su:r/ kiseo; ljut surr/en s. /surr/ zujanje - surre, -et v. zujati surstoff/et s. /surståff/ kiseonik sus/et s. /su:s/ šum, zujanje - suse, -te v. zujati suspendere, -te s. /suspendae:re/ suspendovati suspensjon/en s. suspenzija suvenir/en s. /suveni:r/ suvenir svak, -t, -e adj. /sva:k/ slab - svakhet/en s. slabost svale/en s. /sva:le/ lasta svamp/en s. /svamp/ sunđer svane/en s. sva:ne/ labud
svane
svangerskap svangerskap/et s. /svaŋeʃka:p/ trudnoća svangerskapskontroll/en s. kontrola trudnoće svar/et s. /sva:r/ odgovor - svare, -te v. odgovoriti svart, -e adj. /svart/ cm sveise, -et v. /svæise/ variti, zavariti svelg/et s. /svelg/ ždrelo - svelge, -et v. gutati svensk, -e adj. /svensk/ švedski - svenske/en s. Šveđanin Sverige s. Švedska sverd/et s. /sverd/ mač sverm/en s. /sverm/ roj svett, -e adj. /svett/ znojav - svette/en s. znoj - svette, -et v. znojiti se - svetting/en s. znojenje sveve, -de v. /sve:ve/ lebdeti svigerfar/en, pl. -fedre s. /svigerfa:r/ svekar, tast svigerinne/ei s. snaja - svigermor/ei, pl. -mødre s. svekrva, tašta svike, svek, sveket v. /svi:ke/ izneveriti, izdati svikt/en s. /svikt/ greška; pad svikte, -et v. /svikte/ propustiti; izdati svimmel, -t, -mle adj. /svimmel' føle seg svimmel osetiti vrtoglavicu - svimmelhet/en s. vrtoglavica svin/en s. /svi:n/ svinja - svinekjøtt/et s. svinjetina svindel/en s. /svindel/ prevara - svindle, -et v. varati, prevariti - svindler/en, pl. -e s. prevarant sving/en s. /sviŋ/ zaokret, skretanje - svinge, -et v. skretati, okretati svoger/en, pl. -e s. /svå:ger/ zet; dever svovel/en s. /svåvel/ sumpor - svoveldioksyd/en s. sumpor dioksid - svovelsyre/en s. sumporna kiselina svulme, -et v. /svulme/ oticati; nadimati se svulst/en s. /svulst/ (med.) tumor - godartede og ondartede svulster dobroćudni i zloćudni tumori svær, -t, -e adj. /svæ:r/ velik, ogroman - svært adv. veoma, vrlo, jako svømme, -te v. /svømme/ plivati - svømmebasseng/et s. bazen - svømmer/en, pl. -e s.plivač - svømming/en s. plivanje sy, -dde s. /sy/ šiti, sašiti
204
205
særprege
syk, -t, -e adj. /sy:k/ bolestan - sykdom/men s. bolest sykehus/et s. bolnica - sykemelding/en s. bolovanje sykepenger s. naknada za bolovanje - sykepleier/en, pl. -e s. medicinska sestra sykkel/en, pl. -kler s. /sykkel/ bicikl - sykle, -et v. voziti se biciklom syl/en s. /sy:l/ Silo syltetøy/et s. /syltetøry/ džem symbol/et s. /symbå:l/ simbol - symbolisere, -te v. simbolizovati - symbolsk, -e adj. simboličan sympati/en s. /sympati/ simpatija - sympatisk, -e adj. simpatičan symptom/et s. /symptå:m/ simptom syn/et s. /sy:n/ vid; mišljenje - synsbesvær/et s. problemi sa vidom synd/en s. /synd/ greh - synde, -et v. grešiti, zgrešiti syndig, -e adj. grešan syndrom/et s. /syndrå:m/ sindrom synes, syntes, synes s. /sy:nes/ smatrati, misliti synge, sang, sunget v. /syŋe/ pevati synke, sank, sunket v. /synke/ tonuti, potonuti synlig, -e adj. /synli/ vidljiv synspunkt/et s. /synspunkt/ stanovište, gledište syre/et s. /sy:re/ kiselina sysle, -et med noe v. /syjʃe/ baviti se nečim sysselsette, -satte, -satt v. sysselsette/ zaposliti sysselsetting/en s. zaposlenje system/et s. /syste:m/ sistem sytten tall /sytn/ sedamnaest sytti tall /sytti/ sedamdeset syv tall / sy:v/ sedam - syvende tall sedmi sæd/en s. /sæ:d/ sperma - sædcelle/en s. spermatozoid sær, -t, -e adj. /sær/ poseban, čudan særdeles adv. /særde:les/ naročito, posebno, izuzetno særegen, -gne adj. /særegen/ svojstven, naročit; neobičan særlig, -e adj. /sæ:rli/ poseban, izuzetan - særlig adv. naročito, posebno særprege, -et v. /særpre:ge/ obeležiti, označiti
søke søke, -te s. /so:ke/ tražiti; moliti; konkurisati - søker/en pl. -e s. tražilac, podnosilac molbe søknad/en s. /søknad/ molba - søknadsfrist/en s. rok podnošenja molbe - søknadsskjema/et s. formular za molbu søle, -te v. /sø:le/ mrljati, brljati sølv/et s. /sølv/ srebro søm/men s. /søm/ rub, šav søndag/en s. /søndag/ nedelja sønn/en s. /sønn/ sin søppel/et s. /soppærl/ đubre - søppelbøtte/en s. kanta za đubre sør s. /sø:r/jug - sørlig, -e adj. južni sørge, -et s. /sørge/ žaliti, zažaliti - sørge for pobrinuti se za - sørgelig, -e adj. žalostan, tužan Sørlandet s. /sørlane/ Južna Norveška søsken s. /søsken/ rođeni braća i sestre - søskenbarn/et s. bratić ili sestričina søster/ei, pl. søstre s. /søster/ sestra søt, -t, -e adj. /sø:t/ sladak; prijatan - søtsaker s. slatkiši søvn/en s. /søvn/ san, spavanje - søvnig, -e adj. pospan - søvnløshet/en s. nesanica søyle/en s. /sojle/ stub, podupirač så, -dde v. /så:/ sejati. posejati så adv. /så/ pa; onda; otprilike toliko; tako - så at tako da så vel... som kao što ... tako såkalt, -e adj. /såkalt/ takozvani således adv. /således/ ovako, na ovaj način; zato, dakle sånn, sånt, -e adj. /sånn/ takav såpass adv. /såpass/ tako, toliko såpe/en s. /så:pe/ sapun sår/et s. /så:r/ rana - sår, -t, -e adj. bolan - sårbar, -t, -e adj. ranjiv - såre, -et v. raniti; povrediti
206
tank
207
T ta, tok, tatt v. /ta:/ uzeti - ta av seg skinuti se - ta imot primati, prihvatiti - ta med seg poneti sa sobom - ta opp podići; pokrenuti - ta over preuzeti - ta på seg obući se - ta vare på voditi računa tabell/en s. /tabeli/ tabela tablett/en s. /tablett/ tableta tak/et s. /ta:k/ krov; plafon - takrenne/en s. oluk tak/et s. /ta:k/ zahvat - få tak i nabaviti - miste/slippe taket popustiti (u snazi, na poslu...) takk/en s. /takk/ hvala - takk skal du ha hvala lepo tusen talik puno hvala - takke, -et v. zahvaliti takknemlig, -e adj. zahvalan - takknemlighet/en s. zahvalnost takle, -et v. /takle/ nositi se sa (nečim), pristupit? takst/en s. /takst/ procena vrednosti taktfull, -t, -e adj. /taktfull/ taktičan, uviđavan - taktikk/en s. taktika - taktløs, -t, -e adj. neuviđavan tale/en s. /ta:le/ govor - tale, -te v. govoriti - talefeil/en s. govorna mana - taler/en, pl. -e s. govornik talespråk/et s. govorni jezik - talevansker s. poteškoće u govoru talent/en s. /talent/ talenat tall/et s. /tali/ broj; brojka, cifra - tallord/et s. broj tallrik, -t, -e adj. brojan, mnogobrojan - tallskive/en s. brojčanik - talløs, -t, -e adj. bezbrojan tallerken/en s. /tallærken/ tanjir tam, -t, -me adj. /ta:m/ pitom tampong/en s. /tampåŋ/ tampon tang/en s. /taŋ/ klešta tank/en s. /tank/ tank, rezervoar - tankbil/en s. cisterna - tankskip/et s. tanker
tanke tanke/en s. /tanke/ misao - tankefull, -t, -e adj. zamišljen tankegang/en s. način mišljenja tann/ei, pl. tenner s. /tann/ zub - tannbørste/en s. četkica za zube - tannkjøtt/et s. desni - tannkrem/en s. pasta za zube - tannkrone/en s. zubna krur ica - tannlege/en s. zubar - tannpine/en s. zubobolja - tannpirker/en s. čačkalica - tannråte/en s. karijes - tannstein/en s. kamenac - tanntekniker/en, pl. -e s. zubni tehničar tante/ei s. /tante/ tetka, ujna, strina tap/et s. /ta:p/ gubitak - tape, -te v. gubiti, izgubiti taper/en, pl. -e s. gubitnik tape/en s. /tæip/ selotejp, lepljiva traka, traka - tape, -et v. lepiti, zalepiti tapet/et s. /tape:t/ tapet, tapete tapper, -t, -pre adj. /tapper/ odvažan, smeo - tapperhet/en s. odvažnost, smelost tariff/en s. /tariff/ tarifa - tariffavtale/en s. tarifni ugovor (između sindikata i poslodavaca o plati) tarm/en s. /tarm/ (anal.) crevo - tarmkatarr/en s. (med.) crevni katar - tarmslyng/en s. zavezana creva tykktarm/en s. (anal.) debelo crevo - tynntarm/en s. (anal.) tanko crevo tarvelig, -e adj. /tarveli/ bedan, jadan, mizeran tatovere, -te v. /tatåvæxe/ tetovirati - tatovering/en s. tetovaža tau/et s. /tau/ konopac, uže taus, -t, -e adj. /taus/ ćutljiv, tih - taushet/en s. ćutanje - taushetsplikt/en s. obaveza čuvanja tajne tavle/en s. /tavle/ tabla T-bane/en s. /te ba:ne/ metro te/en s. /te:/ čaj teater/et, pl. -tre s. /tea:ter/ pozorište teft/en s. /teft/ njuh - ha god teft for imati dobar nos za tegl/en s. /tegl/ cigla, opeka tegn/et s. /te:jn/ znak tegne, -et v. /tejne/ crtati; potpisati - tegnefilm/en s. crtani film - tegneserie/en s. strip - tegning/en s. crtež
208
209 tekniker/en, pl. -e s. /teknikae:r/ tehničar - teknikk/en s. tehnika - teknisk, -e adj. tehnički teknologi/en s. /teknålågi:/ tehnologija - teknologisk, -e adj. tehnološki tekst/en s. /tekst/ tekst; titl - tekste, -et v. titlovati tekstil/en s. /teksti:!/ tekstil, tkanina telefon/en s. /telefo:n/ telefon telegram/met s. /telegra:m/ telegram telle, -te v. /telle/ brojati - tellelig, -e adj. brojiv telt/et s. /telt/ šator tema/et s. /te:ma/ tema, predmet temperament/et s. /temperamag/ temperament temperamentsfull, -t, -e adj. temperamentan temperatur/en s. /temperatu:r/ temperatura tempo/et s. /tempi' tempo, brzina tendens/en s. /tendens/ tendencija, sklonost tenke, -te v. /tenke/ misliti, pomisliti; nameravati tenke etter/gjennom razmišljati, razmisliti - tenke på misliti na - tenke seg zamisliti - tenke ut izmisliti tenkelig, -e adj. zamisliv, moguć - tenkning/en s. razmišljanje - tenksom, -t, -me adj. zamišljen tenne, -te v. /tenne/ paliti, zapaliti - tenning/en s. paljenje - tennplugg/en s. svećice tennis/en s. /tennis/ tenis tenåring/en s. /tenåriŋ/ tinejdžer teori/en s. /teåri:' teorija teppe/et s. /teppe/ tepih; prekrivač terapi/en s. /terapi:/ terapija termin/en s. /termi:n/ rok, termin termometer/en s. /tærmåme:tær> termometar termos/en s. /termås/ termos termostat/en s. /termåstait termostat terning/en s. /terniŋ/ kocka terreng/et s. /terreŋ/ teren, zemljište terror/en s. /terrå:r/ teror - terrorist/en s. terorista teskje/en s. /te:ʃe:/ kafena kašičica test/en s. /test/ test; provera, ispitivanje - teste, -et v. testirati, proveravati
test
testamente
210
testamente/et s. /testamente/ zavet - Det gamle testamentet Stari Zavet - Det nye testamentet Novi Zavet testikler s. /testiklær/ (anal.) testisi tett, -e adj. /tett/ gust, zbijen - tetthet/en s. gustina, zgusnutost, zbijenost ti tall /ti:/ deset - tiende tall deseti tid s. /tid/ vreme - det er på tide vreme je - hele tiden sve vreme - tidsnok adv. na vreme - tidspunkt/et s. vreme, trenutak, tidlig, -e adj. /tili/ rani - tidlig adv. rano - tidligere adv. ranije, pre tie, -dde v. /tie/ ćutati, zaćutati tigge, -de v. /tigge/ prositi, prosjačiti - tigger/en, pl. -e s. prosjak tikke, -et v. tikke/ kucati til prep. /til/ do; u, na (nešto); ka (nekome) - til adv. još; dok - til dels delimično - til og med uključivši - til sammen ukupno - til sist konačno - til stede prisutan tilbake adv. /tilba:ke/ nazad tilbakefall/et s. /tilba:kefall/ (med.) recidiv tilbakegang/en s. /tilba:kegaŋ/ opadanje, nazadak tilbakeholden, -t, -dne adj. /tilba:kehålden/ suzdržan tilbe, -bad, -bedt v. /tilbe/ obožavati - tilbeder/en, pl. -e s. obožavalac tilbehør/et s. /tilbeho:r/ pribor tilberede, -te v. /tilbere:de/ pripremati - tilberedelse/en s. pripremanje tilbringe, -brakte, -brakt v. /tilbriŋe/ provoditi tilbud/et s. /tilbud' ponuda - tilby, -bod, -budt v. nuditi, ponuditi tildele, -te v. /tilde:le/ dodeliti, dodeljivati tilfeldig, -e adj. /tilfeldi/ slučajan - tilfeldighet/en s. slučajnost - tilfeldigvis adv. slučajno tilfelle/et s. /tilfelle/ slučaj - i alle tilfeller u svakom slučaju - i så tilfelle u tom slučaju tilflukt/en s. /tilflukt/ zaklon, sklonište; utočište
211
tiltrekke
tilfreds, -e adj. /tilfreds/ zadovoljan - tilfredshet/en s. zadovoljstvo - tilfredsstille, -te v. zadovoljiti tilfredstillende adv. zadovoljavajući tilførsel/en s. /tilføʃel/ dotok, snabdevanje tilføye, -de v. /tilføje/ dodati, dodavati tilgang/en s. /tilgaŋ/ pristup, prilaz tilgi, -gav, -gitt v. /tilji:/ izvinjavati (nekome), opraštati - tilgivelse/en s. opraštanje, oproštaj tilgjengelig, e adj. /tiljeŋeli/ pristupačan, dostupan tilhenger/en, pl. -e s. /tilheŋer/ prikolica; pristalica tilhøre, -te v. /tilhø:re/ pripadati - tilhørighet/en s. pripadnost tilkalle, -te v. /tilkalle/ slati (po nekoga), pozivati tilknytning/en s. /tilknytniŋ/ veza, povezanost tillate, -lot, -latt s. /tilla:te/ dozvoliti, dopustiti tillatelse/en s. dozvola - tillatt, -e adj. dozvoljen tillegg/et s. /tillegg/ dodatak - i tillegg adv. sem toga tillit/en s. /tilli:t/ poverenje - ha tillit til imati poverenje u - tillitsfull, -t, -e adj. pun poverenja tilpasning/en s. /tilpasniŋ/ prilagodavanje - tilpasse, -et v. prilagoditi, prilagodavati tilrettelegge, -la, -lagt v. /tilrettelegge/ prirediti tilrådelig, -e adj. /tilrå:deli/ preporučljiv tilsette, -satte, -satt v. /tilsette/ dodavati; zaposliti tilsi, -sa, -sagt v. /tilsi:/ nalagati, naložiti tilskudd/et s. /tilskudd/ doprinos: dodatak tilskuer/en, pl. -e s. /tilsku.ær/ gledalac tilstand/en s. /tilstand/ stanje tilstrekkelig, -e adj. /tilstrekkeli/ dovoljan tilstå, -stod, -stått v. tilstå:/ priznati; dodeliti tilsvare, -te v. /tilsva:re/ odgovarati - tilsvarende adj. odgovarajući tilsyn/et s. /tilsy:n/ nadzor, nadgledanje, inspekcija tilsynelatende adj. /tilsynela:tene/ prividno, kako se čini tiltak/et s. /tilta:k/ mera; poduhvat tiltrekke, -trakk, -trukket v. /tiltrekke/ privlačiti, privući tiltrekkende adj. privlačan - tiltrekning/en s. privlačnost
tiltro tiltro/en s. /tiltro:/ poverenje - tiltro, -dde v. verovati, poverovati tilværelse/en s. /tilvæ:relse/ život time/en s. /ti:me/ sat, čas - timeplan/en s. raspored tine, -et v. /ti:ne/ topiti se, otapati se ting/en s. /tiŋ/ stvar, predmet tinning/ei s. /tinniŋ/ (anal.) slepočnica tippe, -et v. /tippe/ pogađati, pogoditi tips/et s. /tips/ napojnica, bakšiš; savet, upozorenje tirsdag/en s. /tiʃdag/ utorak titte, -et v. /titte/ viriti, gledati tittel/en, pl. -tier s. /tittel/ naslov, naziv tjene, -te v. /tje:ne/ zarađivati; služiti - tjener/en, pl. -e s. sluga, sluškinja tjeneste/en s. /tje:neste/ služba; usluga tjenestemann/en, pl. -menn s. državni službenik tjenestevillig, -e adj. uslužan tjue tall /9u:e/ dvadeset - tjuende tall dvadeseti to tall /to:/ dva toalett/et s. /tå:alett/ toalet - toalettmappe/en s. neseser - toalettpapir/et s. toalet papir tog/et s. /tå:g/ voz toleranse/en s. /tåleraqse/ tolerancija - tolerant, -e adj. tolerantan tolk/en s. /tålk/ tumač - tolke, -et v. tumačiti toll/en s. /tåll/ carina - toller/en, pl. -e s. carinik tollfri, -tt, -e adj. oslobođen carine - tollpliktig, -e adj. podložan carini tolv tall /tål/ dvanaest tom, -t, -me v. /tåm/ prazan - tomhet/en s. praznina tomat/en s. /tåma:t/ paradajz tommel/en, pl. -mler s. /tåmmel/ palac (na ruci) tomt/en s. /tåmt/ plac tonn/et s. /tånn/ tona topp/en s. /tåpp/ vrh, vrhunac torden/en s. /tården/ grmljavina - tordne, -et v. grmeti, zagrmeti tore, torde, tort v. /to:re/ smeti, usuditi se
212
213 torg/et s. /tårg/ pijaca torn/en s. 'tårn/ trn, bodlja torsdag/en s. /tåʃdag/ četvrtak torsk/en s. /tåʃk/ bakalar total, -t, -e adj. /tåta:l/ totalan, celokupan tradisjon/en s. /tradiʃoin/ tradicija - tradisjonell, -elt, -e adj. tradicionalan trafikk/en s. /trafikk/ saobraćaj - trafikklys/et s. semafor trafikkonstabel/en, pl. -bier s. saobraćajac trafikkregel/en, pl. -gler s. saobraćajni propis trafikkskilt/et s. saobraćajni znak - trafikkulykke/en s. saobraćajna nesreća tragedie/en s. /trage:die/ tragedija - tragisk, -e adj. tragičan traktor/en s. /traktå:r/ traktor tran/en s. /tran/ riblje ulje trang, -t, -e adj. /traŋ/ uzan, tesan transfusjon/en s. /transfuʃo:n/ transfuzija transplantasjon/en s. /transplantaʃo:n/ transplatacijatransplantere, -te v. transplatovati transport/en s. /transpårt/ transport, prevoz transportavgift/en s. troškovi transporta transportere, -te v. prevoziti, transportovati trapp/en s./trapp/ stepenice - trappetrinn/et s. stepenik traume/et s. /traume/ trauma travel, -t, -vie adj. /travel/ zaposlen; prometan travelhet/en s. zaposlenost; žurba tre/et, pl. trær s. /tre:/ drvo tre, trådte, trådt v. /tre/ stupati, stupiti tre tall /tre:/ tri - tredje tall treći - tredjedel/en s. trećina treff/et s. /treff/ susret,sastanak; slučaj; pogodak - treffe, traff, truffet v. sresti; pogoditi - treffes v. sretati se treg, -t, -e adj. /tre:g/ lenj, trom, spor trekant/en s. /trekant/ trougao - trekantforhold/et s. bračni trougao trekk/et s. /trekk/ crta, osobina; potez; navlaka - i trekk adv. uzastopno
trekk
trekke trekke, trakk, trukket v. /trekke/ vući, povući - trekke fram izvlačiti, povući - trekke inn uvlačiti - trekke ned svlačiti, spuštati - trekke på navući - trekke seg odustajati - trekke tilbake povlačiti - trekke ut izvlačiti, izvući trekning/en s. /trekniŋ/ izvlačenje; trzaj (mišića) trelast/en s. /trelast/ drvo, drvena građa trene, -te, v. /tre:ne/ trenirati, vežbati - trener/en, pl. -e s. trener - trening/en s. trening - treningsdrakt/en s. trenerka trenge, -te s. /treŋe/ trebati, biti potreban - trenge fram prodirati - trenge gjennom probijati se - trenge sammen stiskati se - trenge til side potisnuti trett, -e adj. /trett/ umoran, pospan - tretthet/en s. umor, pospanost tretten tall /tretn/ trinaest tretti tall /tretti/ trideset trevl/en s. /trevl/ (anat.) žilica trikk/en s. /trikk/ tramvaj trille, -et v. trille/ kotrljati trillebår/en s. /trillebå:r/ ručna kolica trinn/et s. /trinn/ stepenik; nivo trist, -e adj. /trist/ tužan - tristhet/en s. tuga triumf/en s. /triumf/trijumf, pobeda trives, trivdes, trives v. /tri:ves/ uživati tro/en s. /tro:/ vera - tro, -dde v. verovati; trofast, -e adj. /trofast/ veran, odan - trofasthet/en s. vemost, odanost trolig, -e adj. /tro:li/ verovatan, moguć tromme/en s. /tråmme/ bubanj - tromme, -et v. bubnjati trommehinne/en s. (anat.) bubna opna trompet/en s. /tråmpet/ truba tropesykdommer s. /trå:pesykdåmmer/ tropske bolesti tross prep. /tråss/ uprkos (nečemu) trossamfunn/et s. /trossamfunn/ verska zajednica troverdig, -e adj. /tro:verdi/ poverljiv; verodostojan true, -et v. /tru:e/ pretiti - truende adj. preteći
214
215
tverrgate
truse/en s. /tru:se/ gaćice trussel/en, pl. -sier s. /trussel/ pretnja trygd/en s. /trygd/ osiguranje - trygdekontor/et s. služba socijalnog osiguranja trygg, trygt, -e adj. /trygg/ bezbedan, siguran trygghet/en s. bezbednost, sigurnost trykk/et s. /trykk/ pritisak; Stampa - trykke, -te v. pritiskati; štampati - trykkeri/et s. štamparija træl/en s./træ:l/ žulj trøbbel/et s. /trøbbel/ nevolja, problem, briga trøst/en s. /trøst/ uteha - trøste, -et v. tešiti tråd/en s. /trå:d/ konac, nit; žica tråkke, -et s. /tråkke/ gaziti T-skjorte/en s. /teʃorte/ majica kratkih rukava tuberkulinprøve/en s. /tuberkuli:npro:ve/ testiranje na tuberkulozu - tuberkulose/en s. tuberkuloza tulipan/en s. /tulipa:n/ lala tull/et s. /tull/ glupost - tulle, -et v. pričati gluposti tullprat/en s. gluposti tunfisk/en s. /tunfisk/ tunjevina tung, -t, -e adj. /tuŋ/ težak tunge/en s./tuŋe/jezik tungehørt, -e adj. /tuŋehørt/ nagluv tungpusten, -t, -tne adj. /tuŋpustn/ zadihan tunnel/en s. /tunnel/ tunel tur/en s. /tu:r/ put, putovanje; izlet, šetnja tur-retur adj. /tu:r retu:r/ tamo i nazad, povratan turisme/en s. /turisme/ turizam turist/en s. /turist/ turista turn/en s. /turn/ gimnastika - turne, -et v. baviti se gimnastikom tusen/et tall /tu:sen/ hiljada - tusenvis adv. na hiljade TV s. /te:ve/ televizor, TV tvang/en s. /tvaŋ/ prisila, prisiljavanje tvangsforestillinger s. opsesija, fiksna ideja tverrbjelke/en s. /tverrbjelke/ poprečna greda tverrgate/ei s. /tverrga:te/ poprečna ulica
tvers tvers adv. /tveʃ/ popreko - på kryss og tvers adv. uzduž i popreko - tvers igjennom adv. skroz naskroz - tvers over adv. tačno nasuprot tvert imot adv. /tvert imot/ naprotiv, nasuprot tvetydig, -e adj. /tvety:di/ dvosmislen - tvetydighet/en s. dvosmislenost tvil/en s. /tvi:l/ sumnja, nedoumica - tvile, -te v. sumnjati, dvoumiti se - tvilende adj. sumnjičav - tvilsom, -t, -me adj. sumnjiv - tvilsomt adv. nesigurno tvinge, tvang, tvunget v. /tviŋe/ prisiliti, primorati tvungen, -t, -ne adj. /tvuŋen/ prisilan, prinudan tweed /tvid/ tvid ty, -dde v. /ty:/ tražiti zaštitu, tražiti pomoć; obraćati se tyde, -et v. /ty:de/ tumačiti - tyde på ukazivati na tydelig, -e adj. /ty:deli/jasan, očigledan - tydelighet/en s. jasnoća, očitost - tydeligvis adv. očigledno, očito tyfus/en s. /tyfus/ (med.) tifus tygge, -de v. /tygge/ žvakati - tyggegummi/en s. žvaka tykk, tykt, -e adj. /tykk/ debeo - tykkelse/en s. debljina tykklegg/en s. /tykklegg/ (anat.) list noge tyngde/en s. /tyŋde/ težina - tyngdepunkt/et s. težište tynn, tynt, -e s. /tynn/ tanak, mršav type/en s. /ty:pe/ vrsta, tip typisk, -e s. /ty:pisk/ tipičan tysk, -e adj. /tysk/ nemački - tysker/en, pl. -e s. Nemac - Tyskland s. Nemačka tyte, tøt, tytt v. /ty:te/ viriti tyttebær/et s. /tyt:ebæ:r/ brusnica tyv/en s. /ty:v/ lopov - tyveri/et s. krađa tyve tall /ty:ve/ dvadeset - tyvende tall dvadeseti tøff, tøft, -e adj. /tøff/ težak, naporan tøfler s. /tøfler/ papuče tømme, -te v. /tømme/ prazniti, isprazniti tømmer/et s. /tømmer/ balvan, deblo; građevinsko drvo tønne/en s. /tønne/ bure, bačva tørke/en s. /tørke/ suša - tørke, -et v. sušiti tørr, tørt, -e adj. /tørr/ suv
216
217
ubebodd
tørst/en s. /tøʃt/ žeđ - tørst, -e adj. žedan - tørste, -et, v. biti žedan tøy/et s. /tøj/ tkanina, materijal; odeća tå/en, pl. tær s. /tå:/ (anal.) prst na nozi tåke/en s. /tå:ke/ magla - tåkete adj. maglovit tåle, -te v. /tå:le/ podnositi, podneti, trpeti tålmodig, -e adj. /tålmo:di/ strpljiv - tålmodighet/en s. strpljivost, strpljenje tåpelig, -e adj. /tå:peli/ glup, budalast tåre/en s. /tå:re/ suza - tårekanal/en s. (anal.) suzni kanal tårn/et s. /tårn/ toranj, kula tåtesmokk/en s. /tå:tesmåkk/ cucla
uakseptabel, -t, -ble adj. /uakseptabel/ neprihvatljiv uaktsom, -t, -me adj. /uaktsåm/ nemaran, nehajan uaktsomhet/en s. nemarnost, nehat uaktuell, -elt, -e adj. /uaktuell/ neaktuelan ualvorlig, -e adj. /ualvårli/ neozbiljan uanmeldt, -e adj. /uanmelt/ nenajavljen uansett adv. /uansett/ bez obzira, uprkos uansvarlig, -e adj. /uansvarli/ neodgovoran uatskillelig, -e adj. /uatʃilleli/ nerazdvojan uavbrutt, -e adj. /uavbrutt/ neprekidan, neprestan uavgjort, -e adj. /uavjort/ nerešen uavhengig, -e adj. /uavheŋi/ nezavisan - uavhengighet/en s. nezavisnost uavvendelig, -e adj. /uavvendeli/ neizbežan ubarbert, -e adj. /ubarbert/ neobrijan ubebodd, -e adj. /ubebodd/ nenaseljen, nenastanjen
ubegavet ubegavet, -e adj. /ubegavet/ netalentovan ubegrenset, -e adj. /ubegrenset/ neograničen ubegripelig, -e adj. /ubegri:peli/ neshvatljiv ubehag/et s. /ubeha:g/ nenaklonost, gađenje - ubehagelig, -e adj. neprijatan - ubehagelighet/en s. neprijatnost uberettiget, -e adj. /uberettiget/ neosnovan uberørt, -e adj. /uberørt/ netaknut ubeseiret, -e adj. /ubesæiret/ nepobeđen ubeskyttet, -e adj. /ubeʃyttet/ nezaštićen ubesluttsom, -t, -me adj. /ubeʃluttsåm/ neodlučan ubesluttsomhet/en s. neodlučnost ubestemt, -e adj. /ubestemt/ neodređen ubesvart, -e adj. ubesvart/ neuzvraćen ubetenksom, -t, -me adj. /ubetenksåm/ nepromišljen, nesmotren - u betenksom het/en s. nepromišljenost ubetinget, -e adj. /ubetiŋet/ bezuslovan ubetydelig, -e adj. /ubety:deli/ neznatan, beznačajan - ubetvdelighet/en s. beznačajnost ubevegelig, -e adj. /ubeve:geli/ nepokretan ubevisst, -e adj. /ubevisst/ nesvestan ublid, -t, -e adj. /ubli:d/ nemilosrdan, svirep ubrukelig, -e adj. /ubru:keli/ neupotrebljiv ubønnhørlig, -e adj. /ubonnho:rli/ neumoljiv udannet, -e adj. /utdannet/ nevaspitan, nekulturan udyktig, -e adj. /udykti/ nesposoban, nevešt uegnet, -e adj. /uegnet/ nepodesan, neprikladan uendelig, -e adj. uendeli/ beskonačan - uendelighet/en s. beskonačnost uenig, -e adj. ue:ni/ nesaglasan - uenighet/en s. nesaglasnost, nesloga uerfaren, -t, -rne adj. /uerfa:ren/ neiskusan ufaglært, -e adj. /ufaglært/ nekvalifikovan ufarlig, -e adj. /ufarli/ bezopasan, bezazlen ufattelig, -e adj. /ufatteli/ nepojmljiv, nerazumljiv uflaks/en s. /uflaks/ baksuz, nesreća uforandret, -e adj. /ufårandret/ nepromenjen uforberedt, -e adj. /ufårberet/ nepripremljen
218
219 uformell, -elt, -e adj. /ufårmell/ neformalan uforsiktig, -e adj. /ufåʃikti/ neoprezan, nesmotren uforsiktighet/en s. neopreznost uforståelig, -e adj. /ufåʃtåeli/ nerazumljiv, neshvatljiv ufruktbar, -t, -e adj. /ufruktbatr/ neplodan, jalov ufullstendig, -e adj. /ufullstendi/ nepotpun, manjkav ufølsom, -t, -me adj. /ufolsåm/ neosetljiv ufør s. ufo:r/ invalid - ufør, -t, -e adj. hendikepiran uførepensjon/en s. invalidska penzija ugift, -e adj. /ujift/ neoženjen, neudata ugjennomtrengelig, -e adj. /ujennåmtreŋeli/ nepropustiv, neprobojan ugjestfri, -tt, -e adj. /ujestfri:/ negostoljubiv ugle/en s. /ugle/ sova ugras/et s. /ugras/ korov ugunstig, -e adj. /ugunsti/ nepovoljan ugyldig, -e adj. /ujyldi.' nevažeći uhelbredelig, -e adj. /uhelbredeli/ neizlečiv uheldig, -e adj. /uheldi/ bez sreće, bez uspeha uhell/et s. /uhell/ nesreća, nezgoda uhindret, -e adj. /uhindret/ nesmetan uholdbar, -t, -e adj. /uhåldbar/ neprihvatljiv; pokvarljiv uhygge/en s. /uhygge/ nelagodnost; jeza - uhyggelig, -e adj. neprijatan; grozan uhygienisk, -e adj. /uhygiænisk/ nehigijenski uhøflig, -e adj. /uhøfli/ neučtiv - uhøflighet/en s. neučtivost uhørlig, -e adj. /uhørli/ nečujan uimotståelig, -e adj. /uimotstå:eli/ neodoljiv uinteressert, -e adj. /uinteressert/ nezainteresovan , ujevn, -t, -e adj. /ujevn/ neravan uke/ei s. /u:ke/ sedmica, nedelja - ukeblad/et s. nedeljnik ukentlig, -e adj. nedeljni, sedmični - ukepenger s. džeparac - i ukevis adv. nedeljama ukjent, -e adj. /uçent/ nepoznat, tuđ uklar, -t, -e adj. /ukla:r/ mutan; nejasan - uklarhet/en s. nejasnoća
uklar
ukontrollert ukontrollert, -e adj. /ukåntrållert/ nekontrolisan ukrenkelig, -e adj. /ukrenkeii/ nepovrediv ukyndig, -e adj. /ufyndL nekvalifikovan. nestručan u land/et s. /u lan/ zemlja u razvoju ulempe/en s. ulempe/ nedostatak, mina ulik, -t, -e adj. /uli:k/ različit - ulikhet/en s. razlika ull/en s. /ull/ vuna - ullteppe/et s. vuneni prekrivač ulovlig, -e adj. ulåvli/ nezakonit, protivzakonit ulv/en s. /ulv/ vuk ulydig, -e adj. /uly.di/ neposlušan - ulydighet/en s. neposlušnost ulykke/en s. /ulykke/ nesreća ulykkelig, -e adj. nesrećan ulønnsom, -t, -me adj. ulonnsåm/ neunosan umenneskelig, -e adj. /umenneskeli/ nečovečan umerkelig, -e adj. /umerkeli/ neprimetan: neprimećen umiddelbar, -t, -e adj. /umiddelba:r/ neposredan umoden, -t, -dne adj. /umo:dn/ nezreo umoral/en s. /urnåra:!/ nemoral - umoralsk, -e adj. nemoralan umotivert, -e adj. /umåtivert/ nemotivisan umulig, -e adj. umu:li/ nemoguć - umulighet/en s. nemogućnost umøblert, -e adj. /umoblert/ nenamešten unaturlig, -e adj. /unaturli/ neprirodan; veštački under prep. /under/ ispod, pod; manje od; za vreme underarm/en s. /underarm/ podlaktica underbitt/et s. /underbitt/ isturena donja vilica underbukse/en s. /underbukse/ gaće underforstå, -stod, -stått v. /underfåʃtå/ podrazumevati underholdning/en s. /underhåldniŋ/ zabava underkaste, -et v. underkaste/ pokoravati, podvrgnuti underkastelse/en s. pokoravanje underlag/et s. /underla:g/ podloga; osnovica, temelj underlegge seg, -la, -lagt v. /underlegge sæi/ potčinjavati underlegen, -t, -gne adj. /underle:gen/ slabiji, podređen underlig, -e adj. /underli/ čudan, neobičan
220
221
Unnskyld
underliv/et s. /underli:v/ trbuh, donji stomak; ženski polni organi underordnet, -e adj. /underårdnet/ sporedan; podređen underskrift/en s. /undeʃkrift/ potpis underskrive, -skrev, -skrevet v. /underskri:ve/ potpisati, potpisivati underskudd/et s. /undeʃkudd/ gubitak, manjak underslå, -slo, -slått v. /undeʃlå/ proneveriti: prikriti underst, -e adj. /undeʃt/ donji, najdonji - underst adv. ispod, najniže understreke, -te v. /undeʃtreke/ podvlačiti: isticati undersøke, -te v. /undeʃo:ke/ pregledati; ispitivati, istraživati - undersøkelse/en s. pregled, ispitivanje undertegne, -et v. /underte:jne/ potpisati undertrykke, -te v. undertrykke/ ugnjetavati: obuzdati - undertrykkelse/en s. ugnjetavanje undertrøye/en s. /undertro:je/ potkošulja undertøy/et s. /undertøj/ donji veš underveis adv. /undervæis usput, putem undervise, -te v. /undervi:se/ podučavati - y undervisning/en s. nastava undervurdere, -te v. /undervurdæ:re' potceniti undres, undres, undres v. undres/ čuditi se ung, -t, -e adj. /uŋ/ mlad - ungdom/men s. mladost ungdommelig, -e adj. mladalački uniform/en s. /unifårm uniforma union/en s. /uniån/ unija, zajednica univers/et s. /univeʃ/ svemir, vasiona universell, -elt, -e adj. /univeʃell/ univerzalan universitet/et s. /univeʃitet/ univerzitet unne, -te v. /unne/ želeti (nekome nešto) - unne seg dozvoljavati sebi unngå, -gikk, -gått v. /unngå:/ izbegavati, izbeéi unnlate, -lot, -latt v. /unn!a:te/ propuštati; zanemariti Unnskyld! int. /unnʃyld/ Izvini! - unnskylde, -te v. izvinjavati, opravdavati - unnskyldning/en s. izgovor, izvinjenje, opravdanje
unntak unntak/et s. /unnta:k/ izuzetak unntatt adv. /unntatt/ osim, sem, izuzev (nečega) unormal, -t, -e adj. /unårmarl/ nenormalan, abnormalan unyttig, -e adj. /unytti/ beskoristan, nepotreban unødvendig, -e adj. /unødvendi/ nepotreban unøyaktig, -e adj. /unøjakti/ neprecizan - unøyaktighet/en s. nepreciznost unåde/en s. /unå:de/ nemilost uoffisiell, -elt, -e adj. /uåffisiell/ nezvaničan, neslužben uoppdragen, -t, -gne adj. /uåppdra:gen/ nevaspitan uoppmerksom, -t, -me adj. /uåppmerksåm/ nepažljiv, rasejan - uoppmerksomhet/en s. nepažnja uorden/en s. /uårdn/ nered; kvar uoversiktlig, -e adj. /uåveʃiktli/ nepregledan uovervinnelig, -e adj. /uåvervinneli/ nepobediv upassende adj. /upassene/ neprikladan, nepriličan upopulær, -t, -e adj. /upåpulæ:r/ nepopularan upraktisk, -e adj. /upraktisk/ nepraktičan upresis, -t, -e adj. /upresiis/ neprecizan uproduktiv, -t, -e adj. /uprådukti:v/ neproduktivan upålitelig, -e adj. /upåli:teli/ nepouzdan ur/et s. /u:r/ sat, časovnik urbanisering/en s. /urbanisæ:riŋ/ urbanizacija urealistisk, -e adj. /urealistisk/ nerealističan, nerealan uregelmessig, -e adj. /uregelmessi/ neredovan uregelmessighet/en s. neredovnost, nepravilnost uren, -t, -e adj. /ure:n/ nečist - urenset, -e adj. nečišćen - urenslighet/en s. nečistoća urett/en s. /urett/ nepravda urettferdig, -e adj. /urettferdi/ nepravedan, nepravičan urettferdighet/en s. nepravda urettmessig, -e adj. /urettmessi/ nezakonit urgammel, -t, -mle adj. /urgammel/ prastar, davni urfolk/et s. /urfålk/ starosedeoci, domorodci uriktig, -e adj. /urikti/ netačan, pogrešan urimelig, -e adj. /uri:meli/ preteran, neprihvatljiv
222
223
utbrudd
urin/en s. /uri:n/ urin, mokraća - urinblære/en s. mokraćna bešika- urinere, -te v. urinirati, mokriti urinleder/en s. (anal.) mokraćovod, uretra urinprøve/en s. analiza urina - urinrør/et s. (anal.) mokraćna cev - urinvei/en s. mokraćni put urinveisinfeksjon/en s. (med.) infekcija mokraćnih puteva uro/en s. /uro/ nemir - urolig, -e adj. uznemiren urolog/en s. /urålåig/ urolog - urologi/en s. urologija uryddig, -e adj. /uryddi/ neuredan, nemaran urørlig, -e adj. /urørli/ nepokretan usann, usant, -e adj. /usann/ neistinit, lažan - usannhet/en s. laž usannsynlig, -e adj. /usannsynli/ neverovatan uselvisk, -e adj. /uselvisk/ nesebičan uselvstendig, -e adj. /uselvstendi/ nesamostalan usikker, -t, -kre adj. /usikker/ nesiguran, neizvestan usikkerhet/en s. nesigurnost uskadd, -e adj. /uskadd/ nepovređen uskadelig, -e adj. /uska:deli/ neškodljiv, bezazlen uskyld/en s. /uʃyld/ nevinost - uskyldig, -e adj. nevin uspiselig, -e adj. /uspi:seli/ nejestiv ustabil, -t, -e adj. /ustabi:!/ nestabilan, labilan ustelt, -e adj. /ustelt/ neuredan, zanemaren ustraffet, -e adj. /ustraffet/ nekažnjen usunn, usunt, -e adj. /usunn/ nezdrav usympatisk, -e adj. /usympatisk/ nesimpatičan usynlig, -e adj. /usynli/ nevidljiv ut adv. /ut/ napolje, van - utad adv. spolja utakknemlig, -e adj. /utakknemli/ nezahvalan utakknemlighet/en s. nezahvalnost utallig, -e adj. /utalli/ bezbrojan utarbeide, -et v. /utarbæide/ izraditi, izrađivati utbetale, -te v. /utbeta:le/ isplatiti - utbetaling/en s. isplata utbre, -dde v. /utbre:/ proširiti - utbredelse/en s. rasprostranjenost - utbredt, -e adj. raširen utbrudd/et s. /utbrudd/ nastup, navala, provala
utdanne
224
utdanne, -et v. /utdanne/ obrazovati, vaspitavati utdanning/en s. obrazovanje utdeling/en s. /utde:liŋ/ podela. raspodela utdrag/et s. /utdra:g/ odlomak, izvod utdype, -et v. /utdy:pe/ produbiti, produbljivati ute adv. /u:te/ napolju utebli, -ble, -blitt v. utebli:/ izostajati - uteblivelse/en s. izostanak utelukke, -et v. /utelukke/ isključiti, isključivati utelukkende adv. isključivo uten prep. /u:tn/ bez; sem, osim utenat adv. /u:tenat/ napamet utenfor adv. /u:tenflr/ napolju - utenfor prep. van, izvan utenkelig, -e adj. /utenkeli/ nezamisliv utenlandsk, -e adj. /utenlandsk/ inostran, stran utenriks adj. /utenriks/ inostrani - utenrikshandel/en s. spoljna trgovina - utenrikspolitikk/en s. spoljna politika utett, -e adj. /utett/ propustljiv, koji curi utfall/et s. /utfall' rezultat, ishod utflod/en s. /utflåd/ (med.) belo pranje utflukt/en s. /utflukt/ izlet, ekskurzija utfolde, -et v. /utfålde/ razvijati, razviti utfordre, -et v. /utfårdre/ izazivati - utfordrende adj. izazovan - utfordring/en s. izazov utforske, -et v. /utfåʃke/ istraživati - utforskning/en s. istraživanje utfylle, -te v. /utfylle/ ispunjavati, popunjavati utføre, -te v. /utfø:re/ izvoditi; obavljati - utførelse/en s. izvršenje, izvođenje utgang/en s. /utgaŋ/ izlaz utgangspunkt/et s. /utgaŋspunkt/ polazna tačka utgave/en s. /utga:ve/ izdanje utgift/en s. /utjift/ trošak, izdatak utheve, -et v. /uthe:ve/ isticati, istaći utholdende adj. /uthåldene/ istrajan, uporan: izdržljiv utholdenhet/en s. istrajnost; izdržljivost utilgjengelig, -e adj. /utiljeŋeli/ nepristupačan utilstrekkelig, -e adj. /utilstrekkeli/ nedovoljan
225 utjevne, -et v. /utjevne/ izjednačiti, poravnati utjevning/en s. ujednačavanje utkant/en s. /utkant/ periferija utkast/et s. /utkast/ nacrt, skica utland/et s. /utlan/ inostranstvo utleie/en s. /utlæie/ iznajmljivanje utlending/en s. /utlendiŋ/ stranac utlevere, -te v. /utlevæ:re/ izručiti, predavati utlyse, -te v. utly:se/ oglašavati - utlysing/en s. raspisivanje, oglašavanje utløp/et s. /utlo:p/ istek roka; ušće utløse, -te v. /utlo:se/ oslobađati; prouzrokovati utløsning/en s. oslobađanje, otpuštanje utmattelse/en s. /utmattelse/ iscrpljenost, izmučenost utmattet, -e adj. iscrpljen, izmučen utmerket, -e adj. /utmerket/ odličan, izvrstan utnevne, -te v. /utnevne/ naimenovati, postavljati utnytte, -et v. /utnytte/ iskoristiti, iskorišćavati utnyttelse/en s. iskorišćavanje, eksploatacija utpeke, -te v. /upe:ke/ naznačiti, naznačavati utpreget, -e adj. utpreget/ izrazit utro adj. /utro: neveran - utroskap/et s. neverstvo utrolig, -e adj. /utro:li/ neverovatan. neshvatljiv utrop/et s. /utro:p/ uzvik, povik utrope seg til, -te v. /utro:pe sæi til/ proglasiti se za utrydde, -et v. utrydde/ istrebiti, iskoreniti utryddelse/en s. istrebljenje, iskorenjivanje utrygghet/en s. 'utrygghet/ nesigurnost, neizvesnost utrøstelig, -e adj. /utrosteli neutešan utsagn/et s. /utsagn iskaz, izjava utsatt, -e adj. /utsatt/ odložen, odgođen; izložen utseende/et s. /utseene/ izgled utsette, -satte, -satt s. /utsette/ odlagati; izložiti utsettelse/en s. odlaganje utsikt/en s. /utsikt/ pogled, vidik; izgled, mogućnost utskille, -te v. /utʃille/ izlučivati; odvajati, utskrift/en s. /utskrift/ izvod
utskrift
utskrive utskrive, -skrev, -skrevet v. /utskri:ve/ otpustiti (iz bolnice) utskåret, -e adj. utskå:ret/ izrezan utslag/et s. /utʃlag/ efekat utslett/et s. /utʃlett/ (med.) osip utslitt, -e adj. /utʃlitt/ iznošen. pohaban; iscrpljen utsolgt, -e adj. /utsålgt/ rasprodat utstede, -te v. /utste:de/ izdati, izdavati utstilling/en s. /utstilliŋ/ izložba utstråle, -te v. /utstrå:le/ isijavati, zračiti - utstråling/en s. zračenje utstyr/et s. /utsty:r/ oprema - utstyre, -te v. opremati, snabdevati utsyn/et s. /utsy.n/ vidik, pogled; pregled uttak/et s. /utta:k/ utičnica; podizanje (novca) uttale/en s. /utta:le/ izgovor - uttale, -te v. izgovarati uttalelse/en s. izjava uttrykk/et s. /uttrykk/ izraz - uttrykke, -te v. izraziti, izražavati - uttrykksfull, -t, -e adj. izražajan utvalg/et s. /utvalg/ izbor; odbor - utvalgt, -e adj. izabran utvandre, -et v. /utvandre/ iseljavati se, emigrirati utvandrer/en, pl. -e s. iseljenik - utvandring/en s. iseljavanje, emigracija utvei/en s. /utvæi/ izlaz, rešenje utveksle, -et v. /utvekʃle/ razmenjivati - utveksling/en s. razmena utvekst/en s. /utvekst/ izraslina, izraštaj utvendig, -e adj. /utvendi/ spoljni utvide, -et v. /utvi:de/ proširiti - utvidelse/en s. proširenje utvikle, -et v. /utvikle/ razvijati - utvikling/en s. razvoj - utviklingshemmet adj. ometen u razvoju utvise, -te v. /utvi:se/ proterati; isključiti, oterati; ispoljiti utvisning/en s. proterivanje; izbacivanje utydelig, -e adj. /uty:deli/ nejasan, neodređen utøvende adj. /utø:vene/ izvršni utålmodig, -e adj. /utå!mo:di/ nestrpljiv - utålmodighet/en s. nestrpljivost uunngåelig, -e adj. /uunngå:eli/ neizbežan
226
227 uutholdelig, -e adj. /uuthåldeli/ nepodnošljiv uvane/en s. /uva:ne loša navika uvanlig, -e adj. /uvanli/ neobičan uvennlig, -e adj. /uvennli/ neljubazan, neprijatan uventet, -e adj. /uventet/ neočekivan uverdig, -e adj. /uverdi/ nedostojan uvesentlig, -e adj. uvesentli/ nebitan, nevažan uvettig, -e adj. /uvetti/ glup uvillig, -e adj. /uvilli/ nerad, nevoljan uvirkelig, -e adj. /uvirkeli/ nestvaran uvitenhet/en s. /uvi:tenhet/ neznanje, neupućenost uvurderlig, -e adj. /uvurderli/ neprocenjiv uvær/et s. /uvæ:r/ nevreme uærbødig, -e adj. ,'uærbø:di/ neučtiv uærlig, -e adj. /uærli/ nepošten; neiskren - uærlighet/en s. nepoštenje uønsket, -e adj. /uønsket/ nepoželjan, neželjan uår/et s. /uå:r/ nerodna godina
vaffel/en, pl. -fler s. /vaffel/ vafle (vrsta kolača) vakker, -t, -kre adj. vakker/ lep, divan vakle, -et v. /vakle/ teturati se; kolebati se vaksine/en s. vaksi:ne/ vakcina - vaksinere, -te v. vakcinisati - vaksinering/en s. vakcinisanje vakt/en s. /vakt' dežurstvo - vakthavende s. dežurni vaktmester/en, pl. -e s. /vaktmester/ domar vakuum/et v. vakum/ vakuum valg/et s. /valg/ izbor valnøtt/en s. /valnøtt/ orah valuta/en s. /valu:ta/ valuta, devize
valuta
vandel vandel/en s. /vandel/ vladanje, ponašanje vandelsattest/en s. potvrda iz kaznene evidencije vandre, -et v. /vandre/ šetati se; lutati, skitati vandring/en s. skitanje, lutanje vane/en s. /va:ne/ navika - vanesak/en s. stvar navike vanilje/en s. /vanilje/ vanila vanlig, -e adj. /vanli/ običan, uobičajen - vanligvis adv. obično, uobičajeno vann/et s. /vann/ voda - vannkraftverk/et s. hidrocentrala - vannmangel/en s. nestašica vode - vannstand/en s. vodostaj - vannverk/et s. vodovod vannkopper s. /vannkåpper/ vodene boginje vannlating/en s. /vannlatiŋ/ mokrenje, uriniranje vannmelon/en s. /vannmelå:n/ lubenica vannrett, -e adj. /vannrett/ vodoravan vannstoff/et s. /vannståfTF/ vodonik vanntett, -e adj. /vanntett/ nepromočiv vanske/en s. /vanske/ poteškoća, teškoća - vanskelig, -e adj. težak, naporan - vanskelighet/en s. teškoća vant, -e adj. /vant/ naviknut - bli vant til navići se være vant til biti naviknut na vanvidd/et s. /vanvidd/ (med.) ludilo, bezumlje vanvittig, -e adj. /vanvitti/ lud, sumanut vanære/en s. /vanæ:re/ sramota - vanære, -te v. sramotiti vare/en s. /va:re/ roba - varebil/en s. kombi - varehus/et s. robna kuća vare, -te v. /va:re/ trajati, potrajati vareta, -tok, -tatt v. /va:reta/ štititi, čuvati, sačuvati varetekt/en s. /va:retekt/ pritvor variabel, -t, -ble adj. /variabel/ promenljiv, nestalan variasjon/en s. /variaʃo:n/ razlika; promena - variere, -te v. varirati, menjati se varig, -e adj. /va:ri/ trajan, stalan - varighet/en s. trajanje varm, -t, -e adj. /varm/ topao - varme/en s. toplota varme, -et v. grejati, zagrejati - varmebehandling/en s. lečenje toplotom - varmeflaske/ei s. termofor varmegrad/en s. stepen toplote (iznad nule) varmeovn/en s. električna grejalica
228
229
vekke
varsel/en, pl. -sier s. /vaʃel/ upozorenje, opomena - varsle, -et v. obavestiti, upozoriti varsku/et s. /vaʃku/ upozorenje varsom, -t, -me adj. /vaʃåm/ oprezan, pažljiv varsomhet/en s. opreznost vase/en s. /va:se/ vazna vask/en s. /vask/ pranje - vaske, -et v. prati, oprati - vaske opp v. prati sudove - vaske seg s. umiti se, oprati se vaskemaskin/en s. veš mašina - vaskepulver/et s. prašak za pranje - vaskerom/met s. vešemica vaskevannsfat/et s. umivaonik, lavor vaskulær, -t, -e adj. /vaskulæir/ vaskularan vater/en s. /va:ter/ libela vatt/en s. /vatt/ vata ved/en s. /ve:d/ drvo; drva - vedovn/en s. peć na drva ved prep, /ve:/ kraj, do (nečega); pri (nečemu); oko (nečega); u, na (nečemu) - ved siden av prep. pored vedde, -et v. /vedde/ kladiti se - veddemål/et s. opklada vederlag/et s. /vederla:g/ naknada, odšteta vedkommende adj. /vekåmmene/ dotični vedlegg/et s. /vedlegg/ prilog - vedlegge, -la,-lagt v. priložiti, prilagati vedlikehold/et s. /velikehål/ održavanje - vedlikeholde, -holdt, -holdt v. održavati vedrørende adv. /verørene/ što se tiče vedta, -tok, -tatt v. /veta:/ prihvatiti; odlučiti - vedtak/et s. odluka vedtekt/en s. /vedtekt/ propis, uredba vegetarianer/en, pl. -e s. /vegetaria:ner/ vegetarijanac vegg/en s. /vegg/ zid - veggseksjon/en s. regal vegne s. /vejne/ på vegne av u ime (nekoga) vei/en s. /vae:i/ put, drum; pristup - veikryss/et s. raskrsnica - veiviser/en s. putokaz veie, -de v. /væie/ meriti, težiti, imati na težini veiledning/en s. /væiledniŋ/ uputstvo, upućivanje veke/en s. /ve:ke/ fltilj vekke, -et v. /vekke/ buditi, probuditi; izazvati vekkerklokke/ei s. budilnik - vekking/en s. buđenje
veksle veksle, -et v. /vekʃle/ menjati, zameniti, vekst/en s. /vekst/ rast, porast; uzrast vekt/en s. /vekt/ vaga; težina vel adv. /vel/ dobro; istina, zaista; verovatno; valjda velbeslått, -e adj. /velbeʃlått/ novčano dobro obezbeđen veldig adv. /veldi/jako, vrlo, veoma velferd/en s. /velferd/ socijalno staranje velge, valgte, valgt v. /velge/ birati, izabrati - velge ut v. odabrati - velger/en, pl. -e s. birač velkommen int. /velkåmmen/ dobro došao! velkomst/en s. dobrodošlica vellykket, -e adj. /vellykket/ uspešan velment adv. /velment/ dobronamerno velsigne, -et v. /velsigne/ blagosiljati - velsignelse/en s. blagoslov velstående adj. /velstå:ene/ imućan, dobro stojeći velvære/et s. /velvæ:re/ prijatan osećaj vemmelig, -e adj. /vemmeli/ odvratan, gadan vemmelse/en s. gađenje, gnušanje vende, -te v. /vende/ okrenuti, obrnuti vendepunkt/et s. /vendepunkt/ prekretnica vene/en s. /ve:ne/ (anat.) vena venn/en s. /venn/ prijatelj, drug - venninne/ei s. prijateljica - vennskap/et s. prijateljstvo venne seg, -te v. /venne sæi/ priviknuti se vennlig, -e adj. /vennli/ ljubazan, prijatan - vennlighet/en s. ljubaznost venstre adj. /venstre/ levi - venstrehendt, -e adj. levoruk vente, -et v. /vente/ čekati, sačekati; očekivati venteværelse/et s. čekaonica ventil/en s. /venti:l/ ventil veps/en s. /veps/ osa verb/et s. /verb/ glagol verden/en s. /verdn/ svet - Verdensbanken s. Svetska banka - verdensdel/en s. kontinent verdensmesterskap/et s. svetsko prvenstvo verdensrom/met s. svemir, kosmos
230
231 verdi/en s. /verdi/ vrednost - verdifull, -t, -e adj. dragocen verdig, -e adj. /verdi/ dostojan, zaslužan - verdighet/en s. dostojanstvo verdsette, -satte, -satt v. /verdsette/ ceniti, proceniti verdslig, -e adj. /verdʃli/ svetovni, laički verk/en s. /verk/ bol; gnoj - verke, -et v. boleti verkefinger/en s. zagnojen prst verk/et s. /verk/ delo verken ... eller konj. /verken ... eller/ niti... niti verksted/et s. /verksteid/ radionica verktøy/et s. /værktø:j/ alat vern/et s. /vern/ zaštita - verne, -r, -et v. štititi verneombud/et s. referent za zaštitu na radu versjon/en s. /veʃo:n/ verzija vert/en s. /vert/ domaćin - vertinne/ei s. domaćica vertikal, -t, -e adj. /vertika:!/ vertikalan verv/et s. /verv/ dužnost, zaduženje vesen/et s. /ve:sen/ suština, srž; svojstvo; državna služba - vesentlig, -e adj. suštinski veske/ei s. /veske/ tašna, torba > vest/en s. /vest/ prsluk vest adj. s. /vest/ zapad - Vestlandet s. Zapadna Norveška - vestlig, -e adj. zapadni vev/et s. /ve:v/ (anat.) tkivo vi pron. /vi/ mi vibrere, -te v. /vibræ:re/ vibrirati vid, -t, -e adj. /vi:d/ širok - vidde/en s. širina - vide seg, -et v. širiti se, proširiti se vidde/ei s. /vidde/ visoravan videre adv. /viidere/ dalje - og så videre (osv.) i tako dalje viderekommen, -t, -mne adj. /vi:derekåmmen/ napredan videreutdanning/en s. /videreutdaniŋ/ dodatno obrazovanje vidt adv. /vit/ široko - for så vidt adv. donekle, u izvesnom smislu - så vidt adv. jedva vidunderlig, -e adj. /vidunderli/ divan, krasan vie, -et v. /vi:e/ posvetiti se; venčati se - vielse/en s. venčanje - vielsesattest/en s. venčani list
vie
vifte vifte/en s. /vifte/ ventilator vikar/en s. /vika:r/ zamenik (na poslu) - vikariat/et s. zamena - vikariere, -te v. zamenjivati (na poslu) viking/en s. /vikiŋ/ viking viktig, -e adj. /vikti/ važan vilje/en s. /vilje/ volja vilkår/et s. /vilkå:r/ uslov - vilkårlig, -e adj. slučajan vilkårlighet/en s. slučajnost vill, vilt, -e adj. /vill/ divalj. besan, neobuzdan, divljački - gå seg vill zalutati - villdyr/et s. divlja životinja villmark/en s. divljina, pustoš - vilt/et s. divljač villa/en s. /villa' vila, porodična kuća villede, -et v. villeide/ dovesti u zabludu villfarelse/en s. /viIIfa:relse/ zabluda, obmana villig, -e adj. villi/ voljan, spreman - villighet/en s. spremnost vin/en s. /vi:n/ vino - vinberg/et s. vinograd vinglass/et s. čaša za vino - Vinmonopolet s. državni monopol za promet žestokim pićima i vinom vind s. /vind/ vetar - vindmolle/en s. vetrenjača vindskjerm/en s. vetrobran - vindstille/en s. zatišje, bezvetrica vindu/et s. /vindu:/ prozor - vindusrute/en s. prozorsko staklo vinge/en s. /viŋe/ krilo vinke, -et v. /vinke/ mahati, mahnuti vinkel/en, pl. -kler s. /vinkel/ ugao - vinkelrett, -e adj. pravougaon vinne, vant, vunnet v. /vinne/ pobediti; dobiti - vinner/en, pl. -e s. pobednik - vinning/en s. dobitak vinter/en, pl. -trer s. /vinter/ zima - vinterdekk/et s. zimska guma - vinterferie/en s. zimski raspust vintersolverv/et s. zimska kratkodnevica virke, -et v. /virke/ delovati, funkcionisati, raditi virkning/en s. delovanje, učinak virkelig, -e adj. /virkeli/ stvaran, istinit, pravi - virkelig adv. zaista, doista - virkeliggjøre, -gjorde, -gjort v. ostvariti, obistiniti - virkelighet/en s. stvarnost
232
233
vokse
virksomhet/en s. /virksåmhet/ delatnost, aktivnost virus/et s. /viru:s/ virus virvar/et s. /virva:r/ metež, gungula, vreva virvel/en, pl. -ler s. /virvel/ (anal.) pršljen - virveldyr s. kičmenjaci vis/et s. /vi:s/ način - på et vis adv. na neki način visdomstann, pl. -tenner s. visdåmstann/ umnjak vise, -te v. /vi:se/ pokazati, pokazivati - vise seg v. pojaviti se - vise ut v. izbaciti, isterati viser/en, pl. -e s. /vi:ser/ kazaljka viske, -et v. /viske/ brisati, izbrisati - viskelær/et s. gumica za brisanje visne, -et v. /visne/ venuti, uvenuti visp/en s. /visp/ tučak, žica za lupanje - vispe, -et v. ulupati, umutiti viss, vist, -e adj. 'viss/ siguran, izvestan - visshet/en s. uverenje, sigurnost - visstnok adv. verovatno, istina visum/et s. /'vi:sum/ viza vital, -t, -e adj. /vita:!/ vitalan, životan vitamin/en s. vitami:n/ vitamin - vitaminmangel/en s. nedostatak vitamina vite, visste, visst v. /vi:te/ znati - få vite v. saznati viten/en s. znanje vitenskap/en s. /vi:tenskap/ nauka - vitenskapelig, -e adj. naučni - vitenskapsmann/en. pl. -menn s. naučnik vitne/et s. /vi:tne/ svedok - vitne, -et v. svedočiti vitnemål/et s. /vi:tnemå:l svedočansto, diploma vits/en s. /vits/ vic, šala vitterlig, -e adj. /vitterli/ poznato, neskriveno vittig, -e adj. /vitti/ duhovit, domišljat - vittighet/en s. duhovitost, dosetljivost vodka/en s. /vådka/ votka vogn/en s. /vågn/ kola, vozilo vokal/en s. /voka:l/ samoglasnik, vokal voks/en s. /våks/ vosak vokse, -te v. /våkse/ rasti, porasti - vokse fram izrasti vokse opp odrastati - vokse sammen srasti - vokse ut izrasti
voksen voksen, -t, -sne adj. /våksen/ odrastao voksenopplæring/en s. obrazovanje odraslih vokte, -et v. /våkte/ čuvati, očuvati vold/en s. /våld/ nasilje, sila - voldsom, -t, -me adj. silovit, žestok - voldta, -tok, -tatt v. silovati - voldtekt/en s. silovanje volleyball/en s. /vållejball/ odbojka volum/et s. /vålu:m/ zapremina vond, -t, -e adj. /vond/ bolan; neugodan; težak - Det gjør vondt! Boli me - Det lukter vondt! To smrdi! ha vondt i... boleti... - ha vondt av noen sažaljevati nekoga vott/en s. /vått/ rukavica samo s palcem vrangforestilling/en s. /vraŋfårestilliŋ/ iskrivljena slika vri/en s. /vri:/ okretanje, obrtanje - vri, -dde v. okretati, obrtati - vri seg v. migoljiti se, previjati se vrist/en s. /vrist/ svod stopala vugge/en s. /vugge/ kolevka vulgær, -t, -e v. /vulgæ:r/ vulgaran, prost vulva/en s. /vulva/ (med.) vulva, stidnica vurdere, -te v. /vurdæ:re/ ceniti, procenjivati vurdering/en s. procena væpnet, -e adj. /væpnet/ naoružan vær/et s. /væ:r/ vreme - værmelding/en s. vremenska prognoza vær så god! int. /væ jå go:/ izvoli være, var, vært v. /væ:re/ biti - være igjen ostati, ostajati - være med učestvovati - være over biti završen - være sammen biti zajedno - være ute for doživeti - være ute etter tražiti værelse/et s. /væ:relse/ soba, prostorija væske/en s. /væske/ tečnost - væsketap/et s. gubitak tečnosti våge, -et v. /vå:ge/ usuditi se, usuđivati se våken, -t, -ne adj. /vå:ken/ budan - våkne, -et v. buditi se, probuditi se våpen/et s. /vå:pen/ oružje
234
x-krok
235 vår/en s. /vå:r/ proleće - vårlig, -e adj. prolećni vår, -t, -e pron. /vå:r/ naš våt, -t, -e adj. /vå:t/ mokar, vlažan
W watt/en s. /vat/ vat wc /vese/ wc whisky/en s. /viski/ viski white-spirit/en s. /vaitspirit/ terpentin Wien s. /vin/ Beč wienerschnitzel/en s. /vinersnitsel/ bečka šnicla
X x /eks/ iks x-krok/en s. /ekskro:k/ kukica (za kačenje slika)
yacht
236
Y yacht/en s. /jåt/jahta yale-lås/en s. /jelelå:s/ patent-brava ydmyk, -t, -e adj. /ydmy:k/ ponizan, smeran - ydmyke, -et v. poniziti, omalovažavati - ydmykelse/en s. poniženje ydmykende adj. ponižavajući ynde/en s. /ynde/ draž, ljupkost - yndig, -e adj. dražestan, ljubak, umiljat yndling/en s. /yndliŋ/ ljubimac - yndlings- adj. omiljen yngle, -et v. /yŋle/ množiti se, razmnožavati se ynke seg, -et v. /ynke sæi/ ječati, stenjati ynkelig, -e adj. /ynkeli/ bedan, jadan yoghurt/en s. /jåg:urt/ jogurt ypperlig, -e adj. /ypperli/ odličan, izvanredan yrke/et s. /yrkæ/ zanimanje - yrkesaktiv, -t, -e adj. zaposlen - yrkesskade/en s. povreda na radu yrkesskole/en s. srednja stručna škola yte, -et v. /y:te/ pružati, davati - ytelse/en s. učinak, doprinos; davanje ytre/et s. /ytre/ spoljašnjost - ytre adv. spoljašnji ytre, -et v. /ytre/ izražavati, izjaviti - ytre seg v. izražavati se - ytring/en s. izjava - ytringsfrihet/en s. sloboda izražavanja ytterligere adj. /ytterliære/ dodatni, dopunski - ytterligere adv. još ytterlighet/en s. /ytterlihet/ krajnost, preteranost ytterst, -e adj. /ytteʃt/ krajnji; najudaljeniji - ytterst adv. na ivici, na kraju yttertøy/et s. /yttertøy/ gornja odeća (npr. kaput, jakna..)
237
ætt
Z zoologi/en s. /såålågi:/ zoologija - zoologisk, -e adj. zoološki zoomlinse/en s /so:mlinse/ zum objektiv
ærbødig, -e adj. /ærbø:di/ pun poštovanja - æfbødighet/en s. poštovanje ære/en s./æ:re/ čast, počast, slava - ære, -et v. odavati počast, poštovati - ærede adj. poštovani - ærefrykt/en s. strahopoštovanje ærgjerrig, -e adj. /ærjærri/ ambiciozan, slavoljubiv ærgjerrighet/en s. ambicioznost, slavoljubivost ærlig, -e adj. /ærli/ pošten, iskren - ærlighet/en s. iskrenost; poštenje æreverdig, -e adj. /æ:reverdi/ dostojanstven æsj int. /æʃ/ fuj ætt/ei s. /ætt/ rod, rodbina
øde
238
Ø øde adj. /ø:de/ pust, prazan; osamljen ødelagt, -e adj. /ødelagt/ pokvaren, uništen - ødelegge, -la, -lagt v. pokvariti, unuštiti, oštetiti - ødeleggelse/en s. kvar, šteta - ødelegging/en s. uništavanje, pustošenje ødem/et s. /øde:m/ edem ødemark/et s. /o:demark/ pustara øke, -te v. /ø:ke/ rasti, porasti; povećavati se - økning/en s. rast, porast; povećanje økologi/en s. /økålågi:/ ekologija - økologisk, -e adj. ekološki økonom/en s. /økånåim/ ekonomista - økonomi/en s. ekonomija - økonomisk -e adj. ekonomski øks/en s. /øks/ sekira øl/et s. /ø:l/ pivo øm, -t, -me adj. /øm/ nežan; osetljiv, bolan - ømhet/en s. nežnost ømfintlig, -e adj. /ømfmtli/ osetljiv - ømfintlighet/en s. osetljivost ønske/et s. /ønske/ želja - ønske, -et v. želeti - ønskelig, -e adj. poželjan øre/en s. /øre/ era, stoti deo krune øre/et s. /ø:re/ uvo - øre-nese-hals spesialist/en s. specijalista za uho, grlo, nos - ørebetennelse/en s. (med.) zapaljenje uva - øredobbe/en s. minđuša - ørefik/en s. šamar, ćuška - øreflipp/en s. uvce, uvance - ørepropper s. čepići za uši - øresus/en s. zujanje u ušima øreverk/et s. bol u uvu - ørevoks/en s. ušna mast ørken/en, pl. -ner s. /ørken/ pustinja ørn/en s. /øm/ orao ørret/en s. /ørret/ pastrmka øse/en s. /ø:se/ kutlača
239
ånde
øst/en s. /øst/ istok - Østen s. Istok, Orijent - østkanten s. istočni deo grada - Østlandet Istočna Norveška østlig, -e adj. istočan Østerrike s. /østerri:ke/ Austrija - østerriker/en, pl. -e s. Austrijanac - østerriksk, -e adj. austrijski østers/en s. /østeʃ/ ostriga Østersjøen s. /osterʃoen/ Baltičko more Øst-Europa s. /øst eurå:pa/ Istočna Evropa øve, -de /ø:ve/ vežbati - øvelse/en s. vežbanje øverst, -e adj. /øveʃt/ gornji - øverst adv. gore øvrig, -e adj. /øvri/ ostali, preostali øy/ei s. /ø:j/ ostrvo - øyboer/en, pl. -e s. ostrvljanin øye/et, pl. øyne s. /ø:je/ oko - øyebetennelse/en s. zapaljenje očiju - øyeblvant/en s. kreon - øyebryn/et s. obrva - øyeeple/et s. očna jabučica - øyehule/en s. očna duplja - øyelege/en s. očni lekar - øyelokk/et s. kapak øyeskygge/en s. senka za oči - øyenvipper s. trepavice øyetrykk/et s. očni pritisak øyeblikk/et s. /ø:jeblikk/ trenutak - øyeblikkelig, -e adj. trenutan øyevitne/et s. /ø:jevitne/ očevidac
Å åker/en, pl. -e s. /å:kær/ njiva, polje ånd/en s. /ånd/ duh - åndelig, -e adj. duhovni - åndfull, -t, -e adj. pun duha, dosetljiv - åndsfraværende adj. odsutan duhom
ånde/en s. /ånde/ dah - ånde, -et v. disati - åndedrett/et s. disanje -åndedrettsbesvær/et s. problemi s disanjem åndeløs, -t, -e adj. bez daha - åndenød/en s. otežano disanje
åndsverk - åtti åndsverk/et s. /åndsverk/ autorsko delo - åndsverksloven s. zakon o zaštiti autorskog prava åpen, -t, -ne adj. /å:pen/ otvoren - åpenhet/en s. otvorenost - åpne, -et v. otvoriti - åpner/en s. otvarač - åpning/en s. otvor - åpningstid/en s. radno vreme åpenbar, -t, -e adj. /åpenbar/ očigledan, očit - åpenbart adv. očito, očigledno åpenhjertig, -e adj. /åpenjerti/ otvoren, iskren åpenlys, -t, -e adj. /åpenly:s/ neprikriven, neskriven år/et s. /år/ godina - i år adv. ove godine - i året adv. godišnje - årgang/en s. godina izlaženja, berba århundre/et v. vek - årlig, -e adj. godišnji - årstid/en s. godišnje doba åre/en s. /å:re/ krvni sud - årebetennelse/en s. zapaljenje krvnih sudova - åreforkalkning/en s. arterioskleroza årknuter s. proširene vene årsak/en s. /åʃak/ uzrok åsted/et s. /åste:d/ mesto zločina åtte tall /åtte/ osam - åttende tall osmi åtti tall /åtti/ osamdeset
240
241
KRATKA GRAMATIKA NORVEŠKOG JEZIKA SUBSTANTIV (IMENICE) Imenice u norveškom mogu biti: muškog roda (hankjonn); ženskog roda (hunkjønn) i srednjeg roda (intetkjønn). Imenice razlikuju jedninu (entall) i množinu (flertall). I u jednini i u množini imenice mogu biti u neodređenom obliku (ubestemt) i određenom (bestemt). U neodređenom obliku jednine (ubestemt form entall) imenice ispred sebe imaju neodređeni član po kome se prepoznaje kojeg su imenice roda. Imenice muškog roda prepoznajemo po članu en; imenice ženskog rqda se prepoznaju po članovima ei/en; imenice srednjeg roda prepoznajemo po članu et. hankjonn hunkjønn intetkjønn en dag (dan) ei/en klokke (sat) et kontor (kancelarija) Određeni oblik jednine (bestemt form entall) imenica sva tri roda se gradi tako što neodređeni član koji stoji ispred imenice pređe iza nje i sa imenicom pravi jednu reč. U određenom obliku jednine imenica ženskog roda član ei prelazi u a. Hankjønn en dag - dagen Intetkjønn et kontor - kontoret
Hunkjønn ei/en klokke - klokka/klokken
242 U neodređenom obliku množine (ubestemt form flertall) imenice muškog, ženskog i višesložne imenice srednjeg roda (imenice koje imaju dva ili više samoglasnika) dobijaju nastavak -er ukoliko se završavaju na suglasnik, odnosno -r ukoliko se završavaju na e. Dok jednosložne imenice srednjeg roda (imenice koje imaju samo jedan samoglasnik) u neodređenom obliku množine ne dobijaju nikakav nastavak. en dag - dager; ei/en klokke - klokker et kontor - kontorer; et hus - hus U određenom obliku množine (bestemt form flertall) imenice sva tri roda dobijaju nastavak -ene ukoliko se završavaju na suglasnik, odnosno -ne ukoliko se već završavaju na e. en dag - dagene; ei/en klokke - klokkene et kontor — kontorene; et hus-husene Entall bestemt ubestemt dagen en dag klokka/klokken ei/en klokke kontoret et kontor huset et hus
Flertall ubestemt dager klokker kontorer hus
bestemt dagene klokkene kontorene husene
Uregelrette substantiv (Nepravilne imenice): 1. Imenice koje se završavaju na -el ili -er se najpre sažimaju, pa im se tek onda dodaju nastavci -er za neodređenu množinu i -ene za određenu. en onkel - onkelen - onkler - onklene (ujak) en sommer - sommeren - somrer - somrene (leto) 2. Imenice koje se završavaju na -er a označavaju osobe, bilo kao njihovu nacionalnu pripadnost ili zanimanje. Ove
243 imenice u neodređenom obliku množine dobijaju nastavak -e, a u određenoj množini -ne. en serber — serberen - serbere - serberne en fisker - fiskeren - fiskere - fiskerne 3. Imenice koje označavaju familijarne odnose, a imaju nepravilnu promenu u množini: en bror - broren - brødre - brødrene en søster — sosteren - søstre - søstrene en mor - moren - mødre - mødrene en far - faren - fedre - fedrene en datter - datteren - døtre - døtrene foreldre - foreldrene søsken - søsknene Bruk av bestemt og ubestemt form (Upotreba određenog i neodređenog oblika): Neodređeni oblik imenice se koristi: 1. kada se uvodi nova informacija i kada se govori o nečemu uopštenom: Jeg har en hyggelig lærer. (Imam prijatnog nastavnika.) Vi må kjøpe bøker. (Moramo kupiti knjige.) 2. iza genitiva ili prisvojne zamenice: Karis naboer (Karine komšije) min bil (moj auto) Neodređeni oblik sa ili bez člana: 1. nebrojive imenice nemaju član: Vi trenger mat, frukt og kaffe. (Treba nam hrana, voće i kafa.) 2. kada se misli na jedan primerak nečega ili na jednog pojedinca, tada se koristi član: Jeg kjøpte en gammel bil. (Kupio sam jedan stari auto.) Jeg har ei tante i Oslo. (Imam tetku u Oslu.)
244 3. kada je imenica deo radnje, više nego pojedinačan primerak, najčešće nema člana: Hun kjører bil. (Ona vozi auto.) Han spiller gitar. (On svira gitaru.) Često možemo izabrati: Han skrev (enj stil. (On piše sastav.). Obično biramo član kada smo zainteresovani za sam sastav, a ne koristimo član kada smo zainteresovani za radnju. 4. kada imenica govori o tome šta je subjekat, tada se ne koristi član: Hun er lege. (Ona je lekar.) Han er nordmann. (On je Norvežanin.) 5. kada se govori o tome kakav je subjekat, tada se koristi član: Hun er en god lege. (Ona je dobar lekar.) Hun er et geni. (Ona je genije.)
Određeni oblik imenice se koristi: 1. kada se govori o nečemu što je poznato, jasno je o kome ili o čemu govorimo: Jeg traff læreren. (Sreo sam nastavnika.) Bokene er fine. (Knjige su fine.) 2. ispred prisvojne zamenice ili ispred predloga koji izražavaju pripadnost: bilen min (moj auto) hovedstaden i Norge (glavni grad u Norveškoj)
245 ADJEKTIV (PRIDEVI) Pridevi su reči koje opisuju imenicu, stoje uz nju i sa njom se moraju slagati u rodu i broju. Najveći broj prideva u norveškom su pravilni pridevi. pen (lep) - je osnovni oblik prideva, stoji uz imenice muškog i ženskog roda, na ovaj osnovni oblik prideva se dodaju nastavci, en pen dag - lep dan U srednjem rodu pravilni pridevi dobijaju nastavak -t. et pent hus - lepa kuća U množini svi pridevi dobijaju nastavak -e. pene dager - lepi dani; pene klokker - lepi satovi; pene hus - lepe kuće Određeni broj prideva su nepravilni pridevi. Tu spadaju: 1. Pridevi koji ne dobijaju nastavak -t u srednjem rodu. Tu imamo četiri podgrupe: la. pridevi koji se završavaju na -ig: vanskelig (težak), hyggelig (prijatan), heldig (srećan)... et vanskelig spørsmål (teško pitanje) et hyggelig bam (prijatno dete) lb. pridevi koji se završavaju na -sk, a označavaju nacionalnu pripadnost: norsk (norveški), serbisk (srpski), engelsk (engleski)... et norsk hus (norveška kuća); et serbisk bam (srpsko dete) 1c. višesložni pridevi koji se završavaju na-sk: praktisk (praktičan), fantastisk (fantastičan)... et praktisk spørsmål (praktično pitanje) Napomena: kratki, jednosložni pridevi koji se završavaju na
246 —sk pripadaju grupi pravilnih prideva, što znači da u srednjem rodu dobijaju -t, dok se nastavak -e za množinu podrazumeva. et ferskt brød (svež hleb); et friskt bam (zdravo dete) ld. pridevi koji se završavaju na konsonant plus -t: svart (cm), sint (ljut)... et svart skjerf (crni šal); et sint bam (ljuto dete) Pridevi iz svake podgrupe regularno dobijaju nastavak -e za množinu. 2. Pridevi koji dobijaju udvojeno t (-tt) u srednjem rodu. U množini regularno dobijaju nastavak -e. Tu spadaju kratki, jednosložni pridevi koji se završavaju na samoglasnik: ny (nov), fri (slobodan)... et nytt hus (nova kuća); et fritt land (slobodna zemlja) 3. Pridevi koji se završavaju na dva ista suglasnika, gube jedan suglasnik kada im se doda nastavak -t u srednjem rodu: grønn (zelena), tykk (debeo), tynn (tanak)... et tykt skjerf (debeo šal); et grønt skjørt (zelena suknja) 4. Pridevi koji se završavaju na -el, -er, -en i kod kojih dolazi do sažimanja pre dodavanja nastavka -e za množinu. Sažimanje znači sledeće: slovo e iz nastavaka -el/ -er/ -en se gubi, a ukoliko je suglasnik udvojen onda se ijedan suglasnik gubi. gammel (star) - gami + e = gamle (stari) vakker (divan) - vakr + e = vakre (divni) doven (lenj) - dovn + e = dovne (lenji) 5. Pridevi koji se završavaju na konsonant plus t ne dobijaju -t u srednjem rodu. sint (ljut) en sint gutt (ljut dečak) ei sint dame (ljuta gospođa) et sint bam (ljuto dete)
247 Bestemt form adjektiv (Određeni oblik prideva): Pridevi u određenom obliku dobijaju nastavak -e (dodaje se na osnovni oblik prideva).Određeni oblik prideva se koristi: određeni član + određeni oblik prideva + određeni oblik imenice Određeni članovi u norveškom su: den - za muški i ženski rod jednine det - za srednji rod jednine de - za množinu den pene dagen (taj lepi dan) det varme huset (ta topla kuća) de gode vennene (ti dobri prijatelji) prisvojni oblik (prisvojna zamenica) + određeni oblik prideva + neodređeni oblik imenice min gode venn (moj dobar prijatelj) dine pene bam (tvoja lepa deca) Gradbøyning av adjektiv (Komparacija prideva): 1. pravilni pridevi u komparativu dobijaju nastavak -ere, a u superlativu -est pen - penere - penest (lep) varm - varm ere -varmest (topao) kald - kaldere -kaldest (hladan) 2. pridevi koji se završavaju na -ig, u komparativu dobijaju nastavak -ere, a u superlativu -st hyggelig - hyggeligere - hyggeligst (prijatan) vanskelig - vanskeligere - vanskeligst (težak) 3. pridevi na -el, -er, -en se najpre sažimaju, pa im se tek onda dodaju nastavci -ere za komparativ i -est za superlativ enkel - enklere - enklest (jednostavan) vakker - vakrere - vakrest (divan) doven - dovnere - dovnest (lenj)
248 4. pridevi koji imaju potpuno nepravilnu komparaciju god - bedre - best (dobar) ille - verre - verst (loš) stor - større - størst (veliki) liten - mindre - minst (mali) gammel - eldre - eldst (star) ung - yngre - yngst (mlad) mange - flere - flest (mnogo) mye - mer - mest (mnogo) 5. višesložni pridevi imaju složenu komparaciju pomoću mer u komparativu i mest u superlativu praktisk - mer praktisk - mest praktisk (praktičan) interessant - mer interessant - mest interessant (interesantan) Superlativ može takođe biti određen, tako što mu se doda nastavak -e. penest - peneste - den peneste gutten (taj najlepši dečak) Pridev liten ima posebne oblike za svaki rod. liten - muški rod en liten gutt (mali dečak) lita - ženski rod ei lita jente (mala devojčica) et lite hus (mala kuća) lite - srednji rod lille - određeni oblik jednine den lille gutten (taj mali dečak) den lille jenta (ta mala devojčica) det lille huset (ta mala kuća) små - i neodređeni i određeni oblik množine små gutter/jenter/hus de små guttene/jentene/husene
249 REKKEFOLGE (RED REČI U REČENICI) lzjavne rečenice (Fortellende setninger) subjekat + glagol + ostatak rečenice Jeg snakker norsk. Han bor i Bergen. Upitne rečenice (Spørresetninger) pitanje koje počinje upitnom rečju upitna reč + glagol + subjekat + ostatak rečenice Hva heter du? Hvor kommer du fra? pitanje koje počinje glagolom glagol + subjekat + ostatak rečenice Snakker du norsk? Bor han i Norge? Inverzija - kada na početku rečenice imamo prilog za vreme, mesto, način ili objekat, onda ila toga mora obavezno da ide inverzija (to znači: glagol, pa subjekat). Jeg lærer norsk nå. normalan red reči Nå lærer jeg norsk. inverzija KONSTRUKCIJA "JA, DET GJOR JEG" U ovoj konstrukciji, koju koristimo kao odgovor na pitanje, glagol ” gjøre” zamenjuje sve glagole, osim pomoćnih glagola (kan, skal, vil, bør), glagola ha i være 1. Snakker du norsk? Ja, det gjør jeg. 2. Kommer han fra Italia? Ja, det gjor han. 3. Kan du komme? Ja, det kan jeg. 4. Skal vi besøke Nina? Ja, det skal vi. 5. Er du lege? Ja det er jeg. 6. Har du mange venner? Ja, det har jeg. Ukoliko želimo negativno da odgovorimo na postavljeno
250 pitanje, negaciju smeštamo iza zamenice. Nei, det gjør jeg ikke. LEDDSETNINGER (ZAVISNE REČENICE) Zavisne rečenice ne mogu stajati same za sebe, već uvek traže dopunu u vidu neke nezavisne (glavne rečenice). Zavisne rečenice prepoznajemo po veznicima. Najčešći veznici su: fordi (zato što), hvis (ako), da (kada), når (kada)... Zavisna rečenica uvek poštuje jedan određeni red reči, a to je: veznik + subjekat + ikke (ili neki drugi prilog, ako ga ima) + glagol Ukoliko jednu složenu rečenicu počnemo zavisnom rečenicom, onda glavna rečenica koja dolazi iza nje i dopunjuje je, mora obavezno početi glagolom (moramo imati inverziju). Hvis jeg har tid, skal jeg komme. (Ako imam vremena, doći ću.) Ukoliko jednu složenu rečenicu počnemo glavnom rečenicom, a iza nje sledi zavisna rečenica, onda je i u jednoj i u drugoj rečenici normalan red reči (zavisna rečenica se uvek pridržava svog reda reči). Jeg skal komme hvis jeg har tid. (Doći ću ako imam vremena.) Razlika između veznika når i da: Veznik når se koristi za sadašnjost i budućnost i eventualno za prošlost, ali samo kada se neka radnja stalno ponavljala u prošlosti (bila je uobičajna radnja u prošlosti). Når jeg lærer norsk, føler jeg meg bra. (Kada učim norveški, osećam se dobro.)
251 Veznik da se koristi isključivo za prošlost (kada se nešto jednom desilo u prošlosti, nije se ponavljalo.) Da jeg had.de.ti år, bodde jeg i Oslo. (Kada sam imala 10 godina, živela sam u Oslu.) INDIREKTE TALE (INDIREKTAN GOVOR) 1. Izjavna rečenica Han snakker norsk. - direktna rečenica Hun sier at han snakker norsk. - indirektna rečenica Kada jednu izjavnu rečenicu prebacujemo iz direktnog u indirektan govor uvodimo je pomoću veznika at (da). Red reči u rečenici je tada: at + subjekat + glagol 2. Upitna rečenica koja počinje upitnom rečju Hvor kommer du fra? direktno pitanje Han spør hvor du kommer fra. indirektno pitanje Kada upitnu rečenicu koja počinje upitnom rečju prebacujemo iz direktnog u indirektan govor uvodimo je tom istom upitnom rečju. Red reči u rečenici jf tada: upitna reč + subjekat + glagol 3. Upitna rečenica koja počinje glagolom Snakker du norsk? direktno pitanje Han spør om du snakker norsk. indirektno pitanje Kada upitnu rečenicu koja počinje glagolom prebacujemo iz direktnog u indirektan govor uvodimo je veznikom om (da li). Red reči u rečenici je tada: om + subjekat + glagol PLASSERING AV „IKKE" OG ANDRE ADVERBIALER (SMEŠTANJE „1ККЕ“ I DRUGIH PRILOGA) 1. U izjavnoj rečenici ,,ikke“ ili neki drugi prilog se smeštaju odmah iza prvog glagola. Han snakker ikke norsk. Han kan ikke snakke norsk. Han har ikke snakket norsk i to uker.
252 2. U upitnoj rečenici ,,ikke“ ili neki drugi prilog se smeštaju iza zamenice, ukoliko je zamenica subjekat; a ispred imenice, ukoliko je imenica subjekat. Snakker han ikke norsk? Snakker ikke Nina norsk? 3. U inverziji ..ikke" ili neki drugi prilog se smeštaju iza zamenice, ukoliko je zamenica subjekat; a ispred imenice, ukoliko je imenica subjekat. 1 dag snakker han ikke norsk. I dag snakker ikke Nina norsk. 4. U zavisnoj rečenici ,,ikke“ ili neki drugi prilog se smeštaju iza subjekta, bez obzira da li je subjekat imenica ili zamenica. Fordi jeg ikke har tid, må jeg bli hjemme. Fordi Nina ikke lærer norsk, kan jeg bare snakke engelsk med henne. PRESENS (PREZENT) Gradi se: infinitiv +r Na primer: snakke + r - snakker (govoriti, pričati) bo + r - bor (živeti, stanovati) komme + r - kommer (dolaziti, doći) Neki glagol imaju nepravilan prezent: gjøre - gjør; være - er; spørre - spør; vite - vet IMPERATIV (IMPERATIV -ZAPOVEDNI NAČIN) Gradi se tako što se od infinitiva oduzme e Na primer: snakke - e = snakk komme - e = kom Napomena: m kao poslednje slovo u reči ne može stajati udvojeno. Kod kratkih glagola imperativ je jednak infmitivu. Na primer: ta = ta
253 FUTURUM (BUDUĆE VREME) Buduće vreme u norveškom možemo izraziti na nekoliko načina: 1. skal + infinitiv - koristi se kada čovek može uticati na to što će se desiti, može to kontrolisati Han skal lese en bok i morgen. 2. vil + infinitiv - koristi se kada čovek ne može uticati na to što će se desiti, može se samo nadati ili računati da će se nešto desiti u budućnosti Jeg håper at han vil like seg i Norge. 3. kommer til a + infinitiv - konstrukcija koja se koristi na Isti način kao i ,,vi!“, ali je uobičajnija u svakodnevnom govoru ili se može koristiti za iskazivanje namere u budućnosti Jeg håper at han kommer til å like seg i Norge. 4. presens - koristi se za iskazivanje budućnosti, pre svega glagola kretanja ili tzv. glagola prelaza, kao što §u: bli, begynne, ha, være... Han kommer om en uke. Norskkurs begynner om fem dager. PRETERITUM (PROŠLO VREME) Preteritum je vreme koje se koristi za radnju koja se desila u prošlosti i nema nikakvih dodirnih tačaka sa sadašnjim vremenom. Nastavci za preteritum se dodaju na osnovu glagola, koja se dobija kada se od infinitiva odbije nastavak -e: snakke - snakk(osnova) Prema nastavcima za preteritum pravilne glagole delimo u četiri grupe: I grupa - dobijaju nastavak -et Tu spadaju glagoli čija se osnova završava na dva ili više suglasnika. snakke - snakk + et - snakket
254 koste - kost + et - kostet II grupa - dobijaju nastavak -te Tu spadaju glagoli čija se osnova završava na jedan suglasnik. lese - les + te - leste spise - spis + te - spiste U ovu grupu spadaju i glagoli čija se osnova završava na udvojeno 1, m ili n. Prilikom dodavanja nastavka -te, to jedno 1, m ili n se gubi. kalie - kal + te - kalte bestemme - bestem + te - bestemte kjenne - kjen + te - kjente III grupa - dobijaju nastavak -de Tu spadaju glagoli čija se osnova završava na -v, -g ili diftong. leve - lev + de - levde klage - klag + de - klagde greie - grei + de - greide IV grupa - dobijaju nastavak -dde Tu spadaju kratki, jednosložni glagoli (imaju samo jedan samoglasnik) kod kojih se nastavak dodaje direktno na infinitiv. bo + dde - bodde Kada je reč o nepravilnim glagolima, preteritum ovih glagola se mora učiti napamet. PERFEKTUM (PERFEKAT) Perfekat se gradi od prezenta glagola ,,ha“ - har i particip perfekta glavnog glagola. Particip perfekta pravilnih glagola se deli u četiri grupe (grupe glagola su iste kao i kod preterituma). I grupa - dobijaju nastavak -et har snakket II grupa - dobijaju nastavak -t har lest
255 III grupa - dobijaju nastavak -d har greid IV grupa - dobijaju nastavak -dd har bodd Kod nepravilnih glagola particip perfekat, moraju se učiti napamet.
perfekta,
kao
i
sam
Upotreba: Radnja se desila u prošlosti, ali nama nije bitno vreme kada se to desilo. Jedino što je bitno jeste da se radnja desila i da posledice te radnje osećamo i u sadašnjem momentu. Jeg har vært i Norge mange ganger. (Bio sam u Norveškoj mnogo puta.) Rndnja je počela da se dešava u prošlosti i nastavlja da se dešava i u sadašnjem vremenu. Han har lært norsk i fem måneder. (On uči norveški pet meseci.) PLUSKVAMPERFEKTUM (PLUSKVAMPERFEKAT)
*
Ovo je davno prošlo vreme i koristi se za radnju koja se desila u prošlosti, pre neke druge prošle radnje. Gradi se: hadde (prošlo vreme glagola ,,ha“) + partisipp perfektum Etter at jeg hadde vært i banken, gikk jeg til postkontoret. Pošto sam bio u banci, otišao sam u poštu. PASSIV MED ,,BLI“ (PASIV SA „BLI“) Promena glagola ,,bli“: bli - blir - ble - blitt Kada prebacujemo rečenicu iz aktiva u pasiv dešava se sledeće: objekat aktivne rečenice postaje subjekat pasivne. Iza subjekta (pasivne rečenice) dolazi glagol ,,bli“ koji mora biti u istom vremenu kao i glagol aktivne rečenice -
256
ako je glavni glagol u aktivnoj rečenici u prezentu, onda će i ,,bli“ biti u prezentu. Iza glagola bli dolazi particip perfekta glavnog glagola. Nina leser en bok. - aktivna rečenica Boka blir lest. - pasivna rečenica De lærte norsk i går. - aktivna rečenica Norsk ble lært i går. - pasivna rečenica Legen har undersøkt henne. - aktivna rečenica Hun har blitt undersøkt. - pasivna rečenica S-PASSIV (S-PASIV) S-pasiv se gradi dodavanjem nastavka -s na infinitiv glagola. Koristi se u 3 slučaja: 1. u prezentu Han koker fisken. - aktivna rečenica Fisken kokes. - pasivna rečenica 2. iza pomoćnih glagola, svih osim ”ville” Elevene må gjøre oppgavene. - aktivna rečenica Oppgavene må gjøres. - pasivna rečenica 3. u bezličnim rečenicama gde je ,,det“ subjekat Det spises mye fisk i Norge. - pasivna rečenica Ukoliko bismo ovu rečenicu želeli da prebacimo u aktiv, tada nam se kao subjekat javlja bezlična zamenica “man” ili “en”. Man spiser mye fisk i Norge. - aktivna rečenica RELATIVT PRONOMEN ,,SOM“ (RELATIVNA ZAMENICA „KOJI") Relativna zamenica ,,som“ služi da poveže dve rečenice i može se koristiti da zameni bilo subjekat bilo objekat 1. Umesto subjekta - gleda se subjekat druge rečenice. Kada ,,som“ zamenjuje subjekat red reči je: som + (ikke) + glagol, a subjekat je izostavljen, zato što
257 ,,som“ stoji umesto njega. Jeg kjenner en gutt fra Norge. Han heter Tor. Jeg kjenner en gutt som heter Tor. 2. Umesto objekta - gleda se objekat druge rečenice. Kada ,,som“ zamenjuje objekat red reči je: som + subjekat + (ikke) + glagol, a objekat je izostavljen, zato što ,,som“ stoji umesto njega. Jeg kjenner en gutt fra Norge. Jeg snakker norsk med ham. Jeg kjenner en gutt fra Norge som jeg snakker norsk med PERSONLIGE PRONOMEN (LIČNE ZAMENICE) Subjektsform (Subjekatski oblik): Entall
Flertall
jeg du
dere
han
de
vi
hun den/det Objektsform (Objekatski oblik): Entall
Flertall
meg
oss
deg
dere
han/ham
dem
henne den/det REFLEKS1VE PRONOMEN (POVRATNE ZAMENICE) Povratne zamenice u norveškom odgovaraju povratnoj zamenici ,,se“ u srpskom, jedino što se one u norveškom menjaju po licima i moraju se slagati sa subjektom u rodu i broju.
258 Entall
Flertall
meg
oss
deg
dere
seg
seg
EIENDOMSPRONOMEN (PRISVOJNE ZAMENICE) Moraju da se slažu u rodu i broju sa imenicom uz koju stoje. Hankjønn Hunkjønn Intetkjønn min
mi
Flertall
mitt
mine
moj tvoj
din
di
ditt
dine
hans
hans
hans
hans
njegov
hennes
hennes
hennes
hennes
njen
vår
vår
vårt
våre
naš
deres
deres
deres
deres
vaš
sin
si
sitt
sine
svoj
Ukoliko imenica stoji ispred prisvojne zamenice, onda imenica mora biti u određenom obliku bilen min. Ukoliko imenica stoji iza prisvojne zamenice, onda imenica mora biti u neodređenom obliku min bil. TIDSUTTRYKK MED "OM” (VREMENSKI IZRAZI SA ”OM”) Predlog ”om” iza sebe uvek traži imenicu u određenom obliku. Vremenske izraze sa ”om” koristimo u dva slučaja: kada govorimo o nečemu što se obično dešava. U ovom slučaju se koristi prezent. Om morgenen liker jeg å drikke en kopp kaffe. (Ujutru volim da popijem šolju kafe.) Om sommeren liker jeg å svømme og sole meg. (Leti volim da plivam i da se sunčam.)
259
Ovaj tip vremenskog izraza možemo zameniti zavisnom rečenicom sa veznikom ”når” (kada - koristi se za sadašnje i buduće vreme). Når det er morgen, liker jeg å drikke en kopp kaffe. (Kada je jutro, volim da popijem šolju kafe.) Når det er sommer, liker jeg å svømme og sole meg. (Kada je leto, volim da plivam i da se sunčam.) 2. kada govorimo o nečemu konkretnom, o jednom konkretnom danu. U ovom slučaju se koristi preteritum. I går var jeg hjemme. Om morgenen drakk jeg en kopp kaffe. Om kvelden så jeg på TV. (Juče sam bio kod kuće. Ujutru sam popio šolju kafe. Uveče sam gleao TV.) Ovaj tip vremenskog izraza možemo zameniti zavisnom rečenicom sa veznikom ”da” (kada - koristi se za prošlo vreme). I går var jeg hjemme. Da det var morgen, drakk jeg en kopp kaffe.Da det var kveld, så jeg på TV. (Juče sam bio kod kuće. Kada je bilo jutro, popio sam šolju kafe. Kada je bilo veče gledao sam TV.) ADVERB (PRILOZI) Prilozi se ne menjaju u rodu i broju. Mnogi prilozi u norveškom imaju isti oblik kao i pridev u srednjem rodu. Prilozi opisuju glagol. Han synger pent. (On peva lepo.) De synger pent. (Oni pevaju lepo.) Mnogi prilozi za mesto imaju dva oblika, a isto značenje, ali se jedni koriste uz glagole mirovanja, a drugi uz glagole kretanja.
260 Påstedsadverb (uz glagole mirovanja)
Tilstedsadverb (uz glagole kretanja)
der (tamo)
dit
her (ovde)
hit
oppe (gore)
opp
nede (dole)
ned
ute (napolju)
ut
inne (unutra)
inn
borte (daleko)
bort
hjemme (kod kuće)
hjem
PARTISIPPER (PARTICIPI) Glagoli u norveškom imaju dva participa: 1. particip prezenta (presens partisipp) 2. particip perfekta(perfektu, partisipp) Presens partisipp se gradi dodavanjem nastavka -ende na osnovu glagola. fascinerende (fascinirajući), smilende (smešeći), irriterende (iritirajući).... Presens partisipp je aktivan oblik i on se ne menja. Najčešće se koristi kao: 1. pridev Han er en fascinerende person. (On je fascinirajuća osoba.) (person som fascinerer - osoba koja fascinira) Filmen er deprimerende. (Film je deprimirajući.) (film som deprimere - film koji deprimira) 2. prilog De oppførte seg irriterende. (Ponašali su se iritirajuće.) De satt smilende og ventet. (Sedeli su smešeći se i čekali.)
261 3. zajedno sa glagolom bli particip prezenta može izražavati da se nešto nastavlja. Hun ble liggende til sengs i ei uke. (Ležala je u krevetu nedelju dana.) Hun ble stående og pratet. (Stajala je i pričala.) 4. zajedno sa glagolom kom me particip prezenta može govoriti o kretanju. Hun kom løpende nedover bakken. (Došla je trčeći niz padinu.) De kom roende over fjorden. (Došli su veslajući preko fjorda.) Perfektum partisipp ima različite oblike u zavisnosti od grupe glagola kojoj pripada. To je pasivan oblik. Particip perfekta se menia kao pridev kada stoji ispred imenice. en nymalt bil - den nymalte bilen - to nymalte biler J (ofarbani auto) et nymalt hus - det nymalte huset - to nymalte hus (okrečena kuća) Kada particip perfekta stoji iza glagola bilo kao predikativ (da da osobinu subjektu) bilo kao pasiv, tada se ne menja. Bilene er nymalt. (Automobili su ofarbani.) - predikativ Boka ble lest. (Knjiga je čitana.) - pasiv Iza glagola være i bli particip perfekta se ne menja. UREGELRETTE VERB (NEPRAVILNI GLAGOLI) Infinitiv
Preteritum
å avbryte
avbrøt
har avbrutt
prekinuti
å be
bad
har bedt
zamoliti, pozvati
å binde
bandt
har bundet
vezati
Perfektum
262 å bite
bet/beit
har bitt
gristi, ugristi
å bli
ble
har blitt
postati, biti
å brekke
brakk
har brukket
slomiti
å brenne
brant
har brent
paliti, spaliti
å bringe
brakte
har brakt
nositi, donositi
å bryte
brøt
har brutt
lomiti, slomiti;
å by
bød
har budt
nuditi, ponuditi
å bære
bar
har båret
nositi, podnositi
å dra
drog
har dratt
ići
å drikke
drakk
har drukket
piti
å drive
drev
har drevet
baviti se
å ete
åt
har ett
jesti
å falle
falt
har falt
pasti
å finne
fant
har funnet
naći, pronaći
å fly
fløy
har fløyet
leteti
å flyte
fløt
har flytt
teći, proticati
å foregå
foregikk
har foregått
dešavati se
å foreslå
forslo
har foreslått
predložiti
å foretrekke foretrakk
har foretrukket preferirati
å forlate
har forlatt
forlot
napustiti
å forstå
forstod
har forstått
razumeti
å forsvinne
forsvant
har forsvunnet
nestati
å fortelle
fortalte
har fortalt
pripovedati
å fortsette
fortsatte
har fortsatt
nastaviti
å fryse
frøs
har frosset
smrzavati (se)
å følge
fulgte
har fulgt
pratiti
å få
fikk
har fått
dobiti
å gi å gjelde
gav
har gitt
dati
gjaldt
har gjeldt
ticati se
å gjenta
gjentok
har gjentatt
ponoviti
å gjøre
gjorde
har gjort
činiti
263 å gli
gled
har glidd
kliziti
å gripe
grep
har grepet
uhvatiti
å gråte
gråt
har grått
plakati
å gå
gikk
har gått
ići
å ha
hadde
har hatt
imati
å henge
hang
har hengt
visiti
å hete
het
har hett
zvati se
å hjelpe
hjalp
har hjulpet
pomagati
å holde
holdt
har holdt
držati
å klype
kløp
har kløpet
štipati, uštinuti
å komine
kom
har kommet
doći
å krype
krøp
har krøpet
puzati
å kunne
kunne
har kunnet
moći
å la
lot
har latt
pustiti, dopustiti
å late
lot
har latt
pretvarati se
å le
lo
har ledd
smejati se
å legge
la
har lagt
položiti
å lete
lette
har lett
tražiti
å lide
led
har lidd
patiti
å ligge
lå
har ligget
ležati
å lyde
lød
har lydt
zvučati, čuti se
å lyve
løy
har løyet
lagati
å løpe
løp
har løpt
trčati
å mote
møtte
har møtt
sresti
å måtte
måtte
har måttet
morati
å nyte
nøt
har nytt
uživati
å rekke
rakk
har rukket
stići, dospeti
å renne
rant
har rent
teći, proticati
å ri
red
har ridd
jahati
å rive
rev
har revet
cepati, strugati
å ryke
røk
har røket
dimiti se
264 å se
så
har sett
gledati
å selge å sette
solgte
har solgt
prodavati
satte
har satt
postaviti
å si
sa
har sagt
reći, kazati
å sitte
satt
har sittet
sedeti
å skjære
skar
har skåret
šeći
å skli
skled
har sklidd
okliznuti se
å skrike
skrek
har skreket
vrištati
å skrive
skrev
har skrevet
pisati
å skulle
skulle
har skullet
hteti
å skyte
skjøt
har skutt
pucati
å skyve
skjøv
har skjøvet
gurati, gurnuti
å slenge
slang
har slengt
klatiti se
å slippe
slapp
har sluppet
izbeći
å synes
syntes
har synes
smatrati
å synge
sang
har sunget
pevati
å synke
sank
har sunket
tonuti
å ta
tok
har tatt
uzeti
å tigge
tagg torde
har tigget
prositi
å tore
har tørt
smeti, usuditi se
å treffe
traff
har truffet
sresti
å trekke
trakk
har trukket
povući
å trives
trivdes
har trives
uživati primorati
å tvinge
tvang
har tvunget
å velge
valgte
har valgt
birati
å ville
ville
har villet
želeti
å vinne
vant
har vunnet
pobediti
å vite
visste
har visst
znati
å være
var
har vært
biti
265
akcija
SRPSKO - NORVEŠKI REČNIK
abdomen s. (anal.) abdomen/et abeceda s. alfabet/et abortirati v. abortere, -te - abortus s. abort/en acetisal s. acetylcalisylsyre'en adapter s. adapter en adaptirati v. adaptere, -te administracija s. administrasjonen adresa s. adresse/en - adresirati v. adressere, -te advokat s. advokat/en aerodrom s. flvplass/en afekt s. affekt en afera s. affære/en afirmisati se v. (probiti se) slå igjennom, slo, slått afrički adj. afrikansk, -e - Afrika s. Afrika Afrikanac s. afrikaner/en, pl. -e agencija s. byrå/et - agent s. agent/en agonija s. agoni/en agresivan adj. aggressiv, -t, -e - agresivnost s. aggressivitet/en ajkula s. hai en akademija s. akademi et akademija nauka s. vitenskapsakademi et akcent s. aksent/en akcija s. aksjon/en
ako
266
ako konj. hvis akontacija s. forskudd/et akt s. akt en aktentašna s. dokumentmappe en aktiva s. aktivum/et, pl. aktiva aktivan s. aktiv, -t, -e - aktivnost s. aktivitet/en aktivirati v. aktivisere, -te aktuelan adj. aktuell, -elt, -e akumulator s. akkumulator/en akutan adj. akutt, -e alarm s. alarm/en alat s. verktøy/et - alatka s. redskap/et album s. album/met aleksija s. ordblindhet/en alergija s. allergi en - alergičan adj. allergisk, -e ali konj. men alimentacija s. underholdningsbidrag/et alkohol s. alkohol/en - alkoholičar s. alkoholiker/en, pl. -e - alkoholizam s. alkoholmisbruk/et alternativa s. altemativ/et aluminijum s. aluminium,'et aljkav adj. snuskete amater s. amator/en ambalaža s. (pakovanje) innpakningen ambar s. låve/en ambasada s. ambassade/en - ambasador s. ambassador/en ambicija s. ambisjon/en - ambiciozan adj. ambisiøs, -t, -e ambulanta s. ambulanse/en američki adj. amerikansk, -e - Amerika s. Amerika Amerikanac s. amerikaner/en. pl. -e amnestija s. (pomilovanje) amnesti/et amnezija s. amnesi/en amortizer s. støtfanger/en amputacija s. amputasjon/en - amputirati v. amputere, -te analiza s. analyse/en ananas s. ananas/en anatomija s. anatomi/en
267
asimilovati
anđeo s. engel/en, pl. -gler anemičan adj. anemisk, -e - anemija s. anemi/en anestetik s. bedovelsesmiddel/et. pl. -midler anestezija s. bedøvelse/en angažman s. engasjement/et [-mang] - angažovan adj. engasjert, -e - angažovati v. engasjere, -te angina pektoris s. (med.) hjertekrampe/en anketa s. opinionsmåling/en anoniman adj. anonym, -t, -e anoreksija s. anoreksi/en antena s. antenne/en antialkoholičar s. avholdsmann/en, pl. -menn antibiotici s. antibiotika'en antikvar s. antikvar/en - antikvarnica s. antikvariat/et antipatičan adj. usympatisk, -e antitelo s. antistoff/et antologija s. antologi/en aorta s. (anat.) aorta/en apartman s. appartement/et [-mang] apel s. appell/en - apelovati v. appelere, -te apelacioni sud s. ankedomstol/en apetit s. appetitt/en; matlyst/en aplaudirati v. applaudere, -te apoteka s. apotek/et - apotekar s. apoteker, pl. -e april s. april/en apsolutan adj. absolutt, -e - apsolutno adv. absolutt apstraktan adj. abstrakt, -e aranžer s. arrangør/en arbitraža s. voldgift/en - arbitražni sud s. voldgiftsrett/en arena s. arena/en argument s. argument/et - argumentovati v. argumentere,-te arhitekt s. arkitekt/en - arhitektura s. arkitektur/en armija s. armé/en aroma s. aroma/en; duft/en arterija s. (anat.) arterie/en asimilovati se v. assimilere, -te
asistent asistent s. assistent/en - asistirati v. assistere, -te asmatičar s. asmatiker/en, pl. -e - astma s. astma/en asocijacija s. (udruženje) forening'en; organisasjon/en asortiman s. vareutvalg/et aspirin s. aspirin/en ašov s. spade/en ataše s. attaché/en ateist s. ateist/en atentat s. attentat/et atmosfera s. atmosfære/en atom s. atom/et - atomska bomba s. atombombe'en atomska energija s. atomenergi/en atraktivan adj. attraktiv, -t, -e; tiltrekkende atrofija s. (med.) atrofi/en; muskelsvinn/et auspuh s. eksosror/et Australija s. Australia - Australijanac s. australier/en, pl. -e - australijski adj. australsk, -e Austrija s. Østerrike - Austrijanac s. osterriker/en. pl. -e - austrijski adj. osterriksk, -e auto s. bil/en autobus s. buss/en - autobuska stanica s. busstasjon/en autoelektričar s. bilelektriker/en. pl. -e auto-karta s. bilkart/et automat s. automat/en - automatski adj. automatisk, -e automehaničar s. bilmekaniker/en, pl. -e autonoman adj. selvstendig, -e - autonomija s. selvstendighet/en autoput s. motorvei/en autor s. autor/en - autorsko pravo s. opphavsrett/en autoritet s. autoritet/en autoservis s. bilverksted/et autostoper s. haiker/en, pl. -e - autostopirati v. haike, -et avan s. morter/en avantura s. eventyr/et - avanturista s. eventyrer/en, pl. -e avenija s. aveny/en avgust s. august/en avion s. fly/et
268
269
banja
avokado s. avokado/en Azija s. Asia - Azijat s. asiat/en - azijski adj. asiatisk, -e azil s. asyl/et - azilant s. asylsøker/en. pl. -e
B baba s. bestemor/ei. pl. -modre babica s. jordmor/ei, pl. -modre baciti v. kaste, -et Badnje veče s. julaften/en bajka s. eventyr/et bakalar s. torsk/en bakar s. kobber/et bakišiš s. tips/et bakterija s. bakterie/en balerina s. ballettdanserinne/ei - balet s. ballett en Balkan s. Balkan - Balkansko poluostrvo s. Balkanhalvøya balkon s. balkong/en balon s. ballong/en Baltičko more s. Ostersjoen banalan adj. banal. -t, -e banana s. banan en banda s. gjeng/en bandera s. lyktestolpe/en banka s. bank/en - bankar s. bankier, pl. -e bankovna kartica s. bankkort et - bankomat s. minibank/en bankrot s. konkurs/en - bankrotirati v. gå konkurs banja s. kurbad/et
bar bar s. bar/en bara s. dam/en; myr/ei bašta s. hage/en - baštovan s. gartner/en, pl. -e baterija s. batteri/et baviti se v. drive, drev, drevet baza s. (osnov) basis/en bazen s. basseng et beba s. baby/en beda s. nod/en; fattigdom/men bedro s. (anat.) lår/et beg s. romning/en - begunac s. rømling/en - bežati v. rømme, -te belance s. eggehvite/en belančevina s. egghvitestoff/et beleška s. notat/et - beležiti v. notere, -te - beležnica s. notisbok/ei, pl. -boker Belgija s. Belgia - Belgijanac s. belgier/en, pl. -e belgijski adj. belgisk, -e benigan adj. godartet, -e benzin s. bensin/en - benzinska pumpa s. bensinstasjon/en beo adj. hvit, -t, -e Beograd s. Beograd beonjača s. (anat.) senehinne/en berba s. årgang/en berberin s. barber/en, pl. -e berza s. børs/en bes s. raseri/et - besan adj. rasende beskamatni adj. rentefri, -tt, -e beskonačan adj. uendelig, -e - beskonačnost s. uendelighet/en beskoristan adj. nyttelos, -t, -e; unyttig, -e beskućnik s. hjemløs; landstryker/en, pl. -e besmislen adj. meningsløs, -t, -e besparica s. pengeknipe/en besplatan adj. gratis bespomoćan adj. hjelpeløs, -t, -e besprekoran adj. feilfri, -tt, -e; uklanderlig, -e
270
271 besraman adj. skamløs, -t, -e bešika s. (anat.) blære/en beton s. betong/en bez adv. uten bezalkoholan adj. alkoholfri, -tt, -e bezbedan adj. trygg, trygt, -e - bezbednost s. trygghet/en bezbojan adj. fargeløs, -t, -e bezbolan adj. smertefri, -tt, -e bezbrižan adj. sorgløs, -t, -e bezbroj adj. uttaiig, -e beznačajan adj. ubetydelig, -e; betydningsløs, -t, -e beznadežan adj. håpløs, -t, -e bezobrazan adj. frekk, frekt, -e bezobziran adj. hensynsløs, -t, -e - bezobzirnost s. manglende hensyn bezolovan adj. blyfri, -tt, -e bezopasan adj. ufarlig, -e bezosećajan adj. følelsesløs, -t, -e; ufølsom, -t, -me bezvoljan adj. uvillig, -e bežični adj. trådløs, -t, -e biber s. pepper/en - posuda za biber s. pepperbøsse/en - vodenica za biber s. pepperkvem/en Biblija s. Bibelen biblioteka s. bibliotek/et bicikl s. sykkel/en, pl. sykler - voziti bicikl v. sykle, -et - biciklista s. syklist/en - biciklistička staza s. sykkelsti/en bičevati v. (šibati) piske, -et biće s. vesen/et biftek s. biff/en Bik s. (horoskopski znak) tyren bik s. okse/en bikini s. bikini/en bilans s. balanse/en bilijar s. biljard/en biljka s. plante/en bina s. scene/en [sene]
bina
biografija biografija s. biografi/en biolog s. biolog/en - biologija s. biologi/en - biološki adj. biologisk, -e biomedicina s. biomedisin en biopsija s. biopsi/en bioskop s. kino/en birač s. velger/en, pl. -e - birati v. velge, valgte, valgt biro za zapošljavanje s. arbeidsformidling/en birokratija s. byråkrati/et - birokratski adj. byråkratisk, -e biseksualan adj. biseksuell, -elt, -e biser s. perle/en biskup s. biskop/en bistar adj. klar, -t. -e biti v. være, var, vært bitka s. slag/et bivši adj. tidligere biznismen s. forretningsmann/en, pl. -menn blag adj. mild, -t, -e blagajna s. kasse/en blagonaklon adj. vennlig, -e - blagonaklonost s. vennlighet/en blagoslov s. velsignelse/en - blagosloviti v. velsigne, -et blagostanje s. velferd/en blagovremeno adv. på tide blato s. mudder/et blatobran s. skjerm/en blebetati v. skravle, -et bled adj. blek, -t, -e - bledeti v. blekne, -et blef s. bløff/en - blefirati v. bløffe, -et blesav adj. gal, -t, -e blic s. blitz/en [blits] bliskost s. nærhet/en blistati v. skinne, -te blizak adj. nær, -t, -e blizanac s. tvilling/en Blizanci s. (horoskopski znak) tvillingene blizina s. nærhet/en - u blizini adv. i nærheten
272
273 blok s. blokk/en blokada s. blokade/en - blokirati v. blokkere, -te bluza s. bluse/ei bobica s. bær/et bočni adj. sidelengs bod s. poeng/et - bodovati v. poengtere, -te bodriti v. stotte, -et boem s. bohem/en bog s. gud/en - boginja s. gudinne/ei bogat adj. rik, -t, -e - bogataši s. rikfolk - bogatstvo s. rikdom/men bogosluženje s. gudstjeneste/en boja s. farge/en; maling/en - bojiti v. farge, -et bojati se v. frykte, -et - bojazan s. frykt/en - bojažljiv adj. fryktsom, -t, -me bojište s. slagmark/et bojkot s. boikott/en - bojkotovati v. boikotte, -et bojler s. varmtvannsbeholder/en bokal s. kanne/en bokser s. bokser/en - boksovati v. bokse, -et bol s. smerte/en - bolan adj. smertefull, -t, -e - boleti v. gjore vondt; ha vondt i bolest s. sykdom/men - bolestan adj. syk, -t, -e bolnica s. sykehus/et - bolničar s. hjelpepleier/en, pl. -e - bolovanje s. sykemelding/en bomba s. bombe/en - bombardovanje s. bombing/en bombardovati v. bombe, -et bombona s. drops/et bombonjera s. konfekt/en bonton s. pen oppførsel; pene manerer bor s. furu/en borac s. fighter/en [faiter] boranija s. aspargesbønner boravak s. opphold/et - boraviti v. oppholde, -holdt, -holdt - boravište s. oppholdssted/et borba s. kamp/en - boriti se v. kjempe, -et - borben adj. krigersk, -e
borba
borovnica borovnica s. blåbær/et bos adj. barbent, -e Bosanac s. bosnier/en. pl. -e - bosanski adj. bosnisk, -e Bosna s. Bosnia botanika s. botanikk/en - botaničar s. botaniker/en, pl. -e, - botanički adj. botanisk, -e - botanička bašta s. botanisk hage Božić s. jul/ei bračni drug s. ektefelle/en - bračni par s. ektepar/et bračno stanje s. sivilstand/en brada s. (anal.) hake/en; (dlake) skjegg/et bradavica s. (anal.) brystvorte/en brak s. ekteskap/et - brakorazvodna parnica s. skilsmissesak/en brana s. dam/men branik s. skjerm/en braniti v. forsvare, -te brašno s. mel/et brat s. bror/en, pl. brodre - bratstvo s. brorskap/et brati v. plukke, -et brava s. lås/en - bravar s. !åsesmed/en brbljati v. skravle, -et - brbljiv adj. skravlet, -e; snakkesalig, -e brdo s. berg/et- brdovit adj. berglendt, -e breg s. bakke/en breskva s. fersken/en brest s. alm/en breza s. bjerk/en briga s. (staranje) omsorg/en - briga s. (zabrinutost) bekymring/en; uro/en brijač s. (električni) barbermaskin/en - brijanje s. barbering/en - brijati v. barbere, -te brilijantan adj. strålende brinuti se v. bry seg om, -dde brisač s. (na kolima) vindusvisker/en, pl. -e Britanac s. brite/en - britanski adj. britisk, -e Britanska ostrva s. De britiske øyer
274
275 brižan adj. omhyggelig, -e; omtenksom, -t, -me brkati v. (pobrkati) blande sammen, -et brkovi s. bart/en brod s. skip/et - brodogradilište s. skipsverft/et broj s. tall/et - brojati v. telle, -te - brojiv adj. tellelig, -e - redni broj s. ordenstall/et brojčanik s. tallskive/en brojilac s. (razlomak) teller/en broker s. megler/en, pl. -e brokoli s. brokkoli/en bronhije s. (anat.) bronkie/en - bronhitis s. bronkitt/en bronza s. bronse/en broš s. brosje/en brošura s. brosjyre/en bruka s. skam/men brushalter s. behå/en brusiti v. slipe, -te brutalan adj. brutal, -t, -e - brutalnost s. brutalitet/en bruto s. brutto brvnara s. tommerhytte/ei brz adj. fort. -e - brzina s. hastighet/en buba s. insekt/en; skadedyr et bubanj s. tromme/en - bubna opna s. (anat.) trommehinne en bubati v. pugge, -et bubreg s. (anat.) nyre/en - kamen u bubregu s. nyrestein/en - pesak u bubregu s. nyregrus/en bubuljica s. kvise/en bučan adj. bråkete bućkati v. plaske, -et budan adj. våken, -t, -kne buditi v. vekke, -et - buditi se v. våkne, -et budilnik s. vekkerklokke/ei budući adj. framtidig, -e - budućnost s. framtid/en budžet s. budsjett/et bujan adj. frodig, -e buka s. bråk/et
buka
buket buket s. bukett'en bukvalan adj. bokstavelig, -e bulevar s. bulevard/en bulimija s. bulimi/en buljiti v. stirre, -et buna s. (pobuna) opprør/et - buntovan adj. opprørsk, -e - buntovnik s. opprører/en, pl. -e bunar s. brønn/en buncati v. snakke forvirret, -et bunda s. pelskåpe/en bundeva s. gresskar/et buniti se v. protestere, -te bure s. tønne/en burgija s. bor/et burma s. giftering/en burmut s. snus/en bušilica s. boremaskin/en - bušiti v. bore, -et butina s. (anat.) lår/et - butna kost s. (anat.) lårbein/et buvljak s. loppemarked/et
car s. keiser/en, pl. -e - carica s. keiserinne/ei carstvo s. imperium/et, pl. imperier carina s. toll/en - carinik s. toller/en, pl. -e oslobođen carine adj. tollfri, -tt, -t - podložan carini adj. tollpliktig, -e cediljka s. sil/en - cediti v. sile, -te cedulja s. notat/et celer s. selleri/en
276
277 celina s. helhet/en celofan s. cellofan/en celokupan adj. fullstendig, -e celuloza s. cellulose/en [sellulose] celzijus s. celsius [selsius] cement s. sement/en cena s. pris/en - cenovnik s. prisliste/en ceniti v. sette pris på, -satte, -satt centar s. senter/et, pl. sentrer; (grada) sentrum, sentrer centimetar s. centimeter/en centrala s. sentral/en centralni adj. sentral, -t, -e - centralno grejanje s. sentraloppvarming/en cenzor s. sensor/en - cenzura s. sensur/en - cenzurisati v. sensurere, -te cenjkati se v. prute, -et ceo adj. hel, -t, -e cepati v. revne, -et cerebralna paraliza s. (med.) cerebral parese/en ceremonija s. seremoni/en cev s. rør/et cevanica s. (anat.) legg/en cicija s. gnier/en cifra s. siffer/en, pl. šifre cigareta s. sigarett/en cigla s. murstein/en - ciglana s. murverksted/et ciklus s. syklus/en ciklon s. syklon/en cilj s. mål/et; formål/et cipela s. sko/en cirkulacija s. omløp/et cista s. (med.) cyste/en citat s. sitat/en - citirati v. sitere, -te civilizacija s. sivilisasjon/en civilni adj. sivil, -t, -e crep s. murstein/en; tegl/en
crep
278
crevo crevo s. (anal.) tarm/en - debelo crevo s. tykktarm/en tanko crevo s. tynntarm/en - slepo crevo s. blindtarm/en - upala slepog creva s. blindtarmsbetennelse/en crkva s. kirke/en - državna crkva s. statskirke/en crn adj. svart, -e Crna Gora s. Montenegro crta s. strek/en crtati v. tegne, -et - crtež s. tegning/en crv s. orm/en crven adj. rod, -t, -e - crveneti v. rodme, -et cucla s. tåtesmokk/en curiti v. flyte, flot flaut, flytt; renne, rant, rent cvećara s. blomsterbutikk/en - cvet s. blomst/en - cvetni adj. blomstete cvekla s. rodbete/en
V
čačkalica s. tannpirker/en čađ s. sot/en - čađav adj. sotete čaj s. te/en --čajnik s. kanne/ei čak adv. til og med; selv čamac s. båt/en čarapa s. sokk/en čarobnjak s. trollmann/en, pl. -menn - čarolija s. trolldom/men čaršav s. laken/et čarter s. chartertur/en čas s. time/en
279 časopis s. tidsskrifl/et časovnik s. ur/et čast s. ære/en - častan adj. ærlig, -e častiti v. spandere, -te čaša s. glass/et čaura s. kapsel/en, pl. -sler čedan adj. kysk, -t, -e - čednost s. kyskhet/en Čeh s. tsjekker/en, pl. -e - Češka s. Tsjekkia - češki adj. tsjekkisk, -e ček s. sjekk/en - čekovna knjižica s. sjekkhefte/et čekaonica s. venteværelse/et - čekati v. vente. -et čekić s. hammer/en čelik s. stål/et - nerđajući čelik s. rustfritt stål čelo s. panne/en čempres s. sypress/en čep s. kork/en česma s. fontene/en čestica s. partikkel/en, pl. -kler čestit adj. hederlig, -e čestitati v. gratulere, -te - čestitka s. gratulasjćn/en često adv. ofte češalj s. kam/men češati v. klø, -dde četinar s. nåletre/et, pl. -trær četiri tall. fire - četvrti tall. fjerde - četvrtina s. fjerdedel/en četka s. børste/en - četkati v. børste, -et, -et četrdeset tall. førti četrnaest tall. fjorten četvrtak s. torsdag/en četvrtast adj. firkantet, -e četvrtfinale s. kvartfinale/en čeznuti v. lengte, -et - čežnja s. lengsel/en čim adv. så snart som; snarest čin s. akt/en činija s. bolle/en činilac s. faktor/en
činilac
činiti činiti v. gjøre, gjorde, gjort činovnik s. tjenestemann/en, pl. -menn činjenica s. faktum/et, pl. fakta čip s. brikke/en čipka s. lisse/en čips s. chips/en [tsjips] čir s. magesår/et čist adj. ren, -t, -e - čistač/čistačica rengjøringshjelp/en s. - čistiti v. rense, -et - čistoća s. renhet/en - čišćenje s. (hemijsko) rensing/en čitalac s. leser/en, pl. -e - čitati v. lese, -te - čitaonica s. lesesal/en čitav adj. hel, -t, -e čitulja s. dødsannonse/en čiviluk s. kleshenger/en čizma s. støvel/en, pl. -ler član s. medlem/et, pl. -mer; (gramatički) artikkel/en. pl. -kler; (novinski) avisartikkel en članarina s. medlemskontingent/en čmar s. (anat.) endetarmsåpning/en čmičak s. sti/en čokolada s. sjokolade/en čovečanstvo s. menneskehet/en čovek s. mann/en. pl. menn čučati v. krøke, -te čudan adj. rar, -t, -e; merkelig, -e; underlig, -e čuditi se v. undres, undres, undres čudo s. mirakel/et, pl. -kler čudovište s. uhyre/et čulo s. sans/en - čulo mirisa s. luktesans/en - čulo ukusa s. smaksans/en - čulni utisak s. sanseinntrykk/et - šesto čulo den sjette sans čupati v. plukke, -et; (kosu) buste, -et - čupav adj. bustete čuti v. hore, -te čuvar s. vokter/en, pl. -e - čuvati v. vokte, -et čvor s. knute/en čvrst adj. hard, -t, -e - čvrstina s. hardhet/en
280
281
dalek
C ćale s. fatter/en ćaskanje s. småprating/en - ćaskati v. småprate, -et ćebe s. ullteppe/et ćelav adj. skallet, -e ćelija s. celle/en ćerka s. datter/ei, pl. dotre ćirilica s. det kyrilliske alfabetet ćopav adj. halt, -e - ćopati v. halte, -et ćorsokak s. blindgate/ei ćošak s. (ugao) hjome/et ćud s. lynne/et - biti blage ćudi ha et godt lynne ćufte s. kjottboller ćup s. mugge/en ćuran kalkun/en ćutati v. tie, -dde - ćutke adv. stille ćutljiv adj. taus, -t, -e
D dadilja s. bamepike/ei dah s. pust/en dakle adv. altså daktilograf s. maskinskriver/en dalek adj. fjem, -t, -e
daleko daleko adv. langt dalekovid adj. langsynt, -e daltonista s. fargeblind dalje adv. videre daljina s. avstand/en daljinski upravljač s. fjemkontroll/en dama s. dame/ei dan s. dag/en - danas adv. i dag - današnji adj. dagens Danska s. Danmark - Danac s. danske/en - danski adj. dansk, -e dar s. gave/en - darežljiv adj. gavmild, -t, -e darovit adj. begavet, -e daska s. planke/en dati v. gi, gav, gitt datirati v. stamme fra, -et datum s. dato/en - do današnjeg dana til dags dato novijeg datuma av ny dato davalac s. giver/en, pl. -e daviti v. kvele, kvalte, kvalt davno adv. for lenge siđen dažbina s. utgift/en debata s. debatt/en - debatovati v. debattere, -te debeo adj. tykk, tykt, -e - debljina s. fedme/en; tykkelse/en decembar s. desember/en decenija s. decennium/et decentralizovati v. desentralisere, -te dečak s. gutt/en deda s. bestefar/en, pl. -fedre defekt s. defekt/en; feil/en deficit s. underskudd/et definicija s. definisjon/en - deflnisati v. definere, -te defintivan adj. definitiv, -t, -e deformisati v. deformere, -te - deformitet s. deformering/en degenerativne promene s. degenerasjonsforandringer degradacija s. degradering/en degradirati v. degradere, -te
282
283 dehidrirati v. dehydrere, -te dejstvo s. virkning/en - dejstvovati v. virke, -et dekan s. dekanus/en deklaracija s. deklarasjon/en deklinacija s. deklinasjon/en dekolte s. utringning/en dekubitus s. (med.) liggesår/et delatnost s. virksomhet/en delegacija s. delegasjon/en delfin s. delfin/en delikatan adj. delikat, -e delikates s. delikatesse/en delikt s. forseelse/en - delikvencija s. lovovertredelse/en - delikvent s. forbryter/en, pl. -e delimično adv. delvis deliti v. dele, -te delo s. verk/et delokrug s. virkefelt/et delotvoran adj. effektiv, -t, -e delovanje s. påvirkning/en; virksomhet/en - delovati v. virke, -et deljenje s. deling/en demantovati v. dementere, -te dementan adj. demens demokratija s. demokrati/et - demokratski adj. demokratisk, -e demonstracija s. demonstrasjon/en - demonstrant s. demonstrant/en - demonstrirati v. demonstrere, -te demontirati v. demontere, -te demoralisati v. demoralisere, -te demotivisan adj. umotivert, -e deo s. del/en deoba s. deling/en deonica s. aksje/en - deoničarsko društvo s. aksjeselskap/et depilacija s. hårfjeming/en deponija s. søppeldynge/en
deponija
deponovati deponovati v. deponere, -te deportovati v. deportere, -te - deportacija s. deportasjon/en depozit s. depositum/et depresija s. depresjon/en - depresivan adj. depressiv, -t, -e dermatolog s. hudlege/en deset tali. ti - deseti tall. tiende desni s. tannkjøtt/et desno adv. høyre - dešnjak adj. høyrehendt, -e destilacija s. destillasjon/en dešavati se v. skje, -dde detalj s. detalj/en dete s. bam/et - detinjstvo s. bamdom/men - dečija kolica s. bamevogn/ei - dečija soba s. bamerom/met detektiv s. detektiv/en detelina s. kløver/en deterdžent s. vaskepulver/et detinjast adj. barnslig, -e detlić s. hakkespett/en devedeset tall. nitti dever s. svoger/en devet tali. ni - deveti tall. niende devetnaest tall. nitten devetsto tall. ni hundre Devica s. (horoskopski znak) jomfruen devica s. jomfru/en deviza s. valuta/en - devizni kurs s. valutakurs/en devojčica s. jente/ei devojka s. jente/ei; pike/ei dezen s. mønster/et dezert s. dessert/en dezerter s. desertør/en - dezertirati v. desertere, -te dezinfekcija s. desinfeksjon/en - dezinfikovati v. desinfisere, -te dezinformacija s. desinformasjon/en dezodorans s. deodorant/en dežuran s. vakthavende - dežurstvo s. vakt/en
284
285 digitalni adj. digital, -t, -e digitron s. kalkulator/en dignuti/dići v. ta opp, tok, tatt digresija s. digresjon/en dijabetes s. (med.) sukkersyke/en - dijabetičar s. diabetiker/en, pl. -e dijafragma s. (anal.) mellomgolv/et dijagnostičar s. diagnostiker/en, pl. -e dijagnostika s. diagnostikk/en - dijagnoza s. diagnose/en - postaviti dijagnozu v. stille diagnose dijalekt s. dialekt/en dijalog s. dialog/en; samtale/en dijamant s. diamant/en dijareja s. (med.) diaré/en dijaspora s. diaspora/en dijeta s. diett/en - držati dijetu være på diett diktat s. diktat en dilema s. dilemma/et dim s. røyk/en - dimiti v. røyke, -te dimenzija s. dimensjon/en ' dimničar s. skorsteinsfeier/en, pl. -e - dimnjak s. skorstein/en dinamičan adj. dynamisk, -e - dinamika s. dynamikk/en dinamit s. dynamitt/en dinar s. dinar dinstati v. stue, -et dinja s. melon/en dioptrija s. dioptri/en diploma s. vitnemål/et diplomata s. diplomat/en - diplomatija s. diplomati/et - diplomatski adj. diplomatisk, -e dirati v. berøre, -te direkcija s. forvaltning/en direktan adj. direkte direktor s. direktør/en dirigent s. dirigent/en - dirigovati v. dirigere, -te disajni putevi s. luftveier
disajni
disati disati v. puste, -et - udisati v. puste inn izdisati v. puste ut disciplina s. disiplin/en disciplinovan adj. disiplinær, -t, -e disketa s. diskett/en diskoteka s. diskotek/et diskrecija s. diskresjon/en diskreditovati v. diskreditere, -te diskretan adj. diskret, -e [diskre] diskriminacija s. diskriminasjon/en - diskriminisati v. diskriminere, -te diskusija s. diskusjon/en - diskutovati v. diskutere, -te diskutabilan adj. diskutabel, -t, -ble diskvalifikovati v. diskvalifisere, -te - diskvalifikacija s. diskvalifikasjon/en dispanzer s. helsestasjon/en distanca s. avstand,'en distribucija s. distribusjon/en - distribuirati distribuere, -te - distributer s. distributør/en distrikt s. distrikt/et div s. kjempe/en divan adj. vakker, -t, -kre diverzija s. sabotasje/en diviti se v. beundre, -et - divljenje s. beundring/en divlji adj. vill, vilt, -e - divljina s. villmark/en dizajn s. design/en [desain] - dizajner s. designer/en, pl. -e - dizajnirati v. designe, -et dizalica s. kran/en dizati v. løfte, -et dlaka s. hår/et - dlakav adj. håret, -e dlan s. håndflate/en dleto s. meisel/en, pl. -ler dnevna soba s. dagligstue/ei; stue/ei dnevni adj. daglig, -e dnevnica s. dagpenger dnevnik s. dagbok/ei, pl. -bøker dno s. bunn/en
287 do prep. til doba s. periode/en dobar adj. god, -t. -e; bra dobit s. profitt/en dobiti v. få, fikk, fått dobitnik s. vinner/en, pl. -e; pristaker/en, pl. -e dobro došao adv. velkommen - dobrodošlica s. velkomst/en dobroćudan adj. godlynt, -e dobrodušan adj. godmodig, -e dobronamcran adj. velment, -e dobrotvoran adj. nestekjærlig, -e - dobrotvorno društvo s. velgjørende selskap dobrovoljan adj. frivillig, -e - dobrovoljac s. frivillig docent s. dosent/en dočarati v. beskrive, -skrev, -skrevet dodati v. legge til, la, lagt - dodatak s. tillegg/et dodatni adj. tilleggsdodela s. utdeling/en - dodeliti v. dele ut, -te dodir s. beroring/en - dodirivati v. berøre, -té doduše adv. riktignok događaj s. hendelse/en - dogoditi se v. hende, -te dogovor s. avtale/en - dogovoriti se v. avtale, -te dogradnja s. framspring/et dohodak s. inntekt/en dohvatiti v. rekke, rakte, rakt dojiti v. amme, -et dojka s. (anat.) bryst/et dok konj. mens dokaz s. bevis/et - dokazati v. bevise, -te dokolenica s. knestrømpe/en doktor s. lege/en doktorat s. doktoravhandling/en dokument s. dokument/et - dokumentacija s. dokumentasjon/en - dokumentovati v. dokumentere, -te dokumentarac s. dokumentarfilm/en dolar s. dollar/en
dolar
dolazak dolazak s. ankomst/en - dolaziti v. komme, kom, kommet dole adv. ned dolikovati v. passe for, -et dolina s. dal/en domaći adj. hjemlig, -e domaćica s. vertinne/ei - domaćin s. vert/en domaćinstvo s. husstanden domar s. vaktmester/en, pl. -e domen s. felt/et; område/et domet s. rekkevidde/en donekle adv. for så vidt doneti v. bringe, brakte, brakt; hente, -et donji veš s. undertøy/et dopasti se v. like seg, -te dopis s. skriv/et dopisivanje s. brevveksling/en; korrespondanse/en dopisnik s. korrespondent/en doprineti v. bidra, -drog, -dratt - doprinos s. bidrag/et; innsats/en dopuna s. supplement/et - dopuniti v. supplere, -te doputovati v. ankomme, -kom, -kommet doručak s. frokost/en - doručkovati v. spise frokost dosada s. kjedsommelighet/en - dosadan adj. kjedelig, -e - dosađivati v. kjede, -et doseliti se v. innvandre, -et - doseljenik s. innvandrer/en, pl. -e dosetljiv adj. vittig, -e - dosetljivost s. vittighet/en dosije s. saksmappe/en dosledan adj. konsekvent, -e doslovno adj. bokstavelig, -e dostava s. levering/en - dostaviti v. levere, -te dostavljač s. leverandør/en dostići v. oppnå, -dde dostojan adj. verdig, -e dostojanstven adj. æreverdig, -e dostupan adj. tilgjengelig, -e - dostupnost s. (pristupačnost) tilgjengelighet/en dosuditi v. tilkjenne, -te
288
289
državljanin
doškolovati se v. videreutdanne seg, -et doterati v. pynte, -et dotični s. vedkommende dovesti do v. (rezultirati) fore til, -te doviđenja adv. på gjensyn dovoljno adv. nok dovratnik s. dorkarm/en dovršiti v. fullføre, -te doza s. dose/en dozvola s. tillatelse/en - boravišna dozvola s. oppholdstillatelse/en - radna dozvola s. arbeidstillatelse/en dozvoliti v. tillate, tillot, tillatt - dozvoljen adj. tillatt, -e doživeti v. oppleve, -de - doživljaj s. opplevelse/en doživotan adj. livsvarig, -e drag adj. kjær, -t, -e dragocen adj. dyrebar, -t, -e - dragocenosti s. verdisaker dragulj s. edelsten/en drama s. drama/et - dramatičar s. dramatiker/en, pl. -e dramatičan adj. dramatisk, -e drhtati v. skjelve, skalv, skjelvet - drhtav adj* skjelvende drmati v. riste, -et droga s. narkotika/en - drogiranje s. narkotikamisbruk/en drskost s. frekkhet/en - drzak adj. frekk, frekt, -e drška s. skaft/et drug s. venn/en - drugar s. kamerat/en - drugarica s. venninne/ei - drugarstvo s. vennskap/et drugačiji adj. annerledes drumarina s. bompenger društven adj. selskapelig, -e - društvo s. selskap/et družiti se v. omgås, omgiks, omgåts drvo s. tre/et, pl. trær - drven adj. av tre - drvna industrija s. skogindustri/en držati v. holde, holdt, holdt država s. stat/en; land/et - državni adj. statlig, -e državnik s. statsmann/en, -menn državljanin s. statsborger/en, pl. -e - državljanstvo s. statsborgerskap/et
dubina
290
dubina s. dybde/en - dubok adj. dyp. -t. -e dug s. gjeld en - dugov ati v. stå i gjeld til duga s. regnbue/en dugačak adj. lang. -t. -e dugme s. knapp/en dugo adv. lenge dugotrajan adj. langvarig, -e dugovečan adj. langlivet. -e duguljast adj. avlang, -t, -e duh s. ånd/en duks s. bomullsgenser en, pl. -e dupli adj. (dvostruki) dobbelt, -e - duplirati v. fordoble, -et duplja s. hullrom/met duša s. sjel'en - duševni asj. sjelelig, -e dušek s. madrass en dušnik s. (anal.) luftror'et duvački instrument s. blåseinstrument et duvan s. tobakk en duvati v. blåse, -te dužadv. langs dužan adj. (obavezan) pliktig, -e - dužnost s. plikten dužina s. lengde/en dva tali. to dvadeset tall. tjue tyve dvanaest tall. tolv dvogled s. kikkert en dvojezičan adj. tospråklig, -e dvokrevetna soba s. dobbeltværelse et dvoličan adj. falsk. -t. -e: hyklersk, -e - dvoličnost s. falskhet, en; hykleri et
dvorac s. slott/et dvorana s. sal/en dvorište s. gård en dvosmislen adj. tvetydig, -e dvosoban stan s. toromsleilighet/en dvostruko adv. dobbelt så mye dvoumiti se v. tvile. -te
đubre
291
V
DZ džak s. sekk'en džamija s. moskć en džem s. syltetoy/et džemper s. genser en. pl. -e džep s. lomme 'ei džeparac s. ukepenger džezva s. kaffekjele en džigerica s. lever/en džin s. kjempe/en džins s. jeans/en [jins] džoging s. joggetur/en - džogirati v. jogge. -et džokej s.jockey/en džuboks s. jukebox'en džudo s. judo/en džungla s. jungel en, pl. -ler
Đ đak s. elev/en đavo s. djevel/en. pl. -ler đavolski adj. forbasket, -e đon s. skosåle/en đubre s. soppel/et, avfall/et - kanta za đubre s. soppelspann/et
đubrivo
292
đubrivo s. gjodsel'en đumbirs. ingefær en đurđevaks. liljekonvall en đus s. juice'en [jus]
E edicija s. edisjon/en edukacija s. utdanning/en - edukovati v. utdanne, -et efekt s. effekt en - efikasan adj. effektfull, -t. -e egoista s. egoist en - egoističan adj. egoistisk, -e egoizam s. egoisme en egzistencija s. eksistens en - egzistirati v. eksistere, -te egzotičan adj. eksotisk, -e - egzotika s. eksotisme/et eho s. ekko/et ekcem s. ( m e d . ) eksem/et ekipa s. lag'et ekologija s. okologi/en - ekološki adj. okologisk. -e ekonomija s. økonomi en - ekonomičan/ekonomski adj. okonomisk. -e - ekonomista s. okonom 'en ekran s. skjerm/en ekscentričan adj. eksentrisk, -e ekser s. spiker en, pl. -rer ekskluzivan adj. eksklusiv, -t. -e ekskurzija s. utflukt en ekspanzija s. ekspansjon en ekspedicija s. ekspedisjon/'en eksperiment s. eksperiment'et - eksperimentalan adj. eksperimentell, -elt. -e - eksperimentisati v. eksperimentere, -te
ekspert s. ekspert'en
293
embrion
eksploatacija s. undertrykkelse en eksplodirati v. eksplodere, -te - eksplozija s. eksplosjon'en - eksploziv s. eksplosiv et - eksplozivan adj. eksplosiv, -t. -e
ekspozitura s. filial en ekspres adv. ekspress ekstra adv. ekstra ekstreman adj. ekstrem, -t. -e - ekstremista s. ekstremist en
ekstremitet s. lem et ekvator s. ekvator en ekvivalent s. ekvivalent en - ekv iv alentan adj. ekvivalent. -e; likeverdig, -e
elan s. iver/en - pun elana adj. ivrig. -e elastičan adj. elastisk, -e - elastičnost s. elastisitet en elegancija s. eleganse en - elegantan adj. elegant, -e elektrana s. kraftverket: elektrisitetsverk et elektricitet s. elektrisitet en - električan adj. elektrisk, -e - električar s. elektriker en. pl. -e elektroda s. elektrode en elektroindustrija s. elektroindustri'en elektroinženjer s. elektroingenior en elektromehaničar s. elektromekaniker en. pl. -e elektromehanika s. elektromekanikk en elektromotor s. elektromotor en elektron s. elektron et elektronika s. elektronikk en - elektronski adj. elektronisk, -e
elektrošok s. elektrosjokk et element s. element et elementarni adj. elementær, -t. -e eliminacija s. eliminasjon en - eliminisati v. eliminere, -te. elipsa s. ellipse en elita s. elite'en emancipacija s. emansipasjon en - emancipovan adj. emansipert, -e - emancipovati v. emansipere, -te embrion s. (/é/j«>embryo/et
emigracija emigracija s. emigrasjon'en; utvandring/en - emigrant s. emigrant en; utvandrer/en. pl. -e
emisija s. emisjon/en - emitovati v. emittere, -te emocija s. folelse en - emotivan adj. følelsesmessig, -e enciklopedija s. leksikon et energetski adj. energetisk. -e energičan adj. energisk, -e - energija s. energi en potrošnja energije s. energiforbruk et Engleska s. England - engleski adj. engelsk, -e Englez s. engelskmann en. pl. -menn enterijer s. enterior'et entitet s. entitet en entuzijasta s. entusiast en - entuzijastički adj. entusiastisk, -e - entuzijazam s. entusiasme en enzim s. enzvm/en epidemija s. epidemi'en epikriza s. epikrise/en epilepsija s. (med.) epilepsi en epizoda s. episode/en epoha s. epoke 'en epruveta s. reagensglass et eritrociti s. (med.) rode blodlegemer erotika s. erotikk/en - erotski adj. erotisk, -e erozija s. skred et erupcija s. erupsjon en escajg s. bestikk et esej s. essay/et espreso s. espresso en estetika s. estetikk/en etaža s. (sprat) etasje'en etika s. etikk en - etički adj. etisk. -e etiketa s. etikkete en etnički s. etnisk, -e euforičan adj. euforiserende - euforija s. eufori/en evakuacija s. evakuering en - evakuisati v. evakuere, -te eventualan adj. eventuell, -elt, -e - eventualno adv. eventuelt
294
295
fascinantan
evidencija s. evidens/en evidentan adj. evident, -e evolucija s. utvikling/en evro s. euro/en Evropa s. Europa - evropski adj. europeisk, -e Evropejac s. europeer en, pl. -e
F fabrika s. fabrikk, en faks s. faks/en faktički adv. faktisk faktor s. faktor en faktura s. faktura'en fakultet s. fakultet et faličan adj. manglende - faliti v. mangle, -et falsifikat s. falskneri et - falsifikator s. falskner en, pl. -e falsifikovati v. forfalske, -et familija s. familie/en - familijaran adj. familiær, -t. -e fanatičan adj. fanatisk, -e - fanatik s. fanatiker en fantastičan s. fantastisk, -e fantazija s. fantasi/en - fantazirati v. fantasere, -te far s. billvkt/en farba s. malingen - farbati v. male, -te farma s. bondegård/en farmaceut s. farmasov t en - farmacija s. farmasi en farmerke s. dongeribukser farsa s. farse/en fasada s. fasade/en fascikla s. mappe/en fascinantan adj. fascinerende - fascinirati v. fascinere, -te
fašista fašista s. fascist en [fasjist] - fašistički adj. fascistisk, -e - fašizam s. fascisme'en fatalan adj. fatal. -t. -e favorit s. favoritt/en - favorizovati v. favorisere, -te faza s. fase/en fazan s. fasan en fazon s. fasong en februar s. februar'en feder s. ( o p r u g a ) fjær en federacija s. føderasjon en feminista s. feminist/en - feministički adj. feministisk. -e - feminizam s. feminisme en fen s. foner'en - fenirati v. fone. -et fenomen s. fenomen et fenomenalan adj. fenomenal, -t. -e feribot s. ferge'en fer plej s. rettferdig spill festival s. festival en fetus s. ( m e d ) foster/et. pl. -tre figura s. figur/en figurativan adj. figurativ, -t. -e fijoka s. skuff'en fiksirati s. fešte, -et fil s. krem en; (nadev) fylling en filet s. filet/en [file] film s. film'en filolog s. filolog en - filologija s. filologi en - filološki adj. filologisk, -e
filozof s. filosof en - filozofija s. filosofi en filozofirati v. filosofere, -te filter s. filter'et, pl. -tre fin adj. fin. -t. -e Finac s. finne/en - Finska s. Finland - finski adj. finsk. finale s. finale/en - finalista s. finalist en finansije s. finanser - finansiranje s. finansiering en finansirati v. finansiere, -te firma s. bedrift/en
297 fitilj s. veke en fizički adj. fysisk, -e fizika s. fysikk/en fizikalan adj. fysikalsk, -e fizikalna terapija s. fysikalsk behandling
fiziološki adj. fysiologisk, -e fizioterapeut s. fysioterapeut en fjord s. fjorden flaster s. plaster et. pl. -tre flaša s. flaske ei flauta s. floyte en fleka s. flekken - fleka v adj. flekkete fleksibilan adj. fleksibel, -t. -ble - fleksibilnost s. fleksibilitet en
flert s. flørt en - flertovati v. florte. -et flomaster s. tusj en fluid s. fluid/et - fluidan adj. fluid, -e foaje s. foajé en fobija s. fobi en foka s. sel/en fokus s. fokus et folija s. folie en folirati se v. late som om. lot, latt fond s. fond et fonetika s. fonetikk en fontana s. fontene/en forma s. form en - formirati v. forme, -et formalan adj. formell, -elt. -e - formalnost s. formaliteten
format s. format et - formatirati v. formatere, -te formirati v. (oblikovati) forme, -et formula s. formel en, pl. -ler formular s. formular/et formulisati v. formulere, -te - formulacija s. formulering/en
forsirati v. framtvinge, -tvang, -tvunget forum s. forum/et
forum
fosfor fosfor s. fosfor/en fotelja s. lenestol/en foto-aparat s. fotoapparat/et - fotograf s. fotograf/en fotografija s. fotografi/et - fotografisati v. fotografere, -te fotokopija s. fotokopi en - fotokopirati v. fotokopiere, -te, fraktura s. (prelom) fraktur/en; brudd/et Francuska s. Frankrike - francuski adj. fransk, -e Francuz s. franskmann/en, pl. -menn fraza s. frase/en frekvencija s. frekvens/en - frekventan adj.frekvent, -e freska s. freske/en frigidna adj. frigid, -e - frigidnost s. frigiditet/en frizer s. frisør/en - frizura s. frisyre/en frižider s. kjoleskap/et frula s. fløyte/en frustracija s. frustrasjon/en - frustriran adj. frustrert, -e - frustrirati v. frustrere, -te fudbal s. fotball en - fudbalski teren s. fotballbane/en - fudbalski trening s. fotballtrening'en - fudbalska utakmica s. fotballkamp/en - fudbaler s. fotballspiller/en, pl. -e fuj! int. fy! funkcija s. funksjon/en - funkcionisati v. fungere, -te funkcionalan adj. funksjonell, -elt, -e funkcioner s. funksjonær/en funta s. pund/et futrola s. futteral/et futur s. futurum/et
298
299
gen
G gaće s. underbukse en gaćice s. truse en gadan adj. avskyelig, -e gađati v. skvte. skjot. skutt gajiti v. (biljke. životinje) dyrke, -et galama s. bråk et - galamiti v. bråke, -et galantan adj. galant, -e galeb s. måke en galerija s. galleri et galija s. galei en gangrena s. (med.) gangren en: koldbrann et ganut adj. rort. -e - ganuti v. rore. -te garancija s. garanti en - garantno pismo s. •* garantibrev et - garantovati v. garantere, -te garaža s. garasje/en garderoba s. garderobe en garnitura s. sett et garsonjera s. hybelen gas s. gass'en - gas-maska s. gassmaske en - gasovod s. gassverk et
gasiti v. slokke, -et gastritis s. magekatarr en gatara s. spådame'ei - gatati v. spå. -dde gavran s. ravn'en gaza s. gas'en gaziran sok s. brus en gaziti v. tråkke, -et gde adv. hvor gejzir s. geysir/en gen s. gen/en
generacija
generacija s. generasjon en general s. general/'en generalizovati v. generalisere, -te - generalizacija s. generalisering/en genetičar s. genetiker/en, pl. -e - genetika s. genetikken - genetski adj. genetisk, -e genijalan adj. genial, -t, -e genije s. geni/et genitalije s. genitalier; kjønnsorganer genocid s. genocid/en [genosid] geodet s. oppmåler/en. pl. -e - geodetska služba s. oppmålingsvesen/et geograf s. geograf/en - geografija s. geografl/en geometar s. geometer 'en, pl. -e geometrija s. geometri/en gepek s. bagasjerom'met germanski adj. germansk, -e geslo s. motto/et gest s. gest/en gestikulacija s. gestikulasjon 'en - gestikulirati v. gestikulere, -te geto s. getto/en gibak adj. bøyelig, -e gigantski adj. diger. -t. -gre gimnastičar s. gymnast/en - gimnastika s. gymnastikk en gimnazija s. gymnas/et - gimnazijalac s. gymnasiast en ginekolog s. gynekolog/en; kvinnelege en ginekologija s. gynekologi en - ginekološki adj. gynekologisk, -e gips s. gips/en gitara s. gitar/en glad s. sult/en - gladan adj. sulten, -t, -tne - gladovati v. suite, -et gladak adj. glatt, -e; jevn. -t, -e glagol s. verb/et glas s. stemme/en - glasač s. stemmeberetiget, -e glasati v. stemme, -te - glasna žica s. stemmebånd/et
300
301 glasan adj. hoy, -t, -e glasina s. rykte/et glaukom s. (med.) gronn stær glava s. hode/et - boleti glava ha vondt i hodet glavobolja s. hodepine/en glavnica s. kapital/en glavno adj. hoved - uglavnom adv. for det meste; hovedsakelig glazura s. glasur/en glečer s. isbre/en gledati v. se, så, sett - gledalac s. tilskuer/en, pl. -e gledište s. (stav) holdning/en gled s. emalje/en gležanj s. (anal.) ankel/en. pl. -kler glina s. leire/en - pečena glina s. brent leire gliser s. motorbåten glista s. orm/en globa s. bot/en, pl. boter globalan adj. global, -t. -e glodar s. gnageren, pl. -e glukoza s. glukose/en ^ gluma s. spill/et - glumeti v. spille, -te - glumac s. skuespiller'en. pl. -e - glumica s. skuespillerinne/ei glup adj. dum, -t, -me - glupost s. dumheten gluv adj. dov, -t, -e - gluv kao top stokkdov gluvonem adj. dovstum, -t, -e gljiva s. sopp/en gnev s. raseri/et - gnevan adj. rasende gnezdo s. reir/et gnoj s. puss/en gnušati se v. avsky, -dde gnjaviti v. mase. -te - gnjavaža s. mas/et go adj. naken. -t. -kne - golotinja s. nakenhet'en godina s. år/et - Nova godina s. nyttår/et - godišnje adv. i året - godišnji adj. årlig, -e - godišnjica s. årsdag/en - godišnje doba s. årstid en - ove godine adv. i år
godina
gojazan gojazan adj. fet. -t. -e: tykk, tykt, -e - gojaznost s. fedme'en - biti sklon gojenju ha anlegg for fedme gol s. mål et golen s. (anal.) skinnbein'et golf s. golf en golicati v. kile, -te golicljiv adj. kilen, -t, -Ine golub s. due/en gomila s. haug/en - gomilati v. samle i haug goniti v. forfolge. -fulgte, -fulgt gorak adj. bitter, -t. -tre - gorčina s. bitterhet en gord adj. stolt, -e - gordost s. stolthet en gore adv. oppe goreti v. brenne, brant, brent gorivo s. drivstoff et gornji adj. ovre; overst. -e gorušica s. halsbrann en gospodar s. herre en; hersker en. pl. -e gospodin s. herre en gospođa s. frue'en gospođica s. froken 'en gost s. gjest en - gostoljubiv adj. gjestefri. -tt. -e gostoprimstvo s. gjestefrihet en - gostovati v. gjeste, -et gostionica s. (krčma) kro en gotov adj. ferdig, -e gotovina s. kontant en govedina s. oksekjøttet govor s. tale en - govoriti v. tale. -te - govornik s. taler/en, pl. -e
gozba s. fest en grabiti v. gripe. grep. grepet grabljivica s. rovdyr et grabuljati v. rake. -te - grabulje s. rive'ei graciozan adj. grasios. -t. -e grad s. (padavina) hagl et grad s. by/en - glavni grad s. hovedstad en - gradska uprava s. bystyre/et
302
303 gradilište s. byggeplass en - graditelj s. byggmester/en, pl. -e - graditi v. bygge, -de gradonačelnik s. ordforer en. pl. -e; borgermester en građa s. (struktura) struktur en građanin s. borger/en, pl. -e - građanski adj. borgerlig, -e građevina s. bygning en grafički adj. grafisk, -e - grafički dizajner s. grafiskdesigner en, pl. -e
grafikon s. diagram et grafit s. grafitt en gram s. gram/met gramatički adj. grammatisk, -e - gramatika s. grammatikken
gramofon s. platespiller en grana s. grein'en granica s. grense en - graničiti se v. grense, -et grašak s. erter gravitacija s. gravitasjon/en grb s. våpenskjold et grba s. pukkel/en, pl. -kler grč s. krampe'en - grčiti se v. trekke sammen, trakk,
'
trukket
Grčka s. Hellas - grčki adj. gresk, -e - Grk s. greker/en, pl. -e
grditi v. gi kjeft, -gav. -gitt; skjenne på, -te grebati v. ripe, -te greben s. kam/men - planinski greben s. tjellkam greda s. bjelke/en greh s. synd/en - grešan adj. syndig, -e grejalica s. varmeovn/en - grejanje s. oppvarming/en; fyring/en - grejati v. varme, -r, -et grejpfrut s. grapefrukt/en [greipfrukt] grešiti v. feile, -et; gjøre en feil - greška s. feil/en grickalica s. (:a nokte) neglesaks/en grickati v. (gristi) bite, bet, bitt grimasa s. grimase/en grip s. influensa/en
grkljan grkljan s. strupe/en; (anal.) strupehode/et grliti v. klemme, -te grlo s. (anal.) hals/en - upala grla s. halsbetennelse/en grm s. busk/en grmeti v. tordne, -et — grom s. torden en - gromobran s. lynavleder/en grob s. grav/en - groblje s. gravlund/'en grof s. greve/en grozan adj. forferdelig, -e; fryktelig, -e groznica s. feber/en - grozničav adj. febrilsk, -e grožđe s. druer - suvo grožđe s. rosiner grub adj. grov, -t, -e - grubost s. grovhet/en grudi s. (anal.) bryst/et - grudna kost s. brystbein/et grudni koš s. brystkasse/en grudva s. (snega) snoball/en - grudvati se v. kaste snøball grumen s. klump/en grupa s. gruppe/en - grupisati v. gruppere, -te guba s. (med.) lepra en - gubav adj. leprisk, -e gubitak s. tap/et - gubiti v. tape. -te gubitnik s. taper/en, pl. -e gudački instrument s. strykeinstrument/et gulaš s. gulasj/en guliti v. skrelle, -te guma s. gummi/en gunđati v. knurre, -et gurati v. dytte, -et gusar s. sjørøver/en, pl. -e guska s. gås/en gust adj. tett, -e - gustina s. tetthet/en gušenje s. kvelning/en - gušiti v. kvele, kvalte, kvalt gušterača s. (pankreas) bukspyttkjertel/en, pl. -tler gutati v. svelge, -et gutljaj s. slurk/en - gucnuti v. ta seg en slurk guverner s. guvernør/en gužva s. flokk/en gvožđe s. jem/et - gvožđara s. jemverk/et
304
305
herpes
H hala s. hall/en halapljiv adj. grådig, -e - halapljivost s. grådighet/en halucinacija s. hallusinasjon/en haljina s. kjole/en haos s. kaos/et - haotičan adj. kaotisk, -e hapsiti v. arrestere, -te hardver s. hardware/en haringa s. sild/en harmoničan adj. harmonisk, -e - harmonija s. harmoni/en hartija s. ark/et hauba s. panser/et havarija s. havari/et - havarisati v. havarere, -te y hebrejski adj. hebraisk, -e heklati v. strikke, -et hektar s. hektar/et helikopter s. helikopter/et, pl. -tre hematologija s. hematologi/en - hematološki adj. hematologisk, -e - hematom s. blodpropp/en hemičar s. kjemiker/en, pl. -e - hemija s. kjemi/en hemijski adj. kjemisk, -e - hemikalije s. kjemikalier hemijska olovka s. penn/en hemofilija s. (med.) blødersykdommen; hei ofili/en hemofiličar s. bløder/en, pl. -e hemoroidi s. (med.) hemoroide/en hemoterapija s. stråleterapi/en hendikep s. handikap/et - hendikepiran adj. ufør, -t, -e hepatitis s. (med.) hepatit/en hermetički adj. hermetisk, -e heroj s. helt/en herpes s. (med.) herpes/en
heterogen heterogen adj. heterogen, -t, -e heteroseksualan adj. heteroseksuell. -elt, -e hibrid s. hybrid/en hidrocentrala s. vannkraftverk/et hidroenergija s. vannkraft/en higijena s. hygiene/en - lična higijena s. personlig hygiene - higijenski uložak s. bind/et hijerarhija s. hierarki/et hiljada s. tusen/et himen s. (anat.) hymen/en; jomfruhinne/en himna s. nasjonalsang/en hipnotisati v. hypnotisere, -te - hipnoza s. hypnose/en hipodrom s. hippodrom/en hipofiza s. (anat.) hypofyse/en hipohondar s. hypokonder/en, pl. -e hipoteka s. hypotek/et hipoteza s. hypotese/en hir s. lune/et - hirovit adj. lunefull, -t, -e hirurg s. kirurg/en - hirurgija s. kirurgi/en histeričan adj. hysterisk, -e - histerija s. hysteri/et hitan adj. akkut, -e hlad s. skygge/en hladan adj. kald, -t, -e - hladnoća s. kulde/en hladnokrvan adj. kaldblodig, -e hleb s. brød/et - beli hleb s. loff/en - crni hleb s. grovt brød hlor s. klor/et hmelj s. humle/en hobi s. hobby/en hod s. gang/en - hodati v. gå, gikk, gått hodnik s. gang/en hodočasnik s. pilegrim/en - hodočašće s. pilegrimsferd/en hokej s. hockey/en [håkki] hoklica s. krakk/en Holandija s. Nederland - holandski adj. hollandsk, -e Holandanin s. hollender/en, pl. -e
306
307 holesterol s. kolesterol/en homeopatija s. homøopati/en homogen adj. homogen, -t, -e homoseksualan adj. homofil, -t, -e honorar s. honorar/et hor s. kor/et horizont s. horisont/en horizontalan adj. horisontal, -t, -e hormon s. hormon/et horoskop s. horoskop/et hotel s. hotell/et hrabar adj. modig, -e - hrabrost s. mot/et hram s. tempel/et, pl. -pler hrana s. mat/en - hranljiv adj. emæringsrik, -t, -e hrapav adj. ujevn, -t, -e - hrapavost s. ujevnhet/en hrast s. eik/en hrčak s. hamster/en, pl. -e Hrist s. Kristus - hrišćanin s. kristen - hrišćanski adj. kristen, -t, -tne - hrišćanstvo s. kristendom/men hrkati v. snorke, -et hrom adj. halt, -e hromozom s. kromosom/et hronika s. kronikk/en hrskav adj. (reš) sprø, -tt, -e hrskavica s. (anat.) brusk/en Hrvat s. kroat/en - Hrvatska s. Kroatia - hrvatski adj. kroatisk, -e hteti v. skulle, skulle, skullet hulahopke s. strømpebukse/en human adj. human, -t, -e - humanitaran adj. humanitær, -t, -e - humanost s. humanitet/en humor s. humor/en - imati smisla za humor ha sans for humor - humoristički adj. humoristisk, -e hvala adv. takk; takk skal du ha hvaliti se v. skryte, skrytte/skrøt, skrytt hvatati v. gripe, grep, grepet
hvatati
308
i
I i konj. og iako konj. selv om ići v. gå, gikk, gått; (prevoznim sredstvom) dra, drog, dratt ideal s. ideal/et - ideologija s. ideologi/en idealan adj. ideell, -elt, -e ideja s. idé/en identičan adj. identisk, -e identifikovati v. identifisere, -te - identifikacija s. identifikasjon/en identitet s. identitet/en idila s. idyll/en - idiličan adj. idyllisk, -e idiom s. idiom/et idiot s. idiot/en - idiotski adj. idiotisk, -e; tåpelig, -e idol s. idol/et; forbilde/et idući adv. neste igla s. nål/en ignorisati v. ignorere, -te igra s. spill/et; lek/en - igrač s. spiller/en, pl. -e igračka s. leketøy/et - igrati se v. leke. -te igralište s. lekeplass/en igranka s. dans/en; fest/en ikakav adv. hvilken som helst ikako adv. hvordan som helst iko adv. hvem som helst ikona s. ikon/en ilegalan adj. illegal, -t, -e ili konj. eller - ili... ili enten ... eller ilovača s. leire/en ilustracija s. illustrasjon/en - ilustrator s. illustratør/en - ilustrovati v. illustrere, -te
309
indukcija
iluzija s. illusjon en imaginaran adj. imaginær, -t, -e imanje s. gård/en imati v. ha. hadde, hatt ime s. navn/et imenica s. substantiv/et imenik s. telefonkatalog/en; register/et. pl. -tre imenovati v. benevne, -te; utnevne, -te imidž s. image/en [imidsj] imigracija s. immigrasjon/en; innvandring/en imigrant s. immigrant/en: innvandrer/en, pl. -e imitacija s. imitasjon/en - imitirati v. herme, -et imitere, -te - imitator s. imitator/en imobilisati v. immobilisere, -te imovina s. eiendom/men - imovinsko pravo s. eiendomsrett/et imperativ s. imperativ/en imperfekt s. imperfektum/et impotencija s. impotens/en - impotentan adj Jmpotent, -e impregnacija s. impregnering/en - impregniran adj. impregnert, -e impresija s. inntrykk/et - impresionirati v. imponere, -te - impresivan adj. imponerende improvizacija s. improvisasjon/en - improvizovati v. improvisere, -te impuls s. impuls/en - impulsivan adj. impulsiv, -t, -e imućan adj. velstående imun adj. immun, -t, -e - imunitet s. immunitet/en inače adv. ellers incest s. incest/en [insest] incident s. episode/en; opptrinn/et indeks s. indeks/en indigo s. indigo/en indirektan adj. indirekte individua s. individ/et — individualno adj. individuell, -elt, -e indukcija s. induksjon/en
industrija industrija s. industri 'en - industrijska zemlja s. industriland/et infarkt s. (med.) hjerteslaget infekcija s. infeksjon/en - infektivan adj. infeksios, -t, -e - inficirati v. infisere, -te inferioran adj. inferiør, -t, -e; mindreverdig, -e; underlegen, -t. -gne - inferiornost s. mindreverdighet/en infinitiv s. infmitiv/en inflacija s. inflasjon/en informacija s. informasjon/en; opplysning/en informisati v. informere, -te; opplyse, -te infracrven adj. infrarød, -t, -e infrastruktura s. infrastruktur/en infuzija s. infusjon/en inhalacija s. inhalasjon/en - inhalator s. inhalator/en inhalirati v. inhalere, -te inicijal s. initial/en inicijator s. initiativtaker/en, pl. -e - inicirati v. initiere, -te inkubator s. inkubator/en inostran adj. utenlandsk, -e - inostranstvo s. utland/et insekt s. insekt/et inspekcija s. inspeksjon/en - inspektor s. inspektør/en inspiracija s. inspirasjon/en - inspirisati v. inspirere, -te instalacija s. installasjon/en - instalirati v. installere, -te instinkt s. instinkt/en institucija s. institusjon/en institut s. institutt/et instrukcija s. instruks/en instruktor s. instruktør/en instrument s. instrument/et insuficijencija s. (med.) insuffisiens/en insulin s. insulin/et - insulinski šok s. insulinsjokk/et integracija s. integrasjon/en - integrisan adj. integrert, -e - integrisati se v. integrere, -te intelektualan adj. intelektuell, -elt, -e inteligencija s. intelligens/en - inteligentan adj. intelligent, -e
310
311 intenzitet s. intensitet/en intenzivan adj. intens, -t, -e interaktivan adj. interaktiv, -t, -e interes s. interesse/en - interesantan adj. interessant, -e - interesovanje s. interesse/en - interesovati v. interessere, -te - interesovati se v. være interessert i internacionalni adj. internasjonal, -t, -e internat s. intemat/et interpretacija s. fortolkning/en, interpretasjon/en interpretator s. interpret/en, tolk/en interpunkcija s. interpunksjon/en interrejl s. interrail/en interval s. intervall/et intervencija s. intervensjon/en - intervenisati v. intervenere, -te intervju s. intervju/et - intervjuisati v. intervjue, -et intiman adj. intim, -t, -e - intimnost s. intimitet/en intriga s. intrige^n intuicija s. intuisjon/en invalid s. invalid, -e- invalidska kolica s. rullestol/en inventar s. inventar/et investicija s. investering/en - investirati v. investere. -te - investitor s. investor/en inženjer s. ingeniør/en injekcija s. injeksjon/en ipak adv. likevel Irac s. ire/en - Irska s. Irland - irski adj. irsk, -e iracionalan adj. irrasjonell, -elt, -e irealan adj. urealistisk, -e, urimelig, -e irelevantan adj. (nebitan) uvedkommende iritacija s. irritasjon/en - iritirati v. irritere, -te iziritiran adj. irritert, -e ironičan adj. ironisk, -e - ironija s. ironi/en irvas s. rein/en iscediti v. tømme, -r, -te isceliti v. helbrede, -r, -et iscepati v. rive, rev, revet
iscepati
iscrpljen iscrpljen adj. utmattet, -e - iscrpljenost s. utmattelse/en iseckati v. hakke, -et - iseći v. skjære, skar, skåret iseliti se v. (emigrirati) utvandre, -et - iseljavanje s. utvandring/en - iseljenik s. utvandrer/en, pl. -e iscureti v. renne ut, rant, rent ishod s. resultat/et ishodište s. utgangspunkt/et ishrana s. kost/en isisati v. suge ut, -de iskaz s. uttalelse/en isključiti v. utelukke, -et - isključivo adv. utelukkende iskočiti v. hoppe av, -et iskompleksiran v. være full av komplekser iskoreniti v. utrydde, -et - iskorenjivanje s. utryddelse/en iskoristiti v. utnytte, -et - iskorišćavanje s. utnyttelse/en iskorišćen adj. utnytett, -e iskra s. gnist/en iskrcati se v. gå fra borde iskren adj. ærlig, -e - iskrenost s. ærlighet/en iskriviti v. forvrenge, -te - iskrivljen adj. skjev, -t, -e iskrsnuti v. dukke opp, -et iskrvariti v. forblø, -dde, -dd iskusan adj. erfaren, -t, -me - iskusiti v. erfare, -te iskustvo s. erfaring/en iskušenje s. fristelse/en - podleći iskušenju v. falle for fristelse iskuvati v. koke opp, -te iskvaren adj. fordervet, -e islam s. islam Island s. Island - islandski adj. islandsk, -e Islanđanin s. islending/en ismejavati v. le noen ut, lod, ledd ispadati v. falle ut, falt, falt ispaliti v. fyre av, -te isparavati v. fordampe, -et isparavanje s. fordampning/en ispavati se v. sove ut, sov, sovet
312
313 ispisati v. skrive ut, skrev, skrevet ispit s. eksamen/en - položiti ispit v. bestå eksamen pasti na ispitu v. stryke til eksamen ispitanik s. eksaminand/en - ispitivač s. eksaminator/en - ispitivanje s. undersøkelse/en - ispitivati v. undersøke, -te isplata s. utbetaling/en - isplatiti v. utbetale, -te isplativ adj. lønnsom, -t, -me ispod adv. under ispoljiti v. vise, -te isporučiti v. levere, -te - isporučilac s. leverandør/en isporuka s. ievering/en ispoved s. skriftemål/et - ispovedaonica s. skriftestol/en - ispovedati se v. (svešteniku) skrifte, -et isprati v. skylle, -te ispratiti v. følge, fulgte, fulgt ispravan adj. riktig, -e - ispraviti v. rette, -et ispravka s. rettelse/en - ispravnost s. riktighet/en isprazniti v. tømme, -te isprečiti se v. hindre, -et ' ispred adv. foran isprekidan adj. hakket, -e; skurret, -e ispričati v. fortelle, fortalte, fortalt isproban adj. forsøkt, -e; prøvd, -e - isprobati v. forsøke, -te; prove, -r, -de ispsovati (nekoga) v. skjelle noen ut, -te ispucao adj. sprukket, -e ispuniti v. fylle ut, -te ispust s. avløp/et; utløp/et istaći v. framheve, -et - istaknut adj. framhevet, -e istegliti v. strekke, strakte, strakt isterati v. drive ut, drev, drevet isti adv. samme istina s. sannhet/en - istinit adj. sannferdig, -e istisnuti v. presse ut, -et istočni adj. østlig, -e - istočno (od) adv. østlig fra istok s. øst/en
istočni
istopiti istopiti v. smelte, -et istoričar s. historiker/en. pl. -e - istorija s. historie/en - istorijski adj. historisk, -e istovariti v. laste, -et istovetan adj. identisk, -e istovremeno adv. samtidig istraga s. forespørsel/en, pl. -sler istrajan adj. utholdende - istrajnost s. utholdenhet/en istrajati v. holde ut, holdt, holdt istražitelj s. etterforsker/en, pl. -e istraživač s. forsker/en, pl. -e - istraživati v. utforske, -et istrebiti v. utrydde, -et - istrebljenje s. utryddelse/en istrošen adj. utslitt, -e istrugati v. høvle, -et istruliti v. råtne, -et istupiti v. sløve, -et isturen adj. utstikkende isturpijati v. file, -et istuširati v. dusje, -et isušiti v. tørke, -et iščašen adj. forstuet, -e - iščašenje s. forstuing/en iščašiti v. forstue, -et iščekivanje s. forventning/en - iščekivati v. forvente, -et; vente, -et iščeznuti v. forsvinne, -svant, -svunnet išijas s. (med.) isjias/en Italija s. Italia - Italijan s. italiener/en, pl. -e italijanski adj. italiensk, -e itd. adv. (i tako dalje) og så videre iverka s. flis/en ivica s. kant/en ivičnjak s. fortauskant/en iz adv. fra iza adv. bak izabran adj. utvalgt, -e - izabrati v. velge ut, valgte, valgt - izbor s. valg/et izaći v. gå ut, gikk. gått; komme ut, kom, kommet
314
315 izazov s. utfordring/en - izazovan adj. utfordrende izazvati v. utfordre, -et izbaciti v. kaste ut, -et izbaviti v. redde, -et izbeći v. (iibegavati) unngå, -gikk, -gått izbeglica s. flyktning/en - izbeglički kamp s. flyktningeleir/en izbledeti v. falme, -et izbliza adv. nær izbrijan adj. barbert, -e izbrisati v. viske, -et izbrojati v. telle, -te izbrusiti v. slipe, -te izdah s. utpusting/en - izdahnuti v. puste ut, -et izdaja s. forræderi/et - izdati v. forråde, -te izdanje s. ugave/en izdatak s. utgift/en izdavač s. forlagsredaktor/en izdržati v. tåle, -te izdržljiv adj. (uporan) iherdig, -e; utholdende ' izdvojiti v. utskille, -te izgled s. utseende/et - izgledati v. se ut, så, sett izgnanstvo s. eksil/et izgoreti v. brenne opp, -te izgovor s. uttale/en - izgovoriti v. uttale, -te izgraditi v. bygge ut, -de - izgrađen adj. utbygd, -e izgrditi v. gi kjeft, -gav, gitt; skjenne, -te izgubiti v. miste, -et; tape,-te - izgubljen adj. tapt, -e izjava s. uttalelse/en - izjaviti v. uttale, -te; ytre, -et izjednačiti v. utjevne, -et - izjednačen adj. utjevnet, -e - izjednačenje s. utjevning/en izlagati v. vise fram, -te izlaz s. utgang/en izlečiti v. helbrede, -te - izlečiv adj. helbredelig, -e izlet s. tur/en; utflukt/en - izletište s. utfluktssted/et izlišan adj. overflødig, -e izlizan adj. loslitt, -e - izlizati v. bli loslitt
izlizan
izlog izlog s. vindu/et izložba s. utstilling/en - izložiti v. stille ut, -te izlučiti v. utskille, -te - izlučevina s. utskilling/en izmaći v. slippe unna, slapp, sluppet izmaglica s. dis/en izmasirati v. massere, -te između prep. mellom - između ostalog adv. blant annet izmena s. endring/en izmeriti v. måle, -te, izmeSati v. blande, -et izmet s. (stolica) avforing/en izmisliti v. tenke ut, -te - izmišljen adj. oppdiktet, -e izmišljotina s. logn/en; usannhet/en iznad adv. over iznajmiti v. leie ut, -de - iznajmljivanje s. utleie/en iznemoglost s. utmattelse/en iznenada adv. plutselig - iznenadan adj. plutselig, -e iznenaditi v. overraske, -et - iznenađen adj. overrasket, -e - iznenađenje s. overraskelse/en - iznenađujući adj. overraskende iznerviran adj. irritert, -e - iznervirati v. irritere, -te izneti v. (na videlo) avslore, -te izneveriti v. svike, svek, sveket iznos s. belop/et - iznositi v. beløpe seg til, -løp, -løpet iznutrice s. krås/en izobilje s. overflod/en izobličen adj. deformert, -e - izobličiti v. deformere, -te, izolacija s. isolasjon/en - izolator s. isolator/en izolir-traka s. isolasjonsbånd/en - izolovati v. isolere, -te izopačen adj. fordervet, -e izostajati v. utebli, -ble, -blitt - izostanak s. uteblivelse/en izračunati v. regne ut, -et izraditi v. lage, -et; utarbeide, -et izraslina s. utvekst/en izravnati v. jevne, -et izraz s. uttrykk/et - izraziti v. uttrykke, -te - izražajan adj. uttrykksfull, -t, -e
316
317 izreka s. utsagn/et izrez s. snitt/en izričit adj. tydelig, -e izručenje s. utlevering/en - izručiti v. utlevere, -te izum s. oppfinnelse/en - izumitelj s. oppfinner/en, pl. -e - izumeti v. oppfinne, -fant, -funnet izumreti v. dø ut, -de izuti v. (cipele) ta av seg, tok, tatt izuzetak s. unntak/et izuzetan adj. særlig, -e - izuzetno adv. særlig izuzev konj. bortsett fra izvaditi v. ta ut, tok, tatt izvan adv. utenfor izvanredan adj. utmerket, -e izvestan adj. viss, vist, -e izvesti v. (vesti) brodere, -te izveštač s. reporter/en, pl. -e - izveštaj s. rapport/en izveštavati v. rapportere, -te izveštačen adj. kunstig, -e; uekte; unaturlig, -e izveštiti se v. bli flink izviđač s. speider/en, pl. -e izvinjavati se v. unnskylde, -te - izvinjenje s. unnskyldning/en - izvini! int. Unnskyld! izvod s. attest/en izvodljiv adj. gjennomførlig, -e izvođenje s. utførelse/en izvoli! int. vær så god! izvor s. kilde/en izvoz s. eksport/en - izvoziti v. eksportere, -te izvoznik s. eksportør/en izvrstan adj. utmerket, -e izvršiti v. utføre, -te izvršni adj. utøvende izvući v. trekke ut, trakk, trukket
izvući
318
ja
J ja pron. jeg jablan s. poppe!/en, pl. -pler jabuka s. eple/et jačati v. styrke, -et - jačina s. styrke/en jad s. (neprilika, muka) bry/et; vanskelighet/en jadan adj. stakkars Jadran s. Adriaterhavet jagnje s. lam/met - jagnjetina s. lammekjøtt/et jagoda s. jordbær/et jagodica s. (anat.) kinnbein/et jahati v. ri, red, ridd jahta s. yacht/en jaje s. egg/et - jaje na oko s. speilegg/et jajnik s. (anat.) eggstokk/en - jajovod s. eggleder/en jak adj. sterk, -t, -e jakna s. jakke/ei jama s. grop/en januar s. januar/en Japan s. Japan - Japanac s. japaner/en, pl. -e japanski adj. japansk, -e Jarac s. (horoskopski znak) stenbukken jarac s. steinbukk/en jarbol s. mast/en jare s. kje/et jasan adj. klar, -t, -e - jasnoća s. klarhet/en jasen s. ask/en jasmin s. sjasmin/en jastog s. hummer/en, pl. -e jastreb s. hauk/en jastuk s. pute/en - jastučnica s. putetrekk/en
319 jato s. flokk/en javan adj. (zvaničan) offentlig, -e - javnost/en s. offentlighet/en - javno mnjenje s. opinion/en - javni prevoz s. offentlig transport javiti v. melde, -te javor s. lønn/en jaz s. gap/et; kløft/en jecaj s. hulk/et - jecati v. hulke, -et ječam s. bygg/en ječati v. stønne, -et jedan tali. en jedanaest tall. elleve jedanaesterac s. straffespark/et jedinac s. enebam/et jedinica s. enhet/en jedinka s. individ/et jedinstven adj. enestående jedinstvo s. enhet/en jednačina s. ligning/en jednakost s. likestilling/en jednina s. entall/et jednobojan adj. ensfarget, -e jednocifren adj. ensiffret, -e jednoglasan adj. enstemmig, -e jednoličan adj. ensformig, -e jednom adv. en gang jednosmeran adj. enveiskjørt, -e jednosoban adj. ettroms jednostavan adj. enkel, -t, enkle - jednostavnost s. enkelthet/en jednostran adj. ensidig, -e jednjak s. (anat.) spiserør/et jedrenje s. seiling/en - jedrilica s seilbåt/en - jedriti v. seile, -te - jedro s. seil/et jedva adv. neppe jeftin adj. billig, -e jegulja s. ål/en
jegulja
jelen jelen s. hjort/en jelka s. gran/en jelo s. rett/en - glavno jelo s. hovedrett/en - predjelo s. forrett/en jelovnik s. meny/en jemstvo s. gjeldsgaranti/en jer konj. for jesen s. host/en jesti v. spise, -te - jestiv adj. spiselig, -e jetra s. (anal.) lever/en jezero s. innsjo/en jezgro s. kjeme/en jezgrovit adj. konsis, -t, -e jezik s. (anal.) tunge/en jezik s. språk/et - jezički adj. språklig, -e - govorni jezik s. talespråk/et - maternji jezik s. morsmål/et pisani jezik s. skriftspråk/et jeziv adj. fryktelig, -e jež s. pinnsvin/en jod s. jod/en jogurt s. yougurt/en jorgan s. dyne/ei jorgovan s. syrin/en još adv. ennå jubilaran adj. jubileums--jubilej s. jubileum/et, pl. -leer juče adv. i går - jučerašnji adv. fra i går jug s. sor - jugoistok s. sørøst - jugozapad s. sorvest Jugoslavija s. Jugoslavia - Jugosloven s. jugoslav/en jugoslovenski adj. jugoslavisk, -e jul s. juli/en junak s. helt/en jun s. juni/en juriš s. (napad) angrep/et juriti v. løpe, løp, løpt; springe, sprang, sprunget jutro s. morgen/en - dobro jutro int. god morgen jutros adv. i morges
320
321
kalup
K ka prep.(prema) mot kabanica s. regnfrakk/en kabina s. lugar/en kabinet s. kabinett'en kabl s. kabel/en. pl. -bler - kablovska televizija s. kabelfjernsyn/et kaciga s. hjelm/en kačiti v. henge, -te, -t kačket s. caps/en kad adv. når kada s. badekar/et kadrovska služba s. personalkontor/et kafa s. kaffe/en - kafena kašičica s. teskje/en' kafić s. kafé/en kaiš s. belte/et kajak s. kajakk/en kajati se v. angre, -et - kajanje s. anger/en kajgana s. eggerore/en kajsija s. aprikos/en kakao s. kakao/en kako adv. hvordan kako-tako adv. sånn middels; så som så kalaj s. tinn/et kalcij um s. kalsium/et kalem s. spole/en kalendar s. kalender/en kalijum s. kalium/et kaloričan adj. energirik, -t, -e - kalorija s. kalori/en kaluđer s. munk/en - kaluđerica s. nonne/ei kalup s. form/en
kamata kamata s. rente/en kamen s. stein/en - kamenorezac s. steinhogger/en. pl. -e kamenac s. tannstein/en kamera s. kamera/et kamila s. kamel/en kamilica s. kamille/en kamin s. peis/en kamion s. lastebil/en kamp s. campingplass/en [kamping-] - kamper s. camper/en, pl. -e [kamper] - kampovati v. campe, -et - kamp-prikolica s. campingvogn/en kampanja s. kampanje/en kamuflirati v. kamuflere, -te Kanada s. Canada - kanadski adj. kanadisk, -e Kanađanin s. kanadier/en, pl. -e kanal s. kanal/en kanalizacija s. kloakk/en kanap s. tau/et kanarinac s. kanarifugl/en kancelar s. kansler/en, pl. -e kancelarija s. kontor/et kancer s. (rak) kreft/en - rak pluća s. lungekreft/en rak materice s. livmorkreft/en kandidat s. kandidat'en - kandidatura s. kandidatur/en - kandidovati se v. bli kandidat kanta s. spann/et kantarion s. johannesurte/en kantina s. kantine/ei kanjon s. slukt/en kao pron. som - kao da som om kap s. dråpe/en - kapljati v. dryppe, -et kapa s. lue/ei kapacitet s. kapasitet/en kapak s. (anat.) øyelokk/en kapela s. kapell/et kapija s. port/en kapilar s. kapillar/et
322
323 kapisla s. kapsel/en. pl. -sier kapital s. kapitai/en - kapitalista s. kapitalist/en kapitalistički adj. kapitalistisk, -e - kapitalizam s. kapitalisme/en kapiten s. kaptein/en kapitulacija s. kapitulasjon/en - kapitularati v. kapitulere, -te kapuljača s. hette/en kaput s. kåpe/en karakter s. karakter/en karakterisati v. karakterisere, -te - karakterističan adj. karakteristisk, -e - karakteristika s. karakteristikk/en karamela s. karamell/en karanfil s. nellik/en karantin s. karantene/en karat s. karat/en karate s. karate/en ka ravan s. karavane/en karbonat s. karbonat/et karburator s. forgasser/en, pl. -e kardinal s. kardinal/en kardiohirurg s. kardiokirurg/en - kardiohirurgija s. kardiokirurgi/en kardiologija s. kardiologi/en - kardio-vaskularni adj. hjerte-kar karfiol s. blomkål/en karijera s. karriere/en karijes s. tannråte/en karika s. ledd/et karikatura s. karikatur/en kariran adj. rutetet karlica s. (anal.) bekken/et karmin s. leppestift/en karneval s. karneval/et karoserija s. karosseri et karta s. (mapa) kart/et - karta s. (ulaznica; :aprevoz) billett/en
karta
karte karte s. kort/et - igrati karte v. spille kort kartica s. kort/et - kreditna kartica s. kredittkort/et karton s. kartong/en kasa s. kasse/en kasan adj. sen, -t, -e - kasniti v. komme for sent kasnije adv. seinere kasarna s. kaserne/en kasetofon s. kasettspiller/en, pl. -e kaša s. grøt/en kašalj s. hoste/en - kašljati v. hoste, -et kašika s. skje/en katalog s. katalog/en katanac s. hengelås/en katarakta s. grå stær katarza s. katarsis/en katastrofa s. katastrofe/en - katastrofalan adj. katastrofal, -t, -e katedrala s. domkirke/en kategorija s. kategori/en katolički adj. katolsk, -e - katolik s. katolikk/en katran s. tjære/ei kaucija s. kausjon/en - položiti kauciju v. stille kausjon kauč s. sofa/en kavaljer s. gentlemann/en, pl. -menn [dsjentlman] kavez s. bur/et kazaljka s. viser/en, pl. -e kazati v. si, sa, sagt kazna s. straff/en - novčana kazna s. bot/en, pl. bøter kažnjiv adj. straffbar, -t, -e kažiprst s. pekefinger/en kecelja s. forkle/et kečap s. ketchup/en keks s. kjeks/en keleraba s. kålrabi/en kelner s. kelner/en kelj s. grønnkål/en kengur s. kenguru/en
324
325
klaustrofobičan
keramički adj. keramisk, -e - keramika s. keramikk/en kesa s. pose/en kesten s. kastanje/en keš s. kontant/en kič s. søppel/et kičma s. ryggrad/en - kičmena moždina s. ryggmarg/en - kičmeni stub s. ryggsøyle/en povreda kičme s. ryggskade/en kičmenjak s. virveldyr/et kidnaper s. kidnapper/en, pl. -e - kidnapovati v. kidnappe, -et kijati v. nyse, nøs/nyste, nyst - kijavica s. nys/en kikiriki s. peanøtt/en kila s. (hernija) brokk/en kilogram s. kilogram/met kilometar s. kilometer/en Kina s. Kina - kineski adj. kinesisk, -e - Kinez s. kineser/en, pl. -e kiosk s. kiosk/en kip s. statue/en Kipar s. Kypros - Kipranin s. kypriot/en kirija s. husleie/en kiselina s. syre/en - kiseo adj. sur, -t, -e kiseonik s. oksygen/et; surstoff/et kiša s. regn/et - kišovit adj. regnfull, -t, -e - padati kiša v. regne, -et kišobran s. paraply/en - rasklopiti kišobran v. slå opp paraplyen - zaklopiti kišobran v. slå sammen paraplyen kit s. hval/en kladionica s. kasino/et - kladiti se v. vedde, -et klanjati se v. bukke, -et klasa s. klasse/en klasičan adj. klassisk, -e klasifikacija s. klassifikasjon/en - klasifikovati v. klassifisere, -te klaustrofobičan adj. klaustrofobisk, -e - klaustrofobija s. klaustrofobi/en
klauzula klauzula s. klausul/en klavijatura s. klaviatur/en klavir s. piano/et klešta s. tang'en kleti v. forbanne, -et - kletva s. forbannelse/en kleveta s. bakvaskelse/en - klevetati v. bakvaske, -et klica s. spire/en - klijati s. (nicati) spire, -te klijent s. kunde/en klima s. klima'et klimaks s. klimaks/et klimatizovati v. klimatisere, -te - klima-uređaj s. klimanlegg/et klimnuti v. (glavom) nikke, -et klinički adj. klinisk, -e - klinika s. klinikk en klistir s. klyster/et kliše s. klisjé/en klitoris s. (anat.) klitoris/en klizač s. skoyteloper/en, pl. -e - klizaljka s. skoyte/en ići na klizanje v. gå på skøyter klizav adj. glatt, -e kliziti v. gli. gle, glidd klon s. klon/en - klonirati v. klone, -et - kloniranje s. kloning/en klonuti v. gi seg over, gav, gitt - klonuo adj. nedslått, -e klopka s. felle/en klovn s. klovn/en klozet s. (wc) do/en klub s. klubb/en klupa s. benk/en kljucati v. hakke, -et ključ s. nokkel/en, pl. -kler - ključaonica s. nøkkelhull/et ključati v. koke, -te ključna kost s. (anat.) kragebein/et ključni adj. avgjørende kljun s. nebb/et knjiga s. bok/ei, pl. bøker - knjižara s. bokhandel/en knjigovezac s. bokbinder/en, pl. -e
326
327
kolokvijum
knjigovodstvo s. bokføring/en - knjigovođa s. bokfører/en, pl. -e književnik s. forfatter/en, pl. -e književnost s. litteratur/en - lepa književnost s. skjønnlitteratur/en - stručna književnost s. faglitteratur/en ko adv. hvem koagulacija s. (med.) koagulasjon/en koalicija s. koalisjon/en kobasica s. pølse/ei kocka s. kloss/en kočiti v. bremse, -et - kočnica s. bremse/en - ručna kočnica s. håndbremse/en kod prep. (nekoga) hos kod s. kode/en - kodirati v. kode, -et kofa s. spann/et kofer s. koffert/en koji pron. hvilken/hvilket/hvilke koka kola s. cola'en kokoška s. høne/en koktel s. cocktail/en [kåkkteil] kolabirati v. kollabere, -te kolač s. kake/ei kolaps s. koliaps/en kolega s. kollegaen kolekcija s. samling/en - kolekcionar s. samler/en, pl. -e kolektiv s. kollektiv/et koleno s. kne/et, pl. knær - čašica kolena s. kneskål/en kolera s. kolera/en kolevka s. vugge/en koliba s. hytte/ei kolibakterija s. kolibakterie/en kolica s. (dečja) bamevogn/en - kolica s. (za rad) trillebår/en količina s. mengde/en koliko adv. hvor mange; hvor mye kolokvijum s. kollokvium/-iet, pl. -ier
kolona kolona s. rekke/en kolonija s. koloni/en kolosek s. spor/et kolovoz s. kjørebane/en koma s. koma/en komad s. stykke/et komadati v. slå i stykker, slo, slått komanda s. kommando/en komarac s. mygg/en kombi s. varebil/en kombinacija s. kombinasjon/en - kombinovati v. kombinere, -te komedija s. komedie/en komentar s. kommentar/en - komentator s. kommentator/en - komentarisati v. kommentere, -te komercijalan adj. kommersiell, -elt, -e komercijalizovati v. kommersialisere, -te komfor s. komfort/en - komforan adj. komfortabel, -t, -ble komičan adj. komisk, -e - komičar s. komiker/en, pl. -e komisija s. nemnd/a komitet s. komité/en komoda s. kommode/en komora s. kammer/et, pl. -mre kompakt disk s. kompaktplate/en; CD-plate kompanija s. bedrift/en komparacija s. gradbøyning/en; komparasjon/en komparirati v. gradbøye, -de; komparere, -te kompas s. kompass/et kompenzacija s. erstatning/en; kompensasjon/en kompenzovati v. erstatte, -et; kompensere, -te kompetencija s. kompetanse/en - kompetentan adj. kompetent, -e kompjuter s. datamaskin/en kompletan adj. komplett, -e komplikacija s. komplikasjon/en - komplikovan adj. komplisert, -e kompliment s. kompliment/en [kåmplimang]
328
329
konstitucija
komponenta s. komponent/en komponovati v. komponere, -te - kompozicija s. komposisjon/en - kompozitor s. komponist/en kompromis s. kompromiss/et komšija s. nabo/en - komšiluk s. nabolag/et komunalni troškovi s. offentlige utgifter komunicirati v. kommunisere, -te - komunikacija s. kommunikasjon/en komunista s. kommunist/en - komunistički adj. kommunistisk, -e - komunizam s. kommunisme en konac s. tråd/en konačno adv. endelig koncentracija s. konsentrasjon/en koncepcija s. (zamisao) opplegg/et. plan/en koncept s. konsept/et; utkast/et koncert s. konsert/en koncetrisan adj. konsentrert, -e - koncentrisati se v. konsentrere seg. -te kondenzacija s. kondens/en kondicija s. kondisjon/en kondom s. kondom/et kondukter s. konduktør/en konfekcija s. konfeksjon/en konferencija s. konferanse/en konfirmacija s. konfirmasjon/en - konfirmisati se v. konfirmere, -te konflikt s. konflikt/en kongres s. kongress/en konkretan adj. konkret, -e konkurencija s. konkurranse/en - konkurent s. konkurrent/en - konkurisati v. konkurrere, -te konobar s. servitør/en - konobarica s. serveringsdame/ei konstantan adj. konstant, -e; stadig, -e konstatacija s. konstatering/en konstitucija s. (građa tela) kroppsbygning/en konstitucija s. (osnivanje) konstitusjon/en konstituisati v. grunnlegge, -la, -lagt
konstruisati konstruisati v. konstruere, -te - konstrukcija s. konstruksjon/en - konstruktivan adj. konstruktiv, -t, -e konsultacije s. konsuitasjon/en - konsultant s. konsulent/en - konsultovati v. konsultere, -te kontakt s. kontakt/en - kontaktirati v. kontakte, -et kontaktna sočiva s. linser kontejner s. container/en, pl. -e [kånteiner] kontekst s. sammenheng/en kontinent s. kontinent/et - kontinentalan adj. kontinental, -t, -e kontinuiran adj. kontinuerlig, -e - kontinuitet s. kontinuiteten kontrabas s. kontrabass/en kontracepcija s. prevensjon/en - kontraceptivan adj. preventiv, -t, -e - kontraceptivna pilula s. prevensjonspille/en - kontraceptivno sredstvo s. prevensjonsmiddel/et, pl. -midler kontrast s. kontrast/en kontraverzan adj. kontroversiell, -elt, -e; omstridt, -e kontrola s. kontroll/en - kontrolisan adj. kontrollert, -e - kontrolisati v. kontrollere, -te - kontrolor s. kontrollør/en kontura s. kontur/en; omriss/et kontuzija s. kvestelse/en - kontuzovan adj. kvestet, -e konvencionalan adj. konvensjonell, -elt, -e konverzacija s. konversasjon/en; samtale/en konvulzija s. (med.) konvulsjon/en; krampetrekning/en konzerva s. hermetikkboks/en konzervativan adj. konservativ, -t, -e konzul s. konsul/en - konzulat s. konsulat/et konj s. hest/en konjak s. konjakk en kooperacija s. kooperasjon/en; samvirke/et koordinacija s. koordinasjon/en - koordinarati v. koordinere, -te kopati v. grave, -de kopča s. spenn/et
330
331 kopija s. gjenpart/en; kopi/en kopno s. fastland/et kopriva s. nesle/en koprivnjača s. (med.) elveblest/en kora s. bark/en koračati v. skritte, -et - korak s. skritt/et korektan adj. korrekt, -e koren s. rot/en, pl. rotter koreografija s. koreografi/en korespondencija s. korrespondanse en korisnik s. bruker/en, pl. -e- korist s. nytte/en koristan adj. nyttig, -e - koristiti v. bruke, -te - imati koristi v. ha nytte av - koristoljubiv adj. grådig, -e kornjača s. skillpadde/en koronarni adj. (med.) koronarkorov s. ugras/et korozija s. korrosjon/en korpa s. kurv/en korporacija s. korporasjon/en korumpiran adj. korrupt, -e - korupcija s. korrupsjon/en kos adj. skrå, -tt, -e kosa s. hår/et kosačica s. (za travu) grasklipper/en, pl. -e - kositi v. klippe, -et kositi se v. (protivrečiti) motsi, -sa, -sagt kosmonaut s. kosmonaut/en - kosmos s. kosmos/et koso adj. skjev, -t, -e kost s. ben/et; knokkel/en, pl. -kler - kostobolja s. gikt/en - koščat s. knoklete - koštano tkivo s. beinvev/et kostim s. kostyme/et kostur s. (skelet) skjelett/et košarka s. basketball/en košnica s. bikube/en koštati v. koste, -et košulja s. skjorte/en košuta s. hind/en kotao s. kjele/en - kotlarnica s. fyrrom/met
kotao
kotlina kotlina s. dal/en kotrljati v. rulle, -et kovač s. smed/en kovanica s. nyord/et kovčeg s. kiste/en koverat s. konvolutt/en kovrdžav adj. krøllet, -e koza s. geit/en kozmetičar s. kosmetiker/en, pl. -e - kozmetika s. kosmetikk/en koža s. (anal.) hud/en kraba s. krabbe/en krađa s. tyveri/et - krasti v. stjele, stjal, stjålet kragna s. krage/en kraj s. slutt/en - krajem adv. i slutten av - krajnji adj. ytterst, -e - krajnost s. ytterlighet/en krajnici s. (anat.) mandler kralj s. konge/en - kraljevina s. kongedomme/et kraljevski par s. kongepar/et - kraljica s. dronning/ei krastavac s. agurk/en kratak adj. kort, -e kratkodnevica s. vintersolverv/et kratkoročan adj. kortfristet, -e kratkotrajan adj. kortvarig, -e kratkovid adj. nærsynt, -e krava s. ku/ei kravata s. slips/et krcat adj. stappfull, -t, -e krčati v. surre, -et kreativan adj. kreativ, -t, -e - kreativnost s. kreativitet/en kreč s. kalk/en - krečiti v. kalke, -et - krečnjak s. kalkstein/en kredit s. kreditt/em krem s. (šlag) krem/en krema s. krem/en kremacija s. kremasjon/en - kremirati v. kremere, -te
332
333
krstarenje
kremen s. flint/en kretati se v. bevege seg, -et - kretanje s. bevegelse/en krevet s. seng/ei krhak adj. skjør, -t, -e krigla s. krus/et krijumčar s. smugler/en, pl. -e - krijumčariti v. smugle, -et krik s. skrik/et krilo s. vinge/en kriminal s. kriminalitet/en - kriminalac s. kriminell, -e; forbryter/en, pl. -e - kriminalistički roman s. kriminalroman/en kristal s. krystall/en - kristalno čist adj. krystallklar, -t, -e kriška s. skive/ei kriti v. (sakriti) gjemme, -te; skjule, -te kritičan adj. kritisk, -e - kritičar s. kritiker/en, pl. -e - kritika s. kritikk/en - kritikovati v. kritisere, -te kriv adj. skyldig, -e - krivica s. skyld/en - kriviti v. skylde, -te krivina s. sving/en krivokletstvo s. falsk forklaring; mened/en krivolov s. ulovlig jakt krivotvoriti v. forfalske, -et kriza s. krise/en krmenadla s. kotelett/en krofna s. bolle/en kroj s. snitt/et - krojač s. skredder/en, pl. -e krojačnica s. skredderi/et krokodil s. krokodille/en krompir s. potet/en krov s. tak/et kroz adv. gjennom krpa s. klut/en krpiti v. lappe, -et krst s. kors/et krsta s. (anat.) korsrygg/en krstarenje s. cruise/et [krus]
krstiti krstiti v. døpe, -te - krštenica s. fodselsattest/en krštenje s. dåp/en krtica s. moldvarp/en krug s. sirkel/en, pl. -kler kruna s. (novčana jedinica u Skandinaviji) krone/en kruna s. krone/en - krunisati v. krone, -et krupan adj. kraftig, -e kruška s. pære/ei krut adj. stiv, -t, -e kružan adj. sirkelrund, -t, -e - kružiti v. sirkle, -et kružni tok s. rundkjoring/en krv s. blod/et - analiza krvi s. blodprove/en - krvni pritisak s. blodtrykk/et - krvni sud s. blodkar/et krvarenje s. blødning/en - krvotok s. blodomløp/et krvoproliće s. biodbad/et krzno s. pels/en kub s. kubb/en kucati v. banke, -et kuća s. hus/et - kućni prag s. dørmatte/ei kuga s. pest/en kugla s. kule/en kuhinja s. kjøkken/et kuk s. (anat.) hofte/en kukavica s. feiging/en - kukavički adj. feig, -t, -e kukavičluk s. feighet en kukuruz s. mais/en kula s. tårn/en kulminacija s. kulminasjon/en - kulminirati v. kulminere, -te kult s. kult/en kultura s. kultur/en - kulturan adj. kulturell, -elt, -e kulturno-istorijski adj. kulturhistorisk, -e kulturno-politički adj. kulturpolitisk, -e kuljati v. strømme, -te; velle, -te kum s. (kršteni) fadder/en, pl. -e; (venčani) forlover/en, pl. -e kup s. cup/en [køpp]
334
335 k u p a c s. kjøper/en, pl. -e kupaće gaće s. badebukse/en - kupaći kostim s. badedrakt/en kupati se v. bade, -et kupatilo s. bad/et kupe s. kupé/en kupina s. bjørnebær/et kupola s. kuppel/en, pl. -pler kupon s. kupong/en kupoprodajni ugovor s. kjøpekontrakt/en kupovati v. kjøpe, -te - kupovina s. kjøp/et kupus s. kål/en Kuran s. koranen kurije oko s. (med.) liktom/en kurs s. (ekonomski) kurs/en - kurs s. (pravac) kurs/en - kurs s. (tečaj) kurst/et kursor s. markør/en kusur s. småpenger kutija s. boks/en kutlača s. øse/en kutnjak s. jeksel/en, pl. -sler kuvar s. kokk/en - kuvati v. koke, -te kvačilo s. kopling/en kvadrat s. kvadrat'et - kvadratan adj. kvadratisk, -e kvadratni metar s. kvadratmeter/et kvaka s. dørhåndtak/et kvaliflkovan adj. kvalifisert, -e - kvalifikovati se v. kvalifisere seg, -te kvalitet s. kvalitet/en - kvalitetan adj. av god kvalitet kvar s. skade/en kvart s. kvartal/et kvartal s. kvartel/et, pl. -tler kvasac s. gjær/en kvota s. kvote/en
kvota
labav
336
L labav adj. løs, -t, -e labilan adj. labil, -t, -e; ustabil, -t, -e laborant s. laborant/en - laboratorija s. laboratorium/-iet, pl. -ier labud s. svane/en lagan adj. (lak) lett, -e lagati v. lyve, løy, løyet lager s. lager/et, pl. -gre laik s. legmann/en, pl. -menn lajati v. bjeffe, -et lajsna s. list/en; listverk/et lak s. lakk/en - lakirati v. lakkere, -te lakat s. (anat.) albue/en laknuti v. lette, -et lako adv. lett lakomislen adj. uvøren, -t, -ne lakoveran adj. lettroende laksativ s. laksativ/en; avføringsmiddel/et laktacija s. (med.) laktasjon/en - laktoza s. laktose/en lala s. tulipan/en laminat s. laminat/et lampa s. lampe/ei lampion s. lykt/en lan s. lin/et lanac s. kjede/en - lančana reakcija s. kjedereaksjon/en lanceta s. lansett'en lapavica s. slaps/et Laponac s. same/en - laponski adj. samisk, -e lapsus s. lapsus/en laringitis s. (med.) strupehodebetennelse/en
337 laser s. laser/en laskanje s. smiger/en - laskati v. smigre, -et lasta s. svaie/en lastiš s. strikk/en latinica s. det latinske alfabetet Lav s. (horoskopski znak) løven lav s. løve/en lava s. lava/en lavabo s. vask/en lavanda s. lavendel/en, pl. -dler lavina s. Iavine/en lavirint s. labyrint/en lavor s. vaskevannsfat/et lazanja s. lasagne/en laž s. løgn/en - lažan adj. falsk, -t, -e - lažljiv adj. løgnaktig, -e - lažov s. løgner/en. pl. -e lebdeti v. sveve, -de lečenje s. behandling/en - lečiti v. behandle, -et; lege,-et leći v. legge seg, la, lagt led s. is/en - leden adj. isende - lednik s. isbrć/en - ledeno doba s. istid/en leđa s. (anal.) rygg/en legalan adj. legal, -t, -e - legalizovati v. legalisere, -te legenda s. legende/en - legendaran adj. legendarisk, -e legitimacija s. legitimasjon/en legitiman adj. legitim, -t, -e lek s. legemiddel/et, pl. -midler lekar s. lege/en lekcija s. leksjon/en, lekse/en lekovit adj. helbredende leksikon s. leksikon/et lektor s. lektor/en lemilica s. loddebolt/en - lemiti v. lodde, -et lenj adj. doven, -t, -ne lenjir s. linjal/en lep adj. pen, -t, -e; skjønn, skjønt, -e - lepota s. skjønnhet/en
lep
lepak s. lim/et - lepiti v. lime, -et lepršati v. flagre, -et leptir s. sommerfugl/en leptir mašna s. sløyfe/en lestvica s. (muzička) skala/en leš s. lik/et lešnik s. haselnott/en let s. fly/et - leteti v. fly, fløy, fløyet letak s. flyveblad/et letimice adj. rask, -t, -e letimičan adj. flyktig, -e letnjikovac s. sommerhus/et leto s. sommer/en, pl. -rer - letovanje s. sommerferie/en letvica s. håndlist/en; lekte/en leukemija s. (med.) leukemi/en leukociti s. (med.) hvite blodlegemer levak s. (posuđe) trakt/en levičar adj. venstreorientert, -e levo adv. venstre - levoruk adj. venstrehendt, -e lezbijski adj. lesbisk, -e ležaj s. sovesofa/en - ležati v. ligge, lå, ligget ležeran adj. bekvem, -t, -me libela s. vater/en liberalan adj. liberal, -t, -e lice s. ansikt/et; ijes/et licemer s. hykler/en - licemeran adj. hyklerisk, -e licemerje s. hykleri/et licenca s. lisens/en licitacija s. lisitasjon/en ličiti v. likne, -et lični adj. personlig, -e - lični broj s. personnummer/et ličnost s. personlighet/en lider s. leder/en, pl. -e lift s. heis/en liga s. liga/en lignja s. blekksprut/en lik s. skikkelse/en
339 liker s. likør/en likvidacija s. likvidasjon/en - likvidnost s. likviditet/en - likvidirati v. likvidere, -te lila adj. lilla lim s. blikk/et - limar s. blikkenslager/en, pl. -e limfa s. (anat.) Iymfe/en - limfni čvor s. lymfeknute/en - limfna žlezda s. lymfekjertel/en, pl. -tler limit s. grense/en - limitirati v. begrense, -et limun s. sitron/en - limunada s. limonade/en lingvista s. lingvist/en - lingvistika s. lingvistikk/en linija s. linje/en linoleum s. linoleum/en lipa s. lind/en lisica s. rev/en list s. (časopis; hartija) blad/et - listati v. bla, -dde lišće s. blad/et; løv/et lista s. liste/en listopadno drvo s. løvtre/et, pl. -trær lišaj s. lav/en A litar s. liter/en literatura s. litteratur/en livada s. eng/en lizati v. slikke, -et lobanja s. (anat.) skalle/en lobi s. lobby/en - lobista s. lobbyist/en logičan adj. logisk, -e - logika s. logikk/en logistika s. logistikk/en logoped s. logoped/en logor s. leir/en lojalan adj. lojal, -t, -e; trofast, -e lokacija s. lokalitet/en - lokalizovati v. lokalisere, -te lokal s. lokale/et lokalni adj. lokal, -t, -e lokna s. krølle/en lokomotiva s. lokomotiv/et lokvanj s. vannlilje/en lom s. rot/et
lom
lomiti lomiti v. brekke, brakk, brukket; knekke, knekte, knekt lomljiv adj. skjør, -t, -e lonac s. kjele/en lopata s. spade/en lopatica s. (anal.) skulderblad/et lopov s. tyv/en lopta s. ball/en los s. elg/en losos s. laks/en loš adj. dårlig, -e lov s. jakt/en - lovac s. jeger/en, pl. -e - loviti v. jakte, -et lozinka s. stikkord/et lubenica s. vannmelon/en lučenje s. utsondring/en - lučiti v. utsondre, -et lud adj. gal, -t, -e - ludilo s. galskap/en - ludost s. dumhet/en luk s. løk/en - beli luk s. hvitløk/en luka s. havn/en lukav adj. listig, -e - lukavstvo s. list/en luksuz s. luksus/en - luksuzan adj. luksuriøs, -t, -e lula s. pipe/en; snadde/en lumbago s. lumbago/en lumbalan adj. luniballupati v. banke, -et lupež s. (hulja) skurk/en luster s. lysekrone/en lutati v. vandre, -et lutka s. dukke/ei lutrija s. lotteri/et
340
mafija
341
LJ ljiljan s. lilje/en ljubak adj. kjælen, -t, -Ine ljubav s. kjærlighet/en ljubavnica s. elskerinne/ei - ljubavnik s. elsker/en ljubazan adj. vennlig, -e - ljubaznost s. vennlighet/en ljubičica s. fiol/en ljubimac s. yndling/en ljubitelj s. elsker/en ljubiti se v. kysse, -et ljubomora s. sjalusi/en - ljubomoran adj. sjalu ljudi s. mennesker - ljudski v. menneskelig, -e ljuljaška v. huske/en - ljuljati se v. huske, -et ljupkost s. sjarm/en Ijuštiti v. skrelle, -te ljut adj. sint, -e - ljutiti se v. være sint
mač s. sverd/et mače s. katteunge/en - mačka s. katt/en mačo s. macho/en [matsjå] maćeha s. stemor/ei, pl. -modre mada konj. selv om mafija s. mafia/en
magacin magacin s. lager/en, pl. -gre - magacioner s. lagerarbeider/en, pl. -e magarac s. esel/et, pl. -ler magičan adj. magisk, -e - magija s. magi/en magistar s. magister/en, pl. -e - magistarska teza s. magistergradsavhandl ing/en magla s. tåke/en - maglovit adj. tåkete magnet s. magnet/en magnetofon s. magnetofon/en mahati v. vinke, -et mahovina s. mose/en mahuna s. belg/en maj s. mai/en majica s. T-skjorte/en majka s. mor/ei, pl. mødre majmun s. ape/en majonez s. majones/en majstor s. mester/en, pl. -e - majstorija s. mesterskap/et mak s. valmue/en makaroni s. makaroni/en makaze s. saks/en Makedonac s. makedoner/en, pl. -e - Makedonija s. Makedonia - makedonski adj. makedonsk, -e maketa s. modell/en makrobiotički adj. makrobiotisk, -e - makrobiotika s. makrobiotikk/en maksimalan adj. maksimal, -t, -e malaksao adj. slapp, slapt, -e - osećati se malaksalo v. føle seg slapp malarija s. malaria/en malenkost s. bagatell/en maler s. uhell/et - malerozan adj. uheldig, -e mali adj. liten, lita, lite, pl. små maligni adj. ondartet, -e malina s. bringebær/et malo adv. litt - malo po malo adv. litt etter litt malobrojan adj. et lite antall
342
343 malodušan adj. feig, -t, -e; svak, -t, -e malograđanština s. småborgerlighet/en malokrvan adj. blodfattig, -e - malokrvnost s. blodmangel/en maloletnik s. mindreårig, -e malopre adv. for en stund siđen maloprodaja s. detaljhandel/en mama s. mamma/en mamac s. iokkedue/en - mamiti v. lokke, -et mamurluk s. bakrus/en - biti mamuran være i bakrus mana s. ulempe/en manastir s. kloster/et, pl. -stre mandarina s. mandarin/en mandat s. mandat/et maneken s. mannekeng/en manija s. mani/en manijak s. galning/en; manisk person manikir s. manikyr/en manipulacija s. manipulasjon/en - manipulis?ti v. manipulere, -te manir s. maner/en mantil s. frakk/en manuelni adj. manuell, -elt, -e manuskript s. manuskript/et manjak s. underskudd/et manjina s. minoritet/en marama s. skjerf/et marcipan s. marsipan/en margarin s. margarin/en margina s. margin/en - marginalan adj. marginal, -t, -e marinada s. marinade/en - marinirati v. marinere, -te marioneta s. marionett/en marka s. frimerke/et marketing s. markedsføring/en marljiv adj. (vredan) arbeidsom, -t, -me; flittig, -e Mars s. Mars marš s. marsj/en - marširati v. marsjere, -te
marš
mart mart s. mars/en masa s. masse/en masakr s. massakre/en - masakrirati v. massakrere, -et masaža s. massasje/en - maser s. massør/en - masirati v. massere, -te masivan adj. massiv, -t, -e maska s. maske/en - maskenbal s. maskerade/en s. maskirati se v. maskere, -te maslačak s. løvetann/en, pl. -tenner maslinka s. oliven/en masmediji s. massemedia masnoća s. fett/et - mastan adj. fet, -e - masna hrana s. fet mat masovan adj. massiv, -t, -e; omfattende mastilo s. blekk/et mastitis s. (med.) mastitt/en masturbacija s. masturbasjon/en mašina s. maskin/en mašinski inženjer s. maskiningeniør/en mašna s. sløyfe/en mašta s. fantasi/en - maštati v. fantasere, -te; drømme, -te - maštovit adj. fantasifull, -t, -e matematičar s. matematiker/en, pl. -e - matematika s. matematikk/en materica s. (anal.) livmor/ei - grlić materice s. livmorhals/en - otvor materice s. livmormunn/en materija s. stoff/et materijal s. tøy/et materijalan adj. materiell, -elt, -e matičar s. dommer/en, pl. -e; sorenskriver/en, pl. -e matrica s. støpeform/en maturant s. russ/en mazati v. smøre, smurte, smurt maziti v. stryke, strøk, strøket meč s. kamp/en mećava s. snøstorm/en med s. honning/en
344
345
merdevine
medicina s. medisin - medicinski adj. medisinsk, -e Mediteran s. Middelhavet medved s. bjøm/en međudržavni adj. mellomstatlig, -e međugradski adj. mellombys međunarodan adj. internasjonal, -t, -e međusoban adj. gjensidig, -e međutim adv. imidlertid međuvreme s. mellomtid/en - u međuvremenu adv. imens; i mellomtiden mehanika s. mekanikk'en - mehaničar s. mekaniker/en, pl. -e - mehanički adj. mekanisk, -e mehur s. blære/en mek adj. myk, -t, -e melanholičan adj. melankolsk, -e - melanholija s. melankoli/en melem s. balsam/en melodičan adj. melodisk, -e - melodija s. melodi/en membrana s. hinne/en memoari s. memoarer memorandum s. memorandum/et memorija s. (pamćenje) hukommelse/en menadžer s. manager/en meniskus s. (anat.) menisk/en menopauza s. menopause/en menstruacija s. menstruasjon/en menta s. (metvica, nana) mynte/en mentol s. mentol/en mentor s. mentor/en menjač s. gir/et menjačnica s. vekslekontor/et menjati v. forandre, -et; skifte, -et; veksle, -et mera s. mål/et - meriti v. måle, -te - merljiv adj. målbar, -t, -e merač s. (za pritisak) blodmåler/en, pl. -e; (nivo šećera u krvi) sukkermåler/en merdevine s. stige/en
merilo merilo s. mål/et mermer s. marmor/en merodavan adj. kompetent, -e mesec s. (na nebu) måne/en mesec s. måned/en - mesečna karta s. månedskort/et mesiti v. bake, -te meso s. kjøtt/et mesto s. sted/et mešati v. blande, -et - mešavina s. blanding/en meta s. skyteskive/en metabolizam s. metabolisme/en metak s. kule/en metal s. metall/et - metalan adj. metallisk, -e metar s. meter/en metastaza s. metastase/en metež s. virvar/et metla s. kost en metoda s. metode/en - metodika s. metodikk/en metodologija s. metodologi/en metro s. t-bane/en metropola s. storby/en mezimac s. kjæledegge/en mi pron. vi migavac s. blinklys/et migracija s. migrasjon/en migrena s. migrene/en mikrobiologija s. mikrobiologi/en mikrofon s. mikrofon/en mikroorganizam s. mikroorganisme/en mikroskop s. mikroskop/et mikrotalasna pećnica s. mikrobølgeovn/en mikser s. mikser/en milicija s. politi/et - milicioner s. politimann/en, -menn milijarda s. milliard/en milimetar s. millimeter/en milion s. million/en milosrdan adj. barmhjertig, -e - milosrđe s. barmhjertighet/en
346
347
miteser
milost s. nåde/en milostinja s. almisse/en milovati v. stryke, strok. stroket milja s. mil/en miljenik s. yndling/en mimika s. mimikk/en mimoići v. gå forbi, gikk. gått; kjore forbi, -te mina s. mine/en minaret s. minaret/en minđuša s. oredobbe/en mineral s. mineral/et - mineralna voda s. mineralvann/et minimalan adj. minimal, -t, -e minirati v. sprenge, -te ministar s. minister/en, pl. -stre - ministarstvo s. departement/et [departemang] minus s. minus/et minut s. minutt/et miokard s. myokard/et - miokarditis s. myokarditt/et miom s. (med.) myom/en mir s. fred/en - miran adj. fredelig, -e - mirovni ugovor s. fredsavtale/en - miroljubiv adj. fredelig, -e miris s. duft/en - mirisati v. dufte, -et miriti v. forsone, -et mirodija s. dill/en mirovanje s. hvile/en - mirovati v. hvile, -te misao s. tanke/en - misliti v. tenke, -te misija s. misjon/en mislilac s. tenker/en, pl. -e misterija s. mysterium/iet, pl. -iermističan adj. mystisk, -e miš s. mus/en mišić s. muskel/en, pl. -kler - mišićno tkivo s. muskelvev/et mišljenje s. mening/en - po mom mišljenju adv. etter min mening mit s. myte/en - mitologija s. mytologi/en miteser s. hudorm/en
miting miting s. stevne/et mito s. bestikkelse/en mlad adj. ung, -t, -e - mladost s. ungdom/men mladolik adj. ungdommelig, -e mlada s. brud/ei - mladenci s. brudepar/et mladoženja s. brudgom/men mladež s. føflekk/en mladić s. (momak) gutt/en; kar/en mladunče s. dyreunge/en mlak adj. lunken, -t, -kne mlaz s. sprut en mlečna žlezda s. brystkjertel/en, pl. -tler mlečni proizvodi s. meieriprodukter mlečni zub s. melketann/en, pl. -tenner mleko s. melk/en - mlekara s. meieri/et mleveno meso s. kjøttdeig/en mlin s. mølle/en mlitav adj. slapp, slapt, -e mnogi adj. mange mnogobrojan adj. tallrik, -t, -e mnoštvo s. mengde/en množina s. flertall/et množiti v. gange, -et, -et - tablica množenja s. gangetabell/en močvara s. myr/ei moć s. makt/en - moćan adj. mektig, -e moći v. kunne, kunne, kunnet moćnik s. makthaver/en, pl. -e moda s. mote/en - moderan adj. modeme modernizovati v. modemisere, -te model s. modell/en modem s. modem/et modifikovati v. modifisere, -te modrica s. blått merke moguć adj. mulig, -e - mogućnost s. mulighet/en moj pron. min, mi, mitt, mine mokar adj. våt, -t, -e
348
349
moždina
mokraća s. urin/en - mokraćna bešika s. urinblære/en - mokraćni kanal s. urinvei/en - mokriti v. urinere, -te - infekcija mokraćnih puteva s. urinveisinfeksjon/en - uzorak mokraće s. urinprøve/en molba s. søknad/en molekul s. molekyl/et moliti v. anmode, -et - moliti se v. (religijski) be, bad, bedt- molitva s. anmodning/en; (religisjki) bønn/en momak s. gutt/en; kar/en moment s. øyeblikk/et - momentalan adj. øyeblikkelig, -e moneta s. mynt/en mongoloid s. mongoloid monitor s. (kompjuterski) dataskjerm/en monolog s. monolog/en monopol s. monopol/et monoton adj. monoton, -t, -e- monotonija s. monotoni/en montaža s. montasje/en - monter s. montør/en montirati v. montere, -te mora s. (noćna mora) mareritt/et moral s. moral/en - moralan adj. moralsk, -e J morati v. måtte, måtte, måttet morbile s. meslinger more s. hav/et; sjø/en morfijum s. morfin/en mornar s. sjømann/en, pl. -menn most s. bro/en mošnica s. (anat.) pung/en motiv s. motiv/et - motivacija s. motivasjon/en motivisati v. motivere, -te moto s. motto/et motocikl s. motorsykkel/en motor s. motor/en motorika s. motorikk/en mozak s. hjeme/en - moždano krvarenje s. hjerneblødning/en - moždani udar s. hjemeslag/et možda adv. kanskje moždina s. (kičmena) ryggmarg/en
mračan mračan adj. mørk, -t, -e - mrak s. mørke/et mrav s. maur/en mraz s. frost/en mreža s. nett/et mrežnica s. (anat.) netthinne/en mrlja s. flekk/en mrmljati v. mumle, -et mršav adj. tynn, tynt, -e; mager, -t, magre - mršaviti v. slanke seg, -et mrtav adj. død, -t, -e - mrtvačnica s. likhus/et mrva s. smule/en - mrviti v. smule, -et mrzeti v. hate, -et - mržnja s. hat/et mrzovoljan adj. gretten, -t, -tne mucanje s. stamming/en - mucati v. stamme, -et mučiti se v. anstrenge seg, -tet; slite, slet, slitt mučnina s. kvalme/en - koji oseća mučninu adj. kvalm, -t, -e - Muka mi je. Jeg føler meg kvalm, mudar adj. klok, -t, -e - mudrost s. klokskap/et mukotrpan adj. hard, -t, -e; tung, -t, -e multietnički adj. fleretnisk, -e multikulturalan adj. flerkulturell, -elt, -e mulj s. silt/en municija s. ammunisjon en munja s. lyn/et muskulatura s. muskulatur/en musliman s. muslim/en - muslimanski adj. muslimsk, -e mustra s. mønster/et, pl. -tre muškarac s: mann/en, pl. menn - muški adj. mannlig,-e mušterija s. kunde/en mutacija s. mutasjon/en - mutirati v. mutere, -te mutiti v. vispe, -et muva s. flue/en muzej s. museum/et, pl. -er muzičar s. musiker/en, pl. -e - muzika s. musikk/en muzikalan adj. musikalsk, -e muž s. mann/en, pl. menn - muževan adj. mandig, -e
350
351
nadražaj
N na prep. på nabaviti v. skaffe, -et nabor s. rynke/en nabosti se v. stikke seg, stakk, stukket nabrojati v. telle, -te nacija s. nasjon/en - nacionalan adj. nasjonal, -t, -e nacionalista s. nasjonalist'en - nacionalizam s. nasjonalisme/en - nacionalnost s. nasjonalitet/en dan nacionalnosti s. nasjonaldag en nacrt s. utkast/et nacrtati v. tegne, -et načelo s. grunnsetning/en; prinsipp/et način s. måte/en - na ovaj način på denne måten načitan adj. belest, -e naći v. finne, fant, funnet nada s. håp/et - nadati se v. håpe, -te nadbubrežna žlezda s. (anat.) binyre/en nadgledati v. overvåke, -te nadimak s. oppnavn/et nadimanje s. oppblåsthet/en nadimati se v. blåse opp, -te nadlaktica s. (anat.) overarm/en nadležan adj. autorisert, -e - nadležnost s. instans/en; kompetanse/en nadmen adj. (ohol) selvgod, -t, -e nadmetanje s. konkurranse'en nadmoć s. overmakt/en - nadmoćan adj. overmektig, -e nadmudriti v. lure, -te; overliste, -et nadoknada s. erstatning/en - nadoknaditi v. erstatte, -et, nadražaj s. irritasjon/en - nadražiti v. irritere, -te
nadređen nadređen adj. overordnet, -e nadrilekar s. kvakksalver/en, pl. -e nadstrešnica s. leskur/et naduven adj. hoven, -t, -ne - naduti se v. hovne, -et nadzirati v. overvåke, -te nadzor s. tilsyn/et nafta s. olje/en - naftna kompanija s. oljeselskap et nagađati v. gjette, -et; tippe, -et nagao adj. forhastet, -e nagaziti v. tråkke, -et nagib s. helling/en; skråning/en naginjati v. skråne, -et naglas adj. høy, -t, -e naglasak s. trykk/et - naglasiti v. trykke, -te naglo adv. plutselig nagluv adj. tungehørt, -e nagodba s. avtale/en; overenskomst/en nagomilati v. akkumulere, -te; samle, -et nagon s. instinkt/et - nagonski adj. instinktivt, -e nagore adv. oppover nagovestiti v. antyde, -et - nagoveštaj s. antydning/en nagovoriti v. overtale, -te nagrada s. premie/en - nagraditi v. belønne, -et nagrizati v. etse, -et naime adv. nemlig naivan adj. naiv, -t, -e naizmeničan adj. vekslende najam s. leie/en - u najam adv. til leie najava s. kunngjøring/en; meddelelse/en - najaviti v. meddele, -te naježiti se v. få gåsehud, fikk, fått najlon s. nylon/et najpre adv. først og fremst najveći deo s. (većina) mestepart/en najzad adv. endelig nakit s. smykker naklon s. bukk/et - nakloniti se v. bukke, -et
352
353 naklonost s. velvilje/en naknadno adv. i tillegg; seinere nalagati s. tilsi, -sa, -sagt nalaz s. (nalazište) funn/et nalepnica s. klistremerke/et naličje s. bakside/en nalog s. oppdrag/et namaz s. (što ide na sendvič) pålegg/et namazati v. smøre, -te nameniti v. vie, -et namera s. hensikt/en - nameravati v. ha til hensikt namerno adv. med hensikt; med vilje nameštaj s. møbler nameštaljka s. bedrageri/et; svindel/en nametljiv adj. påtrengende nametnuti v. pålegge, -la, -lagt namignuti v. blunke, -et namirnice s. råvarer namrgođen adj. dyster, -t, -tre namučiti se v. slite seg ut, slet, slitt nanovo adv. igjen naoblačiti se v. bli mørkere naočare s. briller naokolo adv. rundt omkring naopako adv. omvendt naoružan adj. væpnet, -e napad s. angrep/et - napadač s. angriper/en. pl. -e napadati v. angripe, -grep, -grepet napadan adj. (uočljiv) påfallende napamet adv. utenat - učiti napamet v. lære utenat napet adj. anspent, -e - napetost s. spenning/en napeti v. anspenne, -te napisati v. skrive, skrev, skrevet napismeno adj. skriftlig, -e napiti se v. drikke seg full, drakk, drukket naplatiti v. ta seg betalt for, tok, tatt napojnica s. tips/et
napojnica
napokon napokon adv. endelig napolju adv. ute napomena s. bemerkning/en - napomenuti v. bemerke, -et napon s. spennkraft/en napor s. anstrengelse/en - naporan adj. anstrengende - naprezati se v. anstrenge seg, -te; slite, slet, slitt naposletku adv. til slutt napraviti v. lage, -et napred adv. foran napredak s. framgang/en - napredan adj. avansert, -e napredovati v. ha framgang naprosto adv. rett og slett naprotiv adv. motsatt napuniti v. fylle opp, -te napustiti v. forlate, forlot, forlatt - napušten adj. forlatt, -e narandžast adj. oransje narav s. temperament/et naravno adv. selvfølgelig narcis s. påskelilje/en naredba s. ordre/en - narediti v. beordre, -et narkoman s. narkoman/en - narkotici s. narkotika naročit adj. spesiell, -elt, -e - naročito adv. særlig narod s. folk/et - narodna skupština s. folkeforsamling/en naručiti v. bestille, -te - narudžbina s. bestilling/en naručje s. favn/en narukvica s. armbånd/en narušavati v. forstyrre, -et nasamariti v. jukse, -et nasamo adv. ansikt til ansikt naseljavati se v. bosette seg, -satte, -satt naselje s. bebyggelse/en; boligområde/et - naseljen adj. bebodd, -e nasilan adj. voldsom, -t, -me - nasilje s. vold/en nasip s. dike/et naslagati v. stable, -et nasledan adj. arvelig, -e - naslediti v. arve, -et naslednik s. arving/en - nasleden adj. arvet, -e
354
355 naslikati v. male, -te naslon s. lene/et - nasloniti se v. lene, -te naslov s. tittel/en naslutiti v. forutse, -så, -sett nasmejan adj. smilende - nasmešiti se v. smile, -te nasred adv. midt i nasrtljiv adj. innpåsliten, -t, -tne; påtrengende nastaniti se v. bosette seg, -satte, -satt; slå seg ned, slo, slått nastati v. oppstå, -stod, -stått nastava s. undervisning/en - nastavnik s. lærer/en, pl. -e nastavni materijal s. undervisningsmateriell/et nastavak s. fortsettelse/en nastaviti v. fortsette, -satte, -satt nastojanje s. anstrengelse/en nastojati v. bestrebe seg, -et nastradati v. (poginuti) omkomme, -kom, -kommet nastran adj. rar, -t, -e nastup s. opptreden/en - nastupiti v. opptre, -trådte, -trådt nastupajući adj. forestående nasukati v. strande, -et nasumice adv. på måfl nasuprot adv. motsatt naš pron. vår, vårt, våre našaliti se v. spøke, -te naškoditi v. skade, -et našminkati v. sminke, -et natalitet s. natalitet/en natečen adj. hoven, -t, -ne naterati v. tvinge, tvang, tvunget natpis s. overskrift/en natprirodan adj. overnaturlig, -e natprosečan adj. over gjennomsnittet naturalizovati v. naturalisere, -te naučiti v. lære, -te nauditi v. skade, -et nauka s. vitenskap/en - naučni adj. vitenskapelig, -e naučnik s. vitenskapsmann/en, pl. -menn
nauka
naumiti naumiti v. mene, -te; tenke, -te navići se v. venne seg, -te - navika s. vane/en - biti naviknut v. være vant til navijač s. supporter/en, pl. -e - navijati v. heie. -et navirati v. strømme over, -te navoditi v. anføre, -te; angi, -gav, -gitt - navodnik s. anførselstegn/et - navodno adv. angivelig navodnjavanje s. overrisling/en - navodnjavati v. overrisle, -et navratiti v. stikke innom, stakk, stukket nazad adv. tilbake - nazadovanje s. tilbakegang/en nazdraviti v. skåle, -te nazdravlje! int. prosit! naziv s. betegneise/en - nazivati v. betegne, -et naznačiti v. benevne, -et naznaka s. merke/et; tegn/et nažalost adv. dessverre ne adv. nei neadekvatan adj. inadekvat, -e neaktivan adj. inaktiv, -t, -e - neaktivnost s. inaktivitet/en nebitan adj. (nevažan) uviktig, -e nebo s. himmel/en nebriga s. uaktsomhet/en nečastan adj. uærlig, -e nećak s. nevø/en - nećaka s. niese/ei nedavno adv. nylig nedelja s. søndag/en nedelja s. (sedmica) uke/ei - nedeljni adj ukentlig, -e nedeljnik s. ukeblad/et nedisciplina s. mangel på disiplin - nedisciplinovan adj. udisiplinert, -e nedoličan adj. upassende; utilbørlig, -e nedopustiv adj. ikke tillatt; forbudt, -e nedorastao adj. umoden, -t, -dne nedosledan adj. selvmotsigende nedostajati v. (čeznuli) savne, -et - nedostajati v. (nemali) mangle, -et - nedostatak s. mangel/en, pl. -gler
356
357
nekomforan
nedostižan adj. utilgjengelig, -e nedostojan adj. uverdig, -e nedostupan adj. utilnærmelig, -e nedoumica s. tvil/en nedovoljan adj. utistrekkelig, -e nedozvoljen adj. forbudt, -e nedužan adj. uskyldig, -e nedvosmislen adj. entydig, -e neformalan adj. uformell, -elt, -e nega s. pleie/en; stell/et - negovati v. stelle, -te negacija s. negasjon/en - negativan adj. negativ, -t, -e negde adv. et eller annet sted negirati v. benekte, -et nego adv. enn negostoljubiv adj. ugjestfri, -tt, -e nehigijenski adj. uhygiensk, -e nehotice adj. ubevisst, -e nehuman adj. (neljudski) umenneskelig, -e neiskorišćen adj. ubrukelig, -e neiskren adj. uærlig, -e ' neiskusan adj. uerfaren, -t, uerfarne neispravan adj. uriktig, -e neistražen adj. ikke utforsket neizbežan adj. uavvendelig, -e neizdrživ adj. utålelig, -e neizlečiv adj. uhelbredelig, -e neizostavan adj. nødvendig, -e neizrečen adj. usagt, -e neizvesnost s. usikkerhet/en neizvestan adj. usikker, -t, -kre nejasan adj. uklar, -t, -e - nejasnoća s. uklarhet/en nejednak adj. ulik, -t, -e - nejednakost s. ulikhet/en nejestiv adj. uspiselig, -e neka adv. la det være nekada adv. en gang- nekadašnji adj. tidligere neki/neka/neko pron. noen nekomforan adj. ukomfortabel, -t, -ble
nekompetentan nekompetentan adj. ufaglært, -e; ukyndig, -e nekomunikativan adj. umeddelsom, -t, -me nekontrolisan adj. ukontrollert, -e nekorektan adj. ukorrekt, -e nekoristan adj. unyttig, -e nekretnina s. fast eiendom nekulturan adj. uoppdragen, -t, -gne nekvalitetan adj. av dårlig kvalitet nelagoda s. ubehagelighet/en; uhygge/en - nelagodan adj. uhyggelig, -e nelegalan adj. illegal, -t, -e nelojalan adj. illojal, -t, -e neljubazan adj. uvennlig, -e - neljubaznost s. uvennlighet/en nem adj. stum, -t, -me Nemac s. tysker/en, pl. -e - Nemačka s. Tyskland nemački adj. tysk, -e nemar s. uaktsomhet/en - nemaran adj. uaktsom, -t, -me nemaština s. fattigdom/men; nød/en nemilosrdan adj. hjerteløs, -t, -e; ublid, -t, -e nemilost s. unåde/en neminovan adj. uunngåelig, -e nemir s. uro/en - nemiran adj. urolig, -e nemoć s. svakhet/en - nemoćan adj. svak, -t, -e nemoguć adj. umulig, -e - nemogućnost s. umulighet/en nemoral s. umoral/en - nemoralan adj. umoralsk, -e nemotivisan adj. umotivert, -e nenadležan adj. uatorisert, -e nenadmašiv adj. makeløs, -t, -e nenadoknadiv adj. ubotelig, -e nenajavljen adj. uanmeldt, -e nenaklonost s. ubehag et nenaseljen adj. ubebodd, -e nenormalan adj. unormal, -t, -e neobavešten adj. utilstrekkelig informert neobavezan adj. frivillig, -e; ikke obligatorisk neobičan adj. uvanlig, -e
358
359 neobrazovan adj. ulært, -e; uskolert, -e neočekivan adj. uventet, -e neočešljan adj. ustelt, -e neočišćen adj. urenset, -e neodgovarajući adj. upassende neodgovoran adj. uansvarlig, -e neodložan adj. presserende neodlučan adj. ubesluttsom, -t, -me - neodlučnost s. ubesluttsomhet/en neodobravati v. mislike, -te neodoljiv adj. uimotståelig, -e neodređen adj. ubestemt, -e neodrživ adj. uholdbar, -t, -e neodvojiv adj. uatskilt, -e neograničen adj. ubegrenset, -e neophodan adj. nødvendig, -e neopravdan adj. uberettiget. -, -e neoprezan adj. uforsiktig, -e - neopreznost s. uforsiktighet/en neorganski adj. uorganisk, -e ' neosetljiv adj. ufølsom, -t, -me neoštećen adj. uskadd, -e neotporan adj. som ikke gjør motstand neozbiljan adj. ualvorlig, -e neoženjen/neudata adj. ugift, -e neparan adj. odde nepažljiv adj. uoppmerksom, -t, -me - nepažnja s. uoppmerksomhet/en nepce s. gane/en nepismen s. analfabet/en neplaćen adj. ubetalt, -e neplanski adj. ikke planlagt neplodan adj. ufruktbar, -t, -e nepobediv adj. ubeseiret, -e nepodesan adj. uegnet, -e nepogodan adj. ubekvem, -t, -e nepokretan adj. (nepomičan) ubevegelig, -e
nepokretan
nepopularan nepopularan adj. upopulær, -t, -e nepopustljiv adj. ubønnhørlig, -e neposlušan adj. ulydig, -e neposredan adj. direkte nepošten adj. uærlig, -e - nepoštenje s. uærlighet/en nepoštovanje s. uærbødighet/en; manglende respekt nepotpun adj. ufullstendig, -e nepotreban adj. unødvendig, -e nepouzdan adj. upålitelig, -e nepoverenje s. mistillit/en - nepoverljiv adj. mistroisk, -e nepovoljan adj. ugunstig, -e nepovratan adj. irreversibel, -t, -ble nepovredivost s. (nenarušivost) ukrenkelighet/en nepoznat adj. ukjent, -e nepozvan adj. ubedt, -e nepoželjan adj. uønsket, -e nepraktičan adj. upraktisk, -e nepravda s. urettferdighet/en - nepravedan adj. urettferdig, -e nepravilan adj. uregelmessig, -e - nepravilnost s. uregelmessighet/en neprecizan adj. upresis, -t, -e neprekidno adv. stadig neprestan adj. uavbrutt, -e neprihvatljiv adj. uakseptabel, -t, -ble neprijatan adj. ubehagelig, -e - neprijatnost s. ubehagelighet/en neprijatelj s. flende/en - neprijateljstvo s. fiendskap/et neprikladan adj. uegnet, -e neprikriven adj. (neskriven) åpenlys, -t, -e neprilika s. problem/et; vanskelighet/en neprimetan adj. umerkelig, -e nepripremljen adj. uforberedt, -e nepristojan adj. uhøflig, -e nepristrasan adj. fordomsfri, -tt, -e; uhildet, -e nepristupačan adj. utilgjengelig, -e neprocenjiv adj. uvurderlig, -e
360
361
nesnosan
neproduktivan adj. uproduktiv, -t, -e nepromenjen adj. uforandret, -e nepromišljen adj. (nesmotrenj ubetenksom, -t, -me nepromišljenost s. ubetenksomhet/en nepromočiv adj. ugjennomtrengelig, -e; vanntett, -e nepropisan adj. ulovlig, -e nepušač s. ikke-røyker/en, pl. -e nerad s. lediggang/en - neradnik s. lediggjenger/en, pl. -e neraspoložen adj. i dårlig humor nerastopiv adj. (nerastvorljiv) uløselig, -e neravnina s. humper/en neravnopravan adj. ulik, -t, -e - neravnopravnost s. ulikhet/en nerazdvojan adj. uatskillelig, -e nerazgovetan adj. utydelig, -e nerazuman adj. uforstandig, -e nerazumljiv adj. uforståelig, -e nerazvijen adj. uutviklet, -e - zemlja u razvoju s. u-land/et nered s. rot/et > neredovan adj. uregelmessig, -e nerv s. (anat.) nerve/en - nervni sistem s. nervesystem/et nervirati v. gå på nervene nervoza s. nervositet/en - nervozan adj. nervøs, -t, -e nesaglasan adj. uenig, -e nesanica s. søvnløshet/en nesavladiv adj. uovervinnelig, -e nesebičan adj. uegennyttig, -e neseser s. toalettveske/en neshvatljiv adj. ubegripelig, -e nesiguran adj. usikker, -t, -kre - nesigurnost s. usikkerhet/en nesimpatičan adj. usympatisk, -e nesklad s. disharmoni/en neskladan adj. disharmonisk, -e neslaganje s. (nesloga) uenighet/en nesnosan adj. uutholdelig, -e
nesocijalan nesocijalan adj. usosial, -t, -e nesposoban adj. udugelig, -e; udyktig, -e nespretan adj. klosset, -e nesrazmer s. misforhold/et nesreća s. ulykke/en - nesrećan adj. ulykkelig, -e nestabilan adj. ustabil, -t, -e- nestabilnost s. ustabilitet/en nestalan adj. flyktig, -e; ustadig, -e nestanak s. forsvinning/en nestašan adj. leken, -t, -kne nestašica s. mangel/en, pl. -gler nestati v. forsvinne, -svant, -svunnet nestrpljenje s. utålmodighet/en - nestrpljiv adj. utålmodig, -e nestručan adj. ukvalifisert, -e nesuglasica s. strid/en; uenighet/en nesvest s. besvimmelse/en nesvestan adj. ubevisst, -e neškodljiv adj. uskadelig, -e nešto pron. noe netačan adj. upressis, -t, -e netaknut adj. uberort, -e netaktičan adj. taktløs, -t, -e netalentovan adj. ubegavet, -e neto s. netto/et netolerantan adj. (netrpeljiv) intolerant, -e neučtiv adj. uhøflig, -e - neučtivost s. uhoflighet/en neudoban adj. ukomfortabel, -t, -ble neumeren adj. (nezasitan) umettelig, -e neuobičajen adj. uvanlig, -e neupadljiv adj. ikke iøyenfallende neupotrebljiv adj. ubrukelig, -e neupućen adj. uvitende neuračunljiv adj. sinnslidende; sinnsyk, -t, -e neuralgija s. (med.) neuralgi/en; nervesmerter neurastenija s. (med.) neurasteni/en; nervesvekkelse/en neuravnotežen adj. ubalansert, -e neuredan adj. rotete
362
363
neznalica
neurohirurg s. nevrokirurg/en - neurohirurgija s. nevrokirurgi/en neurolog s. nevrolog/en - neurologija s. nevrologi/en neurotičan adj. neurotisk, -e neuroza s. neurose/en neuspeh s. fiasko/en - neuspešan adj. mislykket, -e neustrašiv adj. fryktløs, -t, -e neutešan adj. utrøstelig, -e neutralan adj. nøytral, -t, -e - neutralnost s. nøytralitet/en neuverljiv adj. ikke overbevisende neuviđavan adj. ubetenksom, -t, -me nevaspitan adj. udannet, -e neven s. ringblomst/en nevenčan adj. ugift, -e neveran adj. utro - neverstvo s. utroskap/en neverica s. vantro/en neverovatan adj. utrolig, -e nevesta s. brud/en nevidljiv adj. usynlig, -e . nevin adj. uskyldig, -e - nevinost s. uskyld/efi nevladina organizacija s. ikkestatlig organisasjon nevolja s. nød/en nevreme s. uvær/et nezaboravan adj. uforglemmelig, -e nezadovoljan adj. misfornøyd, -e - nezadovoljstvo s. misfomøyelse/en nezagađen adj. ikke forurenset nezahvalan adj. utakknemlig, -e nezainteresovan adj. uinteressert, -e nezakonit adj. ulovlig, -e nezaposlen adj. arbeidsledig, -e - nezaposlenost s. arbeidsledighet/en nezaštićen adj. ubeskyttet, -e nezavisan adj. selvstendig, -e - nezavisnost s. selvstendighet/en nezgoda s. ulykke/en neznalica s. uvitende - neznanje s. uvitenhet/en
neznanac neznanac s. fremmed nezreo adj. umoden, -t, -dne nežan adj. om, -t, -me - nežnost omhet/en s. ni... ni konj. verken ... eller nigde adv. ingen steder nijansa s. nyanse/en [nyangse] nikada adv. aldri niko pron. (nijedan) ingen nipošto adv. ikke i det hele tatt; overhodet ikke ništa adv. ingenting nivo s. nivå/et niz s. (red, kolona) rekke/en nizak adj. lav, -t, -e nizbrdica s. nedoverbakke/en nizija s. lavland et nizvodno adv. med strommen; nedover elven Nobelova nagrada s. nobelpris/en - nobelovac s. nobelpristaker en. pl. -e noć s. natt/ei, pl. netter - noćas adv. i natt - noćiti v. overnatte, -et - noću adv. om natta noga s. (anai.) bein/et - prelom noge s. beinbrudd/et nogavica s. bukseben/et noj s. struts/en nokat s. negl/en - lak za nokte s. neglelakk/en nominovati v. nominere, -te; peke ut, -te non stop adv. bestandig; hele tiden Nordijac s. nordbo/en - nordijske zemlje s. Norden nordijski adj. nordisk, -e norma s. norm/en - normirati v. normere, -te; fastsette, -satte, -satt normalan adj. normal, -t, -e Norveška s. Norge - norveški adj. norsk, -e Norvežanin s. nordmann/en, pl. -menn nos s. (anat.) nese/en - krvarenje iz nosa s. neseblod/et nosila s. båre/en nositi v. ta med, tok, tatt - nositi sa sobom v. ta med seg nostalgija s. nostalgi/en
364
365
njuškati
nostrifikacija s. godkjenning/en - nostrifikovati v. godkjenne, -te nota s. note/en notar s. notarius publicus nov adj. ny, -tt, -e novac s. penger - novčanica s. pengeseddel/en, pl. -sedler - novčanik s. lommebok/ei, pl. -boker novela s. novelle/en novembar s. november/en novinar s. joumalist/en - novine s. avis/en novogodišnje veče s. nyttårsaften/en; nyttårskveld/en novogradnja s. nybygg/et novorođen adj. nyfødt, -e - novorođenče s. et nyfødt bam novost s. (novina) nyhet/en nozdrva s. (anat.) nesebor/et nož s. kniv/en nuklearan adj. nukleær, -t, -e nula s. null/en nuspojava s. bivirkning/en nužda s. nød/en
njegov pron. hans njen pron. hennes njihati se v. svinge, -et njihov pron. deres njiva s. åker/en, pl. -e njuh s. teft/en - imati dobar nos za... ha god teft for... njuškati v. snuse, -te - njuška s. snute/en
o
366
o o prep. om oba pron. begge deler; begge to obala s. kyst/en obavestiti v. opplyse, -te - obaveštenje s. opplysning/en obaveza s. plikt/en - obavezan adj. pliktig, -e obavezati se v. forplikte seg, -et obavijati v. slynge, -et obaviti v. utføre, -te obazriv adj. forsiktig, -e obdanište s. bamehage/en obdukcija s. obduksjon/en obećanje s. løfte/et - obećati v. love, -et obeležiti v. merke, -et - obeležje s. trekk/et obeshrabriti v. ta motet fra, tok, tatt obesiti v. henge, -te obezbediti v. sikre, -et - obezbeđenje s. sikring/en običaj s. vane/en - imati običaj v. pleie, -de običan adj. vanlig, -e obično adv. vanligvis obilan adj. rikelig, -e obilaziti v. gå rundt, gikk, gått obim s. omfang/et - obiman adj. omfangsrik, -t, -e objasniti v. forklare, -te - objašnjenje s. forklaring/en objašnjiv adj. forklarlig, -e objava s. utlysing/en - objaviti v. (oglasiti) utlyse, -te objediniti v. forene, -te; samle, -et objekat s. objekt/et objektivan adj. objektiv, -t, -e oblačiti v. kle på seg, -dde; ta på seg, tok, tatt oblačno adj. overskyet, -e
367 oblak s. sky/en oblast s. område/et; strøk/et oblik s. form/en - oblikovati v. forme, -et obližnji adj. nært obloga s. omslag/et obmana s. villfarelse/en - obmanjivati v. villede, -et obnavljati v. gjenta, -tok, -tatt obnova s. fornyelse/en - obnoviti v. fornye, -et obogatiti v. berike, -et - obogatiti se v. bli rik, ble, blitt oboljenje s. lidelse/en; sykdom/men obostran adj. gjensidig, -e obožavalac s. tilbeder/en, pl. -e - obožavati v. tilbe, -bad, -bedt obračun s. oppgjør/et obrada s. bearbeidelse/en obradovati se v. glede seg, -et obrađivati v. dyrke, -et - obradivo zemljište s. dyrket mark obratiti se v. henvende seg, -te obraz s. (anat.) kinn/et obrazac s. blankett/en; skjema/et obrazloženje s. forklaring/en - obrazložiti v. forklare, -te obrazovan adj. dannet, -e - obrazovanje s. utdanning/en obred s. ritual/et obrezivanje s. omskjæring/en obrijan adj. barbert, -e - obrijati v. barbere, -te obrisati v. tørke, -et obrnut adj. omvendt, -e obrnuti v. snu, -dde obrok s. måltid/en obrtati v. dreie, -de; gå rundt, gikk, gått; rotere, -te obrukati v. vanære, -te obrva s. øyebryn/et obučavati v. undervise, -te - obuka s. opplæring/en obučen adj. påkledd, -e obuća s. skotøy/et obući v. kle på seg, -dde; ta på seg, tok, tatt
obući
obuhvatiti obuhvatiti v. omfatte, -et obustava s. brudd/et obuzet adj. opptatt, -e - biti obuzet v. være opptatt av obveznica s. obligasjon/en obzir s. hensyn/et - bez obzira adv. uten hensyn imati obzira ha hensyn til - pokazati obzir vise hensyn til ocediti v. tomme, -te ocena s. karakter/en - oceniti v. vurdere, -te očaj s. fortvilelse/en - očajan adj. fortvilet, -e očajavati v. fortvile, -te očarati v. fascinere, -te - očaravajući adj. fascinerende očekivanje s. forventning/en - očekivati v. forvente, -et očevidac s. øyevitne/et očinstvo s. farskap/et očistiti v. rense, -et očito adv. tydeligvis očni pritisak s. øyetrykk/et očnjak s. hjømetann/en, pl. -tenner očuh s. stefar/en, pl. -fedre očvrsnuti v. bli hard oćelaviti v. bli skallet od prep. fra odabrati v. velge ut, valgte, valgt odakle adv. hvor odan adj. trofast, -e - odanost s. trofasthet/en odati v. forråde, -te odavno adv. for lenge siđen odbaciti v. kaste bort, -et odbiti v. avslå, -slo, -slått - odbijenica s. avslag/et odbojan adj. frastøtende; motbydelig, -e odbojka s. volleyball/en - odbojkaš s. volleyballspiller/en, pl. -e odbor s. styre/et; utvalg/et odbramben adj. forsvarsodbrana s. forsvar/et - odbraniti v. forsvare, -te odbrojati v. telle ned, -te - odbrojavanje s. nedtelling/en
368
369 odeća s. klær odelo s. dress/en odeljak s. avsnitt/et odeljenje s. avdeling/en; (razred) klasse/en odgoditi v. (odložiti) utsette, -satte odgonetnuti v. lose, -te odgovarajući adj. passende - odgovarati v. passe, -et odgovor s. svar/et - odgovoriti v. svare, -te odgovoran adj. ansvarlig, -e - odgovornost s. ansvar/et - imati odgovornost v. ha ansvar - preuzeti odgovornost v. påta seg ansvar odgurnuti v. dytte bort, -et odjaviti v. trekke tilbake, trakk, trukket odjedanput adv. alle på en gang odjek s. ekko/et - odjekivati v. gi ekko, gav, gitt odlaganje s. utsettelse/en - odlagati utsette, -satte, -satt odlazak s. avreise/en; avgang/en - odlaziti v. dra, dro, dratt; reise, -te odleteti v. fly avsted, fløy, fløyet odličan adj. utmerket, -e ' odlomak s. avsnitt/et odlomiti v. dele opp, -te odložiti v. utsette, -satte, -satt odlučan adj. bestemt, -e odlučiti v. avgjøre, -gjorde, -gjort-odlučujući adj. avgjørende - odluka s. avgjørelse/en odmah adv. med en gang odmarati se v. hvile, -te - odmor s. hvile/en odneti v. bære bort, bar, båret odnos s. forhold/et - u odnosu na adv. i forhold til odnositi se v. forholde seg, -holdt, -holdt odobrenje s. godkjenning/en - odobriti v. godkjenne, -te odobrovoljiti v. oppmuntre, -et odoleti v. motstå, -stod, -stått odrastao adj. voksen, -t, -sne - odrastati v. vokse opp, -te odraziti se v. avspeile, -te odreći se v. gi avkall på noe, gav, gitt
odreći
odredba odredba s. bestemmelse/en odredište s. destinasjon en; reisemål et odrediti v. bestemme, -te - određen adj. bestemt, -e održavanje s. vedlikehold/et - održavati v. vedlikeholde, -holdt, -holdt održiv adj. bærekraftig, -e odstojanje s. avstand/en odstraniti v. fjerne, -et odstupanje s. fravikelse/en odsustvo s. fravær/et - odsutan adj. fraværende odšteta s. erstatning/en odudarati v. skille seg ut, -te odugovlačiti v. trekke ut, trakk, trukket odumirati v. visne, -et odupirati se v. motstå, -stod, -stått odustati v. gi opp, gav, gitt odušak s. utløp/et oduševljen adj. begeistret, -e - oduševljenje s. begeistring/en - oduševiti v. begeistre, -et oduvati v. blåse bort, -te oduzeti v. frata, -tok, -tatt odvažan adj. modig, -e odvesti v. ta med seg odvezati v. knytte opp, -et odvijati se v. (desmati se) foregå, -gikk, -gått odviknuti se v. miste en vane odvojen adj. atskilt,-e - odvojiti v. atskille, -te odvratan adj. avskyelig, -e odvratiti v. fraråde, -te odvrnuti v. skru av, -dde odziv s. reaksjon/en odžačar s. skorsteinsfeier/en, pl. -e ofanziva s. offensiv/en [åffangsiv] ofarbati v. farge, -et oficijelan adj. offisiell, -elt, -e oficir s. offiser/en, pl. -e ofinger s. kleshenger/en, pl. -e
370
371 oftamolog s. øyelege/en ogladneti v. bli sulten oglas s. annonse/en - dati oglas v. sette en annonse i ogled s. eksperiment/et ogledalo s. speil/et - ogledati se v. se seg i speilet ogluveti v. bli dov ognjište s. ildsted/et ogorčen adj. bitter, -t, -tre - ogorčenost s. bitterhet/en ogovarati v. baksnakke, -et - ogovaranje s. baksnakking/en ograda s. gjerdet/et ograničen adj. begrenset, -e - ograničiti v. begrense, -et ogrebotina s. ripe/en ogrešiti se v. forbryte seg mot, -brøt, -brutt ogrev s. brensel/et ogrlica s. halskjede/et ogroman adj. diger, -t, -gre ogrtač s. kappe/en oh! int. puh! ohladiti v. avkjøle, -te ohol adj. overlegen, -t, -gne - oholst s. overlegenhet/en ojačan adj. forsterket, -e okačiti v. henge, -te okaniti se v. la være, lot. latt okean s. hav/et - Atlantski okean s. Atlanterhavet Tihi okean s. Stillehavet oklagija s. kjevle/en oklevanje s. nøling/en - oklevati v. nøle, -te oko s. (anat.) øye/et - očna bolest s. øyesykdom/men očna duplja s. øyehule/en - očna jabučica s. øyeeple/et - očni lekar s. øyelege/en - očni ugao s. øyekrok/en okolina s. (okruženje) omgivelse/en okolnost s. omstendighet/en - u tim okolnostima adv. i de omstendighetene okolo adv. omkring okončati v. kutte ut, -et; slutte, -et
okončati
okosnica okosnica s. midtpunkt/et okoštavanje s. (med.) forbening/en okovratnik s. krage/en okrajak s. kant/en; rand/en okrenuti v. snu, -dde - okrenuti se v. snu seg, -dde okrepiti se v. forfriske seg, -et okret s. dreining/en; sving/en okretan adj. kvikk, kvikt, -e okrilje s. tilflukt/en okrivljen adj. anklaget, -e okrug s. distrikt/en okrugao adj. rund, -t, -e okrutan adj. grusom, -t, -me okruženje s. omgivelse/en - okružiti v. omgi, -gav, -gitt okružni adj. regional, -t, -e oksidacija s. oksydasjon/en oktobar s. oktober/en okuka s. sving/en okular s. okular/et okupacija s. okkupasjon/en - okupirati v. okkupere, -te okupati v. bade, -et okvir s. ramme/en olabaviti v. løsne, -et olakšati v. lette, -et - olakšanje s. lettelse/en olakšica s. letthet/en Olimpijada s. olympiade/en - letnja olimpijada s. sommerolympiade - zimska olimpijada s. vinterolympiade - Olimpijski komitet s. Olympiske komitee olovka s. penn/en olovo s. bly/et oltar s. alter/et, pl. -tre oluja s. storm/en oluk s. takrenne/en oljuštiti v. skrelle, -te omalovažavati v. bagatellisere, -te omekšati v. myke opp, -et
372
373
oponašati
ometati v. forstyrre, -et omiljen adj. yndlingsomladina s. ungdom men omlet s. omelett/en omogućiti v. muliggjøre, -gjorde, -gjort omot s. (omotač) omslag/et omražen adj. vemmelig, -e on pron. han ona pron. hun onda adv. da onemogućiti v. umuliggjøre, -gjorde, -gjort onesposobiti v. gjøre arbeidsufør onesvestiti se v. besvime, -te oni pron. de opadati v. avta. -tok, -tatt - u opadanju adv. i nedgang opak adj. ond, -t, -e opasan adj. farlig, -e - opasnost s. fare/en opaska s. bemerkning/en opaziti v. legge merke til, la, lagt - opažaj s. iakttakelse/en opcija s. opsjon/en; valgmulighet/en opeka s. murstein/en opekotina s. brannsår/et opelo s. minnestund/en opera s. opera/en operacija s. operasjon/en - operisati v. operere, -te opet adv. igjen ophoditi se v. oppføre seg, -te opijen adj. beruset, -e opipljiv adj. håndgripelig, -e opirati se v. motstå, -stod, -stått opis s. beskrivelse/en - opisati v. beskrive, -skrev, -skrevet opklada s. veddemål/et - opkladiti se v. vedde, -et opkoliti v. omringe, -te oploditi v. befrukte, -et - oplodnja s. befruktning/en opljačkati v. plyndre, -et, -et opomena s. advarsel/en - opomenuti v. advare, -te oponašati v. ape, -et; herme, -et
oporavak oporavak s. bedring/en - oporaviti v. bedre, -et oporezovati v. skatte, -et opovrgnuti v. motbevise, -te opozicija s. opposisjon/en opoziv s. tilbakekalling/en - opozvati v. tilbakekalle, -te oprati v. vaske av, -et opravdan adj. rettferdiggjort, -e - opravdati v. rettferdiggjøre, -gjorde, -gjort opredeljenje s. orientering/en oprema s. utstyr/et - opremiti v. utstyre, -te oprez s. varsomhet/en - oprezan adj. varsom, -t, -me oprostiti v. tilgi, -gav, -gitt - oproštaj s. tilgivelse/en opsednut adj. besatt, -e opservacija s. observasjon/en opservatorija s. observatorium/iet, pl. -ier opsesija s. besettelse/en opsluživati v. betjene, -te opstanak s. eksistens/en - opstati v. eksistere, -te opširan adj. omfattende; utstrakt, -e opštepoznat adj. etterviselig, -e opšti adj. allmenn, -t, -e opština s. kommune/en opterećenje s. belastning/en - opteretiti v. belaste, -et optičar s. optiker/en, pl. -e optimalan adj. optimal, -t, -e optimist s. optimist/en - optimizam s. optimisme/en optuženi s. anklagede - optužiti v. anklage, -et optužnica s. anklage/en opunomoćen adj. fullmektig, -e - opunomoćiti v. gi en fullmakt opustiti se v. slappe av, -et - opuštanje s. avslapning/en - opušten adj. avslappet, -e opustošiti v. herje, -et opušak s. sigarettstump/en orah s. valnott/en oralan adj. oral, -t, -e orao s. øm/en
374
375 orati v. pløye, -de orden s. orden/en ordinacija s. legekontor/et organ s. (anat.) organ/et - organizam s. organisme/en organski adj. organisk, -e organizacija s. organisasjon/en organizator s. organisator/en - organizovati v. organisere, -te orgulje s. orgel/et, pl. -gler orhideja s. orkidé/en origano s. oregano/en original s. original/en - originalan adj. original, -t, -e originalnost s. originalitet/en orijentacija s. orientering/eji - orijentisati se v. orientere, -te orkestar s. orkester/et orman s. skap/et oronuo adj. falleferdig, -e ortak s. kompis/en ortoped s. ortoped/en - ortopedija s. ortopedi/en oruđe s. redskap/et oružje s. våpen/et - dozvola za nošenje oružja s. våpenkort/et osa s. veps/en osam tall. åtte osamdeset tall. åtti osamnaest tall. atten osamostaliti se v. bli selvstendig osamsto tall. åtte hundre osećanje s. følelse/en - osećati v. føle, -te - osećati se v. føle seg, -te osedeo adj. gråhåret, -e oseka s. ebbe/en osetljiv adj. følsom, -t, -me - osetljivost s. følsomhet/en osigurač s. sikring/en
osigurač
osiguranje osiguranje s. forsikring/en - putno osiguranje s. reiseforsikring/en - životno osiguranje s. livsforsikring/en - taksa za osiguranje s. forsikringspremie/en - osiguranik s. forsikringstaker/en, pl. -e - osigurati v. forsikre, -et osim toga adv. dessuten osip s. (med.) utslett/et osiromašiti v. utarme, -et oslabiti v. slanke seg, -et oslobodilac s. frigjorer/en, pl. -e - osloboditi v. frigjøre, -gjorde, -gjort - oslobođenje s. frigjøring/en osloboditi se v. slippe seg los, slapp, sluppet oslonac s. støtte/en - osloniti v. støtte, -et osmatrati v. betrakte, -et osmeh s. smil/et - osmehivati se v. smile, -te osnivač s. grunnlegger/en, pl. -e - osnova s. grunn/en osnovati v. grunnlegge, -la, -lagt osoba s. person/en osobina s. egenskap/en osoblje s. (personal) personale/et osovina s. aksel/en osporavati v. benekte, -et osposobiti v. sette i štand til osramotiti se v. dumme seg ut, -et ostariti v. eldes, eldedes, eldes ostatak s. rest/en ostati v. forbli, -ble, -blitt ostava s. spiskammer/et, pl. -kamre ostavinski postupak s. skiftesak en ostaviti v. legge igjen, la, lagt ostavka s. oppsigelse/en ostavština s. arv/en osteoporoza s. (med.) benskjørhet/en ostrvo s. øy/ei ostvarenje s. realisering/en - ostvariti v. realisere, -te; virkeliggjøre, -gjorde, -gjort
376
377
otkucati
osuda s. bedømmelse/en; dom/men - osuditi v. dømme, -te - osuđenik s. fange/en osujetiti v. forpurre, -et osumnjičiti v. mistenke, -te osušiti v. tørke, -et osvajanje s. erobring/en - osvojiti v. erobre, -et osveta s. hevn/en - osvetiti se v. hevne, -et osvetoljubiv adj. hevngjerrig, -e osvetljenje s. belysning/en osveženje s. forfriskning/en - osvežiti v. forfriske, -et osvrnuti se v. se seg tilbake, så, sett; vende seg, -te ošamutiti v. svimeslå, -slo, -slått - ošamućen adj. svimeslått, -e ošišati v. klippe, -et oštar adj. skarp, -t, -e - oštrina s. skarphet/en oštećen adj. skadd, -e oštrouman adj. klok, -t. -e; skarpsindig, -e; smart, -e otac s. far/en, pl. fedre otarasiti se v. fjerne, -et otcepiti se v. oppløse seg, -te - otcepljenje s.J oppløsning/en oteti v. bortføre, -te - otimanje s. bortforing/en otežati v. vanskeliggjøre, -gjorde, -gjort oticati v. hovne, -et otići v. dra, drog, dratt otirač s. matte/en otisak s. avtrykk/et otkačiti v. hekte av, -et otkaz s. oppsigelse/en - otkazni rok s. oppsigelsesfrist/en - dati otkaz v. si opp, sa, sagt dobiti otkaz v. bli oppsagt otkazati v. tilbakekalle, -te otključati v. låse opp, -te otkopčati v. knappe opp, -et otkriće s. oppdagelse/en - otkriti v. avdekke -et; oppdage, -et otkucati v. skrive på maskin, skrev, skrevet
otkup otkup s. løsepenger - otkupiti v. kjøpe fri, -te otmen adj. fin, -t, -e otok s. (oteklina) hevelse/en otpaci s. avfall/et - otpadne materije s. avfallsstoffer otpisati v. avskrive, -skrev, -skrevet otplata s. utbetaling/en - otplatiti v. utbetale, -te otpor s. motstand/en otporan adj. immun, -t, -e - otpornost s. immunitet/en otpremnica s. fraktbrev/et otpremnina s. kompensasjon/en otprilike adv. omtrent otrov s. gift/en - otrovati v. forgifte, -et otuđen adj. fremmed, -e - otuđenost s. fremmedgjørelse/en otupeo adj. sløv, -t, -e otvarač s. åpner/en otvoren adj. åpen, -t, åpne - otvoriti v. åpne, -et - otvor s. åpning/en - otvorenost s. åpenhet/en ovalan adj. oval, -t, -e - ovalni tanjir s. fat/et Ovan s. (horoskopski znak) væren ovarijum s. (anal.) eggstokk/en; ovarium/-iet, pl. —ier — ovulacija s. egglosning/en; ovulasjon/en ovca s. sau/en - ovčetina s. sauekjøtt/et overa s. attest/en - overen adj. attestert, -e - overiti v. attestere, -te ovlastiti v. gi fullmakt - ovlašćen adj. bemyndiget, -e ovlašćenje s. bemyndigelse/en ozakoniti v. legalisere, -te ozbiljan adj. alvorlig, -e - ozbiljnost s. alvor/et ozdraviti v. friskne, -et - ozdravljenje s. bedring/en ozleda s. skade/en - ozlediti v. skade, -et označen adj. merket, -e - označiti v. merke, -et oznaka s. merke/et oznojiti se v. svette, -et ozon s. ozon/et [oson] - ozonski omotač s. osonlag/et ozračiti v. utstråle, -te ozvaničiti v. offentliggjøre, -gjorde, -gjort
378
379
pamuk
ozvučenje s. høyttaleranlegg/et ožalošćen adj. sorgfull, -t, -e oženiti se v. gifte seg, -et - oženjen adj. gift, -e ožiljak s. arr/et oživeti v. gjenopplive, -et
P pa adv. så pacijent s. pasient/en pad s. fall/et; nedgang/en - padati v. falle, falt, falt padavina s. nedbør/en padež s. kasus/en padina s. skråning/en padobran s. fallskjerm/en - padobranac s. fallskjermhopper/en, pl, -e paket s. pakke/en - pakovati v. pakke, -et pakost s. ondskap/en - pakostan adj. ondskapsfull, -t,-e pakovanje s. pakke/en pakt s. pakt/en palac s. (na nozi) stortå/en, pl. -tær - palac s. (na ruci) tommel/en, pl. tomler palačinke s. pannekake/en palata s. slott/et palica s. stav/en paliti v. brenne, -te palma s. palme/en paluba s. dekk/et pamćenje s. hukommelse/en - pamtiti v. huske, -et pamet s. klokskap/et- pametan adj. klok, -t, -e pamuk s. bomull/en
paničiti paničiti v. få panikk - panika s. panikk/en pankreas s. (anal.) bukspyttkjertel/en, pl. -tler panorama s. panorama/et pansion s. pensjonat/et pantalone s. bukser pantljičara s. (med.) bendelorm/en panj s. stubbe/en papagaj s. papegøye/en papir s. papir/et paprika s. paprika/en papuče s. tøfler par s. par/et para s. damp/en - punom parom adv. for full damp; i full gang med parada s. parade/en paradajz s. tomat/en paralelan adj. parallell, -elt, -e paraliza s. paralyse/en - paralizovan adj. paralytisk, -e - paralizovati v. paralysere, -te parametar s. parameter/en paran adj. lik, -t, -e paranoičan adj. paranoisk, -e - paranoik s. paranoiker/en, pl. -e - paranoja s. paranoia/en paraplegija s. (med.) paraplegi/en parati v. rive, rev, revet parazit s. parasitt/en parče s. skive/ei pareza s. (med.) parese/en parfem s. parfyme/en - parfimerija s. parfymeri/et pariti se v. pare seg, -et Pariz s. Pariš park s. park/en parket s. parkett/en parking s. parkeringsplass/en - parkiranje s. parkering/en - parkirati v. parkere, -te parlament s. parlament/et parnica s. sak/en
380
381 participacija s. egenandel/en partija s. parti/et partner s. partner/en, pl. -e - partnerstvo s. partnerskap/et pas s. hund/en pasivan adj. passiv, -t, -e pasoš s. pass/et - pasoška kontrola s. passkontroll/en pasta s. pasta/en pasti v. falle, falt, falt pastrmka s. ørret/en pasulj s. bønner pasus s. passus/en pašteta s. postei/en patent s. patent/et - patentirati v. patentere, -te patent-brava s. yale-lås/en patetičan adj. patetisk, -e patike s. joggesko/en patiti v. lide, led, lidd - patnja s. lidelse/en patka s. and/en, pl. ender ^ patlidžan s. gallbær/et patolog s. patolog/en - patologija s. patologi/en patološki adj. patologisk, -e patriota s. patriot/en patrola s. patrulje/en patronažna sestra s. hjemmesykepleier/en, pl. -e pauk s. edderkopp/en pauza s. pause/en pavlaka s. flote/en paziti v. (voditi računa) ta vare på, tok, tatt pazuh s. (anat.) armhule/en pažljiv adj. forsiktig, -e pažnja s. oppmerksomhet/en - obratiti pažnju v. legge merke til, la, lagt pčela s. bie/en pecanje s. fiske/et - pecaroš s. fisker/en, pl. -e - pecati v. fiske, -et pecivo s. bakervare/en
pecivo
pečat pečat s. stempel/et, pl. -ler - udariti pečat v. stemple, -et pečen adj. stekt, -e - peći v. steke, -te pečurka s. sopp/en peć s. ovn/en pećina s. hule/en pedagog s. pedagog/en - pedagogija s. pedagogi/en pedala s. pedal/en pedeset tall. femti pedijatar s. bamelege/en pedikir s. fotpleie/en; pedikyr/en pega s. fregne/en - pegav adj. fregnet, -e pegla s. strykejern/et - peglati v. stryke, strok, stroket daska za peglanje s. strykebord/et pejsmejker s. pacemaker/en [peismeiker] pejzaž s. landskap/et pekar s. baker/en, pl. -e - pekara s. bakeri/et pekmez s. syltetøy/et pelcer s. stikling/en pelena s. bleie/en pena s. skum/met penal s. strafTespark/en penicilin s. penicillin/et penis s. (anat.) penis/en penušav adj. skummende penzija s. pensjon/en - penzioner s. pensjonist/en - ići u penziju v. gå av med pensjon - invalidska penzija s. uførepensjon/en - minimalna penzija s. minstepensjon/en - starosna penzija s. alderspensjon/en penjati se v. stige, steg, steget pepeljara s. askebeger/et, pl. -begre - pepeo s. aske/en perfekat s. perfektum/et perfekcionista s. perfeksjonist/en - perfektan adj. fullkommen, -t, -mne perforacija s. perforasjon/en periferan adj. perifer, -t, -e periferija s. periferi/en; utkant/en
382
383 perika s. parykk/en period s. period/en perionica s. vaskerom/men peron s. perrong/en perspektiva s. perspektiv/et peršun s. persille/en pertla s. skolisse/en perut s. flass/et - perutati se v. flasse, -et perverzan adj. pervers, -t, -e pesak s. sand/en pesimista s. pessimist/en pesma s. dikt/et - pesnik s. dikter/en, pl. -e pesnica s. (anal.) neve/en pešačiti v. gå til fots, gikk, gått - pešački prelaz s. fotgjengerfelt/et - pešak s. fotgjenger/en, pl. -e peškir s. håndkle/et, pl. -klær pet tall. fem peta s. (anal.) hæl/en - visoka/niska peta s. høyhælt/lavhælt - Ahilova peta s. akilleshælen petak s. fredag/en petao s. hane/en peticija s. petisjon/en petnaest tall. femten petsto tall. fem hundre pevač s. sanger/en, pl -e - pevačica s. sangerinne/ei pevati v. synge, sang, sunget pica s. pizza/en piće s. drikk/en pidžama s. pyjamas/en pijan adj. full, -t, -e piknik s. piknik/en pilana s. sagbruk/et pile s. kylling/en - piletina s. kyllingkjøtt/et pilot s. flyver/en, pl. -e pilula s. pille/en pinceta s. pinsett/en pionir s. pioner/en, pl. -e
pionir
pipati pipati v. berøre, -te pipeta s. pipette/en piramida s. pyramide/en pire s. potetmos/en pirinač s. ris/en pisac s. forfatter/en, pl. -e pisar s. notar/en pisati v. skrive, skrev, skrevet pismen adj. som kan lese og skrive pismo s. brev/et - preporučeno pismo s. rekommandert brev pištolj s. pistol/en pitanje s. spørsmål/et pitati v. spørre, spurte, spurt - pitati se v. lure på, -te piti v. drikke, drakk, drukket pitom adj. tam, -t, -me pivara s. bryggeri/et - pivo s. pils/en; øl/et plac s. tomt/en plač s. gråt/en plaćati v. betale, -te plafon s. tak'et plagijat s. plagiat/et plakar s. skap/et plakat s. plakat en plakati v. gråte, gråt, grått plamen s. flamme/en - plamteti v. flamme, -et plan s. plan/en - planirati v. planlegge, -la, -lagt planeta s. planet/en planina s. fjell/et - planinar s. fjellklatrer/en, pl. -e plantaža s. plantasje/en plastičan adj. plastisk, -e - plastika s. plast/en plašiti se v. frykte, -et; være redd for plata s. lønn/ei platiti v. betale, -te platno s. lerret/et plato s. platå/et plav adj. blå, -tt, blå
384
385
pobrkati
plavokos adj. blond, -t, -e - plavuša s. blondine/ei plaža s. strand/ei pleme s. stamme/en plemenit adj. edel, -t, edle plen s. bytte/et; rov/et ples s. dans/en - plesati v. danse, -et pletenica s. flette/en plik s. blemme/en plima s. høyvann/et plin s. gass/en plivač s. svømmer/en, pl. -e - plivanje s. svømming/en — plivati v. svømme, -te ploča s. plate/en pločica s. skilt/et plod s. frukt/en plodan adj. fruktbar, -t, -e - plodnost s. fruktbarhet/en plodova voda s. (med.) fostervann/et - analiza plodove vode s. fostervannsprove/en plomba s. fylling/en - plombirati v. plombere, -te pluća s. (anat.) lunge/en - plućna maramica s.'' lungesekk/en - upala pluća s. lungebetennelse/en plus s. pluss/et pljačka s. tyveri/et - pljačkati v. stjele, stjal, stjålet pljosnat adj. flat, -t, -e pljusak s. regnbyge/en pljuvačka s. spytt/et - pljuvačna žlezda s. spyttkjertel/en, pl. -tler - pljuvati v. spytte, -et pneumatski adj. pneumatisk, -e pobačaj s. (med.) spontan abort/en pobeći v. flykte, -et pobeda s. seier/en - pobediti v. seire, -et - pobednik s. seierherre/en pobeleti v. bli blek pobesneti v. bli sint poboljšanje s. forbedring/en - poboljšati v. forbedre, -et pobrinuti se v. ta vare på, tok, tatt pobrkati v. forveksle, -et
pobuna pobuna s. opprør/et pocepati v. rive, rev, revet početak s. begynnelse/en - početi v. begynne, -te - na početku adv. i begynnelse početnik s. nybegynner/en, pl. -e pod s. gulv/et podatak s. data podbradak s. (anal.) dobbelthake/en podela s. oppdeling/en - podeliti v. dele, -te podesan adj. passende podesiti v. justere, -te; stille inn, -te - podešavanje s. justering/en podgrejati v. varme opp, -et podići v. løfte, -et podijum s. podium/-iet, pl. -ier podlaktica s. (anal.) underarm/en podloga s. underlag/et podlost s. lumpenhet/en podmetnuti v. plante, -et podmićivanje s. bestikkelse/en - podmititi v. bestikke, -stakk, -stukket podmornica s. ubåt/en podmukao adj. uhederlig, -e podnaslov s. undertittel/en, pl. -titler podne s. middag/en - pre podne s. formiddag/en posle podne s. ettermiddag/en podnosilac s. søker/en, pl. -e - podnositi v. (aplicirati) soke, -te podnositi v. (trpeti) tåle, -te; orke, -et podrazumevati v. underforstå, -forstod, -forstått podrediti v. underordne, -et podrignuti v. rape, -te podrška s. støtte/en područje s. område/et podrum s. kjeller/en podržavati v. støtte, -et podsećati v. minne, -te
387
pojačalo
podsmehivati se v. le av noen, lo. ledd podstanar s. leieboer/en, pl. -e podsticati v. oppfordre, -et podučavati v. undervise, -te podudarati se v. stemme overens, -te - podudarnost s. overensstemmelse/en poduhvat s. foretak/et podupirati se v. lene seg, -te podvala s. bedrag/et - podvaliti v. lure, -te; narre, -et podvlačiti v. (isticati) understreke, -te podvožnjak s. fotgjengerundergang/en podvrgnuti v. underlegge seg, -la, -lagt podzemna voda s. grunnvann/et poen s. poeng/et - poentirati v. poengtere, -te - poenta s. poeng/et poezija s. poesi/en poginuti v. omkomme, -kom, -kommet poglavlje s. kapittel/et, pl. -tler pogled s. blikk/et - na prvi pogled adv. ved fprste blikk - pogledati v. se, så, sett pognuti se v. bøye seg, -de pogodak s. treff/et - pogoditi v. gjette, -et; treffe, traff, truffet pogodba s. avtale/en; ordning/en - pogoditi se v. komme til avtale, kom, kommet pogon s. drift/en pogoršati v. forverre, -et - pogoršanje s. forverring/en pogotovu adv. særlig pogovor s. epilog/en; etterord/et pogrdan adj. fomærmelig, -e pogrešan adj. feil - pogrešiti v. feile, -et pogubiti v. henrette, -et pohađati v. gå på, gikk, gått pohlepa s. grådighet/en - pohlepan adj. grådig, -e pohovan adj. panert, -e - pohovati v. panere, -te pohvala s. ros/en - pohvaliti v. rose, -te pojačalo s. forsterker/en, pl. -e
pojačati
388
pojačati v. forsterke, -et pojam s. begrep/et pojas s. belte/et pojava s. fenomen/et pojaviti se v. dukke fram/opp. -et pojedinac s. den enkelte pojedinačan adj. enkelt, -e pojedinost s. detalj/en pojednostaviti v. forenkle, -et pojesti v. spise opp, -te pokajati se v. angre. -et pokazatelj s. indikator/en pokazivati v. vise. -t poker s. poker/en pokisnuti v. bli våt poklapati se v. falle sammen, falt, falt; stemme overens, -te poklon s. gave/en; presang/en - pokloniti v. gi som gave poklopac s. lokk/et pokojni adj. avdod, -e - pokojnik s. den avdode pokornost s. ydmykhet/en pokrajina s. fylke/et pokrenuti v. sette i gang, satte, satt pokret s. bevegelse/en - pokretan adj. bevegelig, -e pokretna imovina s. løsøre/et pokriće s. dekning/en pokriti v. dekke, -et - pokrivač s. sengeteppe/et pokrstiti v. kristne, -et; omvende, -te pokućstvo s. husholdningsartikkel/en, pl. -artikler; innbo/et pokupiti v. samle opp, -et pokušaj s. forsok/et - pokušati v. forsoke, -te pokvaren adj. odelagt, -e - pokvariti v. ødelegge, -la, -lagt pol s. kjønn/et - polni organ s. kjønnsorgan/en pola adj. halv, -t, -e - polovina s. halvpart/en polagano adv. langsomt, sakte polarni adj. polar, -t, -e polazak s. avgang/en poledica s. is/en poleđina s. bakside/ei
389
pomešati
polemika s. diskusjon en polen s. pollen/et poleteti v. fly avsted, fløy, fløyet polica s. hylle/ei policajac s. politimann/en, pl. -menn - policija s. politi et poliglota s. polyglott/en poligon s. polygon/et poliklinika s. poliklinikk'en polip s. polypp/en polisa s. polise/en političar s. politiker/en, pl. -e - politički adj. politisk, -e - politika s. politikk en polomiti v. brekke, brakk, brukket polovan adj. brukt, -e polovično adv. halvveis; midtveis polovina s. halvdel/en položaj s. stilling'en položiti v. legge, la, lagt polubrat s. halvbror/en, pl. -brodre poludeti v. bli gal polufinale s. semifmale/en polugodište s. (pr\’o/drugo) omgang/en (forste/andre) polukrug s. halvsirkel/en. pl. -kler - polukružan adj. halvsirkelformet, -e poluostrvo s. halvøy/ei polusestra s. halvsøster/ei, pl. -søstre poljana s. mark/en polje s. (oblast, područje) felt/et poljoprivreda s. jordbruk/et - poljoprivrednik s. jordbruker/en, pl. -e poljubac s. kyss/et - poljubiti v. kysse, -et pomada s. salve/en pomagač s. hjelper/en, pl. -e - pomagalo s. hjelpemiddel/et, pl. -midler - pomagati v. hjelpe, hjalp, hjulpet pomenuti v. nevne, -et pomešati v. blande, -et
pometnja pometnja s. forvirring/en pomiriti v. forlike, -te pomoć s. hjelp/en - pomoći v. hjelpe, hjalp, hjulpet hitna pomoć s. legevakt/en - prva pomoć s. førstehjelp/en - pomoćnik s. assistent/en - pomoću adv. ved hjelp av pomorandža s. appelsin/en ponašanje s. oppførsel/en - ponašati se v. oppføre seg, -te ponavljanje s. gjentakelse/en - ponavljati v. gjenta, -tok, -tatt ponedeljak s. mandag/en ponekad adv. av og til; iblant; noen ganger poneti v. ta med seg, tok, tatt poništiti v. annullere, -te ponižavajući adj. ydmykende - ponižavanje s. ydmykelse/en - ponižavati v. ydmyke, -et ponoć s. midnatt/en ponor s. avgrunn/en ponos s. stolthet/en - ponosan adj. stolt, -e ponovo adv. igjen ponuda s. tilbud/et - ponuditi v. tilby, -bød, -budt pop s. prest/en popis s. fortegnelse/en poplava s. oversvømmelse/en popraviti v. reparere, -te - popravka s. reparasjon/en popularan adj. populær, -t, -e - popularnost s. popularitet/en popuniti v. fylle ut, -te popust s. rabatt/en popustiti v. (olabaviti) løsne, -et popustljiv adj. føyelig, -e poput adv. slik som pora s. pore/en porast s. oppgang/en - u porastu adv. i oppgang porasti v. stige, steg, steget; øke, -te poraz s. nederlag/et - poraziti v. beseire, -et porcelan s. porselen/et
390
391
poslovica
porcija s. porsjon/en poreći v. nekte, -et pored toga adv. i tillegg til; ved siden av poredak s. ordning/en; system/et porediti v. sammenlikne, -et - poređenje s. sammenlikning/en - u poredenju sa adv. sammenliknet med poreklo s. opphav/et poremećaj s. forstyrrelse/en - poremećen adj. forstyrret, -e porez s. skatt/en pornografija s. pomografi/en porodica s. familie/en porodilište s. fødeavdeling/en - poroditi se v. føde, -te — porođaj s. fødsel/en, pl. -sier - porođajna groznica s. barselfeber/en porok s. uvane/en porota s. jury/en portikla s. smekke/en portir s. dørvakt/en y poručiti v. bestille, -te - porudžbina s. bestilling/en poruka s. beskjed/en posada s. mannskap/et posao s. arbeid/et; jobb/en posavetovati v. gi råd, gav, gitt poseban adj. spesiell, -elt, -e posed s. eiendom/men - posedovati v. eie, -de posekotina s. sårkutt/et posesivan adj. possessiv, -t, -e poseta s. besøk/et - posetilac s. besøkende - posetiti v. besøke, -te poskupeti v. fordyre, -te - poskupljenje s. prisstigning/en poslanik s. representant/en poslati v. sende, -te posle adv. etter; etterpå posledica s. følge/en poslodavac s. arbeidsgiver/en, pl. -e poslovica s. ordtak/et
poslovođa poslovođa s. formann/en, pl. -menn poslužavnik s. serveringsbrett/et - poslužiti v. servere, -te - poslužiti se v. forsyne seg, -te posmatrač s. iakttaker/en, pl. -e- posmatrati v. iaktta, -tok, -tatt posoliti v. salte, -et pospan adj. sovnig, -e posrednik s.. formidler/en, pl. -e - posredovati v. formidle, -et post s. faste/en - postiti v. faste, -et postarati se v. sorge for, -et; ta vare på, tok, tatt postati v. bli til, ble, blitt postaviti v. sette, satte, satt; (sto) dekke, -et posteljica s. (placenta) morkake/ei posteljina s. sengetøy/et postepeno adv. etter hvert postići v. oppnå, -dde postiđen adj. flau, -t, -e postojanje s. eksistens/en - postojati v. eksistere, -te; finnes, fantes, funnes - postojeći adj. eksisterende postolje s. sokkel/en, pl. sokler postrojenje s. anlegg/et postupak s. framgangsmåte/en; handling/en - postupiti v. handle, -et posuda s. kar/et posumnjati v. mistenke, -te posvađati se v. krangle, -et pošiljalac s. sender/en. pl. -e - pošiljka s. forsendelse/en pošta s. post/en - poštanski paket s. postpakke/en poštansko sanduče s. postkasse/en - poštarina s. porto/en poštedeti v. skåne, -te pošten adj. ærlig, -e - poštenje s. ærlighet/en poštovanje s. ærlighet/en - poštovati v. ære, -et potceniti v. undervurdere, -te potčiniti v. undertrykke, -te potencijal s. potensial/et potencijalan adj. potensiell, -elt, -e
392
393
povezanost
potencirati v. potensere, -te potez s. (mera) tiltak/et potiljak s. (anal.) bakhode/et potiskivati v. fortrenge, -te potkolenica s. (anal.) legg/en potkošulja s. undertroye/en potkožni adj. underhudspotkrovlje s. loft/et potok s. bekk/en potom adv. etterpå potomak s. etterkommer/en. pl. -e - potomstvo s. etterkommerne potonuti v. synke, sank, sunket potpetica s. hæl/en potpis s.. underskrift/en - potpisati v. underskrive, -skrev, -skrevet potpredsednik s. visepresident/en potpun adj. fullstendig, -e potpuno adv. komplett potraga s. leting/en - u potrazi za adv. på lefmg etter potreba s. behov/et - imati potrebu za v. ha behov for - potreban adj. nødvendig, -e potres s. rist/et - potresti v. riste, -et potrošač s. forbruker/en, pl. -e - potrošiti v. forbruke, -te - potrošnja s. forbruk/et potruditi se v. anstrenge seg, -te potvrda s. bekreftelse/en - potvrditi v. bekrefte,-et potvrdan adj. positiv, -t, -e poučan adj. lærerik, -t, -e - pouka s. lærepenge/en pouzdan adj. pålitelig, -e povećanje s. okning/en - povećati v. oke. -te poverenje s. tillit/en - imati poverenje u v. ha tillit til poveriti v. betro, -dde - poverljiv adj. fortrolig, -e povesti v. ta med, tok, tatt povetarac s. bris/en povezanost s. (veza) forbindelse/en - povezati v. forbinde, -bandt, -bundet
povisiti povisiti v. forhøye, -et - povišen adj. forhøyet, -e povišica s. lonnspålegg/et povlačenje s. tilbaketrekning/en - povlačiti v. trekke tilbake, trakk, trukket povlastica s. privilegium/ -iet, pl. -ier - povlašćen adj. privilegert, -e povod s. motiv/et povoljan adj. gunstig, -e povraćanje s. brekning/en; oppkast/en - povraćati v. kaste opp, -et povratak s. tilbakekomst/en - povratna karta s. returbillett/en povrće s. grønnsaker povreda s. skade/en - povrediti v. skade, -et povremeno adv. av og til površan adj. overfladisk, -e - površina s. overflate/en povučen adj. tilbakeholden, -t, -dne povući v. trekke, trakk, trukket poza s. stilling/en pozadi prep. bak pozadina s. bakgrunn/en pozajmica s. lån/et - pozajmiti v. låne, -te pozdrav s. hilsen/en - pozdraviti v. hilse, -te - srdačan pozdrav hjertelig hilsen - mnogo pozdrava mange hilsener pozicija s. posisjon/en; stilling/en pozitivan adj. positiv, -t, -e poziv s. innkalling/en - pozvati v. innkalle, -te poznanik adj. bekjent, -e - poznanstvo s. bekjentskap/et poznat adj. kjent, -e - poznavalac s. sakkyndig poznavati v. kjenne, -te pozorište s. teater/et pozornica s. scene/en pozvoniti v. ringe, -te požar s. brann/en poželjan adj. ønskelig, -e požrtvovan adj. selvoppofrende
394
395
praziluk
požuda s. begjær/et požuriti v. skynde seg, -te prababa s. oldemor/ei, pl. -modre - pradeda s. oldefar/en, pl. -fedre - praunuk s. oldebam/et prag s. dørmatte/en prah s. pulve/en praksa s. praksis/en - praktičan adj. praktisk, -e praktikovati v. praktisere, -te pramen s. lokk/en pranje s. vasking/en prasak s. eksplosjon/en prase s. gris/en prastar adj. eldgammel, -t, -mle prašak s. vaskepulver/et prašina s. støv/et - prašnjav adj. støvet, -e prati v. vaske, -et pratilac s. ledsager/en, pl. -e - pratiti v. følge, fulgte, fulgt; ledsage, -et - pratnja s. følge/et prav adj. rett, -e pravac s. retning/en pravda s. rettferdighet/en - pravedan adj. rettferdig, -e pravilan adj. regelmessig, -e - pravilo s. regel/en, pl. -gler - po pravilu adv. som regel - glavno pravilo s. hovedregel/en - pravilnik s. regelverk/et praviti v. lage, -et pravni adj. (zakonski) rettmessig, -e - pravni postupak s. rettergang/en - pravnik s. jurist/en pravo s. rett/en - običajno pravo s. hevd/en - imati pravo v. ha rett pravo adv. rett pravopis s. rettskrivning/en pravoslavni adj. ortodoks, -e pravosnažan adj. rettskraftig, -e pravosuđe s. domstol/en pravougaonik s. rektangel/et, pl. -gler prazan adj. tom, -t, -me - praznina s. tomhet/en praziluk s. purre/en
praznik praznik s. fridag/en; (verski) helligdag/en pre adv. før prebivalište s. bosted/et preboleti v. (prebroditi) komme seg over, kom, kommet prebrojati v. telle etter, -te preceniti v. overvurdere, -te precizan adj. nøyaktig, -e - preciznost s. nøyaktighet/en preći v. gå over, gikk, gått prečišćavanje s. rensing/en prečnik s. diameter/en predah s. hvil/en predajnik s. repetitør/en predati se v. gi opp, gav, gitt predavač s. foreleser/en, pl. -e - predavati v. forelese, -te - predavanje s. forelesning/en predbračni adj. førekteskapelig, -e predeo s. størk/et predgovor s. innledning/en predgrađe s. forstad/en predigra s. forspill/et predikat s. predikat/et predlog s. forslag/et - predložiti v. foreslå, -slo, -slått predmet s. ting/en prednost s. fordel/en prednji adv. forrest predomisliti se v. ombestemme seg, -te predosetiti v. ha forutanelse, hadde, hatt predostrožnost s. forsiktighet/en predrasuda s. fordom/men - bez predrasuda adj. fordomsfri, -tt, -e predsednik s. president/en predstaviti se v. presentere seg, -te predstavnik s. representant/en predstavništvo s. filial/en; gren/en predškolsko s. førskole/en preduprediti v. forebygge, -de preduslov s. forutsetning/en
396
397 predusretljiv adj. (uslužan) hjelpsom, -t, -me preduzeće s. bedrift/en preduzeti v. bestemme, -te; beslutte, -et; foreta, -tok, -tatt preduzetnik s. entreprenør/en predvideti v. forutse, -så, -sett predvoditi v. lede, -et preferirati v. foretrekke, -trakk, -trukket pregažen adj. påkjørt, -e pregled s. oversikt/en; (lekarski) undersokelse/en pregledan adj. oversiktlig, -e pregovarač s. forhandler/en, pl. -e - pregovarati v. forhandle, -et - pregovor s. forhandling/en prehlada s. forkjølelse/en - prehlađen v. bli forkjølet prehrambeni proizvodi s. næringsmidler preinačiti v. endre, -et; forandre, -et prekid s. avbrudd/et - prekinuti v. avbryte, -brøt, -brutt prekidač s. bryter/en prekjuče adv. i forgårs preklapati se v. folde sammen, -et preklinjati v. trygle, -et preko prep. over prekobrojan adj. overtallig, -e prekomeran adj. overdreven, -t, -vne; overvektig, -e prekomerna težina prtljaga s. overvekt/en prekoputa adv. tvers over prekor s. bebreidelse/en prekoračiti v. overskride, -skred, -skredet prekosutra adv. i overmorgen prekovremeno s. overtid/en - raditi prekovremeno v. jobbe overtid prekratiti v. forkorte, -et prekretnica s. vendepunkt/et prekršaj s. forseelse/en - prekršilac s. lovbryter/en, pl. -e - prekršiti v. bryte, brøt, brutt prekvalifikacija s. omskolering/en - prekvalifikovati v. omskolere, -te prelaz s. overgang/en - prelaziti v. gå over, gikk, gått
prelaz
preliminaran preliminaran adj. preliminær, -t. -e preliv s. overtrekk/et preljuba s. ekteskapsbrudd/et prelom s. brudd/et prema prep. mot premda konj. selv om premestiti v. flytte, -et premija s. premie/en premijer s. statsminister/en, pl. -e premijera s. premiére/en preminuti v. do, -de premišljati se v. nole, -te; betenke seg, -te premoren adj. trøtt, -e premostiti v. slå bro over, slo, slått prenagliti v. handle forhastet - prenagljen adj. forhastet,-e prenoćište s. overnatting/en - prenoćiti v. overnatte, -et prenos s. overforing/en - prenositi v. overfore, -te prenuti se v. fare opp, for, fart preobražaj s. forvandling/en preobući se v. kle seg om, -dde preokret s. sving/en preopterećenost s. overbelastning/en preovladati v. dominere, -te prepad s. overfall/et prepiska s. brevveksling/en; korrespondanse/en prepona s. (anat.) lyske/en preporučiti v. anbefale, -te - preporuka s. anbefaling/en prepotentan adj. anmassende; arrogant, -e prepoznati v. gjenkjenne, -te prepreka s. hindring/en preraditi v. omarbeide, -et prerasti v. vokse fra, -te prerušiti se v. maskere seg, -te presaditi v. plante om, -et; (medicinski) transplantere, -te - presađivanje s. transplantasjon/en presan adj. rå, -tt, -e presaviti v. folde, -et
398
399
prevrnuti
presedan s. unntak/et presek s. snitt/et preseliti se v. flytte, -et preslikati v. gjenskape, -te prestanak s. stans/en - prestati v. kutte ut, -et; stanse, -et; stoppe, -et prestiž s. prestisje/en - prestižan adj. prestisjepreget, -e presto s. trone/en - prestolonaslednik s. kronprins/en prestup s. overtredelse/en - prestupiti v. overtre. -trådte, -trådt prestupna godina s. skuddår/et presuda s. dom/men presudan adj. avgjorende preteča s. forloper/en, pl. -e preterati v. overdrive, -drev, -drevet pretežno adv. hovedsakelig pretiti v. true, -et - pretnja s. trussel/en, pl. trusler pretkomora s. (anal.) forkammer/et, pl. -kamre pretovariti v. overlaste, -et . pretplata s. abonnement/et - pretplatiti se v. abonnere, -te pretpostavka s. antakelse/en - pretpostaviti v. anta, -tok, -tatt pretresti v. ransake, -et pretrnuo adj. nummen, -t, -mne - pretrnuti v. bli nummen preturati v. rote, -et pretvarati se v. late som om, lot, latt preuzeti v. overta, -tok. -tatt prevara s. svindel/en - prevarant s. svindler/en, pl. -e - prevariti v. svindle, -et prevazići v. overgå, -gikk, -gått preventivan adj. forebyggende previd s. forglemmelse/en - prevideti v. overse, -så, -sett previti v. bandasjere, -te prevod s. oversettelse/en - prevoditi v. oversette, -satte, -satt - prevodilac s. oversetter/en, pl. -e prevoz s. transport/en - prevoziti v. frakte, -et prevrnuti v. snu, -dde
prezent prezent s. presens/et prezime s. ettemavn/et prezir s. forakt/en prezle s. brodsmuler preživeti v. overleve, -de približiti se v. nærme seg, -et približno adv. tilnærmelsesvis pribojavati se v. frykte, -et pribor s. utstyr/et pribrati se v. ta seg sammen, tok, tatt priča s. snakk/en - pričati v. snakke, -et; prate, -et pričljiv adj. snakkesalig, -e pridev s. adjektiv/et pridobiti v. erverve, -et; skaffe, -et pridošlica s. tilreisende pridržati v. holde, holdt, holdt pridružiti se v. slutte seg sammen, -et prignječiti v. klemme, -te prigovarati v. bebreide, -et prigradski adj. forstadsprihod s. inntekt/en prihvatilište s. tilfluktssted/et prihvatiti v. akseptere, -te; godta, -tok, -tatt prihvatljiv adj. akseptabel, -t. -ble prijatan adj. behagelig, -e prijatelj s. venn/en - prijateljica s. venninne/ei prijateljstvo s. vennskap/et prijava s. anmeldelse/en - prijaviti se v. anmelde, -te prijem s. mottakelse/en - prijemnik s. mottaker/en, pl. -e - prijemno odeljenje s. mottaksavdeling/en prijemni ispit s. opptaksprove/en prikaz s. anmeldelse/en prikazati v. framstille, -te; skildre, -et prikladan adj. passelig, -e prilkjučiti se v. slutte seg til, -et prikolica s. tilhenger/en, pl. -e prikriti v. skjule, -te
400
401
prisluškivati
prilagoditi se v. tilpasse seg, -et - prilagođavanje s. tilpasning/en prilaz s. adgang/en prilično adv. ganske; nokså prilika s. anledning/en priliv s. tilstrømning/en prilog s. vedlegg/et - priložiti v. vedlegge, -la. -lagt primamljiv adj. fristende primaran adj. primær, -t. -e primati v. motta, -tok. -tatt - primalac s. mottaker/en, pl.-e primedba s. bemerkning/en primena s. anvendelse/en - primeniti adj. anvende, -te - primenljiv adj. anvendelig, -e - primenjen adj. anvendt, -e primer s. eksempel/et, pl. -pler primerak s. eksemplar/et primetiti v. merke, -et primitivan adj. primitiv, -t, -e primorati v. tvinge, tvang, tvunget princ s. prins/en - princeza s. prinsesse/ei princip s. prinsipp/et prinuda s. tvang/en - prinudan adj. tvangsprinuđen adj. nødt, -e prioritet s. prioritet/en - davati prioritet v. prioritere, -te pripadati v. tilhøre, -te - pripadnost s. tilhorighet/en pripovedač s. forteller/en. pl. -e - pripovedati v. fortelle, -talte, -talt - pripovetka s. fortelling/en pripravnik s. praktikant/en priprema s. forberedelse/en - pripremiti v. forberede, -te priredba s. forestilling/en priroda s. natur/en - prirodan adj. naturlig, -e - zaštita prirode s. naturvern/et priručnik s. håndbok/ei, pl. -bøker prisan adj. intim, -t, -me priseban adj. rolig, -e prisiljavati v. tvinge, tvang, tvunget prisluškivati v. tyvlytte, -et
pristalica pristalica s. tilhenger/en, pl. -e - pristati v. akseptere, -te pristanište s. kai/en pristojan adj. høflig, -e pristrastan adj. forutinntatt, -e pristup s. tilgang/en pristupačan s. tilgjengelig, -e - pristupačnost s. tilgjengelighet/en prisustvo s. nærvær/et - prisustvovati v. være med på prisutan adv. til štede pritisak s. trykk/et - pritiskati v. trykke, -te pritoka s. bielv/ei pritužba s. klage/en pritvor s. varetekt/en privatan adj. privat, -e - privatnik s. privateier/en, pl. -e privezak s. anheng/et privid s. (priviđenje) illusjon/en; villfarelse/en privilegija s. privilegium/-iet, pl. -ier - privilegovan adj. privilegert, -e privlačan adj. tiltrekkende - privlačiti v. tiltrekke, -trakk, -trukket privreda s. næringsliv/et - privredna grana s. næringsgren/en privremen adj. foreløpig, -e privržen adj. lojal, -t, -e; trofast, -e privući v. tiltrekke, -trakk, -trukket prizemlje s. underetasje/en priznanica s. kvittering/en priznat adj. erkjent, -e - priznanje s. erkjennelse/en priznati v. erkjenne, -te prizor s. syn/et prljav adj. skitten, -t, -tne - prljati v. søle, -te proba s. prøve/en - probati v. prove, -de probadati v. dolke, -et probava s. (med.) fordøyelse/en probirljiv adj. kresen, -t, -sne probiti v. bryte fram, brøt, brutt problem s. problem/et problematičan adj. problematisk, -e
402
403
proključati
probuditi v. vekke, -et - probuditi se v. våkne, -et probušiti v. bore, -et procediti v. sile, -te procena s. vurdering/en - proceniti v. vurdere, -te procenat s. prosent/en procep s. kløft/en proces s. prosess/en procuriti v. lekke, -et procvat s. blomstring/en pročistiti v. rense, -et prodaja s. salg/et - prodavač s. selger/en, pl. -e prodavati v. selge, solgte, solgt prodavnica s. butikk/en; foretning/en prodirati v. trenge inn, -te prodoran adj. gjennomtrengelig, -e produktivnost s. produktivitet/en produžetak s. forlengelse/en - produžiti v. forlenge, -te produžni kabal s. skjoteledning'en profesionalan adj. profesjonell, -elt, -e profesor s. professor/en profil s. profil/en profit s. profitt/en - profitabilan adj. profitabel, -t, -ble proganjati v. forfølge, -fulgte, -fulgt proglasiti v. erklære, -te program s. program/met - programer s. programmerer/en, pl. -e - programirati v. programmere, -te prohodnost s. fremkommelighet/en proisteći v. stamme fra, -et proizvod s. produkt/en - proizvoditi v. produsere, -te proizvođač s. produsent/en projekt s. prosjekt/et projektant s. planlegger/en, pl. -e - projektovati v. prosjektere, -te prokišnjavati v. lekke, -et; være utett proklet adj. forbannet, -e proključati v. koke opp, -te
prolaz prolaz s. passasje/en - prolaziti v. passere forbi, -te prolaznik s. forbipasserende proleće s. vår/en prolepšati se v. bli penere proliv s. diaré/en promaja s. trekk/et promašaj s. bom/men - promašiti v. bomme. -et promena s. forandring/en - promeniti v. forandre, -et promeniti se v. forandre seg. -et - promenljiv adj. foranderlig, -e promešati v. blande, -et promet s. omsetning/en promišljen adj. smart, -e promocija s. forfremmelse/en; promosjon/en promovisati v. promovere, -te promrzlina s. frostskade/en promućkati v. ryste, -et promukao adj. hes, -t, -e pronaći v. finne, fant. funnet pronalazač s. oppfmner/en, pl. -e - pronalazak s. oppfinnelse/en proneveriti v. underslå, -slo, -slått propaganda s. propaganda/en propast s. (debakl) katastrofe/en - propasti v. forfalle, -falt, -falt propis s. forskrifVen proporcija s. proporsjon/en propržiti v. brune, -et propusnica s. tillatelse/en propustiti v. unnlate, -lot, -latt proračun s. beregning/en prosečan adj. gjennomsnittlig, -e - prošek s. gjennomsnitt/et - u prošeku adv. i gjennomsnitt prosidba s. frieri/et prositi v. (prosjačili) tigge, -de - prosjak s. tigger/en. pl. -e proslava s. fest/en proslaviti se v. bli berømt - proslavljen adj. berømt, -e
404
405
proviriti
proslediti v. videresende, -te prospekt s. prospekt/et prost adj. (jednostavan) enkel, -t, -kle prostata s. (anat.) prostata/en prostitucija s. prostitusjon/en - prostitutka s. prostituert prosto adv. enkelt prostor s. rom/met - prostran adj. romslig, -e prostorija s. rom/met prosuditi v. bedømme, -te proširiti v. spre, -dde prošle godine adv. i tjor prošli adj. tidligere prošlost s. fortid/en protegnuti se v. strekke, strakte, strakt protein s. protein/et proterati v. utvise, -te protest s. protest/en - protestvovati v. protestere, -te protestant s. protestant/en proteza s. protese/en protiviti se v. motsette seg, -satte, -satt - protivnik s. motstander/en, pl. -e protivkandidat s. motkandidat/en protivnapad s. motangrep/et protivotrov s. motgift/en protivprirodan adj. unaturlig, -e protivrečan adj. motsigende protivteža s. motvekt/en protivzakonit adj. ulovlig, -e protokol s. protokoll/en prototip s. prototyp/en proučavati v. studere, -te provala s. innbrudd/et - provalnik s. innbruddstyv/en provalija s. kløft/en provera s. sjekk/en - proveriti v. sjekke, -et provetravati v. lufte, -et providan adj. (poziran) gjennomsiktig, -e proviriti v. titte, -et
provizija provizija s. provisjon/en provocirati v. provosere, -te - provokativan adj. provoserende provodnik s. ledning/en prozor s. vindu/et prozreti v. gjennomskue, -et prožet adj. preget, -e - prožeti v. prege, -et proživeti v. oppleve, -de prsa s. (anat.) bryst/et prsluk s. vest/en prsnuti v. briste, brast, brustet prst s. (na nozi) tå/en, pl. tær - prst s. (na ruci) finger/en, pl. fingrer - prsten s. ring/en pršljen s. (anat.) virvel/en prtljag s. bagasje/en - prtljažnik s. bagasjerom/met pruga s. jembane/en prugast adj. stripete prut s. stang/en prvak s. mester/en, pl. -e - prvenstvo s. mesterskap/et prvi tall. først prvobitan adj. opprinnelig, -e prvoklasan adj. førsteklasses pržen adj. stekt, -e - pržiti v. steke, -te psiha s. psyke/en - psihički adj. psykisk, -e - psihijatar s. psykiater/en, pl. -e - psihoanaliza s. psykoanalyse/en psiholog s. psykolog/en - psihologija s. psykologi/en psihološki adj. psykologisk, -e psorijaza s. (med.) psoriasis/en psovati v. banne, -et; skjelle, -te - psovka s. skjellsord/et pst! int. hysj! pšenica s. hvete/en ptica s. fugl/en pubertet s. pubertet/en publicitet s. publisitet/en publika s. publikum/et publikacija s. publikasjon/en
406
4
407 pucanj s. skyting/en - pucati v. skyte, skjøt, skutt pući v. briste, brast, bristet; sprekke, sprakk, sprukket puder s. pudder/et pukotina s. sprekk/en puls s. puls/en pult s. skranke/en pumpa s. pumpe/en pun adj. full, -t, -e puniti v. fylle, -te punktirati v. punktere, -te puno adv. mange punoletan adv. myndig, -e - punoletstvo s. myndighet/en punomoćje s. fullmakt/en punovažan adj. gyldig, -e pupak s. navle/en - pupčana vrpca s. navlestreng/en pupoljak s. knopp/en pust adj. øde pustinja s. ørken/en, pl. ørkner pustiti v. (dopustiti) tillate, -lot, -latt pustolovina s. eventyr/et pustošiti v. herje, -et pušač s. røyker/en, pl. -e - pušenje s. røyking/en pušiti v. røyke, -te - pušionica s. røykeværelse/et puška s. gevær/et put s. vei/en; tur/en - putarina s. bompenger - putnik s. reisende - putokaz s. veiviser/en - putopis s. reisebeskrivelse/en - putovanje s. reise/en - putovati v. reise, -te put s. gang/en - ovaj put denne gangen - mnogo puta mange ganger - poslednji put siste gang puter s. smør/et puziti v. krype, krøp, krøpet puž s. snegl/en [sneil]
puž
racionalan
408
R racionalan adj. rasjonell, -elt, -e račun s. regning/en - računajući adv. regnet med računati v. regne, -et računar s. datamaskin/en, pc/en računovodstvo s. regnskapsførsel/en - računovođa s. regnskapsfører/en, pl. -e rad s. arbeid/et - raditi v. arbeide, -et - radni dan s. arbeidsdag/en - radno iskustvo s. arbeidserfaring/en radno mesto s. arbeidsplass/en - radni odnos s. arbeidsforhold/et - radna snaga s. arbeidskraft/en radno vreme s. arbeidstid/en - radni život s. arbeidsliv/et - radnik s. arbeider/en, pl. -e radijacija s. radiasjon/en; utstråling/en - radioaktivan adj. radioaktiv, -t, -e radijator s. radiator/en radio s. radio/en radiolog s. radiolog/en - radiologija s. radiologi/en radionica s. verksted/et radnja s. handling/en rado adv. gjeme radost s. glede/en - radostan adj. glad, -e - radovati se v. glede seg, -et radoznalost s. nysgjerrighet/en radoznao adj. nysgjerrig, -e rađati v. føde, -te rahitis s. (med.) rakitt/en raj s. paradis/en rajsferšlus s. glidelås/en Rak s. (horoskopski znak) krepsen rak s. kreps/en
409
rakija s. brennevin/en ram s. ramme/en rame s. (anat.) skulder/en, pl. -dre rampa s. rampe/en rana s. sår/et - raniti v. såre, -et - ranjen adj. såret, -e ranjiv adj. sårbar, -t, -e ranac s. ryggsekk/en rang s. rang/en rano adv. tidlig raport s. rapport/en rasa s. rase/en - rasistički adj. rasistisk, -e rasadnik s. drivhus/et rasan adj. fullblods-; raserascep s. sprekk/en rasejan adj. åndsfraværende rasformirati v. oppheve, -de; oppløse, -te rasipati v. sløse, -te raskid s. brudd/et - raskinuti v. bryte opp, brøt, brutt rasklopiti v. brette ut, -et ' raskol s. strid/en; uenighet/en raskoš s. luksus/en raskrinkati v. avsløre, -te raskrsnica s. veikryss/et raspadati se v. gå i stykker, gikk, gått raspakovati v. pakke opp, -et raspisati v. utlyse, -te raspitati se v. spørre seg om, spurte, spurt rasplakati se v. gråte, gråt, grått raspodeliti v. fordele, -te raspolagati v. disponere, -te - raspolaganje s. disposisjon/en raspoloženje s. humør/et - biti raspoložen være i godt humør - biti neraspoložen være i dårlig humør raspoloživ adj. tilgjengelig, -e raspon s. hold/et raspored s. timeplan/en
raspored
rasporediti rasporediti v. tildele, -te rasprava s. diskusjon/en - raspravljati v. diskutere, -te rasprodaja s. salg/et - rasprodat adj. utsolgt, -e rasprostranjen adj. spredt, -e - rasprostranjenost s. spredning/en; utbredelse/en raspust s. ferie/en rast s. vekst/en - rasti v. vokse, -te rastanak s. avskjed/en - rastati se v. ta avskjed, tok, tatt rasteretiti v. avlaste, -et rastojanje s. (razdaljina) avstand/en rastrgnuti v. rive i stykker, rev, revet rastužiti v. gjøre bedrøvet, gjorde, gjort; gjøre trist rastvor s. oppløsning/en - rastvoriti v. løse opp, -te rasuđivati v. resonnere, -te rasuti v. strø, -dde rasveta s. belysning/en raščistiti v. rydde opp, -et - raščišćavanje s. opprydning/en raširen adj. spredt, -e - raširiti v. rat s. krig/en rata s. avdrag/et ravan adj. flat, -t, -e ravnica s. slette/en ravnodušan adj. likegyldig, -e ravnopravan adj. likestilt, -e - ravnopravnost s. likestilling/en ravnoteža s. balanse/en razbacati v. rote, -et razbaštiniti v. gjøre arveløs, gjorde, gjort razbesneti v. bli rasende razbežati se v. flykte, -et razbiti v. knuse, -te razblažiti v. fortynne, -et razboj s. vevstol/en razboleti se v. bli syk razborit adj. fornuftig, -e; rimelig, -e razdeljak s. skill en
410
411
razrediti
razdoblje s. periode/en razdor s. gap/et, kløft/en razdvojen adj. atskilt, -e - razdvojiti v. atskille, -te razglasiti v. kunngjøre, -gjorde, -gjort razgledanje s. sightseeing/en [saitsiing] razglednica s. kort/et razgovarati v. snakke, -et - razgovor s. samtale/en razgranati v. utvide, -et razgraničiti v. avklare, -te razgrtati v. måke, -te - lopata za razgrtanje s. måke/en razići se v. gå fra hverandre, gikk, gått razigran adj. leken, -t, -ne razjasniti v. avklare, -te - razjašnjenje s. avklaring/en razlaz s. atskillelse/en; separasjon/en različit adj. forskjellig, -e - razlika s. forskjell/en razlikovati se v. atskille seg fra, -te razlog s. grunn/en razlomak s. brøk/en razmak s. mellomrom/met razmatrati v. vurdere, -te razmaziti v. skjemme bort, -te razmažen adj. bortskjemt, -e razmena s. utveksling/en razmera s. forholdstall/et razmisliti v. tenke etter, -te razmnožavati se v. forplante seg, -et - razmnožavanje s. forplantning/en razno adv. forskjellig razočaran adj. skuffet, -e - razočarenje s. skuffelse/en - razočarati v. skuffe, -et razonoda s. tidsfordriv/et razoriti v. ødelegge, -la, -lagt razoružanje s. nedrustning/en razotkriti v. avdekke, -et; avsløre, -te razraditi v. utvikle, -et razred s. klasse/en razrediti v. (razblažiti) fortynne, -et
razrok razrok adj. skjevoyd, -e razuđen adj. forreven, -t, -vne razum s. fomuft/en - razuman adj. fornuftig, -e razumeti v. forstå, -stod, -stått - razumevanje s. forståelse/en - razumljiv adj. forsiåelig, -e razveden adj. skilt, -e - razvesti se v. skille seg, -te razvod s. skilsmisse/en razvijati se v. utvikle seg, -et - razvoj s. utvikling/en razvrstati v. klassifisere, -te raž s. rug/en - ražani hleb s. rugbrod/et rđa s. rust/en reagens s. reagens/en reagovati v. reagere, -te - reakcija s. reaksjon/en reaktor s. reaktor/en realan adj. reell, -elt, -e - realnost s. realitet/en; virkelighet/en realizacija s. realisering/en reanimacija s. gjennoppliving/en - reanimirati v. gjennopplive, -et rebarca s. ribbe/en rebro s. (anal.) ribben/et recenzent s. anmelder/en, pl. -e - recenzija s. anmeldelse/en recepcija s. resepsjon/en - recepcionar s. resepsjonist/en recept s. resept/en; (kulinarski) oppskrift/en recidiv s. residiv/et; tilbakefall/et recipročan adj. resiprok, -t, -e reč s. ord/et - rečnik s. ordbok/ei, pl. -bøker rečenica s. setning/en reći v. si, sa, sagt red s. orden/en redak adj. sjelden, -t, -dne redakcija s. redaksjon/en redosled s. rekkefølge/en redovan adj. regelmessig, -e redukcija s. reduksjon/en - redukovati v. redusere, -te redati v. stille, -t
412
413
renta kar
referendum s. folkeavstemning/en referent s. saksbehandler/en, pl. -e refleks s. refleks/en reforma s. reform/en - reformisati v. reformere, -te refundirati v. refundere, -te regenerisati v. fornye, -et; regenerere, -te region s. region/en - regionalan v. regional, -t, -e registar s. register/et, pl. -tre - registracija s. registrering/en - registrovati v. registrere, -te regresija s. tilbakegang/en regulisati v. regulere, -te rehabilitacija s. rehabilitering/en - rehabilitovati v. rehabilitere, -te reka s. elv/ei reklama s. reklame/en - reklamacija s. reklamasjon/en - reklamirati v. reklamere, -te rekonstrukcija s. gjenoppbygging/en; rekonstruksjon/en rekonvalescencija s. rekonvalesens/en rekonvalescent s. rekonvalesent/en rekord s. rekord/en - rekorder s. mester/en, p<. -e rekreacija s. mosjon/en; rekreasjon/en - rekreirati se v. mosjonere, -te rektalan adj. endetarms-; rektal, -t, -e rektor s. rektor/en rekvizit s. rekvisitt/en relacija s. relasjon/en relativan adj. relativ, -t, -e relevantan adj. relevant, -e religija s. religion/en - religiozan adj. religios, -t, -e reljef s. relieff/et remetiti v. forstyrre, -te rende s. høvel/en, pl. høvler rendgen s. røntgen/en - rendgen-tehničar s. radiograf/en - rendgenski snimak s. røntgenbilde/et renovirati v. bygge om, -de - renoviranje s. ombygging/en rentabilan adj. rentabel, -t, -ble rentakar s. leiebil/en
rep s. hale/en repa s. nepe/en repertoar s. repertoar/et reporter s. reporter/en, pl. -e represija s. undertrykkelse/en reprezentacija s. landslag/et - fudbalska reprezentacija s. fotballandslag/et repriza s. reprise/en reprodukcija s. reproduksjon/en - reproduktivni organi s. kjønnsorganer republika s. republikk/en rerna s. ovn/en resica s. (anat.) drøvel/en restoran s. restaurant/en restrikcija s. restriksjon/en resurs s. ressurs/en rešenje s. løsning/en - rešiti v. lose, -te rešetka s. gitter/et, pl. gitre retko adv. sjelden - retkost s. raritet/en; sjeldenhet/en retroaktivan adj. retroaktiv, -t, -e retrospektivan adj. retrospektiv, -t, -e retrovizor s. speil/et reuma s. gikt/en; revmatisme/en - reumatičar s. revmatiker/en, pl. -e revanš s. revansje/en - revanširati se v. revansjere, -te revers s. revers/en revizija s. revisjon/en - revizor s. revisor/en revolt s. opprør/et; revolt/en revolucija s. revolusjon/en - revolucionar s. revolusjonær/en - revolucionaran adj. revolusjonær, -t,-e rez s. snitt/et rezbarija s. utskjæring/en - rezbariti v. skjære ut, skar, skåret rezerva s. reserve/en rezervacija s. bestilling/en; reservering/en - rezervisati v. bestille, -te; reservere, -te rezervni deo s. reservedel/en
415 rezervoar s. reservoar/et rezidencija s. residens/en rezigniran adj. resignert, -e rezime s. sammendrag/et rezultat s. resultat/et režija s. regi/en [resji] - režirati v. regissere, -te režiser s. regissør/en režim s. regime/et [resjime] riba s. fisk/en - riblje ulje s. tran/en - ribolov s. fiske/et ribati v. skrubbe, -et Ribe s. (horoskopski znak) fiskene Rim s. Roma - rimski adj. romersk, -e rimokatolički adj. romersk-katolsk, -e ringla s. kokeplate/en ritam s. rytme/en - ritmičan adj. rytmisk, -e ritual s. ritual/et - ritualan adj. rituell, -elt, -e rival s. rival/en rizičan adj. risikabel, -t, -ble - rizik s. risiko/en rizikovati v. risikere, -te riznica s. skattkammer/et; -kamre rob s. slave/en roba s. vare/en robna kuća s. varehus/et ročište s. stevning/en roda s. stork/en roditelji s. foreldre - roditeljski sastanak s. foreldremøte/et roditi v. føde, -te rođak s. fetter/en, pl. -e - rođaka s. kusine/ei - rodbina s. slekt/en rođen adj. født, -e - rođendan s. fødselsdag/en srećan rođendan! gratulerer med dagen! rog s. hom/et roj s. sverm/en rok s. frist/en roletna s. rullegardin/en rolna s. rull/en
rolna
Rom Rom s. sigøyner/en, pl. -e roman s. roman/en romansa s. romanse/en [romangse] romantika s. romantikk/en ronilac s. dykker/en, pl. -e - roniti v. dykke, -et ronjenje s. dykking/en rosa s. dugg/en roštilj s. grill/en - praviti roštilj v. grille, -et rotkvica s. reddik/en roze adj. rosa rožnjača s. (anal.) homhinne/en rub s. kant/en rubeole s. (med.) meslinger rubrika s. spalte/en ručak s. middag/en - ručati v. spise middag, -te ruda s. malm/en - rudar s. gruvearbeider/en, pl. -e rudarstvo s. gruvedrift/en - rudnik s. gruve/en rugati se v. gjøre narr av noen, gjorde, gjort ruka s. arm/en rukav s. erme/et - dugih rukava adj. langermet, -e kratkih rukava adj. kortermet, -e rukavica s. (kožna) hanske/en; (samo sa jednim prstom-palcem) vott/en rukomet s. håndball/en rukopis s. håndskrift/en rukovanje s. håndhilsning/en - rukovati se v. håndhilse, -te rukovodilac s. leder/en, pl. -e, -ne rum s. rom/men rumen adj. rødmusset, -e runda s. runde/en rupa s. hull/et Rus s. russer/en, pl. -e - Rusija s. Russland - ruski adj. russisk, -e rušiti v. rive, rev, revet ruža s. rose/en ružan adj. stygg, stygt, -e rvanje s. bryting/en
416
417
sam
s sa prep. med sabotaža s. sabotasje/en - sabotirati v. sabotere, -te sačekati v. vente, -et sačinjavati v. danne, -et sačuvan adj. bevart, -e - sačuvati v. bevare, -te sada adv. nå sadašnji adj. nåværende - sadašnjost s. nåtid/en sadržaj s. innhold/et - sadržavati v. inneholde, -holdt saga s. saga/en saglasan adj. enig, -e - saglasnost s. enighet/en sagledati v. innse, -så, -sett sagnuti se v. boye seg, -de sagorevanje s. forbrenning/en > sagorevati v. forbrenne, -te sagraditi v. bygge, -de sahrana v. begravelse/en - sahraniti v. begrave, -et saigrač s. medspiller/en, pl. -e sajam s. messe/en; utstilling/en sako s. dressjakke/ei sakriti v. gjemme, -te saksija s. potte/en sakupljati v. samle, -et sala s. sal/en salama s. salami/en salata s. salat/en saldo s. saldo/en salo s. fett/et salon s. salong en salveta s. serviett/en sam adj. alene - samac s. en enslig - samoća s. ensomhet/en
samo samo adv. bare; kun samodisciplina s. selvdisiplin en samoglasnik s. vokal/en samohran adj. enslig, -e samokontrola s. selvkontroll/en samokritika s. selvkritikk/en - samokritički adj. selvkritisk, -e samolepljiv adj. selvklebende samoodbrana s. selvforsvar/et samopoštovanje s. selvrespekt/en samopouzdanje s. selvtillit/en samostalan adj. selvstendig, -e - samostalnost s. selvstendighet/en samoubistvo s. selvmord/et samouprava s. selvstyre/et samouveren adj. selvsikker, -t, -kre - samouverenost s. selvsikkerhet/en samovolja s. stahet/en san s. drøm/en - sanjati v. drømme, -te - sanjiv adj. søvnig, -e sanacija s. sanering/en - sanirati v. sanere, -te sanatorijum s. flečilište) sanatorium/et sandala s. sandal/en sanduk s. kiste/en sanitaran adj. sanitær, -e sanitet s. sanitet/en sankati se v. ake, -te - sanke s. akebrett/et; kjelke/en sankcija s. sanksjon/en - sankcionisati v. sanksjonere, -te santa s. isfjell/et sanjariti v. fantasere, -te saobraćaj s. traflkk/en - saobraćajni znak s. traflkkskilt/et saopštenje s. meddelelse/en - saopštiti v. meddele, -te saosećanje s. medfølelse/en - saosećati v. føle medlidenhet saplesti se v. snuble, -et sapun s. såpe/en saradnik s. medarbeider/en, pl. -e - sarađivati v. samarbeide, -et
418
419 sarkastičan adj. sarkastisk, -e saslušanje s. forhør/et - saslušati v. forhøre, -te sastanak s. mote/et - sastati v. møte, -te; treffe, traff, truffet - sresti se v. møtes, møttes, møttes sastav s. sammensetning/en; struktur/en - sastavljati v. sette sammen, satte, satt sastojak s. ingrediens/en sastojati se s. bestå av, -stod. -stått sasvim adv. fullstendig; helt sašiti v. sy, -dde sat s. klokke/ei satnica s. timelønn/en saučešće s. (sažaljenje) medynk/en saučesnik s. medskyldig sauna s. badstu/en sav adj. all/alt/alle savest s. samvittighet/en - imati grižu savesti ha dårlig samvittighet - nemati grižu savesti ha god samvittighet - savestan adj. samvittighetsfull -e savet s. råd/et - dati savet v. gi råd - savetnik s. rådgiver/en. pl. -e - savetovalište s. rådgivningskontor/et - savetovati v. råde, -de savez s. allianse/en; union/en - saveznik s. den allierte saviti v. boye. -de - savitljiv adj. elastisk, -e savladati v. beherske, -et savremen adj. moderne savršen adj. fullkommen, -t, -mne - savršenstvo s. fullkommenhet/en sazivati v. sammenkalle, -te saznanje s. kunnskap/en saznati v. fl vite, fikk. fått sazreo adj. moden, -t, -dne - sazreti v. modne, -et sažaljenje s. medlidenhet/en - sažaljevati v. ha medlidenhet med noen sažetak s. sammendrag/et - sažeti v. sammenfatte, -et scena s. scene/en scenario s. manuskript/et
scenario
sebičan sebičan adj. egoistisk, -e - sebičnost s. egoisme/en secirati v. dissekere, -te seckati v. hakke, -et sečivo s. blad/et sećanje s. (uspomena) minne/et - sećati se v. huske, -et šeći v. skjære, skar, skåret sed adj. gråhåret, -e sedam tall. sju sedamdeset tall. sytti sedamnaest tall. sytten sedamsto tall. sju hundre sedativ s. beroliggende middel/et sedeljka s. selskap/et sedeti v. sitte, satt, sittet sedimentacija s. (med.) blodsenkning/en sedište s. sete/et sedmica s. (nedelja) uke/ei sednica s. konferanse/en; møte/et sef s. safe/en segment s. segment/et sejati v. så, -dde sekcija s. seksjon/en sekira s. øks/en sekirati se v. bli bekymret; bli urolig sekretar s. sekretær/en - sekretarijat s. sekretariat/et seks s. sex/en - seksualan adj. seksuell, -elt, -e seksualnost s. seksualitet/en sekta s. sekt/en sektor s. sektor/en sekunda s. sekund/et sekundaran adj. sekundær, -t, -e sekutié s. fortann/en, pl. -tenner sekvenca s. sekvens/en selekcija s. seleksjon/en; utvelging/en selidba s. flytting/en - seliti se v. flytte, -et selo s. bygd/ei - seljak s. bonde/en, pl. bønder selotejp s. limbånd/et; tape/en
420
421 semafor s. trafikklys/et seme s. frø/et semestar s. semester/et, pl. -tre seminar s. seminar/et semovod s. (anal.) sædleder/en sendvič s. smørbod/et senf s. sennep/en senilan adj. senil, -t, -e - senilnost s. senilitet/en senka s. skygge/en seno s. høy/et sentimentalan adj. sentimental, -t. -e senzacija s. sensasjon/en senzacionalan adj. sensasjonell, -elt, -e senzibilan adj. sensibel, -t, -ble senzitivan adj. sensitiv, -t, -e senzualan adj. sensuell, -elt, -e sepsa s. (med.) blodforgiftning/en; sepsis/en septembar s. september/en serija s. serie/en serum s. blodvann/et; serum/et servirati v. servere, te - servis s. service/en [sorvis] sesti v. sette seg, satte, satt sestra s. søster ei, pl. sostre seta s. melankoli/en - setan adj. melankolsk, -e setiti se v. huske, -et sevati v. lyne, -te sever s. nord - Severna Evropa s. (Danska. Švedska, Norveška, Finska, Island, Farska ostr\’a) Norden severoistok s. nordøst - severozapad s. nordvest sezona s. sesong/en shodno adv. i samsvar med shvatanje s. oppfatning/en - shvatiti v. oppfatte, -et sida s. AIDS sifilis s. syfilis/en signal s. signal/et - signalizirati v. signalere, -te siguran adj. sikker, -t, -kre - sigurnost s. sikkerhet/en sigurnosti radi adv. for sikkerhets skyld
siguran
sijalica sijalica s. lyspære/en sijati v. lyse, -te sila s. kraft/en, pl. krefter; makt/en silan adj. voldsom, -t. -me silovati v. voldta, -tok, -tatt - silovanje s. voldtekt/en simbioza s. symbiose/et simbol s. symbol/et - simboličan adj. symbolsk, -e simetričan adj. symmetrisk, -e simpatičan adj. sympatisk, -e - simpatija s. sympati/en simpozijum s. symposium/-iet. pl. -ier simptom s. svmptom/et simulirati v. simulere, -te simultan adj. simultan, -t. -e sin s. sonn/en sinagoga s. synagoge/en sindikat s. fagforening/en sindrom s. svndrom/et sinhronizacija s. synkronisme/et - sinhronizovati v. synkronisere, -te sinoć adv. i går kveld sinonim s. synonym/et sintetički adj. syntetisk, -e sinteza s. syntese/en sinus s. (anat.) bihule/en - zapaljenje sinusa s. bihulebetennelse/en sipati v. tomme, -te sir s. ost/en sirce s. eddik/en siroče s. et foreldrelost bam siromašan adj. fattig, -e - siromaštvo s. fattigdom/men sirov adj. rå, -tt, -e - sirovina s. råvare/en sirup s. saft/en sisa s. (anat.) bryst/et - sisati v. suge, -de sisar s. pattedyr/et sistem s. system et - sistematski adj. systematisk, -e sistematizovati v. systematisere, -te sit adj. mett, -e
422
423 sitan adj. bitte liten sitnica s. bagatell/en sitnina s. småpenger sito s. såld/et situacija s. situasjon/en siv adj. grå, -tt, grå sjaj s. glans/en - sjajan adj. strålende sjediniti v. forene, -te skakaonica s. hoppbakke/en - skakati v. hoppe, -et skakavac s. gresshoppe/en skalpel s. skalpell/en skandal s. skandale/en Skandinavac s. skandinav/en - skandinavski adj. skandinavisk, -e - Skandinavija s. Skandinavia skandirati v. rope, -te skeie s. (pri gradnji) stillas/et skelet s. (kostur) skjellet/et skeptičan adj. skeptisk, -e skica s. skisse/en - skicirati v. skissere, -te skija s. ski/ei - skijaški skokovi s. skihoppin^en skijati se v. gå på ski skinuti se v. ta av seg, tok, tatt skitati v. vandre, -et sklad s. harmoni/en - biti u skladu sa v. være i samsvar med - skladan adj. harmonisk, -e skladište s. lager/et, pl. -gre - skladištiti v. lagre, -et sklanjati v. fjerne, -et sklon adj. (darovit)begavet, -e - sklonost s.begavelse/en sklonište s. ly/et sklop s. konstruksjon/en sklopiti v. sette sammen, satte, satt skočni zglob s. (anat.) ankel/en. pl. -kler skok s. hopp/et skorbut s. skjørbuk/en skoro adv. nesten skraćen adj. forkortet, -e - skraćenica s. forkortelse/en - skratiti adj. forkorte, -et
skraćen
skrasiti skrasiti se v. roe seg. -et skrenuti v. svinge, -et - skretanje s. sving/en skrivati v. gjemme, -te skrnaviti v. skjedne, -et; vanhellige, -et škrob s. stivelse/en skroman adj. beskjeden, -t. -dne - skromnost s. beskjedenheten skrovište s. skjulested/et skroz adv. helt skulptura s. skulptur/en skup adj. (nije jeftin) dyr. -t. -e skup s. forsamling/en skupljati se v. (npr. odeća) krympe, -et skupocen adj. verdifull, -t, -e skupština s. forsamlingen skuša s. makrell/en skuvati v. koke. -te slab adj. svak, -t. -e - slabost s. svakhet/en slabina s. (anat.) side/en sladak adj. sot, -t, -e - sladiti v. sote. -et sladoled s. iskrem/en slagalica s. puslespill/et slagati se v. være enig slalom s. slalåm/en slama s. halm/en slamčica s. sugeror/et slan adj. salt, -e - slanik s. saltbosse/en slana s. rimfrost/en slanina s. spekk/et slastan adj. deilig, -e: lekker, -t, -kre slati v. sende, -te slatkiši s. gotter slavan adj. beromt, -e slavina s. kran en slaviti v. feire, -et; fešte, -et - slavlje s. feiring/en slavljenik s. jubilant en slavuj s. nattergal/en
424
425 slcdbenik s. etterfolger/en, pl. -e - slediti v. folge etter, fulgte, fulgt sledeći adv. neste slep adj. blind, -t, -e - slepilo s. blindhet en slepoočnica s. (anat.) tinning/ei sleteti v. lande, -et slez s. kattost/en slezina s. (anat.) milt/en sličan adj. lignende - sličnost s. likhet/en slika s. bilde/et slikar s. kunstmaler/en, pl. -e slikovnica s. billedbok/ei, pl. -boker slina s. slim/et slivnik s. avlop/et sloboda s. frihet/en - slobodan adj. fri, -tt, -e slobodan dan s. fridag/en - slobodno vreme s. fritid/en sloga s. enighet/en sloj s. lag/et - slojevit adj. i lag slom s. brudd/et - slomiti v. bryte, brot, brutt slon s. elefant/en Sloven s. slaver/en, pl. -e - slovenski adj. slavisk, -e Slovenac s. slovener/en, pl. e - Slovenija s. Slovenia slovenački adj. slovensk, -, -e slovo s. bokstav/en složan adj. enig, -e - složiti se v. være enig složen adj. (komplikovan) komplisert, -e; sammensatt, -e -složenica s. sammensetning/en slučaj s. tilfelle/et - u svakom slučaju i hveri tilfelle slučajan adj. tilfeldig, -e - slučajno adv. tilfeldigvis slučajnost s. tilfeldighet/en sluga s. tjener/en, pl. -e sluh s. horsel/en - slušalac s. lytter/en, pl. -e slušalica s. ror/et - slušati v. (muziku) hore, -te slušati v. (roditelje) lytte, -et - slušni aparat s. høreapparatet slutiti v. ane, -te - slutnja s. anelse/en
slutiti
sluz sluz s. slim/et - sluznica s. slimhinne/en služba s. tjencste/en - služba socijalnog osiguranja s. trygdekontor/et - služba za socijalni rad s. sosialkontor/et - službenik s. tjenestemann/en, pl. -menn - služiti v. tjene, -te smanjen adj. (snižen) nedsatt, -e - smanjiti v. minske, -et; redusere, -te smatrati v. synes, syntes, synes smeće s. avfall/et; soppel/et smeđ adj. brun, -t, -e smejati se v. le, lo, ledd - smeh s. latter/en - smešiti se v. smile, -te smekšati v. myke opp, -et smelost s. dristighet/en - smeo adj. dristig, -e smena s. skift/et smenjivati v. avløse, -te smer s. retning/en smeran adj. beskjeden, -t, -dne smesa s. blanding/en smesta adv. med en gang smestiti v. plassere, -te - smeštaj s. plassering/en smešan adj. morsom, -t, -me smetnja s. forstyrrelse/en smežuran adj. rynkete smilovati se v. ha barmhjertighet med noen smiren adj. rolig, -e smisao s. sans/en - to je bez smisla det er uten sans smisliti v. finne på, fant, funnet smog s. smog/en smoking s. smoking/en smokva s. fiken/en smola s. kvae/en smotan adj. klosset, -e smrad s. stank/en - smrdeti v. lukte vondt, -et; stanke, -et smrkavati se v. mørkne, -et smrknut adj. deprimert, -e; nedfor smršati v. slanke seg, -et
426
427 smrt s. død/en - smrtnost s. dodelighet/en smrzavati se v. fryse, frøs, frosset - smrznut adj. frossen, -t, -sne smučiti se v. være lei av smuđ s. abbor/en snabdeti v. forsyne, -te - snabdevanje s. forsyning/en snaći se v. finne seg til rette, fant, funnet snaga s. kraft/en - štedeti snagu v. spare på kreftene snaja s. svigerinne/ei snalažljiv adj. snarrådig, -e snažan adj. mektig, -e sneg s. snø/en - padati sneg v. snø, -dde - snežna oluja s. snøstorm/en snimiti v. filme, -et sniženje s. rabatt/en snošaj s. seksuelt samkvem/et; samleie/et so s. salt/et - soliti v. salte, -et soba s. rom/met - dečija soba s. bamerom/met dnevna soba s. stue/ei - spavaća soba s. soverom/met - sobarica s. stuepike/ei socijaldemokrata s. sosialdemokrat/en sociolog s. sosiolog/en sočan adj. saftig, -e sočivo s. linse/en soda s. soda/en sofa s. sofa/en softver s. software/en soja s. soya/en sok s. saft/en sokna s. sokk/en soko s. falk/en solarijum s. solstudio/et solidaran adj. solidarisk, -e - solidarnost s. solidaritet/en solista s. solist/en soliter s. skyskraper/en, pl. -e som s. steinbit/en somot s. fløyel/en
somot
sonda sonda s. sonde/en sopstven adj. egen, eget, egne sortirati v. sortere, -te sos s. saus/en sova s. ugle/en spajalica s. binders/en spakovati v. pakke, -et spanać s. spinat/en spas s. frelse/en - spasiti v. frelse, -te: redde, -et - spasilac s. redningsmann/en. pl. -menn spavaćica s. nattkjole/en spavati v. sove, sov. sovet spaziti v. (ugledati) få øye på. fikk, fått spazma s. (med.) krampetrekning/en; spasme/en specifičan adj. spesifikk, -ikt, -e specijalan adj. spesial; spesiell, -elt, -e - specijalitet s. spesialitet/en specijalista s. spesialist/en - specijalizacija s. spesialisering/en - specijalizovati v. spesialisere, -te spektakularan adj. imponerende spektroskop s. spektroskop/et spekulacija s. spekulasjon/en spelovati v. stave, -et sperma s. sæd/en - spermatozoid s. sædcelle/en spiker s. hallomann en, pl. -menn spirala s. spiral/en spisak s. liste/en splasnuti v. kry mpe, -et spletka s. intrige/en spoj s. forbindelse/en - spojiti v. forbinde, -bandt, -bundet spokojan adj. rolig, -e spolja adv. ute - spoljašnji adj. utvendig, -e spoljna politika s. utenrikspolitikk/en spomenik s. monument/et spomenuti v. nevne, -te spona s. ledd/et spontan adj. spontan, -t, -e - spontanost s. spontanitet/en
428
429 sponzor s. sponsor/en spor adj. langsom, -t. -me sporan adj. kontroversiell, -elt, -e; omstridt, -, -e sporazum s. avtale/en - sporazumeti se v. avtale, -te sporedan adj. sekundær, -t. -e sporiti v. nekte, -et sport s. idrett/en - sportista s. idrettsmann/en. pl. -menn sposoban adj. dyktig, -e - sposobnost s. dvktighet/en sprat s. etasje/en sprati v. skylle, -te sprava s. innretning/en sprečiti v. hindre, -et sprej s. spray/en spremačica s. vaskehjelp/en spreman adj. klar, -t, -e spremati v. forberede, -te spretan adj. flink. -e sprovoditi v. gjennomføre, -te spustiti v. senke, -et sputati v. binde, bandt, bundet sramota s. skam/men sravniti v. jevne. -et srazmeran adj. forholdsmessig, -e Srbija s. Serbia - Srbin s. serber/en. pl. -e - srpski adj. serbisk, -e srce s. (anat.) hjerte/et - srčani mišić s. hjertemuskel/en, pl. -kler - srčana tegoba s. hjertetrobbel/en, pl.- bler srčani zalistak s. hjerteklaff/en srdačan adj. hjertelig, -e - srdačnost s. hjertelighet/en srebro s. solv/et sreća s. Iykke/en - srećan adj. lykkelig, -e - srećom adv. heldigvis sreda s. onsdag/en sredina s. (milje) miljø/et sredina s. (srednji deo) midt/en središte s. midpunkt/et; senter/et srediti v. (sređivali) ordne, -et - sređen adj. ordnet, -e
srediti
srediti srediti se v. pynte seg, -et srednjovekovni adj. middelaldersk, -e sredovečan adj. middelaldrende Sredozemno more s. Middelhavet sredstva s. (novac) råd/et - imati sredstva v. ha råd sredstvo s. middel/et, pl. midler sresti v. møte. -te; treffe, traff, truffet srez s. fylke/et srna s. rådyr/et - srnetina s. rådyrkjott/et srodan adj. beslektet, -e - srodstvo s. slektskap/et srpskohrvatski adj. serbokroatisk, -e srušiti v. (porušiti) rive ned, rev, revet srž s. kjeme/en stabilan adj. stabil, -t, -e - stabilnost s. stabilitet/en stabljika s. stengel en, pl. -gler; stilk/en stablo s. trestamme/en stadijum s. stadium/-iet, pl. -ier stadion s. stadion/et stagnirati v. stagnere, -te stajati v. stå, stod, stått staklenik s. drivhus/et staklo s. glass/et stalno adv. stadig staložen adj. rolig, -e stambena zadruga s. boligbyggelag/et - stambeni kredit s. boliglån/et stan s. bolig/en; leilighet/en - stanar s. leieboer/en, pl. - e - stanarina s. husleie/en - stanodavac s. husvert/en standard s. standard/en - standardizovati v. standardisere, -te stanica s. stasjon/en stanje s. tilstand/en stanovati v. bo, -dde stanovište s. (gledište) synspunkt/et stanovnik s. innbygger/en, pl. -e - stanovništvo s. befolkning/en stapati se v. smelte sammen, -et
430
431
sto
star adj. gammel, -t, gamle - starački dom s. aldershjem/met - stariti v. eldes, eldedes, eldes starost s. alderdom/men - starosna grupa s. aldersgruppe/en staratelj s. forsorger/en. pl. -e - starati se v. forsørge, -et; ta vare på, tok, tatt staromodan adj. gammeldags start s. start/en - startova ti v. starte, -et stati v. stoppe, -et statičan adj. statisk, -e stativa s. stativ/et statua s. statue/en status s. status/en statut s. statutt en stav s. holdning/en; instilling/en staviti v. sette, satte, satt stavka s. punkt et staza s. sti/en staž s. ansiennitet/en stažirati v. jobbe som turnuskandidat stečaj s. konkurs/en steći v. få. fikk, tatt stegnuti v. stramnie, -et stena s. stein/en stenjati v. stonne, -et stepen s. grad/en stepenik s. trapp/en stereotip s. stereotypi en - stereotipan adj. stereotyp, -t, -e sterilan adj. steril, -t, -e - sterilisati v. sterilisere, -te sterilnost s. sterilitet/en stetoskop s. stetoskop/et stideti se v. sjenere seg. -te - stidljiv adj. sjenert, -e stil s. stil/en stimulacija s. stimulans/en - stimulisati v. stimulere, -te stipendija s. stipend/et - stipendista s. stipendiat/en stjuard s. flyvert/en - stjuardesa s. flyvertinne/en sto s. (astal) bord/et
\
stoga stoga adv. derfor stoka s. fe/et stolar s. snekker/en, pl. -e stolica s. stol/en stoljnjak s. đuk.'en stomak s. mage/en - stomačna kiselina s. magesyre/en - grčevi u stomaku s. (med.) knip/et stomatolog s. tannlege/en stoni tenis s. bordtennis/en stop adv. stopp stopa s. fotspor/et stopalo s. fot/en, pl. fotter stopirati v. haike, -et stotina tall. hundre stradati v. lide, led. lidd strah s. frykt/en - strahovati v. fry kte, -et stran adj. fremmed, -e; utenlandsk, -e - stranac s. utlending/en strana s. side/en stranka s. parti/et strast s. lidenskap/en - strastan adj. lidenskapelig, -e strašan adj. fryktelig, -e strategija s. strategi/en straža s. vakt/en strela s. pil/en Strelac s. (horoskopski znak) skytten streljaštvo s. skytesport/en stremiti v. strebe etter, -et strepeti v. frykte, -et; være redd for - strepnja s. engstelse/en; frykt/en streptokoke s. (med.) streptokokk/en stres s. stress/en - stresan adj. stressende - pod stresom under stress stric s. onkel/en, pl. -kler - strina s. tante/ei strip s. tegneserie/en striptiz s. striptease/en [striptis] - striptizeta s. stripperske/en
432
433
sufiks
strm adj. bratt, -e strog adj. streng, -t, -e strpljenje s. tålmodighet/en - strpljiv adj. tålmodig, -e stručan adj. faglig, -e - stručnjak s. fagmann/en, pl. fagfolk strug s. dreiebenk/en - strugati v. sage, -et struja s. strom/men - jaka struja s. sterkstrøm - slaba struja s. svakstrøm - jednosmerna struja s. likestrøm - naizmenična struja s. vekselstrøm strujomer s. strømmåler/en struk s. midje/en struka s. yrke/et struktura s. struktur/en stub s. søyle/en student s. student/en - studirati v. studere, -te studije s. studium/-iet, pl. -ier studio s. studio/et stupiti v. tre, trådte, trådt stvar s. gjenstand/en; ting/en stvaralaštvo s. forfatterskap/et stvaran adj. virkelig, -e - stvarnost s. virkelighet/en stvorenje s. skapning/en; vesen/et stvoriti v. danne, -et; lage, -et; skape, -te stvrdnuti v. stivne, -et subjekt s. subjekt/et subjektivan adj. subjektiv, -t, -e subota s. lordag/en sud s. domstol/en - suditi v. dømme, -te - sudija s. dommer/en, pl. -e - suđenje v. dømme, -te sudnica s. rettssal/en sudar s. kollisjon/en - sudariti se v. krasje, -et sudbina s. sjebne/en sudbonosan adj. skjebnesvanger, -t, -gre sudopera s. vask/en sudovi s. oppvask/en - prati sudove v. vaske opp, -et suficit s. overskudd/et sufiks s. suffiks/et
sugerisati sugerisati v. suggerere, -te suglasnik s. konsonant en sujeta s. forfengelighet/en - sujetan adj. forfengelig, -e sujeveran adj. overtroisk, -e - sujeverje s. overtro/en suknja s. skjørt/et sukob s. strid/en - sukobiti se v. stride, stred, stridt suma s. sum/men - sumirati v. summere, -te sumnja s. tvil/en - sumnjati v. tvile, -te - sumnjičav adj. mistenksom, -t, -me - sumnjiv adj. mistenkelig,-e sumpor s. svovel/en - sumpor dioksid s. svoveldioksyd/en sumrak s. skumring/en sunčan adj. solrik, -t, -e - sunce s. sol/ei - suncobran s. parasoll/en - sunčati se v. sole seg, -te - suncokret s. solsikke/en sunđer s. svamp/en suočavanje s. konfrontasjon/en - suočiti se v. konfrontere, -te; stå overfor, stod, stått supa s. suppe/en suparnik s. rival/en suprotan adj. motsatt, -e - suprotno adv. motsatt suprotnost s. motsetning/en - suprotstaviti se v. motsette seg, -satte, -satt suprug s. ektemann/en, pl. -menn - supruga s. kone/ei supstanca s. stoff/et suptilan adj. spissfindig, -e; subtil, -t, -e surov adj. grusom, -t, -me susam s. sesam/en susnežica s. sludd/et suspendovati v. suspendere, -te - suspenzija s. suspensjon/en susret s. møte/et suša s. tørke/en - sušiti v. tørke, -et - sušilica za veš s. tørketrommel/et - suv adj. tørr, tørt, -e suština s. essens/en; kjeme/n suteren s. sokkeletasje/en sutlijaš s. riskrem/en
434
435 sutra adv. i morgen suvenir s. suvenir/en suverenitet s. suverenitet/en; uavhengighet/en suvišan adj. overflødig, -e suvlasnik s. medeier/en, pl. -e suza s. tåre/en - suzavac s. tåregass/en suzbiti v. stoppe, -et; utrydde, -et; sužavati v. gjøre smalere, gjorde, gjort svađa s. krangel/en, pl. -gler - svađalica s. kverulant/en - svađati se v. krangle, -et svadba s. bryllup/et svaki pron. hver, hvert svanuti v. (svitati) gry, -dde svariti v. fordøye, -de sve adj. all, alt, alle svečan adj. festlig, -e; høytidelig, -e - svečanost s. festivitas/en; festlighet/en sveca s. stearinlys/et - svećnjak s. lysestake/en svedočanstvo s. vitnemål/et - svedočiti v. vitn^, -et svedok s. vitne/et svekar s. svigerfar/en, pl. -fedre - svekrva s. svigermor/ei, pl. -modre svemir s. univers/et svemoguć adj. allmektig, -e sveoubuhvatan adj. allmenngyldig, -e; universell, -elt, -e sveska s. kladdebok/ei, pl. -boker svest s. bevissteht/en - svestan adj. bevisst, -e svestran adj. flersidig, -e sveštenik s. prest/en svet s. verden/en svetao adj. lys, -t, -e - svetleti v. lyse, -te - svetio s. lys/et svetovan adj. sekulær, -t, -e; verdslig, -e svež adj. fersk, -t, -e - svežina s. ferskhet/en svežanj s. knippe/et svi pron. alle sviđati se v. like, -te svila s. silk/en - svilen adj. silke-
svila
svinja
436
svinja s. svin/en - svinjetina s. svinekjøtt/et svirati v. spille, -te svirep adj. grusom, -t, -me svlačionica s. garderobe/en svod s. hvelv/et svojeglav adj. gjenstridig, -e; sta svojevoljan adj. frivillig, -e svojevremeno adv. i sin tid svojina s. eiendom/men svojstven adj. karakteristisk, -e; typisk, -e svojstvo s. trekk/et svrabež s. kloe/en - svrbeti v. klo, -dde svraka s. skjære/en svratiti v. stikke innom, stakk, stukket svrgnuti v. fjerne, -et svrha s. hensikt/en svući se v. kle av seg, -dde; ta av seg, tok, tatt svuda adv. overalt
S šablon s. monster/et, pl. -tre šah s. sjakk/en šaka s. (anat.) hånd/ei, pl. hender šal s. sjal/et šala s. spøk/en - šaliti se v. spøke, -te - šaljiv adj. spøkefull, -t, -e šalon s. skodde/en šalter s. luke/en šamar s. dask/et; klaps/en; klask/en - šamarati v. daske, -et; klaske, -et
437
širokogrudan
šampanjac s. champagne/en šampion s. mester/en. pl. -e - šampionat s. mesterskap/et šampon s. sjampo/en šanac s. (jarak) groft/en šank s. bardisk/en šansa s. sjanse/en - dati šansu v. gi sjanse šapa s. labb/en šaptati v. hviske, -et - šaputanje s. hvisking/en šaran s. karpe/en šaren adj. flerfarget, -e šargarepa s. gulrot/en, pl. -rotter šarka s. hengsel/en, pl. -sler šarlah s. (med.) skarlagensfeber/en šator s. telt/et šav s. søm/men šećer s. sukker/et šef s. sjef/en šegrt s. svenn/en šema s. sjema/et šepati v. halte. -et šerpa s. kasserolle/en šesnaest tall. seksten šest tali. seks šešir s. hatt/en šetati v. spasere, -te - šetalište s. promenade/en - šetnja s. spasertur/en šezdeset tall. seksti šibica s. fyrstikk/en šiblje s. busk/en šifra s. kode/en šilo s. syi/en šina s. skinne/en šipak s. nyperose/en šipka s. stang/en širina s. bredde/en - širok adj. bred, -t, -e - širiti se v. spre seg, -dde širokogrudan adj. gavmild, -t, -e
šišarka šišarka s. kongle/en šišati v. klippe, -et šiške s. lugg/en šiti v. sy, -dde šizofrenija s. schizofreni/en [Jisofreni] škart s. soppel/et škljocnuti v. klikke, -et škoditi v. skade. -et - škodljiv adj. skadelig, -e škola s. skole/en - srednja škola s. videregående skole - osnovna škola s. grunnskole/en - viša škola s. høyskole/en - školarina s. skolepenger - školovanje s. skolegang/en - školska torba s. skolesekk/en školjka s. skjell/et Škorpija s. (horoskopski znak) skorpionen škorpija s. skorpion/en škripati v. knirke, -et škrt adj. gjerrig, -e - škrtica s. gjerrigknark/en šlag s. krem/en šlem s. hjelm/en šleper s. slepebåt/en - šlepovati v. slepe, -te šlic s. buksesmekk/en šlog s. slag/et šljiva s. plomme/en - šljivovica s. plommebrennevin/en šljunak s. grus/en šminka s. sminke/en šmirgla s. sandpapir/et; slipepapir/et šnala s. spenn/et; (za kosu) hårnål/en šnicla s. kotelett/en šofer s. sjåfor/en šoferšajbna s. frontglass/et šok s. sjokk/et - šokantan adj. sjokkerende - šokirati v. sjokkere, -te šolja s. kopp/en šore s. shorts/en špageti s. spagetti/en špahtla s. sparkel/en, pl. -kler špajz s. spiskammer/et, pl. -kamre
438
439 Španac s. spanier/en, pl. -e - Španija s. Spania španski adj. spansk, -e špenadla s. knappenål/en špic s. spiss/en špijun s. spion/en - špijunirati v. spionere, -te šporet s. komfyr/en špric s. sproyte/en šraf s. skrue/en - šrafciger s. skrutrekker/en, pl. -e šta adv. hva štab s. stab/en štaka s. krykke/en štala s. fjøs/et štamparija s. trykkeri/et - štampati v. trykke, -te štand s. disk/en štap s. stav/en: stokk/en štedeti v. spare, -te - štedljiv adj. sparsom, -t, -me štednja s. sparing/en šteta s. skade/en - štetočina s. skadedyr/et štićenik s. protesjé/en štipaljka s. klesklype/en - štipati v. klvpe, ktøp. klopet; knipe, knep, knepet štititi adj. beskytte, -et štitna žlezda s. skjoldbruskkjertel/en; -kjertler štof s. stoff/et štok s. karm/en štoperica s. stoppeklokke/ei štrajk s. streik/en - štrajkovati v. streike, -et štucati v. hikke, -et štuka s. gjedde/en štula s. stylte/en šuga s. skabb/et šuljevi s. hemorroider šum s. susing/en šuma s. skog/en - šumarstvo s. skogbruk/et šunka s. skinke/en šunjati se v. snike, snek, sneket šupa s. skur/et
šupa
šupalj šupalj adj. hul, -t, -e - šupljina s. hule en šuškati v. rasle, -et šutirati v. sparke, -et Švedska s. Sverige - švedski adj. svensk, -e - Šveđanin s. svenske/en
taban s. fotsåle/en tabela s. tabell/en tabla s. tavle/en tableta s. tablett/en tabu s. tabu/et tacna s. asjett en tačan adj. presis, -t, -e; punktlig, -e tačka s. punktum/et tada adv. da tadašnji adj. daværende taj/ta/to pron. den, det tajan adj. hemmelig, -e - tajanstven adj. hemmelighetsfull, -t, -e - tajna s. hemmelighet/en takav adj. slik, -t, -e takmičar s. konkurrent/en - takmičenje s. konkurranse/en - takmičiti se v. konkurrere, -te takođe adv. også takoreći adv. så å si takozvani adj. såkalt, -e taksa s. gebyr/et taksi s. drosje/ei - taksi stanica s. drosjeholdeplass/en takt s. takt/en taktika s. taktikk en
440
441 talac s. gissel/en, pl. gisler talas s. bølge/en talenat s. begavelse/en - talentovan adj. begavet, -e talk s. talk en talog s. grums/et tama s. mørke/et - taman adj. mork, -t, -e taman adj. passende tamo adv. der; dit tampon s. tampong/en tanak adj. tynn, tynt, -e tank s. (rezervoar) tank/en tanker s. tanker/en. pl. -e; tankskip/et tanjir s. tallerken/en tapeta s. tapet/et - lepak za tapete s. tapetklister/et tarifa s. tariff/en tast s. svigerfar/en, pl. -fedre - tašta s. svigermor/ei, pl. -mødre tastatura s. tastatur/et tašna s. veske/ei taština s. forfengelighet/en tata s. pappa/en tavan s. loft/et teča s. onkel/en, pl. -kler - tetka s. tante/ei tečaj s. (kurs) kurs/et tečan adj. flytende - tečnost s. væske/en teći v. renne, rant. rent teg s. vekt/en tegla s. glass/et tegoba s. plage/en tehničar s. tekniker/en, pl. -e - tehnički adj. teknisk, -e - tehnika s. teknikk/en - tehnologija s. teknologi/en tekst s. tekst/en tekstil s. tekstil/en tekući adj. alminnelig, -e; aktuell, -elt, -e - tekući račun s. lønnskonto/en tele s. kalv/en - teletina s. kalvekjøtt/et telefon s. telefon/en - mobilni telefon s. mobiltelefon/en - telefonirati v. ringe, -te
telefon
telegram telegram s. telegram/met telekomunikacije s. telekommunikasjon/en teleskop s. teleskop/et televizor s. fjemsyn/et telo s. kropp/en tema s. emne/et teme s. isse/en temelj s. grunn/en - temeljan adj. grundig, -e temperament s. temperament/et - temperamentan adj. temperamentsfull, -t, -e temperatura s. temperatur/en tempo s. tempo/et ten s. hudfarge/en tendencija s. tendens en tenis s. tennis/en tenk s. tank/en tenzija s. tensjon/en teorema s. teorem/et teoretski adj. teoretisk, -e - teorija s. teori/en tepati v. bable, -et tepih s. teppe/et terapija s. terapi/en - terapeut s. terapeut/en terasa s. balkong/en terati v. jage, -et teren s. bane/en - fudbalski teren s. fotballbane/en teniski teren s. tennisbane/en teret s. byrde/en teretiti v. (optuživati) beskylde, -te teritorija s. territorium/et termin s. term/en - terminologija s. terminologi/en termocentrala s. varmkraftverk/et termofor s. varmpose/en termometar s. termometer/en termos s. termos/en termostat s. termostat/en teror s. terror/en - terorista s. terrorist/en tesan adj. trang, -t, -e
443 test s. prøve/en testament s. testament/et testenina s. pasta/en testera s. sag/en testis s. (anat.) testikkel/en, -kler testo s. deig/en teškoća s. vanskelighet/en tetanus s. stivkrampe/en tetiva s. (anat.) sene/en tetovaža s. tatovering/en - tetovirati v. tatovere, -te teturati se v. vakle, -et teza s. tese/en težak adj. vanskelig, -e težina s. tyngde/en; vekt/en ti pron. du ticati se v. gjelde, gjaldt, gjeldt - što se tiče når det gjelder tiganj s. stekepanne/en tih adj. stille - tišina s. stillhet/en tim s. lag/et tinejdžer s. tenåring/en tip s. type/en tipičan adj. typisk, -e tiranisati v. tyranisere, -te tiraž s. opplag/et tištiti v. plage, -et titlovati v. tekste, -et titula s. tittel/en, pl. titler tkanina s. tøy/et tkivo s. (anat.) vev/et tlo s. grunn/en tmuran adj. mørk, -t, -e toalet s. toalett/et - toalet papir s. toalettpapir/et točak s. hjul/et tok s. løp/et tokom adv. gjennom; i løpet av toksin s. gift/en - toksičan adj. giftig, -e - toksikologija s. toksikologi/en
toksin
tolerancija tolerancija s. toleranse/en - tolerantan adj. tolerant, -e tona s. tonn/et tonuti v. synke, sank, sunket top s. kanon/en topao adj. varm, -t, -e - toplina s. (toplota) varme/en topiti se v. smelte, -et topola s. poppel/en, pl. popler toranj s. tårn/et torba s. veske/en torta s. bløtkake/ei tost s. toast/et - toster s. brødrister/en, pl. -e totalno adj. total, -t, -e tovar s. lass/et; last/en - tovariti v. laste, -et trač s. sladder/en - tračariti v. sladre, -et tradicija s. tradisjon/en - tradicionalan adj. tradisjonell, -elt, -e trafika s. kiosk/en trafo stanica s. trafostasjon/en trag s. spor/et tragedija s. tragedie/en - tragičan adj. tragisk, -e trajan adj. varig, -e - trajati v. vare, -te - trajanje s. varighet/en trajekt s. ferge/en traktor s. traktor/en tramvaj s. trikk/en transakcija s. transaksjon/en transfer s. transfer/en, pl. -e transformisati v. omforme, -et; transformere, -te transfuzija s. blodoverføring/en; transfusjon/en transplantacija s. transplantasjon/en transport s. transport/en - transportovati v. transportere, -te tranzit s. transitt/en - tranzitna viza s. transittvisum/et, pl. -visa trapav adj. klosset, -e trasa s. trasé/en trauma s. traume/et
444
445 trava s. gress/et - travnjak s. plen/en tražiti v. søke, -te trbuh s. buk/en - trbušna maramica s. bukhinne/en trčati v. løpe, løp, lopt trebati v. trenge, -te trećina s. tredjedel/en tregeri s. bukseseler trem s. tram/men trema s. lampefeber/en trend s. trend/en trener s. trener/en, pl. -e - trening s. trening/en trenirati v. trenere, -te - trenerka s. treningsdrakt/en trenutak s. øyeblikk/et - trenutno adv. øyeblikkelig trenje s. friksjon/en trepavice s. øyenvipper treptati v. blunke, -et tresak s. brak/et; smeli et tresti se v. skjelve, skalv, skjelvet trešnja s. morell/en tretman s. behandling/en - tretirati v. behandle, -et trezan adj. edru, -e trezor s. bankboks/en trezvenost s. edruskap/et - trezvenjak s. avholdsmann/en, pl. -menn trg s. torg/et trgovac s. handelsmann/en, pl. -menn - trgovati v. handle, -et - trgovina s. handel/en tri tali. tre tribina s. tribune/en trideset tall. tretti trijumf s. triumf/en trik s. triks/et trinaest tall. tretten trista tall. tre hundre trka s. kappløp/et - trkati se v. kappløpe, -løp, -løpt trljati v. gni, -dde trn s. tom/en
trn
trnuti trnuti v. bli nummen trodimenzionalan adj. tredimensjonal, -t, -e trolejbus s. trolleybuss/en trom adj. treg, -t, -e tromb s. (med.) blodprop/en; trombe/en trošak s. bekostning/en; utgift/en - trošiti v. bekoste, -et trotoar s. fortau/et trougao s. trekant/en trovanje s. forgiftning/'en - trovati v. forgifte, -et trpeti v. tåle, -te trpezarija s. spiserom/met trtica s. rumpe/ei truba s. trompet/en trud s. anstrengelse/en - truditi se v. anstrenge seg, -te trudna adj. gravid, -e - trudnoća s. svangerskap/et truliti v. råtne, -et trunka s. smule/en trup s. torso/en trzaj s. trekning/en tržište s. marked/et tržni centar s. kjøpesenter/et tuba s. tube/en tuberkuloza s. (med.) tuberkulose/en - tuberkulinska proba s. tuberkulinprøve/en tuce s. dusin/et tuča s. slåsskamp/en - tući se v. slåss, sloss, slåss tučak s. (žica za lupanje) visp/en tuđ adj. fremmed, -e tuga s. sorg/en - tugovati v. sørge, -et - tužan adj. sorgfull, -t, -e tumač s. tolk/en - tumačiti v. tolke, -et tumor s. (med.) svulst/en tunel s. tunnel/en tunjevina s. tunfisk/en tup adj. sløv, -t, -e tura s. tur/en turbulencija s. turbulens/en - turbulentan adj. turbulent,-e
446
447 turist s. turist/en - turistička agencija s. reisebyrå/et turizam s. turisme/en turneja s. turné/en turpija s. fil/en - turpijati v. file, -et tuš s. đusj/en - tuširati se v. dusje, -et tužba s. klage/en - tužiti v. klage. -et tvoj pron. din. di. ditt, dine tvorac s. skaper/en. pl. -e - tvorevina s. skapning/en tvrd adj. hard. -t. -e - tvrdoća s. hardhet/en tvrdnja s. påstand/en - tvrditi v. påstå, -stod, -stått tvrdoglav adj. sta - tvrdoglavost s. stahet/en tvrđava s. festning/en
ubaciti \. kaste inn, -et ubeđen adj. overbevist, -e ubedenje s. overbevisning/en ubediti v. overbevise, -te - ubedljiv adj. overbevisende ubeležiti v. notere, -te ubica s. morder/en. pl. -e - ubistvo s. drap/et - ubiti v. drepe, -te ublažiti v. mildne, -et ubledeti v. bli blek. ble, blitt ubod s. stikk/et - ubosti v. stikke, stakk, stukket ubrizgati v. sproyte. -et ubrzanje s. akselerasjon/en - ubrzati v. akselerere, -te ubrzo adv. snart ubuđati se v. mugne, -et ucena s. utpressing/en - uceniti v. presse, -et učen adj. lærd. -e - učenik s. elev/en učesnik s. deltaker/en. pl. -e - učestvovati v. delta, -tok, -tatt - učešće s. deltakelse/en
učesnik
učionica učionica s. klasserom/met učitelj s. lærer/en, pl. -e - učiti v. lære, -te učlaniti se v. bli medlem av, ble, blitt učtiv adj. hoflig, -e - učtivost s. hoflighet/en učvrstiti v. styrke, -et ućutati v. tie. -dde ućutkati v. fa til å tie, fikk. fått ud s. (anat.) lem et udahnuti v. puste inn, -et udaljen adj. fjem, -t, -e - udaljiti v. tjeme, -et udarac s. slag/et - udariti v. slå, slo, slått udati se v. gifte seg. -et udaviti v. drukne, -et udes s. ulykke/en udica s. fiskekrok/en udoban adj. komfortabel, -t. -ble udovac s. enkemann/en. pl. -menn - udovica s. enke/en udovoljiti v. tilfredsstille, -te udruženje s. forening/en - udružiti v. forene, -te udružiti se v. slutte seg sammen, -et udubljenje s. fordvpning/en udžbenik s. lærebok/ei, pl. -boker ugalj s. kull/et uganuti v. forstue, -et ugao s. vinkel/en, pl. -kler ugasiti v. slokke, -et uglavnom adv. for det meste ugled s. rykte/et ugledati v. (opaziti) oyne, -et ugledati se v. ta noen som forbilde, tok. tatt ugljendioksid s. karbondioksid/et ugljenik s. karbon/et ugljenmonoksid s. karbonmonoksid/et ugojiti se v. legge på seg, la, lagt ugovor s. kontrakt/en - sklopiti ugovor v. inngå en kontrakt, -gikk, -gått ugraditi v. bygge inn, -de
448
449 ugrejati v. varme, -et ugristi v. bite, bet, bitt ugroziti v. true, -et; utsette for fare, -satte, -satt ugrušak s. (med.) blodpropp/en ugušiti v. kvele, kvalte, kvalt uh! int. puh! uhapsiti v. arrestere, -te uhvatiti v. fange, -et; få tak i, fikk, fått; gripe, grep, grepet ujak s. onkel/en, pl. onkler - ujna s. tante/ei ujed s. bitt/et - ujesti v. bite, bet, bitt ujediniti v. forene, -te - ujedinjenje s. forening/en ujednačen adj. jevn, -t, -e ujedno adv. samt; samtidig ukazati v. peke på, -te ukinuti v. oppheve, -et ukloniti v. fjeme, -et uklopiti se v. tilpasse seg, -et uključiti v. inkludere, -te - uključujući adv. inkludert u knjižiti v. registrere, -te ukočen adj. stiv, -t, -e - ukočenost s. stivhet/en ukočiti se v. stivne, -et ukoliko konj. dersom; hvis ukras s. pynt/en - ukrasiti v. pynte, -et ukrasti v. stjele, stjal, stjålet ukrstiti v. krysse, -et - ukrštanje s. krysning/en ukupno adv. til sammen ukus s. smak/en - imati ukus v. smake, -te - ukusan adj. smakfull, -t, -e ulagati v. satse, -et ulaz s. inngang/en - ulazna vrata s. inngangsdor/ei ulaznica s. billett/en ulica s. gate/ei ulog s. pant/et uloga s. rolle/en - igrati ulogu v. spille rolle, -te ulje s. olje/en um s. forstand/en umaći v. (pobeći) komme seg vekk, kom, kommet
umaći
umanjiti umanjiti v. minske, -et umeće s. dyktighet/en umeren adj. måteholden, -t. -dne - umerenost s. måtehold/et umesto adv. i stedet umešan adj. innblandet, -e - umešanost s. innblanding/en umeti v. kunne, kunne, kunnet umetnički adj. kunstnerisk, -e - umetnik s. kunstner/en, pl. -e - umetnost s. kunst/en umiljat adj. elskelig, -e; yndig, -e umiriti v. roe, -et umišljen adj. (uobražen) innbilsk, -e umiti se v. vaske seg, -et - umivaonik s. servant/en umnjak s. visdomstann/en, pl. -tenner umnožiti v. multiplisere, -te umočiti v. dyppe, -et umor s. tretthet/en - umoran adj. trett, -e - umoriti se v. bi i trett umreti v. do. -de unakaziti v. vansire, -et unakrst adv. på kryss og tvers unaokolo adv. rundt omkring unapred adv. på forhånd unaprediti v. forfremme, -et - unapređenje s. forfremmelse/en unazad adv. tilbake unesrećiti v. såre, -et uniforma s. uniform/en unija s. union/en unikatan adj. unik, -t, -e uništenje s. odeleggelse/en - uništiti v. odelegge, -la. -lagt univerzalan adj. universell, -elt. -e univerzitet s. universitet/et unosan adj. lonnsom, -t. -me unovčiti v. innlose, -te unuče s. barnebarn/et
450
451 unutar adv. innenfor unutra adv. inne unutrašnjost s. innside/en; (u zemlji) innenlands uobičajen adj. vanlig, -e uobičajiti v. pleie, -de uobražen adj. overlegen, -t, -gne uobraziti v. innbille, -te uočiti v. legge merke til, la, lagt; merke, -et - uočljiv adj. merkbar, -t, -e uokviren adj. rammet, -e - uokviriti v. ramme, -et uopšte adv. i det hele tatt uopšten adj. allmenn, -t, -e; alminnelig, -e uostalom adv. forresten upadljiv adj. iøynefallende; påfallende upala s. (med.) betennelse/en upaliti v. tenne, -te upaljač s. lighter/en [laiter] upamtiti v. huske, -et upečatljiv adj. slående upijati v. absorbere, -te; suge, -de upis s. påmelding/en - upisati v. melde seg inn. -te upitati v. spørre, spurte, spurt upitnik s. (znak pitanja) sporsmålstegn/et uplakan adj. tårevåt, -t, -e uplašen adj. redd; skremt, -e - uplašiti v. skremme, -te - uplašiti se v. bli redd for uplata s. innbetaling/en - uplatiti v. innbetale, -te uplatnica s. blankett/en uporan adj. hardnakket, -e uporediti v. sammenlikne, -et uposlen adj. travel, -t, -vie upotreba s. bruk/en - biti u upotrebi v. være i bruk upotrebiti v. bruke, -te upoznati se v. bli kjent med, ble, blitt upozorenje s. advarsel/en, pl. -sier - upozoriti v. advare, -te uprava s. styre/et; utvalg/et - upravnik s. styrer/en. pl. -e - upravljanje s. styring/en - upravljati v. styre,-te
uprava
upravo
452
upravo adv. akkurat; nettopp uprkos adv. på tross av; til tross for upropastiti v. ødelegge, -la, -lagt uprostiti v. forenkle, -et upućen adj. kjent, -e upustiti se v. komme inn i, kom, kommet uputiti v. (odrediti) anvise, -te uputstvo s. henvisning/en uračunati v. medregne, -et; omfatte, -et uraditi v. gjøre, gjorde, gjort uragan s. orkan/en uramiti v. ramme, -et urasti v. gro inn, -dde - urastao nokat s. inngrodd negl uravnotežen adj. avbalansert, -e urbani adj. urban, -t, -e uredan adj. ryddig, -e uredba s. vedtekt/en urednik s. redaktør/en uređaj s. anlegg/et uređen adj. organisert, -e uređenje s. ordning/en - društveno uređenje s. samfunnsordning/en uremija s. (med.) uremi/en urezati v. skjære inn, skar, skåret urgentan adj. akutt, -e - urgentni centar s. akuttmottak/et urgirati v. urgere, -te urin s. urin/en - urinirati v. urinere, -te urođen adj. medfødt, -e urolog s. urolog/en - urologija s. urologi/en usaglasiti se v. bli enig, ble, blitt usamljen adj. ensom, -t, -me - usamljenost s. ensomhet/en usavršavanje s. forbedring/en - usavršavati v. forbedre,-et usedelica s. peppermø/en useliti se v. innvandre, -et - useljenik s. innvandrer/en, pl. -e - useljenje s. innvandring/en usisavati v. støvsuge, -de - usisivač s. støvsuger/en, pl. -e
453 uskladiti v. harmonisere, -te; passe, -et uskoro adv. snart uskratiti v. benekte, -et Uskrs s. påske/en - uskršnje jaje s. påskeegg/et usled adv. på grunn av uslediti v. folge etter, fulgte, fulgt uslov s. vilkår/et usluga s. tjeneste/en - uslužan adj. tjenestevillig, -e usmen adj. muntlig, -e usmeriti v. rette, -et usna s. (anat.) leppe/en usoljen adj. saltet, -e uspaničiti se v. ta panikk, fikk. fått uspavanka s. vuggevise/en uspeh s. suksess/en - uspeti v. lykkes, lyktes, lykkes uspešan adj. vellykket, -e - uspešnost s. suksess/en uspomena s. minne/et uspon s. oppstigning/en; stigning/en usporen adj. sakte - usporiti v. saktne, -et uspostaviti v. etablere, -te; grunnlegge, -la, -lagt uspraviti se v. rette seg opp, -et usput adv. underveis usta s. (anat.) munn/en ustajan adj. gammel, -t, gamle ustanova s. institusjon/en ustanoviti v. etablere, -te ustati v. stå opp, stod. stått ustav s. grunnlov/en ustremiti se v. kaste seg over, -et ustreptao adj. oppspilt, -e ustručavati se v. nøle. -te ustuknuti v. trekke seg tilbake, trakk, trukket ustupiti v. avstå, -stod. -stått; overlate, -lot. -latt usuditi se v. tore, torde, tort usvojenik s. adoptivbarn/et - usvojiti v. adoptere, -te ušće s. utløp/et ušiti v. sy, -dde
ušiti
ušteda ušteda s. innsparing/en - uštedeti v. spare, -te ušteđevina s. sparepenger uštinuti v. klype, klop, klopet utakmica s. kamp'en uteha s. trøst/en - utešiti \ troste, -et utemeljiti v. grunnlegge, -la, -lagt uticaj s. innflytelse en: påvirkning/en - uticati v. påvirke, -et utičnica s. stikkontakt en utikač s. stopsel'et. pl. -sler utisak s. inntrykk/et utišati v. dempe. -et - utišavanje s. demping/en utorak s. tirsdag/en utovar s. last/en - utovariti v. laste, -et utroba s. innvoller utučen adj. deprimert, -e; nedfor utvrditi v. bestemme, -te; fastsette, -satte, -satt utvrđenje s. festning/en uvala s. bukt/en; vik/en uvažavati v. respektere, -te - uvažen adj. respektert, -e uvećanje s. forstorrelse/en - uvećati adj. forstørre, -et uveče adv. om kvelden uvek adv. alltid uvenuti v. visne. -et uveren adj. overbevist, -e; sikker, -t. sikre - uverenje s. overbevisning/'en - uveriti v. overbevise, -te uverljiv adj. overbevisende uvesti v. innfore. -te uvežban adj. trent, -e; veltrent, -e uviđaj s. etterforskning/en uviđavan adj. hensynsfull, -t. -e uvideti v. innse, -så, -sett uviti v. (zavili) vikle, -et uvo s. (anat.) ore/et - ušna mast s. orevoks/en - bol u uvu s. oreverk/en - zapaljenje uva s. ørebetennelse/en - čepići za uši s. ørepropper zujanje u ušima s. oresus/et
454
455 uvod s. innledning/en uvoz s. import/en - uvoznik s. importør/en - uvoziti v. importere, -te uvreda s. fornærmelse/en - uvrediti v. fornærme, -et uvredljiv adj. fomærmelig, -e uzajaman adj. gjensidig uzalud adv. forgjeves uzan adj. trang, -t, -e uzbrdica s. oppoverbakke/en uzbuditi se v. bli spent, ble, blitt - uzbuđenje s. spenning/en - uzbudljiv adj. spennende - uzbuđen adj. spent, -e uzbuna s. alarm/en uzdahnuti v. sukke, -et uzdizati se v. være hevet over. var, vært uzdržati se v. avholde seg fra, -holdt, -holdt uzdržavanje s. avholdenhet/en uzduž adv. langs uzeti v. ta, tok, tatt uzgajivač s. oppdretter/en, pl. -e - uzgoj s. oppdrett/et uznemiren adj. engstelig, -e; urolig, -e - uznemiriti v. gjøre urolig, gjorde, gjort uzor s. forbilde et uzorak s. eksemplar/et uzrast s. alder/en, pl. -rer uzrečica s. munnhell/et uzrok s. årsak/en - uzrokovati v. forårsake, -et uzvik s. rop/et - uzviknuti v. rope, -te uzvodno adv. oppover elva uzvratiti v. returnere, -te; sende tilbake, -te užas s. gru/en - užasan adj. fryktelig, -e uže s. tau/et užina s. matpakke/en uživanje s. nytelse/en - uživati v. nyte, nøt, nøtt; trives, trivdes, trives užurban adj. travel, -t, -vie
užurban
vaditi
456
V vaditi v. dra fram, drog, dratt vafli s. vaffel/en, pl. vafler Vaga s. (horoskopski znak) vekten vaga s. vekt/en vagina s. (anat.) skjede/en vagon s. jernbanevogn/en vajati v. modellere, -te - vajar s. billedhugger/en, pl. -e vakcina s. vaksine/en - vakcinacija s. vaksinering/en vakcinisati s. vaksinere, -te vakuum s. vakuum/et - vakuumiran adj. vakuumpakket, -e valcer s. vals/en validan adj. gyldig, -e valuta s. valuta/en valjak s. valse/en valjan adj. god, -t, -e - valjati v. være god valjda adv. sannsynligvis vanbračan adj. utenfor ekteskap vanila s. vanilje/en varati v. svindle, -et; jukse, -et varenje s. (probava) fordøyelse/en - variti v. (svariti) fordøye, -et - loše varenje s. fordøyelsesbesvær/et varijacija s. variasjon/en - varirati v. variere, -te varijanta s. variant/en varnica s. gnist/en - varničiti v. gnistre, -et varvarin s. barbar/en - varvarski adj. barbarisk, -e vasiona s. verdensrom/met vaskularni adj. vaskulær, -t, -e vaspitač s. oppdrager/en, pl. -e - vaspitan adj. oppdragende - vaspitanje s. oppdragelse/en vaspitavati v. oppdra, -drog, -dratt
457
vaš pron. deres vašar s. marked/et; messe/en vaška s. lus/en vata s. vatren vaterpolo s. vannpolo/en vatra s. ild'en vatrogasac s. brannmann/en, pl. -menn - vatrogasna kola s. brannbil/en vatromet s. fyrverkeri/et vatrostalan adj. ildfast, -e vaza s. vase/en vazduh s. luft/ei važan adj. viktig, -e - važnost s. viktighet/en važeći adj. gyldig, -e večan adj. evig, -e - večnost s. evighet/en veće s. kveld/en - uveče adv. om kvelden - večeras adv. i kveld večera s. aftens; kveldsmaten - večerati v. spise aftens već adv. allerede veće s. rådforsamling/en većina pron. de fleste većnica s. rådhus/et vedar adj. (raspoložen) glad, -e; munter, -t, -tre vedrina s. munterhet/en vegetarijanac s. vegetarianer/en. pl. -e vejavica s. snostorm/en vek s. århundre/et veleprodaja s. engroshandel/en veličanstven adj. praktfull, -t. -e veličati v. forherlige, -et veličina s. storrelse/en veliki adj. stor, -t, -e velikodušan adj. gavmild, -t, -e vena s. (anat.) vene/en venac s. krans/en venčan adj. gift, -e - venčanica s. brudekjole/en venčanje s. vielse/en - venčati se v. gifte seg, -et; vie, -et - venčani list s. vielsesattest/en
venčan
venerični venerični adj. (med.) venerisk, -e - venerična/polna bolest s. venerisk sykdom ventil s. ventil/en - ventilacija s. ventilasjon/en ventilator s. ventilator en veo s. slor/et veoma adv. veldig vera s. tro/en - verovati v. tro, -dde veran adj. trofast, -e - vernost s. trofasthet/en veranda s. veranda/en verbalan adj. verbal, -t, -e verenički prsten s. forlovelsesring/en - veridba s. forlovelse/en - veriti se v. forlove seg, -et verenica/verenik s. forlovede verifikovati v. verifisere, -te verodostojan adj. troverdig, -e veroispovest s. religion/en veronauka s. kristendom/men verovatan adj. sannsynlig, -e - verovatnoća s. sannsynlighet/en - verovatno adv. antakelig; sannsynligvis verski adj. religios, -t, -e - verska zajednica s. trossamfunn/et vertikala s. vertikal/en - vertikalan adj. vertikal, -t. -e verzija s. versjon/en veseliti se v. glede seg til, -et - veselje s. glede/en veseo adj. blid, -t, -e; glad, -e veslati v. ro, -dde - veslo s. åre/en vest s. nyhet/en veš mašina s. vaskemaskin/en vešalica s. (ofinger) kleshenger/en, pl. -e vešt adj. dyktig, -e; flink, -e - veština s. dyktighet/en veštački adj. kunstig, -e veštica s. heks/en vetar s. vind/en - duvati vetar v. blåse, -te vetrenjača s. vindmolle/en - vetrobran s. vindskjerm/en - vetrovit adj. forblåst, -e veterinar s. dyrlege/en
458
459
visoravan
veto s. veto/et vetrovka s. (vindjakna) anorakk/en veverica s. ekom/et vez s. broderi/et veza s. forbindelse en - vezan adj. forbundet, -e - vezati v. forbinde, -bandt, -bundet vezica s. bunt/en vezivno tkivo s. (anat.) bindevev/et veznik s. konjunksjon en vežba s. ovelse/en - vežbati v. ove. -de vi pron. dere vibracija s. vibrasjon/en - vibrirati v. vibrere, -te vic s. vits/en vid s. (med.) syn/et - vidno polje s. svnsfelt'et - videti v. se, så, sett - vidljiv adj. synlig, -e vidik s. utsikt/en - vidikovac s. utsiktspost/en vika s. rop/et - vikati v. rope. -te vikend s. helg/en vikendica s hytte/ei Viking s. viking/en vila s. (mitsko biće) hulder, -dra. pl. -drer vila s. (porodična kuća) villa/en vilica s. (anat.) kjeve en - gornja vilica s. overkjeve/en - donja vilica s. underkjeve/en viljuška s. gaffel/en, pl. gafler viljuškar s. gaffeltruck'en vino s. vin/en - vinograd s. vinberg;et violina s. fiolin/en viriti v. titte, -et viršla s. polse/ei virtuelan adj. virtuell, -elt, -e virus s. virus/et - virusni adj. \ irulent. -e visak s. lodde/en visina s. hoyde/en - visok adj. hoy, -t, -e visiti v. henge, hang, hengt viski s. whisky/en visoravan s. vidde/ei
višak višak s. overskuddet višećelijski adj. flercellet. -e višefazni adj. flerfaset. -e višejezičan adj. flerspråklig. -e više-manje adv. mer eller mindre višnja s. kirsebæret vitak adj. slank, -e vitalan adj. vital, -t, -e vitamin s. vitamin/en vitez s. ridder/en. pl. -e vitrina s. vitrine/en viza s. visum/et- dobiti vizu ta visum - odbiti zahtev za vizu ta avslag på visum vizita s. visitas'en vizuelan adj. visuell, -elt. -e vlada s. regjering/en - vladati v. regjere, -te - zbaciti vladu v. styrte regjeringen vladar s. hersker/en. pl. -e vladavina s. styre/et vladika s. biskop/en vlaga s. fuktighet/en - vlažan adj. fuktig, -e - vlažiti v. fukte. -et vlakno s. fiber/en vlasnik s. eier/en, pl. -e - vlasništvo s. eiendom/men vlast s. mvndighet/en vlastit adj. egen, eget. egne voće s. frukt'en - voćnjak s. frukthage/en voda s. vann/et - tekuća voda s. rennende vann vodeći adj. ledende vodenica s. kvern/en vodenjak s. (med.) fosterhinne/en vodič s. guide/en voditelj s. programleder/en, pl. -e voditi v. lede, -et vodoinstalater s. rorlegger/en. pl. -e Vodolija s. (horoskopski znak) vannmannen vodonik s. hydrogen/et; vannstoff/et
460
461 vodootporan adj. vanntett, -e vodopad s. foss/en vodoravan adj. vannrett, -e vodostaj s. vannstand en vodovod s. vannverk/et vođa s. leder/en. pl. -e vojni adj. militær, -t, -e - vojnik s. soldat'en - vojska s. hær/en volan s. ratt/et voleti v. elske, -et - volim te jeg elsker deg volonter s. volontør/en - volontirati v. arbeide gratis volja s. vilje/en - voljan adj. villig, -e vosak s. voks/en voz s. tog/et vozač s. fører/en, pl. -e - vozačka dozvola s. førerkort/et - vozilo s. vogn/en - voziti v. kjore, -te vrabac s. gråspurv/en vrana s. kråke/en vrat s. (anat.) nakke/en vrata s. dor/ei vratiti v. gi tilbake, gav, gitt vrba s. pil/en vreća s. sekk/en vredan adj. (dragocen) verdifull, -t, -e - vrednost s. verdi/en vredan adj. flittig, -e vredeti v. (bili dovoljno dobar) duge, -de vrednovati v. verdsette, -satte, -satt vređanje s. fornærming/en - vređati v. fornærme, -et vrelina v. hete/en - vreo adj. het. -t, -e vreme s. (u prirodi) vær/et - vremenska prognoza s. værmelding/en vreme s. tiđ'en - dobra stara vremena gode gamle tider - krajnje je vreme det er på høy tid - na vreme på tide - sve vreme hele tiden vrh s. topp/en vrhunac s. topp/en - vrhunski adj. førsteklasses
vrhunac
vrisak vrisak s. skrik/et - vrištati v. skrike, skreik, skreket vrlina s. dyd/e'n vrsta s. art/en: slag/et vršnjak s. jevnaldrende vrt s. hage/en vrteti v. vende, -te vrtoglavica s. svimmelheten - osećati vrtoglavicu v. fole seg svimmel vruć adj. varm, -t, -e - vrućina s. varme/en vući v. trekke, trakk, trukket vuk s. ulv/en vulgaran adj. vulgær, -t, -e vuna s. ull/en
za prep. for zabačen adj. (izolovan) isolert, -e zabava s. moro/en - zabavan adj. morsom, -t, -me zabavljati se v. more seg, -et zabavište s. bamehage/en zabluda s. villfarelse/en zaboleti v. gjore vondt, gjorde, gjort; verke, -et zaboravan adj. glemsk, -e - zaboraviti v. glemme, -te zabrana s. forbud/et - zabranjen adj. forbudt, -e zabraniti v. forby, -bod. -budt zabrinut adj. bekymret, -e - zabrinutost s. bekvmring/en zabuna s. misforståelse/en zacrtati v. bestemme, -te zacrveneti se v. rodme, -et začaran adj. forhekset, -e
462
463
zagrljaj
začeće s. befruktning/en; det å bli gravid začetnik s. opphavsmann/en. pl. -menn začin s. krydder/et - začiniti v. krydre, -et začuditi se v. (pitati se) undres, undres, undres zadah s. stank/en zadatak s. oppgave/en zadati v. gi, gav, gitt: tildele, -te zadebljanje s. kul/en zadesiti v. ramme. -et zadihan adj. andpusten, -t. -tne zadirkivati v. terge, -et zadivljen adj. fascinert, -e - zadiviti v. fascinere, -te zadivljujuć adj. fascinerende: vidunderlig, -e zadnji adj. sist, -e zadnjica s. (anat.) bak/en zadovoljan adj. fornøyd, -e - zadovoljstvo s. fomoyelse/en - zadovoljstva radi adv. for fornøyelses skyld zadruga s. samvirkelag/et zadržati v. beholde, -holdt, -holdt zadužbina s. stiftelse/en zadužen adj. (odgovoran) ansvarlig, -e zagađenje s. forurensning/en - zagađen forurenset, -e - zagađivati v. forurense, -et zaglaviti se v. sette seg fast, satte, satt zagluveti v. å få dotter i orene zagnojiti se v. bli betent, ble. blitt zagolicati v. kile. -te zagonetka s. gåte/en zagovarati s. gå inn for, gikk, gått; være forkjemper for zagovornik s. talsmann/en. pl. -menn zagrada s. parentes/en zagraditi v. gjerde, -et zagrcnuti se v. holde på å kveles, holdt, holdt zagrejati v. varme opp. -et - zagrevanje s. oppvarming/en zagrljaj s. klem/en - zagrliti v. klemme, -te
zagrmeti zagrmeti v. tordne, -et zahtev s. krav/et - zahtevati v. kreve, -de zahvalan adj. takknemlig, -e - zahvalnost s. takknemlighet/en zainteresovan adj. interessert, -e - biti zainteresovan v. være interessert i zaista adv. virkelig zajam s. lån/et - zajmodavac s. långiver/en, pl. -e zajmoprimac s.låntaker/en, pl. -e zajednica s. felleskap/et - zajedno adv. sammen zajednički adj. felles zakačaljka s. knagg'en zakačiti v. henge, hengte, hengt zakasniti v. komme for seint, kom. kommet zakašnjenje s.forsinkelse/en zakazan adj. bestilt, -e - zakazati v. bestille, -te zakletva s. ed/en zaklon s.ly/et zakloniti v. skjerme, -et zaključak s. konklusjon/en - zaključiti v. konkludere, -te zaključati v. låse, -te zakon s. lov/en - zakonski adj. lovlig, -e zakonodavac s.lovgiver/en, pl. -e - zakonodavno telo s. lovgivende organ zakopčati v. knappe igjen, -et zakrčen adj. blokkert, -e zakrečavanje krvnih sudova s. (med.) blodpropp/en zakup s. leietid/en - zakupac s. forpakter/en, pl. -e zakupiti v. forpakte, -et zalagati se v. gå inn for, gikk. gått zalediti v. fryse, fros, frosset - zaleđen adj. frossen, -t, -sne zalepiti v. klistre, -et zaliha s. beholdning/en zaliv s. bukt/en zalog s. pant/et zalogaj s. bitt/et zalutati v. gå seg vill, gikk, gått
464
465
započeti
zaljubljen adj. forelsket, -e - zaljubljenost s. forelskelse/en - zaljubiti se v. forelske seg, -et zamagliti v. dogge. -et zamah s. slag/et zamak s. slott/et zamalo adv. nesten zamena s. vikariat/et - zamenik s. vikar/'en zamenjivati v. vikariere, -te zamenica s. pronomen/et zamenljiv adj. fornybar, -t, -e zameriti v. bebreide, -et zamisao s. tanke/en zamisliti v. forestille seg, -te; tenke seg, -te zamka s. felle/en zamoliti v. be. bad. bedt zamrzivač s. fryseskap/et zanat s. håndverk/et - zanatlija s. håndverker/en. pl. -e zanemariti v. forsomme. -te zanemeti v. forstumme, -et zanimanje s. (zvanje) yrke/et zanimati v. interessere, -te zanimljiv adj. interessant, -e zanoktica s. paronyki/et zao adj. ond, -t, -e zaobilaziti v. gå rundt, gikk. gått zaoštriti v. gå i spissen, gikk, gått zapad s. vest/en zapaliti v. brenne, -te - zapaljiv adj. antennelig, -e zapaljenje s. (med) betennelse/en zapamtiti v. huske, -et zapanjen adj. forbløffet, -e zapaziti v. merke, -et zapisati v. skrive ned, skrev, skrevet zapisnik s. protokoll/en - voditi zapisnik v. fore protokoll zapleniti v. konfiskere, -te zaplet s. innvikling/en započeti v. begynne, -te; sette i gang, satte, satt
zaposlen zaposlen adj. ansatt, -e - zaposliti v. ansette, -satte, -satt zapostaviti v. forsomme. -te zaprašiti v. sprovte, -et zapravo adv. faktisk; nemlig zapremina s. volum/et zaprositi v. tri, -dde zapušiti v. korke, -et zarada s. inntekt/en zarasti v. gro. -dde zaraza s. smitte/en - zarazan adj. smittsom, -t, -me zaraziti v. smitte, -et zarđao adj. rusten, -t, -tne zarez s. komma/et zariti v. bore, -et; stikke, stakk, stukket zaseda s. bakhold/et zasedanje s. mote/et - zasedati v. sitte i motet zasićen adj. mettet, -e - zasićenost s. mettethet/en zasluga s. ære/en - zaslužan adj. prisverdig, -e zasnivati se v. bygge på, -de zaspati v. sovne, -et zastareo adj. foreldet, -e zastati v. stanse, -et zastava s. flagg/et zastoj s. stans/en zastraniti v. skeie ut. -de zastupati v. opptre på ens vegne, -trådte, -trådt; representere, -te - zastupnik s. representant/en zaštita s. beskyttelse/en - zaštititi v. beskytte, -et zaštićen adj. beskyttet, -e zašto adv. hvorfor zataškati v. dysse ned, -et zatim adv. deretter; etterpå zatišje s. vindstille/en zato što konj. fordi zatrudneti v. bli gravid zatvor s. fengsel/en, pl. -sier - zatvorenik s. fange/en zatvoren adj. stengt, -e - zatvoriti v. stenge, -te
466
467 zaudarati v. lukte vondt, -et zaustaviti v. stoppe, -et - zaustavljanje s. stopp/en zauške s. kusma/en zauvek adv. for alltid zauzet adj. opptatt, -e zauzvrat adv. til gjengjeld zavarati v. lure, -te; narre, -et zavera s. sammensvergelse/en zavesa s. gardin/en zavet s. testament/et - Novi zavet s. Det nye testamentet - Stari zavet s. Det gamle testamentet zavičaj s. hjemsted/et zavideti v. misunne, -te - zavidan adj. misunnelig, -e zavidnost s. misunnelse/en zavisiti v. avhenge, -hang, -hengt; være avhengig av zavisnost s. avhengighet/en zavod s. institusjon/en zavoditi v. forfore, -te - zavodnik s. forfører/en, pl. -e zavoj s. bandasje/en završiti v. slutte, -et zbir s. sum/men zbirka s. samling/en zbližiti se v. nærme seg, -et zbog adv. på grunn av zbogom int. adjø zbrka s. samling/en zbunjen adj. forvirret - zbuniti v. forvirre, -et zdrav adj. frisk, -t, -e - zdravlje s. helse/ei - zdravlja radi adv. for helsas skyld - zdravstvo s. helsevesen/et - zdravstveni centar s. helsesenter/et - zdravstvena nega s. helseomsorg/en zdravo! int. hei! zebnja s. angst/en zec s. hare/en zelen adj. grønn, grønt, -e zemlja s. (planeta) klode/en zemlja s. jord/ei
zemlja
zemljište zemljište s. tomt/en zemljoradnik s. jordbruker/en, pl. -e - zemljoradnja s. jordbruk/et zemljotres s. jordskjelv/et ženica s. (anal.) pupill/en zet s. svigersonn/en zevati v. gjespe, -et zgaziti v. tråkke, -et zglob s. (anat.) ledd/et - zapaljenje zglobova s. leddgikt/en - čašica zgloba s. leddkapsel/en, pl. -sler zgnječiti v. presse, -et zgodan adj. kjekk, kjekt, -e zgrabiti v. gripe, grep, grepet; snappe, -et zgrada s. bygning/en zgrušati se v. størkne, -et zgusnutost s. fortetting/en zgužvati v. krølle, -et zid s. mur/en; vegg/en - zidar s. murer/en, pl. -e zidati v. mure, -et zihernadla s. sikkerhetsnål/en zima s. vinter/en, pl. -trer zinuti v. gape, -te zlatan adj. guli- - zlatar s. gullsmed/en - zlatara s. gullsmedforretning/en - zlato s. gull/et zlo s. onde/et zločest adj. slem. -t, -me zločin s. forbrytelse/en - počiniti zločin v. begå forbrytelse - zločinac s. forbryter/en, pl. -e zlonameran adj. ondskapsfull, -t, -e zlostavljanje s. mishandling/en - zlostavljati v. mishandle, -et zloupotreba s. misbruk/et - zloupotrebiti v. misbruke, -te zmaj s. drage/en zmija s. slange/en značaj s. betydning/en - značajan adj. betydningsfull, -t,-e značenje v. betydning/en - značiti v. bety, -dde značka s. emblem/et; merke/et
468
469 znak s. tegn/et znamenit adj. berømt, -e znanje s. kunnskap/en znati v. vite, visste, visst znatiželjan adj. nysgjerrig, -e znoj s. svette/en - znojav adj. svett, -e - znojenje s. svetting/en - znojiti se v. svette, -et zona s. sone/en zoološki vrt s. dyrehage/en zora s. daggry/et zračenje s. utstråling/en - zračiti v. stråle, -te - zrak s. stråle/en zrelost s. modenhet/en - zreo adj. moden, -t, -dne zrikav adj. skjeløyd, -e zrno s. kom/et zub s. tann/ei, pl. tenner - zubar s. tannlege/en - zubni tehničar s. tanntekniker/en, pl. -e - zubobolja s. tannpine/en - veštački zubi s. (proteza) gebiss/et zupčanik s. tannhjul/et zuriti v. stirre, -et zvaničan adj. offisiell, -elt, -e zvanje s. tittel/en zvati v. (telefonirati) ringe, -te zvati se v. hete, het, hett zvečka s. rangle/en zver s. villdyr/et zvezda s. stjeme/en zviždaljka s. fløyte/en zviždati v. plystre, -et zvonce s. bjelle/en zvoniti v. ringe, -te zvučati v. lyde, lød, lydt - zvuk s. lyd/en
zvučati
žaba
470
V
Z žaba s. frosk/en žalba s. k!age/en - žaliti se v. klage, -et žalfija s. salvie/en žalost s. sorg/en - žalostan adj. sorgfull, -t, -e žanr s. genre/en; sjanger/en žao mi je int. beklager žargon s. sjargong/en žbun s. busk/en ždrelo s. (anal.) svelg/et žedan adj. torst, -e - žeđ s. torst/en žega s. hete/en žele s. gelć/en [sjele] želeti v. onske, -et - želja s. ønske/et; lyst/en železnica s. jembane/en - železnička stanica s jembanestasjon/en želudac s. (anal.) magesekk/en žena s. kvinne/ei - ženskaroš s. kvinnebedårer/en, pl. -e - ženstven s. kvinnelig, -e ženidba s. giftermål/et - ženiti se v. gifte seg, -et žestok adj. voldsom, -t, -me žeton s. sjetong/en žetva s. innhosting'en žica s. tråd/en žičara s. kabelbane/en žig s. merke/et žilav adj. seig, -t, -e žilet s. barberblad/'et žir s. eikenott/en žiri s. jury/en [juri] žiro-račun s. giro/en [sjiro]
471 žitarica s. cereal/et; komsort/en žito s. kom/et živ adj. levende živa s. kvikksolv/et živac s. nerve/en živahan adj. ivrig, -e živeli! int. skål! živeti v. leve, -de - život s. liv/et živina s. fjærfe/et živopisan adj. fargerik, -t, -e; malerisk, -e životinja s. dyr/et žleb s. rille/en žlezda s. (anal.) kjertel/en, pl. -tler žmuriti v. lukke øyne - žmurke s. gjemsel/et - igrati žmurke v. leke gjemsel žreb s. utlodning/en žrtva s. offer/en, pl. ofre - žrtvovati se v. ofre, -et žuč s. (anat.) galle/en - žučni kamen s. gallestein/en žučna kesa s. galleblære/en žudeti v. lengte etter, -et; savne, -et žulj s. træl/en žumance s. eggeplomme/en žurba s. hast/en - žuriti se v. haste, -et; skynde seg, -te žurka s. fest/en žut adj. gul, -t, -e žutica s. gulsott/en žvakaća guma s. tyggegummi/en - žvakati v. tygge, -de
žvakaća
472
UTTRYKK - IZRAZI Bare hyggelig! /ba:re hyggeli/ Nema na čemu! Blir du med ...? /bli:r du me/ Hoćeš li samnom? Det er synd! /de ær syn/ Šteta! Det lukter godt. /de luktær gåt/ Lepo miriše. Det ser godt ut. /de sæ:r gåt ut/ Lepo izgleda. Et øyeblikke! /et o:jeblikk/ Trenutak! Forsyn dere! /falyn de.re/ Poslužite se! Gjør det vondt? /jo:r de vont/ Da li boli? God bedring! /go bedrirj/ Dobro ozdravljenje! God dag! /go: da:g/ Dobar dan! God jul! /go: ju:I Srećan Božić! God kveld! /go: kve:l Dobro veče! Godmorgen! /go må:ren/ Dobro jutro! God natt! /go: natt/ Laku noć! God påske! /go: påske/ Srećan Uskrs! God tur! /go tu:r/ Srećan put! Godt nytt år! /gåt nytt å:r/ Srećna Nova godina! Gratulerer med dagen! /gratulæ:rer med da:gen/ Srećan rođendan! Gratulerer! /gratulæ:rer/ Čestitam! Ha det bra! /ha det bra:/ Zdravo! Ćao! Ha det! /ha: de/ Zdravo! Ćao! Ha en god helg! /ha en go: helg/ Želim ti lep vikend! Har du det bra? /ha:r du de bra/ Da li si dobro? Har du vondt? /ha:r du vont/ Da li te boli? Hei! /hæi/ Zdravo! Hva betyr det? /va bety:r de/ Šta to znači? Hva er i veien? /va ær i veien/ Šta ti je? Hva er klokka? /vaærklåkka/ Koliko je sati? Hvagjørdu? /vajø:rdu/ Šta radiš?
473 Hva har du lyst på? /va ha:r du lyst på/' Šta želiš? Hva heter du? /va he:tær du/ Kako se zoveš? Hva koster ...? /va koster/ Koliko košta? Hva sier du? /va siær du/ Šta kažeš? Hvor bor du? vorbo:rdu/ Gde živiš? Hvor gammel er ...? /vor gammel ær/ Koliko ima godina...? Hvor har du vondt? /vor ha:r du vont/ Gde te boli? Hvor kommer du fra? /vor kåmmer du fra/ Odakle si? Hvordan er været? /vordan ær væ:re/ Kakvo je vreme? Hvordan går det? /vordan gå:r de/ Kakoje? Hvordan har du det? /vordan ha:r du det/ Kako si? Hvordan smaker det? /vordan sma:ker de/ Kakvog je ukusa? Hvordan står det til? /vordan stå:r de til/ Kako si? Hyggelig å hilse på deg! /hyggeli å hilse på dæi/ Drago mi je da te pozdravim! Ikke så bra! /ikke så bra/ Nije tako dobro! Ikke så verst! /ikke så vejt/ Nije loše! Ja, takk. /ja takk/ Da, hvala. Jaså! /jaså/ Je li! Zaista! Javel! /javel/ Dobro! U redu! Jeg elsker deg. /jæi elskær dæi/ Volim te! Jeg er god og mett. /jæi ær go: å mett/ Sit sam. Jeg er interessert i... /jæi ær interessert i Zainteresovan sam za ... Jeg forstår ikke. /jæi fåjtå:r ikke/ Ne razumem. Jeg har vondt i... /jæi ha:r vont i/ Boli me ... Jeg heter ... jæi he:tær/ Zovem se ... Jeg kommer fra ... /jæi kåmmer fra/ Dolazim iz ... Jeg vet ikke. /jæi vet ikke/ Ne znam. Jeg vil bestille time ... /jæi vil bestille ti:me/ Želeo bih da zakažem ... Kan du gjenta? /kan du jenta/ Da li možeš da ponoviš? Kan du hjelpe meg? /kan du jelpe mæi/ Da li možeš da mi pomogneš? Kan du si meg? /kan du si mæi/ Da li možeš da mi kažeš?
474 Kan du snakke langsommere? /kan du snakke lagsåmmære/ Da li možeš da govoriš sporije? Kan jeg betale? /kan jæi beta:le/ Da li mogu da platim? Kan jeg få ...? /kan jæi få:/ Da li mogu da dobijem ...? Kan jeg få snakke med? /kan jæi fl snakke me/ Da li mogu da razgovaram sa? Lykke til! /lykke til/ Srećno! Nei, takk. /næi takk/ Ne, hvala. Når er du født? /når ær du føt/ Kada si roden? Om forlatelse! /åm fårla:telse/ Oprostite! Pass deg! /pass dæi/ Pazi se! Čuvaj se! På gjensyn! /påjensy:n/ Do viđenja! — Selvfølgelig! /selvfølgeli/ Naravno! Sier du det! /siær du de/ Ma šta kažeš! Skal vi se ... /skal vi se:/ Da vidimo ... Skål! /skål/ Živeli! Snakker du ...? /snakker du/ Da li govoriš ...? Sov godt! /såv gåt/ Lepo spavaj! Takk for hjelpen! /takk får jelpn/ Hvala na pomoći! Takk for maten! /takk får ma:tn/ Hvala na hrani! Takk i like måte! /takk i li:ge måde/ Hvala, takođe! Takk skal du ha! /takk skal du ha/ Hvala! Takk, bare bra. /takk ba:re bra/ Hvala, sasvim dobro. Tusen takk! 'tu^n takk/ Hiljadu hvala! Unnskyld! /unnjyl/ Izvini! Vel bekomme! /vel bekåmme/ Prijatno! Velkommen! /velkåmmen/ Dobrodošli! Vi ses! /vi se:s/ Vidimo se! Vi snakkes! /vi snakkes/ Čujemo se! Vil du ha noe å drikke? /vil du ha noe å drikke/ Da li želiš nešto da popiješ? Vil du ha noe å spise? /vil du ha noe å spi:se/ Da li želiš nešto da pojedeš? Vær så god! /væjågo:/ Izvoli!
475
MÅLENHETERMERNE JEDINICE ampere/en (A) - amper ar/et - ar bit/en (b) - bit byte/en (B) - bajt Celsius-grad/en (C) - stepen Celzijusa centiliter/en (cl) - centilitar centimeter/en (cm) - santimetar dekar/et (daa) - dekar desibel/en (dB) - decibel desiliter/en (dl) - decilitar desimeter/en (dm) - decimetar Fahrenheit-grad/en (F) - Farenhajt gigabit/en (gb) - gigabit gigabyte/en (gB) - gigabajt gigahertz/en - gigaherc gram/et (g) - gram hektar/et (ha) - hektar hektogram/et (hekto/en) (hg) - hektogram, 100 g hertz/en (Hz) - herc joule/en (J) - džul kelvin (K)-kelvin kilobyte/en (kB) - kilobajt kilojoule/en (kJ) - kilodžul kilogram/et (kilo/en) (kg) - kilogram kilokalori/en (kcal) - kilokalorija kilometer/en (km) - kilometar kilowatt-time/en (kWh) - kilovat čas knop/en (kn) - čvor, nautička milja
kubikmeter/en (m’) - kubni metar kvadratmeter/en (m2)-kvadratni metar liter/en (I) - litar megabit/en (Mbit) - megabit megabyte/en (MB) - megabajt megahertz/en (MHz) - megaherc meter/en (m) - metar mil/en - milja milligram/et (mg) - miligram milliliter/en (ml) - mililitar millimeter/en (mm) - milimetar minutt/et (m) - minut mol/en - mol nautisk mil/en - nautička milja newton/en (N) - njutn sekund/et (s) - sekunda spisekje/en (ss) - supena kašika teskje/en (ts) - kafena kašičica tesla/en (T) - tesla time/en (t) - sat, čas tonn/et (t) - tona volt/en (V) - volt watt/en (W) - vat
477
FORKORTELSER SKRAĆENICE adm. administrasjon administracija AOF Arbeidernes opplysningsforbud Radnički univerzitet AS aksjeselskap akcionarsko društvo avd. a\'deling odeljenje bl.a. blant annet između ostalog ca. cirka el. sirka oko, otprilike c/o od engleskog care of (boende hos) koji živi kod CV curriculum vitae CV ili radna biografija d.d. dags dalo današnji datum Dep departement ministarstvo DnB Den norske Bank Norveška banka DNT Den Sorske Turistforening Turistička organizacija Norveške dvs. detvilsi to jest EDB elektronisk databehandling elektronska obrada podataka EFTA European Free Trade Association - Det europeiske frihandelsforbund Evropska trgovinska asocijacija e. Kr etter Kristus posle naše ere EM europamesterskap Evropsko prvenstvo EU Den europeiske union Evropska Unija EUR euro evro (valuta) EØS Det europeiske økonomiske samarbeidsområde Područje evropske ekonomske saradnje
478 FD Forsvarsdepartementet Ministarstvo odbrane f. eks. for eksempel na primer f. Kr for Kristus pre naše ere FN Forente Nasjoner Ujedinjene Nacije f.o.m. fra og med počev od fork. forkortelse skraćenica gnr. gårdsnummer kućni broj HMS helse, miljo og sikkerhet zdravlje, sredina i sigurnost iflg. ifolge prema iht. i henhold til na osnovu ILO International Labour Organization - Den internasjonale arbeidstakerorganisasjonen Međunarodna radnička organizacija inkl. inkludert uključujući IOK Den internasjonale olympiske komite Međunarodni olimpijski komitet jf. jamfor u poređenju sa kto. konto bankovni račun LO Landsorganisasjonen Savez sindikata m.a.o. med andre ord drugim rečima m.m. med mer i ostalo moms. merverdi- og omsetningsavgift porez na višak vrednosti i promet robe mva. merverdiavgift porez na višak vrednosti NATO North Atlantic Treaty Organization - Det nordatlantiske forsvarsforbundet NATO (Sevemoatlantski pakt) NHO Næringslivets Hovedorganisasjon Privredna komora NOK norske kroner norveška kruna (valuta) NOKUT Nasjonalt organ for kvalitet i utdanning Državni organ za kvalitet u obrazovanju
479 nr. nummer broj NRK Norsk Rikskringkasting Norveška radio-televizija NS Norsk Standard Norveški standard NSB Norges Statsbaner Norveška železnica NTB Norsk telegrambyra Norveška novinska agencija NTH Norges tekniske høgskole Tehnički fakultet u Trondhajmu n.å. neste år sledeće godine obs. legg merke til obrati pažnju OL Olympiske leker Olimpijske igre o.l. og liknende i slično osv. og så videre i tako dalje Pb. postboks poštanski fah pga. på grunn av zbog pr. per po; putem PS postskriptum post skriptum SAFH Statens autorisasjonskontor for helsepersonell Državna kancelarija za izdavanje autorizacija medicinskom osoblju siv. ing. sivilingenior diplomirani inženjer SSB Statistisk sentralbyra Statistički centralni biro tlf.. telefon telefon t.o.m. til og med zaključno sa UD Utenriksdepartementet Ministarstvo inostranih poslova UDI Utlendingsdirektoratet Direktorat za strance vedr. vedrorende što se tiče vgs. videregående skole srednja škola WHO World Health Organization - Verdens helseorganisasjon Svetska zdravstvena organizacija
NORVEŠKO-SRPSKI/SRPSKO-NORVEŠKI REČNIK Prvo izdanje Izdavač AGENCIJA „MATIĆ' Beograd Su izdavač Pan knjiga - Novi Sad Miše Dimitrijevića 44 www.pankniitta.coni Šikoparija Dušan Grafičko rešenje i dizajn korica Momčilo Matić Korektura Prof. Željko Ćirikovački Lektor Prof. Danijela Stepanov Kompjuterska priprema i obrada teksta Duško Petković Tehničke karakteristike format: 11,6 x 19,6 cm obim: 480 str. papir: ofset 90 g/m2 povez: tvrd korice: kunstdruk 250 g/m2, pun kolor, plastificirane Tiraž 600 Štampa Štamparija „Tercija" - Bor ISBN 978-86-7978-018-8
BEOGRAD, 2010.
