musl imanska biblioteka
Glavnl i odgovorni urednik: Zilhad Kljudanin
MLADI MUSLIMANI
CIP - Katalogizacija u publikaciii Narodna
i
univerzitetna biblioteka Bosne
i
Hercegovine
Sarqjevo 329 .7 8(497
.
t):
:297 (049
.3)
MLADI muslimani / (likovna i grafidka obrada Berber/AkSamij a). - Saraj evo : Biblioteka Klj udanin, 1991. - 193 str.,0 list. s tablama: 14 cm. (Muslimanska biblioteka) Merlnnret -ie na5 buut / Zilhad Kljudanin: str. 7-12 -
iblioteka Kljucanin
Registar
Sarajevo, 1991.
PREDGOVOR
MERHAMET JE NAS BUNT Merhamet je na5 bunt. ,,Mladi muslimani,, su kvintesencija toga bunta. ,,Mladi muslimani,, su nastali u ozlojedenim i umornim du5ama na5ih didova i odeva. Tridesete su godine ovoga stoljeia. Historija gazi koracima od sedam milja, a svaki njen dokorak uniStava, gotovo, po jedan narod. Muslimanima je ostala jo5 samo
strijepnja za golo muslimansko ime. Doba je siromaSnih baStinika koji beznadeZno gledaju kako njihove obligacije postaju zemlja barbara koji u njoj nikada neie osjetiti otadZbinski grumen. Doba Srba, Hrvata i Slovenaca, titulara na5ih sudbina. Cvetkovii-Madek Bosna, podijeljena od onih dija nikad nije bila. I sjen Mehmeda Spahe hoda baSdarSijskim budZacima, bez pratnje. Doba koje je moralo poroditi kataklizmu. ,,Mladi muslimani,, su skupina mladih duSa koja se morala sastati. Djedaci, sastali su se, simbolidno, u druStvu ,,Trezvenost,,. Studenti i daci. Esad Karadozovii, Emin Granov, Tarik Muftii, Alija Izetbegovii, E5ref dampara, tlusref BaSagii, NedZib Saiirbegovii, Moamer Sadovii ... Doba je, rekoh, u kojem jedino djeca mogu razmiSljati trezveno. O islamu. O Muslimanima. Na vratima kataklizme razmi5ljati o preporodu. To samo djeca mogu. Mogu i oslvariti. ,,Mladi muslimani,, su o islamu do tada proeitali rlvije-tri, neadekvatne, knjige - ali, o njemu znaju mnogo. lntuitivno. Genetski. Sehidski. O Muslimanima nemaju Sto rri proditati, ali tu slatku kob osjeiaju pod samim nepcem. Simi ,,Mladi muslimani,, su preporod, unutra5nji preporod. Na vanjskom planu, opet simbolidno, organizaciia ,,Mladi rrruslimani,, je nastala krajem marta 1941., uoii same tmine. ,,Mladi muslimani,, su moguinost da se u vremenu l)rcl)ultom krvi ostane dist. Organizacija raste. Po Skolama, rur l:rkultctima. Dalje od usta5kih zdrugova, dalje od Usta5ke rrrlrrtlt:li. Niko od ,,Mladih muslimana,, nije bio u usta5kim lroirrirrna. I)oslovno niko. Mlade ruke su ostale merhametli. I
I
rad u ,,Merhametu,,. Zbriniavanje muslimanskih muhadZira. U Sarajevu. Na terenu. U Fodi. U GoraZdu. U Vi5egradu. dajnidu.... Na tom poslu, na karitasu, ubijeni su ,,Mladi muslimani,,: Asaf Serdarevii, Nurudin Gackii i Sakib Ni5ii. Ubili su ih partizani. ,,Mladi muslimani,, su moguinost da se u vremenu beScasia ostane dastan.
je vlast.
Priprema za komunizam. eisCenje nepodobnih za zemaljski raj. Neprijatelja je onoliko koliko i strahova. Spoljni neprijatelji, ,,truhli kapitalizam,,. ,,Amerika i Engleska biie zemlja proleterska,,. Sovjetski Savez. I teznja da se sa Josifa preSe na Josipa. UnutraSnji neprijatelji su po zatvorima. I po duSama. ,,Mladi muslimani,, su antikomunisti po vokaciji. Tamo gdje oslobodilac pretvara dZamije u skladi5ta, u groblja postavlja javne zahode, ru5i ostatke ,,reakcionarnih gradevina,, koje su moj dom - tamo je neprijatelj. I tamo gdje umjesto Boga stavlja se Zivi bravar. I tamo gdje trgaju zar sa lica moje majke, ,,Mladi muslimani,, su uhapSeni. Hiljade mladih ljudi je uhap5eno. I sudeno. I ubijeno. I odleZalo po robijaSnicama ,,najhumanijeg od svih dru5tava,,. Zaito? Pitanje koje nikada neie dobiti ljudski odgovor. Jer, ,,Mladi muslimani,, su bili nevini. Ali, pitanje koje moZe imati neljudske okolnosti. U novoj Jugoslaviji radala se nova nacija - nadnacija' Komunisti su radunali da su na5i narodi u posljednjem ratu izgubili posljednju priliku da ostanu narod" Srbi su tu priliku izgubili sa cetnicima. Hrvati sa usta5ama. Za ita optuZiti Muslinrane, da se jo5 manji osjeiaju u onom malom m? Odgovor je: ,,Mladi muslimani,,. Toliko bolan odgovor. I nepravican. Prvo, detnici i usta5e nikada ne mogu biti paralela, makar formalno nategnuta, ,,Mladim muslimanima,,. eetnici i usta5e su bili druStvene vojne formacije svojih drLava. Drugo, gotovo je perverzno porediti zlodinom ispunjene liude i nevinu d.iecu. Komunistidka
U novoj Jugoslaviji zlodini su se vrSili u ime naroda. U distili5tu za novog dovjeka, nije bilo dovoljno da se diste samo pojedinci, nego i nacije. S namjerom, di5ieni su od nacije po pravilu najkvalitetniji njeni dijelovi. ,,Mladi muslimani,, su bili najkvalitetniji dio muslimanske nacije poslije rata. Prvi su osudili historijsku prevaru socijalizma. Dovoljno strasno vjerovali u moi islama za oduvanje su5tine muslimanskog naroda. Sami bili disti, neukaljani netom prolivenom krvlju. Obrazovani, potencijal intelekta dovoljan ia uspje5an historijski nzvoi nacije. PrivrZeni tradicijama muslimanskim, tom korijenju bez kojeg nije moguia nova stabljika. Odmaknuti onoliko koliko je to korisno od tada5nje IVZ, njenog ,,zanatskog islama',. Hrabri. Sa mlado5iu, tom neprocjenjivom predno5iu. U novoj Jugoslaviji svako ko nije razmiSljao u okvirima jedne dogme, bio je terorista. ,,Mladi muslimani,, nisu ni poku5ali povjerovati u komunistidku dogmu. Progla5eni su teroristima. Spremnim da ru5e socijalistiiki sistem. A, uistinu, kakav je to terorizam ,,Mladih muslimana,,? Istina jest da su oni bili spremni da ruSe socijalistieki sistem, ali obrazovanjem, vjerom, oduvanjem svoje vlastitosti. Na sudenju glavnoj grupi ,,Mladih muslimana,,, 1949. godine, vlast je, kroz usta tuZioca Envera Krzica, dokazivala da su ,,Mladi muslimani,, posjedovali oruLje za
ru5enje sistema" A istina je djedadka: Nusret Fazlibegovii, jcclan od voda ,,Mladih muslimana,,, dao je, ,,da se ne bi lirrdstvo dosadivalo,,, nalog jednoj grupi da izraduje noZeve, r'irkije, boksere i ostalu ,,priruenu bosansku literaturu,,. To jt' na sudenju pokazano, a u Stampi ispalo, kao divizioni do zrrl.xr naoruZanih neprijatelja' Socijalizam nikada nede shvlliti da je terorizam ,,Mladih muslimana,, bio u njihovim
rrcvinim odima.
je lnformbiroa. Sudi se glavnoj grupi ,,Ml;rrlilr nruslimana,, , 1949. Prije je vei osudeno nekoliko Vrijeme
je osudena 1946. Osudeni su Alija Izetbegovii, Nctitilr Saciibegovii, E5ref eampara... Na ,,male,, kazne, ,rtl I ,l grxline. Vrijeme je Informbiroa, kaZem, i okolnosti l,.rul)1. Prva
,,rr
1rr
onrijcn.jene. lJnutra5nji neprijatelji komunizma, barem
ratni, su u zatvoru. Spoljni na vratima. Da bi se, prvo' je izmisliti uz isbi opasnost bila Sto da i drugih, sijaset informbirovce tinske je Krzica na vezi tuZioca insistiranje veia. Karakteristidno pokazala svijetu ,,na5a odludnost,, valjalo
,,Mladih muslimana,, i Informbiroa. A ,'Mladi muslimani,, imaju veze sa Informbiroom koliko i sa komunizmom: jednako su prezirali i sovjetski i jugoslovenski komunizam. S druge strane, kazne su poveiane. Radi preventivne upotrebe: radi straha. ZastraSivanje naSih naroda i svekolikih narodnosti. Opet je karakteristidno, da su sva glasila, od Ljubljane do Beograda, davali ogroman znahi ovom sudenju. Osudeni SU:
Hasan Biber, Halid Kajtaz, Omer Stupac i Nusret Fazlibegovic - na smrtnu kaznu streljanjem, konfiskaciju imovine i trajni gubitak dasnih prava; Ismet Serdarevii na 20 godina robije sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i pet godina gubitka dasnih prava;
Mahmut Jarebica i Tarik Muftid po 12 godina robije sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i gubitak gradanskih prava u trajanju od detiri godine; Hilmija Muftid na 16 godina robije sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i detiri godine gubitka gradanskih prava;
Ramo Habota na 8 godina robije sa popravnim
radom, konfiskaciju imovine i 2 godine gubitka gradanskih prava; Ejub HadZi(. na 7 godina robije sa popravnim radom, konfiskacijom imovine i jednu godinu gubitka gradanskih prava;
Kemal Kurbegovid i Sulejman Musakadid na po 3 godine robije sa popravnim radom, konfiskacijom imovine i jednu godinu gubitka gradanskih prava.
grupa osudenih ,,Mladih muslimana,, u Mostaru (Salih i 6mlr gehmen, Teufik Velagii, i dr.), u Zenici, Banjaluci, Tuzli, gotovo svim gradovima u BiH - ispada da su ,'Mladi muslimani,, osudeni na oko 1000 godina zatvoral A ',popravnog rada,, Sto se tide, on je poznat iz svjedodenja"' Po svjedodenjima, rahmetli Hasana Bibera su mudili uvladenjem zahrdile Zice u ud, vjeSanjem utega o mo5nje, stavljanjem noZnih prsta pod noge stolova na koje su sjedali isljednici"'; rahmeti Omera Stupca mudili su stravidno - od vjeSanja o klin (njemaeka tortura: abinden) jedna mu se ruka gotovo sasvim osu5ila... ,'Mladi muslimani', su mudeni teLe od sdmih informbirovaca. Razumljivo: infbrmbirovci su bili istokn,ni neprijatelji, sa uvijek otvorenom moguino3cu da "se prevaspinju,,; ,,Mladi muslimani,, nisu imali tih moguinosti
- bili
su duboko raznokrvni. Grijeh ,,Mladih muslimana,, je anticki, sokratovski, grijeh. OptuZeni su da kvare omladinu' Omladina kvari omta
kvari socijalistidki bastard. Komunistidka omladina je zabludiela distota, nesvjesna svoje nepatvornosti.,,Mladi nruslimani,, kvare komunistidku omladinu - tako Sto ne dozvol.iavaju da ta omladina pokvari njih. Primjerice, ,,Mladi rnuslimani,, u poratnom dru5tvu ,,Preporod* - koje je po njinra bilo leglo komunizma - organiziraju preuzimanje tog rlluin,a u svoje ruke: da, ipak, ne5to Sto oni osjeiaju kao svoje - muslimansko kulturno druStvo - ne padne u ruke tlr ugih, neadekvatnih. ,,Mladi muslimani,, su poku5aj oeuvanja izvornog isl;rrrrl rta Balkanu. Simptomatican je njihov odnos prema Islrrrnsko.j vjerskoj zajednici toga doba. Prije i za vrijeme rata, l\{ lirtli nruslimani,, su imali poprilidan zazot ptema ,, hodZin-
Navodim sve. S ogordenjem. Ovakve kazne nije dobio Glavni Stab detnidkog pokreta sa DraZom Mihajloviiem na celu! eetvorica mladiia, na pravdi Boga, poslata u smrt. Ogromne kazne, sa ,,popravnim radom',. Ako se tome doda
.,korrr islantu,,. Smatrali su ga isuviSe,,zanatskim,,, rrt'liurkcionalnim, lagoclnim, pa i udvoriikim' Alija Izetll'y',ovit'. jcclan od delnika ,,Mladih muslimana,,, u jednom f ,r./l!,o\/()r'u ce IYZ imenovati kolaboratom svih reZima. Da lr ic rr pitirnju sunitsko shvaianje islama ostaje da se istraZi,
10
11
ali je sigurno, Sto se tiee ,,Mladih muslimana", da niti je IVZ gledala blagonaklono na njih, niti su oni blagonaklono gledali na nju. IvZ je ,,Mlade muslimane,, smatrala isuvi5e radikalnim, a ,,Mladi muslimani,, su IVZ smatrali suviSe neaktivnom. Taj odnos ie vrhuniti pri sudenju ,,Mladim muslimanima,,. S jedne strane, poznato je da je tada5nji direktor Medrese Kemura, kasniji reis, predao u ruke policiji Omera Kovada, gotovo djedaka, koji ce pod torturom UDBE umrijeti. S druge strane, poslije sudenja ,,Mladim muslimanima,, 1949. godine, nekoliko dana poslije (da bi se pokazala Sto hitrije vjernost reZimu!), Vakufski sabor IVZ clonosi svoju sramnu Rezoluciju. U toj Rezoluciji se napadaju ,,Mladi muslimani,, pogrdama gorim nego Sto ih je izrekao tuZilac E. Kirlii i tada5nja Stampa! (Ako od toga moZe biti Sto gore!) IVZ se doslovno odride ,,Mladih muslinrana,,. IYZ se, dakle, odride rfajpotentnije svoje buduinosti! Hrabrost ,,Mladih muslimana,, granidi sa tragizmom. Doista je nevjerovatno da tako mladi ljudi, gotovo djeca, izdri.e tako dostojanstveno sva mudenja, ucjene i blaienja. Nusret Fazlibegovii, na primjer, nakon strahovite torture smogne snage i poruci svojoj braii i sestrama: ,,Krenite mojim putem,,. Omer Stupac (uz, moZda, grijeh prema drugima), najhrabriji medu,,Mladim muslimanima,,, takoder poslije nevidenih mudenja, na sudu izjavljuje da se ne kaje i da vjeruje u skori propast socijalizma. Tada5nja Stampa, cenzurirana do posljednjeg slova, nije uspjela sakriti divljenje prema heroizmu Omera Stupca. ,,Mladi muslimani,, su narasli u ozlojedenim i mladim du5ama svojih sinova i unuka. ,,Mladi muslimani,, su kvintesencija muslimanskog bunta"
Merhamet
je naS bunt. Zilhad Kljuianin
12
rr\ .l ' \ {\'t \
-dSb$
-&i€'
-f
d@
,Eq{..:
t*
RAZGOVORI SA ETANOVIMA ORGANIZ,ACIJF,,,MLADI MUSLIMANI''
TARIK MUFTIC
SJEME JE POSIJAilO
.
I ONO CE NICI
Kako su nastali'Mladi muslimanf'? ita ie uvietovalo Vai ulazak u "Mlade muslimane"? ' Moja porodica je generaciiama unazad ulemska, i s odeve is majcine strane. Ja sam od 1934. godine podeo klanlati be6-vakat, pet vakata namaza dnevno. Znadi, la ve6 S6 godina pet puta dnevnO klanlam. Brat Teufik, koii ie u Sarajevu, onaj 5to je pisao Rietnik, to isto radi. Brat Refik je Medresu zavrSio i on je klanjao, kao i brat Memnun koli ;e nedavno umro. Brat Refik ie poginuo 1942. godine na lstodnom frontu u borbi protiv komunista-bollSevika. lslam je za mene uvijek bio prisutna tema. Otac ie bio r;olidan musliman, nile klanjao be5-vakat niti maika ali je klanlao ak5am i sabah redovno. Od djetinistva se tai moi ;rlirrilet prqma islamu pojaiavao. Cim ie iziSao priievod Kur'ilr;r od Cauievica ja sam ga odnlah kupio. U zadniim rirzro<-lirna gimnazije imao sam sklonost prema stranim ie,rr(;inrl njemadkom, engleskom i francuskom. Engleski ,.;rrn sAm poieo uiiti ivei sam se 1939. godine poieo rIrpir;ivati s jednom Engleskinjom da bi bolie prodirio svoje ,,lr(),/nirje o leziku. Onda sam na'nagovor jednog bugar'.hnr1 lrrofesora podeo proudavati kr56ansku literaturu. Za rr'r'|nl() jczika po njemu je najbolje Sveto prsmo. I onda ',;rnr l(rrf)io Novi zavjet na engleskom, francuskom i njenr,rrihorrr i na taj nadin svoje iezidke sposobnosti 5irio. ,'.r rr(:rrc jc rnoZda bilo kljuino kad sam doSao u dodir ,,'r 11n|{;orrr ocl Mehmedalije MetiljeMia "lslam u svjetlu istinr' ( )n lo rrjtr napisao negdje pred rat. Ja sam ie kod ,,,,i!l ,rrrrirlTc Hazima ef. Muftica kadije Zepadkog nadao. l'lrri ll;ur:;irn je i frapirala me je. Bio sam stradno pod rrt.lrurr rlrr :;r1crn, to je bilo negdje '39 Redovno sam isao i, n.r',rrnr,rlr;rlr;ku cJ2amiju. Bio je tu krug ljudi, nas dleiaka r.. l.rrrplr rr,,rcrlil llirnnazije. Poceli smo se sastajati i bilo , r' 1r, .r7, llrrrn rlirnorn sve vise. Opcenito se tad u Jugo| , rlr ',rri !rr,rl('(lrtoj strani ljevicarski pokret as druge stra,,,. l,rlr ',1 l.r',r,;lri:l
polarizacija. Mi smo iSli po srednjoj liniii - vjerskoj liniii i neSto nas je vezalo da se skupljamo. U mojoj mahali OdZaktan ima i dZamija uz ku6u Fehim ef. Spahe reisa, oformili smo jedno nade mahalsko dru6tvo. Zvali smo ga "Naprednjaci", nismo znali kako bi mu nadjenuli ime, lmali smo i svoju biblioteku, ja sam bio bibliotekar. lmali smo biblioteku i u mene kod ku6e, dolazili su momci i djevojke i tu uzimali knlige. Dva dinara smo napla6ivali po knjizi. To nije bila neka o5tra vjerska literatura, toga je bilo najmanje, ali je beletristike bilo dosta. Medutim, kako je iSlo vrijeme, mi smo se sve viSe ideologizirali. lpak, ne disto na islamskoj osnovi. Bio je tu Salim Bravo, Hadiagic Hajrudin, pa njegov brat. Bilo nas je jedna klapa, imaii smo i svoj list. Moj brat Refik, stariii od mene, i5ao je u Gazijinu medresu i on je pisao tai list. Rudno je pisan, imali smo moida 5-6 komada tog lista i on je iSao po mahali. U listu su bile uglavnom druStvene a ne vjerske teme.
lpak smo mi iSli u pravcu islamskom. Ja sam vec tada upisao Poljoprivredno-Sumarski fakultet u Sarajevu, 40. Vei smo '41., ja mislim pred '15 ili 13 dana pred onaj slom, pud u Beogradu, odrZali u prostorijama "Tiezvenosti", na obali kod Careve dZamije, svoju osnivacku skupStinu i uzeli naziv "Dru5tvo Mladih muslimana'. Uspjeli smo do tada, dakle, jo5 prije puda, sruSiti komunistidku vlast u "Trezvenosti". Oni su se u to dru5tvo bili infiltrirali. lmali su svog bibliotekara, Pitii Sulejman mislim da mu je bilo ime, koji je nabavljao disto komunistidku literaturu, i odatle je mogao na muslimanske mase uticati. Poslije preuzete vlasti u "Trezvenosti i posliie 27. marla '4-1. mi smo se ceSce sastajali.
Poslije prekida aprilskog rata, sa fakultetA iz Beograda su pobjegli studenti GranoV Karadozovi6, Badagic, DerviSevii, Murtez i ne mogu se sjetiti jo5 koji. Sigurno je bilo jo5 imena koli su bili potpuni antikomunisti, jasno, kao i ja. ja sam se tada bacio na intenzivno studiranle. lmao sam vi5e od pola godine vremena dok sam se upisao na me dicinu u Zareb. Dakle, ditav april, maj, juni, juli, septembat i oktobar. Sedam mjeseci. lntenzivno sam se bacio na stu diranle islama i islamistike u Gazilinoj biblioteci. Tu sam sc I
16
upoznao sa Had2i hfz, HandZicem Kreievljakoviia sam upoznao... bilo je tu jod muslirnpnskih rntelektualaca. Ali, ja sam imao svoj 6odak i citao. Citao, ditao, Ie Behar, Hikmet i dr. Drlao sam se pravila "knjiga se iita sa olovkom, perom i tekom uza se", tako da sam stalno pravio bilje5ke. I onda bi u "Trezvenosti", nadi se sa mladarijom, pretresao ta znanja. Dolazio je dak iSilajdZic ef. Camil, on 1e ve6 tad bio hodZa, pa mu se nije svidalo. Ja sam desto napadao hodZe, kao trutove, kao prilidnu koinicu prodiranja naprijed. On se je s tim slagao, ali, eto, jer je sAm bio hcdZa, malo mu je bilo tedko to shvatiti, Od imena_koje mogu spomenuti, bio je, recimo, Muamer Sadovii. Cujem da je karsnije otidao u partizane i da je poginuo tamo. Bio je Esref Campara, pa i Alija lzetbegovic je dolazio, pa onda Avdo Suko, sad iivi u Zagrebu, Husref Badagi6 i mnogi rlruei kojih se u ovom trenutku ne mogu sjetiti. Mi bismo n;r lirn svojim sastancima u jednom iodku u "Tiezvenosti" r; rzr;ovarali, razgavarali i razgovarali. Mr:;lrrn da je tu glavna klica, dakle, ne ono dru6tvo kole '.rrro rlti osnovali. Sjeiam se da sam otiSao u policiju , ,, lrrio la pravila. lme "Drudtvo lt/ladih muslimana" odnekud ' ,rrr r;rrr), ka2u postoji u Kairu neko "El-dZemijjetu 5u'barrrrl nrrr:;lirnin". Nikakve veze nismc imali sa n1ima, ali mi se '.vr,ilr,lrr lcl ime pa smo ga onda tako dali. i znam da 1e u ,r ,l1r r11 lrio tad Balta Arif , zet lme Serdareviia koji je bio sa 1 r,,rr,r rr rlrLrStvu. Arif je bio policilski dinovnik i kad sam nurl,r,', l;ro pravila pitao me da li to miride na crveno. Bez i ,rr, 1, , 1,'kr il r, to 1e iisto muslimansko. I tr .r',l,rrrr;i, rnislim da je to iezgro svega onoga mlador., r lr rr, rrr,rl(or 1 ;lokreta. Odatle je podelo. Beogradska grut,, 1 ,,r, I l',.. rrrrtlozovii, Emin Granov, Husref Badagii - sa ,,i' '.lr.urr' 1c rJoprinijela ovom nastanku. Medutim, uspo,r,r rrr ',rrr{r {)(irro:;t: i sa HandZiiem" I tad je dodla situacija .I ,1r rrl.rrr,,l;r:rkc tjriave. KreSevljakovic rahmetli Hamdija !,r, r,'lrt I l,'l'ro lrrv;rlski orijentiran i bio je oduSevljen osni,il,l,,rr lrrv,rl.,l,r' tlt)avc . Medutim vrlo brzo, cim su podeie ,,,: , ,lrrr , rorri Jlokolji Srba od strane Usta5a, on se .r ,i. i, t , , 1,., lr r,r ; r l; rrr; I tlosao je sav izbezumljen. USao 1e . , ,t r rrr | ,rl rll, rll[tt i tckito: "LjUdi, pa OVO je StfaSnO, OVO i
11r
17
Sto se radi. Ovo je BoZe saduvaj." Mislim, tad je on napravio prekid...
.
Kakav
je bio
odnos 'Mladih muslimana" prema
ustaSkoy driavi?
BoZe! - naopak. Nikad mi nismo muslimani, "Mladi muslimani", imali afinitet prema jednoj drlavi kakva ie bila Hrvat-
ska. Mi smo htjeli da budemo nekakva ako je moguie autonomna oblast pod njemadkom vlaiiu. Ali nikad nismo imali nikakve pretenziie da budemo Hrvati. Mi smo htjeli da napravimo autonomiju Bosne, da napravimo demonstracije da bi stavili do znanja Svabama da Bosnu ne mijeialu u NDH. Da Bosna sa SandZakom bude autonomna. Spominjan je i SandZak. Dakle, da ni na kakav nadin ne budemo u ustadkr pokret ukljudeni. Uostalom, ia sam '41. pokusao da u Zagrebu legaliziramo "Drustvo Mladih muslimana" pa sam i5ao Aliji Suljku, on je bio poglavnik po Bosni. Znao sam se sa niim licno iz stare Jugoslavile. Znao je da sam napadao hrvatske ekstremiste jednom kad smo putovali skupa od Trebinja do Sarajeva vozom. Nabio mi je na nos to kad je vlast postao. On 1e bio profesor u Trebiniu i bio je ekstremni ustaSa. Uputio me 1e fra Radi Glavaiu, koji je radio u tom ministarstvu. Ja time nisam bio zadovoljan, 5ta ce meni iedan fratar odobravati muslimansko dru5tvo, i onda GlavaSu nisam ni iSao. Onda je, u toku '42. mislim, napravljen dogovor s Dobradom Kasim efendijom. On je bio predsjednik pri "El-Hidayi . I onda smo mi imali sastanke u onim prostorijama koje se danas koriste u dvoriitu Begove dZamije. Tu smo odrZavali sastanke. Tu nam je i Ma5ovic dolazio pa nam je odrZao par predavanja. I znam da sar,'r ja tad napisao fedan ili dva dlanka u El-Hidaji"'. Kompromisni islam i kompromisni muslimani. Znam da sam i potpisan bio "Mladi musliman - student medicine". Mislim Traljic je to negdje nasao, ja se ne slecam 5to je bio drugi dlanak. E, u tom smislu je rad poieo. Medutim, ja sam se vec tada radi studija medicine mnogo u Zagrebu anga1rao. Gore smo se mi str-rdenti sastali, grupa naSih istomiSlienika, ali je glavnina ostala u Saraievu.
1B
Tad se krug proSirio, Bio ie tu neki Sabrihafizovic, znam da je bio kukavica, stalno se boiao da ne dode "Crna marical'. Ne mogu se viSe sjetiti svih tih imena, ali znam da ie sala na sastancima i predavaniima bila puna Neki Sehic, gimnazijalac, kasnije sam ga'44' duo u partizanima' nanio mi ie puno zla ier me otkucao. Naime, on je onda postao partizan, komunista. Bio ie prvo sa mnom u domobranima a onda je iz domobrana oti5ao u partizane. Tamo je postao komesar i ia sam ga zatekao kao komesara u Cazinskoj krajini, kapetana. Zahvaliuju6i njemu ia sam Supiran u Liku, u iednu 35 diviziiu. U teSku diviziju. Tamo dim sam prvu priliku iskoristio pobiegao sam, ivratio se u Zagreb. Bio sam svega tri mieseca u partizanima. Dakle, dalli rad "Mladih muslimana" nastavljen je u Saraievu. Ja sam se sa mnogim dopisrvao, imao sam svu dokumentacilu saduvanu do '83. Tad je UDB-a razboinidki napravila pretres moje kuce. Nadla mi je sve te spise koie sam ja trebao sloZiti i sortirati. Sva ta dokumentacija 1e orJuzeta. Jesu li je ovi u UDB-| '83. uni5tili, imam namjeru sad saznati i vratiti je nazad. lmao sam izrezak iz novina, Irt-.ogradske novine "Vreme", gdje je bila Stampana "Osniviidka skup5tina Druitva mladih muslimana u Saralevu" /nam da mi je prijetio iedan ovaj udbaS' nadelnik Durica []oro: "Neiete vi pisati istoriju". A, eto, evo doilo je vrijenre lrirs da se mora pisati. Oni odo5e a neko drugi dolazi Tad ;c rird uglavnom voden u Sarajevu. Esad Karadozovic ve6 lrr rr toku '42. i'43. tu vodio glavnu ri1ed, napravo nekakvu ,rrr1;rnrzaciju, podijelio na grupu "A", grupu "B". Ja u to vec nliinr) ulazio. Ja sam'43. otiSao u domobrane u voisku a lror:lijt,' toga u nlemadku vojsku. Bio sam pola godine u lJ1,rrraiko1, pa onda u partizanima tri mjeseca. Onda ie v,'r: riosla '45., ianuar, pa tzv oslobodenje. Ja sam dVile ,;rrrlir)e bio odsutan iz Zagreba. Zapao sam u zatvor u M,rrilroru. Robijao sam dviie godrne po Sloveniii, radio tedki Ir,'r, lrr ri,rr1, sjekao 5umu. Poslije toga sam '47. po povratku rr 'i,rrrit:vo odmah otiSao na prugu Samac-Sarajevo, da bi , I rlrrl rlot;re karakteristike. Tu sam proveo pet mjeseci. Treli.rlr,:;rr rni karakteristike da bi nastavio studii, jer mi ne bi t,rr.'rr;rlr lroloiene ispite. Sedam semestara medicine sam
19
imao, odmah sam se ponovo upisao i godinu dana studirao. Ukljudio sam se u rad "Mladih muslimana" uZagrebu. Tad je vec bila dvrsta organizacija u Sarajevu. Bio je Biber Omer na delu, bili su Kajtazovi, 5to su streljani. Oni su bili rukovodeci kadrovi. Mene su zovnuli '49. i bio sam svega Sest mjeseci te godine u Organizaciji. I za tih Sest mjeseci dobio sam '12 godina robije. Mi smo u Zagrebu imali svol krug, dosta nas je bilo, sve sami intelektualci. Sastajali smo se u stilu "trojki" da se ne bi 6irilo, radi teZeg otkrivanja.Onda sam pozvan u Sarajevo na Plenum u februaru, tu je bio
dobar dio ljudi, nije bio jedino Omer Stupac. Stupca rahmetli nisam upoznao. Ni Fazlibegovii nije bio na Plenumu, bio je samo KajIaz i Biber, bio je i rahmetli Salko Behmen. Ne mogu se sad sjetiti tih svih imena. Poslije Plenuma rad se odvijao naSiroko u Sarajevu, Mostaru, Zagrebu, Tuzli. lmali smo svoje podruZnice svuda uzdui Bosne i Hercegovine. l, lasno, onda je pod reZimom UDB-e moralo negdje da pukne.
o
li ste imali neku politiiku koncepciju po pitanju Bosne u toku rata koja bi bila razliiita od, recimo, onih ekstremnih, ustaSkih, proustaikih ili procetnickih? Koncepcija je bila spasiti Muslimane od detnika. Da spasimo glave, Zivote, tijela. A od partizana da spasimo dudu. Cetnici su iSli da nas uniSte tlelesno, fiziiki, a partizani, komunisti su iSli da nas uni5te duhovno, Koncepcija je bila da se saiuvamo kao Muslimani. O nekakvoj dr2avotvornosti nismo imali nekakvih planova. Uvijek smo mislili na BiH da se saduva, u nekakvoj moZe bit drZavi al' da budemo autonomni. Ove budale, ovi razbojnici komunistidki su nam naturili '83. da hocemo nekakvu islamsku, iistu islamsku Bosnu. To su budalaitine, to su podvale, to su razbojstva koja su nam cinili, podmetanla. Dakle, nekakve koncepciye u Sirem smislu nije bilo.
.
Da
je
'45.
doilo do obnavljanja rada Organizacije ili rad nije uopce bio prekidan, i kakvi su vaii bili p:i utisci sa tekovinama nove vlasti? Da
li
20
Organizaciia le tinjala u Saraievu. Ja od '43. kad sam oti5ao u domobrane do '47. kad sam se vratio s pruge, nisam imao nikakve kontakte. Ja nisam prosto smio oti6i u Sarajevo, ier sam '45. duo da ie Nada Biser o meni organizatoru Mladih muslimana"' pisala 'Boiao kao o opasnom sam se ako dodem da ie me snaci ono dto je sna6lo Busulad2iia Mustafu. I zalo nikada nisam htio u Saraievo. Ja sam prvi put oca vidio, nakon godina, '4! na pruzi Samac-Saraievo. Dakle, kakav ie bio rad to je za mene nepoznato jer su to radili drugi. Ja sam bio potpuno odsutan, do '48. ia se nisam viSe aktivno ukljudivao, ier sam eto {izidki bio izbaden radi rata, ili poratnih prilika' Kad spominieS HandZar diviziju, u vezi nie ie onaj udbaSki razbojnik MandZuka Smaio priie par godina pisao u "Oslobodenlu" nekoliko dlanaka. To ie iedna od najcrniih osola sto ih u 2ivotu znam" On i Mesud Fazlagic. Te5ki udbadi, i tesko njima kod Boga - ako tobe ne dodu. Tal MandZuka Ilrnalo pisao je u vezi "Mladih muslimana' i HandZar divizijc Niko nije tierao Muslimane. Mlade muslimane u llrrndZar divizilu. To le laZ! Nismo mi gurali llude tamo Ako divizilu 1c neko i govorio Muslimanima da idu u HandZar drugih razloga kakvih ni iz govorio rri;t: im lggo 9? :. Mir:;lirnani sacuvalu od detnidke kame. To su bili motivi. Da ',r' :;aiuva Musliman, bilo duhovno bilo {izidki. Duhovnost r';l;rrrrii da se saduva od opasnosti komunizma. Ali prven',lvcrrr) je bila borba protiv uniStenja Muslimana - fizidkog rrrrr'rlcnja Muslimana od strane detnika. Na osnovu iskustva '42,'43, na osnovu masovnih pokolia stotine hillada "ll Mrlrlirrriina, posebno u istodnoj Bosnr, nasiala ie ta divizija" l).rl,lc, l-land2ar divizila nile bila nade dedo. Mi srno htjeli r',1,,,rr:;lilr Nijemce cia nam pomognu da se opremo uniSta;,qr l,111rr Jrohodu Dra|e Mihajloviia, i velikosrpske politike i'.r'.rr;r i G;trasanina, politike koia nas Zeli istrijebiti s ovih It.rt'rr,r Ii<;stillom, ono isto 5to nam danas kazule ovai Vuk trr,r',l,ovirl "lzvolite, bjeZite! . Sada nam ne prijeti da ie nas rr'l',r polil;rli erli se pievaiu pjesme o tome. lpokazuie nam 1,rrl ,l,r ';r: :;t:litno u Tursku i Egipat.
r
l;tkle insinuaciie o terorizmu posliie tttrr;ltttnna"?
( )r
21
nta
"Mladih
Ta 1e insinuacija nekom trebala. Ja kad .sam doveden u UDB-u '49. iz Zagreba, gdje sam uhapden, u Mostar, u ieliji sam zatekao rahmetli Nusreta Fazlibegovi6a, koji je kasnije strel;an Onda sam mu rekao da su mi na sasludanju kazali da imamo oruZje. Ja veze nisam imao sa tim, niti je to ikad spomenuto, pogotovo na plenumu, gdje je data generalna linija. Onda mije rekao Nusret Fazlibegovi6 da je on sa Hilmijom Muftiiem podeo sabirati oruZle. pa, kakvo oruije?" KaZe, nedto pudaka ali su one sve zakopane u zemlju i istruhle. I kama... ,,pa, bolan, dta ce nam to?', Kaie, ja sam to potpuno primio na sebe. ,'Ma to si ti mo_ gao primiti na sebe, ali to 6e partizani, komunisti jedva doiekati da nas proglase teroristima,,. To su iskrene rijedi Nusreta Fazlibegoviia, on je meni kazao da je to njegovo maslo, njegovo i nekolicine Hercegovaca. lnade to nije bila nikakva linija 'Mladih muslimana',. pogotovo se na plenumu o tome ni rijeii nije progovorilo. Oruije kao sredstvo borbe protiv komunistiike vlasti nije bilo nikada spomenuto niti se o njemu u tom smislu govorilo. NaSe ledino oruZje, uostalom ideja-vodilja "Mladih muslimana,, je bila borba protiv komuniziranja, marksiziranja Muslimana, Otimanje muslirnanske omladine od SKOJ-a i partije. NaSa je Zelia bila da saduvamo svoj vjerski, nacionalni muslimanski identitet. Da ostanemo Muslimani unatod propagandi marksistidko-kom unistiiko-socijalistidkoj.
.
BolI poznavaoci ove tematike kaiu da su "Mladi muslimani" najiistija moralna pojava u ovofn stoljecu kad je u pitanju nai narod, naia inteligen_ cija, naia duhovna kretanja. Ati da nisu imalivelikog potiti6kog takta, nisu imali dovoljno svijesti o politici, niti ih je toliko zanimala, vec da su bili prevashodno jedan moralno iist pokret? Apsolutno. Mi smo bili zeleni, nezreli za nekakvu dublju i Siru politiku. Nama je bila osnovna misao i ideja oduvanje islama i Muslimana na ovim prostorima. To je bila misao_ vodilja za politiku. Mi se nikad nismo vodili mislju da osvo_
jimo vlast Jasno nam je bilo da smo za to bili presitni i presicu5ni, nego da se mora traZiti modus da se ito bolje uklopinro u stanje kakvo jeste u BiH i Jugoslaviji
t)
.
Sta mislite po iemu ste se vi, ta ideia, razlikovali od postoiebih ideia i politi\kih pokreta medu Muslimanima. Da li ie kod vas bilo viie prisutno, lo se bar meni iini, viie is/amske iisroce na duhovnom i sociiainom Planu? Bilo je viSe muslimanskih druStava. JMO, Gairet, Uzdanica...'Jedni su b-ili prohrvatski orilentirani, drugi prosrpski' Muslimanska jugoslovenska organizaciia nije mi bila definirana kao muslimanska. To je viSe bilo nasliede starog agovata, begovata i Zelle da se neito 1o5 saduva od tih uipo.enu na staru tursku imperiju' lnade, ledne islamske ideolodke stranke kod nas nije bilo. I naSe hodZe bile su iedna razlivena organizacija, bezidejna, bitno bezidelna iJodZe su bili nekakvi vjeroucitelji' ali ne ideologizirani ucitelji. Mnoge hod2e tek od nas su udile prve postavke islama.,Kaiem, medu nama je bio Camil ef.SilajdZii a bilo ih 1e joi Dakle, islam, ideologizirani islam u kontaktu sa eviopskim, fasistidkim, komunistickim, lievidarskim, desnidarskim ideologijama, bio ;e naia vododjelnica od drugih. lslam se tek kod nas kroz "Mlade muslimane" izodtrio i
i apsolutno smo na pozicilama vracanja pravim osnovama islama. U Singapuru je izlazila jedna novina, nisam ti to rekao, ja sam dobivao nekoliko dasopisa, dak i iz Singapura. Tamo sam crpio onih stvari, izbazena lndijskog okeana, znao sam prilidno tu situaciju i bio sam u toku.
aini se danas da je ta grupa mtadih tjudi, vrlo mladih ljudi predstavljala u odnosu prema islamu neSro drugaiiju struju od one koja je bila prisutna u zvaniinoj lslamskoj zajednici, da je po islamu bila islamskiia od lZ, da se sasym drugadije odnosila prema nauci, tekovinama modernog druitva, prema uienju stranih jezika, jer su ti ljudi poznati danas kao vrsni intelektualci? Sigurno tako. Meni je '40. bilo 20 godina. lnade, mi smo se koristili 'El-Hidalom" kao pokrovom nekakvim. Do hodia, hodZizma i hodZinskog islama nismo puno drZali. HodZe su stradno na naftalin smrdili, na Zalost tog naftalina jod uvijek ima. Mr malo imamo hodZa od ove masovne grupe
hodZa koji su prihvatili islam ovako kako smo ga mt prihvatili. Naime, nlima je islam bio sredstvo za livol, i to je bitna razlika, a meni je islam bio duhovna hrana. Unatod tome 5to sam ja medicinar ja sam nastojao da se izgradim u intelektualca, da zadrem u sve mogu6e, ba5 tjeran Kur'anom i Hadisom prodro sam u tajne nauke. lSao sam u biologiju, i u fiziku, i u hemiju, i to i danas radirn, Mene i danas interesira astronomija, ali na osnovu dega, 5ta me goni. Goni me ajet 53,41 poglavlje Kur'ana "Mi cemo vam pruiiti dokaze u svemirskim prostranstvima i u vama samima da je Kur'an prava istina". Dakle, jedan takav aiel za koji tek danas znamo Sta znadi. On je bio stradan poriv ljudi traZite, udite. "Utlubul ilme ve lew bissinni". Pa smo u tom pravcu djelovali i radili. I danas ima veliki broj korjenitih i dubokih intelektualaca. Jer intelektualac danas zavrSi fakultet i misli da je intelektualac. BoZe saiuvaj, taj je samo zanallija koji je zavrSio "Vi5u zanatsku Skolu", koja se zove fakultet. Ja sam sjedio godinama sa 25 takvih tzv. intelektualaca pa nisam imao s kim rijedi progovoriti. Ovdje u Mostaru pravi intelektualac je rijetkost. I definirati jednog intelektualc a duiaje malo prida. To je dovlek koji ima dudu koji ho6e da prodre u sve pore nauke u potraZnji za Boc;om" Jer Kur'an upucuje tome. Znadi, treba gledati svijet oko sebe, nebo nad sobom, zemlju pod sobom a narodito sebe, promatrati iovjeka. Sama antropologija danas ima rra hillade disciplina, manjih naudnih disciplina koje nisu tlovoljne da otkriju samog iovjeka. Prema tome, biti intelcktualac znaii primirisati svega pomalo. Ne mo2e se otiii u jednom pravcu predugo, jer onda dovjek izgubi vezu sa rrrnoqim stvarima. lntelektualac mora vidjeti svugdje Boiju lrris;utnost. To je po mom radunu i miSljenju duZnost jednog rrrlclektualca ina taj nadin on 6e oplemeniti svoju duSu ';vrrjol sredini pruZiti dio onoga Sto mu je Bog dao u zarlrrl;rk. Da kao Skolovan dovjek pruZi dru6tvu nedto od svo1,rr; lrogatstva. Hadis kaie. "Zekiat na imetak je davanje n( )voa, ili materijalnih bogatstava, ze{at tijela je post a zek1,rl zii nauku 1e propagiranje nauke". ZaIo ja godinama rlcnr u Zagreb i drZim predavanja. lnteresantno, '83. kad '.u rno ovi u UDB-| uhapsili iciledili nisu ni znali da sam l,r lrrc
24
25
o
Da li su "Mladi muslimanf' pred rat imali duhovne kontakte preko literature, ili liino, mo1da, preko [udi, sa modernistiikim pokretima u islamu? Samo preko literature. Znali smo za Sekiba Arslana, za Muhameda Re5ida Rida, za DZemaludina Afganiju. Dakle, samo preko onog Sto je bilo napisano na naiem jeziku. Nikakve kontakte, personalne, nismo imali ni sa kim. UDBa je na tome insistirala, a to mi je pridao i jedan fratar koji je bio u ieliji sa Fazlibegovicem do pred sAmo streljanje. lnade, Fazlibegovii a i ostali su bili okovani u lance i tako su ih gonili na sasluSanje, mlatili, ubijali, prebijali, jod kao osudene na smrt. To mi je priiao fra Rufim Sili6. lnsistirali su uvijek da nadu neku vezu sa Egiptom. Nikakve direktne veze sigurno nile bilo. Nikada i nikadal Mi smo uzeli ime El-d2emijjetu 5u'banul-muslimin" - "Vodstvo Mladih muslimana". Ali to le bilo proditano negdje u Stampi a nikako da smo mi nekakve kontakte imali. Naime, UDB-a je stalno kao isvi komunisti, ovi komunistidki razbojnici i KGB i UDBa, stalno bolovali od ideje proganjanja, uvijek Spijuni, uvijek "lnteligence service" i tako. I radi toga su oni insistirali na tome
.
i
i
cursa drZim predavanja. Sad mi je tema "Ateizam" pa ga za onih pola sata sa svih aspekata pomalo obradujem. Zivi primjer naseE intelektualca bio le Salko Behmen. Jedna enciklopedija od dovjeka, vrlo skroman dovjek ali duboki' duboki intelektualac. Ali on nije sAm, ima ioi ditav niz takvih
koji su radili i dokazali se kao takvi. Oplodili su se jer su oko sebe stvorili krug prilatelja koie su, da se tako izrazim, inficirali ovim Sto su znali.
o
Da /i ste dolazili u koliziiu bilo personalno sa liudima iz lslamske zaiednice brTo sa zaiednicom kao institucijom, i da li vam ie pruiila podriku kad ste bili osudeni? Nikakve podr5ke od strane lZ nije bilo. Posliie tzv. oslobodenja to su sve bile sluge reZima. Narodito onal koit nas je osudio i izbacio iz lYZ, reis Feiii. On je nas zvanidno izbacio iz IVZ-e" Postao je reis zato 5to je imao sinove partizane i narodne heroie, i to ie bio partizanski reis. Pa kemura, kaZu dok ie bio direktor Medrese da ie on sAm otkucavao dake, da je otkucao mnoge "Mlade muslimane", pa su bili uhapSeni. Ne mogu reci za Had2iabdiia nedto viSe. Ja sam podeo ici Kemuri, bio je priiatell moga oca, nisam iSao da sa njim govorim o "Mladim muslimanima",
nego, jednostavno, htio sam neki kontakt sa tom muslimanskom zajednicom. Jer, i to ie vaZno, tamo je bio Dozo, hadZi Husejn efendila. Onda sam sa njim i Edrefom Berberoviiem imao kontakte. NajviSe bi pridao sa Dozom, pa bi svratili kod reisa,ali to ie bio samo kurtoazni kontakt, Nikakvih idelnih kontakata sa njim nisam imao. lsto tako, kasnije, kadei je dodao HadZiabdi6. Sjeiam se iedanput HadZiabdi6 mi ie pola sata priiao koliko je va2no da se poituje huimet. A huimet je vlast. Dakle, jedno kokuzanstvo, on je isto tako bio reis bez boje, okusa i mirisa, samo jedna figura. Pokazao se tek na kraju reisovanja jer je dacl materijalna sredstva za gradnju Zagrebadke diamiie. Tu ie potpomogao dobro. lnade je bio jedan reis na ltniji. Onakav kakav 1e trebao. Reis koji ne radi niSta, odnosno u islam skom smislu ne radi ni5ta. A pogotovo onaj iopac Mujiri, Zivi UDB-in covjek. BoZe saduvaj, nisam mu se ni pokudao nikada pribliZiti. 26
o
Da
o
Ko
o
A
muslimanf' uspieli da preiive '49-tu? Kako da ne, pa tek 1e onda podela organizacija, mada su streljali u zatvoru detvortcu Sto su ih osudili na smrt' Ubili su i dvoiicu na granici.
li su'Miadi
je ubiien na granici, znate Ii? Na granici 1e ubijen Plodo i iamdZi6 Asim. koji
je Ploio?
Ne mogu se sietiti, ne znam mu imena
.
A oni su na granici ubiieni, iiioi granic? Oni su pokuSali pobieci u Grdku. To su meni rekli i mene su zvali. U Zagreb ie dolazio Plodo da me zove da idem i rlao mi adresu nekih Siptara iz okoline Tetova koji 6e me lrrovesti. Medutim, zna se da su ih pobili, pobio ih KNOJ ili ko 1e bio..,
o
Da ti ie ioi liudi stradalo tada, sem ove ietvorice u zatvoru Sto su streliani i dvojice Sfo su ubiieni na granict, da ti je nezvani\no loS ko stradao? .loi; jr.' umro u toku istrage... a ne znam mimo toga, ne .',,,,,', Ali mislim moZe se radrti samo o par ljudi. lnaie, lr,l' rurkon toga 1e podela izgradnia i kontaktiranje ovih l,rliiviclilt Neki su nam se odmetnuli u zatvoru. Ja znam j,.,lrror1rr iz Capljine, taj se propio. Kurbegovic se zvao itaj ,,r' (r{lrrrctnLro. Kemo, onaj 5to nas je otkucao, je umro ll,r', 1c okrrcao '49. vec, ier je bio prisutan na Plenumu. Il.r, ,'l;rrlsu podeli kontakti ikontakti. Kao Sto je komuniste ;.lvtrr i/(.lttrcJivao, tako su se kroz kontakte, kroz zatvor, l,rrr'1,ror;;rnjanja, Sikaniranja udba6a, liudi kalili. Tad ie 1rr rr r'l.r tzr;titrlnja na sirokom planu. ll,r', 1r. ll
negira na sudu, zvaniinom, ovdje u Mostaru, Pa pita ga sudija Sto si ti, ti si sad u situaciji da negirad sve stvari koje si u istrazi priznao. Sto si to uradio, 5to to tako radiS, pita sudija. KaLe, zalo Sto sam Zelio da dodem na svojim nogama u ovu sudnicu. Jer je znao 5ta se radi, dta je UDB-a radila ljudima. Kako im je kosti lomila i kako ih je prebijala i ubijala. Ja sam u toku UDB-e izgladovan, izgladovan da sam se jedva driao na nogama '49. I trebalo mi je dugo vremena dok sam se oporavio, doiao sebi. UDB-ine metode bile su uZasne. UZasne, Batine, mla6enje... Mene nisu mlatili, ali su druge mlatili, narodito u ono vrijeme. Bilo 1e dosta lB-ovaca.
o
Sad se priia da 7e dosta razli\itih neprijatelja dru\tva tad bilo u zatvoru i da je atmosfera bila dosfa interesantna. Od popova, "ltlladih mus-
fimana", lB-ovaca... Glavnina je bila informbirovaca, onda je bilo lS-ovaca, kako
su oni zvali lntelligence seryice, bili smo mi , 'Mladi muslimani", kriZari, fratri - njih su opet u vezi nekog zlata hapsili, bilo je i ietnika. Dakle, to je bilo dru5tvo. Onda smo se kasnije naili u Zenici na robiji. Recimo, bio je Dobrada, bio je Varnava od pravoslavaca, od katolika biskup Cula. Oni su imali jednu sobu i tamo su ih drZali, u "Staklari", u izolcili. Nisu im dali nikad medu nas da dodu. Ali smo se poslije u "Staklari" na5li svi skupa kad le do5ao neki Jure Bilii '50., pa je nekoliko mjesecistudirao cinkarenje. Naime, u zatvoru je uvijek bio komunistidki sistem, boljSevidki doudni6tvo, cinkarenje. Nadu dovjeka, plate, uzmu mu du5u i onda,.. To cinkarenje je bilo vrlo raSireno, i onda sr,r pravili dostave, spise na osnovu dega je tal novi udbad Jure Bilic podijelio ditav dom na tri grupe. I sve nas videnije "Mlade muslimane" strpao u "Staklaru". Nas je bilo u jednoj sobi mislim 17, u sobi gdje mogu biti 3-4 osobe. Tamo smo proveli nekoliko mjeseci u njegovoj 2elji da napravimo nekakvo revidiranje stava, Da promijenimo svoj pogled, To je nlihova metoda bila jo5 ranije koju su primjenjivali protiv informbirovaca. Neki su zatvorenici dak i samoubistvo udinili koliko su bili pritisnuti. Niko od "Mladih muslimana" nije to udinio. 28
.
Sta ste imati od vlastitih izdania? U podetku sam neSto mogao dobiti ledino od "El-Hidaje", a u doba '49. jedino ja Sto sam vidio bio ie Pravilmk. Literatura je inade bila ono Sto je bilo Stampano na na5em ieziku od islamske literature. Nekakvoga svoga posebnoga biltena nije bilo, bilo je previSe opasno, UDB-a ie blla jaka.
o
Poslije rata bili sfe prlsufni i na selu, bar u Her' cegovini? Kako da ne, bilo je i milicionera. Sad u Turskoi mislim Zivi Adem Gerin, bio je miltcioner.
.
Od Stoca?
Da, od Stoca.
o Emigrirao je, bio ie Mladi musliman? jeste, osuden 15 godina. Da, o
Poznato
je da su svi rano
umirali?
:liqurno, bili su isprebijani. Jedan je ostao u "Staklari" n
9
rit:seci.
.
Sra 7e "staklara"?
lo jc zatvor u zatvoru, u rzolaciji, sam u samici, A "Staklara" jt:c1no posebno odjeljenie zatvora u Zenici. Tu je izolaciia, ,.lror;i re2im, potpuno, manje hrane, nema grijanja, itd. Bilo 1,, tilr jada jako puno. l, jasno, najviSe represiia, fizidka relrrc:;ija isaslu5avanje. Mene su zvali u 02 sata po ponoci. I t,r kr sedzm udba5a iz Sarajeva da se ude na nama. lrrl;r1rrrlan mene kako ti Tarik moZeS biti musliman ineka1,. rv ir k:olog a toliko si u kontaktu sa naukom. UdiS medir rru i vidi5 zar ti niie jasna oprednost nauke iviere. Ja 1,.r.'r'rrr, rckoh, po mom uvjereniu dubokom, 5to dublie pro,lrrr.rn rrlajne nauke to sam bliZe Bogu. To sam.bliZe onim .vr,lrn postavkama na kojima podiva moj du5evni Zivot. llrrrr, li :ri ideolog - to su mi zamjerili. KaZe meni poslije I Jclrtrten: "Nisi treb6".
;r
I
";rll,,,
.
Io ri odnosu islama i nauke nisu voljeli? 29
I onda su mene zvali ideolog, kad bi doSla kakva komisiia
iz Sarajeva, stalno su dolazile nakve komisiie. "A ovo
ie
onaj ideolog" - samo zato 5to sam ovo rekao. KaZe meni Salko Behmen rahmetli: "Trebao si im re6i: dudo BoZje, dudo BoZje. Onda bi rekli:hajde pustibudalu nek ide tamo, i onda bi se rijeSio njih. Ja ih tako odbijem od sebe".
o
Da /i sle vi poslije zatvora pratili sudbinu iedan drugog?
Kako da ne.
kuiu u Engleskoj. Druga dvojica koja su sa njim otiSla nisu bili "Mladi muslimani". Bili su tako jednostavno inienjeri, kasnije su se vratili obojica u Jugoslaviju, ali Husref je dalje vani" Kontakte smo odriavali, a ima sigurno dosta ljudi koji su pod uticajem "Mladih muslimana" izrasli opet u dobre muslimane. Ta klica je zasadena opet u dobre muslimane. Ta klica je zasadena i mislim da ie ona rasti, moZe biti ne ovako o5tro i intenzivno kao 5to su nas partizani isljedivali. Ali sjeme je posijano i ono ie niii. I
i
Bazgovarao ; Sa6ir Filandra
.
Dakle, to je ipak morao ostatiiedan krug zbog tog peiata? Da, medusobno vezani od iapljine do... Salko je odlazio recimo na ljetovanje lednom dovieku na selo kod Zenice, zvao se Calma Huso. Pa onda odrZavali smo stalne kontakte medusobno. Samo ja ovdje u Mostaru nisam smio. Salko bi meni dodi, ja nisam smio oti6i dolje u mahalu jerbo imaju svoje doudnike, udbaSe i odmah jave: I onda ti to nabijaju na nos poslije. Ja nisam recimo smio oti6i Velagiiu u Bed. U Bed nisam nikad oti5ao. To su me pitali: "Zaito nisi i56 u Bed?" - u UDB-i '83. Rekao sam: radi Teufika Velagica.
o
Rekli bida si ofi5ao njemu? lSao sam onom Karabegu Esi rahmetli, s njim sam se vidio. lnade od emigracije nikoga viSe nisam poznavao.
.
Da li je jedan dio 'Mladih muslimana" emigilrao poslije rata?
Poslije rata? Saiirbegovi6 je otiSao. Atlagic neki, on je u Carigradu, Husref Ba5agii. I meni se dini da se je on otudio. Ja kad sam otiSao na hadZ '76. zvao sam ga da se vidimo ler sam ja bio u nekakvoj karantinalizaciii, nisam mogao u Diidu. A on Zivi u Diidi. ''Husrefe, bolan, ia bih htio da se vidimo ali ne mogu ti do6i, ne daiu nam". KaZe, ne mogu, ja sam prehladen, imam temperaturu, i odbio me je tako. Nije pokuiao doii u Meku da me vidi, da se vidimo, Zao mi ie to. OZenio je odavde Mostarku, od ono5l novinara Karabega Mugde svastiku. I mislim da ie kupi
31
,r r.;s ..
ie roden 19. 12. 1920. godine u Saraievu. Potile iz stare alimske muslimanske porodice. Dvoiica reis-ul-ulema, Azapagic i Hadiiomerovi1, su mu pradiedovi, dok su mu djed, dvoiica amidia i brat bili kadiie. Gimnaziiu i osnovnu ikolu zavrSio u Saraievu. Od gimnaziiskih dana pa do danas aktivno se bavi islamistikom. Od gimnaziiskih dana do 1955. godine, ukliuiivSi drugi svletski rat i dva zatvora, studira i zavr\ava medicinski fakultet u Zagrebu. Prvi put zatvaran 1945. godine zbog dezerterstva iz paftizanskih re' dova, iz zatvora izaiao 1947. Drugi put hapien i zatvaran kao pripadnik grupe 'Mladih muslimana" 1949. godine, osuden na kaznu zavora od 14. godina. Kaznu ie izdrlavao do 1953., kad je pu5ten na slobodu uz gubitak gradanskih prava na dvije godine. Lledniiku sluibu obavliao u Mostaru, gdie i danas iivi.
r, ..
,:i::
Tafik Mutti6;
32
.1&i':_
1|.,;i 'ai|::a:l
EMIN GRANOV
KOMUNISTI SU NAM BILI JEDII{I PROTIVNICI
.
Pojava, okupljanja, organizacija, "Mladih mus!imana"?
ldeolodko formiranje i ideolodko okupljanje na islamskoj ideolodkoj osnovi je posve samonikla pojava medu muslimanskom omladinom kod nas, bez ikakvog podno5enja i serviranja sa strane ili iz nekih drugih izvora. Niie bilo jod naziva "Mladi muslimani", a mi smo se okupljali i radili na islamskoj idejnoj, politidki nacionalnoi bo5njadkoj platformi. To ie podelo jo5 za vrijeme stare Jugoslavije, dok smo bili jos gimnazijalci, mali maturanti..Sastajali5te je bilo "Trezvenost" i privatne kuie. U podetku je to bio uZi krug, a onda se pokret naglo Sirio medu muslimanskom omladinom Jrocelo uzajamno povezivanje. Medutim, naziv "Mladi mu:;lirnani" do5ao je znatno kasnije, za vrijeme rata, 1942. ili 11143 god l;rrjil smo dobili taj naziv i registrovani smo kao omladin':krr sekcija "El-Hidaje", radi legalnosti. Kada se to desilo, rrri :;rno bili na studiju u domu Narodne uzdanice uZagreI rrr O tome nas je obavijestio Murtez DerviSevii koji se vi;rlio iz Sarajeva. SastajaliSte je sada bilo u prostorijama "l I llioaje"" Mi smo kao studenti povremeno dolazili u Sar.rtovo, do odlaska u vojsku 1943. god. Pred kraj rata opet .,, lrojavljujemo u Sarajevu, kao vojni bjegunci, vojni bole' rrr,:i, s;tudenti ViSta (Nuvaba), na vojnom dopustu, kao pri;',r,lrri<;i muslimanske milicije, sa laZnim vojnim ispravama, ,r rrcl
33
.
Doba ilegale i skrivanja.? Kraj rata se pribliZavao, dolazak partizana bio le odevidan, a obradun sa politidkim idelnim protivnicima radikalan. Na boljsevidki nadin, metode iz Oktobarske revolucije su ostale iste. Sansa da se dovjek povude u inozemstvo ili ode u odmetniStvo su propale. Ja i Mufid Kadii smo preleZali dva dana i dvije no6i u uniformama i sa naoruZanjem na Mojmilu. Partizani su bili zaposieli sav prostor oko nas. Prvo se Mufid preruiio, i spustio do lsmeta Zige. Ja sam to uradio slijede6eg dana, ali smo vei primije6eni. Selma, lsmetova sestra i Sukejna, lsmetova Zena, su mi donijele civilno odijelo od kuie i la sam polahko krenuo kuii u Sarajevo. l5ao sam preko Vraca, pa prugom, pa niz Bistrik, preko Ba6dardije, ku6i. lmao sam sre6u, u ulici nije bilo nikog, pa sam neopaZen udao u ku6u. Otac je ve6 bio uhap5en, iako je bio hapSen i od usta5a, umalo Sto nije zaglavio kod njih. Radio je u policili, premda na kriminalu i prostituciii, i udinio ljudima usluge u okviru svojih moguinosti. Ali, ipak je u odredenim sludajevima ljudima pospa6avao Zivote. Sad smo ponovo strepili za niegov iivot. U sudu su svakodnevno ditani spiskovi smrtnih presuda, vojnih sudova. Tako smo saznali za smrt Husejina Kapetanovi6a, Mufidovog i Esadovog zela. Za maiku smo se bojali da je ne odvedu u logor, 5to se ve6 nekim komiilama desilo, medutim i to je sretno proilo, jer kao Njemica udala za doma6eg dovjeka, bila je poStedena toga. Sada su me da tako postupim naprosto tjerali osje6aji, kao i kod bjekstva iz domobranstva, a ne razlozi. Moram tako da postupim, pa 5ta bude. Nisam naprosto mogao da podnosim, gledam i slu5am takav trijumf, i taloro poniZenje i vrijedanje suprotstavljene ideologije i suprotstavljenih ljudi. Tako sam ostao u ku6i. Odgovor je svima bez izuzelka bio da sam otiSao iz NedZari6a, al' da nisam dodao kuii. Tainu nije dosta htjeti 'saduvati, treba je znati, umjeti i moii saduvati. To mnogima nije podlo za rukom. lmao sam tri skroviSta, bilo je sazidano izmedu dimnjaka i zida, u koje se ulazilo sa tavana, skloni5te u podu i sAm tavan. Sve sam to slabo i rijetko 34
koristio. Najde56e bi se sklonio u susjednu prostorilu, ali je bilo psiholoSko skloni5te, da se ne zna i ne sluti da se dovjek tu krile. Drugi su slidna skrovi5ta pravili, ali im to nije niSta pomoglo, jer se znalo da se tu negdje kriju. Pored toga, razlozi mog skrivanja su bili specifidni, nisam bio usta5a, ni ne6to slidno, ni funkcioner, ni podinilac, ni zlodinac za kojim bi s9 isplatilo neko traganje. prijatelji istomiSljenici su dolazili, roditetjima pomagati i pitati za mene, ali niSta nisu mogli doznati. Kolale su pride o meni i Esadu Karadozoviiu, da su nas vidjeli skupa u inozemstvu. Neima5tina i glad bili su prisutni, ali su one u poredenju sa psihidkim patnjama bile od sporedna znai,aia. U avgustu 1945. god. na osnovu amnestije puSten je otac iz zalvora. I on je prepatio za to vrijeme dosta i psihidki i fizidki. Bio je smoZden, izmoren, bolestan i Zivio svega poslije toga 7 godina. Cijelo vrijeme smo iivjeli u nekom strahu, svak za sebe i jedno za drugo. Na prozoru su nam stalno visile zavjese, Sto je padalo u odi komSijama. Vremenom uslovi skrivanja su se pogorSali, oduzelisu nam vi5ak stambenog prostora, i jednu sobu sa posebnim ulazom, moju nekadainju sobu. Sad smo imali stranog dovjeka u kuii koji te nije smio vidjeti, niti duti. PogorSanje je nastavljeno. Otac je umro, umro je i taj sustanar. Mjesto njega je do5ao mladi bradni par, koji je majku podeo napadati s namlerom da joj uzmu jod jednu prostoriju, jer ona je sama, a njih je dvole sa djetetom. Majka se tome energiino protivila i odupirala, dak prijetila da bi se radije otrovala nego ustupila tu prostoriju, jer stvarno ne bi imao Sanse da ostanem nezapalen, Da bi se donekle spasila od ovih nasrtaja, uzela le dvije podstanarke, koje po ditav dan nisu bile kod kuie, nego su uglavnom dolazile samo na spavanje" Sada je moj nadin sakrivanja bio do krajnosti oteZan, jer se trebalo kriti i od sustanara i od podstanara. Sloboda kretanja i govora su bile skudene do krajnjih granica. Tako je to potrajalo do kraja koji vi5e nije bio daleko. Tako je moje skrivanje trajalo punih '10 godina, tadnije devet i po godina. Bila le to dugotrajnafizidka patnja, zbog lodih uslova skrivanja i Zivota, a jo5 teZa psihidka patnja, zbog idejnih najvaZnije
I
35
psihickih razloga, Sto sve skupa niie moglo ostati bez posljedica na zdravlje dovjeka. S podetka ie bilo io5.neke hade da ce se prilike promiieniti, na primjer da 6e se odrZati slobodni izbori, da 6e doii do sukoba medu velesilama. Medutim, ubrzo le doila Madekova iziava u Parizu da do promiena ne6e do6i za 10 godina, odnosno za 2O. Napokon svaka nada u neku promjenu ie bila definitivno pokopana" Vriieme je prolazilo, najliepSe .godine mladosti su piolazile, ali promjene niie bilo' Osjeiao sam se kao Robinzon Kruso na pustom otoku, pustio sam brkove i bradu, Sto mi nije naillepie stajalo. Odalavao sam desto, bilo ie i samoubiladkih pomisli, bilo je i takvih razmiSljanja, Sta ako dovjek umre u svom skrovi5tu? U zadnje vriieme podeo sam izlaziti. Prvo 5to sam uradio, posjetio sam odev grob, a ostalo su bile krade Setnie na slobodi. Za to vriieme iitao sam Stampu, "Oslobodenlel', i sluSao u prvo vrijeme detektor, koji sam bio napravio. DoSle su mi do ruku novine "Demokratiia", koie je izdavao Grol, gdle se moglo iitati malo drugadiji tekstovi od onih koji su se ditaii u redovnoi Stampi. Praiio sam procese, sudenia i zbivania kod nas i u svijetu. Tako sam u omladitao za sebe i Esada da dinskoj Stampi jo6 u podetku -lako sam ditao za sudenje i presmo narodnr neprijatelii" sude iau5evicu, Aganoviiu, Busuladii6u, Hadiikadiiu, Brali, Pekoviiu, Hand7icu, Bgsarovi6u, Mironu, naSem profesoru iz Gimnaziie, i mnogim drugim. Putem presuda oduzimana je lludima imovina, ku
i
36
:#
w"
,&
w
ih'' lq, I
I
It, I r'
"..
ll ij\' !Jf t
|
,,"
f'4 I
l* t
;fii
$,1
i
**F/d;W 'c{'"'' B;r!l L--.
ostre. ReZim se morao pred Sirokom komunistidkom jav_ nodcu dokazivati, da je uistinu komunistidki, da beskom_ promisno progoni neprijatelje komunizma. Tada je s takvim ciljem odrzan ditav niz procesa po Jugosraviji. osudeni su kraljevski namjesnici, koji su prilikom-oslobodenja zemlje odlikovani, pronaden ministar dvora za vrijeme stare Jugo_ slavije Colak Antii, vei stariji dovjek a osuden, pronuj"n je neki iandar, neki Aralica koji je u svoje vrijeme'navodno ubio Duru Eakovica i ubijen je. postavljene citleve reZim nije postigao. Konkretno za ,,Mlade muslimane,,, informbi_ rovska Stampa je pisala da Titov reZim sudi i ubija progre_ sivne i nevine mladide.
o
Dokumenta sa smjernicom za borbu i akciju
,,MIa_
dih muslimana"? Od takvih dokumenata sjeiam se samo jednog, koji je imao naslov "Kako iemo se boriti?,, samo njegov"e gto'batne sadrZine, o borbenosti i poZrtvovanosti,'kiu treia da ima svaki dlan organizcije, i o naiinu i metodama borbe. Negdje je takode stajalo da je islam ne samo viera neoo i druitveni i politiiki sistem. Neieg vise od toga se ;e sjecam, niti bi imao viSe o tome reii.
o
ffi;-:*,Ax"o,
ryu6.,
*;-1:.;r-L g"{
Odnos 'Mladih muslimana', spram drugih pokreta? Komunisti su nam bili jedini protivnici, ne zbog socijalnog udenja i ekonomske doktrine, nego zbog u"vredfiivog l rusilaikog stava prema rerigiji, tradiciji. cesto smo se pit"ari, tar ne bi mogli i trebali biti kod komunista socijalna pravda, rJrudtveno-ekonomski odnosi glavna stvar, a odnos'pr.ri rcligiji sporedna. Me_dutim, kod njih kao da je iesto ruienje i vrijedanje religije bira gravna stvar. Nisu respektovari tude rrl>jedenje i miSljenje, nego su ga vrijedali, ponistavali Naj_ lrolje o tome govori klasifikacija kolom su bili obuhvatili r;c[;e iijude drugog miSljenja iubjedenja. Oni su bili pro_ lyrcsivni i napredni, a svi drugi mracnjaci, nazadni, reakr.i,rrilri i sl. Mada su I dosadainji tehniiki i duhovni progres rrrllirvnom ostvarili ljudi vjerskog opredjeljenja, njihov" se l)ro(Jres dokazivao samo u psovanlu Boga, iesto'su die_ I rv;rli ne kao ljudi drugog ubjedenja i miEtjenja Sto Ui iie lr;rlo resp€ktovati, nego naprosto kao odrodeni ljudi iz ',rctlirrt) iz koje su potekli. 37
Posve su se drugaiije ponadali u sredini iz koje su potekli, gdje su svoje ubjedenje ispoljavali blago i tolerantno, a
posve drugadlje u sredinama u kojima su ve6 ovladali, gdje su terorisali, napadali na istomidljenike. Naime, niste uvijek morali da budete komunist, mogli ste deklarativno da budete i neSto drugo. Morali sie da podrZavate njihove stavove i njihovu borbu. Tada ste za njih bili po5ten dovjek. Tako su jednom za nekog rekli: svejedno 5to taj iovjek klanja, ipak je on poiten dovjek. Ubacivali su se u sve celije dru5tvenog i javnog Zivota, ikole, fakultete, studentske i daike domove, dru5tva i organizacije, dok ne bi posve ovladali njima. Tada bi u ime i putem tih institucija i organizacila proturali u politi6ku javnosi svoje stavove i koristili ih za svoju borbu. Tako nam je i derijatska gimnazija postala dijelorn komunistidka, tako su ovladali studentskim udruZenjem beogradskog univerziteta. Na delu tih udruienja je stajao studentski pokret u kome je vodeiu ulogu imao Osman Karabegovii, tada student medicine. Mi smo iz ubjedenja nosili fesove, u srednjoj dkoli, na fakultetu. U naiim dadkim knjiZicama, u indeksima, bile su slike sa fesovima na glavi. Za nade fesove je jednom Diemal Biledic rekao da su narodne kape. Nas su ponekad nazivali bosanskim nacionalistima. poku5ali smo saradnju i povezivanje sa studentima VISTA-Nuvaba, divnim momcima i vjernicima. Neki od njih su danas moji najbolji prilatelji Na Sirem jugoslovenskom prostoru bili smo za JMO i njenog vodu Spahu, koji je za Muslimane postao legenda. Na ulicama Sarajeva Setao je u fesu, i pozdravljao se sa obidnim gradanima. Umro je naprasno, kad je trebao da nestane iz politidkog Zivota. Bio je velika zapreka za ostvarenje nagodbe ili sporazuma Cvetkovii-Macek, kojim je stvorena banovina Hrvatska, Bosna i Hercegovina raskomadana, Sto Spaho ni u kom sluiaju ne -bi mogao dozvoliti Stoga se nismo mogli oteti utisku da njegova smrt nije prirodna nego nasilna. Kada je raI'41. podeo nalstariji medu nama imalr su tek dvadeset i prvu godinu. U toku rdta ,El-Hidaje je izdala svoju cuvenu Balramsku deklarac4u u kojoj su osudeni usta$ki zlodini nad Srbirna, i zatrazcno kainjitvanje poiinitelja ovih zloiina. :lrl
I ne5to bih mogao da dodam, opdenito za sve pokrete ideologije. Cesto su pokretima i ideologijama stvarni poti-
i
caji za akciju i borbu podsvjesne frojdovske prirode. Ne6to cega nisu svjesni njeni akteri. Predstavljaju, u stvari, skrivenu Zelju za vladiu, dadiu i bollim ekonomskim poloZajem poledinca i skupina u druStvu i svijetu, predstavijaju i stvaraju borbu za opstanak. ldeologije pr,edstavljaju, u stvari, ideoloiku podlogu u toj borbi za opstanak koja je prisutna svugdje u prirodi, pa i u ljudskom dru5tvu. Dokaz za to je 5to lludi iesto po dolasku na vlast napuste i zaborave principe, obecanja, a sami se prepuste udobnom i lagodnom Zivotu.
Bazgovarao: Nediad Lati6
39
Emin Granov, roden 15.02.1920 u Sarajevu. Gimnaziju lavriava u Sarajevu.t939. godine upisuje se na fenniiii
fakultet - maiinski odsie!< i aeograidu.'za vr[eme ,tiJiii stanuje u domu beo.gndskog Gajreta,'Osmai Diki6,a, gcjle se rnaie smTesta vecidio studenaia iz Bosne i Hercegoiin'e. SluOlle u Beogradu preklla zbog rata 1941., pa studile na_ u Zagrebu, smie5fen u domu ',Narodne uzdanice,,, ?tavlja koie^ gpet prekida zbog odlaska u vojsku. Zbog rata i do_ g-adfl? kojisu ustijediti, studije nastav'tjatek 1958. izavrliia ih 1961. Kao maiinski inienjer radi i nekotiko p,iOrr*i,i, a najvi5e u "vasi Miskinu crnom". Kasno se ieni'i ima Jaiii dvoje odrgsle djece. Odtazi u penz|u sa malim staZom, i zbog navrsenih godina srarost/. sada iivi kao penzionei u Sarajevu.
40
TEUFIK VELAGIC
BILI SMO DJEGACI
.
Gospodine Velagicu, necemo Vas pitati o samoj doktilil jedinstvenog" pokreta u historiji bosanskrh Muslimana "Mladi muslimanl,, s obzirom da su to vec drugi u ovim razgovorima govorili. lnteresira nas kako sfe Vi bili uhapieni... U Zagrebu sam studirao agronomiju. Vei kao dlan orga-
nizacije "Mladih muslimana" tad sam znao da nam se prijeti hap5enjem - ovoga puta u mnogo ozbiljnijem obliku je jedna grupa poku5ala prije nekoliko mjeseci pobjeiileru Italiju; bili su uhapdeni; rahmefli Omera Stupca su odafle odveli u Mostar (njega su, inade, i ranije trahli), a ostale: Hilmu Serdareviia, Hilmu Cerimoviia i, ako se dobro sje6am, Edhema Sahovi6a odveli su na Savu, u radni logor, gdje su bili, dini mi se, sudeni dest mjeseci (mi smo"im nosili pakete); u meduvremenu smo saznali da je u Sara_ jevu uhap5en i rahmetli Nusret Fazlibegovii, pa smo, da_ kle, i odekivali hapdenje. Vidieli smo da 1e za sve nas postalo puno opasno, Medutim, mogu reii da smo tada mnogo zakazali, jer je bilo dovoljno razlctga negdje se skloniti, bjeiati preko granice, a kakva sreia bude da bude. Jer da je nas, recimo, dvadesetak vodeiih iz Sarajeva, Mostara, Zagreba, da smo se sklonili, UDBA bi, vjerovatno, ostala praznih ruku; teSko bi organizaciju u cjelini unidtila. Ali, eto, tako je bilo. Bili smc neuki i mladi, s pouzdanjem da oni koji su uhapdeni ne6e izdati, da UDBA neie mo6i dr.lr
Sto sam vei bi,o pripremio. Udbadi su me pitali ko ti je ovo, a ja im kaZem tako i tako, i dozvolili su mi da joj io predam, taj fi5ek sa Sljivama, i ona je otidla. Odatie'su mene odmah pokupili u auto. Otiili smo u blizinu do stu_ dentske menze, odakle su doveli Husejna Karabega, Her_ cegovca, a zapravo oni su Husejna tralili, a umjesto njega doveli su Muhameda Karabega, koji je studirao 'u Zagietu. Ovaj se bunio da on nije Huseln nego Muhamed Kar"abeg. Onda se onaj okrenuo sa prvog sleOiSta i rekao da niie vaZno: "Mi iemo prekriZiti ono Husejn, a metnut iemo Mu_ hamed". I odveli su nas na Savsku cestu. Kasnije, prije nego 6e nas odvesti u Dordicevu ulicu, saznao sum Oa ie Muhamed puSten kuii. Sreo sam se i sa Esadom Kara_ begom. U Dordiievoj smo sreli i Husejna Karabeg", je ostao iza nas. Kasnije sam saznao da je on ,IO"nk"liu zatvoru kao informbirovac. Bilo je to, dakle, s proljeia, u aprilu, petnaestog, proljeie jod nije bilo bad ponijelo,'ali ]oq Q-a1a bija5e vrto topto. Kalabeg je iak doiao u tleinol koiulji kratkih rukava. Cetija je Oita [tddna, oO e"r"iu, p.] lazna u toj Dordiievoj ulici. Husejna i mene su, nakon dva_ tri dana dekanja, svezane sproveli u Sarajevo. Njega su . odveli dalje, za Mostar, a ja sam ostao u Sarajevu. dstalo mi je sjecanle snaZno kada su nas vodili kroz Sarajevo, pjesice, popodne, kasno. Nije ih dekato auto i vidjelb se da je u pitanju bio neki njihov nesporazum. Vozili su nas, odvezane, javno. Dobro su nas iuvali. Naravno da su se vrzmale neke misli o bjekstvu, ali sada mi se dini da bi to bilo. previ5e ludo. Bilo 1e tek-tako, da dovjek o demu ima maStati. lSli smo kroz guste ulice, glavne ulice u Sarijevu, i vidjeli smo, kako je meni ostalo u sjeianju: mi ufrapdeni, radi nam se o glavi, a iivot teie jednako kako tede, nekim svojim normalnim tokovima. Odveli su nas u Centralni zalvor. Sjeiam se tog ulaza, sam ranije svome rodaku dolazio u zatvor, u posJetu, nugOier je krajem ietrdeset detvrte godine, kad je on tu 6io uhapden kao ilegalac protiv okupatora. Do njega sam dolazio s njegovim starijim,bratom. Tako na ista vrata sam i ja uveden. U isti zatvor. Cekajuci na hodniku, okolo su bile celije a hodnik dug, razgledao sam u koju ie mene uOaciti Ubacili su me u jednu. polumrak. Skroz slabe sijalice. U AA +1
kraju su bili nuZnici. U onom polumraku Seta hodnikom jedan udba5, u koZnom kaputu, i onako nas bez velikog interesa pita Sto smo uhapSeni, a mi se pravimo, kao ne znamo, a on ie na to: "Ma nema ovdje herojal lzbijte to vi iz glave!" I opet je produZio Setati. Tu sam, u jednoj kancelariji, dao podatke. Ostalo mi je u sjeianju kako sam u oficiru UDBE prepoznao Milana Pani6a, koji je sa mnom bio u osnovnoj 5koli. lon je mene prepoznao.,,Tofa,',ka|e mi, "ne treba se ni6ta brinuti. Vrde se hapdenja ,,Mladih muslimana" Sirom Bosne i Hercegovine. Vi ste dodli kada je sve puklo." Onako bez ikakva interesa, pa i bez Zelje da mi pomogne ili odmogne. Samo je rekao to 5to je vei bilo" Jer, pored izdaje Kemala Kurbegovida, koji je bio na posljednjem sastanku Organizacije, u februaru, pred hapdenje, gdje se podnijelo vi5e opiirnih izvjeitaja sa terena, bilo je jasno da on zna sve - osim toga Kurbegovii je bio i odranije u sarajevskoj grupi "Mladih muslimana,, - pa ie bilo nemoguie bilo kome drugom, ko je htio oduvati Organizaciju, bilo kakvim otporom. Mnogi ',Mladi muslimani', trpjeli su muke i nisu htjeli odati svoje saradnike, a u isto vrijeme su ti saradnici hap5eni jer je vei bilo prokazano sve Sto je bilo kfjudnije u vezi "Mladih muslimana,, Taj je Kurbegovic bio u "Mladim muslimanima', i za vrijeme okupacije, a onda se naiao u grupi ilegalnih ilanova i poslile rata i moZe se reii, iako je bio vrlo, vrio neaktivan, vide pri5ipetlja, drlalo ga se vi5e iz familijarnih razloga, on je jedanput, duo sam, bio hapden i ubrzo pudten. pridao je da je dao samo neka objaSnjenja, da nije nidta izdao, da je sve proSlo tako fino, "kao namazano,', a da nisu nista mogli dokazall A ni5ta nije izdao. Medutim, kasnije smo radunali da je on u tom maiom, kratkom zatvoru u stvari bio zavrbovan, a kasnije zbog neopreznosti njegovih saradnika zadrlano je povjerenje prema njemu, npr. rahmeili Kajlaz, tako da je Kurbegovi6 do5ao i na glavni sastanak Organizacije februara 1949. I kad se vec znalo da je on izdao, sve je ve6 bilo gotovo. E, da smo se sklonili, nas dvadesetak, dto bi vjerovatno bilo dovoljno da se Organizacija u bitnome saduva, moglo je biti drukdije. Sproveden sam u ieliju. Tamo sam se nadao s mnogim ljudima. Bilo je dosta sveienika. lnade, u ono vrijeme u 43
Centralnom zatvoru bile su tri glavne grupe ljudi: Mladi muslimani, informbirovci i katolidki sveienici (fratri). Sasluiavanja su bila po noci. Danlu je bilo vide mirno. Mene je zapala celija na posljednjem katu. Zatvor je imao oblik slova T. Sa malim unutrainjim dvoridtima. Slovo T zalvara sudska palaia. i mi smo, s obzirom da je bilo vei dodlo toplo vrijeme, kroz prozor izvirivali i gledali otvorene prozore tamo, ma5ine koje rade, neke sekretarice i ostale koji su hodali. Nastavljena je serija hap5enja i "Mladih muslimana,' i informbirovaca. Narodito poslije prvog maja, Gdje se god dta moglo doznati ili pretpostaviti.
Krajini. Neko je govorio i o mladomuslimanstvu u SandZaku. Radovalo nas 5to je rad Organizacije bio razgranat. Tako su, kroz ovu organizaciju, muslimani Bosne mogli imati najbrojniju i nalkvalitetniju organizaciju. Bili su to iisti ljudi, moralni, odani svojoj ideji. U tom otporu prema komunistima dali smo i udinili mnogo i daleko prije od mnogih drugih.
o
A kako je teklo simo isljedivanje? Nakon dva-tri dana su me zovnuli. prva sam pitanja odmah zanijekao Oni su se smijali. Uspio sam za neko vrijeme predutjeti ono vrijeme od 1947. godine. Dofle sam, mobilisan odmalr iza rata, bio u vojsci. Ukljudio sam se opet u "Mlade muslimane" i u Zagrebu ostvarivao svoju djelatnost. Ne mogu reii da sam bio nedto mnogo utjecajan, da sam bio bas u v,odecoj grupi. Da ne zaboravim, u Zagrebu je Cjelovala i 2enska grupa dlanica ,Mladih muslimana,,. lbk sam u februaru do5ao u glavnu grupu MM, zahvaljuju6i jednoj, eto, iinjenici: na sastanak u Sarajevo trebalo je da ide jedan drugi nad ilan iz Zagreba. pored Tarika Muftica, trebalo je da ide i Mahmut Cvijetii, rodom iz Tiebinja. MedLrtirn, s njim je bilo nekih sporova ranije, pa su meni, ne znam za5to, porudili da dodem na taj glavni sastanak u Sarajevu februara mjeseca 1949. godine. Na Fakultetu sam izvrdao neke razloge da dodem u Sarajevo i tako sam dodao u glavnu grupu, vodeiu, tako da sam stjecajem tih okolnosti, i na sLrdenju tretiran kao jedan medu vaZnijima. U toj gylavrroj grrrpi, koliko se sjeiam, bili su: Biber, Kajtaz, Fazlibcg<;viri, Salih Bchmen, Mahmut Jarebica i ovaj Kurtrr;govi<; Mo,)rlit jr: jod neko bio Ne mogu se sjetiti. To je bikr Vrlrovrro vocistvo Zvali smo ga VDI Tu smo najvide rjr;siirv.lr or<;;rrrizacijska pitanja. Bili su podneseni i izvjedtaji sir lcrcrur. Mcrre 1e posebno obradovao veliki odaziv ljudi ru ui;l;rnjcrrlc ida je bio pokriven veliki teren BrH naiom clrl;irrriz;rr;ij,rn Mladi sr-r muslimani vec uveliko zaiivleli u
Je ti u samoj Organizatciji bilo onih koji su biti u paftizanima ili, pak, u ustaiama? Kakav je politiiki koncept postojao opcenito? , Mi smo apsolutno negativno gledali na pojavu ustadtva. O tome svjedode duvene muslimanske rezolucije s podetka rata kojima se, vrlo hrabro, osuduju faSistidka divljanja nad jevrejskim narodom i nad svim narodima u toku rata. Bili smo protiv lainog nacionaliziranja bh. muslimana kao ,,cvijeca hrvatstva". NDH je kao drlava vei od svoga podetka bila zloiinadka. U tu smo sramotu donekle bili uvudeni mi, muslimani Bosne, bili smo uvudeni preko nekolicine ljudi koji su se dali podmititi, potkupiti ili isprepadati. Ati zahvaljujuii dinjenici da je nad narod vidio koliko je sa NDH sati, i medu religioznim krugovima i medu svim ostalim, o demu, rekoh, svjedode nade rezolucije protiv te ustaSke i, kasnije, detnidke zloradnje; mnogi su potpisnici tih rezolucija na kocku stavili i svoj Zivot. Udinili smo ono 5to nije udinjeno npr. sa hrvatske strane. Katolidka crkva, a kasnije i Pravoslavna, zakazale su tada u osudi svih tih zlodina nad pripadnicinra drugih naroda i drugih vjera. Zanimljivo da je na ovom sastanku u februaru najvide bilo pitanja vezanih za organizacijske probleme. Nije bilo veiih politidkih tema. JoS manje da je bilo nekih teroristidkih. kako je kasnije na sudenju govoreno. Bilo je, dodu5e, nekih grupa koje su se, suviSe naivno i neodgovorno, odnosile prema osnovnim zadacima svoga rada, pa je bilo i akcija koje su bar mirisale na neSto dto bi moglo biti teroristidko, Bila je to jedna grupa vezana za Mostar. A radilo se samo o tome da su ljudi malo vjeZbani. Ako zatreba. Sve je to zapravo bila komunistidka hajka. Htjelo se totalno izmijeniti svijest pojedinca i cijelih naroda. A Mladi muslimani,, su bili viSe jedna policijsko-isljedniika vjeiba. Na svim je po-
44
45
o
i
ljima trebalo izvrditi totalne promjene po komunistidko-marksistidkom Sablonu. Trebalo je stvoriti novog dovjeka i raj na ovome svijetu. Vjerovalo se da se mole protiv vjerA. Na
Jesfe li bili muieni? Nisam. I to me pomalo cudilo. Za sve vri;eme dobio sam samo dva Samara. Za neito 5to sam slagao. A dak ne
znam jesam li bad tada ne5to slagao. Drugi put je to bio Smajo MandZuka. lmao je jednu ruku. I odmah me je, dim me je vidio, uz psovku i ne znarn 5ta jo5, oSamario onom svojom rukom. Lijevom. lz pustog ieifa. Tedko mi je palo 5to je cjelina nadeg pokreta razbijena. Bilo je nekih suoden1a. Oni su imali svoje scenarije. Sve je vei na sudu bilo izli5no. Sudenje sam doZivl,|avao kao mudan doiivljaj. Odekivao sam da me kazne. Nisu vjerovali da smo mi omladinci to radili, pa su traiili da im, eto, odamo neke ranije, predratne politidare. Valjda su to usporedivali sa svojim skojevcima. Jednom sam vidio rahmetli Omera Stupca. Taj je uistinu bio neustra5iv. Stajao je preko puta mene dok smo dekali ulaz u sudnicu. Uz svakoga le bio po jedan milicioner. Zraiio je mirom, sigurnoiiu, hrabroS6u. I kad se neko takav sretne, moZe se u njemu naii vlastita utjeha, samopouzdanje. Ako neko moZe imati uopie neki svijeili krug iznad glave, on ga je tog momenta u mojim odima imao. Prida se da je bio mnogo muden. Sjeiam se, Enver Krzii je bio javni tuZilac i i5ao je Stupcu u pauzama cia mu napakosti. Jednom mu je rekao: "Omere, ja iu ti prouditi JASIN". Onda je Omer nondalantno rekao: "Ne zna se ko ie kome". I drugi su nri djelovali vrlo stabiino. Ne znam kako sam ja izgledao, ali znam da sam bio vrlo ustravljen. Ali zar hrabrost nije prezrijeti vlastiti strah? Kasnije sam u zatvoru sreo jednog sveienika koji mi je pridao o tome kako su i Fazlibegovic, i Stupac, i Biber sve hrabro podnijeli. Priiali su to drugi i u Zenici. Jednom sam u Setnji zraknuo okom Bibera. lmali smo i advokate. Sve Sto je govorio moj advokat bilo je viSe smijeSno nego ozbiljno. Za mene je samo rekao da sam, eto, po prirodi miran da ne treba mi dati veliku kaznu. Advokati su bili samo figure. Bili su samo da ih se ima i da se ne5to kaZe. A Stampa je sve to prikazivala bombastidno, Sudenja su, pored Sarajeva, bila u Mostaru, Travniku, Tuzli, Sirom Bosne i Hercegovine. lzredene su tedke kazne. Oni koji su poztvani kao svjedoci poslani su najviSe na tzv dru5tveno korisni rad od dvije godine. Zbog nas i informbirovaca 1e i donesen zakon o tzv, drudtveno-korisnom radu.
46
47
tom smo sastanku raspravljali o trenutnim problemima i te5koiama Ve6 je ranije bilo odludeno da treba i6i na ve6i broj ljudi, a ne manji, da se ti mladi ljudi moralno odgoje, izgrade i da preZive komunistidki mrak za neko kasnije, slobodno vrijeme. Komunisti su mnogo toga prepisali od svojih saveznika a kasnije neprijatelja - Sovjetskog Saveza. Cak i Ustav iz 1946. godine. Niti su "Mladi muslimani" ipak mislili da su komunisti toliko nemilosrdni, niti su komunisti vjerovali da je na5a organizacija uzela takvoga maha. U Zenici su izreiene tedke kazne. Mislilo se da ie to uplaiiti ostale. Mislilo se da 6e s muslimanima biti lahko. Tretiralo ih se tek kao vlersku sljedbu, A kada se vjera uni5ti, onda ce biti lakde i sa ostalima, Komunisti su u strukture lslamske zajednice ubacivali svoje ljude. A preko rukovodstva mogli su raditi 5to su htjeli i kako su htjeli. Tako je i lslamska zajednica priliino pomogla, bar moini pojedinci u Zajednici, da se ditava hajka razma5e. Mnogi su mi kasnile pridali koliko su vlasti bad bile iznenadene naSom omladinom, nlenim otporom, dvrstinom i karakterom. Mislilo se u prvo vrijeme da 6e sve i6i lahko kao 5to je iSlo sa lsiamskom zajednicom. Komunisti su htjeli skr5iti sve one koji su im ideoloiki protivnici, skr5iti ili ih bar potpuno onemoguiiti u bilo kakvoj akciji. Meni je jedan musliman informbirovac, Husnija Piti6, govorio da bi tada nas pojela noc da je imalo bilo gudce u unutra5njim ili meduna' rodnim odnosima. U isljedivanju je nastala pauza nekoliko sedmrca. PreSutio sam svoju aktivnost u Hercegovini. Oni su plaho Zurili da me osude, pa im to nije bilo ni vaZno Osuditi su mogli kako su i koliko su htjeli. Metode su mogli sami provoditi. Sve 1e zavisilo od volje i komunistidkog elana onoga koji sasludava.
.
i
Prvo sam osuden na petnaest godina. Smanjili su za tri godine. Onda sam uvjetno pudten nakon nepunih deset godina.
Prvo sam par mjeseci bio u Stocu. Radio sam u knjigovodstvu. Poslije sam predao u Zenicu krajem decem6ra 1949. godine. Tada se pravila godiSnja bilanca KpD-preduzeca i traZili su nekoga ko zna kucati na madini. Javio sam se i opet bio u knligovodstvu. Tu sam bio oko godinu dana. Hrana je bila najgora. Mogli su se dobivati paketi. Moglo se ne5to kupiti iu kantini. Zenicaje bila poznata i po svojol "Staklari". Tu su bili oni koje su zatvorske vlasti htlele politiiki izolirati. Tamo je bio rahmefli Kasim ef, Dobrada, pa jedan biskup, i patrijarh, bio je i Alija Nametak, sve videniji ljudi. Bilo je toliko obrazovanih ljudi da se mogla sastaviti jedna akademija nauka i umjetnosti, jedan pa-
trijarhat, jedan biskupat, pa
i
lslamska zajednica sa
izuzetno dobrim reis-ul.ulemom. Bilo je mnogo miadida iz ranijih politiikih stranaka. Odlidno smo se slagali. Jedan je od tih mladiia rekao, otprilike, ovo: ako kad dodemo na slobrodu, u slobodnu driavu i pravne zakone, dat 6emo vama,'Mladim muslimanima",.da skicirate zakone. Cijenili su se ljudi s moralnim kvalitetima. NaSa je tadaSnja omladina bila vrlo kivna na svoje roditelje i dede ito su ih doveli do takve dru5tvene i svake druge situacije. Bili smo idealisti. Politiiki smo bili dosta neobrazovani. Bili smo jo5 uvijek djedaci. Uzrasli uz rat. Nisu nas stvorili ni vode lslamske zajednice, niti neka politidka grupacija, Organizacija je stasala pred sami rat. lme, dakle, podinje iz blv5e Jugoslavije. Ne kaZem da nije bilo nekih utjecaja iz Egipta, gdje su se ikolovali neki naSi studenti, a kasnije aktivisti u na5oj orgnizaciji. Nije se radilo u hlepljenju za vlasti. ldlo se da se ljudi odgajaju. Mladi su muslimani trebalo da budu Skola kroz koju svaki mladi iovjek treba proii. Bilo je to, uodi rata, vrlo radikalizirano vrijeme. lslo se na nacionalno ili komunistiiko organiziranje. Nadi su mladiii i djevojke, medutim, bili zabrinuti za sebe, za svoje suvjernike, za svoju buduinost. Mislilo se: ako se ljudi odgoje duhovno, vyerski, onda ie i Zivot i njima i onima s njima biti mnogo lakdi" Sve kasnije pride o mladomuslimanskoj kolaboraciji sa Nijemcima i drugima samo su bili 4B
prljava komunistidka podvala. Jedan je broj "Mladih muslimana" bio u partizanima. U domobranima su bili oni koji su morali, koji su bili mobilisani. Ne znam je li uopie jedan musliman svojom voljom oti5ao na lstodni front ili drugdje. Mi smo u puhanlu jakih ideolodkih vjetrova vide znali $ta ne smijemo a ne 5ta treba da dinimo. Organizacija je u ratu najvlSe bila aktivirana na planu brige za muhadZire" Politika je gledana vrlo obazrivo. Pa i sa nesimpatijama. Bili smo razodarani lslamskom zajednicom, Razoiarani politikama Bili smo zaneseni idejom da svako u svom vremenu treba da dadne svoj doprinos. Neko je to mogao vide, a neko manje. Mqralna izgradnja svoga naroda bila je prioritetna zadaca. Vec u zatvoru kada su nas vidjeli, neoptere6ene bilo kakvim ratnim angaZmanima, mnogi su nas katolici, pravoslavni, informbirovci i drugi pitaii o mnogim Zivotnim pitanjima, Sta rnislimo o uslovima u kojima Zivimo, pa smo se znali na6i i u neprilikama. Tako su jednoga pitali jesu li "Mladi muslimani" za granicu na Drini. Mi smo o tome odgovarali skoro jedinstveno. Ali ne zato 5to smo o tome imali vei u Organizaciji gotove odgovore. Nalbolje smo i sami na svojoj koZi osjetili, kao narod, gdje sve podivljala planinska piemena mogu odvesti svade i razmirice. Nije tada posebno nametano ni nacionalno piianje. Jednom sam ja potegao pitanje bodnjaStva kao nacionalne oznake naieg naroda. A onda je neko, da li Kajtaz, da li Biber, rekao da ne treba dolijevati ulje na vatru: 'Vidi ita nam donese srpstvo i hrvatstvo". A to ie, koliko se sjeiam, moZda bilo i jedino pitanje koje je iskakalo iz vjerske sfere. Malo smo, na Zalost, imali znanja o svojoj prodlosti Nije nam ni bilo vaino da se tim bavimo. Tek smo kasnije morali zauzimati stavove na ta pitanja i na mnoge druge stvari u iivotu.
i
o
Molete li nam isprilati neki poseban dogadaj ko| Vas se dojmio u zatvoru... Posebno se sjeiam svoga susreta sa rahmeili majkom, Zvao sam je mamom. Do5la je da me prvi put posjeti u Stolac. Nekako su bili udesili da ona ne dode na izricanje presude. Rekli su joj da sam suden pet godina. A kako je 49
i jednom mome rodaku sudeno i on dobio trinaest godina, ona je mojih pet godina lakde podnijela. Tog dana su nam u dvoristu pregledali stvari. Tako jednom od upravnika (bio je musliman) dode do ruku hamajlija jednog od zatvorenika, a on je s teatralnim prezirom baci. Nisam vidio je li je bacio pod noge. Od rodbine je dula gdje sam i da se razgovaralo u kancelarijama. Ja sam, medutim, sa njom razgovarao u sobi koja je bila i predvidena za razgovor. Mislila je da sam ja u daleko goroj situaciji, Gledalf smo se kroz Zicu. Tu je dodla sarno jednom. I pita me ona ovo, ono, kako ti je, Sta ti je. Ja je razgovaram. Zica pred oiima pr:ine, onako smeda, treperiti pa ne zna5 je li ti metar od lica ili samo cenat-dva. Ona, vidim, slabaina, tedko podnosi moje stanje. Podela je gubiti i neku prisebnost. podsjetila me na jednu izreku iz djetinjstva, kako je jednom, kao, rekao mi5: Otud Zica, odud iica, nesretnica. Kao, ja sam taj mis. Mi5 trdi tamo-amo r ne moZe pobjeii negdje. A bila je jesen, oktobar, i prvi put sam je tad vidio nakon hapser-rja. Kasnije je dolazila u Zenicu. Taj mi je razgovor posebno ostao u sjecanju. PruZila 1e prst kroz Zidanu rupu da se dotakne jagodica na lagodicu: ,,Hajde, sine, da te dotaknem". Onda mi je rekia: "Gledaj, sine, u mjesec, pa cemo razgovarati preko mjeseca". l, kasnije, kad god vidim mlesec sjetim se toga. Kada sam ove godine bio na hadiu, bio je pun mlesec, sjetio sam se toga. Tada sam, saduvao prisebnost. Kad se vec prikrajdilo tih pet godina - ona 1e znala za pet - ona je, iako bolesna, pripremila presvlaku, a kako mene nile bilo rekli su da sam na slobodi a da su me prosliledili na rad dva-tri mjeseca. Tako su radili i sa informbirovcima i sa drugima. ZaisIa je tada jedan moj rodak takode bio poslan, Pa 1e to i prihvatila. U ta dva "moja" mjeseca je i umrla. Umrla je, rahmet joj du5i, u znanju da sam na slobodi i da svakog iasa mogu bahnrrti u kucu. Otac je doiekao da izadem iz zalvora. Ali, poslije sam pobjegao iz Jugoslavije, a nisam mu kazao, pa je to za njega bio drugi novi udarac. Dolazio mi je ovdje, u Austriju. I tek smo ovdje, u slobodi, u Austriji, mogli o svemu normalno i slobodno razgovarati. Obojica smo u toj prici na srcu nasli smiraj Zaielio mije pomoi od Boga. Savjetovao je da se pazim, lilepo ponaiam, kao dto bi rekao i svaki otac Eto Bog mi 1e pomogao. Dolazio sam 50
vei
nekoliko puta u rodni kraj u posljednjih pola godine. Dolazio sam i u Stolac. Vidio sam i onu prostorilu u kojoj sam razgovarao s majkcm. Sad 1e to pusto. Fotografisao sam. Ako Bog da, posjetit cu i Zenicu. Makar nabrzinu. Be6,
decembra 1990
Bazgouarao: Hadiem Hajdarevif
51
Teufik Velagi6 je roden 28. januara 1925. godine (mada u knjigama stoji 15. februara iste godine) u Blagaju kod
Mostara. U rodnom je mjestu zavr\io mekteb iosnovnu Skolu, gimnaziju realku u Mostaru, a onda je upisao Nuvab (lslamski teoloiki fakultet), 6ime je izbjegao mobilizaciju u domobrane 1944. godine. Novu y'e v/asf doiekao kao student Nuvaba, mada Fakultet u to rijeme nije radio, a paslije je mobilisan u vojsku do 1947. godine. Te godine upisuje agronomiiu. Biva, medutim, kao pripadnik organizacije',Mladi muslimani", uhap\en aprila lg4g. godine, nakon zavr\ena i ovjerena tri semestra studija, da bi se u ietvrtisernestar upisao nakon punih deset godina i s uspjehom zavrSio studij agronornije na Zagrebaikom sveuiii5tu 1961. godine. Jedno je vrijeme radio kao akviziter knjpa ili na Sajmu kao pomocni radnik. Onda je odluiio emigrirati. Krenuo je, priia, 29. juna 1962. godine. "Cudno je to, onog momenta kad sam krenuo iz svoje sobe, gd/e sam iivio kao student, osjetio sam pravu sigurnost i mir i osjetio da je to pravitrenutak, baS ta7 dan, ta sekunda koju sam odekivAo... Odluku o bjekstvu donio sam u zatvoru 1950, kada je u knjigovodstvu na zidu visila karta Jugoslavij"e. lzabrao sam Maribor kao polaznu taiku." Boravio je u Svajcarskoj, Njemadkoj, a onda se "skrasio" u Austriji, gdje danas iivi. Najprije je radio kao gradevinski radnik, pa u tekstilnoj fabrici blizu Beia. Najveci je dio syoga radnog vijeka proveo u jednoj dobrotvornoj organizaciji u Beiu za prihvat politi\kih izbjeglica, odnosno u sekciji z4 izbjeglice Ekumenskog savjeta crkava, sa s7'edi*tem u Zenevi. Oni su se brinuli i o muslimanima iz iu-
i
goslavije i Bugarske. "l meni svojedobno pomogl|. Tu je i penzionisan. Danas iivi stalno nastanjen u Betu.
52
ALIJA IZETBEGOVIC
MLADI MUSLI]IANI SU JEDAN OD NAJSNAZNIJIH OTPORA KOMUNIZMU U JUGOSLAVIJI
.
'Mladi muslimanf' su vjeinomlada rana na
duSi
muslimanskog naroda. Sa iega je niknula ta rana? Podeci formiranja organizacije "Mladi muslimani" seZu u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, zapravo u vrijeme kad taj rat do nas joi nije doSao a u Evropi je vei podeo. Ja sam tada bio vrlo mlad dovjek, bilo mi je tek 16 godina, pa se ne mogu detaljno sjeiati okolnosti, ali bile su to okolnosti koje se mogu razaznati iz publikacija i novina iz tog perioda 1939-40. godine. Mehmed Spaho je upravo bio umro, muslimanski narod le bio obezglavljen, podjela Bosne izvrsena, identitet Muslimana izravno ugroZen. Dakle, to su bili svi oni problemi koje su Muslimani irnali izmedu dva rata, a imali su ih dosta. lseljavanje je bilo u toku, na sve strane, a ljudi nisu bjeZali od dobra nego od nevolja. Pridru2ila se i jedna dodatna nevolja - cijepanje iivog tkiva muslimanskcg narocia stvaranjem takozvane Banovine Hrvatske avgusta 1939. godine. To je bio neki
istorijski kontekst stvaranja nade organizacije, koji bi naravno trebalo podrobnije ispitati i kome, u svakom sludaju, treba dodati i ratnu psihozu, jedno snaZno osjeianje da 99 rat pribliZava, da slijede sudbonosni dogadaji, i da bi Muslimani trebali da urade ne5to kako bi lijedili postoje6e nevolje i preduprijedili nevolje koje slijede. Moj prvi susret sa lom idejom dogodio se negdje u jesen 1940. godine. Ja sam tada bio udenik drugog razreda gimnazije po danainjem radunanju, a Sestog razreda po onda5njem. Bio sam doSao u dodir sa nekolicinom studenata tada$njeg Beogradskog univerziteta. Io su bili Tarik Muftii, Esad Karadozovi6, Husref Badagic, Emin Granov. Mislim da se prije svega radilo o njima detvorici i nekolicini daka Prve muike gimnazije. Vrlo je interesantno da su se u tom prvom sklopu nalazili upravo daci prve muike realne qimnazije, ne nekih drugih Skola. Medu njima je bio Esref iim53
para i Moamer Sadovic koji je kasnije poginuo. Bila je, dakle, jedna studentska i jedna dadka grupa. Upoznali smo se na jednom sastanku "Trezvenosti" u decembru 1940. godine. Tome je upravo 50 godina, to je bilo koncem decembra. Na par sastanaka koji su uslijedili tokom januara i februara, vodeni su manje-vi5e usmeni razgovori bez nekih materijala, bila su to sijela prijatelja na kojima se razgovaralo o problemima islama i Muslimana, Mogu kazati, vide o problemima islama koji 1e, po miSljenju tih ljudi s kojima sarn kontaktirao, bio stalno prikazivan u nekom krivom svjetlu, jer, konadno, postojalo le jedno speciliino evropsko gledanje na islam dobrim dijelom utemeljeno KriZarskim ratom u vrileme velikih konfrontacija izmedu isla-
ma i lrriScanstva, kada je hri5ianskom svijetu islam bio prikazivan u najgorem svletlu. Tragovi i odjeci toga su se stalno pojavllivali u literaturi. lstina, probijalo se i jedno novo, oblektivno shvatanje islama, od strane istoridara, orijentalista itd, kole je pomalo korigovalo ove zablude ali tu nile bilo neke ravnoteZe. Joi uvijek je prevladivalo jedno negativno i negatorsko miSljenje o islamu. Mi smo pokudavali da skupimo neku literaturu i da sami poneke stvari piSemo o tome. Sjecam se da smo sa velikim oduSevljenjem iitali knjigu doktora Metiljevica "lslam u svjetlu istine". To je jedan potpuno novi pogled na islam. ZaIim, knjiga Osmana Nuri-HadZiia "Muhamed i Kur'an" ili kako 1e bilo originalno napisano "Muhamed i Kor'an". To je ledna malo veia knliga, od nekih 300 strana, pisana na vrlo savremen
nadin, gdje su Muhamed i Kur'an prikazani u jednom novom svjetlu. Bio je i veliki broj knjiga koje je Stampala ona duvena muslimanska biblioteka u Mostaru. Zvala se "KalaydZiieva biblioteka. Ona je izdala 15-20 naslova: "Borba polumjeseca i krsta" bila je jedna od tih knjiga. Sva izdanja su brla jednaka, na jeftinom papiru, ali bili su to probni lck:;tc.rvi. MedLr tim knjigama je bila i "Allah je velik" od Esada Beja, jednclg kontroverznog pisca dije se pravo ime i ne-, rn.r. Ona je bila pisana sa izvjesnim duhom razumijevarnja prema islarnu, ali je isto tako sadr2avala neke lose stvari. Bila je to neka iudna mjedavina pa se pojavila sumnja da pisac uop6e nije musliman. Problematizirano je i pitanje paljevine biblioteke u Aleksandriji, jer postoyala je optuiba da je drugi halifa Omer naredio spaljivanje te bi54
blioteke, a kasnije se dokazalo da to nije tako. Cini mi se da je naslov jedne od tih knliga bai bio 'iDa li su muslimani spalili Aleksandrijsku biblioteku". Pisac tog teksta se pozivao na Gibona, duvenog istoridara, na Drejpera, pa je dokazivao da se radi o ljagi koja je badena na islam. Dakle, u prva dva-tri mjeseca je to bilo neko upoznavanje sa novim islamom, sticanje prave slike o islamu. Mi smo se svi bili zagrijali za to, i ta1 se krug ljudi jako brzo dirio" Mislim da je kralem marta 1941, uoii propasti Jugoslavije, bila odrZana osnivadka skup5tina 'Mladih muslimana,,, u Sarajevu, u prostorijama "Trezvenosti . Skupdtinu je otvorio i kao takav bio izvjestan rukovodilac, inicijator ditave akcije, dovjek koji je bio u prvom planu, Tarik Muftic, danas ljekar u Mostaru. A ostali videniji dianovi su bili oni koje sam maloprile spomenuo. Prisutno je bilo nekih 40-50 ljudi, bio je prisutan i predstavnik policije po tadaSnjim propisima. Mi smo tu, izmedu ostalog, donijeli i pravila drudtva ,,Mladi muslimani". Medutim, nije prodlo ni deset-petnaest dana, poieo je rat, organizacija je ostala neregistrovana, i ova okolnost 6e bitno uticati na to kako iemo se mi dalje snalaziti.
Drudtvo, dakle, formalno nije osnovano jer nije registrova-
no, do5la je okupacija i NDH s njom, uspostavljena je usta6ka vlast i ustaika omladina. Mi snro odmah dodli u
nezvaniian, ali latentan sukob sa ustadkim koncepcijama. Usta6ka organizacije je imala ambiciju da u svoj okvir uklopi. sve gradane Muslimane i Hrvate, a Ustadka mladei je bila obavezna, njoj su pripadali svi daci i studenti, nile ih niko ni pitao (to ce se, kako znate, kasnije ponoviti kod nove, komunistiike vlasti). Dok je, recimo, pristupanje usta5kom pokretu bilo nekakav voljni akt i dovjek je pristupao ako hoie, Ustadkoj mladeZi su svi morali pristupiti, nije ih niko pitao ho6e li ili neie, isto kao kasnije kod ulaska u pionirsku organizaciju. Mi smo, medutim, iako su nas upisivali u UstaSku mladei, podeli polahko i spretno da izbjegavamo skupove te organizcije, i izdvajali smo se kao grupa. I bili smo svugdje primije6eni kao grupa jer je na5 broj.u 1941-42. godini poieo naglo da raste, po dkolama, na Sumarskom i Medicinskom fakultetu koji je, dini mi se, bai u to vrijeme osnovan, ali i uopie u gradu Sarajevu, u 55
mahalama, pri nekim dZamijama itd, UstaSe su osjedale da mi nismo istomiSljenici, iako nas nisu smatrali neprijateljirna, utoliko 5to smo bili antikomunisti, i u tome smo imali neSto zajednidko s njima.
o
"Mladi muslimanf' su pristupili druStvu ,'El-Hidaje,'. Sfa 7'e taj nepatvoreni bunt natjeralo da se siavi
pod skute, ipak za vas isuvise kontrolizirane, pameti?
Okupljanje na5e je za vrijeme rata bilo veoma opasno ako niste bili u nekoj legalnoj organizaciji. Zato je 1942. dodlo do ideje da se stavimo pod krov, pod zadtitu, pod plaSt El-Hidaje' koja je u stvari bila udru2enje vjerskih sluZbenika, osnovano jod negdje tridesetih godina i na dijem je delu bio ondasnji poznati alem, naudnik Mehmed-eiendija Hand2ii. Ja se nisam slagao s tom koncepciiom, i polah(o sam se udaljio iz svega toga. Nisam bio za to da se ukljuiujemo u organizaciju klera. Dodlo je do izvjesnog rasclepa medu nama. Ovi koji su se ukljuiili smatrali su da je to gola forma, ali ja nisam bio zadovoljan ni sa tom formom, jer osjeiao sam kako hoie da nas ukrote na neki nadin. Ljudi u "El-Hidaji" se djelimidno nisu slagali s nadim radikalizmom, a mi smo bili mladi ljudi pa naravno nismo mogli slijediti njihov ritam koji je, po nadem mi5tjenju, bio dosta usporen i previ5e umjeren. S druge strane, bila je kod nas jako razvijena i izvjesna antikierikalna nota.
o
To stoji i u programu "Mladih muslimana',... Joi prije formalnog osnivanja naseg udruZenja, mi smo se sastali u kuci Tarika Muftica i donijeli program pokreta,,Mla-
di muslimani". Taj program je bro vrlo kratak, u njemu je
bilo svega pet tadaka. Svaka od tih tadaka govoiila je-o izvjesnim tadadnjim problemima, ticala se gledanja na islam potrebe organizacije muslimanske omladine, tvrdila da se muslimanstvo moZe obnoviti samo kroz islam, da ie u tome kljuinu ulogu odigrati mladi ljudi... Jedna od tih tadaka, dobro se sje6am, bila je da hodZe ne mogu biti nosioci tog preporoda, Sto je kasnije stvorilo izvjesne.probleme u odnosima sa "El-Hidajom". A sjecam se da je jedna tadka govorila o jedinstvu muslimana ditavog svijeta, mislim da je to bila tadka detiri. A tadka pet glasila le: s6
Praktidno ostvarenje islama; ispod toga stajala je jedna za nas tajanstvena formula: "nema komentara". Mi smo to uvijek iSditavali kao stvaranje jedne velike muslimanske driave. Za nas je ta taika znadila upravo to. Dok su sve ove druge taike uz sav princip imale i obrazloZenje, duZe ili krace, ovdje je stajalo samo to: praktidno ostvarenje isla-
mai-nemakomentaral
.
Tarik Muftic, jedan od voda ,Mladih muslimana,,, takoder istrie nes/aganje ',Mladih muslimana,, sa "zanatskim odnosom prema islamu,,. Mi smo u "Mladim muslimanima', uvijek imali antiklerikalisticktr tendenci;u, i ona je bila vrlo snalna, Mi smo uvijek vjerovali da je staleZ hodZa i Sehova nesposoban da obnovi islam, da ne treba upirati pogled u tom pravcu, da tu nade nema. To treba da urade neki drugi ljudi koji nisu optereieni formalizmom. Jer, sveienidki stalei je bro optereien i sputan formalistidkim gledanjem na islam, nije iu bilo viSe madte ni smionr:sti da se napravi neki radikalan korak u pravcu napretka i preporoda.'
.
Sra su 'Mladi muslimanf, radili tokom rata?
U toku rata mi smo se bavili svim i svaiim. Ja nisam bio ukljuden u "El-Hidaju", bio sam ukljuien u ,,Merhamet,,, dobrotvorno druStvo, tamo nas je bilo dosta iz one prvobitne grupe "Mladih muslimana". Tamo smo se nalazili, ugradivali svoje vri jeme. i energij u rade6i oko m uhad ier a, zbriijavajud i te ljude, idu6i na teren da im nosimo hranu itd. Jedan broj nadih ostao je da radi pri "El-Hidaji,. Bili smo se manje-viSe ovako podijelili: malo manje buntovan svijet ostao je da radi u 'El-Hidaji", onaj buntovniji je otidao da radi izvan. Ali mi smo ipak smatrali da pripadamo organizaciji Mladi muslimani", koja nije obuhva6ena jednim udruienlem, jednom hijerarhijom, nego je manje-viSe rasuta, vezana samo jed_ nom idejom.
o
Kolaboracija je termin koji tek treba da zadobije svoiu isfrnsku valorizaciju. No, gospodine lzet_ begovicu, moiete li mi re6i kakav 1e bio odnos "Mladih muslimana, prema ustaSkoi driavi? 57
Komunisti1ka driava je, kasnije, iznosila svoje, drastrine, dokaze. Komunisti su uvijek imali sklonost da traZe neki paralelizam tri naroda u Bosni i Hercegovini. Pa ako se pojavila neka gredna stvar ili akcija medu srpskim narodom, onda je to trebalo naii i medu hrvatskim narodom, ali je trebalo tako ne5to radi ravnoteZe traiiti i medu Muslimanima. Kad je rijed o ratnim angaZmanima, bilo im je malo teiko kod Muslimana naii pravu stvar koja bi bila adekvatna usta6kom i ietnidkom pokretu i zlodinima, pa su optuiili "Mlade muslimane", Sto je potpuno neosnovano. Jer, vidite, dok su detnici postojali kao oruZana formacija jednog dijela srpskog naroda, ili jedne njegove snaZne struje, dok su kod Hrvata postojale usta5e, kod Muslimana nije bilo analogne akcije, pokreta, organizacije. "Mladi rnuslimani,, jesu bili antikomunisti, ali mi smo sebe uvijek smatrali i antifadistima Jedan broj ljudi je i stradao od komunistiikog re2ima, ja licno sam bio hapsen, uhoden, nisam se nikad bai sigurno osjecao u tom sistemu. Medutim, jedna dinjenica stoji, dinjenica koju komunisti nikad nisu dali osvijetliti: niko od nas, doslovno niko, nije otiSao u ustadki pokret niti je postao ustaski funkcioner, niko nije otiiao u SS-diviziju niti u neke njema6ke jedinice, velika veiina nas smo dak bili vojni dezerteri. Dio regrutovanih je otiiao u domobrane, tu se moralo ici, ali bad niko nije otidao u ustaie. To nije sludajno. Otklon od ustaSa kod nekih ljudi bio je razumljiv 1943. i 1944. godine kada je bilo jasno ko ie izgubiti, ali od nas niko s njima nije otidao ni 1941-42, kada su Nijemci bili na vrhuncu snage. Naprotiv, jedan broj nadih ljudi bio je blizak onim krugovima koji su izdali rezolucije protiv ustadkog i njemackog reiima. Mi sr-no bili mladi ljudi da bi bili potpisnici tih rezolucija, ali mi smo ih urnnoiavali, nosili i rasturali. U tim ljjdima koji su bili potpisnici gledali smo neke svo;e ideale, svoje duhqvne odeve, ili jednostavno odgojitelje Prema tome, bili smo bliski jedno1 hurnanistickoj organizaciji u ondadnjem reiimu. Za'nas su ustaStvo i njemacki sistem bili neprihvailjivi. Dakle, ne6e moci izdrlati kritiiki prtlaz i istorijsku kritiku tvrdnja da su "Mladi muslimani" bili profadistidki pokret, da su bili prookupatorski pokret. Za to nema nikakvih osnova. Medutim, takvu etiketu je bilo priliino lahko nalijepiti na nas upravo 5B
zbog naieg antikomunizma, jer mi smo se nadli onda u jednoj nesretnoj situaciji u tom snnisiu Sto smo na izvjestan nacin izraiavali tragediju nrusiimanskog naroda koji nije mogao da pride ni lednoj ni drugoj strani. Sam nije mogao da opstane. ako ide u partizane daie du5u, a na drugoj strani prijetiia je opasnost fizickog istrebljenla. lilusiimanski narod je bio razapeL Mi smo-osjeiali citavu tu situaciju bili smo izraz tragike u kojol se nad narod bio naiao, ali i izraz teZnje tog naroda da iz te oiajne situacije nade nekakav izlaz. i
o
Netom poslije rata komunistiika vlast nije proganjala "Mlade muslimane". Zaiudujuce, ako se ima na umu njena "posloviina reynost". Kada je poceo progon'Mladih muslimana"?
lako smo bili antikomunistidki pokret, nas odmah po zavr5etku rata nisu dirali. Jedan dokaz; ja sam bio istaknuti dlan organizacije "Mladi muslimani", ali sam 1g45. potpuno normalno ovjerio svjedodanstvo. Tome 1e prethrodila prov-
jera drZanja za vrijeme ckupacije. Jer ja sam maturu poloZio 1943" godine, ali sam poslije rata morao ovjeriti svjedocanstvo, to je bila zakonska obaveza. ono ne bi vrijedilo ako nije verificrrano od nove vlasti. Tu verifikaciju sie mogli izvriiti samo na osnovu karakter-istika o vadem drZanju za vrijeme rata. Mnogo ljudi nije moglo izvrSiti verifikaciju i svjedocansta su im propala. Ja sam to uradio bez ikakvih teSkoca, jer oni su vrlo dobro znali da sam pod ustadkim reZimom bio progonjen, na neki nadin i prokazan dovjek. Ne samo ja, nego i masa drugih ljudi iz na5e organizacije. S druge strane, mi srno svi u jesen 1945. pristupili muslimanskom kulturnom drudtvu "Preporod", zajedno s komunistima, i niko nas tada nije prokazivao. Ali, oni su vidleli da se mi ne "popravljamo", da i daije hocemo u ,,preporo, du" da gonimo muslimansku liniju. Tada su poiele optuibe da su "Mladi muslimani" saradnici okupatora. Oni su dobro znali da to nema bad nikakve osnove, ali kad su ocijenili da treba da se obraiunaju sa tim pokretom, onda im je najlakie bilo da nas u odinra naroda diskvalificiraju time da oni nas kao ne progone zbog idejnih razloga, nego 59
stoga 5to smo mi bili saradnici okupatora. To su odito bile floskule, etikete iza kojih obidno nisu nikad stajali nikakvi do,kazi. Ali situacila je bila takva da mi nismo mogli traiiti neke dokaze u svoju korist, nismo mogli reii: vi tJ tvrdite, izvolite dokazati. A narod jednostavno-nekad ne zna razlikovati etiketu i iinjenicu. Vidite, protiv nas nije voden ni jedan proces .1945. godine, u vrijeme kad su hapdeni i sudeni svi zlodinci, svi saradnici okupatora. Prvo hapdenje ,,Mladih muslimana,, bilo je 1, 1ar!a 1946. pa je onda nastavljeno dalje: jedna giupa 1946, 1947. druga, pa treia 1948. detvrta i peta, pabnda 1949, po5to se to razbuktalo. onaj konadni obradun kada je na procesu tuZilac Enver Krzii rekao, predlaiuci kazne: kazniiete ih tako da se svakom smrzne krv kad pomisli na tu stvarl
.
Vi ste sudeni u toj prvoj grupi, iz 1946. godine. Sudio Vam je vojni sud? Zato 5to sam bio vojnik u to vrijeme. Ned)ib Saiirbegovi6, koji je sada doktor u Americi, i ja, kao dvojica prvoop_ tuZenih, bili smo vojnici. Cn je pobjegao iz pariizanske vojske, ali ne iz politidkih razloga, nego se tek bio oZenio svojom Azizom koju je veoma volio pa nije mogao podnijeti da bude od nje odvojen. A bio je jedan zakon po kojem su za djela protiv naroda i driave, za dta smo mi bili op_ tu)eni, mogli da sude vojni sudovi po ocjeni tuZiladtva. Civilni sudovi su uglavnom sudili ratne zlodine, a vojni nisu imali mnogo takvih procesa. Onda, mi smo bili veoma mladi ljudi, meni je bilo neito oko dvadeset i jedne, a NedZibu dvadeset godina. Vjerovatno je to uticalo da dobijemo relativno male kazne, ja tri a Nediib ietiri godine, nlemu su dodali i dezerterstvo.
o
lnaie, kako su ,Mladi musliman| gledali na "novo doba"?
Osjeiali smo da je dodao jedan reiim potpuno tud svemu tome 5to smo mi radili. Koliko god nam je taj ratni bio tud na jedan ovaj novi je bio tud na drugi nadin, samo je ovaj bio u tom pogledu radikalniji, sistematidniji. Ali antagoni_ zam je bio skoro isti. Onaj raniji je bio povrdinski naiilan, 60
ali on nije pokuSavao da indoktrinira svijest u toj mieri kako je to komunistidki sistem mogao, kako je imacl Zelju i ambiciju. Jer, komunistiiki sistem je podivao na vjeri da je konaino dodao jedan novi svijet, da treba sve ljude prevaspitati, okrenuti u svom pravcu. A mi bad nismo imali tog uvjerenja. Oni su pokudavali da izvrie jednu duhovnu transformaciju ljudi, da indoktrinacijom ovladaju svijediu ljudi.
Mi smo, naravno, bilo organizovano bilo neorganizovano, po-ieli pru2ati otpor tome. Tako smo pod jesen t 945. pokuSali da preuzmemo drudtvo ,,preporodi' u svoje ruke, lzvrSili smo neku vrstu puia u tom dru5tvu. DrZana je osnivadka skupStina ''Preporoda" u velikoj sali Vlje6nice i mi smo tu istupili. To je zapravo bio prvi pokuiaj pobune u novom, komunistidkom reiimu. Dotad se niko niie usudio da digne glas protiv, jer bi odmah bio samljeven, Mi smo se organizovali, i doilo je skoro hiljadu ljudi, vedinom nadih pristalica, koliko god je sala mogla da primi. Mi smo tada odludili da istupimo javno protiv komunistidkog re2ima: vikali smo, pljeskali, lupali nogama... Nekoliko nas je istupilo za govornicu, i rekli smo Sta smo Zeljeli da kaiemo.
o
Kakav je bio odnos "preporoda', prema ,'novom dobu"? je On upravo bio reZimska organizacija. Tada5nje su vlasti bile odludile da se Srbi organizuju u srpskom kulturnom druStvu "Prosvjeta", Hrvati u hrvatskom ',Napredak',, Muslimani u muslimanskom "Preporod" kojije nastao,spajanjem "Gajreta" i "Uzdanice". Ali sva ta tri dru5tva su bila komu, nistidka. U ''Preporodu" su se organizovali komunisti - Muslimani. Mi smo se bili organizovali da ,,preporod" preuzmu oni Muslimani koji su to u svakom pogledu, dakle i religiozno. Zato ie dodlo do sukoba. Mi smo nakon ovog puda u5li u "Preporod" i postali ilanovi rukovodstva tog udluZenja. I to pokazuje da oni protiv nas nisu imali nikakvih ratnih argumenata, inade bi nas onemogu6ili. Ali to su oni trpjeli nekoliko mjeseci, a onda su nas sve pohapsili. To je bila prva grupa uhapienih, a nas dvanaest-trinaest je izvedeno pred sud. 61
.
Poslalisu Vas
literaturi
je
na.
izdriavanje kazne. tJ dosadaSnjoj
vec poznato kako je izgledao
inL
formbirovski zatvor. Medutim, joi nam nije poznato kVko.!e izgledao zatvor iz rakursa videnja' jednog vjernika iz tog doba. MoZ.ete li, barem O1e'tomicd,
predoiiti to videnje? Poslali su nas na izdriavanje kazne u Zenicu, a nakon izvjesnog vremena su Nediiba i mene premjestili u Stolac, tamo je tada bio normalni zatvor koji je kasnije pretvoren u maloljetnidki. Ali smo uskoro obojica otiiri na'rad jer smo . se nasli na robiji s tjudima koji su kao politidki kiivci biLi sudeni na deset, petnaest i dvadeset godina - tako su u to vrijeme obiino sudeni politicki deliktil pa je nada pr".u_ da viSe_ lidila na djediju igru. Bio sam na mnogim radiiidtima u zemlji, obiino sam premjedtan nakon tri-detiri mjeseca. Ra^dio sam i na izgradnji zgrade centrarnog komiteta KpJ u Sarajevu. poiev od temelja pa sve skoio do zavrdnih radova. Onda su me po nekoj kazni bacili na Ciglane, tu sam bio mjesec-dva dana, a zatim sam, opet po kazni, bio prebaden na madarsku granicu, na poljoprivredno do_ bro "Belje". Vidite, dogadalo mi se u iivotu da neki ljudi hoce da mi uiine zlo pa mi udine dobro. Tada mi 'Oito 1e ostalo jod Sest mjeseci zalvora, i ja sam po kazni, sa jod nekim "problemima,', strpan u kamion i prebaden'na madarsku granicu. Htjeri su da sve nas koje nisu vorjeri iri koji su im se nedim zamjerili po5alju daleko od kuia,'time smo izgubili i moguinost da dobijemo posjete, ja za Iih Sest mjeseci nisam imao nijednu posjetu, za'ondadnje pri_ like to je bilo jako daleko od Sarajeva, putovalo ,e cil"li dan i noi. Od.svih hiljadu i sto dana koliko sam robijao mogu reii da danr bar pola vremena bio dobro gladan, Jedno iriyeme sam bio apsolutno gladan. U Stocu smo dobivali jedan komadii kukuruze izjutra, nekih 20-25 dekagrama'n.f., tanku supu za rucak i veieru. Svi smo bili tolko gladni da bismo taj komad kukuruze odmah pojeli. Ali na d6bru ,,Be_ lje" hrane je bilo u izobirju. Barem je krompira biro koriko 2eli5. A i zatvorsko srjedovanje je biro znatno veie. Ujutro smo dobijali, sjecam se, neku puru i pola litre ili dak iitav 62
litar mlijeka. Kad sam se vratio u Sarajevo.l. marta 1949. doiao sam potpuno preporoden, jak fizidki. Ja sam se na "Belju" bio prijavio na Sumske radove, i5li smo na sledu Sume, To su tako prilatni poslovi da bih, kad bih opet nekad u Zivotu morao fizidki raditi, izabrao da sijedem 5umu. Od svih fizidkih radova to su, mislim, najzdraviji i najprijatniji poslovi. Ja sam bio postao majstor da oborim stablo, iak i nakrivljeno, tadno u onom pravcu gdje treba. Oni su imali neku zatvorsku biblioteku. Kad sam kasnije, 1983. ponovo osuden i zatvoren, primijetio sam neke razlike. Ranije, 1946, nisu se mogle dobiti knjige spolja, samo one koje je davala zatvorska biblioteka. To je bilo prilidno neuredno i neredovno, pogotovu na gradiliStima. MoZda je u sredenijim zatvorima bilo bolje. Tada je sve bila preplavila ona jeftina marksistidka literatura, neke broSure u kojima se najavljivala propast kapitalizma i dolazak jednog novog, pravednog sistema. Naroiito je bilo mnogo Staljinovih radova, pa ditav niz Lenjinovih rasprava. Ali nalazilo se joS nekih knjiga, Gorki na primjer. Kasnije su nas sakupljali na neka sedmidna predavanja, to je zapravo bilo podetak one torture koja je slijedila, koja ie tek uzeti maha kroz dvije-tri godine kad dode do loma sa Rusijom, do pojave lB-a i prevaspitavanja ibeovaca. Tada u stvari podinje ona surova praksa u zatvorima koju ja sreiom nisam doiivio, osim njena podetka 1949.'godine. Ali to su doiivjeli mnogi moji drugovi koji su kasnije sudeni i zatvarani.
. .
Kasnije
je tek uslijedio
pogrom na "Mlade mus-
limane"...
Ve6 sam pomenuo hapdenje iprocese u1947. i 1948. godini, a u godini u kojoj sam ja izaiao iz zatvora do5lo je do konadnog obracuna sa organizacliom i njenim dlanovima. Vlast se uvjerila da ove neke ranije, palijativne m.jere,
te blage presude, iako je bilo vremenskih kazni i na 17
godina (Vahid Kozari6 na procesu u Zenici), dakle da sve te mjere nisu dale prave rezultate. Osjeialo se da organizacija uzima maha po ditavoj Bosni i Hercegovini, i odludeno je da se izvrii konadni obradun. Glavnina optuZbi protiv njih ticala se stvari koje su se dogodile 1947, '48. i '49. godine. A ja sam tada bio u zatvoru. 63
Da me nisu zatvorili 1946, ja bih na procesu tri godine kasnije posigurno izgubio glavu. Bio bih ili prvi ilf drugi 9plriigni Ja sam praktidki bio izdvojen iz organizacije veZ 1946. i odgovarao samo za ono Sto se do tada bilo otkrilo - nekoliko predavanja, nekoliko ilegalnih okupljanja itd. Nakon toga organizacija se nastavila razvijati, dak je dodla do stupnja da govori o nekoj pobuni protiv vlasti. Jedan odludan trenutak u tom svemu bio je plenum organizacije 20. i 21. februara 1949. Na tom plenumu bilo je-odludeno da se direktno ustane u borbu protiv komunistidkog sistema, tako da su u stvari ljudi koji su te godine zatvoreni odgovarali za taj ditav period rada i razvoja organizacije.
.
Ali, 'OZNA sve dozna". Ja mislim da protiv komunistidkog sistema nijedna ilegalna organizacija nikad nile imala Sanse. Jer, komunisti su stari ilegalci, oni su sve to znali, mi smo bili podetnici za njih, amateri prema profesionalcima. Treba znati da su komunisti. stvarali ilegalne organizacije jod podev od polovine pro5log vijeka, poslije pojave,'Komunistidkog manifesta,,. Mi smo bili naivni, mladi, uz to poletni, ponekad spremni da priiamo viSe nego ito treba itd. A komunistidka organizacija je gomilala iskustva, podev od pariske komune sedamdesetih godina XIX vijeka pa onda propale revolucije '1903, pa Oktobarske revolucije 1917, zatim borbe velikog broja ilegalnih organizacija u mnogim zemljama. NaSi kol munisti su koristili sva ta iskustva, a treba znati i to da su se nadi isljednici manje-vi5e svi Skolovali u Sovjetskom Savezu. Mi smo se, neiskusni, na5li u sudaru sa jednim pokretom koji je sav bio zasnovan na konspiraciji, kojije imao ogromna iskustva. I naravno, tu niSta nije prolazilo. To je jedna iinjenica. A druga je dinjenica dto se iz zapisnika stide laZan utisak da istraga ide glatko. Jer tamo ne pide da se .u saslu5anjima prave pauze po nekoliko dana, pa i po mjesec. To su pauze u kojima se vrdi obrada ljudi.'Tu je, na Zalost, bilo svega i svadega: bilo je mudenja, tedke torture, pa kad neko pod mukama prizna, onda se kasnije dovede u kancelariju i isljednik sastavi zapisnik a ovaj ga samo potpiSe.
64
o
lz novinskih izvjeiataja toga doba ('Oslobodenja',, "Politike", "Borbe"), sfrie se utisak, kad se gleda
zjenicom toga vremena, o jako organiziranoj teroristiikoj organizaciji. JoS idanas se zlonamjeino provlade takva shvatanja. Kao i u svakoj organizacili, koja se ve6 bila prilidno razvila,
stvarale su se razlidite struje'koje se uglavnom dilele na one umjerenije i one radikalnije. Uvijek 1e postojala takva podjela. Radikalna struja u "Mladim muslimanima,, vukla ;e korijen iz Mostara. Ne znam da li to treba zahvaliti nekom udenju ili hercegovadkom temperamentu, ali oni uglavnom nisu bili za nenasilne metode borbe. Druga struja je radila pod firmom takozvane "organizovane neorganizovanosti,' ili "neorganizovane organizovanosti", kako su je zvali. Ona je viSe i5la na prevaspitavanje ljudi, na pokudaj da se jednom komunistidkom vaspitanju suprotstavi muslimanski, islamski odgoj. Sanse su i tu bile male, s obzirom na moi propagandnog aparata, lzvjestan broj razumnih lludi u ,'Mladim muslimanima" zastupao je stanovi5te da ne treba pokudavati da se protiv ovog sistema bori nasilnim metodama jer ce on sasvim sigurno pobijediti, jer tu dansu nemamo. To je bio razlog dto mi kasnije, kad sam ja izaSao iz zatvora 1949, i poSto je ovaj obradun zavrden, nismo vi5e nikad pokudali stvarati ilegalne grupe. Pogotovu takve grupe kasnije nisu imale nikakvih izgleda kada se komunistiiki sistem sredio, organizovao, oboruiao i tehnikom, posebno uredajima za prislu5kivanje uz pomoi kojih mogu znati apsolutno sve 5to se kaie, dak i ono dto mui kaZe Zeni a kamoli 5to kaie drug drugu, Zato smo potpuno digli ruke od takvog metoda borbe. Mi ko,ji smo znali da piSemo bacili smo se na pisanje, i pokudali smo da na taj nadin Sirimo propagandu. I bili smo ponovo zatvarani, jer ni taj metod nije bio dopuiten, jer je krividnim zakonom bio sankcionisan i takozvani verlcalni delikt.
A Sto se tide orulja, kasnije sam saznao da je bilo ljudi koji su jednostavno u svojoj nestrpljivosti savjetovali organizaciji da krene u nasilne metode borbe. Bilo' je puno vide onih, ogromna vecina, koji su se protivili tome, ali kad je 65
doSlo dp obraduna sa organizacijom, vlastima je vide odgovaralo da onu manjinu prikaiu kao vladajuiu grupu, vladajuce stanovi5te u organizaciji i da pre(o nje" pi-oglase kompletnu organizaciju teroristiikom, dto ona- sisviir sigurno nikad nije bita. tako je bito nekih teroristiikih ideja, one se nikad nisu realizirale. MoZcja jedino tu i tamo'u skupljanju orulja, ali u vrlo malim kolidinama, ier to kao metod borbe ne bi nikad moglo da za2ivi u oiganizaciji. Ve6ina njenih dlanova je. na to uvijek gledala s loOozre_ njem i to nikako nije mogao postati pieovladuju6i sistem borbe. Komunisti su pok-azivali to orlije na procesu, ali nisu mogli da navedu ni jednu akciju-u kojoj je bilo ko napadnut, ranjen, kindapovan ili neiio slidnb.'Ali, oni su znali da ie se lakSe obradunati s orgnizacijom ako joj stave etiketu teroristiika, jer ce obeshrabriti yedan broj razumnih ljudi koji su moZda.pokusavali da na odreden iraern riOe u njoj S druge strane, takvu organizaciju je lak5e odbiti od naroda, jer narod ne voli ljude koji se siuZe oruijem u mirnim vremenima, I trece, time se-pred narodom daju opravdati drastiine metode koje se primjenjuju u kaZnja_ vanju, u obradunu s organizacrjom.
.
Kakav
je odnos'Mladih
muslimana' bio prema ls_ lamskoj zajednici, poslije rata? Nekakav antagonizam izmedu ,,Mladih muslimana', zva_ nidnih vjerskih struktura uvijek je tinjao i postojao. nti t4
i
antagonizam se prvenslveno ticao gledanja na'islam, na nlegovu ulogu u istoriji, na njegovu-teoreisku osnovu, te d.rukcijeg poimanja Sta je to islbm. A, s druge strane, islam_ sko svecenstvo, ulema, uvijek je bilo orgJnski priraslo uz vlast. Rijec je o sunitskom sveienstvu,- sa diima to nije gluiaj, oni su uvijek bili opozicija, uvijek su kritikovali vladt. Sirom muslimanskog svijeta'naci 'iete da su sunitski svecenici vedinom toptni svakoj vlasti, i onoj f
vlast bila komunistidka, dakle disto bezboZnidka. I tada je ilmija prihvatila neku slugansku ulogu prema.vlasti. Ukoliko bi paktiranje sa vlasti u AlZiru ili Egiptu moglo i da se shvati, jer je ta vlast. sastavljena od kakvih-takvih muslimana, ovdje je to dobilo jedan potpuno apsurdan oblik. Oni su dak idti dotle da su donijeli odluku da se "Mladi muslimani,, iskljutuju iz lslamske vjerske zajednice, Po pravilima islama to niko nema pravo uraditi, jer to da li je neko musliman ili nije ne odluduje nikakva vlast, to je opredjeljenje svakog dovjeka. A da apsurd bude ve6i, tu sq odluku-ddnijeli ljud"i koji sa islamom nisu imali nikakve veze. Jer, prida se'da je u tadaSnjem najviSeg tiielalVZ bilo nekoliko ljudi -sastavu koji su javno bili dlanovi Partije. Za ostale se znalo da su simpatizeri vlasti, ali bilo ih je nekoliko koji su dolazili na sjednice Sabora lVZ, a poslije i5li na partiiske sastanke. To dokle su se IVZ i njene strukture bili spustili nema analogije u katolidkoj crkvi, pa niti u pravoslavnoj, iako je u pravoslavnoj bilo dosta kolaboracije sa komunistima, ali u katolidkoj ne. Ona se najbolje driala, dijelom zato Sto je bila..sastavljena od veoma obrazovanih ljudi, sa ogromnom tradicijom, a dijelom zato Sto se glavni dve6enici postavlja-
ju u Rimu.
Poznat je sludaj sarajevske Medrese, kada je direklor Sulejman Kemura uhvatio letke kod jednog daka i onda to prijavio UDB-i. Poslije te "provaie" Medresa je skoro godinu dana bila zatvorena, jer je gotovo ditava jedna generacija udenika bila pohapdena. S njima su uhapdeni i neki nastavnici, medu kojirna i Halid Kaltaz koji ie to platiti gla-
vom.
Jedna posebna grupa u komunistidkoj tajnoj policiji imala je zadatak da konstantno poku5ava di vrbuyi:'ljude. A kod te grupe je posebnu paZnju zasluZivala lslamska vjerska zajednica, odnosno vjerski sluZbenici. lako se, na Zalost, dogodilo da je procenat vrbovanih ljudi u vjerskoj zajednici b.io neuporedivo veii lego medu civilnim svijetom,- jer je zbog specifidnosti posla kojim se vjerska zajednica 6aviia i zbog Zelje da se njen rad umrtvi, blokira, paializia, ulagan poseban. napor da se ti ljudi pridobiju za saradnju. Neki su to prihvatali, neki nisu, ali je, na Zalost, procenbt vrbovanih ljudi za saradnju sa SDB u lVZ, podev od portira u nekom. odb.oru pa do onih u vrhu, bio nesrazmjerno veii nego drugdje. 67
.
Na kraju, kakav je, po Vama, znaiaj ',Mladih musu pos lij e ratnoj e man cipaci|' M usl imana? Kad dovjek procjenjuje ulogu jednog ovakvog pokreta, jed_ ne organizacije, onda na neki nadin procjenlu;d Oa lile bna imala neku.funkciju, makar u uspomendma iluOi. t
4lija lzetbegovi6 je roden 1925. godine u Bosanskom Samcu. Odrastao je i ikolovao se u Sanjevu. Od rane mta_ dosti angaioyano se bavi islamom pa je vei tg+A. godine kao p ripad n ik organ izacij e,, M tad i m u sliman I' do5ao i su kob sa komunisti\kim reiimom i bio osuden na trogodiinju ro_ b-iju. Poslije zatvora je pod pseudonimom L.S.B objaiio niz \lanaka na islamske teme u'domacoj i stranoj Stampi. Autor je "lslamske deklaracije',, zbirke pjesama ,problemi islam_ s-kog preporoda" i knjige ',lslam izmedu istoka i zapada,,. Ponovo je uhapien 1g83. godine i u poznatom ,,Sarajev_ skom procesu" kao prvooptuieni u grupi od l3 musliman_ skih intelektualaca osuden na 14 godina zatvora. Ovaj put u zatvoruie ostao neSfo manje od Sesf godina. Ostoboden je knjem 1988. u okviru puitanja na stobodu politiikih zat_ vorenika osudenih za verbalni detikt. poletkom 19g0. godi_ ne pokrenuo je formiranje,,Stranke demokratske akcilei koja s9 ubrzo pretvorila u masovni muslimanski pokret ihajbroj niju b-h politiiku.p?ttjlu; a u maju 1990. izabran je za nj6_ nog pNog predsjednika. Alija lzetbegovic sada je predsjednik predsjedm.itva Bosne i Hercegovine.
Bazgovaraot ZIIhad Kl|udantn
6B
69
U kinu "Apolo"
MUNIR GAVRANKAPETANOVIC
ISLAM JE BTO SVA ilASA L.'UBAV Biograflja Roden sam u Sarajevu, 14. juna 1928. godine. Otac mi je lsmet-beg Gavrankapetanovii a majka lsmeta Kapetanovii. Otac mi je porijeklom iz Poditelja a majka iz Vitine. Osnovnu Skolu i gimnaziju sam zavriio u Sarajevu. Studirao sam gradevinu u Zagrebu kada su me na Sestom semestru Gradevinskog fakulteta u Zagrebu uhapsili. Joi od malih nogu mnogo sam udio o islamu. NajviSe sam u djetinjstvu nauiio pred muallimom Fejzulah ef. HadZibajri6em. Pred njim sam udio od 1941. do 1943. god. lu osnovnoj Skoli sam imao vjeronauku. I u gimnaziji. Muallim mi je tamo bio hafiz Trebinjac. O islamu sam, zahvaljujuii svemu tome znao veoma mnogo. Poznavao sam ahlak, akaid, istoriju islama, namaz. No, tek moj ulazak u organizaciju "Mladi muslimani" udinio mi je islam nerazdvojnim dijelom moga biia. PriSao mi je Fevzi Avdii. Oni su duli za mene od mog rodaka koji je tada studirao u Zagrebu, Husrefa Ba5agi6a. Pozvali su me. Tako je podelo. Susreti, kontakti, razgovori, razgovori.,. Udio sam mnogo i intenzivno. Citao sam Sto god mi je dolazilo pod ruku u tim prvim danima. lz tih dana poseban dolam na mene su ostavili rahmetli Halid Kajtaz i Esad Karadozovi6, kao i Emin Granov. lmao sam tada oko petnaest godina. Nisam bio premlad. Ja sam i sa svojih petnaest godina rnogao sve, bai sve, odlidno razur4jeti. Bio sam dovoljno o9uievljen, dovoljno sretan zbog svega. Ne mogu to rijciima ispriiati. Sve je bilo tolikb izuzetno da mi se nikad niSta vi5e sliino u iivotu nije desilo. Ja sam i dotad s majkom, s ocem, s porodicom, redovno i klanjao i postio i opcenito ibadetio, ali tek ova saznanja siedena u organizaciji, tek ovo poimanje vjere i doZivljaj islama udinili su me sretnim muslimanom i mu'munom. Sretnim iovjekoml
Sje6am se, imali smo predavanja u zgradi kraj Begove dZamije. To je sadaSnji mekteb na spratu. Gore smo imali na5u sobu. Tu smo se sastajali, razgovarali o islamu. O svim moguiim aspektima islama, o svim elementima islama. Uvijek su ove prostorile bile pune mladi6a i djevojaka. Negdje u toku 1943. god. osnovana je i Zenska sekcija "Mladih muslimanki". Naroiito se isticala Aziza Saiirbego, vi6.
Sjeiam se, ona je bila organizator jednog protestnog skupa 1943. U kinu "Apolo", sadadnjem kinu "Partizan", prikazivan je film koji je vrlo ruino, neukusno i nadasve tendenciozno govorio o muslimanima i Arapima. Mi smo se dogovorili da reagiramo. Pokupovali smo karte, doSli u kino-saJu, rasporedili se svuda po kinu. Sleiam se, bio je Edref Campara, Alija lzetbegovii, NedZib Sa6irbegovid i drugi. U trenutku kad na filmu slijede ruZne redenice o muslimanima i o islamu, ustao je Alija i uzviknuo; "Ovo je laLl ... Ovo nije istina!"... Svi ustajemo i uzvikujemo iste rijedi napuStaju6i kino uz lupu stolica i povike. lskupljamo se pred kinom i traiimo od direktora kina da se obustavi film. Prijetimo da iemo demolirati kino. Jedna na5a dele, gacija odlazi kod direktora kina na razgovor a druga u Rijaset tra2e6i od reisa da se zabrani emitovanje ovog filma.
Kako 6emo se boriti U to vrijeme na stranicama lista 'El-Hidaje" imali smo nekoliko svojih stranica. To su bili tekstovi protiv bluda, protiv nemorala, protiv alkohola, pu5enja i protiv svega negativnog. Pisali smo i protiv plesa, Bilo je to javno iznodenje na5ih stavova utemeljenih na islamskim principima o poimanju Zivota i mladosti. Udarni dlanak na koji smo se oslanjali i koji ;e mene posebno oduievio je dlanak kojemu smo se stalno vraiali. Bio je to ilanak inZenjera Emina Granova "Kako 6emo se boriti" (?).
To je bio izuzetno dobar, revolucionaran dlanak koji je obra-
zlagao nade stavove. Kako se braniti, kako se boriti. Nije
bilo govora o fiziikoj odbrani i fizidkoj borbi, tekst 70
71
je
sadrZavao naie ideje, prijedloge i stavove kako 6emo braniti islamska ubjedenja s kojima smo Zivjeli, kako da se Siri islam. Ovaj tekst postaie kasnije glavna inkriminacija. lmao sam zadalak da druge pozivam u organrzaciju onako kako su nekad mene pozvali. Traiili smo najbolje, najmoralnije i najsposobnije^ Obilazili smo gimnaziju. Zanimali su nas najbolji, najmoralniji gimnazijalci. .la sam prvi stupio s
njima u kontakt, a onda sam ih vodio kod Esada Ka-
radozovica.
lmao sam zadatak i zaduZenle i za diamiju Bakareviia, u danainjoj ulici Dragice Pravice. ldao sam na svaki ak5am u ovu dZamiju i poslije bi se nadi sa Esadom i Salihom Karavdicem (sada je advokat). Nas trojica bili smo malo jezgro na tom podrudju. Tako smo radili do 1945. god. Tad je nastupila jedna pauza. Zabranjen je rad organizacije. Naie prostorije su okupirane. Oduzete su nam knjige, papiri, oteto nam je sve 5to smo posjedovali. Nismo se vise smjeli okupljati ni sastajati. Vidali smo se i razgovarali u potpuno privatnim susretima, Obidno po stanovima. Nije bilo organiziranog djelovanja. Uskoro ce, ilegalno, 1945. god. podeti izlaziti list 'Mudiahid" koji cemo Stampati na Sapirografu. Na Zalost, samo
nekoliko brojeva. Lolguo iy .se ukljuditi u rad organizacije 1947. god. sa Halidom Kajtazom. To ie biti u Zagrebu.'U mojollrupi je jo5 bio i DZevad Curiii, Mahmut Cvijeti6... Ja sam se na redovan studij u Zagrebu upisao, polagao iqpite, odlazio na predavanja. Uskoro su me proglasili sumda pripadam organizaciji i oduzeli su mi-stipendiju. liiuiry bilo je vrlo te5ko prvih nekoliko mjeseci, godinu. Roditelji su me pomagali kako su znali i umjeli. U Zagrebu smo nastavili slidan rad. Sakupljali smo se u stanovima, na ulici, u gradu, ditali tekstove i diskutovali. Strogo smo se pridriavali ustanovljenih pravila pona5anja: destitost, moralnost, tadnost, preciznost prije svega. iedovno smo duvali namaz. Obavezno smo postili. Bili smo dobri prijatelji, dobri daci, dobri studenti. Svuda medu prvima. 72
SadrZaj na5ih sastanaka bio je izudavanje Kufana, Hadisa... Podinjali bi redom, od sure,,Fatiha,,pa dalje. Diskutirali lmo o svakom ajetu. Sastajali smo se jedanput sedmidno. Potom bismo zajednidki iitali viiesti iz islamskog svijeta. Obavezno smo kupovali novine, ditali ih i analizirali nlifrov sadrZaj. Ono 5to je nas zanimalo. iesto sam ba5 ja spremao iljesti iz islamskog svijeta. To su bili na5i sastanci, na5a druZenja. To je biolad mladomuslimanske organizacije. Naravno, uz Io smo pokudavali i druge da pridobijemo za svoje stavove, za svoje ideje. Opet smo birali samo iestite. U prvoj fazi,tazi promatranja, mladog muslimana bismo promatrali i testiraii, potom bismo s njim razgovarali i onda ga primali u organizaciju. Tu, u Zagrebu, nada grupa je podela izdavati list "Mudia_ hid". Negdje 1948. god. podeli smo spremati njegov prvi broj. lzailo je svega pet, Sest brojeva ,MudZahida,. Nasiov_ nu. stranu je izradio Mahmut Cvijetii. Novine smo itampali u jednom stanu. Tu smo takode dtampali i neke knjige. Jedna mije ostala u posebnom sjeianju. Bila je posveiena istorijatu Saudijske Arabije, p.orijeklu porodice Saud, njihove dinastiike familije. ESref Campara ju je preveo sa talijanskog, a ja i Omer Behmen smo je svu noi dtampali na pisacoj ma6ini, od Sest ujutro do iest naveder... Studirao sam negdje do 24. maja 1949. god. Otprilike su bila gotova detiri semestra. lz detvrtog semestra, sjeiam se, nisam sakupio sve potpise. Uhapsili su me. Prije toga sreo sam Omera Behmena u Sarajevu, on mi je spominjao da su podela hapdenja u Mostaru i po Herce_ g_ovini. U Zagrebu su prvi uhap5eni Teufik Velagi6, Esad Karabeg i Talik Mufti6. Ja sam postije njihovih hap5enja oti5ao do Poditelja kod oca i majke na nekoliko dana. Biio je to vrijem_e zatiSja u Zagrebu i Sarajevu. Nidta se nije dogadalo. Organizacija je privremeno prestala djelovati.
HapSenje
! Zagrebu smo ja i Edhem Sahinovii, tada student prava, iivleli u maloj sobici na mjestu nekadadnjeg sanatoriluma, u Zaji^evoj ulici. Mislim da je broj bio 40: preko puta bolnice. Stanovao sam kod jedne divne Zene. Ana se zvala. 73
Ana Altmanova" Dobra katolkinja. I dujem je, negdje 24. ili 25. maja duboko u no6i, viie... "Munirel Munire, probudite se... " Probudio sam se. Otvorio vrata. Vidim, cujem, 6izma. Vidim uperen piStolj. Kaie: "DiZi se!". Ustanem. lzadem. Njih detvorica vani, Dvojica u uniformi, dvojica u civilu. Dva sahata su po ponoii. Bio sam jako bunovan. Pretresaju6i stan ugleda5e Lenjinovu sliku koju sam kao kamullaZu bio spremio jo5 ranije, da se nade, da ih zbuni. Zaiudili su se toj slici, Dali su mi da potpi5em nalog za hapSenje. Nisu niSta uzeli jer nisu imali 5ta uzeti. Sjeiam se, udahnuo sam duboko po5to sam se tek bio probudio. Nisam htio da izgledam isprepadano. Posmatrali su me gospoda Ana i njen stanar Vlado. Jod jednom sam udahnuo duboko da mi ruka ne zadrhti. Gospoda Ana mi daje detkicu zazube, makazice, neke sitnice. Oni joj reko5e da cu sve dobiti i da mi ni5ta ne treba. Tih dana je vladala velika glad, Na kartice smo dobijali 30 dekagrama hljeba. Dan ranije sam dugo stajao u redu da bih dobio nekakve kekse, Sjeiam se da sam ih ponio sa sobom. I malo hljeba. Hljeb je bio najdragocjeniji. PoSto sam pretpostavljao da 6e me uhapsiti, napisao sam ranije pismo za svoju familiju. Ostavio sam ga gospodiAni da im ga urudi. Na kraju mi je Ana rekla: "Munire, nemojte da se sekiratel". To nikad neiu zaboraviti. Tu divnu Zenu i te divne rijeci na kraju. Ona je u ratu izgubila sina. Prema meni i Edhemu se odnosila kao druga mati. U nju sam imao ogromno povjerenje. Danas ima 95 godina. Livi u Zagrebu.
rekoh da to nije nikakav stan do obidan sobidak. On me jo5 upita moZe li se on poslije mene useliti u taj sobidak... Odatle nas prebacuju u celije u poznati stari zatvor, star vi5e od trista godina. To je nekadainji samostan. Jod od austrijskog vakta ta 1e zgrada zatvor u Zagrebu. Tu sam ostao dva dana. Za to vrijeme dobijali smo po petnaest dekagrama hljeba i ne5to vodenaste dorbe. Tu 6u upoznati nekog studenta Marudi6a kojeg su podeli hapsiti dim le apsolvirao i vec su ga vi5e puta hapsili pa tako nikako nije mogao da diplomrra. Pred ovima ovdje, odmah sam podeo klanjati. Jedan inZenjer, d-ovjek koli je projektovao Zagrebadku diamiju, me pitao Sta to radim. Objasnio sam mu. On mi 1e ispridao da je zatvor u kojemu smo leZali naiinjen sav od kamena. Star preko trista godina, U njemu je bilo veorlta hladno. Na daskama oslonjenim na Zeljeznim stubovima smo spavali.
U autu sam sledio pozadi a ispred mene, i sa jedne i sa druge strane po jedan udba5. Vozimo se do Savske ceste. Tu je centralni zagrebadki zatvor, tzv "Sing-Sing,'. Zaustavljamo se pred jednom kuiom. Dvojica izadode da hapse nekog drugog. Tada su uhapsili nekog momka iz Banjaluke, Nijaza Karaselimoviia. To iu kasnije saznati. Dovode nas u zatvor. Cekamo pola sahata, moida sahat, Dolaze automobili, Dovode,.. Vidim Dievada Curdiia, dovedoie njega i jo5 neke momke. Onaj zaposleni na Salteru me pita, na prijemnom odjeljenju: Gdje ti je stan?',, Ja mu
Sutradan, naveder, izmedu devet i deset sati su nas pozvali. Uzeo sam neku deku i knjigu koju sam ponio misleii da iu moci spremati ispit. Bila je to Teorijska mehanika,,. Tu sam sreo Memnuna Muftiia i Ahmeda Salagu. Nlih dvojica su leZali zajedno" Ruke su im zajedno bile svezane. Meni su zasebno lisicama svezali ruke. Autom su nas odvezli do zagrebaikog kolodvora. Sjeiam se, bilo je mradno, jako mraino. Sproveli su nas kroz nekakve tarabe. Cekala nas je vozna kompozicila. Uveli su nas u voz spustili roletne. Opet mrak. U kupeu nas dvojica, jedan major i dva milicionara, Major je drZao Smajser uperen u nas. Odlazeci iz Zagreba, sje6am se, sludajno sam primijetio da nase muslimanke, naie studentice Setaju okolo, kolodvorom. Vjerovatno su saznale za naia hapdenja. U Sarajevo smo stigli u Sest ujutro. Sjeiam se, stojimo na stanici. Putnici dolaze. Odlaze. Gledaju nas. Mi, s lancima na rukama, sigurno svi izgledamo stra5no dok mi jedan milicionar pokri dekom lisice. Valjda da me svilet prestane upadno zagledati. Uvode nas u centralnu UDBU, a zatim u Centralrri zatvor u Sarajevu. Dode jedan oficir UDBE, sjecar"n se, i veli nam: "Pogledaj ih kako jadno izgledaju, a oni revoluciju diZu.,. Otpremili su nas u ieliju broi 12. Tu cu sresti nekog studenta ekonomije iz Banjaluke kome
74
75
Put u zatvor
i
se imena ne sje6am, fra Didana Coriia, sveienika i fratra sa Sirokog Brijega pa nekog studenta Misojeviia, nekog Crnogorca dijeg se imena ne sjeiam, On je stalno iutad Tu je bio i lbro Paiii, sada5nji profesor Univerziteta, pa
Hilmija Pitii... U aprilu i maju su bila Zestoka hapienja u Sarajevu, Mo_ gfaqu U Sarajevu, duo sam, pohap5eni su Hasan Biber, Halid Kajtaz, S.alih Karavdii, Nusret Fazlibegovi6, Omer Stupac, Hilmo Cerimovii, lsmet Serdarevii. Njrh dvojicu su uhap-sili prilikom pokudaja bjekstva preko granice, negdje
u
Puli.
Tu sam proveo petnaest ili dvadeset dana. Onda su nas odveli na sasluSanje...
Ja zagrizoh Sareniku jabuku Vec drugi dan boravka u ieliji zau5ljivio sam se. To je bila prava invazija udiju. Svako jutro bi se distili po sahat_dva. lako smo ih ubijali poprilidno, meni se dinilo da ih je svaki dan sve viSe i vi5e. Narodito na iavovima ko5ulje i'panta_ lona su se sakupljale. Po noii isljedenje. Lletna je noc. rsrjednidke kancerarije su o.krenute prema dvo_ri$tu kao i prozori nadih celija. li su_ sjedstva odzvanja: "Govori', govori fa5istidka kurvo,i. A zatinr udarci i jauci. Neko pusti ptoeu.. "Ja zagrizoh iareniku jabuku' pjeva Zaim lmamovic, I sad mi u udirna oOzvunlu pjesma i jauci. Sredrnom juna mene i fra Didaka prebacuju u 6eliju broj 36. Tu zatiiem studenta Maju, direktora Stanka, ur'"dniku Peru iz Travnika, Jovana sa Durmitora studenta prava. Ru_ sa ing Seiickog Nikolu, Ukrajinca. Sve su to bili dobri ljudi. lu ovoj celiji je aktuelna invazija udiju a povrh toga ibuhe u iitavim rojevima Nemamo moii nisnage da se-branimo. lznrrsavili smo od posnih dorbi za ruiak i veieru. Niko od nas ne mo2e da hoda bez pridriavanja za zid. Mrak pada rr;r oir. Strahovita iscrprjenost. Meni je poiera opaoaii xosir. Svirna krvare desni" Koncem juna u na5u celiju dolazi Edo. po5to nema svoje konzerve prima hranu zajedno sa mnom. pokriva ," * rno_ "76
jom dekom jer je on do5ao u ieliju zaogrnut samo kratkim kaputom. Ve6 je sedam mjeseci pod istragom. Zbli\li smo se. On je bio visoki funkcioner. Sad leZi zbog lB-a. Nekoliko dana kasnije iz naSe 6elije odlaze svi lBeovci. Ostaje samo Edo, Selicki, Kahan, Didak i ja. pred zoru dolazi nova grupa informbirovaca. lmam neki teiak predosjecaj. Ka2u da su dodli.iz velike sobe na najgornjem kalu. Za sebe kaZu da su se pokalali i revidirali stav. Medusobno se nazivaju aktivistima. Edo se odmah priklluduje njima. Nece viSe da jede zajedno sa mnom. lbeovci mu daju konzervu. Pridaju da su u velikoj sobi primali duple porcije hrane. To je bila soba gdje su bili samo iniormbirovci i tu su revidirali svoje stavove. Ali nije bilo dovollno samo reci: osudulem rezoluciju lB-ea vec je trebalo prokazati veze i svakog ko je osjecao barem i simpatije prema SSSR-u. Edo je to objainjavao: "Tieba otvoriti duiu isrce UDB-|... Treba prokazati isvoje najbliZe pa irodenu malku da je i ona imala simpatije prema rezoluciji ili prema revoluciji. Treba se rspovijedati kao 5to su katolici vjernici isli na ispovijedi kod svecenika..." Ali. i to nije bilo dovollno Trebalo je i druge navratiti na pokalanje pa i druga svoga tu6i ako se ne odrice rezolucije. Vei prvog dana su nas ovi novi ibeovci poceli vrijedati. Psovali su nam majku, oca, Boga, fra Didaku popa i ka, toliiku crkvu, Seleckom i Kahanu Rusiju i Staljina. lz sahata u sahat njihova netrpeljivost prema nama je rasla. Uvrede i psovke nisu imali kraja
Muienja Kako sam proSao na prvom sasludanju? Pitali su me znam
li Omera Stupca. Rekli su mi da je rahmeili Omer izdrZao takve torture koje bi rijetko koji covjek podnio. punih dvanaest dana visio 1e objeden za lednu ruku i lednu nogu. Objesen 1e bio o nekakvu gredu. Puni su brli utisaka o Omerovom drianju, Zrtvi i hrabrosti. Ne5to oko tn sahata poveli su me da me tuku. lspricao sam im jedan dogadaj iz Spanije, kada su jednu Zenu prisiljavali da kaZe da je muslimanka a ona nije bila muslimanka. TraZili su od nje da prizna da klanja i da prizna da posti te da ne jede krmetinu. Ona lest bila muslimanka
po porijeklu, ali je vec bila predla na katolidanstvo. lnkvizicija joj je rekla: "Mi 6emo te tu6i dok ne priznai',. ,,pa, tu-
cite", uzvratila im je ona. Tada su je stavili na slradne muke.
su da prizna i to da je i druge zavrbovala. Kasnije se ispostaviti da ona nikoga nile zavrbovala i da je sve to puka izmiSljotina. D2elatima inkvizicije to je bilo uzaludno pricati. Ona je u mukama podlegla. lspriiao sam im taj dogadaj i dodao da nece vallda se dositi da oni postupe kao inkvizicija prema meni, mudeci me kao onu Spansku TraZili
ie
nevinu Zenu. Ni5ta nije vrijedilo.
U ovoj celiji ostao sam jo5 petnaestak dana. Viie puta sam voden na sasludanje. Nijekao sam svaki put. Napokon, donese neki major UDBE kompletnu dokumentaciju nadeg rada u Zagrebu, zvao se Nikola. Shvatih - neko je prokazao. Dokumentacija je govorila da sam bio dlan organizacije "Mladi muslimani,,. Njemu bi jasno po nekim na5im razgovorima da smo se zaista OruZiti. No, meni je od toga dasa bilo bitno samo to da ja nikoga ne odam. Da ja ostanem dostojanstven, dosljedan i dist, Tada mi je bilo preostalo samoubojstvo ili priznanje dlanstva u organizaciji.
JoS o ibeovcima Mirko, jedan od novodoSlih u nadu 6eliju, prijeti nam: ,'Ovo ie uskoro i vas snaii". A tamo su tukli ibeovci. Dodli su u nedjelju naveder. Uveder odlaze iz celije pajo i Edhem
i
vracaju se kroz dva sahata. Nisam spavao. Slu5am kako 5ap6u: "lsljednik je rekao da prvo premlatimo fra Didaka, zatim MM, pa onda Ruse". Didak i ja leiimo jedan kraj drugog tik uz zahodsku solju. Sapcem mu da is nas sutra premlatitr. U toku ovih nekoliko noii lbeovci su noiu obavljali rnalu nuZdu i namjerno to iinili po fra Didaku i meni. Vec prvi dan kad su do5li nama su naredili da idemo le6i pored zahoda. Odbio sam, rekavdi im da imam slabe bubrege i da ne mogu leiati na betonu. Fra Didaka su nat_ jerali i on je sve vrijeme leiao, na betonu. Ujutro su izgledali kao izludjeli. Natjerali su nas da skinemo cipele, oni su ih navukli i bakandie takode... Ozren i pajo su pridli meni i podigli me uza zid, raiirivdi mi ruke kao da sam razapet. 7B
Tako su me drZali viSe od dva sahata. Naredili su mi da se popnem na zahodsku Solju i da "pevam kao hodia sa minareta". Odbio sam. "Ni po cijenu smrti',, rekao sam. Odustali su. Oko podne su dobili novine. Sjeiam se, bila je to "Borba". Edhem je ditao govor MoSe Pijade odrZan u Beloj Crkvi povodom ustanka. Pijade je napadao Sovjetski Savez i Staljina. Pitao je nas detvoricu, fra Didaka, Kahana, Selickog i mene, da li se slaZemo sa pijadom. Svi smo rekli da se slaZemo. "Ma 5ta se slaZete", i opsova nam majku kapitalistidku, zapadnu. Edhem je ustao i svi su oni ustali. Nasrnuli su na mene i Didaka. Didaka su tukli Kojo, Edhem, Mustafa, i jod neki oficir koji je pola lica imao modrog. Vallda su i njega pretukli pa je sada i on morao nas da tuie. Na mene su navalili Mirko, Pajo i Ozren a povremeno je nasrtao i Mustafa. Udarali su cipelama u glavu, bubrege, Sakama po glavi, po licu, u prsa.,. Ni jedan dio tijela nije bio podteden. Dodao sam do vrata i vikao u pomoi. Ni(o se nije odazivao. Fra Didaka su oborili na pod idavili. Cuo sam kako pendreci po njemu jede,.. Menl su razbili nos, slomili nosnu kost. Polomili su mi rebra s lijeve strane grudnog ko5a. lz mene je Siknula krv do plafona. Sav sam bio obliven krvlju. Drie me dvojica a treii tude. Pajo vide: "Znad li 5to je to lijevi kro5e?.." Evo ti ga!,,.."',Znad li 5to je desni kro5e, evo tiinjegal"... ',Znad li itole aperkat.. evo ti!"... Pao sam na pod u polusvjesnom stanju. Fra Didak je leZao na podu. Sva je ielija bila u pradini. Edhem dode do mene i opali mi nekoliko Samara s rijedima: ,'Dosta je muslimanskog merhameta. Valjda ga je muiilo to dto sam mu pomagao kad je do5ao u nadu ieliju. Moji povici upomoi su uzaludni. Milicionar ude, pogleda krv i spusti poklopac na iolji.,. poslije didaka i mene napali su Selickog i Kahana, Zadas je Kahan bio u krvi, bez svijesti. . Bacili su ga na radijator krhali mu glavu o radijator. Na glavi Selickog ogromne dvoruge. Opet zovemo u pomoc. iini nam se, usmrtice nas. Ovo su ljudi bez osjeiaja. Odjednom se otvaraju vrata, upadaju dva milicionara. Jedan se okrece meni i psuje mi Allaha i kaZe rni da ako duje i jednu rijei od mene da ie me odvesti u podrum i da ce mi tamo lomiti kosti i rebra jedno po i
7g
jedno lbeovci opet napadaju. Urlaju. 'Udri bandu!". I to
curila. Pitao sam se kasnije, kako sam uop6e ostao Ziv.. Sedmi dan odvedode me u ambulantu Centralnog zatvora. Dvojica su me nosila do ambulante na kraju hodnika.
traje do kasno u noc. Didak je bez svijesti. Kahan takode. Selicki prepladen u vrhu ielrje Otvaraju se konadno vrata. Na vratima upravnik, pomo6nik upravnika, jedan isljednik i milicionar. Pitaju 5ta se to dedava. Edhem im prilazi i kale'. "Mi smo grupa ibeovaca koja je revidirala stav. Ova banda zapadna je vrijedala druga Marka i UDBU, pa smo ih branili". lako sam bio na izmaku snage, rekao sam da niko nije vrijedao Marka niti UDBU. Rekoh da su nas na pravdi Boga isprebijali. Upravnik je naredio da nas viSe ne tuku i da ie stvar ispitati. Rekao nam je da 6uteii spremimo stvari. I ubrzo su dodli po nas. Milicionar-bolnidar je sfavljao flastere po nama, po ranama. Prebaden sam u celiju 21. Ve6 su svjetla bila pogadena. Legao sam uz vrata. Pitam susieda "lma li ovdje rezolucijel", a on mi kaie: "Ovdje sve rezolucija". Tek poslije dva sahata uspio sam zaspati. RazmiSljao sam o svemu sto mi se desilo ovog 9. jula 1949. god. Bio sam ponosan 6to je moja krv prolivena samo zato 5to sam bio odan svojim idealima.
Lijedenje Dolazirno u jednu sobu kao ambulantu, Tu sjedi jedan oficir
sa plavim oznakama. Shvatih oficir OZNE. Predstavi mi se kao student medicine. Upita me Sta je. Rekoh da krvarim zbog dizenterije vec nekoliko dana. Rede milicionaru da mi da iaj, toza od kafe a poslije lijek. Vei ujutro sam se osjeiao bolje. Spavao sam noi i dan. Nisam ni5ta jeo tri dana. Treci dan osjetio sam neku toplinu koja mi ulazi kroz noge. Dali su mi dugu bijelu kodulju koja je vec sva bila krvava. StraSno sam krvario. Cetvrti dan me odvedo5e u neku kancelariju. Upravo je to ona kancelarja tz Nusre tovog sna. S 6ilimima kako ju le opisivao To je opis iz njegovog sna Tu su mi rekli da retroaktivno potpiSem nalog za istragu. Od 26. maja, pa luni, juli i avgust. PotpiSem. ZaprijetiSe mi da ne smijem ni5ta negirati iz zapisnika, inace ie me ponovo poslati na muke. Tu, u Centralnom, prepoznao sam dvojicu prijatelia. Zuhdiju Njuhovica studenta agronomije iz Zagrel:a, i Dievada Curdiia apsolventa medrcine iz Zagreba, U sudski zalvor kad sam stigao nisam mogao stajati. Pitao sam moglr ii sjesti. Rekode mi, "Slobodno sjedi". Bijade to Muhamed NoZri, pomoinik upravnika zalvora. To je bila prva blaga rijed koju sam iuo. Nakon sest mjeseci. Siedam na pod. Tada su me odveli u ielilu brol 47, dini mi se. Na prvom katu, slecam se. Tu zatiiem Osmana Dobracr-r i haliza Mustafu Erkoieviia, obojicu mladomuslimane. Zatekao sam i nekog Miroslava Varo5a. Tu iu ostati oko mjesec dana
Nusret Fazlibegovi6 u 6eliji U avgustu dolazi u ieliju Nusret Fazlibegovii. Molio sam Boga ranije da u ieliju dode makar Omer Stupac. Trebao mi je prijatell. Trebao mi je neko s kim bih mogao pridati. Bog mi je poslao Nusreta. Dan kasnije zavrieno mu je sudenje. Osuden je na smrt. Junaiki se drZao. Rekao mi je: "Ako ikada.izade5, poselami moju bracu i sestru i reci im da ustraju na putu islama pa makar th zadesila ista sudbina kao mene". biii smo zajedno mjesec i po. To su bili za mene nezaboravni dani. pridao mi je o stradnoy toriuri. Straian je bio bazen sa vodom u koju je bic baden u aprilu. Devet dana je bio u vodi do pojasa. Bazen je bio u podrumu Centralnog zatvora. Mi srno pilivodu iz zahodske 5ol1e. Njome smo se i umivali. Tako sam dobio dizenteriju. Proliv tri dana, pa onda sama krv iz mene. Uzalud su kucali na vrata moji sapatnici. Molili doktora. Gorio sam od temperature. Sedam dana nisam nista okusio. Leiao sam do Nusreta. On mi je drZao ruku na celu. Vise nisam mogao nikako ustajati. Krv je iz mene BO
it
t
;l
{{ I
I
Sudenje Sarno dan prije sudenja dobio sam optuZnicu. iini mi se 25 oktobra. 26 oktobra dodoSe po mene da me vode na sudenje. Sjeiam se, dodli su mati i sestra. Mati me nije mogla prepoznati i otiSia 1e, a sestra je ostala do kraja. Sudili su nas trojicu Zagrepiana To nije bilo sudenje. ViSe B1
je to bila neka vrsta dijaloga, diskusije. Sudija je bio peko Jokanovic sa dva porotnika. Sudenje je trajalo dva dana. Pitali su me da li se osjeiam krivim. Rekao sam da se ne osjeiam krivim kao dovjek, mada sam kriv po vaieiim zakonima. Negirao sam terorizam organizacije na kojemu su insistirali. Negirao sam ne samo terorizam zagrebidt
Zatvoreniiki rad Sje6anr se, jedanput sam bio rasporeden da radim na kuci
Dure Pr-rcara Starog. Jedanput smo iili na stanicu da no_ simo neke pakete jabuka. Drugi put smo nosili vreie bra$na iz kamiona u zatvor te5ke po B0 kila. Na mene meili tu vreiu a ja podeh tumarati od zida do zida, Napokon padnem s tom vreiom. U decembru smo radili na gradilistu u Radicevoj ulicl. Naj_ prije srno fizidki radili pa ie nas kasnije premledtati i nb neke strudnije poslove, prvenstveno gradevinske prirode. Jedan odev prijatelj, neki tehnidar prpii mi je pomogao da se sklonim neko vrijeme u kancelariju. Tu sam radio 4_s dana i tad prijaviSe da ja kao MM radim u kancelariji. Neki 82
Milojevic, zvao sam ga Ebu DZehl, me je izbacio na gradiliSte i tu sam radio jedan maksimalno glup posao: gurao
sam kameni valjak po cijeli dan s kraia na kraj dvoriita. Besmislen posao,... ali 5ta se moglo... jedno 15 dana. Poslije me prebace jedno 15 dana na radove na Sumarskom fakultetu. Sjeiam se jedne scene, jedan se zatvorenik napio toliko da su ga morali kriSom nositi sa radiliSta. Te godine izbio je ustanak u Krajini. Tad su nas potrpali u Centralni zatvor u dvori5tu i dr)ali nas tako 4 dana. Nas nekoliko ostavili su na radiliStu, a ostali su bili deportovani u Kakanj. Tu sam radio do decembra 1950, Krajem te godine otiSao sam sa jednim inZinjerom na Jahorinu gdje je upravo bio dovrSen jedan hotel za kojeg je trebalo predati gradevinsku knjigu i primiti taj objekat. Na Pale smo dodli ne5to iza tri sahata popodne. Do objekta smo joi pjeiadili do iza pono6i. Zimsko doba. Decembar. Snijeg ogroman, Snijeg do pasa. Milicionar je iak bio repetirao da puca u vukove i medvjede koje smo osludkivali okolo. Tu, na Palama, zatidemo neke naie prijatelje koji su tu radili oko Z mjeseca pa smo se skupa vratili nazad kad smo obavili posao.
Negdje u februaru mene odvode na gradili6te na Vrace gdje se gradila UDBINA srednja Skola. Dva mjeseca sam proveo na ovom radiliStu. lskoristio sam ovaj boravak ovdje da napostim 30 dana ramazana koje nisam uspio ispostiti dok sam bio u istrazi. lspostio sam te dane uz pomoi jednog dobrog iovjeka. Bio je stariji musliman, sa Sirokade. Na Zalost zaboravio sam mu ime. Ujutro bi on primio kafu za mene, pa bi mi sakupljao hranu i od doruika ruika i sve bi mi to duvao i krio do u vrijeme iftara. U toku tog posta ja cu usniti jedan vrlo interesantan san, Ja sam kao na Neretvi. Na jednoj pljesni. To je Sljunak. Kao mali otodii od Sljunka i kao iz Neretve izlazi 5est, sedam zmija, one su velike i idu na mene. Lijevo od mene je jedan ljubiiasti kamen u obliku piramide i iz njega, kao, munje sijevaju. ldu zmile na mene ija se Boga mi prepadnem. Debele su vi5e od dvadeset centimenata u predniku... kako one produ iza njih ostaje trag od kostiju i lobanja ljudskih... one, kao, prodo5e desno od mene a ja pogledah prema poiiteljskoj strani Neretve i vidim pijesak kao pui
B3
stinjski Vrbe sive skroz, a dolje skroz vidim jedno brdo od pijeska kao u Arabiji... i dolle u krugu kao geografsko obiljelje za grad a dva su grada i na pide Mena a na jednom pi5e Medina. Odjednomlednom iz Meke izade kamen HadZerul-esved i vidim mno5tvo svijeta, i sav taj svijet udi tekbire - La ilahe illallah - i ogromna masa svijeta kruZi oko Kabe. Ja nisam nikad bio na Kabi ali sam imao ma5tu kojom sam u snu doiarao sebi Kabu. Odjednom neko glasno rece: "Eto, to je Kaba"... Ja se trznem. lpitao je mene onaj stari" moj prijatelj koji mi je pomagao da ispo_ strm ramazan; "Sta je to s tobom bilo?,,, a ja mu velim kako i 5ta sam sanjao. Kad mu rekoh dta sam sanjao, on mi rece: "Biie to dobro, ako Bog da,,... Ato,,,Eto, to je Kaba', bilo je toliko' jasno i razgovjetno kao da danas dujem te rijedi. Kao da to neko sada izgovara. Poslije Vraca mene prebace ponovo na radiliite u Ra_ di6evu ulicu. Tu smo imali jednog prijatelja, Jusuf Buzaljko se zvao, Stoianin. On nam je uvijek govorio kada je za ruiak krmetina ili mast. A ta preporuka trebala je da nam pomogne da odemo sa transportom. Dok iekamo transport na Vracama da spo_ menejm jedlog interesantnog zatvorenika. Bio je to Asim_ beg Dugalic. I on je bio u grupi za transport. A bio je toliko pedantan i uredan da smo mu se iak smijali. Naime, on bi na radiliSte dolazio tako oiidien i ispeglan sa bijelim Salom oko vrata a dolje vozi civare da je to pomalo iigledalo smijedno. Cipele se blistaju...
Transport Jedno jutro, iznenada povedode nas na stanicu. Govore: transport. Stigosmo u "Staklaru,, - zloglasno zenidko odje_ ljenje. Odjeljenje "11". Nas smjeste tu gdje je bio upravnik onaj cuveni Jure Bilic. Uias jedan. pobacaju nas grubo u sobe. On je inade bio strah i trepet na odletlen1u. Mislim da on nije bio normalan iovjek. Priiao mi je D2evad Curdii da kada ga je jednom prilikom ne5to lijeiio da je na njegovom krevetu vidio detiri vudje glave na ietiri iodka njegova kreveta. Ubaciie nas trojiiu u celiju. Sami smo. Stvari nam ne diraju, ne preturaju niSta. To nas iudi. Obidno bi nas odmah pietresali kad god bi_ B4
I
I I
smo se selili. Popodne nam donesode hranu i meni stiZe selam od Safeta Tokica. I ostalih MM. Rede mi da ih ima mnogo u "Staklari". Valjda su me odnekud vidjeli sa prozora. Obradova nas to, Sutradan nam rekoSe: "Spremajte se, transport"... Niko ne zna gdje, kuda, Jedni vele zaBeograd, drugi vele za Zagreb, neki za Makedoniju, neki za Sloveniju, neki za otoke.., lnegdje oko 9 sati - prozivka, lzbaciie nas iz ielija i velika nas se masa skupi. Preko detrdeset. Poredani smo u redove. Sve jedan pored drugoga.Cutimo... Vidim Omera Behmena, Saliha Behmena, Vahida Kozarica... Podinju dijeliti lance. Dode red na mene. Kad, nemalu viSe lanaca. Vele, polazi. U kamione. Ulazimo u kamione. One s ceradama. Milicionari takode s nama, Zatvoreni su i ne vidimo ni5ta. Mislim da idemo prema ielieznidkoj stanici. Sva stanica je u mraku. Svletla pogadena. Parkiraju nas na desnu stranu. Tu nas izbaciSe iz kamiona. S nama je 40-50 milicionara sa Smajserima uperenim u nas. Jedni vidu "pobiie nas", drugi "neie", "kud ie nas", panide se tre6i.,. Jedni spominju Lepoglavu, drugi Beo' grad, itd. Vahid mi veli: "Ne boj se!". A niko od nas ne zna 1e li korelski rat zavrSen. Utom stiZe voz. UkrcaSe nas u njega. Nas stavi6e u zadnji vagon. Putnidki je voz sa drvenim klupama. Ubacujemo naipriie du6eke i jorgane a onda i mi udosmo. Sjecam se da sam sjeo na desnu stranu i gledao sam kroz prozor. Sva vrata su zakljuiana, detaju milicionarioko nas sa sn'rajserima" Pored mene je-Re5ad, preko pula siedi Vahid, desno od mene je neki Sotra, trgovac iz Capljine suden za detni5tvo. Dode milicionar i sveza mi ruke tako lako koZnom kajasom da su mi gotovo prokrvarile. Oci tog stezanja biie mi uskoro rnuka. Zaustavi5e nas na jednoj stanici. Jod ne otkrivamo kuda idemo. Vahid me tje5i da se strpim joi malo i da ce sve sigurno uskoro pro6i Prije zaustavljanja dode milicionar naredi mi da se zamijenim za mjesto sa nekim Sotrom koji, kako rece milicionar, pet godina nije vidio zelenila, I mi se zamijenismo. To je bitno stoga 5to 6u zahvalluiuii toj cinjenici ostati Ziv u skoroj nesreci koja ie nam se desiti. Bilo je to samo na desetak minuta prije udesa voza. Uglei
B5
dah otpravnika vozova sa lampom kako vide: ,,Stoj!,,. Na nad vagon koji je bio otkaien ulaskom u stanicu naletjela je ogromna teretna lokomotiva tedka viie od 50 tona i direktno udarila na nas vagon. Ogroman tresak se zaiuo. Stra5na grmljavina. KaZu da je Alija ef. Nametak udio iehadet. Osjetio sam stradan tresak, guranje i potisak" Osjetim kako mi mlaz krvi Siklja na nos i na usta. Topla krv me oblijeva. Pritisak stradan osjeiam. Ja uopie ne znam dla se zapravo desilo. Leiim potrbu5ke kao smrskan. Vidu ,,su_ dar", jedino mi to do svijesti dopire. Mi s lijeve strane smo strahovito lode pro5li. Desna strana je ispala. Lijeva strana je bila smrskana. Onaj 5to smo se za mjesta zamijenili bio je potpuno smrskan. Sjecam se, Redad Kadii rahmeili da je dobio strahovit podliv krvi. Spahii je polomio obje noge. LeZim. Sve me boli. Jezivo. Ne mogu se pomaknuti, Sviie.
Vilim, dolje, kamenje na pruzi i travu. Viie mene hrpa stva_ ri. Vidim pored mene dovjek sa glavom cijelom u krvi, Moli me da se ne miiem. Odjednom ga jod neka kutija udari po glavi. Dodo5e Salih i Omer i pomaZu mi da se izvudem ispod tereta. Ja sam bio medu 25 teiko ranjenih. Mrtvih je bilo 5 na licu mjesta. Ne znam samo kako su mi se u onoj muci ruke zavezane iza leda naile odjednom naprijed. Ruke su mi na trbuhu ali jod uvijek svezane i niko n"'smile da mi ih odveZe. Pride mi neki vojni oficir i odveza kajasu. ...8o2e, sto ti je mladost, Ja ni jednog trenutka nisam ni pomisiio npr" da li mi je prepukla kiima, da li iu se uopie moci, pomaci kasnije, hoiu li biti nepokretan. Jok ja.'.. ia sam brinuo da mogu bar prstima maii Uze5e me na de(u i poneso5e. Alija ef. Nametak me upita kao se zovem. Re_ kolr mu Munir Gavrankapetanovi6 a on 6e meni: ,,Ah, Ga_ vrance moje"... Ja sam sav krvav Naodali mi negdje odletjele. LeZirno tu, prriamo, neko se sjeti pa nam Ooriese vode. Uskoro seljaci krenuie do nas, katolidki vjernici, 1er su iuli da je medu nama bilo svecenika. Donose t
za Sremsku Mitrovicu, saznah napokon. U Vinkovcima me iznesode u neku bolnicu. A na stanici stigle djevojke i ba_ caju cvijeie na nas. Sjeiam se, bio je jorgovan..,
B6
Doneso5e me u bolnicu. Dado5e mi dariaf i pidZamu. sam ostao neka tri dana, Slabo se sjecam detalja...
Tu
Mitrovica. Ondje gdje su leiali Dilas
i Rankovic ietvrti dan ponovo je transport. Nose nas nekuda. Sjeia_
nja su mi ova skroz izblijedjela,.. Ubacise nas u fralvan_va gone. Ne znamo opet kuda idemo. Kaiu, Sremska Mitro_ vica. Noc je. Dode neki lvan po porijeklu vlah. I neki Ru_ mun. On me uprti na sebe a ja hocu da umrem od bolova. uonose me na ietvrti kat. I kaie mi: ,,Ovdje su leiali Dilas i Rankovic prije rata,,... Stave me u krevet. Vahid je poi"J mene. LeZimo. Priiamo. Ja ne mogu maii ni ruiama ni nogama. Jedino su mi prsti pokretni. Dode vizita i reko5e svima morfij. Vahid mi predlaZe da kada budem primao morfij da ga odbijem. pristadoh. Okolo nas vidu,'"iiSi", dozivaju, jauiu. UZasl Buncanjal Kasima ef" Dobra_iu odl vedode u gradsku bolnicu da ga operidu. Jedan dan budim se. Neko me miluje po sljepoodnicama. Vidjeh jednog nrladog siptara koji je iu iuko,1"i rezao. ;oragi moj mladicu mi vas puno volimo,', rede mi. To ," ;" tako dirnulo. Blo je osuden na 20 godina. Bio je jo5 jedan Siptar, Skender Sadkuka, sjeiam Je njegovoc'imena, oca su .mu strijeljali 1945. god. jer je pripad-ao Siptarst
87
S nama je tu leiao i biskup mostarski Dr Cule. Njemu je iitav svijet slao pakete, ne samo nai svijet. Kad sam prvi puta ustao u WC, zatekao sam na zahodskoj Solji ogromnog pacova. Bilo je jako mnogo tuberkuloznih bolesnika. Jedn'e prilike pride mi jedan Srbin, detnidki pukovnik. I veli mi da hoie da se ispoviyedi. Kdo, osuden je na 20 godina zatvora i podto ne vjeruje da 6e ikada izaii iz zalvorA hoce jednom Muslimanu da se ispovijedi jer su on i njegovi voj-
nove trenirajuci izdriliivost. Nas u biti drZava uop6e nije zanimala. Nas su drlale na okupu etidke i moralne ideje. Nismo iak ni politidke viceve pridali. Zanimale su nas samo islamske stvari i nadela. Moj je Zivot bio pun. Da se moZe, ne bih se ni za diji Zivot mijenlao, nikada i nizadta. Nalljepde je Zivjeti za islam, to je moja poruka. Ja recimo, bez islama ne bih znao i ne bih mogao Zivjeti. Bez vjere u Boga pitanje je da li bi uop6e sve ovo mogao preZivjeti i predeverati.
nici mnogo zla i zlodina Muslimanima nanijeli. Mslim da se zvao Obradovii. Veli mi da nikad sebi neie mo6i oprostiti Sto je udestvovao u pokolju neduZnog muslimanskog naroda, To posebno, veli, nakon 5to ga je u povladenju prema Rogatici ranjenog prihvatio jedan muslimanski seljak i 5to mu je pomogao da pre2ivi. Sje6a se da je taj Musliman naiSao s kolima. Ja sam mu rekao da ja nisam valan, ali ne znam da li to mogu Zrtve njegove oprostiti. Jo5 iu jedan san koji sam sanjao neposredno pred izlazak ispridati. Kao, sanjam ja nas sve u bijelim koduljama, samo meni doneso5e fes, l, shvatih, ne5to 6e se meni desiti. l, zbilja, sutra ujutro donose6i nam cikoriju za dorudak, milicionar mi donese i telegram - amnestija. I odmah sam se sjetio onog sna. I isto je bilo i kod transporta i onog sna. Ja sam u prvoj etapi otiSao u zatvor. Bio sam nevjerovatno sretan Sto sam u zatvoru. Ja sam to doiivljavao kao jedno posebno stanje. iak i onda kada sam iuden. fo'je za mene bio najveii doZivllaj u iivotu. Nikad se, mislim, nisam vi5e duhovno uspeo kao u tim trenucima. To je naprosto neito dto se ne moZe opisati rijedima. To je jedan poseban osje6aj blaienstva.
Zabiljeiila: Fahira Fejzi6
Epilog Ova nada generacija MM je divna. iestita generacija koja nikome zla nije nanijela. Sasvim su netadne i laine optuZbe kojima su nas optuZivali. Mi smo samo pripadali islamu i to je bilo sve. Mi smo bili kao braia. Za nas je postojao samo islam. lslam je bio sva nada ljubav. Mismo se itamo ieliiili na razne naiine, znali smo uzeti Sibice pa paliti dlaBB
B9
Munir Gavrankapetanovi6, diplomirao ie na Gradevinskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Zivi u Sarajevu. Objavio je preko dvadeset struinih dlanaka iz gradevinarstva i oko trideset rasprava, ilanaka i tekstova islamske tematike u listovima lslamske zajednice: "GlasnikLt", "Takvimu,,, ,preporodu", "lslamskoj mislf' i"Zemzemu". Plsao pod pseudonimom M.G. i lsmet tl. Sehimbrahimovic. Pod postleOnlim pseudonimom objavio je dvije knjige. PNa, "snagom vjere do sayrSensfva duSe", dolivjela je ietiri lprvo izdanje 1984.1 izdanja do sada, dok je knjiga "Na putu nade i utjehe" izaila proile godine.
90
aillll .:'|ii:: ;::'i):liElr'l:r; lll iriiall :'lir:i!)t,ri',*
flt:irttl
!l i,':iati:':]
:llii',
. !,:: r'l,a:itt: :..
r::t
t--
SALIH BEHMEN
ZELJELI SMO JEDNO: SILU ISLAMA Covjek nikad ne zaboravlja ono 5to je preZivio a 5to je duboko ostavilo utisak na njega, na njegovu psihu i na njegovu misao, uvijek je svjestan toga. Ljudi o tome pridaju a neki Sute. Jedna od takvih stvari je i zatvor. Primijetio sam da mnogi ljudi nerado sludaju o tome, a drugi nerado i govore. Primijetio sam i kad sam piidao neke zgode iz svog iivota da su ljudi od mene zahtijevali da piSem. Bilo bi, kaZu, Steta da se to zaboravi. Medutim, godine su prodle. Za6to se to nikad nile opisalo? lma viSe odgovora. MoZda je jedan od njih da poraZeni vrlo malo dokumenata ostavlja iza sebe. Taj psiholo5ki momenat se duboko urezao, uvukao u nas. Postojao je jedan preiutni sporazum da se ditava ta stvar kao toboZe zaboravi, Mi nismo zaboravili te dane. Ostala je rana u nama. Ali bio je jedan nepisani dogovor da ne treba o tome govoriti. Medutim, oni su ipak nakon toliko godina ponovo ditavu stvar isprovocirali. Tako su oni prekinuli taj dogovor misleii: 5ute, a oni rade, oni su i dalje muslimani. E, neiete! Mi iemo izna6i to va5e. l, evo, konadno govorim. lako snno sada starci u dubokim godinama, razumijeS... Svi su izdali nas muslimane. lma jo5 jedna stvar. I oni su Sutili na poznatom "Sarajevskom procesu' kad je glavni tuiilac, rekao: "Treba drastidno kazniti ove ljude da viSe nikad niko ne pomisli na to i kad se spomene to ime da im se ledi krv u Zilama". I tako se stvarno sve i zbilo. Onda je ta halabuka bila, uZasna galama, sludaj ti. Sve je to jednostavno potisnuto u prodlost i vi5e se ne spominje. Tek su poslije vidjeli da nema snrisla to predutjeti. Zaito? lslam i dalje Zivi. Ti me pita5 kako je to nastalo. Prvo, roden sam u muslimanskoj ku6i, zna5. U jednoj islamskoj atmosferi. lsje6am se dobro kad sam zavr6io mekteb i po5ao u 5kolu. To ye bilo 1929. U knjigama je pisalo: "U ovoj zemlji postoje narodi Srbi, Hrvati i Slovenci". Znao sam ko su Srbi, ko Hrvati, jer sam kao mali s njima bio, Sa odu5evljenjem sam zakljuiio: "Pa mi smo Slovenci". MoZeS misliti kakvo je to razodarenje bilo, slu5aj ti, kad sam saznao.da tu oni nas 91
ne raiunaju, da to mi nismo. Osje6aj bagatelisanja, nepriznavanja, nadeg ditavog iivota muslimana. Kad god i kome god je trebalo zvali su nas pod zastave, a nlkon pobjede nepoznati smo im bili. Kad sam idao na ulicu primjeiivao sam da izmedu onog u kuii i onog na ulici postoji veliki raskol. Bili su to potpuno drugadiji tluOi. lrla_ jednom sam se poieo izdvajati. Osjeiao sam'da ne pripadam tom drudtvu. Nezaboravno je ostavilo tragove na moj.e prve godine jedna slika. MoZd'a mi je moglJbiti pet godina. l5li smo kod nekog hadZije u Bu5nji6e. pratili smo ga na hadl. lz mekteba je zovn'o djecu da ga prate na
udenje ilahija. A kad se vratio sa hadZa on je priredlo rudak. po sahan halve i somun. I iad sam zapazio Pu.uk i." 9oUig kako kaZe: "NaSa lipa dica,,. To je toliki na mene utisak
ostavilo da se i dan danas kad se sjetim svojih mrtvih sjetim njega dok ovo govori. Mostar je jedan od rijetkih gradova Bosne i Hercegovine koji je dao masu intelektualaca. To su bili ljudi iz poiodica uglavnom osiromadenih dolaskom novih urednina. LluOi ni_ su imali kud. Najperspektivnije je bilo u dkoli. A i postojala je jedna tradicija. Ono 5to se kaie "Ne pravi se uden u Mostaru". Nauka se cijenila. Medutim, dkola je bila centar marksislidkog djelovanla. Treba danas otiii u Zavidajni mu_ zej u Mostaru i vidjeti koliko je bilo omladine zahvaieno tim... Narodito za vri.jeme rata. To su bili momenti gdje su se ljudi opredjeljivali. Mislim da od preko 700 tjudi*koji su pali u NOP-u od toga je 90% Muslimana. Sve dkolska dje_ ca, uglavnom muslimanska. U to vrijeme, u periodu izmebu dva rata, jak je bio srpski nacionalistidki pokret. Oni su imali jaku vlast. Profesori su biri isto tako pioteiirani. I duo sam- jedanput kako je jedan Jak5ii, profesor hemije itizike, strucan u svom poslu, rekao: ,'Nas je strah od ov,like na_ vale muslimana". Jedno veliko iznenadenje ja ni dan danas sebi ne mogu da objasnim: Za5to su Muslimani, specijalno u Mostaru, masovno skrenuli u lijevo, marksistiikoj ideolo_ giji? Prosto neobja5njivo. pitam se nekad ovakoi ,,Za5to sam ja ost'o?!" Bilo je nekakvih momenata koji su me odLrievili. Pa, kad sad gledam, moida su to bilio'Otreu;uCl momenti. Citao sam od Tolstoja Hadii Murata,,. Zapanjilo me je kad opisuje iedence koji se i kad su Oez ifiakv'ot 92
izlaza na spas ipak bore. Sebi veZu noge da ne bi bjeZali. Dakle, on uii lailahe illellah, i gine. Ne pokuiava bjeiati! A da je meni palo iskudenje da sebi veZem noge? To je mene toliko zapanjilo, slu5aj ti, i prosto je u meni odjeknulo:
"Boriti se za istorijski moida i izgubljenu stvar!" Neka su svi.ostali otiSli, ne6u ja. Bila je jedna mala skupina slidna meni. Mi smo se iuvali. Svaki je u sebi imao neito 5to ga je gojilo, Sto ga je duvalo u islamu. Ali ovo mi je najdudnije bilo: da i oni koji su propovjedali islam, govorili za islam i pisali za islam, vidi5 malo po malo odvude ih stvarnost i odu. Druga knjiga koja le na mene jak utisak ostavila, to je 'Za5to su muslimani zaostali" Sakiba Arslana. Prevod je izvanredan bio. A ja sam zin'o od iuda. NaSe Skolovanje je bilo izloZeno jednoj strahovitoj antimuslimanskoj propagandi. I nadli smo se u jednom dobu gdje smo malo po malo poprimili kompleks poraZenih,.kompleks krivih. lzrasli smo kao nekakvi istorijski krivci. Citava na6a musiimanska pro5lost trebalo je da bude "turska", mi krivci za sva zla u pro6losti. To je mnogo doprinijelo da je omladina poiela skretati u lijevo. ldeja koju su nudili oni bila je: "Zaboravimo proilost, hajdemo u novo druitvo, bez proSlosti, bez krivice, bez onih podjela i svega toga", Pored toga, bila le jedna jaka antireligiozna propaganda. I to je udinilo svoje. Nudio se evropski laicizam. I tako je malo po malo vjera bila gurnuta. u stranu. Nije to joi potpuno bilo. Joi se je toga odr)alo. Jod je bilo tih obidaja muslimanskih. Slavili su se mevludi, bajrami... Rat je doiao i taj proces se samo ubrzao. Medutim, bila je jedna grupa koja je htlela na neki nadin da ostane vjerna islamu. Pokudavala je, na neki nadin, da ne5to nade svoje. I bez prestanka je od starih lraLila nekakvu podriku, Medutim, to nije baS nikako iSlo. U Mostaru je postojalo jedno interesantno dru5tvo. lmalo je malo pretenciozan naziv "lhvan" - Religiozno-socijalno bratstvo islam". Glavni utemeljitelj i vodid toga bio je Sakir KonjhodZi6, pravnik. Okupio je izvjestan brol muslimana koji su podrZali to kao ne5to svoje. Brinuli su se za sirotinju, o predavanjima o islamu, o proslavama raznim, mevludima narodito za vrijeme Ramazana. Za vrijeme Ramazana odr2avale su se vederi. Onda su se sluSale ilahije, odrZavala predavanja. 93
N9X9.m9 je ideja pala da po ugtedu na kr56ansku zajednicu mladih ljudr, za koje su duri da u svijetu takvo nedto postoji, i mi osnujemo ko neko udruZenje ',Mladih muslimana,,. !a Navodno da takvo-neito u Egiptu postoji. f oOmin ie uz to dru5tvo "lhvan,' formirana i-ta omladinska sekcija'Sve :1" :q. islamski osjeialo od omladine tamo se orijehtisalo. Medutim, to u onim vremenima nidta jod nile nito lasno formirano. Mladiii su dolazili - odlazili, dolazili - odlazili. Bila je tu i neka biblioteka kojom su se oni sluZili. Ub;t;, politiiki dogadaji na teritoriji Jugosravije su to pret
ma.
ima se samo odbaciti. Literatura je bila prilidno oskudna. Traiili smo na sve moguie nadine ono Sio ie nama odoo_ varalo. Kod Esada,je narodito bila cijenjena knjiga "iou]ek nepoznanica" od iapeka. On je upravo zahtijeiao da iza ovog biolo5kog dovjeka mora jedan savremeni um da bude, Bog. Dakle, koristili smo se ne samo islamskom literaturom, a ona je i vrlo siroma5na bila, nego opienito literaturom koja je g^ovorila o svijetu, moralu. BIo je'i nekih originalnih radova. Sve je to svakako bilo 'vako usluZno u tom vaktu. Na primjer: ,,Za5to ne svinjetinu?,, Najznadajnija stvar u svemu tome je bila "Kako 6emo se boriti?" od Emina Granova. A Emin Granov je bio usko povezan sa Esadom Karadozoviiem. S n.iim je bio tako_ rekui lijeva ruka. I nisi mog'o nikako taj tandem rastaviii, sluiaj. On se je od detrdeset pete godine krio u svojoj ku6i da ga nikad nisu nadli. I kad mu je viie dodijala ta ,tobiia,', jer to je gore nego zatvor, on se ponovo pred,o, a oni nisu to viSe ni gonili, prodlo je to, smirilo se. On i sad iivi u p3laigvu Ali u toj knjizi bile su ovako postupno razradene ideje kako se treba boriti. Bila je svakako interesantna u ono vrijeme. Najjada stvar za nas. Koja nas je kasnije sku_ po koStala na sudu. Na tome se i temeljila optuZnica. Ona je ibila okosnica oko koje se radilo. lalio je'onaj sluibeni dio "Mladih muslimana", kojije bio uz El-Hidaju,,, imao svol ,'El_Hi_ s.tqtut, imao je svog predsjednika, slu5aj ti, kojeg ie
S po5tovanjem su se odnosili prema Dobradi. Jer, omla_ dina je tako maro znara o isramu. To su bili daci iz riier
je bila potgulg legalna u toku rata u sklopu ,,El_Hida1e,,. Samo, znaS ti 5ta je?l Mene lidno to je strahovito ljutilo,'to nepovjerenje, zna5. Oni, da su imali imalo pameii, on je mog'o doii ovdje i pustiti i gledat dta se iadi, ne driat
daje" imenovala. Rahmetli Kasima Dobradu. Ta'oiganizacija
ali nikad nisu znali nedto novo da zadobiju. rsramske zemlje, muslimani, islam, qvg le to propadalo. Trebalo je nedto novo. To je nama na du5i bilo i mi'smo to htjeli. Tj se OaI Esad istakao sa svojim definicijama: ,,lslam je ri;e5io sve probleme.- lslam nije samo religiia. To je sistem On je prvi definirao to kod nas. Mi'.mo 'f,tleti istamZivota,,. Oa foOi_ gnemo na jedan viSi nivo. Nivo ideologije moZda. bnOa smo vierovali da smo u pravu, a sad- inamo da jesmo. Trebalo je i mi smo to htjeli, odgovor na sva pitanja.urno kroz islam i islamska rjedenja. Sve ostaro dto se n" *ri:,
veto za sebe. l, ako dode nedto dto nije u redu onda kaie: 'jDjeco, to Allah ne dozvoljava. Evo dta je Allah rekao u Kufyy,. evo Sta je Alejhiselam rekao',. Oni bi to sigurno poslu5ali, razumijed li me? I to su one formalne stviri, a mi znamo kako se mogu formalne stvari izigrati. On pred_ sjednik, a oni su mogli raditi dta ho6e. Eto to je potpuno glup poloZaj bio. Medutim, unutar toga ostalo- je' stvarno jedno jezgro, koje je imalo jasnije idep, prodornije. U jednom momentu smo saznali da u Sarajevu postoje "Mladi muslimani", odude_vili se s njima, I oni su saznali za
94
95
nas, isto tako. I ubrzo je do5lo do kontakta. Sve je to bilo unutar one zvaniine formalne "El-Hidaje", omladinske sekcije. U stvari, postojalo je jedno jezgro, koje je faktidki bilo ilegalno. llegalno u odnosu na vlast, u odnosu na javnost. Jer su se te idele probilale malo po malo. Zelleli smo jedno: Silu islama. Na mnogim stranama muslimanistradaju, a na drugojstrani, slusaj ti, ogromna veiina muslimana samo promatraju i niSta faktidki ne dine. Zaitol? Oni su potpuno bespomocni bili. Njima je trebala iedna politidka okosnica, politicka koja bi inrala silu. Dakle, to je ta idejna smjernica bila. Na primjer, "Mladi muslimani" u Sarajevu su se jako istakli u angaZovanju oko muhadZira. Tada je Esad Karadozbeg govorio: "Mi treba da radimo i da se brinemo za muhadZire. Ali nemojte se utopit u tome. Da mislite da je to samo nad trenutni zadatak i da brinemo samo dok ovi problemi postoje. Na5 cilj je dalekoseiniji I ambiciozniji". Dakle, mi smo se ipak oduvali da ne upadnemo u ratni rusvaj. Ostali smo po strani i doiekali smo '45., okupljeni, islamski orijentisani mladiii. Dolaskom 1945, mi smo vei polahko podeli prelaziti na ilegalni rad. Vidili smo da je to jedini izlaz ier je stra5na ateistidka propaganda bila. I htjeli-ne-htieli mi smo se sami poieli povladiti iz javne manifestacije islama. Bilo je ovo pravilo: ko je i5'o do sad u dZamiju nek nastavi i dalje. Nemoj vi5e javno manifestovat vjeru. Jet ve6 su se svi ra5trkali. Sve je do5lo u pitanje. Sve ce to, vec je sirotinjski, uni5teno bit. Dakle, u Mostaru je postojala jedna glavna grupa pod nazivom "B" grupa u kojoj sam ja bio kao najstariji po godinama. Tu je bio moj brat, onda Omer Stupac, Nusret Fazlibegovii i Velagii Teufik. Kako sam ja '46. pre5'o u Sarajevo na studije u ViSu pedago5ku 6kolu, tu sam bio ukljuien i radio u Sarajevu u jednoj ieliji u kojoj je bio vodid rahm. Halid KajIaz, Tu su se jo5 nalazili Vahid Kozaric, Muhsin Rizvii i drugi. Pet nas je u toj grupi bilo, znaS. Kasnije je Vahid pao u zatvor. Medutim, mi smo nastavili i dalle da radimo. On je zaglavio zbog jedne zenidke grupe. Dvaput je bio vec suden. Jednom je dobio manju kaznu, mislim nekih 13 godina, drugi put kazna je upot punjena na 17 godina. A mi smo ovamo nastavili da radi96
mo. E, sad sam ja bio veza izmedu Mostara i Sarajeva, ovaj se mostarski rad jako proSirio. U Sarajevu, rad je po onim starim intencijama iSao sporile. Dolaskom partizana porastao je otpor Muslimana. Oni su i duli za "Mlade muslimane" jer propaganda je bez prestanka, onako nasumice, formirala slu5aj, neprijatelje. U podetku nismo sami znali kako da definiSemo da li'smo stvarno postali politidka organizacija. Od jedne idejne, vjerske, religiozne, u Sta smo preili. To pitanje se kod nas definitivno joS nije javilo, ali postavljeno je sa strane. Postavljalo je i traZilo odgovor. Podrazumijevali su nas kao neprijatelje. I htjeli-ne-htjeli mi smo se zaista u to i pretvorili Nametnuli su nam sami to. lnade preili smo na ilegalni rad, po novooformljenom Pravilniku. Ja sam radio '45. u sreskom odboru, i tamo mi je sludalno zapalo u ruke razbacana stara arhiva sreskog nadelstva stare Jugoslavije. I tamo su bile upute za ilegalni rad Komunistiike partije Slovenije. I tako smo vidjeli kako se to radi. Bitno je bilo za ilegalni rad: niSta ne priznati; ako vidi5 da ie5 biti suden onda sudenje upotrijebi kao javnu tribinu za propagandu. Driava nas je metla na stupac. Pokrenuli smo list. To 1e bio "MudZahid", onda "Kolo". Tako smo ga zvali, jer on faktidki nikakvog naslova nije imao, a nije mnogo brojeva ni izadlo. Ali smo ga medu nama zvali "Kolo" pa je tako i ostalo. A, zatim, list "Pakistan". Kad je stvoren Pakistan mi smo to stvaranje Pakistana s odudevljenjem dodekali, zna5. I ta je nada prva ljubav bila. To je prva islamska republika. A "Pakistan" je dasopis na engleskom jeziku, list koji pi5e Sta se dogada tamo u Pakistanu. I oni su to ovdje slali na vjersku zajednicu. A na to, poSto je na engleskom, niko nije obra6ao paZnju. Neko od na5e raje koji su tu bili, zgrabi, donese i mi to prevedemo. Nile toga mnogo bilo, jer ye to bio periodidni list. Po ditavoj Bosni i Hercegovini, na sve strane, osnivale su se ilegalne grupe. Kojim principom? Pazi, ovako je to bilo. Zamisli kao neko jezgro od nekoliko dlanova grupe, Grupe su najidealnije bile u radu. To ie tako te5ko vrijeme bilo. Pet dlanova ve6 bi bio teret. A tri je malo. Cetiri dlana je idealna grupa. Primijeti se sve, slu5a1, im'o si stalno osjeiaj da te neko prati. I stvarno jesu pratili, znaS. Tu si se mor'o sakrivati 1
97
od toga, slu5aj, da ude5 neprimijeden u ku6u u koju je pao dogovor da se nadete, itd. A onda iz iste grupe'kad se na ulici sretnete nema.. ni pozdrava ni ni5ta. potpuno proded kqo da ga ne znai. U'manjim mjestima, to ib ioS mnogo teZe bilo. U manjem mjestu svak svakoga zna, N" moie5 izmac, U veiem je gradu mnogo lak5e"bilo radit. A od ovih pripadnika rukovode6e grupeivako je imao opet svoju grupu sa kojom je radio. A opet od ovih ilanova svako je imao svoju grupu. I tako je to idlo u obliku ka_ je :53du: To bio -ogroman rad, studaj ti. To se je jako mnogo Sirilo Mnogo brze nego sto smo mogri obuhvatiti. ozbirjln problem je bio: Nismo imali dovoljno ideolo5ki potkovanih ljudi koji bi vodili sve to. A onda je postojala strahovita napetost izmedu istoka i zapada. Rat samo-Sto nije izbio. I to .je bez prestanka nada dtampa pridala da'si imb 'Muslimani osjecaj kad se probudid da je rail su se toliko osjecali nesigurno, ustra5eni zbog onoga u ratu dto su preZivjeli. Traiili su neko, kako bih k"az,o, potkrovlje, kiSobran nekakav pod koji bi se svrstali, gdje bi n;Sli ;;l kakvu za5titu. Posebna mrlnja bila je sprJm njih na selu. Medutim, ova. sarajevs-ka grupa je vise bila za sporiji rad. Samo ideolo5ko udvr5iivanje i ni5ta vide, prvo'ide;lo5ki uivrstit, moralno udvrstit, a kasnije iemo vidjet ita ie Oit. U ovome radu, rahm. Nusret Fazlibegovii kad je predao u Sarajevo da studira Medicinu, oformio je jednu posebnu svoju grupu, nisu to bili intelektualci niii itudenti, to su obidni radqici. On se na5'o pred jednom interesantnom dilemom: "Sta raditi s ovim ljLidim"f.-poSto .; llrd; i;;il; jednostavno da se dta radi. On 6e napraviti jedan gest, s kojim se u samoj Organizaciji nisu mnogi slagali. "podeli su jednostayno !a prave noZeve i kame... Tto 1e-zat
9B
Halid Kajtaz bio je i5ao sa mnom na ViSu pedagoiku Skolu
i zavrdio je grupu hemija i fizika. Kasnije je bio profesor
na Medresi. Nusret Fazlibegovi6 bio je student Medicine. Omer Stupac je zavrdio ekonomsku 5kolu, i na tome je stao. U ilegali je bio proganjan,-traZili su ga. Tofa Velagid je bio student. Poslije dugogodiSnje robije.nastavio je studije. ZavrSio agronomiju i onda otiSao u inostranstvo. A onda su krenuli u masovna hapdenja trgovaca i pretresanje stanova. Upali su kod jednog trgovca, i sludajno u stolu naden ie Pravilnrk o radu "Mladih muslimana,,. Ovaj Pravilnik o radu "Mladih muslimana" doiivio je viSe verzrla. Upravo im je u ruke pala zadnja, potpuna verzija. Ona ima uvod, zatim podjelu po dlanovima i temama i zakljudnu rijed. Dedko kod kojeg su to na5li bio je maloljetan. Mislim da je imao 16 godina. Ovo im je svratilo painju. posumnjali su da se iza ovoga krije mnogo veia Organizacija, zbog Pravilnika. I ubrzo su preko ovoga dedka otkrili i njegovu grupu s kojom je on saradiv'o. Omer je bio izmak'o. pobjegao je iz Jugoslavije sa lsmetom Serdareviiem. Medutim, nisu uspjeli. Plan je bio da neko ode vani i uspostavi vezu sa nama slidnim ljudima iz islamskih zemalja. Tako su oni pali u Puli. Naletili su na provokatora, Zapali su u zatvor, bili su osudeni na ne5to po 7 mjeseci. Eto, k'o mladici iz avanturistidkih pobuda poku5ali su bjeZati. lstraga ove prve grupe jako je dugo trajala. Ovaj djedak kod koga su nadli Pravilnik bio je osuden i baden na neki rad. NeSto malo je bio osuden Oyuj rukovodilac grupe je drZan 11 mjeseci u samici. Metnu6emo mu inicijale A.O. Neiemo mu puno ime i prezime. On je dugo izdriav'o. Njega je rahmetli Stupac jako cijenio. Cijenio je nlegovu inteligenciju. povjeravao mu je mnoge stvari koje faktidki i nije smio po programu. Ono 5to se ne mora znat nemoj ni kazivat. Medutim, on je toliko povjerenja imao u njega i toliko ga je oduievio da mu je povjeravao stvari koje nije trebao. To ga je mnogo kasnile ko5talo, jer ovaj nakon 11 mjeseci je popustio, prida se da je u samici odluiujuii uticaj na njega imala od Makarenka ona "Pedago5ka poema". Prevrn'o izgleda do kraja Zivota... Sta je znao sve je kazao, Oni su sad, naravno, Omera gonjali. lspitlvali su gdje je. Kako je Omer vei bio uhap5en zbog pokudaja bjekstva, tu je negdje ta provala 99
pocela. A.O., on je i niko drugi, odao jednog dovjeka iz OstroSca koleg je u Organizaciju pozvao Muhsin Rizvi6. PoSto je bliZe Mostaru bio predao ga je Mostaru. 26" marta uvede, dodli su po mene. Prebirali su mi stvari, sve prekopali, knjige pokupili. Sje6am se da je moja mati stradno podela vriskati, slu5aj ti, kad su mene odveli. A tu mi se i jedna rodica nalazila, oni su inade svi partizani bili, pa je podela tjeSit: "Nemoj plakati, on je mnogo pribraniji oti5'o nego kad su oni doili ovde'. Stvarno tako je i bilo. Niqgm imao kompromitirajuci materijal. Voda grupe koja je doSla da me uhapsi bio je brat Esada Cimi6a. "Cima,,smo ga zvall Bio sam proveden u gradski zatvor. Mali jedan zatvor. Kad smo ulazili u ieliju stradno me je iznenadilo da je bila potpuno gola. Zamisli 5ta mi je palo na pamet: ,'pa, gdje je krevet?" Nakon nekoliko dana prebaden sam u Celovinu. Celovina je gradski zatvor u Mostaru. I tad je podelo, zapao sam isljedniku, rudaru, zvani Duka. NiZe obrazovani iovjek ali prilidno inteligentan. Podeo je sa mnom da razgovara, Ni5ta u podetku nisam priznav'o. Vidim da je podeo bacati stvari da me zavara. Ono 5to je glavni adut stoji mu u ruci, a govorio mi je za sporedne stvari. Neko vrijeme nisam priznav'o ni5ta. U jednom momentu su mi doveli RuSida rahmetli Prgudu, Bio je samljeven. On je uZasne muke pretrpio. To je suodenje, zna5. I dalje sam nijekao. Onda su mi doveli drugog dovjeka" Bio je to Muhsin Rizvii. Duka pita poznajem li Muhsina Rizvi6a. Meni je sve jasno bilo. Kako je provala tekla i kuda je i6la. Odmah sam se sjetio: Slato DerviS. Muhsin ga je primio i prebacio u Mostar, Ja sad ne6u da priznam zbog Vahida Kozarica. Vahid je 17 godina osuden i mislim ako je pametan Muhsin, izdvoji6e ga. Smanjio bi Organizaciju. Rekoh ako je pametan da Vahida preduti. Ja sam uporno nijekao sve do suodenja. Jednog dana dode Muhsin. Stoji, te5ko obolio na plu6ima. Meni se javlja i osmjehuje se, zna5. Ni5ta. Ja se pravim k'o da ga ne znam. Duka kaZe: "De, mu kaZi!" Vidim ja bogme znaju za grupu. Onaj, Halid, Vahid... i Sta iu ja sad. Dva sam zapisnika napravio. I viSe nikad zapisnika napravio nisam. Mislim da je to sve sedam stranica, U prvom sam prizn'o ovu jednu grupu u kojoj je bio Ruiid i Leto Alija. Ali, radilo se o jod mome
bratu i Esadu Karabegu. Misleii da ih izuzmem, rekao sam da sam ih primio od Stupca. Pa ako dode Stupac meni na suodenje, jasno ie mu biti da to nije tadno. Bi6e mu lasno da ja imam nekakav cill. Ako mi ga dovdde na suocenje pokuSaiu ga ubijediti da je to tako i pokuia6u mu nekim znakom dati da on primi na sebe, i vidi6e da ima nekakav razlog za to. A jq sanl, da bih sada rasteretio Omera, primio na sebe Pravilnik. Sto je bilo potpuno besmisleno u taj momenat. Jer je bilo ovo pravilo: Sto ti ne daju uza te, nemoj priznavat. Ja sam na sebe primio Pravilnik, i da sam ga pis'o, da sam ga kuc'o na ma5ini, da sam ga umnoiav'o na Sapirografu. Mislio sam, kao eto iz dasti, da bih njih rasteretio. KaZe meni Duka: "De tije maSina na kojoj si kuc'o?" Kad bi bio deZurni u sluZbi, kuc'o sam za vrijeme deZure. A on sve guta pljuvadke, sav plamti od muke. Ovakva drskost daleko je od istine... Jednog momenta on je shvatio da laZem, pa kaie: "Samo ti laii. Znacemo mi kasnije istinu". Ja sam nastavio dalle pridat. "Dobro", kaie, "de ti je taj Sapirograf?" lzvuk'o sam 10 komada na Sapirograf a onda kad je Vahid Kozari6 pao u zatvor uniStio sam i Sapirograf i 9 komada Pravilnika, Atai, mislim se, taj deseti, to sam dao Omeru Stupcu i taj ie sad kod vas. i onda ga on pokaza: "Evo Pravilnrka, vidi5", kaZe on, "a de ti je Sapirograf?" UniStio sam Sapirograf, kaiem ja. A on meni onako prostadki, sluiaj ti, od Sake do lakta, i uz pratnju znad kako ide, kaZe: "Mi smo ga na5li kod HadZiosmanovi6a. Ali ni5ta. samo ti laZi". Ja zin'o. Nemam pojma ni o Sapirografu, ni o demu, ali nastojim nekakvu pridu da iskombiniram da bih njih rasteretio. I na tom se to zavrSilo. Za sarajevsku grupu gdje sam radio priznao sam da sam bio obidni dlan. Dodao sam do zakljuika da sigurno Omera Stupca mlate da im oda otkuda njemu na vezi Slato Dervi5 iz Ostro5ca. lon neie dakaie, Tako ja zamiiljam. Ja sam odmah ukopd'o o demu se radi. Muhsin Rizvii je primio Slatu DerviSa u Organizaciju i meni ga je pred'o, njegovo ime i prezime, a ja sam pred'o ime i prezime Omeru Stupcu i on je stupio s njim u vezu. Ja sam vidio da se krug zatvara. Omera su mudili slrahovito. I to ona Svapska vojniika kazna, "abinden". To je. ruke na ledima svezane. Pa objeSen za ruke samo prstima, vrho-
100
101
vlma prstiju dotided patos. I toliko su ga vezali, sluiaj ti, da mu se podela desna ruka su5it. lzade Duka na vrata i okrenu se: "Deiurnil,, Zove i sluSa. Dok se on okrenuo, meni Omer u zadnji,or.n"t-OuOl znak; "Samo duti',. To on meni ViS; g; nikad nisam vidio. To nam je zadnje na6e videnje bilo. ja, Oragi r-noJ. Vrue.n sam u ieliju. Nikad me vide isljednik nije fvao.'f z"misfi ovoga duda. Jedna Zenska grupa je pala sa rcaraOego_ uor:5?fo i_fojim putem je dna'ot(rivena, to ne znam. A ova Mejrica Fazlibegovii nikad nije ni do5ta u ,^tiou. i ,^) misli,.tu noi ja legnem sa mislima o tome. lsanjam nas ,'8,, petoricu, iz,grupe iz Mostara. I uzmem ovoga Nusreta Fazlibegoviia, to je brat Mejrice, i izdvojim , Jnr. fao u n1ega tmam povjerenja., pitam ga da nije bn protaz,o svtlu ggstru MgiOa i",, ko ju je rek,o od nas petorice? Ka_ 'pu zem mu: "Zamisli dta me pita Duka. Za koga je Zenska grupa radila?,,KaZe on: "pa ja sam to rek,ol" _ U snu mi to kaZe.,, Eto to je jedna dudnovata stvar. Nisam ja to na_ ravno nikad.ozbiljno uzim'o. Nikad nisam sazn,o'ko bi to mogao bit. Na neke sam sumnj,o koji su bili u v;Jsci p; se.vratili u to vrijeme, ali stvarno nikad'saznao nisam. Tako, uzgredna stvar koja se dovjeku udtampa , oi""r. Ldlp Poslije.se odigralo sudenje u Saraj,vu. S;;',;;; il;; vina. lja sam gore bio. Baden sam pod Sudski zatvoi i L sam iek o. Kasnije sam sazn'o da mi je brat osuclen i raja u Mostaru. A ja sam izuzet. Nisam se pojavioova na sudenju. Pos_lije sam sazn'o da su Omer i RuSiO Uiti na ceru grupe. Oni su osudeni na po 20 godina, a ostali sa manjim kaznama. Ne ba5 s malim kalnama, ali manjim od njih Poslije su iekari potvrde kazni. r kad su im kazne potvrdene badeni su u zatvor. Ja jod suden nisam bio. jedan dan dodla im ye naredba da se spakuju. I oni su se spakovali. Bijade jedan miricioner Vrado. Dobridina vraoo. Raja su ga zvali Dobri Vtado,.. Kasnije je taj zbog ,;;1" loprote platio. Jer oni sve duju. Dclbrota se ne moZe sa_ kriti.. Nadeno mu_ je kakvo-takvo djeto i dobio ;e n"f
bijade Torlo Ahmet pa me tjedi: "Nemoj Salko plakat i ti iza5'o sam na sud posljednli u Hercegovini od onih koji su sudeni. prije toga baden sam bio u lednu ieliju. Dobro sam je zapamtio. Broj 36. Unutra je za divno iudo bilo nas 36. Celija sa malim prozorom bila je okrenuta prema zapadu. Znai ti Sta znadi, usred ljeta u Mostaru, prema zapadu okrenut prozor. Trideset Sest ljudi unutral Sve je to nabijeno, jedan na drugog, Onda sam rekro: "Ubij, vi5e tija ovo ne mogu izdrlaIl". To je uias jedan bio, ne znam koliko je to dana trajalo. Kad me je Duka spremio u tu deliju kaie: "Hajde tamo pa ieS na6i punu ieliju Mladih muslimana!,,Kad sam u5'o unutra, gledam. Ne mogu nikoga prepoznati, Neke su izveli i otiSli su na tzv. administrativnu kaznu - druitveno korisni rad. Oni bi dobili godinu do dvije godine dana. Znam da 1e jedna takva grupa otiSla, pridali su, 99 ljudi u
ie5 brzo u Zenicu", Trin'estog januara
Kupres.
Dakle, od svih sudenja, ja sam zadnji. Bio ye 13.1. lpetak je bio 1950. godine. Do5'o sam na sud. Vidio sam opiuZnicu. lma 6 tadaka. Jednu sam prizn'o. Drugu sam porek,o: Da sam pis'o Pravilnik, A one 4 potpuno nijek'o, znad. "Za5to si porek'o ovaj iskaz," sudija pita. U Sudu je bila samo mati. Nisam znao da mi je joS tada brat uhap5en. fer ja sam 26-o9 a c-rn nekoliko dana poslije mene uhap5en. Kasnije sam sazn'o. I mati kaZe da mi je brat uhapien 30. marta. Braneii brata ja sam na sebe svalio. A sudija je rek'o: "Dobro, vjerovatno si ti to pis'o. Eto ti suda i dokaza sudskih!" Jer tu se u stvari mora voditi raiuna i kad dovjek nevin sebe optuZuje, mora znat razlog zadto to radi, i ne mora to krivit. To u pratizana nije ba5 nimalo dljivilo taman fino, teretid sebe evo ti jod i dodatka. A one detiri tadke jo5 sam im'o. Sve sam porek'o. Medutim, nidta to nije koristilo: dobio sam 10 godina. Mater je to stradno pogodilo. Vec je brat Omer bio osuden 20 godina, ja dobio 10 O.na je stalno plakala. Poslije sam saznao da je kad je do5la ku6i vriskala i vikala: "Osuden mi 30 godina',. pa komdiluk je tje5io: "Pa, zaboga, Zeno, nije jedan nego dvojica.". Jok, ona 30 godina, samo je vikala. Osijedilale za 3 noii. lako su zarovi vei bili skinuti, ona je uvijek bila pod zarom. ,
102 103
U ljeto '49. do5'o sam iz Saraj'va u Mostar. U hodniku sam sjedio nekoliko sahata. 2-3 metra, dugadak je hodnik. Na nekoliko metara rasporedeni zatvorenici su stajali i u zid gledali. Bilo ih je tu jedno 1S-tak. Nisam ih broj'6. To mi je tako smij_edno bilo da sam se podeo smijat. Ja sam samo sjeo, sluSaj ti, nisam htio ni s kim komunicirati. DeZurni milicioner je hodao. Njima nije dao da sjednu. Kasnije sam uspio nekako da stupim u kontakt s njima. I onda vidim 5ta je. Naiin iznudivanja priznanja i to. Danima smo tako stajali" Dan-noi. Neki Coko bijaie tu. Za njega su rekli da 13 dana ve6 stoji tako. Samo malo je odmoia biloza do_ i rudak. Sjedne se i onda opet na noge. Noge su lri?[ im bile potpuno otekle, vene su prskale i ii njih lirv se izlijevala. Ovaj Coko je bio vei potpuno odamuien, sluiaj je neSto govorio. Tu sam nai,o jednog mla_ ti. _Nasumice dica iz Nevesinja, mislim da se zvao Mahmuieefralii. eoslije sam za njega sazn'o da Je uhap5en, onako nasumice. Nikakve veze sa stvarima 'Mladih muslimana" nije imao... ietvorica "Mladih muslimana" su osudena na smrt. To su: Hasan Biber, Halid KajIaz, Omer Stupac i Nusret Fazlibegovic. Onda, jedan je pod istragom podleg'o, on se zvao Omer Kovai. Bio je dak Medrese i njega ye taOa Kemura prokazao. Odmah mu je bilo jasno Sta je; i prod,o ga je Uq.B i Ovog malog zatvorilo i on je sa jednog isljedenja do5'o potpuno premlacen u besvjesnom stanju. I Mehmed Arapiic priia da ga je on iznio na rukama tamo onim sanitetlijama. Odnijeli su ga u bolnicu, i tamo je umro. Ja mislim da mu le 1Z godina bilo. A onda su dvojica ubijena, znam'. Fikret Ploio i Asim CamdZii. Oni su bili u bjekstvu. Ovaj Ploio je govorio da on nikad njima u dake ne smije past. I stvarno tako je i bilo. On je bjeZ'o nekud u Makedoniju, da prebjegne u Grdku, Medutim, to im nije uspjelo, Jugoslavija je bila zatvorena sa svih strana. piti su'tu i ubijeni su negdje. Nikada ni do suda nisu dodli...
Salih Behmen, je roden 12. 2. 1922, u Mostaru gdje je zavriio osnovnu Skolu i gimnaziju. U Sanjevu zavrSava studij matematike i fizike na Pedago\koj akademiji. Od osnutka organizacije'Mladi muslimanf' njen je ilan ijedan od njenih ideologa. Uhapien je 1949. i osuden na 12 godina zatvora. B godina je proveo u zafvoru, a nakon izlaska zapoSljava se kao nastavnik u osnoynoj Skoli u Mostaru gdje radi do ponovnog hapienja 1983. kada je osuden na 5 godina zatvorc. Umro je u jesen 1990. Objavio je knjigu "lslamski odgovorf' i autor je mnogih ilanaka u "Takvimu", "Glasniku" i"Preporodu" ali pod pseudonimom.
Zabiljeiio: Nediad t-ati6
104
105
NEDZTB
Sncrnsrcovrc
ZANOS "IILADIH ilUStIilANA' 23.n
1990..
Zovem se NedZib Saiirbegovii. Roden sam 23. aprila 1926, i1938. imao sam 12. godina. Bio sam dak prve mu5ke gimnazije. U mom susjedstvu, stariji od mene, daci koji su uili u vi5e razrede gimnazije bili su zaokupljeni miSlju o stvaranju jedne organizacije koja bi okupljala omladinu prvenstveno na bazi islama, a i na bazi druitvene aktivnosti, Postojala je "Trezvenost,, koja je okupllala muslimansku omladinu na bazi trezvenosti, a to je bilo relativno usko kolo. Oni su organizirali organizaciju koja je bila registrirana, a kojoj su dali ime "Naprednjaci',. SAmo ime goVori o tome da su oni htjeli neSto novo, nedto naprednije, u kom smislu naprednije, to nije bilo definisano. lako mlad, vjerovatno sam tad bio tre6i razred gimnazije, neki od njih su mi pri5li. To su bili Sailh Bravo i Salahudin Kulenovii, susjedi stariji 5-6 godina od mene, i upoznali me sa orga-
nizacijom 'Naprednjaci". Predloiili su mi da se ukljudim, da nadem svoje mjesto, i, pravo govoreii, ja nisam pokazao dublji interes iako sam ih sludao sa zanimanjem. Na osnovu jednog razgovora ne moZe se dobiti neki dublji interes. Razgovori su ponovljeni i oni koji su bili dlanovi reorganizirali su se i preimenovali su organizaciju u ,,Musa CAzim Catii". Koliko se sjecam, predsjednik te organizacije bio je Hajrudin HadZagii. Mislim da je sekretar bio Salih Bravo, a Tarik Muftii imao je znadajnu ulogu: moidaje bio on predsjednik 'Naprednjaka", a moida je bio i predsjednik ,,Muse Cazima Catiia". Tu je bio Salko Bravo, Alija Nuhbegovi6, Hamdija Misirli6, Hajrudin HadZagid, Hilmo Karahasanovid i jod neki. Slijedeii dan la sam bio pozvan da idem s njima na kupanje na Miljacku, na Popovac. Tu sam prvi put sreo Tarika Muftiia. Nije puno govorio, lsticao se svojom urednodiu ali i malom distancom. Nije bio od onih koji vrbuju nove pristaie, koji traii nove poznanike, koji sa ljudima prida. 106
Nq t3j sastanak ja sam doiao sa Hajrudinom Hadiagi6em kojije i u "Naprednjacima" i u "Musi Cazimu Catiiu" igrao znacalnu ulogu. Mislim $a je u to vrijeme bio predsjednik. U to vrijeme otvoren je Sumarski fakultet u Sarajevu i ljudi koji su maturirali '40-te godine upisali su se na taj fakultet, ler je bilo zgodno. Bio je u Sarajevu, nije se iSlo u Beograd i Zagrel:, a u Zagrebu je vec"bio jedan broj na5ih studenata koje sam ja poznavao. Gledaju6i kao mladi odozdo na starije, njihova zrelost mi je imponirala. Do5ao je rat. Ja sam znao o organizaciji "Trezvenost"; a mi smo bili zainteresirani za sportsku aktivnost i osnovali smo nogometni klub "Omladinac" koji je koristio prostorije unutar moje kuce. U "Omladincu' je bilo dosta onih koli su se interesirali za odredene stvari, a ne samo za nogomet. lnteresantno je da je recimo medu nama u to vrijeme bio i Muridin Gacki6, koji je kasnije ubijen, nevin i neduZan, kad se vracao sa hranom koju je "Merhamet" nabavio za muhadZere.
Znao sam da se ljudi iz "Muse Cazima Catiia' sastaju i da odrZavaju neka predavanja po privatnim kuiama. Ja sam odlazio na predavanja nekoliko puta, mada je razlika od nekoliko godina izmedu mene i njih udinila me samo promatradem i sluSaocem. Tu su bili, osim onih koje sam spomenuo, iJakub Abi6, MidZi6, Spaho i drugi. Dakle, muslimanska omladina koja je stanovala od Ba5dar5ije preko Kovada pa do Vratnika. U 1941. rat, nova atmosiera, a i nova priia o novim problemima. Ja sam bio u petom razredu gimnazije i u mom razredu bili su Kasim Kadrihafizovi6, DZemis Sabrihafizovic (ubijen u Bekrovi6a vili od Udbe), Kurbegovii, .lsmet.Kalmakovi6 i drugi, a u vjeronauci su se isticali Sa6ir Ce.rimovii, Muftic, NedZad Aga1o_vjc, fi/idhad Aganovii.. iuo sam o lijepoj bibliotJci, Knlrznrcr koju je posjedovalo drudtvo ',El-Hidaje", pa sam odluiio da i ja tamo odem. I nisam otkrio samo knjiZnicu, nego sam otkrio prijatelje, nove ljubitelje Saha s kojima sam se mogao igrati, zabavljati, tu se slu5ao i radio, pricalo, susretalo, pripovijedalo. I "Trezvenost,, je organizirata razne priredbe. Sve je to bilo privladno za nas koji smo porastali i za koje je novi Zivot interesantan. Tu sam duo o jednom muslimanskom pokretu, o ljudima koji se 107
sastaiu, o ljudima koji su htjeli da se naudi neSto novo o sebi. Ja sam imao svoje preokupacije, a te preokupacije bile su traZenje identiteta, traZenje Zivotnog smisla, traienje jedne socijalno-politidke organizacije, jednom rijeiju, ja sam bio u godinama kada se mladom dovleku otvara svijet. Sreiom Allahovom, ja sam naiSao na one koji su me pozvali na pravi put.
dodao kasnije. Tu smo doznali da oni posjeduju jednu maiu pozajmljenu knjiZicu, i ponudili su svima nama da uzmemo ne5to da iitamo. Naslov jedne brodure pobudio je moju paZnju. To je "Zaito su muslimani zaostali dok su drugi napr.edovali". Napisao ju je Arslan, a preveo sa arapskog dr Saiir Sikirii. Brodura je imala svojih 20-30 stranica velikog formata. Mi smo leljeli da iujemo ne5to treie, jednostavnije, a ovo je bilo kompleksnije i nije zahvacalo iovieka, du5u. Medutim, meni je ostao u sjeianju jedan dio iz te knjige koli i dan danas citiram, a to je kako je -150 Libijaca kod Bengazija zaustavilo 3000 Talijana, prave6i im ogromne gubitke, braneii svoju rodnu grudu. Njihova spremnost da se Zrtvuju bita je vrlo impresivna. Drugo 5to je Arslan prikazivao je gotovost iidova za cionistidku stvar, a slabost nas muslimana u pomaganju stvari Palestinaca. To je bila prva bro5ura koju sam proditao koja je tretirala islamsku problematiku. Na drugom sastanku, 7 dana kasnije koliko se s1e6am, ja sam uzeo u ruke drugu knjigu.
To je bila knjiga Osmana Nuri HadZi6a koja. nosi naslov "Muhammed i Kur'an", pisana dirilicom sa predgovorom jednog Srbina, Stanojevida. Ali knjiga koja me uhvatila za dudu. Po prvi put kroz tu knjigu ja sam osjetio, naudio, vidio 5to ye islam. Moj interes za islam je porastao moZda i za sto puta. Ono 5to sam naiao u toj knjizi bila je zaptavo problematika koju sam nosio u svom srcu a koju nisam shvatao. Po kojoj sam nasluiivao, ali sam malo sluSao. to je poietak mog proudavanja islama. lza toga slijede brojne knjige, susreti, diskusije. Znam da le na jednom od tih sastanaka, koji je bio u ku6i Moamera Sadoviia preko puta tada5nje Zenske medrese, DZemal Celi6 govorio o zakljudcima prvog i drugog sveislamskog kongresa koji su bili u Kudusu i Jerusalimu, a koji su se odnosili na palestinsko pitanje. To je bilo moje prvo otvaranje i susret sa palestinskim problemom. Vrlo brzo, moZda u roku od dva mjeseca, ja sam mnogo toga proditao, i nisam bio vi5e novododli ili onaj koji stoji sa strane. Tada sam ubaden unutar sredine koja tra2i teme, koja obraduje, koja govori, tako da sam postao jedan od onih oko kojega se, bolje reii dio grupe oko koje se, u to vrijeme mnogo toga vrtilo i okretalo. Ti sastanci su nastavljeni do ljeta '42. godine. tada se desila jedna novost. Studenti koje smo mi nazivali vodstvo organizacije do6li su iz Zagreba. Ja ih do tada nisam poznavao. Alija ih je poznavao, Moamer ih je poznavao, poznavao ih je Zaim Tozalic, poznavao ih je Muhamed Jegledi6 i Muhamed Mufti6, ali oni su meni bili novi. To nisu bili novi likovi, ali su bili novi ljudi. Jer, s njima je otvoren razgovor, jer sam toliko puno novog duo, a i oni su mene sludall jer su znali sludati" To je karakteristika onih koji privlade. Medu njima bio je Bukvii koji je imao posebno po5tovanje, tu je bio llusref Ba5agii, Emin Granov Esad Karadozovii, neito manje Teufik Mufti6, E5ref Campara, a kasnije se tome prikljudio Muhtislav BiSevii i nedto jo5 kasnije Edhem Sahovi6. Ali, eto, ostade mi u sje6anju da zapravo nije bio ni jedan dan a da ja nisam bio sa jednim, dvojicom ili trojicom od njih. Posebno sam znao da provodim mnogo vremena sa Eminom Granovim i Husrefom Badagi6em. U to vrijeme Esad Karadozovii drlao se sAm. Mi smo se podeli sastajati u "El-Hidaji", u "El-Hi-
108
109
Jednog dana mi je redeno da 6e biti sastanak ',Mladih muslimana" u ku6i Alije lzetbegoviia. Ja nisam znao gdje je ta ulica. Redeno je da ie Alija doii u "Trezvenost,, u odredeni sat. I on je doiao, Tu smo se upoznali, odigrali jednu partiju Saha i onda sam otiSao na prvi sastanak "Mladih muslimana". Bilo je vrlo interesantno, bilo nas je jedno 30-40. Vecina iz prve i druge muSke gimnazije. Nisam siguran je li iko bio iz medrese, moZda je pokoji bio iz Serijatske gimnazije. Ne vlerujem da je iko u to vrijeme bio iz trgovaike akademije, uditeljske Skole ili srednje tehnidke 5kole. Nekoliko ljudi u razgovoru koji se odvijao odrZavali su diskusiju, te pored Alije tu je bio i Moamer Sadovii, Abdulah lupo, Muriz Zametica, Mahir Kolarii, Muhamed Jerlagi6, Muhamed Mufti6, Diemal Celi6, a dobar dio Muslimana iz mog razreda bio je prisutan ili je
I
I
dajinim prostorijama i kancelariji i na5i sastanci su bilijed_ norh pa dvaput sedmidno gdje su novodo5li pr"."niiruti razne teme. Sjeiam se dobro da je rahmefli Esad Ka_ radozovic govorio o teoriji evoiucile i irluma, Bio sam im_ persroniran lakoiom kojom je on izlagao probleme. Mi smo izlazili sa sastanaka i na jednoj oO:sotd Begove OZu*ij" klanjali akiam. Kad smo'kranjari, posto smo zakasniri s obzirom na sastanak koji je uieo mnogo vremena, imam l?m je bio Tarik Muftii. Donositi smo tekbire iz f
i "El-Hidaje" sklopili u julu
.1942.
godine dogovor po kojem mi postajemo omladinska sekcija ''El-Hidaje',. Oni nam daju prostorije gdje da se sastajemo, gdje da smjestimo knjiZnicu, gdje da vodimo nade knjige, dali su neSto novca da kupimo nove knjige, i na neki nadin dobili smo ilo pod nogama i krov nad glavom. Taj sporazum u ime,'El-Hidaje,, potpisali su HadZi Mehmed.ef. HadZii, Kasim ef. Dobrada, a u ime nas Tarik Muftii i Husref Ba5agi6. Bili su prisutni Esad Karadozovii, Emin Granov, Alija lze"tbegovii ij; Tad; je, Sto nam je mglo smetalo, broj angaZiranih iz Medrese a pogotovo iz VISTA bio mali. I u to vrijeme mi smo imali neke kontakte s njima. Medu onima koji su bili zainteresirani da se prikljuie, koji su doili, biti su Asim iamdZi6, Omer MaSovic, Salem Ovdarevii i, mislim, Halil Gazovii, Povorke izbjeglica koje su dolazile u Sarajevo i punile muhadZerski logor na Alipadinom Mostu ostavile su na nas utisak. Odmah se postavilo pitanje na5eg angaZiranja. Bili smo premladi i nismo htjeli da se stavljamo pod komandu drugih. A bili smo malobrojni da bismo ostvarili nesto svoje. Mi smo i5li u "Merhamet", nudili svoje usluge. U junu 1942. godine Alija tzetbegovii, Sefkija Mulii i ja otiSli smo u posjetu muhadZerskom logoru na Alipa5inom Mostu gdje smo se po prvi put sreli sa Sulelmanom Ma5oviiem koji 1e u to vrijeme bio upravnik logora. Obi5li smo logor, vidjeli izbjeglice, vidjeli uslove njihovog Zivota, bili potreseni duboko svim tim. Vjerovatno to je motivisalo na5e dublje angaliranje u "Merhametu,'. Jesen '1942. godine donijela le jo5 veii priliv izbjeglica, jod ve6e probEme, stradanje muslimanskog iivlja. U Sarajevo u kolonama izb_ jeglice su dolazile sa svih strana, narodito iz istodne Bosne. U to vrijeme Muamer Sadovii bio je preokupiran idejom da se udini ne6to vi5e, nedto konkretnije i pozvao je i neke svrdenike ViSe islamske Serijatsko teolo5ke akademije i mene da se sastaanemo u "El-Hidaji,,. Na ta1 sastanak dodlo je _vjerovatno tri ietvrtine ako ne detiri petine studenata VISTA s kojim smo dogovarali Sta da se radi, Sta da se napravi, kako da se reaguje. Studenti VISTA iskoristili su ovu priliku da u organizaciji dobiju odredene uloge, pa moglo bi se kazati, veei i OuUlji upliv. "El-Hidaje" je insistirala da se mi formiramo kao om-
110 1.11
ladinska sekcija "El-Hidaje" na osnovu pravila koja treba da se naprave, na osnovu glavnog odbora koji treba da se formira a koji treba da bude imenovan po glavnom odboru "El-Hidaje". Nama to nije odgovaralo, jer nismo smatrali da "El-Hidaje" na neki nadin interpretira nadu samostalnost i autonomiju. "El-Hidaje" je izaila sa jednom listom glavnog odbora u koju su bili ukljudeni predstavnici svih Skola iz Sarajeva. Dominirao je broj onih koji su dolazili iz VISTA a koji nisu bili ranije ukljudeni u rad organizacije,
nam je stalo do nabavki knjiga koje nama odgovaraju. A kroz kontakte kao knjiZnidari mogli smo uticati Sta 6e mladi ljudi iitati. Rad "Trezvenosti" bio je znadajan jer smo organizovali predavanja. Mi unutar 'Mladih muslimana" svi smo bili trezvenjaci: niko nije pio, ni pomiSljao da pije. U uZem krugu niko nije puiio. Mi smo imali specifidna gledanja i na ples, Smatrali smo da je to ne5to neislamsko i nismo bili zainteresirani, ali to nismo mogli eliminirati u "Trezvenosti". Medutim, 'Trezvenost" nije bila samo mjesto gdje se prikazuju drame, gdje se pleSe, igra ili zabavl)a nego i mjesto gdje se predaje, r-rdi, prezentira i pobuduje interes za intelektualne aktivnosti uopdte. U isto vrijeme mi smo proiirili kontakte sa "El-Hidajom" te u proljeie '43. godine "Jvlerhamet" je i5ao da organizuje rad u GoraZdu, Fodi Cajnidu. Da vidi kako stoji sa prihva6anjem izbjeglica zbrinjavanjem izbjeglica koji su bili tamo. Bio je veliki izbjeglidki logor u GoraZdu a bili su neki uvjeti da se neki
bolje re6i mladomuslimanskog pokreta. Medu njima bio je iz Gaziiine medrese Alija Bejti6, Hasan Bajraktarevi6, Kasim MaSii i Sejhudin Moranjak, Avdaga Skaka, Esad Kapetanovi6. To je nama smetalo, to smo smatrali naturanjem. Medutim, rahmetli Mehmed HandZid i rahmetli Kasim ef. Dobrada insistirali su na tome. Ja sam u ime na5e grupe rekao da je to neprihvatljivo i da 6emo se mi povu6i iz "El-Hidaje", pa neka nastave oni koji imena imaju ali koji nemalu muslimansku omladinu za sobom. Mi smo pisali na5ima u Zagrebu koje su oni priznavali kao naSe vodstvo. Jednoga petka sam do5ao u Carevu dZamiju na dZumu i vidio da su iz Zagreba doili Tarik Muftii i Esad Karadozovii. Kasnije su se njinna prikljudili Husref BaSagii i Emin Granov. lnsistirali smo da niko ne moZe biti dlan organizacije stariji od 25 godina jer smo smatrali da stariji mogu iskoristiti svoje iskustvo kada nam nature svoje stavove. Konadno, formiran je glavni odbor. Mi smo morali pristati da Kasim ef. Dobrada bude na5 predsjednik, i u pravilima smo promijdnili lednu stvar, a to ie da dlan orgnizacije moZe da postane i onaj koji ima manje od 35 godina. U kasnu jesen '41. godine bila je godiSnya skupdtina "Trezvenosti'' na koju smo mi izadli, konkurisali na mjesta u odboru i da imamo polovinu odbora. Od tih koji su u5li u "Trezvenost" bio je Mehmed Jerlagic, i ja ovoga momenta ne mogu da se prisjetim imena drugih. Na drugoj strani bili su ljudi vrlo bliski nama, ali malo stariji od nas i smatrali su nas radikalnirrr, nekad isuvi5e vjerski orijentisanim. lako su i oni bili oni koje smo mi smatrali dobrim muslimanima. Medu njima su bili Enver Srndii, Safet Softii, Edref Berberovic i Hasan Efendi6. Prvi je bio predsjednik, a drugi podpredsjednik. Nama je bilo stalc da budemo knjiZnidari jer
mevlud, da im donese darove, da im manifestira interes muslimana i muslimanskih organizacija bio je veliki broj 'Mladih muslimana". Pored mene, tu su bili Edhem Sahovii, Allja lzetbegovi6, Muhamed Vukovii rodom iz iajnida, Salih Sabanovii, Avdaga Skaka i njegov brat, Eemir Fodo, Kemal Muhaslovic kojije u meduvremenu postao blagajnik organizacije. Ja sam bio u GoraZdu, slu5ao sam muslimane Goraida, sludao sam ljude koji su ih predstavljali i nije se vidio izlaz iz nase stradalniike situacije. U neku ruku masovna klanja su prestala, ali sigurnost Zivota nije postojala, mogu6nost vraianja na rodnu grudu, vlastitu zemlju, u vlastitu kuiu bila je samo Zelja ali ne i moguinost. Kad smo bili u Fodi ja sam bio Sokiran 5to je ve6ina ku6a bila prazna, bez ljudi, bez namjedtaja koji je opljadkan. Ku6e nisu bile razruiene ali su bile puste. Otidli smo da vidimo dZamiju. iuli smo da je duveni 6ilim koji je poktonio dZamiji princ Rudolf austrijski odne5en od detnika, Zbog njegove velidine i teZine oni su ga prerezali u 4 dijela jer jedan konj nije mogao da nosi iilim. Sve su dZamile bile bez prostirke, a jednu dZamiju talijanski garnizon je pretvorio u katolidku crkvu, tako da su oko mihraba, mimbera i drugih dijelova ajeti iz Kur'ana i levhe bili premazani a slike lsusa, Marije
112
113
i i
muslimani vrate u svoja sela, bar tako se odekivalo. U grupi koja je oti5la da vidi izbjeglice, da ih pozdravi, da im pioudi
i sv. Franje AsiSkog bile su naslikane na zidovima. lz Fode smo oti5li u Cajnide, i u Cajnidu smo vidjeli da su detnici pokuSali zapaliti dZamile. Po povratku u Sarajevo je odluieno da se podalju u ime "Merhameta" tri radne ekipe da pomognu.." Zabillei:iot Nectiad l-ati6
je
samo dio kazivanja Nediiba Sacirbegovica o djelatnosti 'lylladih muslimana". ZabiljeSke su yodene za vrijeme boravka N, Sacrrbegovica g Samjevu. Na ialost, zbog prezauzetosti gospodina Sacirbegovica u tako kratkom boravku nije bilo moguce nastaviti kazivanje. Ni, zbog znaiaja uloge goipodina Sacirbegovica u organizaciji 'Mladih muslimana" urednik ove knjige je odludio da ovo kazivanje objavi i u tako skracenom obliku. S nad6m da nije pogrije\b.
PS.: Ovo
i,,-,t$i,d :.,9,rt.€rteXa,l
114
f
t' :
!'
i.
.-r ''1r::l-\.
-E
t:!,*^"
.
ilit-.'.'.1!-" i;:,S
Nediib Sadirbegovi6 raden je 23. 4. 1926. u Travniku. Njegovi roditelji doselili su u Sarajevo 1935. 1945. maturirao je na Prvoj muikoj gimnaziji u Sarajevu. Aktivirao se u orn-
ladinskont druitvenont iivotu grada ioi od rane mlaciosti, Postao je sekretar Glavnog odbora "Mladih muslimana,, 5.5.1943. a bio je biran iu sdm Odbor" 1946. je uhapien i osuden na 4 godirle zatvora od strane Vojnog suda u Sarajevu. Nakon izdnane kazne studira medicinu u Zagrettu gdie je prcmovrran u l|ecnka 30" juna 7955. sa Aziza hanutrrcn] Sacirbegovic i Tarikom Mufticem koji su takode pripadali pokretu. Za kratko je radio kao lijeink u Travniku. Specijalizirao je rnedicinske nauke u Sarajevu 1961. sa odlitnin uspjehom. Bio je potpredsjednik Cr,tenog krsta i sekretar Udruienja antialkoholi1ara. Poito je perntanentno imao problema sa vlastirna zbog njegovog vjerskog staya, nakon Slo /e dobio nogucnost da ode u Tripoli kaa lijeink sa svoiom suptugom Azizom otiiao je u Va\ington gdje i danas radi i iivi. Predsjednik je lslamske zajednice u Vaiingtonu, osnivad lslamskog centra u Columbusu u driavi Ohaio Veona je cijenien iangalovan kod anteriikih muslinana.
115
ESREF CAMPARA
MLADOMUSLIMANSKA SJEN Pri6a Eirefa Campare je jednaka pri6i mnogih drugih koji su odmah iza rata i pobiede socy?l.sti6ke revolucije odvodeni kao sNarni ili moguci ideoloSki protivnici (1946, 1"949, 1951. itd.) iz svojih kuca, ureda, sa ulice. Cuvari novoga poretka tako su najlakie i najjeftinije obezbjedvali roblie za gradenje svoga komunisti\kog sna. Kakvo ie bilo VaSe hap5eny'e i s kakvim "opravdaniem"? Moje je hapienje doilo iznenada, Nekako, u trenutku. lzaSao sam iz kancelarije da neSto kupim za dorudak samo 5to sam razmotao sendvid na radnom stolu, neko mi je spustio ruku na rame, Ve6 sam raniie osjetio da me neko prati, ali tog momenta nisam obraiao veliku paZnju. Bilo je to vrijeme kad je dovlek, Sto se ka|e, traiio lozinku i od vlastite sjenke. Svako 1e Zivio u strahu. U nekom svome vlastitom strahu i u onom opiem strahu. Uvilek le neko mogao pokucati na vrata, bahnuti u kucu, neko u mantilu ili koinoj jakni, i podeti da deprka po kuii, po kniigama, po sjeianlima. Taj je strah stalno doziran na politidkim skupovima, u novinama, preko radija. Nile bilo vaZno Sta si pogrijeiio i koliko si pogrijeSio, kada, protiv koga, za koga; valna je bila samo konstrukcija, optuZiteljska 5ema, obrazac po kolemu su stvarani i izmi5ljani neprijatelii. Bilo ie to 1. rnarta 1946. godine. Bila su dvojica, troiica, ne znam. Jedan me je upitao za ime. "Edref Campara", rekoh. "Vi ste uhap5eni", doda onaj drugi. lz kuce su odnijeli papire, izreske iz novina, koji ie kasnije, posebno ono 6to sam ditajuii podvladio, biti teSke neprijateljske inkriminacije. Sre6a pa tada nisu naSli dnevnik koji sam drZao za roZnikom. Ni danas ga ne bih preialio.
o
i
.
Kakva je bila optulnica? Niste, naravno, mogli nt poilcati da niste bili ukljudeni u mladomuslimanskt pokret. Kako ste, inade, doili u "Mlade muslimane?" 1.16
OptuZnica? Danas le to, tako da kaZem, sve smijeino. Tada je bilo vrlo ozbiljno. I monstruozno. Hapdenje, k6 hap5enje, viSe je bilo u funkciji pla5enla naroda, u funkciji kupljenja roblja kako bi se gradila socijalistidka domovina. OptuZnicu je tek valjalo smisliti. Pred rat su i u Evropi i u Jugoslaviji desila se mnoga pomleranja, git,anja, brige, Mi smo imali razloga trrinutiza svoju vjeru, zd svol narod i njegovu buducnost. Sastajali smo se u drudtvu "Trezvenost", koje ve6 po svome imenu kazuje dime se moglo baviti. Razgovaralo se na tim sastancima, druZenjima, diskusijama o problemima lslamske zajednice, o muslimanima, svim naSim neukostima, zaostalostima, neZivljenjem u duhu islanra, o svakidainjim problemima sa kojima se na5 vjernik sre6e, o mnogo iemu 5to je bilo i 5to je prijetilo. Mladi su muslimani i organizirani prije rata. Omladina je bila svjesniji dio na5eg naroda. Ona je vrlo bolno osjetila mnoge probleme koje nas priti56u, Tu je biio nekoliko starijih, izrasliiih studenata, Na primjer Esad Karadozovii. Pa Tarik Muftii, koji je bio veoma agilan i koji je znao uspostaviti dijagnozu mnogih nadih bolesti. Kada sam otiSao ujesen 1941. u Zagreb - maturirao sam u gimnaziji realki u Sarajevu prolje6a te godine - donekle sam nastavio sa mladomuslimanskim radom. U Zagrebu sam dvije godine, do 1943. kada nas je usta5ka policija uhapsila u internatu "Narodna uzdanica", zadrlala petnaestak dana, pod optuZbom da nas ima koji suradujemo sa komunistima, ali smo brzo pu6teni na nediju intervenciju, vallda na intervenciju tadadnjih vlasti lslamske zajednice iz Saraleva, ili nekog drugoga. Poslije sam do5ao u Sarajevo, zaposlio se u Gradskoj Stedionici i nastavio rad u "Mladim muslimanima". Taj rad se najvi5e sastojao u pomoii muhadiirima, bolesnima i osirotjelima. Ali, naravno, razgovaralo se, diskutiralo i o op6im problemima lslamske zajednice i muslimana u svijetu u cjelini. Po oslobodenju, 1945. godine, mi smo se odmah ukljudili u rad. Tad je u Vijeinici odrian sastanak muslimanske omladine. Mnogi su tu govorili. I "Mladi muslimani", i skojevci. Govorio je Alija lzetbegovii, Zehra Dedovi6, govorio sam ja, govorili smo ne kao "Mladi muslimani", nego kao muslimani, i to otvoreno, o svemu Sto ie bilo aktualno za nai i
117
narod. Osietilo se da nas ie nova vlast htjela i angaZirati u rjeiavanju odredenih drudtvenih problema. Bolje da smo unutra, nego da djeluyemo odnekle izvana. Tada niti smo znali da iemo uskoro postati nepriiatelji, niti smo se mi i osjeiali kao nedili neprilatelli. Vrlo 1e brzo osnovano Kulturno druStvo muslimana "Preporod". To je druStvo, znamo, trebalo objediniti sva predratna muslimanska kulturna, prosvietrra i humanitarna druStva. U njega su bili ukljudeni mnogi muslimanski omladinci. lskojevci i mi koji smo bili "Mladi muslimani". Mnogi su od tih "Mladih muslimana" kasniie i otpali iz naSih redova. Ne bih Zelio nikoga posebno spominjati. U tom omladinskom ogranku, koliko se sjeiam, otprilike je bilo pola skojevaca a pola Mladih muslimana". Zanimliivo: kasnije ie ledna polovica, nakon ukinu6a "Preporoda", pa i kolu godinu priie, otiSla u zatvor, a ova druga, skoievska, na razlidite funkciie: npr. Arif Tanovii, Haso Hadliomerovii, Nada Biser. Mi smo, dakle, uhapSeni 1. marta 1946. godine. lto je bilo prvo hapdenje. I moje prvo hap5enie. UhapSeno nas je bilo trinaestoro. Nakon istrage, na naSu veliku sreiu, predati smo Vrhovnom vojnom sudu, gdje su bili viSe pravnici a manje politidari. Da smo, recimo, sudeni na nekoj manjoi instanci, zaradili bismo, po ondadnjim kriterijima, bar po dvadeset godina. U tom 1e Vrhovnom vojnom sudu sudeno raznim nepriiateljskim generalima, koljacima, pa ie na5e djelovanle za njih bila viSe dietinjariia NalviSe je dobio NedZib Sacirbegovic: detiri godine. Alija lzetbegovi6 je dobio tri, ja dvi1e, bilo je nekoliko po godinu i po, a par ie oslobodeno, A povod samom hapienju bilo je 5to se odmah iza rala u girnnazilama osjetilo d;elovanie Mladih muslimana". Komunistidki ateizirajuci planovi, snovi o komunistiikom raiu, o ljepotama sovietizma i kolhoznih peisaZa nekako nisu se previse lijepili za mladi svijet, bar ne onoliko koliko su to oni bili planirali, pa je doSlo naredenje da se podne voditi dielovaniu "Mladih muslimana" i da briga -svi o neprijateljskom pripadaju tom pokretu podnu izbacivati iz Skola. koji se Na meti su odmah bili nalbolji, najuredniii, najodgojeniji daci Mladi su muslimani upravo nalvi5e tome posvecivali pa2nju. Stajali smo na stanoviStu da se okolina, drudtvo, 118
povijest najbolje mijenja i popravlja vlastitim primjerom. Tada su uiestali mnogi sastanci. "Mladi muslimani,, osudivani su kao najveii neprijatelji druitva. Desilo se da je, na primjer, ustao jedan Sabrihafizovii i rekao, otprilike ovo: ',ja lesam do sada bio "Mladi musliman',, ali od sada lo nisam,' i prstom je pokazao na sve svoje kolege koji su bili u "Mladim muslimanima". Sudenje je bilo. negdje u avgustu. Sve je moglo posluZiti kao inkrimirajuii materijal. I pisma. I biljedke. I podvudeni novinski stupci. I to na koju si stranu u tom momentu, kraj tog druga i kraj te zgrade, spomenika, pogledao. Sjeiam se svoga prvog susreta sa zatvorom. prvo su me dovezli u Centralni zatvor. Tu su zgradu svojedobno Austri. janci izgradili 'za trista osoba,,, Zidovi goli. U iodku limena kanla Kasnije sam saznao da su je svi zvali, po nlemadkoj rijeti Kiebei, kibla. To je stuZito za nuZdu. t, Sta da tipridam? SiSanje na nulu. Fotografiranje. Otisak dlana i prstiju. Vadenje Snjira iz cipela. Zatvorsko odijelo. lmao sam osjedaj da se to ne dedava meni, nego nekom drugom, da sam ja tu gredkom, sludajno, da sam samo udio u tudu kolu i sada trpim ono Sto bi trebalo neko drugi trpjeti. Ne mogu poreii da me nije bio uhvatio strah. Viie zbog roditelja, sestre, supruge. Nekoliko dana nisam ni osjeca6 glad. Valjda se iovjekov organizam, Allahovom voljom, pri_ premi za sve ove opadine. Donosili su supu; vise spladine. Sjeiam se, ietvrti ili peti dan, pucer - tako su zvali one kolj su dostavljali hranu - ubacio mi je limenu konzervu i ka5iku govoreci: "Evo, jedan je otid'oi. Do6le su mi bile neke stvari od kuie. Nisu znali gdje sam, ali su, valjda, pretpostavljali. Mirisao sam ih. Jod uvijek osje6am taj miris. Kako dovjeku u te5kim trenucima treba malo razloga za radostl lsljednik je, sjeiam se, kada me je prvi put pozvao, pred sobom imao hrpu mojih pisama, biljeiaka, izrezaka i'z tadaSnjih novina, gtumio je ozbiljnost, zadudenost, kao da 19 meq! tim papirima krila skica za rudenje Kremlja ili De_ dinja. Sjeiam se, pogledao bi u mene, pa u papire, pa u mene, pa bi i sam nedto podvukao, nedto napisao, zavrtio glavom, kiselo se osmjehnuo" A ja sam, zaista, sve vrijeme, osjecao da se to dedava nekom drugom a ne meni, da i
1'19
sam ia tu samo zalulao i da ie moja kafkijanska mora prestati. Bilo je Iu izrezaka iz "Borbe", "Oslobodenja", ne znam odakle sve ne Zanimale su me informacije i miSlienja o istim problemima, pojavama, pojmovima prije i poslije rata. A na jednom od tih sasludanla isllednik me nenadno podeo tuii. Cim je stigao i kako je mogao. Uz psovku. Opet sam osjeiao da se to ne dedava meni. Bio sam pretvoren u tadku. Kao tadka sam se vukao poslije za straZarom do celije. Ali u toj tadki, u toj samo iednoj iedinoi tacki bila 1e skupljena sva ona odludnost da se dostoianstveno otrpi sve to be5dad6e. U 6eliji se ustajalo u 6lr. Oko deset bi neko rekao "lupnulo je" i to je znacilo da je do5ao hl1eb. Rudak bi bio sa dva nedokuhana krompira i ne5to supe. No6i su bile najteie. Sve iovjeku padne na um i svega se sjeti. lsljednik mi je posebno naturao poslovice koje sam biljeZio od oca. "Tvo1 babo mnogo voli posiovice", ironidno bi uskakao u moiu Sutnju Recimo. "Gdje je puno baba kilava su dieca." "Dai covjeku vlast u ruke pa 6ed vidieti kako gubi vlast nad samim sobom." "Oni su uvijek u pravu, posebno kad nisu uop6e u pravu." ViSe nisam znao 5ta su zbilia poslovice a Sta povremene izreke. Svaku je tu izreku - poslovicu isljednik prevodio na aktualne dogadaje, na driavu, na narod. Poslije mi se stalno nametala misao da su liudi uvijek okrut-
niji ir nametanju svojih stavova onda kada ni sami nisu sigurni koliko je "dobro" to za dta se zalaZu. Dodatna je oteZavajuca okolnost bila u tome 5to'sam se u ieliji desto i prao, koliko sam mogao, pa su to i drugi podeli viSe prakticirati. Neko je to nazvao "pokret za higijenu", a mene su optuZivali da sam to pokrenuo u ime islama.
Kasnije je doSao drugi isllednik. Slutio sam da je i njemu te5ko. Svakog su dasa i njega mogli optuZiti da je ovo ili ono. U tadasnjim se novinama moglo ditati o koljaiima, o pljaikasirna, o dledu koji je zadavio desetogodi5n;u unuku, o silovanju, paljenju, o kradi drudtvenih para, ali nas su, bas nas, koji smo bili tzv. politidki zatvorenici, nazivali najgorirn nrogucim kriminalcima. U zatvoru sam bio u Sarajevu, u Fodi, pa u Kreki, pa na pruzi Brdko-Banovici. Bilo je to, kako je govorio iedan dasni 120
fratar u zatvoru - valjda mu je bilo ime Tomislav - robovlasnliko vrijeme. Politidki reZimi hvatali su svoje robove (politiike neistomiSljenike) i izrabtjivati ih kao Sio su Rimfani npr. izrabljivali barbare i slali ih na gaiije, Ali tada5nji su robovi znali da su robovi i imali su neku nadu da ie mo6i pobjeii. Ovi su robovi bivali stalno Sikanirani, napadani sve pod oblandom suda, lavnosti i paragrafa. Sve vrijerne me je driala vjera u,Boga, dr2ala su ms pisma supruzi, ocu i one rijetke posjete,
.
bib neiega i, da kaiemo, lijepog, ili bar zanimljivo kao drukiije u odnosu na tu ukupnu atmosferu? Pa, bilo je. Najlak5e nri je bilo kada bi me angaZiraii da instruiram one koli dovrSavaju osmoljetku, sred'nje ikole, ili se pripremaju za prijemni ispit radi upisa na {akultet. Skoro su sviuspjeli poloZiti. Bog mije u tome dao posebnu snagu, posebno strpljenje, znanje i volju. Medu kandidati_ Ta je bilo najviSe supovaca, milicijskoga kadra. Htjeli su da se brzo i lahko iSkoluju. pripremao ifr je, eto, njihov Je ti u zatvotu ipak
neprijatelj. Jednom me je pozvao upravnik, a kasnije i nekog Milivoja, i povjerio nam se da hoie da piie roman o svome uiestvovanju u ratu, ali, eto, nema vremena i, podto smo mi lahke ruke u pisanju, da mu, ako hoiemo, pomognemo. Zelio je svoju knligu vidjeti u knjiiarskom iztogu, di svoje ime procita na koricama. pao je dogovor. bn bi, kao, qlldug nama svole doZivljaje, a ja sam to sa Milivojem p6slije trebao da uoblidavam i pietvaram u pridu. Napravili smo plan. Odredili poglavlja. Fiksirali zaplet. ilnl mi se da je glavni junak trebalo da bude Vlatko koji odlazi u partizane, da li iz Jajca ili Donjeg Vakufa, i da se biljeie njegovi podvizi, razmiSljanja, dogodovdtine. Ja sam, medutim, tida iz Sarajeva prebaien u Foiu i ne znam je li iaj nad upiavni-t< kasnije postao pisac. Volio bih da jeste. Ooti govorio o 1e tom svome romanu prosto se topio. Danas su mi jasnija autorstva raznih mernoara i tzv. sabrana djela socijali_stiikih zasluZnika. Koji lisu sve nevoljnici u konfoinim vilama pisali njihove ratne biografije
121
o
A, kad sre zasll iz zatvora?
Nastavili smo rad. Organizacija je mogla nastaviti rad. Nije ni5ta bitnije poremeieno. lz zalvora sam izaSao kralem 1947. godine, u novembru, iubrzo sam se ukljudio opet u rad. Naravno da su nas ve6 osudivane po5tedivali nekih viSe javnih obaveza. Bilo je nekoliko onih koji su se uiutjeli ili su, pod zatvorskom palicom, postali"politidki osvije5teni", Zaposlio sam se u Vojno-iehniikom zavodu. U Radunovodstvu. Kazao sam gdje sam i zadto bio, ali nisu na to obra6ali veliku paZnju. Oktobra 1948. oti5ao sam u vojsku i sluZio sam u tzv. disciplinskom bataljonu. Radili smo najteie fizidke poslove. lzvladilo me je ponekad to Sto sam instruirao oficire da polaZu pojedine razrede u osnovnoj ili srednjoj skoli. lz vojske sam izaSao koncem 1949. Vojni nam le rok malo bio produZen zbog lnformbiroa. Po6to sam vei imao poloZenu maturu, sluZio sam samo godinu; inade bih jo5 ostao u disciplinskom bataljonu. Kasnije sam mislio da bi moZda bilo bolje da sam ostao. Allah najbolje zna. U Sarajevu sam se zaposlio u Direkciji za nemetale pri Ministarstvu za privredu. Tu mi ie radila supruga. I poSto 1e ona bila dosta pouzdan i vrijedan radnik, mislili su valjda da to i ja sAm jesam. U to je vrijeme vei bila malo proSla ona huka oko hapienja Mladih muslimana" 1949. godine, kada je Kurbegovid, suradnik SDB, otkrio cijelu organizaciju i kad ie otpoiela straSna hajka na sve one koji su imali bilo
kakve veze s naSom organizacijom. Tada su ubijeni: KaiIaz,
Stupac, Fazlibegovic. Biber, jod mnogi mladi. Drugi put sam uhapSen ljeta 1951. godine. Zapravo, krajem lieta, 7 septembra.
o
Dakie, po drugi pu// Jesu ti opet biti u pitanju'Mladi muslimanl'?
Svakako! Razlog je bio u tome. A, kao, povod bio je 5to sam se na jednoj sjednici Socijalistidkog saveza pobunio 6to jednoga hodiu bez ikakva razloga optuZuju i izbacuju. Mo2da sam povjerovao onoj paroli da se na sjednicama Socilalistidkog saveza, bar tu, moZe slobodnije govoriti ili ne znam Sto, ali sam tu branio tog hodZu. Kasniie su i 122
njega hapsili. OptuZivalisu ga da u dZamiji propagira islam
i da je rekao tamo nekom da djecu ne odgaja u islamu. Hodia je tome samo rekao da taj treba da odgoji svoju djecu, da ne psuju hodZu i da se na nj ne bacaju kamenjem, samo to, a da je u BoZijim rukama kako 6e ih taj
i
koliko upraviti na pravi put. Eto, podigao sam ruku kad su upitali: "Ko ima protiv?" Sve je bilo isto. Opet pretres. Kupljenje pisama, biljeZaka, dokumenata, izrezaka. A posebni je bio zadin 5to su me na kraju optuZivali i za stihove S.S.Kranjdevi6a. U jednoj sam teci, naime, prepisao prve stihove pjesme ''Mojsije", Prvi je stih: "lzvedi moj narod, Gospode.,.,' Ta je Kranjceviieva pjesma, divna pjesma, bila parabola za hrvatski narod, To ie kasnije biti proditano kao neprijateljski akt. Zaludu su bila ubledivanja da je to Kranjdevi6eva pjesma i da nije moia, da je knjiga Stampana 1948. godine, dakle u novoj Jugoslaviji. Sve je i5lo u optuZnicu. Pa i to da nisam jeo svinjsko meso. Tog dana su me opet iznenada poveli. Dogovorio sam se tog dana sa Zenom da se nademo u Podhrastovima. Voljeli smo setati. Kasnije mi je pridala da me je dugo dekala. Vidio sam je tek nakon osam mleseci. Zapravo, cijelih osam mjeseci nisu ni znali gdje sam. U tom vremenu, kaC su mi poieli pisati i kad su dolazili, pisao sam im da majka ne dolazi, da bi nju moje stanje te5ko pogodilo, a nisam ni znao da je ona vei bila preselila na bolji svijet. pridali su mi da je tog dana kad su me odveli pala i da je samo vrisnula: "lzgubila sam 5ier". lzgubila je 56er u ratu i skoro instinktivno je pobojala se da 6e izgubiti joi jedno dijete. Poslije su sestru, ovu drugu. izbacili iz Skole jer nije htjela javno se odreii brata. Ubrzo se udala i ocu nanijela jod jedan teiak udarac. lshrana je bila od 10 dkg hljeba. Prvo sljedovanje kafe (kuhani iedam) upotrijebio sam za pranje prljave i u6iule kadike.
Tad sam ja, da kaiem, bio jedini koji je uhapien tog 7. septembra. Galamili su Sto sam na onom prvom sudenju prikrio vode Organizacije. Sve je vei bilo poznato. Na ovom sastanku Soc.saveza bilo je i udba5a. Naravno. U to je vrijeme trajala i op6a dru5tvena akcija ,,otkrivanja 123
lena". Ve6 su bili hapSeni, privodeni, Sikanirani oni koji su se na bilo koji nadin bunili ili se pretpostavljalo da se ne slaZu. To je bilo to vrijeme. lnade su komunisti na sastancima uplanirani za svaku mahalu npr. pet mogu6ih neposludnika.
Posebno je opasnim po drudtvo na isljedivanju bio predstvljan moj tekst o Musau i faraonu. Kao,'mislio sarn ja to na suvremene prilike! Nisam, znadi, ni bio svjestan koliko sam bio u pravu. Opet su prevrtani moji zapisi, isjedci iz Stampe, ubilleZene misli. Posebno me ie zanimalo pisanje o Staljinu prije i poslije lnformbiroa. To je i danas zanimljivo proudavati. Dokle sve ne mogu i6i ljudske glorifikacije, bedastoce, opendredene misli i primisli?l U zatvoru je uvijek bilo cinkaro5a. Kao i na tzv. slobodi. Oni su imali svoje male tuZne privilegile. lstraga je ova trajala viSe od pola godine. Osuden sam na detiri godine. Cudno je da poslije, kad tuku, i kad prijete, sude, dovlek osjeti neku ravnoduinost, pa mu svejedno, kao da se to, zbilja, ne deiava njemu. Cijeli je zatvor bio stra5ni inkubator za prevaspitavanje, za plastidnu operaciju, za mijenjanje kole, ispiranje "reakcionarnog" mozga. NajlakSe je bilo kad bi me angaliali za instrukcije. Mnogo ih je tada polagalo Skole. lz zatvora sam izadao nakon trideset dva mjeseca. Bacali su me iz zatvora u zatvor, a na kraju sam opet do5ao u Sarajevo i opet su me neito isljedivali. Poslije sam ponovo upisao i zavr5io studij. Sve vrijeme u Zivotu me je pratila mladomuslimanska sjen. Do danas. Tako su me i poslije zvali. Jednom me je na Tehnidkom fakultetu, gdje sam bio bibliotekar, pozvao predsjednik Komiteta i primijetio kako sam poboZan, Sto nije prilidno biblioteckom poslu. Tada sam mu rekao: "Ako nepismeni lludi mogu biti direktori, predsjednici op5ina, komiteta, ja bih bar'mogao biti ambasador". Nije me viSe pozivao.
E-5ref 6^ampara roden je u Sarajevu 1. aprila 1gD.. godjne U Sarajevu je zavr5io osnovnu dkolu i gimnaziju re_ alku. lr/aturirao je prolje6a 1g41. godine a vei najesen oti5ao je na Zagrebadko sveudiliite, gdje je dvije godine
studirao francuski i talijanski jezik na Filozofskom-faliultetu. Studij je prekinut jer su 1943. svi studenti koji su stanovali u domu "Narodne uzdanice,,uhap5eni pod optuZbom da suraduju sa partizanima. lstraga je trajala petnaest dana od strane us-tadke policijske stuZOe. Do kraja rata radio je u Gradskoj Stedionici i odmah, po oslobodenju, ukljudio se u muslimanski omladinski pokret. Kao "Mladi musliman" hapden je i suden dva puta, prvi put marla 1946. i drugi put septembra 1953. gociine. prekinuti studij je iznova nastavio na Filozofskom fakultetu u Sara_ jevu 1953. (francuski i latinski jezik) i kroza nj ',prodetao,, za nepune ietiri godine. Radio je u radunovodstvima nekih preduzeca, bibliotekama i sve vri.jeme prevodio je sa nje_ maij
Razgovaraot Hadiem Hajdarevi6
124
12s
ODJECI SUDENJA
,,MLADIM MUSLIMAMMA,, U
STANNPT
JUEE U SARAJEW POEELO
Sudenje organizatorima
i
rukovodiocima teroristiike organizilcije "Mladi muslimani,, Pred krividnim vi-jeiem OkmZnog suda jude je podeo pretres grupi organizatora i ru-
5e pljadkaju muslinnne. I pored panislamizma i ideje o stvaranju sveobuhvatne islamske drZav e, organizacija "Mladi muslimani u ni u njenom sjedi5tu Egiptu nije mogla da postane rnasovna omladinska organizacija prosto radi toga, jer narodi zemalja kojima su namijenjene ove imperijalistiike pilule, viSe vole svo-ju nezavisnost, pa stoga nisu prestali da se bore protiv kolonijalnog
kovoclil aca ilegalne teroristidke organizacije "Mladi muslimani o koji su kao orude imperijalistieke politike radili na sijanju vjerske nuZnje i protiv bratstva i jediustva naSih naroda sa ciliem da uasilninr putem obore narod-
nu vlast u na5oj zenilji i dovedu stanl eksploatatorsku vlast ko-ja bi se oslanjala na imperijaliste. Organizacija "Mladi musli-
ropstva, protiv eksploatacije i nasilj a svojih imperij alistickih
matli" tte vodi porijeklo iz naSe zemlje. Ona je brzo iza prvog svjetskog rata stvorena u iilo-
gospodara.
Nekoliko hodla iz Bosne i Hercegovine na celu sa Mehme-
stl,urstvu od inrperilalista da kao
dom HandZiiem i Dobracom koji su bili na studijama u Kairu, vraiajuci se kao inostrani
legahra organizacija djeluje u
kolonijalnint i zavisnin zemljan)a, nastanjenim stanovrfStvom islanrske vjeroispovijesti. To je zapnv o organizacil a "ESubanu muslimin" (na nasem jeziku
_
'Mladi muslinuniu) sa sjedi5tem u Egiptu. Organizaciju je srvori1a imperijalistidka obavjeStajla sltDba, dala joj je program - patuislanilzanr i li uled injenje t)aro-
da islanrske vjeroispovijesti u
islamsku drZavu. Imperijalisticki porobljivaii islamskih zemal-ja hoie toboZe da ujedine muslinune u njihovu drZavu, a stvamo hoic da na taj nadil lak-
agenti u naSu zemlju, donijeli su
sa sobom zamisao o stvaranju
organizacije'Mladi muslimani", 1939. i 1940. godine preko
Udmzenja nuslimanskih sveSte-
nika "El Hidajen, podeli su da
djehdu kod muslimanske onla-
dine, nastojeii daje oduSeve i zagriju za panislamizam
i svjetsku islamsku drZavu. Ovaj petokolonaski plan bio je usmjeren na to da Sto veii dio muslimanske omladine odvoji od borbe za nacionalnu uezavisnost i protiv fasiziranja na5e zenl.je, da na
129
bazi vjerskih osjeianja sprijeci daljnje jadanje naprednog onila-
dinskog pokreta medu muslimanskom omladinom. To je istovremeno znaiilo, kroz raspirivanje vjerske i nacionalne mrZnje prema srpskoj i hrvatskoj omladini u Bosni i Hercegoviui, otvarati vrata Hitlerovim hordama, zajedno sa izrodima srpskog i hrvatskog naroda stvarati uslove za ustaske i detnidke pokolje. Tako su vrSene u naSoj zemlji pripreme za stvaranje ognnka uESnbanu mtnlimi[in, ove anacionalne i anti-
narodne organizacije'Mladi ntuslinuni". Organizacija "Mladi musli-
mani" konadno
je stvorena
1943. godine pod pokroviteljstvon ustasa i gestapoa. Njeno osnivanje pada poslije poraza hitlerovske armije kod Staljingrada, u fazi velikog razmaha narodnooslobodilacke borbe naroda Jugoslavije. To je ujedno period odludnog zaokreta musli-
manskih nrasa prenu NOP-u te sve veie njihovo aktivno uceSie u narodno-oslobodiladkoj borbi. Takvo stanje prisililo je hitlerovsku agenturu da mijenja dotada3nie forme i ntetode rada. Stoga su oni preko nekih muslimanskih sveSterrika oko "El Hi_
dajeo, na celu sa Dobracom,
raeunajuii sa politiekom zaostaloSiu jednog dijela muslinuna, pristupali stvaranju posebnih
muslinmskih oruZanih fornraci-
ja, Sto je utvrdeno pred narodnim sudom u procesu protiv
i dr. Dobracina grupa i drugi faSisti javno su agitovali za mobilizaciju muslimana u oHandZar divizijuo. U tom cilju nisu birali sredstva. Pozivali su se na vjerske propise, koristili dZamije, zloupotrebljavali teZak Dobrade
poloZaj muhadZira, izbacili ne zna se po koji put krilaticu udin je u opasnosti(, samo da bi sto veci broj muslinnna gurnuli u
sigurnu propast - u Hitlerove
SS
divizije. U svemu ovome zajedno sa svojim oslivaeem osudenim Dobracom udestvovali su clanovi organizacije,Mladi muslimaniur Kada se i "HandZar divizija. raspala pod udarcima narodnooslobodilacke vojske, doSle su na red razne muslimanske mili-
cije ,zeleni kadar" pa cak i neslavni pohod hafizz PandZe sa desetak "mladih muslinranao sa nekoliko trgovaca i Svercera u Sunm. Zajedno sa ostalim musli-
manskim reakcionerima Dobra-
cina grupa preko "El Hidaje" i ,Mladi musli mani " naj aktivnij e su ucestvovali u ovoj novoj mo
bilizaciji i protiv narodnooslobodiladkog
huSkanju muslimana
pokreta. Svemu tome kumovao je jerusalemski muftija El Huseini, n kome su objedinjavali svoje planove gestapo i neke druge obavje5tajne sluZbe, na istoj liniji nastojanja da muslimanske nuse sa oruZjem u ruci mobiliSu protiv narodnooslobodiladkog pokreta. O tome kakva je stvamo bila organizacija "Mladi muslimaniu
130
u toku okupacije, kako su 4leni oslivadi i orgauizatori zloupotrcbljavali v-jenr u cil ju odvraian.ja nruslintanske omladine od narodno-oslobodilaekog pokre-
ta, izneseni su dokazi u nizu protiv izroda kojinu su
procesa
sudili rurodni sudovi. JoS tokonr narodno-oslobodilaike borbe, a pogotovo poslije oslobodenja raskrinkal je rad izdajniCke reakcije kojaje pod vjerskim pla5tom sluzila imperi.j ali stiikinr poroblji vadkim plaruovinra. Kao sto su organizatori
-je kontrarevolucionama rezOlucija Informbiroa srvorila za njih
"povoljan momenat( da oZive svoju djelatnost. Odekivali su da ie izdajnieko djelovanje sljedbenika Informbiroa olak5ati sprovodenj e nj ihovih podmuklih zlodinadkih namjera - da pocnu terorom, ubistvima i pljadkom. Naravno, svi ti pokuSaji bi-
jednih ostataka izdajniike reakcije propali su u zametku, kao Sto
je propala i izda.inidka hajka
informbirovaca protiv izgradnje socijaliznra u nasoj zemlji. Ta bijedna Saka narodnih izroda,
nKdZara" i cetrrika iskusili kaznu za zloCine, tako su i organizatori,Mladih muslimanau
ostataka faSistidkih pomagada sa
ne.
zloeinacke planove.
kojinu su se informbirovski reprivedeni zasluZenoj kazni, ali negati na5li na istoj liniji, odgootrovuo s.jeme ujihove zloiinac- varaie za svoje zlodine pred nake djelatnosti ostavilojejoS, tu i rodnim sudom, jer su ih budni tanlo, tragova i tinjalo u svilesti cuvari naSe bezbijednosti na vripreostalih clanova te organizaci- jeme otkrili i onemogucili da ie. Njimaje dala hr:ure kontrare- pocine vi5e zla - osim Sto su obvol uci onanra rezoluci.ia Infbrm- nanuli izvjestan broj mladiia, biroa, da opet oZive svoja tasto- iskoristivSi njihovu zaostalost i jania i sprenle se na nove zloii- vjerska osjeianja za svoje Kontrarcvolucionarna hajka nrkovorlilaca Sovjetskog Saveza i iufbr:trbirovskih partija protiv na5e zem[je potstreknula je samo druStveni oloS - sve one prita.iene izdajniike elemente i ostatke rurodnih neprijatelja ko.ji su eckali pliliku da izrrova pokuS:r.iu sprjecavati izgradnju socijaliznu u naSoj zenrUi. po5to su im bili propali svi pokuSaji cla snt5c narodnu vlast sluZeii kao Spijuni i diverzanti zapadnim imperi-lalistima, ostaci naroclrih izroda ponadali srr se da 131
OPTUZMCA Na juderaSnjem pretresu
javni tuZilac Bosne i Hercegovine optuZioje za krivicna djela pro-
tiv naroda i drZave: . Hasana Bibera, bravara iz Sarajeva, Halida Kajtaza, nastavuika Gazi Husrefbegove me-
drese; Omera Stupca, pomoinog kuiigovodu iz Mostara; Nusreta Fazlibegoviia, studenta iz Sarajeva; Ismeta Serdareviia,
stud. arhitekture iz Ljubinja, Tarika Muftiia, apsolventa me-
dicinc iz Zagreba, Teufika Vela-
giia,
studenta agronomije iz Blagaja, Hilniju Muftica, studenta medicine iz Sarajeva i
pristupili prikupljanju oruzja 20 i 21 februara 1949, m sastanku kod Bibera, odludili su da svojn
mtlslitulli", koja je za vrijeme
zlocinacku djelatnost pro5ire na cijelu zemlju, gdje god ima muslimana, pa su se spremali na put i u Makedoniju, a clanovinn organizacije datje zadatak da po-
okupaci je ponngala fbmrirauje
sj
zloglasne,HandZar diviziie",
darske, Soferske i radio-telegrafske kurseve da bi se Sto bolje osposobili za diverzantske akci-
Kojiia, daka Hnsrefbegove medrese iz Sarajeva, da su
Esada
kao elanovi organizacije uMladi
posli-ie oslobodenja narodito od 1946. kao organizatori i rukovodioci pristupili ponovnom orgaru izovauju ilegaine organizacij e, koju su sprenuli za teroristicke i diverzantske akcije, a 1948. kad je izaSla zloglasna rezolucija Infbrmbiroa, odludili su da predu
eiuju padobranske, j edrili-
je. Za putovanja na sastanke po
poslovima organizacije sluZili
u akci.ju, to jest ua uasiluo
su se ukradenim Zeljeznickim karlama i falsifikovanim legitinucijama na koje su stavljali falsifikovane Stambilje i potpise.
ruSenje postojeceg dmStvenog i drZavnog uredenja u FNRL U aprilu 1946. godine, kako
kontrarevolncioname rezolucij e Inlbrmbiroa ocekujuii brzu lik-
se iznosi u optuznici, u stanu Hasana Bibera u Sarajevu odrZan je sastanak na kojem su Bi-
bcr, Kajtaz, Serdarevii i Mahmud Jarebica i Vahid Kozarii odlueili da aktiviraju organizaci.ju "Mladi ntuslimauiu, kojoj su, prema prizuaujtr, veiittont pristupili joS 1943. Oni su se
Poslije izlaska klevetlicke vidaciju tekovina naSe narodne revoluci.je, pristupili su ubrzanom prikupljanju omZja, izradivanju kama i drugih oruda i
odluiili
.ionr u Mostaru i sredinonr 1947.
da pocnu neposrednim teroristiikim zlocinima. Nusret Fazlibegovii je prema direktivi mkovodstva organizacije, organizovao teroristicke gmpe s kojinn je komandovao Hilmija Muftii. Te gmpe sn
luovuo sastallak kojem su jos pri-
pravile zasjede oficirima JA, mil icionerinn i rukovodiocima
povezali sa slicnom orgartizaci-
godinc odr2ali u Sara.icvu po-
sustvovali Onrer Stupac, Kennl Kurbego- vii i Salilt Karavdii. Tu su izabrali rukovodstvo (Biber, Ka.itaz, Scrdarcvic, Stupac i Salih Behmen). Izradili su pravila organizaci.je, sastavili tekst zaklctve za pripadnike organiza-
ci.ie, koju su odmah poloZili i
naroduc studentskc ontladine. Pored usmene agitacije koju su
sprovodili, optuZeni su umnoZavali i rasturali razle legalne letke i broSure kroz koje su najpodlije hu3kali protiv bratstva i jedinstva na5ih naroda i Sirili ratnohu5kacku propagandu i od-
132
vraiali muslimansku omladinu
muslimani" najprije nastupali zanuskirani vjerskim osj ecaj ima, koristeii prema tradiciji
od uie5ca u izgradnji zemlje, klevecuii narodnu vlast i raspi-
ruiuii
v.jersku nuZniu. PoSto u svojoj zloiinadkoj
darSi
akciji nisu nai5li na nikakvu
sa svojim
cistoie", ,Za5to ne svinjetinuu itd. najprije raspravljali toboZ v-ierska pitanja, a ustvari sistem-
ski raspirivali vjersku mrZnju protiv Srba i. Hrvata. Oni su se narotito svojim otrovom okomili na bratstvo i jedinstvo na5ih naroda, i na kraju ,u inrc bogau pozivali na borbu rnacem protiv danasn-leg poretka u FNRI, te
stavku turskoj vladi u kojoj su lazno prikazivali starle u naioj zenrlji i traZili da se turska vlada ndjcSa u naSe ruutraSnje prilike, a pored ostalog da uvede specijalnu radio emisiju za muslimalue u FNRI, da bi tako pomogla
sve "u ime bogau spremali se na pliadku i ubistva. U tu svrhu skrivali su puSke i u Gazi Hu-
'Mlade nruslinulen u borbi protiv narodne vlasti. U septenrbru 1948 godine uputili su u Egipat, odnosno n
srefbegovoj medresi.
lspitivanje optuienog Hasana Bibera
Tursku kao svoje opunomoienike Omera Stupca, Isneta Serda-
Poslije sasluSanja optuznice
kriviino vijeie, kojem predsje-
sa
dava pretsjednik suda Stevo Jo-
zadatkom da se poveZu sa Esa-
donr Karadozoviiem (koji je
prije oslobodenja pobjegao iz zenrlje) i niegovont ponoii ci.ie
stvore vezu sa mednnarodnom reakcijonr radi izazivanja intervenciie protiv nase zemlje. Iz dokua navedenih u obrazloZer{u optrEnice vicli se da su
optuzeni organizatori kolovode teroristieke organizacije,Mladi
izdajniikim planovi-
ma. Zato su u svojim prvim broSurama "Islamska kultura i civilizacija", uKvalitet islamske
podrSku kod inostrane reakcije. Napisali su pismo i poslali Ismailu Celigiji, turskom drZavljaniruu, odlucili su poslati pred-
zbog zlocina za vrijeme okrpa-
su
znali da ni u najzaostalijoj sredini ne smiju otvoreno nastupati
podriku u redovinu musliman* ske omladine koja listom udestvu.je u izgradnji socijaliznla nrl ad o-ntusli nrauski u oiajn ic i " oickivali su poslije kontrarevolucioname rezolucije Informbiroa ,dogadaje(, pa su potraZili
reviia i Hilmiiu Selimovica
skih politikanata zaostalost
jednog dijela omladine, jer
kanovic, zapocelo je ispitivanjem optu'Zetog Hasana Bibera. je izuceni bravar sa gradanskom i zanatlijskom Skolom ali se od 1942 godine s kratkimprekidima bavio trgovinom. On
Biberje izjavio da se os.jeia Sto je radio protiv naroda i Stoje rukovodio teroristiikom krivim
organizacijom u koju je stupio krajen 1942 ili pocetkom 1943
godine. Sa Clanovima organiza-
133
cije upoznao se u
Nakon toga uSli su u rukovodstvo organizacije Biber, Kaj-
Begovoj
dzantiji.
- Mi smo bili lojalni
taz, Stupac i Salih Behmen. Donijeli su pravila za ilegalan
Prenxr
okrpatoru, kaZe Biber, niSta nisilo protiv njega preduzimali, a
biloje i elanova koji
rad prenra prijedlogujednog dlana iz Mostara. U pravilimaje bi-
su stupali u
omZane fornnci-ie.
la predvidena stroga konsPira-
Poslije oslobodenja, koncem 1945, Biberje opet poeeo da razgovara sa dlanovinta organizacije uMladi Mtrslimani", da se aktiviraju, da prikupljaju omladinn rujprije ua vjerskoj bazi, a onda da proSire njenu ilegalnu djelatnost. - U 1946. godini mi smo za-
cija: radilo
kljudili
donimima
se sa Siframa, pseu-
i lozinkama. Od dla-
nova se traiilo apsolutno duva-
nje tajne, najveia disciplina
i
pozrtvovanost.
- A Stoje bilo predvideno u pogledu odnosa dlanova organizacije prema sredini? - Chnovi organizacije se nisu smjeli nidim isticati da ne Postanu uoeuivi, ali nisu smjeli
da se podnemo Pri-
iii
bliZavati mladiiina. RasPrav-
ni na radne akcije Narodnog
ljali
smo s njima teme, koje mi u t'ebntant 1945. Esad ostavio -je Karadozovic (kojije pobiegao u inostranstvo). Vezali smo se u gmpe i drZali sastanke najnunje
fronta, niti na priredbe, narodito ua priredbe najveieg neprijatelja, to jest Narodne omladine. Za sludaj ako bi prijetila oPa-
biloje Predvide-
jednom nedjeljno. Znali smo da
snost hapsenja,
ima slicna grupa u Mostaru. - Kako ste gledali ua drZavno uredenje? - pitao je pretsjednik.
no "vanredno stanjeu.
Za sludaj hap5enja dlanovi su obavezivali da ie pred sudom poricati sve Sto priznaju u istrazi se
- Negativno, jer nant je bio zabranjen rad, ijer smo vjerovali da ie doii do oruZartog ustanka i da ie nestati narodne vlasti. - Vi ste radili na povezivanjn 'vasc i mostarske gmPe?
itd. Napravljena je i zakletva koju
su
nakon
polagali pojedini clanovi Sto
je ispitana njihova
pouzdanost.
- Radi povezivanja u Mostar
je iSao Jarebica. Sastauak s njinu odrzan je u Sarajevu. Oni su bili nezadovoljni, jer su nam prebacivali da radimo sporo i ne Sirimo pokret. Oni su traZili i
- Staie radila vaSa organizacija? - Raspravljali smo o tome da treba prikupljati oruzje jer je situaci-ja bila takva da smo ocekivali sukob. - Kakav sukob ste oeekivali?
pro5iretto rukovodstvo. Prijetili
-
Oiekivali
snro novi svjetski
i spremali oruZje, da organi-
su nanr da ie se otcijepiti i da ie glave padati, ako ne prihvatino
zacija bude snaara
n-iihove uslove.
kljudili smo da se oruZje skloni
rat
134
i jaka. Za'
rra
sigumo mjesto, jer se trebalo
njem unuroZenih letaka i broSura
boriti protiv postojeieg poretka.
u kojima je klevetana narodna vlast da sprecava vr3enje vjerskih obreda muslimana, da im brani posjeiivanje dZamija, da
Poslije izlaska zloglasne rezolucije lnfbrmbiroa rukovodioci organizacije zakl.juiili su da trcba preci na teroristicka djela i da treba Sto viSe proSiriti ilegal;. lu djelatnost. U febnraru ove godine rukovodstvo je odrZalo dvodnevni sastanak ua kojemje
hapsi i ubija nlrslimane, da pljaeka njihovu imovinu itd. - Je li tadno gvo sto si rekao
- pita pretsjednik? - NUe, sve to n|e istina,.jer
zakljuieno da se akci.ja prosiri na cijelu zenlju. Pored toga je zakljuieno da se proSiri rad na na.jnrlade, a osinr toga da se ilanovi upute u radiotelegrafske,
su mnslimani potpuno ravnopravni kao i svi drugi gradani na5e zemlje niko ih ne ometa'u vrSenju vjerskih duZnosti, izjavl.juje Biber.
padobranske, soferske i slicne
kurseve da bi
Isto tako Biber izjavljuje da
bili spremni za
su neistiniti navodi koje su on i Kajtaz napisali u pretstavci koju su sprenuli zaEgipat i Tursku a. trebao ju j e odnijeti lajprije
sluea.j oruZane akcije. Na tom sastanku izabranoje i novo nrkovodstvo u ko.je su uSli Biber, Kajt:2, Behnreu i Strpac, a kao
Ismet Celigija, a zatim lsmet
zam.jcnici za sludaj hapsenja dlanova mkovodstva, su
Serdarevii. AIi nisu u tome uspieli. Oni su trebali, uz poodrcdeni Fazlibegovii i Vela- moc Esada Karadozoviia, koji je zbog svojih protunarodnih 8ii.
bili
Na stoht Pretsjedni5tva suda nalazi se 5 puSaka, nekoliko revolvcra sa munici.jom, jedna bomba i veliki bro.i kama (bo-
doeina pobjegao u inostranstvo, da poveZu ilegahru organizaciju sa sliinim organizacijama u ino-
stranstvu. Biber priznaje da je
deZa).
orgalizacija izdavala list ,MuhadZidu, zatim prijevod lista ,Pakistano, bro5uru ,NaS po-
- Kanre su pravljene po ideji Nusrcta Fazlibegoviia, kaze Biber; ja sc osiecant krivim Sto ga nisam u tonre sprileiio. Fazlibegovii.je te kanrc izradivao preko nekol iko ilanova organizaciie. Biber tvrdi da ntu rije poznato o postavljanju zas-jeda ofi-
kada
cirinn JA, ali je duo da je Fazli-
formbiroa?
begovic dao pratiti mkovodioca studentske omladine Roloviia. Orgurizacija je.joS voclila svoju agitaci.ju i propagandu izdava-
kretn itd. Papir za ove broSrue krali su u magacinu Zeljeznitke stanice u Sarajevu.
li va5 rad bio aktivnili je objavljena rezolucija In-
- Je
- Jeste.
Mi smo tad zakliucili
i ucvrstimo organizaciju, jer usljed novih prilika u ko-jima se nalazi da Sto brZe pojacamo
135
Jugoslavija, mi smo
ni
bili uvjere-
nan rad biti lakSi. - Kakav.ie bio odaziv mrsli-
da ce
nuura ua vaSu akciiu?
- Odaziv je bio vrlo slab jer muslimani su osjetili da sada Zive nrnogo boljinr Zivotom u novoj drZavi. - Kako vi objaSnjavate zaSto su se HandZii i Dobraia angaZovali za fbriniranje hitlerovske ,HandZar divizije*? - pitao je zastupnikjavnog tuZioca, Enver Krzii, koji je optuzenonl predoeio plakat pomoiu kojeg se za okupacije vrSila agitacija medu nruslinnnima za uHandZar diviziju.. Na plakatu piSe ,Hand2anr rrdarai za spas domovinen.
Na plakatu
je kukasti krst
sa
handZaronr, a sa druge strane dZanri.ja.
- Oni su
se angaZovali zato
da bi sprjedavali narodnooslobodilaiku borbu. - odgovara Bi-
ber, priznavajuci da su ilanovi organizacije'Mladi muslinmi" odlazili nrcdu muhadZire na Alipa5in Most da agituju za stupan-
je u SS-divizije. - A Sta su tada radili partizani? - pita javni tuZilac. - Partizani su Stitili sve bez razlike, - kaZe Biber. - Da niie bilo partizana ne bi bilo vi5e ni nruslimana. Sv-iestan sam toga
da su Handzii
i Dobraca uvladili
omladinu da saraduje sa okupatorom protiv NOP-a. - Zasto ste onda saradivali s njima? - Imao sam dojam da je to naivna organizacija.
-U iemo
se
vaSoj bro5uri "Kako boritiu, kaze javni tuZi-
je niste smatrali tako naivnom jer u njoj pi5e: uNe moZe biti dlan ona.i koji nije sprem:ur da likvidira protivnifta.. Vi ste najprije obradivali pojedince vjerskom linijom, a lac, vidi
se da
onda ste im davali borbene broSure.
- Priznajem da smo te mladice varali - kaZe Biber. - Na koga ste vi htjeli da se oslonite u svom radu u slucaju rata? - pita javni tuZilac. - Na inperijalisticku intervenci-ju - odgovara Biber - Mi smo se
borili da sru3imo ovu
vlast, pa nta ko doSao. Priznajem da su sve dosadaSnje mjere rnrodne vlasti u korist naroda, ali ja sam radio pod uticajem sredine u kojo-j sam se kretao. - Za5to ste sprennli kame? - Za hladnu borbn, ako treba nekog napasti - odgovara Biber. Pretres se nastavlja. Oslobotlenje, 2. avgust, 1949.
Sudenje grupi organizatora ,,Mladih muslimana,
Optuieni su u svojim iskazima pred sudom osvijetlili zlotinaike namjere protunarodne
S'upe "Mladlih U nastavku pretresa protiv ci-je
'Mladi muslimanio, juie
popodne sudje ispitivao optuZenog Halida Kajtaza, nastavnika Gazi Husrefbegove medrese u Sarajevu, jednog od organizatora i nrkovodilaca teroristicke organizacije "Mladi muslimanin. Za eitavo vrijenre ispitivanja
zenilji.
Moglo se vidjeti da Kajtaz vrlo dobro poznaje pravila. On je iznosio pojedina poglavlja i nastojao da ih objasni na nacin kao da ona nisu uperena protiv
optuzelli Kajtaz drZao se neiskrcno - toboZe naivno, Na sva
interesa dmStvenog uredenja u
FNzu.
postavl iena pitania pretsjednika suda pokuSavao je da ciade neo-
dreden odgovor i da porice sva nedjela koja je ucinio, a tek kad su nll prcdoiavana dokumenta, ondaje priznavao svoja nedjela. - Je li vaSa organizacila bila ilegalna organizacija? - Jeste.
- Je li ta organizacija bila protivnarodna? - Ja sam u nio-i radio u ubjedenju da nije bila prottuurodua. - Jeste li vi jedan od organizatora i rukovodilaca te organi- Jesanr.
Zatin je pretsjedavajuii iijen
proeitao dijclove pravila i
dono5enju.je ucestvovao i optuZeni Halid Kajtaz. Iz tih di.ie-
muslixnanarr
lova pravila organizacije "Mladi muslimaniu, pored ostalog, vidi se daje zadatak organizacije bio borba za obaranje postojeieg druStvenog uredenja u naSoj
gnrpe organi zator a i rukovodilaca ilcgalne teroristicke organiza-
zacije?
't36
i rukovodilaca organizacije
U jednom od poglavlja govori se o Sifranu i pseudoniminu. - Kakav je bio vaS pseudonim? - Jedno vrijeme ,Miroo. - Kako je u programu predvideno da se ilanovi organizacije ,Mladi muslimali" drie na sudu?
- Treba da poridu sve one Sto su rekli
prilikom istrage.
Na kraju popodnevnog pretrcsa Javni trrZilac upitao je optuZenog da li se sjeia daje kada bilo govora o oruZanom ustanku u njegovom prisustvu i od bilo koga clana rukovodstva organizacije "Mladi muslimani*. Optuzeni Kajtaz izjavio je da se ne sjeca, ali na suodenju sa op-
137
tuZenirn Bibcront vidjelo se da.je
roristickim spisinra, sano on
bilo o tonre govora,
kao teolog pokuSava da ih prikaze kao da srr iskljrrcivo vjcrskog, bczazlcnog, neopasnog
sto
je Biber
i potvrdio. - Da li bi se vi borili protiv inpcrijalista sa ovim oruZjem koie ste inuli u slucaju da su oni rapali na
uaSu
- Sigunto bi.
- A ko je vaS glavni neprijatelj? - Narodna vlast. - Pa kako bi se vi onda borili protiv imperilalista koji bi ht:cli da smic tu vlast. (U dvorani snri I ch. )
u
svjestan njihove otrovne
jednom po-
glavl-ju zabranjeno ilanovinra organ izaci jc "Mladi muslinuni" da pos.jccuiu radne akcije
i kon-
fercncije bez posebue clozvolc ulttkoyOdstva".
Javui trrzilac upozorio .jc Kajtaza cla je to inralo duboku pozadinu tj. rtrScn.jc hratstva i jedinstva nredu na3om onlladinonr koic se sve viSe produbljuje
prcko radnih akci-ia. - Konre sluZe radne akcije? - Narodu?
- U ei.iu idu korist] - U korist izgradr{e zcmlje, Posiitc pitanja ko,ia.ic lUrutio Javni tuZilac optuienonl Kajtazrr, 1;ilpodncvni prctrcs.jc zavr-
njihoviir tvoraca. On se osieca santo djelinridno krivim i uporno poriie teroristieki karakter svo.ie organizacije, koju orr hoce da prikaZe samo kao nekn bogo
milsku sektu!
Medutinr, ti bogomolci nabavl.jali su bodeZe za ubijanie orgaln narodne vlasti. Kad mu se to predocava Kajtaz priznaie daje znao za naomZavanj e i zlo-
cilraeki karaktcr "Mladih nursli-
nlana(. On je bio jedan od in-
telektualnih inspiratora kao na-
stavnik medrese
i principe izloZene
tr tim te-
figurirao je
lskaz optuienog
0rnert
Na .lucerasnj enr nastavku
islri ti van.ja optuzenog Halida Ka-jtazu plcds.jcdnik uru .jc predocio razue bro5ure i proglase tcr ori sticke organizaciie. Kaj taz i",iavl.juje da je potpruro usvojio
i
kao cenzor. Niemu su davani na pregled svi pismeni sastavci clanova rukovodstva prije nego su umroZavani. On je davao i politicke zadatke, npr. za stvaranje veze sa inostranstvom, Sto on lasto-ji da prikaZe kao sluia.jluost; za iifrtr kojom sc sluZila orgarrizacija Kajtazkaze da je ne zua; medutim je i Sifra davana rujemu ru korekturu, Sto mu Biber kaze u lice.
Scn.
stav
i zloci-
naeke sadr2ine i odgovornosti
zemlju?
U pravilima je
inlbrnrativnog sadr2aja, jer je
Stupr:a
Optuzcrri Onrcr Stupac jc pliznao sve izvrSenc i pripremane zlocine, ali se za niSta ne os-jeia krivinr. U organizaciju.je snrpio 1943. godinc, a kadiu je obnavljao 1946, nge u ujoj viSe
138
nmte.
- Vi ste bili protiv dobrovoljnih akcija Narodnog fronta? - Pa naravno. - odvratio je
- Ja sam zajedno sa Salihom Behnrenom ofbrmljavao grupe "Mladih muslimanau u Mostam.
Stupac - i protiv izgradnje socijaliznu kod nas. - Vi ste malo prije rekli, da
na5ao "starih lupeZau, kako Stupac naziva hodZe i stari.je musli-
Stupac prizraje ilegalni
i te:.
ste bili za bratstvo i ljubav s nemuslinanima, a evo Sta ste pisali u svont ,Proglasn": 'Oslanjati se na prijatelistvo Srba i Hrvata, danas je ako ikada postalo je ja-
roris ticki karakter organizacije "Mladilt nurslimana". - Ivli snro po svonl progranlu znali da ie doii do oruZane borbc. Sto sc tiee odnosa pren)a ostalim gradiurinu, ni smo stva-
sno svakom naSem dovjeku koji
je imao bilo kakvih odnosa s njima, da je to najveia glupost i zavaravanje samog sebe i svoje
rali knrg islanxke sredine. Kao nepri.iatelje snatrali snlo u
zajednice. Ijedni i drugi pokazali su nam dovoljno svo-ie Zelje i namjere i mi im, pored svih
prvonl redn komnniste. Stupac priznaje svoje uce5ie ru nrkovodstvu teroristidke organizaci.je. Imao je konspirativno inre "Dragi". Sastavio ie pravila organizaci.ie i uiestvovao n izradi tcksta zakletve. - Ja sam uajvi3e nagla3avao potrcbu da se skuplja omZje" - Vi u svojo-f broSuri oKako da se borimoo kaZete ... ,Bezob-
hovoj dobronamjernosti, nikada neiemo pov.jerovati. Mi smo na to prinudeni, tim vi5e Sto nas i Knral, kao nas iedini vodic, na to oponriqje kad kaze: 'Zar cete vi prijatelje traziti nredu uevjcrnicima... '. Je li to va3a vjerska
zirni nepri.jatel.j nasto.ii svim
tolerancija?
sredstvima da onenroguiava nai rad, on.je izbezunrUeu, jer u nann vidi silu koja ie ga smrviti".
- Jest. - tvrdi Stupac. Mi sno traZili politiku nemijesanja.
- Ko je taj neprijatelj? - pita prets.jcdrik suda.
- To su konmuisti, to sn i organi vlasti - kaze optuZeni Omer Stupac.
- A ko je ta sila
Sto
ie
sve
snrrviti? Stupac iznosi daje on pisao i
i
socijalizamo,
,Razvoj islamske misli", ,Pro-
glas" itd.
n
ji-
- Da vi ste bili protiv svake bratske zajednice, iz vasih je rijeci sipala vjerska nuZnja, jer vi nnlo dal.ie kaZete: "Vidjeli smo i osv-jedodili se da ime Hrvat
ili
Srbin ne predstavlja ni5ta drugo nego samo jedan plaSt ispod koga se krije krst i o5trica sa ide-
jom:
Ci.jela dvorana se smije.
bro5ure "lslanr
uvjeravanja i dokazivanja o
"oboriti islam...u. Gdje je to neko iz narodne vlasti zabranjivao islam? Stupac ne zna da navede ni jedan konkretan sludai. Priznaie da je imao zadatak da Siri orga-
139
nizaci.ju. ISao je u Banjaluku, ali tamo.je organizacija inala svega icdnog dovjeka. Kako infbrmbirovski renegati u Bugarskoj bili
- Vi ste govorili o omZanim pripemama. Kad ste vi zamiSlja-
li
poccli kampanju protiv Makedonije. odluiili su i "Mladi muslinrani" da prenesu akciju u Makedoniju. Tanro je trebao da ide njihov ilan Karavdii, ali niie uspio. Stupac kaZe daje i u inostranstvu htkl da izvidi i ojaia rad organizaci-je "Mladi muslinutti". - Mi uisnm inali namjem da obaranro sadaSnji reZim u Jugo-
slavi.ji, llego sve nepri-iatelje islanu. Na tu ekspedicilu on se sprenlao sa Serdarcviiem. Po5aoje u Pulu i vjeZbao se u veslauju da ianrccnr prede ilegaluo u ltahju. Biojc uhvacen i kaZnjen zbog
pokuSaja ilegalnog prel:za granice na 7 mjcseci zatvora.
- Ko su bili vaSi "unutaruji nepriiatel ji" koje spomidete? - Svi oni koji su iznutra stvarali rasulo islamskog.jedinstva.
- Kakvo nriSl.lenje imate o hodZama'l - pitao je sudi.ja porotruik Nasih Ahic. - Vrlo lo5e, jer su oui
cije. Bez vanjske intervencije mi ne bi mogli ni5ta poceti. - ei1u ste vi intervenciju iekali? - Mi smo odekivali interven-
cilu imperijalista. Tada bi stali na celo ustanka, jer bi mi tr nacili volju naroda. - kaZe nadobudno opnEeni Stupac. - Pa, koliko vas je bilo? - pitao ga je javni nrzilac. - Kod nas nije igrao ulogu kvantitet, nego kvalitet. - izbjegavaoje oclgovor optuZeni Stupac samo da ne kaZe kako su "Mladi muslimani u beznaiajna grupa anacionalnih i destruktivnih tipova. - Jeste li vi planirali diverzije? Kakve ste podatke traZili o posti u Mostam? - Jesmo, planirali smo
objekata, - potvrduje Stupac.
Sasluiavanje optuienog Nusreta Itazlibegovida
neka
-A
principa.
Sto nrislite o dervi5irna i
tekijama?
- Njih treba likvidirati, jer su to na5i urlutraSn-i i nepri.iatelii. Kad bi islam bio sanro vjera ja bih ga se prvi odrekao...
dizal-
je u zrak po5ta, centrala i drugih
vrsta svcstenstva, a islan u-lih ne Oli uastupaju kao stale, a
jc protiv islanrskih
i kakva bi bila
OptrZeni Nusret Fazlibegostudent medicine, rodom iz
vii,
Mostara, izjavio ie odmah da se osjeia krivim zbog teroristidkog djelovanla i vrSen-ja propagande
protiv bntstva ijedinstva naSih naroda. Onje biojedal od organizatora ilegalle teroristiike or-
140
- Oficiri ili milicioneri. U toj akciji ueestvovalo je 9 dlalova. - Ko je bio rukovodilac gru-
jc elan rukovodstva.
stao
tonl momentu? - pi-
jejavni nrZilac Krzii. - Ovisilo je od vanjske situa-
tao
trcba. to
ta.j momenat
va5a uloga u
ganizacije u Mostaru, a kad je prciao u Sarajevo na studije, po- Znao sanr, da ce organiza-
pe?
cija u svonr razvo.ju postati tero-
- Hilmija Muftic. On me je izvjestio da akci.ia niie uspjela zbog tehnickih nenoguinosti. Te grupe bile su naoruZane ka-
ristiika. - prizna.je Fazlibegovic.
- Jcstc li vi agitovali s v.jelonr? - pitao ga.je pretsjednik. - To je razunrljivo, jer u or-
nurnrl, rukovodstvao je znalo za
akciju i ne sjeiam se, da nasje
garrizacijrr rrijc ntogao stupiti niko, ako ni-je imao vjerskih osje-
neko od toga odvraiao.
- Druga akcija, ne znam
ia.ja, ali organizaci.ja je imala glavni politiiki cilj - panislami-
taano kada, bila je na BentbaSi, pod ,Jajce. kasamom. Opet me
je Hilmija Muftic izvjestio da nile uspio. I ovog puta napadaj jc bio spreman na oficire ili mi-
zant^
Nusrct Fazlibegovic je bio
ona"l, kojiic napravio koncept pravila teroristicke orgauizacije.
licionere.
Fazlibegovii prizraje da je prihvatio sve gtdatke teroristiikc organizaciic i bioiedan ocl na.jakti vni ih njenih olganizato-
U mjesecu febmaru, kaZe Fazlibegovii , izdao sam Hilmiji Mufticu naredenje da napadnm ruabavi ko2ni kaprrt i eiznre. jer su nanl te stvari bile potrebne za rad u organizaciji. Gmpe su dobile nalog da prate oficire sa talivom od.jeiom i obucom. - Koga ste joS pratili?
I
ta.
- Prikupljali snto oruZje za jc ovisilo
podizan jc ustauka, Sto
o razvo.iu situaci.je u svi.jctu.
Cekali snto intervenciju Amerike.
bcsplatna prrtovanja, on lc organizovao kradu papim za unuo-
- Pratili smo ontladinskog rrrkovodioca Rolovica, .jer snro htjeli znati kuda se on krece. Bilo.je govora da se on i likvidira, ako teluriike nnguinosti dozvole. O tome je raspravljano s Kaj-
2avarr
tazom i Jarebicom.
Prcko ljega su dirigovaue tcloristieke akcije . On.ie diiclio ukradene Zcllezliike karte za jc broSura, olt,jc fbrnrirao teroristiike trlke. - Pwa akcila rnsih naorrdanih gnrpa bila je odredeua uoii Nove godine 1949. Trebalo je naii negd.je nckog iovjeka, ko.ii
inu onrZje,
da nru ga oduznte-
nlo.
- Pa koji su to ljudi mogli da budu?
- Biber kaze da ste
innli neke
sporove sa Roloviiem.
- Ne, -
kaZe
Fazlibegovii, -
glavni razlog.je bio da doznamo gdje se krece.
Fazlibegovi c zatir:n iznosi pred sudom kako.je dobavljano oruZjc i mulici.la. Cetiri puSke bile su zi*opane i cuvaue u Gazi
141
Husretbegovoj nredresi. Kad je 1948 godine objavljena klevet-
ika kontrarevol
ionarra rezolucila Infbrnrbiroa, sakupljanje onrZ.ja postalo je intenziwini
r"rc
je.
PoSiljka bodeZa poslana je Velagiiu u Mostar. Za sve to su znali Kajtaz i Biber. Fazlibegovii inr to na sashr3anju kaZe u lice. Oni u neprilici tvrde sada da Fazlibegovii laZe. Na pitar{a pretsjednika, optrtZeni Fazlibegovii priznaje da
nile bilo nikakve zabrane islamskog v.j crovan.ja niti vrSen-ja
islamskih vjerskih obreda od stralle orgalla narodne vlasti, da ligd.jc nisu bespravno oduzima-
ni vakufski obiekti i 'ukoliko
uen'ra dokrnlenata za
to
onda
to lilZn, priznaje Fazlibcgovii.
- Vi ste nastupali "u ime boZije", a vrsili ste napadaje, pljacke i krade? - Krada u svakom sluiaju ni-
Sudenie grupi organizatora
vrSinto u interesu muslinrana. - Ja san uvieren i znam - rekao je sudija porotnik Ahii, - da
Islam
le
- Ja sant izvrsavao sva
ljiho-
va naredeqia.
Pretres se nastavlia"
je
Oslobotlenje, srijeda, 3. avgust 1949.
prikupljanja oruija i teroristiikim napadinla, oiekujudi interrenciiu inrperijalista", izjavio je optuZeni
dozvoljava krasti.
cije, Fazlibegovii kaze:
Hilmiia Muftid U nastavkn pretresa gmpi organizaton i rukovodilaca tero risticke orgatizacij e,, Mladi
uperen protiv izgradnje socijalizma i i5ao je na razbijanje bratstva i jedinstva. Na pitalje pretsjednika suda da objasni poku5aj bjegstva preko granice, Serdareviije izjavio
nrtrslinrani ,, preslrrsarr .jc optuZeni Ismet Serdarevii, student arhitcknrre. On je stupio u organizaci.ju,,Mladi muslimntani,, 1943 goditre u Sara.jevu. JoS u poietku pretresa, cim-je predsjednik suda predocio doknmeuta o radu orgauizaciie, Serdarevii je
daje inuo zadatak da poveZe organizaciju sa slicnim organizaci-
janu u inostranstvn. - Vi ste u dmgoj polovini pro5le godine nesto pojadali svoj
priznao sva svo-ja nedjela ko,ia je poiiuio radom u toj organizaciii i iz.iavio da se osjeia krivinr. A
rad? ZaSto? - Svakako. Rezolucija Infor-
mbiroa nas je potstrekla da aktivnije radimo. Otvoreni pozivi preko radi.ja imali su velikog uticaja na nas da preorijenti5e-
pitanie pretsiednika suda ko.ie bio u rukovodstvLr gmpe ,,Mladi nnslinrani,, u Zagrebu i s kime je ta gnrpa odrLavala vezn, Serdaro,ii ie izjavio da se u mko-
no svoj rad i da se vi5e aktiviziramo. MoZe se reii da nas je
vodstvu grupe nalazio on i daje
ispred grtrpe odrZavao vezu sa Sauievonr tj. sa opnrZenim Hasanom Biberom.
vio
OptuZeni Serdarevii ie iz.jada .jc orr iz.javio da.jc on ra-
dio i na povezivanju sara.jevske organizacije sa mostarskom i cla je u tu svrhu zaiedno sa Jarebicom dva puta odlazio u Mostar. Rad njihove organizacije bio je 142
rukovodilaca
"Poslije izlaska rezolucije lnformbiroa pristupili snlo vr.bovanju ilanova,
je dozvoljena, osim ako je
Islam ne dozvoljava muike, teroristicke akci.je, zasjede u nuaku, docekivanie iza io5ka. Na pitaqie javnog tuZioca da li srr Ifujtaz i Biber zltnh za njegov rad i za sve teroristidke ak-
i
teroristiike organizacije,,Mladih muslimana,,
rezoluciia naiviSe izazvala na po-iacal rad. OptuZeni Serdarevic m kraju pretresa izjavio je da se kaje za svoj izdajnidki rad i stidi se svega Sto je ucinio.
OptuZeni Tarik Muftii, apsolvent medicine radio je kao ilan nrkovodstva ilegalne terori-
stidke organizacije
t
Zagrebu.
U organizaciiu stupio je u
143
n
venrbnr 1948 godine. O lazlozinra koji su ga ruveli da strrpi u
organizaciju, Tarik Muftic kaZe:
- Posli-ie izlaska rezoluci.je Intbrnbiroa, ja sam ocekivao da ce
doii do pronrjerra u opcoj si-
tuaci-ii i da ce se narodna vlast
zabaviti o sebi, pa nece imati ntoguiuosti da se posveti radu drugih gnlpa. Kako sam bio strogo vjerski odgojeu, priklonio sanr se ,,Mladiru nruslinraninla,,.
Prilikom mog pristupa, na l)agovor Cure iia, nreni je receno da jc cili oryanizacije odgajanje omladine u drilru islanu. Tako je nrcni izgledalo u Zagrebu, a ka-
suije sanr sazuao stvari koje
su
me izucrtadile, narocito na sastanku rtkovodstva 20 t'ebnnra ru Sara-ievu, kad se govorilo o upuci vanj u elauova olganizaci-je u boluicarske, Soferske, jedriliearske i radiotelegraf'ske kur-
nom svi.jetu da je Hitler musliman, da Zeli dobro mtnlinnnima i nazivali ga ,,Adil efendija,,. sve sa ciljem da muslimane pridobije za svoie izdajnicke cilje-
ve. Svenru tonte mnogo je
doprinio rad grupc oko ,,El Hidaje,, na delu sa HandZiiem i Dobraiom.
i ranjenim partizaninra. U neprijateljskim formaci janra bilo je ,,Mladih nruslinrana,,, naroiito su daci H usrettrcgove medrese odlazi li
Hida.ie,,
bila.je protiv
iskoriStava.juii nj ihovu vjersku zaostalost, za stupanie u hitle-
na?
u
ustaSke bojne. SjeZam se da sanr za vrijeme okupaciie u Zagrebn gledao.jedan Zumal koji je poka-
zivao kako u dZaniji u Vlasenici, gdjeje vec bio poklan veliki
broj muslimana, muftija Akif HandZic drZi ,,usta5ku rijed,, i daje podrsku usta5ama za njihove zlocine. Ovo potstrekavaqie
- Jc
li to u interesu nurslima-
citavc srezove. Sano partizani
iuvali rus Zivalj. - Pa kako vi tuntaiite rad
tcl.iski i protuuarod:ur.
borbi?
ste?
li vi znali da su ,,Mladi nnrslinani,, bili sekciia ,,El Hidajc,,, iza koga su oni radili? JoS pred rat nruslinranska darSija i ugledni.ie hodZe vrsile su hitlcrovsku petokolonaSku propagandu i pricali neupuie-
je
sanlo partizauima" Ja sam slusao -ioS za vriieme rata kako su partizani spasili od eeniekih pokolja
zlocine uciujene prema muslimalima. - Kakav je bio ujihov stav prena narodno-oslobodilaekoj
- Jcstc
da
narodnooslobodilacka borba spasila nruslimane od pokolja koji su im prif etili naro'iito od cetnika. e itaui muslimanski krajcvi su spaseni, zahvalju.iuii
- Prema tonre vi ste vid.icli da l.jihov islanr bio sanro nnska -je ko.iom se prikrivao protrurarodni rad?
su vrbovali niladiie za nepri-iateljsku vojsku. ,,Mladi nuslimani,, su prihvatili taj stav i ponngali
,,Mladih nuslinuua,,? - Priznajem da je bio neprija-
- A kako
-
se
vi s njina,nado-
N,loram priznati da sam
Zivio strogo'vjelski i mislio da
ga. Koliko mi je poznato sa hafi-
stupanl u vjersku org:urizaciiu. - Ka2ete da niste polollli zakletvu, a kako to da su vas birali
zom Muhamedom PandZom
rr nrkovodstvo'.)
po5li su n ,,zeleni kadar,, ilanovi
organizacije,, Mladi muslimani,,. Oni su i5li nekom Cebi, poznatom zlocincu, koii je pred
qjinu vr5io najzvjerskije zlodine
144
kazivali volju za islamske stvari. - Kakvi su bili ciljevi ,,Mladih muslinnna,, u odnosu na Jugoslaviju? - RuSenje poretka i borba oruZja, to pokazuje i literatura organizacije.
- Nije. Moram priznati
su
pokuSano na Medicinskom fa-
kultetu da se pridobiiu dva studenta Siptara, ali oni nisu po-
protiv narodne vlasti. Osim
sc u imperijaliste.
seve.
- Neprijateljski. Oni
nove
oiekivali i Zeljeli trcii svjetski rat. Pouzdavali su
.iednog muslirrmrskog sveienika imalo je svakako veliki uticaj na
- Ja nisanr htio da poloZinr zakletvu, jer se u njoj traZilo pretjcrano obavljanje raznilr vjcrskih propisa, pa sanl tra2io da zlklctva budc rcalnija.
je
- A poslije rata? - Poslije rata gnlpa oko ,,El drZave . Oui su
i
proSiri u Makedoniju. Znam da
za inrame u SS-trupe.
- Zlnao sam da su za vrijeme okupacije HandZic i Dobraea preko,,El Hida-je,,, organizacije hodza, vrbovali muslimane, rovsku ,,HandZar diviziju,,
- Da. RijeSeno je da se rad
uacl srpskim Zivliem
- Ja mislinr da je to radi bol-ieg poznavanla islama.
- Jeste
li i vi ucestvovali
Zatin je optuZeni Tarik Muftii opisao sastanak rukovodstva 20 i21f'ebruara o.g. On .ie dobio konspirativno ime ,,Dedo,,. Uiestvovao je u pisanju za
list ,,MudZahid,,. Priznaje,
zakljueku da se proSiri rad organizacije?
je
Kajtaz. Muftic je proudavao pravila da se upozna sa konspirativnim radom. Potvrduje da je ditav propagandni materijal organizacije,, Mladi muslimani,, Sirio vjersku nuZnju i bio uperen protiv bratstva i jedinstva, jer je trazio od clanova da ruSi sve Sto
nije islamsko.
Na pitanje zastupnika optuZbe, optuzeni Tarik Muftii priznaje da je on imao reakcionami stav prenu Novoj Jugoslaviji, ali se pritajio i bio pasivan. Bio je nekoliko puta pozivan da stupi u organizaciju ,,Mladi
u
da
iitao neke broSure organizacije i pravila ciji je predgovor najkrinrinalniji a pisao ga je nastavnik Gazi Husrefbegove medrese
mu
slimani,,, ali je odbijao. Bojao se da ne bude otkriven i uhapSen,
14s
- A odakle vam odjednont
lskazi optuZumg Teufika Velagida
kuraZa da stupite u organizaciju
u noveurbru 1948? - Ja sam vec bio rekao da je rezolucija Iuforntbiroa najviSe
doprinilela da se aktiviram. Ona
jc
dala potstreka ue samo meni,
nego svima koji su mislili kao ja. Mislili smo da komunisti neie inuti vrenlena da se bave s
Sedmi po redu presluSan je
Teufik Velagii, student agronG. mije. Pod okupacijom je bio student teologije, a poslije oslobodenja upisao se na pravni fakultet, a zatinr na agrononriju. Clan
organizacije,,Mladi muslimani,,
nama i da nema opasnosti da bu-
postao.je joS 1943 na poziv Sali-
dcnio otkriveni"
lra Belrnena, s kojim
- Dakle, vi ste i prijc bili na to.i linili, a sad ste nrislili da je nronlcllat za akci jtr, za teror i napade?
- Posli-je izlaska rezoluciie Iufornrbiroa oiekivali smo da ie nastupiti pometnja i da de doii do intcrvencije stranih sila, pa snro lxrceli razuint akcijanu da priprcnranro ilanove za ustanak. NaSa organizacija je bila siiusna bi nrogla neStcl sama postici. - Osjecate li se vi kao clar mkovodstva odgovomin da ste zloupotrcbl.javaj uci vjerska da
os.jeianla .jeduog di-jela ntusli-
manske onrladiuc, uvlacili te l.jude u zloci.ne? Sto ste predstavljali vi, iakajada i zlocinaca, u
rcdovinra musl imanske oniladine?
- Plizna-jcnr, niSta,.jcr jc nurinrartska
.javl.iu-je da se ka.je zbog svog
protularodnog i protuddavnog rada.
je 1947 ilegalno obnovio rad organizaci-
je, u kojoj je bio rukovodilac
nczakonito protiv interesa je predoiio iz ilcgalnog lista ,,MudZahid,, p.jcsmu ,,DZihad,, (Sveti vjerski rat) u kojo.j se pozivaju ,,Mladi
nruslimani,, da ,,prezru smrt i
stickim grupana, s kojima je Hilni-ia izvodio, kako on kaZe
snre napisao lv{rurir Gavrankape-
vao je u unutraSnjost po zadacima org:urizacije. - Organizacija je pribavljala nove clanor.e kao vjerski taizgled, aii ih je organizovala za dmge cilj'eve. Bila je proriv po-
vclikog zllpana.
- Vi ste prinrili u organizaciHilnriju Muttiia, a na osllovu
.irr
je radio i za ono sto.je zruo da su dmgi radili, ali ie poeeo da nijenia svoje iskaze, tvrdeci da toboZe nije zrno da je
- Jcrje iz njega izbijala vjerska zagrijanost, poku5avao -je na.jpri.jc Vclagii da izbjegava
organizacija teroristicka, dok to
niic vidio iz pravila. da je uperena protiv narodne vlasti i protiv
izgradnje socijalizma u naSoj zenilji.
Velagii zatim priznaje da je od Halida Kajtaza dobio zaklludke mkovodstva kada je nosio u Zagreb, gdje su proradivaui sa ilanovinn. Zakletvrr nijc poloZio, jer je traZio da se izmijeni njezin tekst. , Pretsjednik mu je predoiio propagandni naterilal i pravila. Ovdje se tvrdi da se vrSi pritisak na svakog ko muslinurski osjeia? - Na nrcue nije, nisanr to nikad os.jecao, kaZe optuZeni Veda je narodna vlast igd.je udinila neSto
lagic. Nije nri poznato
146
,,pripripremre zadatke,, isprobava- nje clanova. Osim toga puto-
tanovic, sin Ismeta, usta5kog
U poeetku svog iskaza, Velagii je iskazao da se osjeia kriSto
ve^t za Nusreta Fazlibegoviia kao viSeg mkovodioca. Fazlibegovii mu je dao vezu s terori-
podu u bcl,,, da ,,zemlja drhri, a brda se tresu.. Velagii tvrdi da nc zna ko je to pisao, ua Sto Tarik Muftii izjav!uje da.je pje-
grupa"
vinr za ono
je pod okupacijom vrbovao nastavnik vjeronauka Ejub Kabil, a poslile oslobodenja optuZeni Velagii, koji mu je dao ga
islanrske zajednice. Pretsjednik mu
icga? pitao.je -javni tuZilac.
stojeccg stanja, priznaje optuileni. - A kakvogje bila karakrera? OptuZeni Suti. Tak kad ga pretsjednik pita, kakvih.le bilo bro5ura koje su proucavali ilaluovi, on kaZe da je bilo borbenih broSura i da se vrSila priilrema dlanova za slucaj da se dode do konadnog ostvarenja
istinii odgovor. - Ja znanr da inn nurslimana ko.ji su poboZni, pa nisu pristupili u va5u organizaciju. Biie
ncki dnrgi rurok? - Bio je protiv ovog poretka, zlao sanl iz doba okupacije za njcgovo nriSljenje.
ciljeva.
- Jeste
lskazi rukovodiocn
terorisliikih gr.upt
u planu podi-
priznaje optuieni. - Vi ste bili i u rukovodstvu?
Hilnrije Muftida Optuzeni Hilmija Muftii ta"io5 1942 stupio u ta5is-
kode.je
tiiku organizaciju,,Mladi
nnrslinmri,, n Mostam. Htio je na.jplije da studira islannku teo-
logiju, a onda
li inuli
zanie ustanka? - Jesmo, o tome se govorilo,
se upisao na me-
dicinski fakultet.
Hilmiia Muftii priznaje daje kriv Stoie bio elau protrurarodne tcrolistieke organizacije u koju
- Da od 14-22 aprita o.g.,
kad je trebalo uspostaviti veze zbog hapSerla mkovodilaca. Sve naloge Hilniji Mufticu izdavao je Nusret Fazlibegovii. On mu je izdao nalog da prikuplia i nabavlja onzje i da izvodi pojedine teroristieke akcije. pri tonre mu.ie Fazlibegovii davao detaljne upute kako ie raditi.
147
Hilnri,ia Muftii je brzo napredovao u teroristiekoj orguri-
kucu Mustafb Jusufoviia. Nazif Seta je takode nabavio oruzje. Kasnije smo dobivali boksere,
i
poeeo djelovati kao r{en organizator na raznim stratranu. Pdtom se sluZio ukradeuin zeljeznickinr kartama i falsifikovazaci.ii
kanre
i nuniciju.
cilievinn
Oruzje je upotrebljavano u teroristickint akcijama, a u krajnlem slueaju imalo je sluZiti za
- Mi snro htjeli u povoljnom monler)tu silom sruSiti sadaSnju drZavu i uspostaviti samostalmr
podizanje ustanka. U jesen 1948, poslije izlaska rezolucije hrformbiroa, Fazlibegovii ie dao nalog Hilmiji Muf-
ruonr legitinnci.jonr. O orgauizaci.fe kaZe:
autononmu Bostttt i Hercegoviruu koja bi uSla u sastav jedne islanxke drZave. U tu drZavu bi do5li svi krajevi Jugoslavije gdje
tiiu,
Zive nruslinrani, koii bi uzeli
libegovii uputio kako ce napadati iza leda, sa kannnu ,,da ne bi bilo suvi5e buke,,. - Uoci Nove godine 1949
vlast tr svoje mke. - A 3ta bi sa Srbima i Hrvati-
nu? - I\4i bi prema njinn bili tole-
rantni, kaze lvtuftii. - A kako bi se
prikliucili
islanrsko.l drZavi? Kuda
ie Srbr i
Bugari?
- Mi bi njih prcselili ili to rijesili na neki drugi mcin (Opci smijeh u publici).
Vrlo opSinro.je optuzeni Hilnrija lr4uftic opisao kako je on rukovod io tc toristickint pripre-
kako on navodi u svom
iskazn, da organizuje udane teroristidke gmpe. Muftii je odre-
dio clanove tilt grupa, aFaz-
- Na -iednom sastanku Flusrefbegove medresc Oner
Kovad izuio da.ie doznao od oca da sc u G:zi Husrctbegovo.i ntcdrcsi ualaze zakopane puske u lrodrunru. Te puSke snto iskopali i odurah prcnijeli i sakrili u
su pokusavali da izvrSe zadatak,
ali li je bilo zgochre prilike. P6J kom medrese. Ideolo3ki ga je ku5ali su provaliti u stan jednog vaspitavao Kajtaz, a kad je upuoficira ali nisu nrogli otkljudati iel u ,,udarnu grupur dobio je vrata. U meduvremenu su tero- vezu sa Fazlibegoviiem. Poristi uhapSeni i tako sprijeceni u loZio je zakletvu Kajtazu ,,da ce dali u.ji nl zloeinaekinr akci janra. se boriti protiv svega neislam- Kako to da vi bas u dmgoj skog,, polovici 1948 godine pociniete - Ko je taj bezobzimi nepriprikupljati omzie i onda izvoditi .iatelj? - To je narodna vlast. kaze akcqc? "
optrUeni.
- Ob.javljivanje rezolucije hrf
- Jeste li vi kao dak vjerske Skole opazili ili osjetili da narodna vlast vrsi pritiske na nluslimane, da sprecava posjeii-
me, kaze Muftii. Napadaj uije izveden, jer nije bilo zgodne prilike. Zatim su
vanje dZamija
stinla tc izvrSiti ucprijatel-jski
islama?
te.roristi dobili nalog da prate nekoliko oficira i utvrde gdje stanuju. Kasnije su dobili nalog da napadnu i razomzaju dvoiicu
- Zatin
smo dobili
lalog
da
pratimo studenta Jovana Rolo-
je dak
da
nru ih oduzmu. Nekoliko puta
tuaciju
sa
nurnicijonr.
iizne,
dresi nagovorio gaje da stupi u
organizaci.ju nepoznat tovjek, ko.ii ga je uputio u baScarSijsku dZamiju, gdje je dobio vezu sa Halidom Kajtazom, nastavni-
guinost da pro5irimo svo.i rad na obaranju vlasti. Mi snto mislili
gd.je su oni postavili zasjedu.
svc dlanove. Naipriieie nabavio
ko-ji uosi koati kaput i
roucitelj Ejub Kabil. A u Sarajevu, u Gazi Hrrsretbegovoj me-
dobio sam zadatak da se izvrSi rupad na jeduog oficira JA i da mn se oduzme piStoij, sat i ciz-
nilicionera u SagrdZije ulici. nranra i akcijanu po nalogu Nu- Oni su i ovog puta iza5li u akcisrcta Fazlibegoviia. Nalog za ju, ali je nisu mogli izvesti, jer prikupljan je ontja ilrenio je na nrilicioneri nisu do5li na mjesto dva piStol-ia" pa jedmr pt$ku
onrcla nfliciiska patrola u izvrSenju zlocina. Poeetkom aprila Fazlibegovii je izdao nalog da sc izvrSi napad najedlog oficira
viia. Po mom mi5ljenju toie zlibegoviiu trebalo da bi znao kako i gdjc bi se Rolovii mogao likvidirati. Nakon toga teroristi su poFa-
stavl-1ali zasjede otlcirima na Je-
kovcu ispod kasarne, ali ih-ie
148
da
ie inrperijalisti iskoristiti sii sporove nredu komturi-
napad na Jugoslavilu. Zato smo sillatrali da je momenat da se otvorcuiie llastupa sa napadinra ru organc vlasti i sve zadatke koje sanr clobivao,.ja sanr tunneio da su u vezi s tim. V-icrovao sanr da
ic lanr rezolucija Inforntbiroa olakSati rad, ka2c rra kraju optu-
Zeni terorista t{ilmi.ja Muftic, iz.lavijujuci da se kaje .ier vidi da su planovi org:urizaciie ,,Mladih
muslintana,, tudinski i zlodinaeki.
ili
prouiavanje
- Nisam to nikad vidio ni osjetio, kaze optuZeni Kojii^ On priznale svo.je ucesie u teroristiiko-j organizaciji i ka.je se Sto.ie u njoj radio, ali se bojao da je napusti. Opisivao.ie kako je uiestvovao u teroristickim akcijama protiv oficira JA i naglasio da.je Fazlibegovii dao gmpi rok da napad za otimanie koZnog kaputa i cizann mora biti izvrSen u roku od 6 dana do 6. VI i da se pri napadaju moZe
up-otrebiti sve, osim vatrello
lskaz Esada Kojida Kao posl.jednji prcslu5an je
.juic dak nredrcse optrDeui Esad Kojii. I njega je pripreniao u Mostartr za organizaciju vic-
omZje. Opisu-juci rad u organizaciji kaze da su s niint u medresi bili kao elarrovi uvuCerri u orgarriza-
ciju i
149
d.icCaci
od l5-16 godina"
- Za toje odgovoran Ka.itaz.
jc Ifuitaz
rekao da prestanemo nri bi prestali raditi. - A Sta ste radili kadaje obiavlj eru rezolucij a lnfbrntbiroa? - Po izlasku rezolucije rusa organizacija je pristupila aktivDa
nijcnt radu i preduzimala je qiere za proSiren-ie i uivrsienje
organizacije, prikupljali smo onrZje i sprenuli se za napad, jer j e rrrkovodstvo organi zacije smatralo da je doSao povoljarr ias.
Pri.le prelaska na dokazni postupak zastupnik optrube je pre-
dloZio da se pretres odloZi, jer ce proSiriti optnZuicu protiv Mahmuta Jarebice, Kemala Kurbegoviia, Rame Habete, Sulej-
mana Musakadiia i Ejuba HadZica koji su uzeli udeSia u irrkriminisaninr d-jelima. Protiv rtjih je vec pokrenut postupak, pa je u interesu pravilnog zavrSetka pretresa da se usvoji
Sudenje grupi organizatora
i
"Prolijevajudi svoju krr zajedno sa ostalim naSim narodima u horbi za slobodu i nezavisnost, muslimanske radne mase likvidirnle su svoju te3ku pro3lost i pristupile izgradnji socijalizmafro izjavio je u zavr3noj rijeti javni tuiilac
pro5irena optuZnica.
Sud tuZioca
je usvojio prijedlog i odgodio pretres dok
Mcni su rekli da nant jc onrZ.jc potrebno, jer ic doii do rata i da ienro u tonl nlonreutu
primi optuZnicu.
podignuti onDani ustanak.
Oslobodenje, petak, 5. avgust 1949.
mi ustanak za nasilno rusenje postojeceg poretka u FNRI. Jarebica je ucestvovao u unmciavanju propagandnog inateriiaia
Sarajevo, 9 uvgustu
Kriviini pretres protiv grupe organizatola i rukovodilaca tero ristieke organizacij e,, Mladi nnrslinrani,, nastavljen je.iue e iitan jenr pro5irene optuitrice.
kojin je Sirio vjersku mrZnju,
mrZnju protiv narodne vlasti i svega sto nije islamsko i radio na razbijanju bratstva ijedinstva naSih naroda. On je bio medu
Javno tuZila5tvo Bosne i Hercegovine optuZilo je Mahmuta Jarcbicu, studenta medicine, Kenrala Kurtiegovica, naruie5tenika, Ranru Hatrotu, kro-jaea" Ejuba HadZica, studenta agrononri.jc i Sule.jnuna Musakadiia, bra-
onima, kcji su htjeli da likvidiraiu studenta Roloviia.
Kemal Kurbegovii je kao stari elan organizacije, stupio je u nju ponovno 1947 i putovao po poslovima organizacije, ponugao unuroZavauje i rastrrrauje
vara, za krivicna djela protiv naroda i drZave. Mahnrrrt Jarcbica postao jc
propagandistidkog materijala
i
ilan protunarodne i izdajniike
prisustvovao ilegalnim sastanci-
organizac i je,, Mladi musiimani,, .io5 1943 i uzeo uceSia u ,,musli-
ma na kojimaje zakljuceno.da se diZc ustanak protiv narodne vla-
nranskoj bosanskoj voisci,, izdajnika Mulumeda PandZe koju .je fornrirao okupator" Poslije oslobodenja radio je na obuavl.jartjrr orgrnizaci.je, pristrstvo'uao ilcgalninr sastarrcinla r)a
sti.
je
kojinra je zakljueeno da se teroronr, diverzijanu, propagandonr i strauonr iutervencijont pripre151
150
rukovodilaca
teroristiike organizacije,,Mladih muslimana,,
Ramo Habota prisustvovao sastancima terorista i prema
primlj enim direktivama prikupljao omije i priprenno nasilno nrSenjc uarodne vlasti sto je tre-
balo izvr5iti napadima na mili-
ske stanice, nriniranjcnr raznih obiekata i ubijanjem
ci.;
i partijskih
futrkcioue-
spremaju prevrat. Jarebicaje ra-
Eiub Hadzic je pisao propagandni ntaterijal za ilegalni list ,,MudZahid", kojim je Sirio vjer-
dio i sa teroristinu u Mostaru, a u Sarajevu je imao svoju poseb nu grupu. Propagandni materijal izradivaoje zajedno sa Kajta-
drZavnih ra.
sku nuZnju
i
zom.
postrekavao na ua-
- Ko ie taj neprijatelj o koiem se govori u va5in broSura-
silno ruSenje postojeieg poretka, dok je Sulejman Musakadii i
zradi vao kame za onrZanje tero-
ma?
rista.
- Narodna vlast.
Prvi je saslusavan Mahmut Jarebica. On priznaje da je kriv Stoie bio jedat od orgalizatora i
- A kad ste pojadali svoju agitaciju?
- Poslije rezolucije Informbiroa mi smo pojaiali rad.
mkovodilaca organizaci.i e,, Mladi nurslima:ri,,.
-
-
Sta
l-jude, da nas bude viSe u organi-
Da dode do pronr.iene Mi sami ui-
zaciji.
drZavnog poretka.
-
smo mogli niSta, ali smo eekali
i da dobijeno
vi neSto traZili, primj eiu.i e pretsjednik Jarebici. - Da udento u panislamskrt
je
ce.
- Kako to da su vas Nijemci
sa Kemalont Kurbegoviiem, Hasauom Serdareviient, Altmeton KoloSem i drugin. PoSli
pri-
kl-iueio,,cebovcima,,, izdao proglas u ko-iem je napao ustaSe i ectnikc, ali ni-ie uapao Niiemce. OpnrZeni Jarebica iskazao je zatim kakose sasta-iao sa Bibe-
rom, Ka-jtazont, Isnreton Serda-
revicenr i dnrgim teroristinta. Na sastancinu su odlucili da obnove
u
je tuZi-
12 clanova ,,Mladih muslinnna,,. ISli smo put Treskavi-
nas
drZavn. - Vi ste za vrijenrc rata stupili u PandZiuu vojsku? - Ja sam bio u nioj oko 2 mjeseca. Bio sam tamo zajedno
se
po5li
- Mi smo poSli kamionom ispred,,Merhameta,,. Nosili smo sobom oruZje i brasno. PandZaje nosio i novac. Bilo
vtie. - Jos ste
koji
vi
lac.
autonondju kad nestane Jugosla-
snlo s PaudZon,
Odakle ste
Pand'Zinu vojsku? - pitao
i prosire rad organizaciie i
propustili s onr:Zjem? - KoloS je s niima govorio i oni su nas propustili. - Ko su to ,,debovci,,? - To su bili ustase. Oni su pridali da su po Istocnoj Bosni klali sve Sto int nije po cudi, a klali su srpski Zivalj, ne iznzimaiuii ui diecu, i partizane. - Vi tvrdite da ste iSli da se borite protiv eetnika, a odlazite
oninu koji kolu partizane?
-
Pa da, oni su
bili
ustaSe, - priznaje Jarebica.
152
kao
radio protiv naroda i drZave. On izjavljuie da se kaje i da danas uvida koliko je teSko pogrijeSio
ko.ii bi vodio propagandu a ,,eebovci,, su bili PandZina vojska, ko.ja je dobivala municiju i
kad
sekcija ,,El Hidaje,,, saradivala s okupatorom i odgajala svoje ilarove u nuZnji protiv Narodnooslobodilackog pokreta i n
- Vi ste rekli, da je vaS ciLl' tada bio da spasite muslinmrski 2ival.j od eetnika i usta3a, ako opet dode do rata. A na koga se
v-jerskoj mrZnji protiv Srba i
Hrvata.
oslan ja.ju
ietnici i ustaSe. - Na Englcze i Amerikance -
- U mkovodstvu organizaci-
.le bili su Enin
kaZc Jarcbica.
- A na koga bi I
se
je stupio u organizaciju
*Mladi muslimani,,, koja je bila
Irrauu od Nilemaca.
Podeli smo viSe da vrbujemo
je bio cili organizacije?
da dode do rata
U tclku saslu5alja Jarebica priznaje da su ,,Mladi muslinurui,, tlebali da budu PatdZin Stab
Granov
i
Esad
Karadozovii, biv3i studenti
vi oslania-
Beogradskog rniverziteta. Poznato mi-ie, - kaZe Kurbegovii, -
i't
- Na Englezc i Amerikance. - Kako iete se na njih oslanjati, l
da su niih dvo-iica napraviii 1941 godine spisak naprednih studenata i predali ga Gestapou koji.fe te studeute pohapsio. Isto tako
blok?
s-jeianr se
- U kra.ittjo.i liniji.jeste ,
daie 1943 godine do-
-
lazio Tarik Muftii jednom do
prizna,jc Jarebica. - Jcstc li vi, dakle, izda.iuici? - Jcsnro, - priznaje bez okoI iSanja optrDeni Jarebica. - Kakva bi to bila autononri.ja sa ristalar.ua i eettricima? - Ouda nil ue bi vi5e s niima. - A kud bi sa Srbinra i Hrvatinra?
Sadrvana Begove dZami-fe i traZio od mene i.loS nekih dnrgova
da budemo nepontirljivi prenxl
skojevcinu i konrunistinn.
- Posliie rata, - tvrdi Kurbegovii, - qegaie Biber opet uvukao u organizaciju, tvrdeci daje ona v.jersko-prosvjetnog karak-
tera, ali se brzo uvjerio da ona inu zakulime ciljeve" Za onftje je navoduo sazuao tek 1949 godine kad je od Ome-
- Nisnro o tom nrislili, niti ljcsavali. - Vi ste skupljali i dobrovoljrrc prilogc'")
- TraZili snro
ra Stupca cuo da on Zeli sprenulti ,,udame grupe a od F:zlibego", vica da sc sakrrplja onrZje.
pljanm za sironnsne nruslimanskc studente u Zagrebu - kaZe
ciji?
Jarcbica.
I optuZeni Kenul Kurbegovii priznaje svo.ju klivicu da je
- Sto stc vi radili u organiza-
- Ja sam ponagao Halidu Kajtazu da izdate ,,Mud2ahid,,. - I vi ste bili sa PandZonr?
153
bili
smo aktivniji, pa san oklijevao. Mi smo tada pristupili proSirenju organizacije.
- Da. ,,Mladi ntuslimani,, su trcbali da sluze kao agitaciorti ceutar protiv NOP kod ,,debovaca,, i ,,kalrirlovaca,, koji su bili ustaSka
Ramo Habota iz Milaviia kod Bileca, bioie Zandar u sta-
ntilicija. muslimani,, imali
roj Jugoslaviji i za vrijeme
su zadatak da omasove njihov razbo3nicki pokret. - PandZaje u tu svrltu isao u B-ielemiie.
,,NDH,, bjeZao je pred JA sve do Slovenije. Tog slugu okupatora
- ,,Mladi
-A
Sto su radili po Istocnoj Bosni?
ti
,,Mladi muslimani,, su lako vrbovali za svoje izdainicke planove. On.ie odlazio na sastanke u Mostar, gdje je prinno direktivu za sakupllanle onz.ja. - Na tom sastarku dobili snto
,,cebovci,,
- Prema njihovom pricaniu klali
su srpski Zival-j. Jednom mi
je.ledan ,,cebovac,, pricao o Rakitnom, kako je zaklao srpsko
zadatak da se skuplja oru:zje, da
do-iencc u be5ici.
- Odakle je
PandZa uzeo
braSno, koje ste odvezli tim ban-
ditinra?
- Iz ,,Mcrhanteta,,, iz zaliha ko.ie su bile odredene za ishramt
muslimanske sirotinje i nuha-
diira. - ,,Merhantet,, je bio u vezi s ,,81 Hidaiom,, i zato je sigurno PaldZi dato to bra5no.
- Vi ste Culi razgovore u organizaciji da treba vrsiti diverzije?
- Na jeduom sastauku kod Bibera Stupac -je predloZio da se izvr5i diverzija na voz kod Bi-
leie.
Stupac
je tom prilikont
se oruZje i municija krade i pliacka, jerje potrebno da svaki clan organizacije bude naoruzar i da ga na znak organizaciie upotrijebi u borbi protiv uarodne vlasti.
Kad sam ja rekao da je nemogr.lce nabaviti oruzie, ouda su
mi rekli, bio je to Omer Stupac, da ie naletiti engleski i antericki avioni i baciti potrebnu kolicinu oruZja, a istodobuo da ie se spustiti i padobralci i skupa s nanul
povesti borbu protiv narodne vlasti. Tada bi mkovodstvo organizaci.je,, Mladi muslimani,,
uzelo n Bosni i Flercegovitti vlast n svoie ruke.
predlagao da se osnuje operativ-
- A Sto ste prije toga sprema-
ni Stab ,,Mladi muslinnni,,, koji bi sc bavio vojnint probleninra,
li?
alije Bibcr
rekao da to sada nije na dncvnom redu"
treba poceti borbu protiv danaSnje vlasti napadanjent i nrini-
- Za3to niste istupili iz orga-
ranJem nilicilskilt stanica kao i svih drugih vaZnih vojnih i
nizacijc kad ste vidjeli da ide izda.iniikinr putevinn? - Ja bih s niima raskrstio, ali sam se bojao. Poslije rezoluci-ie
Rukovodstvo
je porucilo
da
drZavnih ob-iekata. Pored toga da se n prvom redu povede borba ubijanjem
154
oficira UDBE i
partiskih i drZavnih furkcione-
zacije i da je u Zagrebu pisao ilegalni propagandni materijal,
ra.
Oni su tan davali upute kako ccnro izvoditi ratne varke i kako iemo se zakamuflirati, a kad bude potrebno da ie naru poslati i pomoi u omzju i dnrgim ratninr potrepstinama. Mi snro skupllali omZje i iuvali ga
iako je taj materijal oiito propagirao nasilno msenje dmstvenog poretka i vjerslcu mrZnju, pozivao na teroristiika djela i dmge
zloiine, optuzeni HadLic
.ie
je rad organizacije bio vjerskog karaktera i nije htio da kod ilanova. Innli snro nekoli- prizm da je ona teroristiika. On je tvrdio da nije znao Sto organiko kil
da
,,
vio da se kajeza svoje pogreske. Poslije sas luSanja optuZ enih
gd-je Zive muslimani.
je poslije rczoluci.jc Iulbrnrbi roa zaista Zivlle radila na nnsovuont okupl.jan.ju ljudi i njihovonr sprenranju na onr2ani ustanak, a nxlogo viSe smo traZil oruZja. Na5a organizacija
Na kra.lu.ic Habota iz-iavio da se ka-je Sto.je stupio u ilegaluu organizaciju. On je uSao u nju
sudje poveo dokazni posnrpak. Proeitan .je materijal, izvrSena su suoceqja, optrdeni su priznali da je oruje koje se nalazi pred srrdonr rlihovo ibiloje pripremljeno za ustanak. Arhiva organi-
za- cije nadenaje u brurkem kod
kuie optuZenog Bibera.
jer su nru rekli da.jc cisto vjer-
ska orgiutizaci.ja, a posli.le nije snrio da istupi, ierje polo2io zaklctvu, jcr se bojao prijetnii rukovodstva. Optuzeni Eiub HadZii na ispitivanju pred sudont priznao .jc da.ic bio clan ilegalle orgari-
TAVRSM RUIC JAVNOG TU'IOCA Danas poslije podne dao.je rijei zashrpnik optuZbe Enver Kzii koji je iznrcdu ostalog rekao: zavrSnu
155
- Iskazi okrivl.ienih pred narodnim sndon i obilje dokaznog matcrijala sasvim su raziasnili
je,
stieke organizacije,,Mladi muslinmri,, rn eijen delu su stajali optu2cni, ili su u organizaciji pretstavljali vode gmpa, bili te-
i osloncu na inostranstvo i inostrane obavjeStajnc slrrZbe, po svojinr teroristickint cilj evinra,
ovakva
orgauizacija je naroiito dm5tveno opasna i kao takva mora da
bude uniStena do posllednjeg nienog ilana.
Kolovode i organizatori, zlotvori nmslimanskog Zivl-la, zbog teSke izda.ie ko.je su poiini-
li
prcnra narodinn na5e zenilje ne mogu raiunati na nrilost. Racli sanrih ilanova organizacije, radi svih onih u cijin bi glavanu nrogla da uikne , makar sann
pojedinacuo, misao na slican pokuSaj , kazte treba da budu prinrjenre i o5tre. DmStvena opasnost optuZcuih.je tim veca sto su skoro svi Vcc tokom okupaci.fe bili clanovi fa5istieke ustaSko-gestapovske organizacije,,Mladi muslinrani ,,. Pretres je pokazao da je organizacija ,,Mladi muslinuni,, stvoreua u tokn okupaci-
sa
rukama agenata gestapoa i
roristi i slieno. Zbog zloiinaikih planova
nom pclrijeklu
ju je stvorila kao svoju
Handziiem i Dobraeom na 6elu. Ovaj pretres potpuno je osvi.jetlio karakter i ciljeve ove teroristie ke organizacije. Ona je u toku okupacije bila potpuno u
zlocilacko djelovade terori-
koje je ova organizacija imala, po svojim nretodanu rada, zbog toga Sto je zloupotrebljavajuii vjenr i vjerska osjeianla uvukla u izdajniiki rad nekoliko desetaka nrladiia po svom nacional-
da
sekciju gmpa oko ,El Hidaje,,
nstaSa, muslimanske darSije i klera. Njeni ilanovi su bili u SS ,HandZar diviziji,, s PandZom, Cebom i ostalim zlikovcinu sa omZjem u mci borili su se protiv uarodno-oslobodilacke voj ske. Iskazima optuzenih jo5 jednonr ie rasvijetlena uloga agenata El
Huseinija, Dobrace i drugiir u stvaranju ,,HandZar divizije,, i
drugih formacija u cilju odvlaeenja nruslimana, a narocito onrladirre od NOP-a. Ovaj pretres dokazaoje i to da su ovi viSestruki agenti zloupotreblj avali zaostalost i vjerska osjeianja, da su koristili tezak polozaj nluhadZira, lifemjuii ih hitlerovoj soldateski. Dosta muslinunskih porodica proklinjaloje fa5iste sa calmom na glavama i molitvom na ustinu koji su svjesno bacali u sranulu snrt njihove najndlije. Organizaciji,,Mladih muslimana,, njeni osnivaci su dali vierski pla5t. Ona je dijete hodza i to onih kojima je bilo sve svetlie od casti i nezavisnosti na5ilr uaroda. Da bi pridobili muslinunske omladince za dl;urove organizaci-je, oni su im naLprr:e drZali v.icrska predavarja, a u rukovodstvo orgarizaci je posta-
vljali sinove dar5inlija,
hodZa, ustaskih Zupana, bivSe esesovce
156
i Zandare ko.ji su izvrSavali nii- cmozute monarhije, stvaran od hovc plauove. Funkcioneri spahinovske i hodZinske politike ,,Mladih muslimana,, predali su koja je muslimanima sva zbiGcstapou spisak naprednih stu-
vanja u druStvenom i drZavnom
dcruta beogradskog ruriverzitcta od kcr.iih je je dan dio dospio u koncentracione logore.,, Mladi rtttrslintani,, bili su u toku olcupacijc sa ,,debovcinn" i drugim kol.jacinra nevine djece, Zena, staraca i ranjenih boraca NOV,
Zivotu objaSr4avala fatalisticki,
c.,,Mladi
muslintani,,
skreiuii
svijetu preko leda radnih ljudi svih naSih naroda. To je ona ista linija koju su izrodi muslimanskog Zivlja pre-
su
doecki vali jerusalimskog mutii.lu i cinili sve da Sto veci broi nrusIinunske oniladine posalju u ,, HandZar diviziju,,, dakle zadatak organizaciie za vrijeme oku-
je da raspaliivanjenr vjcrske nuZnje vodi borbu protiv NOP-a, a posli-je osloboden-;a oslan-ja.juci se kao i ostala rcakci ja ua imperijaliste, da mSi porcdak u FNRI. Da bi to ostvaril i rukovoclioci teroristidke organizaci.ie Mladi muslimani,,
ko DZaf'era Kulenoviia, Hakije HadZiia i Ademage Me5iia provodili joS u pocetku okupacije,
paci.jc bio
"
okupljali su sve svoje bivSe elanove
i
Dastavili da Sire ntrZnju
protiv svega Sto je napredno,
a
poscbno prenra komunistima -
paZnju muslinunskih
nrasa sa ovoga na ,,onaj svijet,, priieteii dinom, dok su sami vodili brigu o tome kako da sebi udese Sto ljepSi Zivot na ovom
iznalazeci ustaSke koljaie koji
su za-jedno sa ostalim Pavelicevim koljadima punili jame u Hercegovini i potocima krvi nevirih Zena, djece i staraca natapali na5u uZu domovinu Bosnu i Hercegoviuu pretvarajuii je u zgariSte i klanicu, govoreii da su svi Srbi krivi za tesko stanje naSih naroda stvoreuog eksploa-
tacijom velikosrpske i druge i
burZoazi.je, koja je baS u Spahi
orgarr izatorima pob.iede na5ih
JMO nalazila sigurnog oslonca
naroda u oslobodilaekom ratu i
u porobljavanju na5ih naroda. Na istoj lini.ii, daie vjera u opasnosti, oni su radili za agente
narodnoj revoluciji prvoborcinra u obnovi i sociialisticko.l izgradnji. Kolovode ove organizaciie prcduinuli su sve da raspaljuju vjersku mrZnju, da gaje kod zaostalog i vjerski zatucanog dijcla muslimanske omladine sve Sto je ra.ireakcionarnije,
da cuvaju ovaj zalog starog druStva po budZacima nralula i sokaciia, stvaran kroz vijekove od osnranlijske careviue i
i Intelid2ens servisa. Razbijanie bratstva i jedinstva naSih naroda toje bila polazna tacka ove zloiinacke organizaciGestapoa
je koiaje u svoj program stavila ono Sto je Pavelii spremao Srbima i svina oninu koji nisu bili za ustase, Sto je Hitler spremao slavenskim narodima. U njiho-
vin
157
bro5urama se govori da tre-
likvidirati sve Sto niie islamsko. To su faSiste i zlodinci koii su sprenuri lla sve, .lednaki kao
ba
rustaSc
iskoriStavali kao sredstvo za
mu vlast u svoje ruke. Ovi zli-
akcijc, aga i begova i.jednog di.jcla uruslimanskog sveStenstva kao i ostataka profasistiikih organizaci.ja a la ,,Mladi nruslimani,,, nruslimanske radne nrase odgovorile su radnim herojznrom i zajcdno sa dnrgim trud" bcnicinu zbrisale su posljedice rata i pristullili izgradnji socijaIrzrnl rr svo.jo.j donrovini Bosni i
kovci vidjeli su u rezoluciji In-
strane obavjest4ine sluZbe, da se poveZn sa davolom i sotonom u
mscnje tekovina oslobodilackog rata. U tontc i leZi najveia opasnost ove teroristiike orgauiza-
borbi protiv na5e zcmlje.
Javni tuZilac je opsirno
bez
diclovani a na najreakcionaruija osjeiar{a, ova organizacija rte bi nrogla tri dana da opstane. - Sve
izloLio teroristieke metode rada ove zloiinaeke organizacije koja je sa tobozniinl izttcavanjem islanra vrbovala nove dlanove iz redova vjerski zatucanih i poli-
dotlc dok postoji nu kakav rep ove organizaci-je, postoiaie i tezrjaza razbijanje bratstva
ku5a.je ostataka nmslinanske re-
organizacije.
Oni su htjeli da se poveZtt sa slicnim organizacijanu u ittostranstvu, da se uklope rt iuo-
ieeutici, koji su vlcru
cije. Bcz vjerske mrZuje,
nika, kolovoda terorista iz ove
tiiki
ije-
zaostalih ljudi, veiinom
dirxtva naSih naroda. Zato oua mora biti ruriStena.
bivSih pripadnika okupatorskih formacija, siuova bivsih trgova-
Zatim.ie -iavni tuzilac analizirajuci dokazni nraterijal, osvijetlio teroristieki karakter organizacije i niene ciljeve - ondani ustanak: stvaran-ie autollonlne Bosne i Hercegovine u sklopu panislanrske dr2avc. To je svakom smijesrro, ali tako stoji u glavama raznih zlocinaca i ludaka. U iasu kada imperiialisti
ca, hodZa, kulaka, usta5kih itd. I zakletvu su polagali sa svim noguiim vjerskim ceremonijama, a ua zakletvu su onda nadovezivali prevratnicke i zloiinacke zadatke: ubistva, pljadke, zasjede, diverzije, mi-
Zupana
saveznici ovih izroda su
n
jalistiiku izgradju ua5c clomovine. Tanto gdje
i carSinli.ic vodili glavuu rijei, tanro niCu clnrladinske i frontovske brrgadc, radni I.judi razbili su okovc urraka i rcakcije pod mstr uckada scoski hodZe
kovodstvonr Partije
i grade
scbi
srctnili i bogatiii Zivot.
Djclovan-je organizacije Mladih nruslinrana,, uarocito
pod kra.t 1948. pa dalje kroz te-
napadnu FNRI, onda bi ,,Mladi muslimani,, zajedno sa ustaSama i ectnicinta zaboli rtoZ u leda naSinr rnrodinta. Tada bi ovi teroristi, ni nunjc ui vise, proglasili scbe vodanra muslimana u Jugoslavili i preuzeli vlast u antononurir.j Bosni i Hcrcegovirti, a
rr)r'izanr, pliprcmanje diverzija i zasjcda za ubi-jauje oficira i organa vlasti, uijc ni5ta dnrgo ne-
bi pokorili
inrali bi da uestauu sa lica zemlje. I jo5 viSe - sve od Bosne do 'Iurskc bilo bi rase|eno ili pri-
go pokusa-l stvarauja metcZa i rucsi gu
nrosti, sabotiranjc sociya-
i impe-
tilalisti i informbirovci, i usta3e i detnici, sve olto Stoie protiv socijalistie kc izgradnjc u kcrjoi
rrlazi lo -le rr soci
Muslinnnske radne mase a iraro0ito omladina zajedno sa ostalim naSim narodima kroz oslobodilacki rat i narodnu revoluciju s oruZ-ient u ruci prolijcvali su svoju krv. naSle su svoj put u borbi protiv okupatora, ustaSa, eetr]ika, Dobraca, ,,El Hidala,,,,,Mladilt mttslinnna,,,
plan Bibcla, Kaitaza, Stnpca, Fazlibegoviia i ostalilt prevrat-
kroz izdajniike planove ove teroristicke organizacije. Dakle,
svakog clana svc viSe ntuslinrana
ustanak itd.
sil.ieno da sluZi niihovo.l panislanrsko.l drZavi. To je bio veliki
socilalizan. Rezolucija je ohrabrila optuzene da poinu s kanunra, puSkama i bonrbann sprenrati zloeine. Tako izgleda djelovanj e rezolucije Informbiroa
na ,,spaSavur.jc,, v.jere propali su, a
,,
se ne
benika uaSe zenlje da izgrade
Ilcrcegoviui. Svi pozivi
nirarrje objekata, sprentanje na
svi oni koji
formbiroa poeetak svr5etka narodne vlasti, kraj napora trud-
vide svoju konainn propast svi
reakcionarci sve sto vuee trag starog eksploatatorskog dru5tva.
Posto je osvjetlio zlodinaiku djelatliost i krivienu odgovoruost svakog poj edinog optuzcnika, javni tuZilac ukazao je rn neumjesnost odbranc nekilr okrivljenih koji su tvrdili da nisu znali daje organizacija teroristiika ili da su bili zavedeni. Svi
iz rukovodstva organizacije bili su jo5 u toku okupaci.je u ,,Mladim nnrslimaninra,,, i innli su
zloe
trza.ji izroda okupllenih u ovoj inaikqj organizaci^ji. Ova
vrenrena da sagledaju kuda vodi njen rad. To dokazqe da su to zakleti neprijatclji na5c ze mlje ko.ji se sada navodno kaju kada
,,Cebovaca,,, PandZi, Behntena i
skupina zloiinaca tcsko bi se odluiila na ovakvc akcije da nije
treba da odgovaraju za teska kriviina d.jela za koja su propisane
ostalih izroda. Boreci se za slobodu i nezavisnost svoje otadZ-
konr prctresa, iz iskaza op-
bilo rczolucije lnformbiroa. To-
naroiito
listiike izgradnjc. To su zadn ji
te5ke kazne. NaSi naro-
di koji prate ovaj pretros
a lta-
bine, ruseii staru vlast i stari poredak likvidirale su outt te5kn
tri2cuih, vid-iclo se Sto.le i za ovu bandu zrne ila trockistiika rezo-
proSlost kada se moglo sa paro' lom ,,Din je u opasnosti,, praviti
rocito muslimanske radne mase ocekuju od narocluog suda da
iucija Infbrnrbiroa, Sto.ie znaiio poziv Jrrdina i dnrZine ,,zdravim
izrekne stroge kazne kako bi to posluZilo kao opomena svakont ononr ko.j i bi ma Sta slicno po-
politicke kapitale. Na sve po158
clcnrcntinra,, da sc plbunc i uz-
159
kuSao. Kao zastupnik javne tuZbe trazinr da se na optuZene prim.jene najoStrije kazne pred-
poiinjena djela protiv naroda i drZave. Na kraju su svi optuZeni, osim Omera Stupca izja-
videne u naSim zakonima za ovako teSka i druStevno opastla
vili da se kaju za poiinjena krivicrn djela i obeiavali da ie
djela.
popraviti. Sud ce proglasiti presudu u petak, 12 avgusta o.g. u 10 sati prije podne. se
Nakon Pledoajea .javnog tuZitelja govorili su branitelji optuZenih, iznoseci razne okol-
SUDENJE U SARAJEVU
Snslu3ana su petorica tlanova ilegalne organizacije "Mladi muslimani" na liojoj je javni tuiilac pro3irio optuZnicu Potom
je sud prehao na dal@tni
postupak
nosti sa predlogom da se uzmu u
obzir pri odntjeravan jrr kazlrc za
Ostobodenje, srijeda, I 0.avgust 1949-
cije sudelovao je u ,,muslimansko-bosanskoj vojsci,,, koju je organizovao Hafiz PandZa, a koia je vodila borbu protiv Na-
Sarujevo, 9. avgusta
Juee je nastavljer pretres protiv optruenih clanova ilegalne organizacije ,,Mladi nrusli-
rodnooslobodilacke vojske. Posle oslobodenja optuzeni Jarebica, u zajednici sa ostalim optuZenim, sudelovao je u obna-
mali,,. Javni tuZilac proiitao je proSirenu optuZnicu protiv optuZenih ilanova organizacije Mahmuda Jarebice, Kemala Kurbcgovica, Rame Habete, Ejuba Hadzica i Sulejmana Musakadiia. OptuZnica ih rereri da su kao il:urovi ilegalne organi-
vljanju ove ilegalne organizacije, prisustvovao sastancima organizacije i cinio sve Sto je mogao da zakljucke sastanaka za
pripreme i sprovodenje diver-
zacije ,,Mladi mrslimani,, srdelovali na sastancima organizacije na kojinu su done5ene odluke o borbi protiv postojeceg
zantskih akcija, teroristickih ak-
cija, propagande za nasilno ruSenje drZavnog uredenja, sprovede u delo. OptuZeni Kemal Kurbegovii
drZavnog i dmStvenog uredeirja,
vodili agitaci.lu i propagandu
ucestvovao je takode za vreme okupacije u,, muslimansko-bosanskoj vojsci,,. Posle rata stupa sredinom 1947. godine u ilegal-
protiv narodne vlasti, sirili na-
cionalnu i versku nuZnjn, saknpljali i sami pravili orulje za
teroristiike akcije protiv org:ura narodne vlasti, pripremali diverzantske akcife itd. Posle citanja proSirene optrrZnice, sud je pre5ao na sasluSanje optuZenih. Mahntud Jarcbica clan je organizacije od
je u cilju omasovlj enja organizacije, unnoZavao i rasn[ao propagan-
1943. godine. Zavrente okupa-
160
161
rtrr orgarizaciju. Sudelovao
radu organizacije, putovao u
dni materijal" Treci optuZeni Ramo Habeta, krojad iz Bileca, stupio je u organizaciju 1947. godine. Ak-
tivno je radio na sakupljanju onzia za nasilno ru5enje vlasti, pripremao uapade rn miliciske stanice, u zajednici sa ostalim
tivnarodnom
elanovima organizacije pripre-
OptuZeni Habeta, Hadzii
i ubijanja drZavnih i partiskih mao miniran-je vaZnih objekata
fiutkcionera. E-iub HadZii, student agrononrije, snrpio je u organizaciju sredirom 1947. godine. U zagrebaikoj organizaciji ucestvovao je u izdavaniu lista ,,MudZahid,, i svoiim clauovinu potstre-
kavao na ru5enje postojeceg drZavnog uredenja. Poslednji optuzeni Sulejnnn Musakadii postao je clan ilegal-
ne organizacije ,,Mladi muslimani,, sredinom l948. godine. Pored zadatka da Siri propagan-
Svi optuZeni su izjavili na sudu da se oseiaju krivi. Oni svi smatraju svoju organizaciju pro
i
teroristidkom.
i Musakadii izjavili su da su u organizaciju stupili sa dubokinr ubedenjem daje ona disto verskog karaktera, ali su kasnije
uvideli da je to samo plait kojim se ona krila u pripremama za borbu protiv drZavnog uredenja. Posle saslu5anj a optuZenilr
sudje danas pre5ao na dokazni postupak. U toku dokaznog postupka procitana su dokumenta
i
spisi kojeje predloZio drZavni duZilac. Iz sadrLajabroSura, clanaka, listova, pisama, proglasa, koji su pronadeni kod optuZenilr clanova organizacije, osvetljen
dni nuterijal organizacije i da radi ua njenon omasovljenju, ko-je ie zadatke izvr5avao, optrdeni Musakadii sudelovao je sa io3 dva clana organizacije m izradi kama i noZeva, koji su organizaciii trebali da posluZe za teroristieke akcije. Materijal za izradu kanu optrEeni Musakadii je protivpravno uzinao iz preduzeca u kome je bio zapo-
je joS jedan njen protivnarodni
slen.
Politika, 10. avgust 1949. godine
karakter. Razgledanjem oruZja (pu5aka, noZeva, kama, bombi, boksera i municije), koje je pri-
loZeno sudu za dokazni postupak, jasno je do5ao do izraza teroristicki karakter ove ilegalne organizacije.
Izruiena je presuda grupi organizatora i rukovodilaca teroristiike organizaciie,'Mladi muslimani,'
enrvoruc,t uPTUZENIH osaDENI su NA KAZNA SMRTI STRIJEUANJEM. A OSTALI NA KAZNU LISENTA SI]OBODE SA POPRAVNIM RADOM A TMIANJA DO 3 DO 20 GODINA Juee prije podne krividno
vi-
jeie OkruZnog suda za sarajevsku oblast izreklo je presudn grupi optuZenih organizatora i mkovodilaca teroristidke organizacije . Mladi muslinrani,. Ulazak sudskog vijeia u sudnicu kojaje bila prepuna gradanstva, pozdravljen j e jednodu5nim odobravanjem.
Sudsko vijeie proglasilo je
detiri godine.
Hilm[iu Muftica na
16 go-
dina li5enja slobode sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i 4 godine gubitka gradanskih prava.
Teufika Velagica na 15 godina li5enja slobode sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i 4 godine gubitka grafan-
sve optrEene krivim za sva djela izlo7,ena u optuznici te ih osu-
skih prava.
dio:
liSenja slobode sa popravnim ra-
Ramu Habotu na 8 godina
dom, konfiskaciju imovine i 2
Hasana Bibera, Halida Kqitaza, Omera Stupca i Nusreta Fazlibegovica na kaznu snuti strijeljanjem, konfiskaciju
innvine i trajan gubitak casnih prava;
Ismeta Serdarevica na 20 godina liSenja slobode sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i pet godina gubitka gradanskih prava.
Mahmuta Jarebicu i Tarika Muftida po 12 godina liSenja slobode sa popravnim radom, konfiskaciju imovine i gubitak 162
gradanskih prava u trajanju od
godine gubitka gradanskih prava.
Ejuba Hadiica na 7 godina li5enja slobode sa popravnim ra-
dom, konfiskaciju imovine i 1 godinu gubitka gradanskih prava.
Kemala Kurbegovida
i Su-
lejmana Mrsakadica na po 3 godine liSenja slobode sa popravnim radom, konfiskaciju
imovine
iI
godinu gubitka
gradanskih prava.
eitanje presude gradanstvo je popratilo odobravanjem.
163
I
U o'brazloZenju presude pretsjednik sudaje istakao daje op-
tuZenima odmjerena kazna prenu stepenu njihove drustvene opasnosti. Biberu, Kajtazu, Stupcu i Fazlibegovicu, izreeeje najteZa kaana, jer su bili
me sprijecen, kao
i
njihova
upornost u zlodinadkom djelovanju. Serdarevic i Jarebica, ia-
ko su bili pokretadi organizacije, osudeni su na blaZu kaznu, jer je njihov zlocinadki rad bio
na
nranje intenzivan. Ostali su pre-
pokretadi, organizatori i ntkovodioci ove izdajnicke i terori-
sudeni prema stepenu njihove
stidke organizacije, a osim toga, oni sn za svo.ju zlodinadku dje-
latnost iskoriSiavali v.ierske osjecaje zaostalog dijela ntrslimanskog stanovni3tva. Kao oteZavajuie, uzeta je dalekoseZnost posljedica koje je mogao imati njihov rad da nije na vrije-
Povodom suilenja pripadnicirna teroristiike orgirnizaciie "Mladi muslimanirr I
bratstto i jedinstvo! Ne tlujte da tan ga neko na,,e utajte
druStvene opasnosti. Na snut osudeni Biber, Kaitaz, Stupac i Fazlibegovi( izjavili su da ie se Zaliti na presudu
ruii! Orto nas je koltalo skuprt i xato ne doztolinto da tlate irlve budu uzaludne! tuvainr; ga kao z,jenicu oka
Vrhovnom sudu; Esad Kojii i Ramo Habota zadovoljili su se presudom, a ostali osudenici iz-
jasniie
svoga! Ono nam je potrebno trc santo danas, nego i sutra.
Otto ce biti potrebtto krox
se o presudi u zakon-
skom roku.
deset godina, ono ce biti potrebno vi.jekovima, dok poI
sto.je naii narodi. Nikada viSe nali narodi ne sntiju doz'toliti da budu ra4iedinjerti onako ktto lto su bili, jer
I
Oslohodenje, petak, 12. avgast
1949. godine
I
nant
je ta ra4jedinienost
do-
rrosila u najtel.in daninta isutrije strahovite ttesrece i patrqie. Zato gonite iz svojih redoyct svakog onog ko hoce
da pontuti bratstt,o i jedinstvo! Ouenngucite takve ljude,
jer oni
nisu dosto.ini da
bwlu gradani ove tale zem-
lje!" (firo,27 septenbra
1946 go-
vi
i Hercegovinaje
se
uvijek iSlo za tim da
se
paZnja
radnog naroda skrene na drugu stram, da se radni iovjek kao predmet ekspl oatacije pozabavi neeim dmgim, a ne svojim soci-
jalnin poloZajem. Radne ljude je trebalo zavaravati time da im je neprijateli pripadnik neke druge vjere ili nacije, a ne beg, aga, gazda, kapitalista -jednom eksploatator. Bosanskohercegovadki begovat i carSija
rijeii
stvorili
su pri.je rata Jugosloven-
sku musl i mansku organizaciju nastojeci da na vjerskoj osnovi okupe muslinnne za za5titu svo-
interesa i manevrisanje sa beogradskom velikosrpskom i zagrebadkom vel ikohrvatskom burZoazijom, koja se medusob-
iih
tline u Tuzli) Bosna
nje Sirokih narodnih slojeva. To isprobano sredstvo, pomoiu koga inperijalisti drZe u ropstvu stotimma godina nrilionske mase kolonijalnih naroda, primjeniivanoje i kod nas. Kadgod su u Bosni i Hercegovini dolazili u pitanje interesi vladajuiih klika, izba.;ivarn je parola da jc vjera, din ili krst u opasnosti, a ustvari
odu-
jek smatrarn kao na.jpogodnije
tlo za raspaljivarSe vjerske i nacionahre nuZu.je. Na tome su za-
snivali svoju protnnarodnr politiku i kovali svoje zlu:inac-
no gloZila oko toga cija je Bosna i Hercegovina - srpska ili hrvatska, odnosno ko ie imati prven-
kc planove svi neprijatel.ii naSih
stvo u eksploataciji njenih
naLoda, i donnii i inostrani, jer .jc v.jcrska i rncionalna nctrpeljivost jcdan
prirodnih bogatstava i izrabljivanju njenih naroda. Ne nnlu nlogu u sluZbi ciljevima izrabljivaca
164 165
i protrnarodnoj politici
je i jedan dio muslimanskog klera, maskirajuii svoj
faSizma
prljavi posao vjerskim plaStem,
politike.
toboZe borbom za interese isla-
NaSi narodi pod vodstvom Komunistieke partij e Jugoslavije dizu ustanak i Partija jedini dosljedni i istinski branilac interesa svih na3ih naroda postavlja sebi kaojedan od najvaZnijih zadataka razoblidavanje paklenskih namjera okupatora, a te su namjere zaista paklene: raspaliti
igrao
ma. Rad narodnih neprijatelja svih mogniih vrsta, rukovodilaca i pripadnika raznih politickih stranaka
i organizacija
ogledao
u pripremanju tla za dolazak oknpatora u naSu zemlju, a taj se
rad do5aoje do svog punog izra-
iaja l94L godine i u toku oku-
i
car5iske begovsko-
gazdinske i popovsko-hodZinske
pacije. Mnoge glave5ine, izrodi naSih naroda odlazili su u poklonst venu deputac iju razbojniku Paveliiu, medu njima Mehmed HandZic, Kasim Dobrada i
nrZnju izmedu Srba, Hrvata i
sluganinn stvorio krvavi plan o
zujuii Narodno-oslobodiladku borbu protiv okupatora i njegovih pomagada, Komunistiika
muslimana do te qiere da se oni mednsobno ruriSte. Na tom poslu za radun okupatora radili su
izrodi i hrvatskog i muslinan-
drugi. Okupator je sa svojim
istrebl.jivanju naSih naroda i odmah ga poceo sprovoditi u dje-
lo. Vjerska i nacionalno-Sovinisticka mrZuia raspimje se do
krvi, do klaqla. Srpskom Zivlju u Bosni i Hercegovini najavljuje se istrebljenje do kraja. eak i oni malobrojni Srbi koji su da bi spasli Zivot primorani da predu
na katolicku vjem nisu bili po5tedeni, jer pop BoZidar Brale ciuidki, uzvikuje: ,,Ja sam
in
spasio duiu, a od tijela Sta bude,,. Po Bosni i Hercegovini ra-
zlet-ieli 3u se, izmedu ostalih, ljudi tipa Haki.je Hadziia, Alije
Suljka, Ademage MeSiia,
DLafera i Osnuna Kulenoviia, RedZepa Hajroviia i dnrgih koji
skog
i srpskog naroda.
Organi-
partija spasava od uni5tenja ne samo srpski narod, nego i hrvat-
ski i muslimanski. U vriieme
nig
okupatora odrodi srpskog naroda i okupatorske
kada na
sluge - cemici pocinju sa paljen-
iem srpskih i muslimanskih sela
i ubijanjen i klanjent hrvatskog
i ntuslimanskog Zivlja
,,Borba,,
organ KPJ, u broju od 7 novembra 1941 godine pi5e:,,...Hrvat-
i
nruslimanske mase nisu krive za nedjela usta5kog reziske
ma. Bosansko-hercegovadki partizani ne slaZu se zato sa o-
jendeta do iznemoglog starca, u
svetnidkim paljenjem hrvatskih i muslimanskih sela koje sprovode izvjesne gnrpe detnika,,. Ali reakcioneri i begovat iz JMO vide u Narodno-oslobodiladkom pokretu svog smrtnog neprija-
akciiu snrpa iovjek-zvijer, plod
telja, oni bez predomiSljanja
najavljr{u snlrt svemu Sto nije usta3ko i po naSoj zemlji niiu bezbro.ine jame, ko-ie se od do-
166
prihvataJu borbu kojuje okupai trude se da na sve noguie nadine da Sto veii broj muslinmra prinesu
kreta, nego da je na vjerskoi osnovi rtrobilise protiv NOP-a.
na Zrtvu zlocinaekim ciljevima
Osnivadi ove organizacije Han-
odvraca nruslimansku omladinu od Narodno-oslobodilackog po-
tor poveo protiv NOP-a
Hitlera i Paveliia. Iz krugova oko,,El-Hidaje,, organizacije
dZii, Dobrada, Traljii i drugi zamiSljaju u prvo vriieme tu or-
ganizaciju kao sekciju ustaSke mladeZi, ali se iz taktiikih razlo-
ntusli ntanskog svestenstva poitiee prica o tome kako je Pavelii
isao u nrekteb u Zagrebu gdje Saeica muslimana, na brzu nrkn se umjetnieki paviljon pretvara u dZamiju s nekoliko mul)ara itd. Sve to treba da uvjeri nruslinmrske mase o tome da su Paveliiu i njegovim dZelatinn primsli za srce interesi islama. Hitler se takode proglaSava za najveieg za5titnika islama i
ga od toga odustaje. Pretsjednik
Zivi
.El Hidaje,, Mehmed
HandZic
Salje u Berlin specijalnog dovje-
ka medunarodnom Spijunu, poznatonr agentu gestapoa, jerusa-
limskom muftiji El Huseinu s tim da ga ovaj dovede u Bosnu da zlikovac pomogne zlikovcinn kao Stoje i on u protivnarod-
nom radu. I Emin El Husein dolazi u Bosnu gdje ga musli-
hodZa tipa HardZiia, Dobraee,
Traljiia i drugih, prekrstavaju manska darSija srdadno dodekuga u ,,Adil efendiju,,. Ali kada je, a Kasim Dobrada ga voda po sve te smicalice i teZnje okupatora i okupatorskih skutonoSa ne rnilaze rn Zeljeni odziv kod muslinranskih radnih nnsa i kada te nrasc, uvidajuii na bezbroj pri-
nrjera da je jedini nesalomljivi borac kako za interese drugih naroda tako i muslimana Komunistieka partija i kada pocinju
kasabama da agituje protiv Na-
rodno-oslobodiladkog pokreta.
Neposredno poslije boravka ovog kriminalnog tipa u Bosni, stvara se 13 SS divizija,, a u planu je"Handzar da se osnuje i druga takva divizija pod ime-
nom ,,Kama". U te divizije treba regrutovati muslimansku omladinu. Tom cilju najvi5e treba da
sve vi5e daprilaze Narodnooslobodilackom pokretu a narocito omladina, onda muslimanska carsiia uz pomoi klera podrzinn sve nnguie korake da odvrati muslinmre od NOP-a.
doprinese organizacija,, Mladi muslimani,,. Kada se ,,HandZar divizija,, raspala pod udarcima N arodno-oslobodilacke voj ske
1943 godine, u vriieme Zestokih borbi naSih naroda protiv oku-
milicije, ^Zeleni kadar,, itd. U
patora i okqtatorskih najanuri-
stvarane su razne muslimanske
svim tim fornraciiama uperenim
protiv NOP-a najaktivnije
ka, kao sekcija "El Hidaje,, stvara se orgalizacija ,,Mladi
ndestvuju
muslimiui,,
ra iz na5e zemlje i likvidacije
sa
ciljem da ne samo
i
,,Mladi muslimani,,.
Nakon istjerivanja okupato-
167
od donniih izdajnika, narodni
i, potpomagani od medunarodne reakci-ie, uisu mi-
nepriia.telj
cima i broSurama, u ilegalnom propagandnom materijalu kleveiu narodnu vlast da spredava vr5enje vjerskih obreda musli-
graclani Federativne N arodne Republike Jugoslavije,,. Oni to
sve viSe produbljqje preko radnih akcija. Kolovode ove terori-
manima, da im brani posjeiivanje dZamija, da hapsi i ubija
biti nego
stiike orgiurizacije pi5u n svom Proglasu,, : ,,Oslanjati se na prir jatelstvo Srba i Hrvata danas ja ikada postalo je jasno svakom uasen covjeku ko-ii je imao bilo kakvih odnosa s njinu, da je to najveia glupost i zavaravanje sanrog sebe i svoje zajednice-. I dal.ie: ,,Vidjeli smo i osvjedodili se da ime Hrvat ili Srbin ne pret-
Ali
rovali. Oni se povezuju sa inostranstvom i rade na obarauju postojeieg poretka u FNRJ. I pripadnici organizacije "Mladi muslinuni,,, koja je ilostranog porijekla, stvorcna od in4rrijalista za porobljavanje kolonijalnih naroda, dije je sjediSte u Egiiltu i rodeno ime ,,ESubanu musliman,,, pristupajtt poslije oslobodenja obnovi njenog rada. Stari dlanovi organizacije ,,Mladi muslinuni,,, medu njinu Halid Kajtaz, nastavnik Gazi
ne samo da nisu htjeli
zloupotrebljavaju dobrotu i velikoduSnost naroda i obnavljaju djelatnost svoje izdajnidke orga-
nizacije. Kako oni djeluju? Na isti nacin na koji su poslije oslo bodenja djelovali svi zakleti na-
rodni nepri.iatelji Stepinac,
Husrefbegove medrese, Hasau Biber, Onter Stupac, Nusret Fazlibegovic i dnrgi, sastaju se tt aprilu 1946 godine i odlucuju da aktiviraju rad ,Mladih muslinuna,,. Njinu niie bilo dosta krvi prolivene od naSih naroda u toktl rata, niie im bilo dosta klanja, ubijauia, palievina, pljackaqia i raznih zvjerstava. Oni maStaju o
novim zlocittima i briZl.iivo
traZimo da budu lojalni
tanim akcijama, posjeiivanie itd. To je jedan od nacina rusenja bratstva i jedinstva medu omladinom, koje se
zavedenim, pruZamo im rukn preko bezbrojnih grobova, Preko ovih msevina, oprabtamo im!
omZanih formacij a sastavlj enih
Condrii, Vamava, Nastii, Dobrada, Tralii i drugi. U svojoj borbi protiv naroda svi ti izdajnici sluZe se istim sredstvima jer im je i cilj isti: ru5enje postojeieg poretka u Federativnoj Narodnoj Republici Jttgoslavij i, borba protiv krvlju steienih tekovina uarodno-oslobodilacke borbe. Za ostvarenje svojih svo'
jih
poganih Zelja oni najviSe
operisu vj erskim smicalicama. Fa5istidka, ustaSko-gestapovska anacionalna teroristicka
organizacija,,Mladi muslimani
se
"
pripremaju za njihovo izvr5enje.
osieca bratstvo ijedinstvo na5ih
Oni plir{u na velikoduSnost naSih naroda i ttarodtte vlasti
naroda kao najveiu smetnju za
prema onima za koje se snutralo da su kao zavedeui stajali tnstt-
prot Narodno-oslobodilacke
svoj rad i zato po toj tekovini narodne revolucije najZeSie i vdara. lzazvati muslimane Protiv Srba i Hrvata i ove protiv
borbe i ko.iima su date moguiuosti da rade, da se Skohdu, da bu-
muslimana preduslov je za svakovrsnu kriminalnu protturarod-
don.rovine. Oni se ne obaziru na rijedi dnrga Tita koji je na Proslavi Dana ustanka 27 ir.l'a 1946
nu djelatnost. Oni u tu svrhu piSu i rasturaju razne ilegalne letke, broSure. listove itd. U pravilima organizacije,, Mladi muslimani,, zabranjuje se njeninr clatovima ucestvovanje u
du po5teni gradani svoje godine u Titovoj Korenici rekao: ,,Mi pruZamo rttkn svima
168
konf-erencija
muslimane, da pljadka njihow
imovinu. Mahmut Tralii, jedan
,,
od ideologa organizacije ,,Mladi mrslimani,,, pisao je da su mu-
slimani u Bosni i Hercegovini strahovito pogodeni agrarnom reformom. Oduzimanje zemlje veleposjednicima, agama i begovima i dodjelu te zemlje siromaSnin seljacima oni nazivaju pljackom imovine muslimana.
stavlia ni3ta drugo nego samojedan pla5t ispod koga se krije krst
Oni
i oStrica sa idejom: ,,oboriti
islam...,, Oni pi3u pjesmice o svcton) v-ierskom ratu i propagira.iu mjesto sadaSnje drZave uspostavljanie samostalile auto-
llonlue Bosne i Hercegovine, koia bi uSla u sastav,,jedne islanrske drZave,,. U tu drZavu, prenra ovim bijednim planovima
ntladomuslimanskih mudraca,
bili bi, llaravuo, ukljudeni
svi krajevi Jugoslavije gdje Zive muslimani. Srbe i Hrvate bi, kako to kaZu kolovode nladomu-
slimana, preselili ili sa njima rijeSili na neki drugi nacin. Na koji bi to naiin rije5ili sa Srbima i Hrvatinn vidi se iz citave njihove d.jelatnosti; u svakom slucaju oni su to mislili rjeSavati rn isti naein na koji su ,,rje5avale,, ustaSe sa Srbima
i detnici
sa
Hrvatima i muslimaninra. Iako
su sv.jesni toga i sami priznaju da to nijc istirn oni u svojim let-
su svjesni toga
daje sloboda
vjeroispovijesti u na3oj zemlji zagarantovana. Ustavom da se nikome ne prave nikakve smetde u tom pogledu. Drug Tito je u viSe navrata, a i prilikom prijena pretstavnika Islamske vjerske za-jednice jasno izloZio stav
prena svima religijama: "...ne dirati ni u cija vjerska osjeianja
i oriroguiiti
da svak slobodno
ispovjeda ono Sto Zeli. Taj svoj stav mi smo potvrdili i time sto smo se borili ne samo protiv okupatora i njegovih pomagada, donaiih izdajnika, nego isto tako i protiv svih onih koji su htje-
li da istrebljuju pristalice
pojedinih religija, bilo da se ra-
dilo o cetnicima koji su proganjali muslimanski Zivalj, bilo da se radilo o ustasanu koji su proganjali pravoslavni Zivalj. I danas
je
religiji Ali zlocincima ". teroristicke organizaci.fe naS stav prema
nepromijeqjen
iz
169
gajanje muslinunske omladine u vjerskom duhu. Nisu oni samo
,,Mladi ntuslimaui,, niie stalo do
vjere, do islanta. Kao i ostali zlocinci, oni vjertt zlouPotrebliavaiu u svoje razbojnicke ciljeve, za msenje postojeieg poretka u nasoj domovini i za uspostavu eksploatatorskog reZirua. Svi dosadasnji Procesi narodu inr neprijatelj inta, kao npr. Stepincu, Coldriitt, Varnavi, Nastiiu, Dobraci i dmgim pokazali su da su se kolovode protluarodni h organizacij a,
izdavali letke i bro5ure, pisali pjesmice i odrZavali sastanke. Oni se spremaju na onrZanu borbu, iak i na ustanak. Oni Prikupljaju onrzje i izraduju kame da narodu zabiju noZ u leda onda kada mn bude najteZe, kao Sto su
to radili 1941. godine i tokom citavog rata, kada su osnivadi
organizacije,,Mladi muslimani,, izdali 7941 godine gestapou sPisak naprednih studenata Beogradskog uriverziteta, muslimana i drugih koji su kasnije pottbijani po raznim logorima i kazamatinu. Da su mogli oni ne bi sakupili sanlo pet pu5aka, jedmr
podrZavani od medrutarodne reakci-ie, medusobuo odlueno sPo-
razumijevali i slagali, a u uarodu slijali nrrZnju i razdor. Kasim Dobraca se, naprimjer, slrrZio erk i Stcpineevint ,,pastir-
bombu, nekoliko revolvera i
skint pisntom,,, sigurtto tte za propagiral-je islann uego za interese inpcrilalista. U svom propagiutdnonl nnterij alu ilattovi orgauizacije ,,Mladi uurslintatti,, obaraju se nadal-lc na Narodni front i dobrovolinc radne akci-ie, obaraju
dmgog oruZja, ltego na hiljade. Oni kao i Stepincevi kriZari od kaptola, prave od Gazi Husrefbegove medrese, dakle jedne vjerske ustanove, arsenal za
svoje oruZje. Oni nastoje da
se na izgradlt-iu socijalizna u naSoj zcntl.ii onda kada ta izgradnja rzima Sirok zanrah, isto onako kao Sto srt se borili u doba
rata protiv Narodno-oslobodilackog pokreta, narodito oltda kada sc taj pokret razbuktao. Oui vrlo dobro arajtt da izgradn-la socijaliznta u naSo.i
zenlji
i prsllednjint
ostaci-
znaei snu't
ma narodnih
neprij atelj a. Medutirn, nisu ti izrodi bili nikakva bogomoljska sekta kao Sto se, zelili da se prikaZu, nitije djelovanie tih zakletih narodtrih nepriiatella bilo neko naivuo od-
proSire svoiu djelatnost u svako mjesto gdje Zive muslinuui, Putr{u, odrZavajn sastanke itd. Ne
nailazeii za svoj zlocinadki rad na Zeljenu podr5ku u narodu, oni se kao i svi dnrgi narodi tte-
prijatelji oslanjaju na inostraustvo, povezrdu se sa iuostranom reakcijom, zahtijevaju od imperi.lalista pomoc i intervenciju, Sire ratuohr*kacku propagandu
.iu napade na oficire JA, organe .lavne bezbjednosti, na rodne nrilicionere, postavljaiu i zasjede itd. Svoiu aktivnost ovi zlikovci narocito su poiaiali poslije izlaska rezoluci-je Intbmrbiroa. Rei klevetnieka kampanjd Infbrmbiroa dala im je snage i hrabrosti, potstakla ih na zlodi-
zolucija
da inr
ic
rezolncionaSka kampanja stvorila narocito pogodne ruslove za d-jelovarle u toj ru3oj Republici i spremali se da tamo vrSe isti onaj posao radi kojeg su imfbrnrbirovci iz Bugarske ubacivali u Narodnu Republiku Makedoniju svoje agente da tamo vr5e diverzije i teroristiike akci-
jc.
tsto kakvi su se tipovi odaz-
vali na .j udinovske
i dmgih objekata koje naSi naodi podiZu svojin zuojen, sprenul-
potrcbllava v.jenr, u svojoj borbi protiv Fcdcrativne Narodne Re-
170
trarevolucionarni karakter informbirov5tine i kome zapravo rezolucija i klevetnicka kampanja protiv naSe zemlje nagoni vodu na mlin. Svi oni koji se bore protiv
nije po5lo za nrkom, to jest da ce raz.icdiniti nase narode, da ce tuni;cti pometniu medu na5e narodc i da ie ouda oni moii punonr paron da djeluju, Ohrabreni Sovinistickinr stavom bugarskih informbirovaca prema Ma-
je, dizanje u zrak po5ta, ceutrala
mladomusl imanskih kolovoda, Omer Stupac, planiraju diverzi-
skont hajkom protiv naSe zemlje. Nije onda nikakvo cudo da jedal katolicki pop iz Travnika oduSevljen rezoluci.io m Informbiroa ruvikrde: ,,Kolika je ovo satana i Rusija je protiv njih!,, Iz svega toga, kao i iz bezbroj drugih primjera, jasno se vidi kon-
njinu i njihovim iznriSl.jotinama
kedoniii i ntakedonskom narodu, tcroristi iz organizacile ,,Mladi muslinnni,, smatrali sn
se
sluZe rezolucijom i informbirov-
naiki kontrarevolnciorurni rad. Oui su se nadali da ie nepriiatel-jski pohod Informbiroa protiv na3e zenrlie uspjeti u onome Sto
pozive ,,zdravim snaganla,, u naSoj zemlji. Zlikovci raznih vrsta, zakleti uarodri ncpriiatelji, dio klcra koji se stavio u sluZbu inrperijalista i koii u tu svrhu zlou-
itd. Oni, kako priznaje jedan od
publike Jugoslavije obilno
FNRJ, protiv izgradrje
soci-janaSoj zemlji neminovno se mora-ju naci na istoj kontrarevolncionamoj liniji, pa su se ta-
liznn u
ko naSli
i imperijalistidki
iz teroristiike
agenti
organizacije ,,Mladi muslinani,, kao i drugi na istoj liniji zajedno sa informbirovcinn. To Sto ovi zlocinci, mkovodioci inostrane agenture ,,Mladih muslimana,,, nisu usp-ieli u svoj int krvoloinim namjerana ima se zahvaliti budnosti na5ih naroda i organa drZavne bezbjednosti prema svim narodnim
neprijateljima, inu se zahvaliti borbom i krvlju iskovanom, ni od kakvih neprijatelja nerazruSivom bratstvu i jedinstvu naSih naroda. Gorko iskustvo je naucilo na5e narode da se sa gnusnim izrodima treba obradunavati brzo, odlucno i nenilosrdno. Zbog toga je i zlocince iz
organizacije,,Mladi muslinuni,, stigla pravedna i zasluZena kaz-
171
lua, kao Sto
Sto ce
je stigla i dmge i kao
stiii
svakog gnog koji i
dalje bude htio da na koji bilo
naiin sprecava ostvarenje bolje buduinosti na5ih naroda, ko i daljc bude ometao izgradnju socijalizma u uasoi domovini, ko i
dalje bude udarao na bratstvo i jedinstvo naSih naroda i na druge tekovine naSe Narodne revolucije. Oslobodenje, nedjelja 14. avgust 1949.
Rezolucija Vakufskog sabora Islamske vjerske zajednice Pov odom n eprtj atulj s ke dj elatn o sti terorisfiek e
Vakuf'ski sabor IVZ u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini na svonl zasijedanju 14 avgusta 1949 u Sarajevu, ocjen-ju-j
uci
d.l
elovanj e teroristicke
organizacije,, Mladih muslinnna,, donio
je sljedecu
R[Z0l.tlcuu
Usrav FNRI koji je prokla-
nrovan na tekovinama slavne Narod nooslobodilaike borbe osigurao.je nruslinunima, kao i pripadnicima svih ostalih v-jerskih za.jcdnica; slobodan i nezavisan vjerski Livot. Zahvaljujuii tome, kao i pomoii nase narodne drzave, Islamska vjerska za.jednica nroZe slobodno da djeIuje na principinu novodolesenog demokratskog Ustava IVZ. Na pol-ju vjcrskog i vjersko-pro-
svjetnog Zivota svojih pripadnika lYZje vei zabiljeZila dobre uspjclrc. Zapailen je rad pojedinih naSih v.ierskih sluZbenika, koji su svoj poloZaj shvatili kao slrrZbrr rrarodu i koji se zalaznda se zaostali dio muslinmnskog svijeta izvuie iz zaostalosti, pri-
nritivnosti i konzervativizma i pode putenr Zivota novog slobodnog eovjeka socijalistiike Jugoslaviie.
172
or-
ganizscije,,Mladi muslimani,, Medutim, neprijateljima naSe zajednice i naSe drlave smeta napredak, bratstvo i jedinstvo na5ih naroda i oni neprekidno pronal:Lze uove puteve da
bi taj razvoj i bratsku slogu omeli. Nazalost i medu pripadnicima IVZ naSlo se bezduSnika i izdajnika vlastite za-jednice i roSene domovine. U posljednje vrijeme pod plaStem toboZnje vjerske zanesenosti ponovlo je pokuSala da djeluje neprijateljska orgauizacija ,,Mladih muslimana,,, koja je svoje ilegalne grupice orgalizovala, radila na obaranju narodne vlasti i spremala teroristidke napade radi ostvarenja svojih odvratnih izdajnickih ciljeva. Najveie je zlo u tome Sto su ovi pritajeni neprijatelji nase zajednice svojim radom uspjeli da zavedu i pojedine
zaostale i neprosvijeiene pripadnike IVZ, koji iza njihovog vjerskog pla5ta lisu vidjeli izdajnidku rabotu uperenu protiv interesa svih naSih naroda i naSe
vjerske zajednice posebno. Ali naS narod ih
Poznao
je odmah poznao.
je u njima one iste
i saradnike izdajnika i tudih plaienika tipa PandZe, ucenike
HandZiia, Dobrade i ostalih ko-ji 173
su se ali bezttsPjeSno, svakih metoda i parola, kojima su nislili uzdrnnti vjent muslinuna u svoju vlastitu naroduu drZavu i
su kao fasisticki elemeuti tt ahmecliii joS za vrijeme okupacije u iutercstt okrtpatora kovali planove i radili na slabl-ieniu Naroduo-oslobodilackc borbe, tla m3enju bratstva i jedinstva naSih naroila, na kome se osnovu te-
njeno mkovodstvo.
Muslimani Bosne i Hercego-
vine, sviestri tih neprijatelskih poku5aja, ne daju se zavesti smicalicama, ma kako one bile uvi-
mcliila straga uaroduog ustanka i
je
naroduc rcvoluci.ie. NaS narod odnuh pozltao oun istn rttkrt nepri.iatelja ko.ii je i ranije slao El
jene u vjerske plaStove. Valcufski sabor, kao najvi5e Pretstavnicko tiielo IVZ u Bosni i Hercegovini, sa prezirom odbacule i osuduje pojedilce iz svoje srediue, koii su kao izdajnici i agenti nepriiatella pokusali da podrivaiu velike tckoviue trarodne revo' Iuci.je, ugroZavajtt uarodmt vlast i mute bratsktt zaiedtrictl naroda u naSoj slobodnoj i nezavisno-j dr2avi. Narocito ostrdu.ienro otte poiedince iz zajednice koii su n ulozi v-ierskih sluZbeuika otvo-
Huscina, medrutarocluog agenta inrpcrijaliznla, da se raspiru.ie vjerska i nacioualua ntrZtria medu nasirtt ttarodima, da se ttz pomoi po-icclirrih domaiih izdaj-
niekih hcxlZa i Spiiuna iz teroristicke organizaciie ,,Mladih nu-
slinratta,, zavode nltlslimatti Bosuc i Hcrcegovitle, da se stvaraiu SS diviziie i lomi rodoliubiva svi.ie st ntuslintaua koji su rt Narodrto-os I obodilackoi borbi
stiike drZave, nove Titove Jngoslavi.jc. Da ntuslimani zaista korada.lu tinl putenr, da poku3aji ncpri.jatclja ne mogu niukoliko omcsti bratsku slogu msih naroda i pov.icrcnje u uaroduu vlast i
rukovodstvcl pod e ijirtr vodenjcnr.jc stvorcna nova Jugoslavi-ia, na.ibolii -jc odgovor naSih radrrih l.iudi, nruslinuna Sirom zcnrl.jc, koji sa uevidcninr elallonr, lt izgradnii socijaliznta, rra
reno ili prikriveno odobravali rad neuarodnili elemenata i im-
clavali ncsebiene Zrtve za slobodu i bolii 2ivot. Panislanilzant, s
perijalistickih agenata,, Mladilt
koioni parolont stl nastupali
muslimaua,, i time pomagali zavodeniu pojedinih .loS dovoljno neprosvijeienih liudi na put koji bi vodio u direktnu ProPast cilele zaiednice. Njihova odgovornost je u toliko veia, Sto stl,
,,Mladi ntuslimani,, za vrijcme okupaciic a i danasjc parola intperilatiznra, kojom impcriialisti nastupaju svtrda gd-ie hoic da lonrc oslotxtdilacke Pokrete nuoda u islantskint drZavanra ili
svjesni svoga poloZaja, proigrali povjerertje IVZ i Ponngali orga-
jcdinstvo i slogu intanl, ko-ii 2ive tt srctno.i zajechrici sa braiont ostalih vieroispovi.icsti. Nepri-i atcl-iska
gdjc
inra sanro jedat put. To je put bratstva, jediustva i jednakosti svih naSih ruroda, to -je put odbranc rnSc domovine protiv svih njenih vanjskih i urutraSnjih leprilatel ja, to -je put nesebicnih napora na uivr5ieniu narodne vlasti i izgradnje nase socijali-
razbi.ia-itr
nrusl
nizaciju koja sa nluslinanima nema niSta zajcdniikog osim
grupa,,Nlludih nttrslinuuta,, v.lcrovala ic, daje naPadon klevetnieke rczoluci.ie Inibrnlbiroa ua na5u zclulitt, uarod i Komunisticku partiltt, doSlo vrijeme da i oni svoju aktirtost poiadaju i navratc vodu tta svoi mlin. i laiali
laZnog imcna koje se sa nePriiatel.l skom proradrtuatoSiu trebalo iskoristiti za nepri.iateljsku akci-
ju. Vakufiki sabor u ime PriPadnika svojc zajednice izjavljtde da Islantska vjerska zaiednica
174
175
djelu dokazuju svoju visoku svi-
jest i svoj patriotizam. Pod mkovodstvom nurSala Tita odbiiemo sve napade neprijatelja i izgradnjom socijalizma u Jugoslaviji dati najdostojniji odgovor svima neprijateljima naSe domovine.
2wieta Narodna Republika Bosna i Hercegovim u slobodno-j Federativno.i Narodloj Republici Jugoslaviji.
Zivio Marsal Tito, prvoborac bratstva, jedinstva iiednakosti naSih naroda.
U Sarajevu, 14. avgustu 1949. Vukufski sabor IVZ u Bosni Hercegovini
i
KO SU UBIJENI ,,MLADI MUSLIMANI''?
KO SU UBUENI ,,MLADI MUSLIMANIU? Neposredno pred kraj II svjetskog rata ubijeni P 4.sqf Serdarevii, Nurudin Gackii i Sakib Ni5ii, dok su skupljali hranu za muslimanske izbjeglice. Ubili su ih, prema tvrdnji
svjedoka, pripadnici 11. kraji5ke brigade Narodnoos-
lobodilacke vojske. Omer Kovai (1932-1949) roden je u Godijenu kod Fode. Bio je udenik Gazi Husrefbegove medrese. -UhapSen je po doslavi Sulejmana Kemure, tadaSnjeg direktora Uedrese. Podlegao je pod stravidnim mudenjem koje su provodili istraZitelji. Hosan Biber (1919-1949) roden je u Sarajevu, gdje je zavrSio bravarski zanat. Poslije smrti oca..pretqima.te5ku utogu clomaiina u svojoj osmodlanoj porodici' UhapSen je 10. travnja 1949. godine. Prema svjedodenjima, Hasan je muden uvlacenjem zahrdale Zice u ud, vje5anjem utega o moSnje, stavljanjem noZnih prsta pod noge stolova na koji bi potom sjedali isljednici, svim vrstama batinanja, itd. Hatid Kajrw Q925-1949) roden je u Sarajevu, gdje je zavr3io Serijatsku gimnaziju i ViSu pedago5ku 5ko1u. Raclio je kao odgajatelj i nastavnik u Gaz! Husrefbegovoj meddresi. UhapSen je t0. ili 1l' travnja 1949. g. Na zidu celije u kojoj je boravio netom pred pogubljenje napisao je kur;anski ajet (Z:154): "Ne recite za one koji su ubijeni na boZjem puiu: 'oni su mrtvi'. Ne, oni su iivi ali vi to ne opaZate I " Nusret Fazlibegovi1 (1927-1949) roden je u Mostaru' Osnovnu Skolu i gimnaziju zavrSio je u rodnom gradu, nakon cega je nastavio studije medicine u Sarajevu. U-hap5en je 8. travnja 9qg. godine. Kao i nad ostalim mladiiima i djevojkama obuhvaienim u ovim progonima, nad Nusretom sil pr-oveclena mucenja, ali kaZu posebno silovita i okrutna" Pred pogubljenje, u posljednjem susretu sa svojim ocem porudio je: uNeka mojim putem idu moje sestre i moja braca ! "
Omer Srupac (1927-1949) roden je u Mostaru gdje je zavrSio osnovnu i srednju ekonomsku Skolu. Uhap5en je u
i
u
Sarajevo. Nepokolebljivost i nepopustljivost u istrazi naveli su njegove istraZilelje pa nqd njim pror.ode mudenja kakva je te5ko i zamisliti. Od vjeSanja o klin za ruke svezane otraga jedna ruka mu je bila gotovo
Puli
potom sproveden
179
sasvim usahla, Juna5tvo kojim
je podnio sva mudenja
je i njegove muditelje. Fikret Ploio (1929-1949) rodenje u Sarajevu
preneraZavalo
gdje je zavr5io osnovnu Skolu, detiri razreda Serijatske gimnazije i detiri razreda Prve muSke realne gimnazije; poslije gimnazije zavrSio je ViSu pedago5ku Skolu i zapodeo studij prava" U proljeie 1949. godine, kada su zapodela masovna hapSenja Mtadifr muslimana, pobjegao je iz Sarajeva. Potom, zajedno s Asinrom eamdZiiem, zapuiuje se iz Zagreba preko Beograda s ciljem da predu u Grdku. U Makedoniji im se gubi trag. Asim eamdZi1 (1920-1949) roden je u Junuzovicima kod Zavidoviia. Zavr5io je Gazi Husrefbegovu medresu i potom nastavio studije na Vi5oj islamskoj Serijatskoteolo5koj Skoli u Sarajevu, koju nije zavrSio zbog niezina ukidanja. Upisao je studije prava u Zagrebu. U svibnju 1949. godine, bjeZeii zajedno s Fikretom Ploiom prema Grdkoj, dospio je u Skoplje. Njih dvojica su poginuli na grcko-jugoslovenskoj granici, prihvati li se tvrdnja koju iznosi Smajo MandZuka, glasoviti istraZitelj ,,Mladih muslimana,,. Medutim, postoje izvje5ia po kojima tu tvrdnju treba primiti s oprezom. Naime, jedan od stradalnika iz tog vremena navodi da je na zidu jedne od ielija sarajevskog Centralnog zatvora vidio krvlju ispisano ime Fikreta Ploce. Sudbine ovih pogubljenih traze razrje5enje. Njima i svim svjedocima morarno dopustiti da kaZu ono Sto nam imaju reii. Pristajanje uz jedno jedino ubojstvo neduZna dovjeka jest pristajanje uz ubijanje cijelog dovjedanstva. Za5to su ubijeni ovi mladidi? Sta nam pred porotom javnosti danas imaju reii njihovi muditelji i ubice?
(Iz teksta Hasnije Muftii: ZaSto su ih ubili?, ,,Ogledalo"
, br. 2., decembar,
180
1990.)
KAZALO IMENA
A Abii Jakub,
107
Afganija DZemaludin, 23, 24 Aganovii NedZad, 36, lA7 Aganovii Midhad, 107 Ahii Nasih, l4O, 142 Altman Ana,74
Antii eohk,
37
Arapdii Mehmed, 104 Arslan Sakib, 24,93 Atlagii, 30 Avdii Fevzi,70
B Badvic DZevad, I l0 Bajraktarevii Hasan, I l2 Balta Arif, 17 BaSagii Husref, 7, 16, 17, 30, 53,70, 109, 117, 11,2 Behmen Omer, ll, 73, 85 Behmen Salih, I l, 20, 26, 29, 30, 44, 85, 91, 105, 134, 135, l3g, 146 Bej Esad, 54
Bejtii Alija, I l2 Berberovii E5ref, 26, 172 Besarovii, 36 Biber Hasan, 10, 11, 43, 47,76,98, 104, ll0, 122, 131, 132, 133,134,135, 139, l4l,142, 143, 154, l5g, 163,179 Biber Omer, 20
Bijedii DZemal,
38
Bilii Jure, 28 Biser Nada, 27, ll8 Bi5evii Muhtislav, 109 183
Bojii Mehmedalija,
Dugalii Asimbeg,
110
Bralo, 36 Bravo Salih, 16, 106
D
BusuladZii Mustafa, 21, 36 Buzaljko Jusuf, 84
Dakovii Duro, 37 Dilas, 87 Dozo Husein,26 Durica Boro, 19
C Cvijetii Mahmut, 44, 72,73
E
Bukvii,
109
Cvetkovii,
Efendic Hasan, 112 Ejubija Salahudin, 23 Erkodevii Mustafa, 81
38
e ealma Huso, 30 eamdZii Asim, 27, lA4, 111, 180 eampara E5ref, 7,9, 17,53,71,73, lA9, eauSevii, 15, 36 eelii DZemal, 108, 109 eeligija Ismail, 133, 135
F n6,
I25
Fazlagii Mesud, 21 Fazlibegovii Mejrica, 102 Fazlibegovii Nusret, 9, 10, 12,20,22,24, 41, 44, 47, 76, 80, 96, 98, 99f, lA2, L04, 122, 131, 132, '135, 140, l4l, 141,, 148, 149, 158, 163, 179
c
Fejii, 26 Feizii Fahira,
ierimovii Hilmo, 41,76 ierimovii Saiir, 107 iimie Esad, l0o
Filandra Saiir, 31 Foio Demir, l13 Fransoa V., 23
iorii
84
89
Didan, 76
Curiii
DZevad,
72,74,81, 84, 144
G
D Dedovii Zehra, ll7 Dervi5evii Murtez, 16, 33 Dobrada Kasim, 18, 36, 48, 87, 95, 156, 173 Dobrada Osman, 8l DraSkovii Vuk, 21 184
l1l,ll2, 136,144,
Gackii Nurudin, 8, 107 GaraSanin, 2l Gavrankapetanovii Munir, 70, 86, 90, Gazovii Halil, 111 Gerin Adem, 29 Glava5 Rade, l8
185
147
Granov Emin,
lll,
7, 16, 17, 33, 40, 53. 70, 71,95, l12, 153
109,
Gru5ica Vuko, 82
K
H Habota Ramo, 10, 150, 151, 153, HadLagic Hajrudin, 16, 106, 107 HadZem Hajdarevic, 124
Kabil Ejub, 149 Kadii Mufid, 34
16r,162,163
HadZiabdii, 26 HadZibajrii Fejzulah, 70 Hadzii Ejub, 10, 150, 151, 152, 155, 161, 162, 163 HadZii HadZi Mehmed, 111 Hadlic Osman Nuri, 54, 109 HadZikadii, 36 HadZimuratovii Smajil, I l0 HadZiomerovii Haso, 118 HadZiosmanovii Mustafa, 27, 155 Hajdarevii HadZem, 51, 1 l0
Hajrovii
RedZeP, 166
HandZii
Akil
Jokanovii Stevo, 133 Jusufovii Mustafa, 148
144
Han
I Alija, 110 Izetbegovii Alija, 7, 9, l'7,53,69,71, 108, 110, l13, 117, llB IbiSevic
J
111"
10,44, 132, 134,141' 150, 751,I52, 153, 161, 163 Jegledii Muhamed, 109 Jerlagii Muhamed, 108, 112 Jokanovii Peko, 82
Jarebica Mahmut,
186
Kadic Re5ad, 86 Kadrihafizovid Kasim, 107 Kajmakovii Ismet, 107 Kajtaz Halid, 10, 20, 43, 44, "10,72,96,99, 104, 122, 131, 132, 134, 135, 137, 141, 149, 150, 152, 153, 158, 163, r79 Kapetanovii Esad, I 12 Kapetanovii Husejin, 34 Karabeg Esad, 30, 4?, 73, l0I Karabeg Husejn, 42 Karabeg Mugda, 30 Karabeg Muhamed, 42 Karabegovii Osman, 38 Karadozbeg Esad, 96
Karadozovii Esad, 7, 16, 17,19,35, 53, 70,72,94, 95, 109, 110, 117,112, lr7,133,134,153 Karahasanovii Hilmo, 106 Karaselimovii Nijaz, 74 Karavdii Enver, I l0 Karavdii Esad,72 Karavdii Salih, 72, 76, 132, 140 Karlo Veliki, 23 Kemura Sulejman, 12,26, 104, 179
Kirilic E, 12 Kljako, I l0 Kljudanin Zilhad, 12, 68 Kojii Esad, 132, 149 Kolaric Mahir, 108 187
Kolo5 Ahmet, 152 KonjhodZii Sakir, 93, 94 Kovad Omer, 12, 104, 148, I79 Kozarii Vahid, 63, 85, 96, lO0, 132 Kranjdevii S.S., 123 Kre5evljakovii Hamdija, 17 Krzii Enver, 9, 10, 47,60, 136, 140, 155 Kulenovii DZafer, 157, 166 Kulenovii Salahudin, 106 Kurbegovii Kemal, 10,27, 43, 44, 107, 132, 150, 151, 152,153, 161, 163
Muftic Memnun, 15,75
Muftii Muhamed, 108, 109 Muftii Refik, 15, 16 Muftii Tarik, '7, 10, 75, 32, 44, 53,55, 56, 57,73, 106,
ll0, l1l, ll2,
145,147,153, Muftii Teufik, 15, 109
115, 117,132,143,144,
163
Muhamed 54, Muhamed ReSid Rid, 24
Muhaslovii Kemal,
Mujii, 26 Mulii Sefkija,
113
lll
Murtez, l6
L Latii NedZad, 39, 104, 114 I-eto Alija, 100, 155
Musakaclic Suleiman, 10, 150, 151, 152, r63
155,761,762,
N
M
Nanretak
Madek, 36, 38 Vtandzut
NiSic' Sakib, 8
Midzic, 107 Mihajlovii f)rala, 10, 21, 36 Miron, 36 Misirlii Hamdija, 106 Moronjak Sejhudin, 112 Muftii Hazim, 15 .Muftic Hasnija, 180 Muftii Hilmija, 1A,22, 132, l4l, 147, I48, 149, 163 188
Alija, 48,
86
Njultovic' Zuhdija, 8l Noiit' Muhamed, 81 Nrrhbegovii Alija, 106
o Ovdarevii Salem,
lll
P l'irndZa Muhamed, 144,
l5l,
l'lnic Milan, l'rriii Ibro, 21, 76 l'ckovii, 36 Pirii Hilmija, 76 Pitii Husnija, 46 Pitic Sulejman, l6 43
189
152,
t53, 154, 156, r73
Plodo Fikret, 27, I04, 184 Prguda Ru5id, 100
Prpii,
s
82
Sabanovii Salih, I l3 Sahinovii Edhem, 41,73 Sahovid Edhem, 109, l13 Sadirbegovid NedZib, 7, 9, 30, 60,
Pucar Duro, 82
R Rankovii,
.115,
87
ll8
62,71, 106, ll4,
SaCirbegovic Aziza, Tl
Ra5idbegovii Mustafa, I l0 Rizvii Muhsin, 96, 100
Salaga Ahmed, 75
hiC, l9 Scta Nazif, 148 Sitic Rufim, 24 Siljilk Safet, 110 Sotra, 8-5 Suko Avdo, 17, I l0 $uljlk Alija, 18, 166 Se
S Sabrihafizovii DZemis, 19,
107
Sadikuka Skender, 87
Sadovii Moamer, 7, 17,54, 108, 109, 110, 111 Selimovii Hilmija, 133 Sendii Fuad, 110 Serdarevii Asaf, 8 Serdarevii Hilmo, 17, 4I,99 Serdarevii Ismet, 10,76, I10, 131, 132, 133, 740, 143,
'l'
r52, 163 Sikirii Saiir, 108 Silajdzii Camil, 17, 23
'l'urtrrvitl Aril', I l8 'l'ol'it' Sitlct, tl5 'l'ollo Ahntrrt, 103 'l'ozirlit' Zaint. 109
Skaka Avdaga, 112, 113
I
Slato Dervi5, 100, 101 Softii Safet, 112 Spahid, 86 Spaho Fehim, l6 Spaho Mehmed, 7, 38, 53, 107 Srndii Mehmed, 112 Stepinac, 36 Stupac Omer, 10, 11, 12,20, !!, a7t 76,77,26, ?9-, l0l, 104, 122, l3l,132, 133, 134,135, 138, 139, 140, 153,154,158, 160, 163,179
190
rirljtt', ltl,
3(r
v \';ttrr', N'l tt'oslitv, lll \/r'l;tgrr' lctrlrh, ll, 30, 41,52,73,96,99, 132, 135,
I'l(r,
1,11,163 , I I3
VrrLlr it' I\lrrluuut'tl ,/,
Z;rrrrcticu Mrrriz,
108
191
Z
SADRZAJ
Ziga Ismet, 34 Ziga Selma, 34 Ziga Sukejna, 34 Zupo Abdulah, 108
PNEIXIOVOR
Ullhill
K(luCurln:
Merhlrnot Jc nu3 bunt..
EAI\(IOVORI SA CLANOVIMA ORGANIZACIJE ,MI,AI)I MUSLIMANI"
-htlk MulllC: lllenrc .ic lxrsliurxr
i
ono Ce niCi
I5
tlndtt (lruttov:
l(nntrulrll su nanr bili jedini protivnici
33
'l'enflh VelngiC: lllll ntro {letucl.,.,..
41
Al{la lacthegovld: Mledl rlrrrllnunl nr .icdan od najsnaZni.iih otpora Itxtturrl:lrul u Jugosluviji
53
Mtrtlt ( lavrnnklpctnrroviC: lrlrtu 1r' hio rv$ nula [jubav..
70
Btlllt
lL,lrtrrcrt:
tcll*tt iltxr lc(hr(): silu islama Nqlrtb Sut'IrhcgovuC: Stttnr -Mlutlllr rrurslinuna,,............. Flrel fnrrrprru: Ml*lnrrrurllrtrnuska s.icn .......... SI
f
lr'IIjT](.I 3l AMt't K(
)
St
I
t
106
tl6
II)IINJA,.MLADIM MUSLIMANIMA,,
llllJlrN
Kn:,ukr llrrcua
192
91
127 1,,
MI-ADI MUSLIMANI,,..................
179 183
MUDI MUSLIMANI r991.
lzdava(: IulavaC ko + r g ovinsko p reduze i e ,,Biblioteka Klj uC anin,,
Za izdava(a nlhad KljuCanin Recenzenti Selim Arnaut
Dlemaludin Latii Likovna
i
grafidka obrada
Berber/AIcSamija
Reprodukcija na naslovnoj strani Mersad Berber
Korektor Slobodanka Kljuianin Priprema
SLOG neor Stampa
UNIPRINT Sarajevo
Za Stampariju Darije Miiller TiraL: 4.000
