Seminarski rad
Jules Verne 20 000 milja pod morem
www.maturski.org
SADRŽAJ 1. UVOD……………………………………………………. …3 2. BIJ!"#! O $IS%U I &J!'OVI( DJ!I(A …….......)
3. 20 000 (IJA $OD (OR!(……………………………..* 3.1. #RA+A# SADRŽAJ………………………………, 3.2. #O($O-I%IJA I VRS+A DJ!A………………10 3.3. +!(A $ROS+OR I RAD&JA RO(A&A…….....11 3.). I#OVI……………………………………………..12 3.. J!-I# I S+I $ISA&JA…………………………...13
). -A#JU/A#………………………………………………1)
2
1. UVOD
Današnjim čitateljima koji su okruženi najnovijim tehničkim pomagalima može biti čudno zašto je ovaj roman svrstan u žanr znanstvene-fantastike. ato prilikom čitanja moram imati u vidu da je ovaj roman pisan krajem !". stolje#a i da je prva suvremena podmorni$a %olland američke mornari$e sagra&ena tek !"''. godine. (aime )erneovi pronalas$i stvoreni maštom i izmišljanjem inspirirali su znanstvenike za stvaranje novih tehničkih pomagala. Skoro sva njegova zamišljena pomagala stvorena u mašti izumljena su desetke godina poslije. Svi izumitelji toga doba su *ules )ernea nazivali učiteljem+ priznavali su da je on ovom knjigom probudio u njima ideje. ,vim djelom *. )erne nas vodi na putovanje čudnovate podmorni$e (autilus i njenog kapetana (ema+ te novih putnika profesora ronna/-a+ (ed 0and-a i profesorovog sluge 1onseil-a.
2. BIJ!"#! O $IS%U I &J!'OVI( DJ!I(A 3 Dajte malom 4nglezu polovi$u knjige 2' ''' milja pod morem na materinskom jeziku+ a drugu polovi$u na fran$uskome+ on #e učiniti sve samo da bi je razumio3+ izjavio je jednom poznati dječji pisa$ 5. 6ipling+ ota$ 7oglija i 5iki-8iki 8avija+ i tako najbolje i najkra#e opisao privlačnost ove neobične knjige. 2' ''' milja pod morem je znanstveno fantastični roman kojeg je !9:". godine napisao *ules )erne ; ndiju. (ije stigao ni do otvorenog mora ? na izlazu iz dubokog zaljeva+ u dnu kojega se smjestio Nantes, sustigla ga je očeva ruka. (a pitanje zašto je pobjegao+ dječak je imao spremni odgovor koji je ve# onda bio u stilu njegovih budu#ih romana@ pošao je na put da svojoj ro&akinji 1aroline odnese ogrli$u od koraljaA Slijedio je dakako oštar ukori obe#anje o$u ,dsad #u putovati morem jedino u snovimaAB Da spomenemo usput@ 1aroline je bila velika ljubav njegove mladosti+ ali je o$ean bio i ostao najve#a strast u njegovu životu. ato ne začu&uje što je obe#anje samo djelomično održao. *edan dio života stvarno je putovao morima+ a $ijeloga života putovao i u snovima A 8ijekom dvadeset godina+ u naponu snage+ izmijenio je kao vlasnik čak tri brodi#a+ od kojih je posljednji bio prava jahta na parni pogon. 6rstario je Caltikom+ Sjevernim morem+ putovao u kotsku+ >rsku i (orvešku+ oplovio Sredozemlje+ a dospio je i u *adransko more. ,sim toga preplovio je tlantski o$ean velikim parobrodom Great Eastern baš u vrijeme kada su u njega polagali podmorski telegrafski kabel izme&u merike i 4urope. E mašti je+ me&utim *ules )erne proputovao mnogo dalje. (ajdalje- čak preko stvarnih grani$a mogu#ega. E svojim je romanima istražio svih sedam svjetskih mora te izmislio osmo na *užnom polu. (jegovo golemo djelo za mladež pod zajedničkim naslovom Neobična putovanja sadrži šezdeset tri romana i osamnaest novela pustolovnoga+ znanstvenog i znanstveno-fantastičnog sadržaja. Folovi$u od toga čine knjige o moru. 7e&u najpoznatijima i najboljima svakako je roman 2' ''' milja pod morem+ veličanstveni hvalospjev o onome što je toliko volio. Fo očevoj želji studirao je i završio pravo+ ali je ve# za vrijeme studija u parizu pokazivao interes za književnost i kazalište. E to je vrijeme napisao nekoliko kazališnih djela. 7nogo je čitao i proučavao povijest i zemljopis. 6ada je godine !9:2. ponudio pariškom izdavaču %etzeku svoj prvi roman Fet tjedana u balonu+ a neposredno zatim sklopio s njime ugovor na dvadeset godina+ mladi pisa$ sigurno nije mogao slutiti kamo #e ga to odvesti. 8aj ga je ugovor+ naime+ obvezivao da godišnje napiše dva romana za mladež. E njima je trebalo biti i pouke i razonode.
G
Fustolovni roman Pet tjedana u balonu doživio je uspjeh najprije u Hran$uskoj+ a potom i u svijetu. 8ako je zapeča#ena njegova sudbina kao pis$a. (apušta pravnički posao i posve#uje se samo pisanju. ,dmah dogodine+ !9:+ izlaze Avanture kapetana Haterasa i put u središte Zemlje. Slijede Od Zemlje do jese!a i Put oko mjese!a + "je!a kapetana Granta+ #$ $$$ milja pod morem + Petnaesto%odišnji kapetan. 8ako su se redom nizala djela+ ne samo dvadeset godina kako je pisao u ugovoru+ ve# točno četrdeset jednu godinu+ to jest do piščeve smrti. Emro je slava i bogat+ a djela su mu još za života bila prevedena gotovo na sve jezike. Frvi roman *ulesa )ernea preveden je u nas+ u agrebu !9IJ. godine . Cio je to Od Zemlje do mjese!a+ a roman Put oko svijeta u &$ dana tako&er u agrebu+ !9I:+ samo tri godine nakon originala u Farizu. (isu svi romani (eobičnih putovanja sama remek- djela+ ali ni jedan nas ne ostavlja ravnodušnima. Svi čine čvrstu $jelinu u kojoj je pripovjedač+ poput kakva čarobnjaka izgradio i izmaštao sve što se izmaštati može. 8aj veliki čarobnjak i trgova$ snovima stvorio je $jelovit i čudesan svijet u kojem se ostvario velik dio onoga što je čovjek oduvijek sanjaoK njegovi juna$i lete zrakom+ plove pod morem+ uvlače se u središte zemlje+ putuju oko svijeta+ osvajaju polove i otkrivaju neobične i daleke zemlje. (a tom vrtoglavom putu oni savladavaju sve prepreke+ prkose prirodi+ utrkuju se sa vremenom i bore za svoja načela i zamisli. Fritom se često služe neobičnim spravama i napravama i čudesnim izumima+ što te fantastične pothvate čini uvjerljivima i mogu#ima. Evjerljivost pisa$ još postiže jasnim i živim stilom te vrlo vještim vo&enjem radnje+ tako da čitatelj sječe dojam kako je to sve ve# vidio i sam doživio. (jegovi su likovi svi odreda izrazite ličnosti+ bilo da su dobri ili zli+ a krase ih čvrsta volja+ hrabrost+ odvažnost+ znatiželja+ ustrajnost i privrženost postavljenom $ilju. Druga polovi$a !". stolje#a omogu#ila je veliki zamah znanosti. Sve što mi danas držimo normalnim tekovinama našega doba začelo se u razmišljanjima+ u na$rtima i pokusima toga razdoblja. nanstvenim otkri#ima svojega vremena vješto se koristio *ules )erne u svojim djelima ne samo da bi poučio i zainteresirao mladež+ ve# prije svega da bi opravdao i učinio vjerojatnima ne vjerojatne pustolovine svojih junaka. E tu je svrhu znanstvene činjeni$e vrlo često maštovito dogra&ivao. Stvorio je posebne književne vrste- znanstveni i znanstveno- fantastični roman+ u kojima se vrlo napeta radnja i uvjerljivo izgra&eni likovi prilago&avaju fantastičnim pojava+ tehničkim napravama i mnoštvom znanstvenih podataka. 7nogi ga zbog toga smatraju o$em znanstvene fantastike i misle da je predvidio ili usavršio neke tehničke izume+ poput zrakoplova+ podmorni$e+ televizije+ lasera. E svakom slučaju *ules )erne je izvanredno oštroumno analizirao tu&a dostignu#a i snagom stvaralačke mašte shvatio koje sve mogu#nosti otvara čovjeku znanost i tehnološki napredak. Shvatio je+ osim toga+ i to bolje nego mnogi drugi+ da su čovjekove fik$ije+ to jest njegove maštarije i njegovi snovi+ sama čovjekova stvarnost. *er+ kako kaže pisa$+ sve što jedan čovjek može zamisliti+ drugi ljudi mogu to ostvariti B. nadahnutoga 'zmišljatora. 7e&u njima je i slavni američki avijatičar i istraživač admiral 5i$hard CLrd. Modine !"2". u trenutku kad polije#e zrakoplovom na *užni pol+ onima koji ga ispra#aju i oduševljeno mu mašu+ admiral se obra#a riječima 8o me *ules )erne vodiAB.
J
3. 20 000 (IJA $OD (OR!(
)ratimo se putni$ima s Nautilusa. 8o je kapetan (emoN (esumnjivo jedna os najslavnijih ličnosti Neobični( putovanja) 8ajanstveni odmetnik koji se sagradivši snažan podmorski brod+ zavukao u dubine mora i otuda se osve#uje emlji za učinjene nepravde. ,drekao se svega što mu je preostalo od života na kpnu+ pa i vlastita imena+ da bi u novoj sredini našao slobodu koju nije stekao me&u ljudima. 6apetan (emo mo#an je i bogat. 7o#an zato što posjeduje savršeno sredstvo koje mu omogu#uje da se lako i udobno kre#e ispod površine mora i zato što uživa slijepo povjerenje i privrženost svih mornara. na mnogo o svijetu koji je napustio te o svijetu koji mu je postao novom domovinom. Cogat je zato jer mu more pruža naprosto sve što mu treba@ hrani ga+ odjeva+ daje mu pogonsku snagu+ svjetlost+ toplinu i pitku vodu. ,sim toga more mu nudi sve svoje tajne@ lijepotu raznolikih krajeva+ bogatstvo i raskoš životinjskog i biljnog svijeta. Fa i sv potonula blaga leže mu nadohvat ruke. 6apetan nemo izuzetna je i snažna osoba koja je upravo svojom snagom i snagom svoje volje izdigla iznad vlastite sudbine i postala svojevrsnim su$em čovječanstvu koje ga je razočaralo. Frofesor ronna/ i njgova dva prijatelja nesretnim slučajem postaju zarobljeni$i tajanstvenog neznan$a. 8ijekom njihova višemjesečna zajedničkog druženja svatko na svoj način podnosi život u Nautilusu) Frofesor je zaneseni prirodoslova$+ on više od svega voli svoju struku. apanjen je i oduševljen što može putovati pod morem i što je postao očevi$em pojava i zbivanja nepristupačnih običnom čovjeku- smrtniku. (jegova je jedina želja da ne tom jedinstvnemom putovanju oko svijeta sve vidi i sve zabilježi. (jegov sluga 1onseil smiren je i praktičan pratila$. (jemu je dobro sve ono što je dobro i njegovu gospodaru. harpunar (ed 0and ? taj snažni lova$+ guši se u zatvorenom prostoru te neposredno čezne za rodnim krajem i za komadom svinjetine. ,n nagovara ostalu dvoji$u na bijeg i stalno vreba za to priliku. E početku profesor ronna/ nevoljko pristaje na nagovor i sretan je što takve prilike izmiču+ ali naposlijetku i sam uvi&a da ne želi više dijeliti sudbinu čovjeka čije postupke ne može opravdati i razumjeti. (akon nešto više od deset mjese$i provedenih u nautilusu+ putni$i pod nepovoljnim okolnostima napuštaju podmorni$u i sretno se domognu obale. Nautilus nestaje u snažnom morskom viru+ ali ne propada. , njemu i njegovu vlasniku čitamo u novom )erneovom romanu tajanstveni otok i tako napokon upoznajemo prošlost zagonetnog osvetnika i razloge njegova ponašanja. E vrijeme dok piše 2' ''' milja pod morem *ules )erne se obilno koristio znanjem i iskustvom brata Faula mornaričkog časnika i inženjera. bog su svi tehnički detalji u vezi s (autilusom tako pažljivo opisani. >stodobno se u svijetu obavljaju pokusi s ronio$ima+ pretečama podmorni$a. 8o su u početku prilično nesavršene naprave+ koje se ne mogu kretati površinom mora+ ali ne mogu ni duboko ni dugo roniti. Frva prava podnmorni$a+ (arval izgra&ena je u Hran$uskoj !9"". (a površni se kretala parostrojem+ a pod vodom elektromotorima. 6ad je riječ o tome+ nautilus je gotovo savršen. ,stom pogonskom silom pokre#e se ispod površine i na površini. Spušta se u najjdublje dubine+ dugo ostaje pod vodom+ izdržljiv je i snažan+ udoban+ a rasvjetljen je električnim svjetlom trinaest godina prije nego što je uistinu bio prvi parobrod. ato ne začu&uje što je prva podmorni$a na atomski pogon sagra&ena !"JG godine+ dobila ime (autilus. 2' ''' milja pod morem epopeja je o moru i čovjeku koji fantastičnim vozilom putuje pod morem prkose#i kopnu. (a dijelu tog putovanja prima neželjene suputnike i snjima kre#e na :
podvodni put oko svijeta. Fred njihovim očima+ iza debelih staklenih prozora ugra&enih u trup podmorni$e+ promiče svijet tišine. ,tkrivaju se tajne nevidljive prirode. Fogled je prekrasan+ a vidljivost izvanredna. Stvarnost se miješa sa izmišljenim+ ali tako vješto da čitatelj sasvim ne osjetno klizi u zamku magične mreže majstora pripovjedačaO
3.1 #RA+A# SADRŽAJ I
5adnja romana započinje !9::. godine kada se prošire glasine u velikoj nemani koja počinje uznemiravati brodovlasnike u 4uropi i meri$i. (ekome je to ličilo na plove#i greben ili ostvo+ dok su ga drugi uspore&ivali sa bijelim kitom+ strašnim 3 7obi Di$k 3 -om iz 0edenog mora. 5adnja romana počinje kada 3čudovište3 J. ožujka !9::. godine udari i ošteti brod 37oravijan3+ a pet tjedana poslije i drugi brod 3Skotiju3. Cio je to poziv na uzbunu. 8rebalo je na#i i uništiti neman. Sjedinjene meričke Države ubrzo naoružavaju brod 3braham 0in$on3 . Fo pozivu ministra brodi$e na ovaj brod ukr$ao se i profesor prirodnih znanosti iz Fariza+ nnora/. Fored najboljeg lovačkog pribora ovaj brod imao je i (eda 0anda+ kralja o$eanskih lova$a. Dugo se plovilo bez ikakvih doga&aja. Funa tri mjese$a 3braham 0in$on3 je obilazio sjeverni dio 8ihog o$eana i ništa se nije dogodilo. Svi su se obeshrabrili i da sam kapetan broda Haragut nije bio toliko tvrdoglav brod bi se odavno vratio u luku. 8re#eg dana prije isteka vremena za povratak (ed 0and ugleda 3 čudovište3. E borbi se neman poigrava sa posadom broda. * Električna svjetlost se odjednom %asi i dva o%romna mlaza vode se sruše na palubu obaraju+i ljude i lome+i sve)*
Frofesor nnora/ + njegov sluga 1onseil i (ed 0and na&oše se u moru+ ali spasili su se isplivaju#i na plove#i otok. Cilo im je jasno da se nalaze na 3 čudovištu3 i tada zaključiše da je ono djelo ljudskih ruku. Fodmorni$a je jedno vrijeme stajala mirno+ a onda se počela kretati dok su se brodolom$i čvrsto držali za nju. nali su da moraju što prije stupiti u kontakt sa bi#ima u toj napravi jer bi bilo opasno kada bi ona ponovno zaronila u more. (edu pred zoru dosadi i on počinje lupati po čeličnom oklopu koji je odzvanjao. *Začu se škripa brave) edan poklopa! se di-e i neki čovjek se pojavi, uzviknu i nestade %a) .brzo zatim pojaviše se neki ljudi i odvukoše nas unutra)*
E jednu od kabina gdje su bili smješteni ušla su dva čovjeka i počela razgovarati na nekom nepoznatom jeziku. Frofesor pokušava u#i u komunika$iju na fran$uskom jeziku+ pa na latinskomK sluga 1onseil je pokušao na njemačkom+ (ed na engleskom+ ali rezultata nije bilo. (epoznati ljudi odlaze bez odgovora. (ed je bio ljut jer je bio jako gladan. Eskoro su dobili odje#u koja je napravljena od nepoznate tkanine+ a zatim nedugo poslije toga i ribu kako bi jeli. (ed je počeo planirati kako #e pobje#i na slobodu. 5azmišljao je da ubije sve članove posade na podmorni$i i onda njome zagospodari. Sljede#e jutro kada je sluga donio hranu za jelo (ed ga uhvatio za vrat+ a profesor i 1onseil su brzo potrčali kako bi ga smirili. E tom trenutku začuli su glas kapetana podmorni$e+ (ema koji im nudi slobodu na podmorni$i+ ali se moraju odre#i $iviliza$ije. Foga&a slabu profesorovu točku jer mu je obe#ao da #e mu pokazati sve dijelove mora koje je profesor opisao u svojim knjigama+ ali ih nikada nije vidio. Frofesor se radi znanosti odriče svoje slobode. (a podmorni$i 3(autilus 3 profesor saznaje kako su sva jela plod mora kao i to da je spe$ijalno napravljena odje#a sašivena od kona$a morskog bilja+ krevet od najmekše morske trave+ pero za pisanje od zuba kita+ $igarete su od posebne vrste alge koja je bogata nikotinom. (emo posebno naglašava kako je prava sloboda na dnu mora jer tamo nema utje$aja kopnenih vladara. ,naj tko jednom do&e na podmorni$u (autilus ostaje tu zauvijek. Frolazili su dani i tjedni. 6ada su stigli ka oto$ima ustralije zamolili su kapetana nema da ih pusti na otok. Ešli su u čama$ naoružani električnim puškama i krenuli su prema prekrasnom otoku prekrivenom šumom. Danima su odlazili na otok sve dok jednog dana nisu osjetili kako ih netko ga&a kamenjem dok su se grijali na vatri. Fobjegli su u čama$. >z šume su izašli divlja$i i dalje ih napadali+ ali oni su uspjeli sti#i do podmorni$e. 8ako su prolazili mjese$i plovidbe+ a nnora/+ 1onseil i (ed 0and se dogovaraju za bijeg. Fodmorni$a je plovila prema jugu do *užnog pola. 9
E plovidbi su se našli u klop$i od ledenih stijena+ kada su se spasili sljede#u no# profesor+ (ed 0and i 1onseil se ukr$avaju na čama$ i bježe. (ašli su se u vrtlogu jer se čama$ sam otkvačio sa podmorni$e. Ejutro kada su se probudili bili su u kolibi. Fitali su se dali se podmorni$a izvuklaN Sva troji$a su bila sretna što su preživjeli.
"
3.2. #O($O-I%IJA I VRS+A DJ!A
2' ''' milja pod morem je znanstveno fantastični roman. 6ako je moderna znanost i tehnologija jako nadmašila )erneova predvi&anja ta nam tvrdnja može biti malo neuvjerljiva. li činjeni$a je da mnogi danas upravo *ulesa )ernea smatraju začetnikom znanstveno fantastične književnosti. a razliku od mnogih prijašnjih autora on je u svojim romanima težio tome da se sve zasniva na znanstvenoj podlozi i da je sve to mogu#e u bližoj budu#nosti. 8ako je u romanu predvidio izgradnju podmorni$e+ mogu#i način njenog pogona i mogu#nost iskorištavanja podvodnog svijeta. 7oramo napomenuti kako je u Hran$uskoj sagra&ena prva prava podmorni$a !9"". godine. >mala je velike sličnosti sa verneovom podmorni$om u romanu. E školskom lektirom izdanju roman je skra#en kako bi bio pristupačniji mla&em čitatelju jer originalan tekst sadrži mnoge pojmove iz zemljopisa+ kemije i fizike. ,sim toga nagomilani su i opisi i nabrajanja o životinjskim i biljnim vrstama koji odvra#aju pozornost čitatelja. Doga&aje u romanu pisa$ je poredao kronološki+ u vremenskom slijedu od saznanja o pojavljivanju nemani+ dolaska likova na podmorni$u pa sve do njihovog bijega. Coravak likova na podmorni$i pisa$ nam prikazuje kao epizode putovanja oko svijeta+ a svako poglavlje nosi naslov u kojem je sažeta glavna tema poglavlja. animljivo je to što nam sam završetak romana ne daje pravi odgovor o sudbini (autilusa nego ostavlja mogu#nost nastavka priče o kapetanu (emu.
!'
3.3. +!(A $ROS+OR I RAD&JA RO(A&A
8ema ovog romana svjetske omladinske književnosti opis je putovanja profesora ronna/a i dvoji$e njegovih pratila$a svjetskim morima u neobičnoj podmorni$i tajanstvenog kapetana nema. >deje ovog romana su ujedno bile i glavne poretačke ideje $ijelog !". stolje#a koje jos nije saznalo da znanost i napredak tehnologije mogu imati i svoje ružno li$e. ,pisivale su profesora ronna/a zbog njegove strastvene predanosti znanosti. Suprotnost profesoru bio je kapetan (emo koji od ostatka svijeta ljubomorno skriva svoja otkri#a. E liku kapetana (ema prikazano je kako se čovjek može izolirati od svijeta i sami završiti u zločinu zbog postavljanja grani$e izme&u dobra i zla. 5adnja romana odvija se uglavnom u podmorju >ndijskog+ 8ihog i tlantskog o$eana te $rvenog mora i Sredozemlja. apočinje !9:I. godine kada je krenula potraga za 3čudnom nemani. 3 dana I. studenog iste godine dospjeli su putni$i s fregate 3braham 0in$on3 na 3(autilus3 i na njemu proveli gotovo deset mjese$i. 8o je vremenski okvir ove neobične i uzbudljive pustolovne priče.
!!
3.). I#OVI
0ikovi romana@ kapetan (emo+ profesor Fierre ronna/+ profesorov sluga Hlamana$ 1onseil+ (ed 0and 6F48( (47,- vlasnik i zapovjednik neobične podmorni$e čovjek koji se odrekao vlastitog imena+ ljudi i kopna (emo je bogat i mo#an. Cogatstvo i odlično obrazovanje omogu#ili su mu da sagradi savršeno sredstvo na podmorsku plovidbu na kojem izolirano živi s malom i slijepo odanom posadom. (a (autilusu je sve prilago&eno njegovom načinu života. ,soba je snažnog duha koja je usmjerena samo k osveti. 8ek pri kraju svog boravka na podmorni$i prof. ronna/ naslu#uje da je kapetan (emo nesretno izgubio ženu i dje$u i da zbog toga pati @ * Na stijeni u dnu sobe, ispod portreta nje%ovi( (eroja, vidje( sliku neke mlade -ene s dvoje mlade dje!e) /apetan nemo i( je %ledao nekoliko trenutaka, pru-i prema njima ruke i zatim kleknu i briznu u plač*
F5,H4S,5 F>4554 5,((P- fran$uski prirodoslova$ i poznat stručnjak 6ada nesretnim slučajem završi na podmorni$i želi vidjeti sve+ sve zabilježiti i zbog oduševljenja prema svemu ne osje#a želju da pobjegne Divi se kapetanu (emu i njegovim tehničkim dostignu#ima i sluti da je taj čovjek jako nesretan. Frofesor #e svoje zapise s putovanja iznijeti javnosti jer smatra da znanstvene spoznaje nisu vlasništvo jednog čovjeka ve# op#e ljudsko dobro. H07(1 1,(S4>0- ,dan je. Smiren i praktičan 5adi sve za dobrobit svoga gospodara reklo bi se da je hladan i bezosje#ajan+ ali on je svoj skroman život predodredio služenju velikom čovjeku.
(4D 0(D ? prostodušni je 6ana&anin+ voli slobodu+ prostranstva+ lov i nevoli zatvoren prostor poput podmorni$e. Qezne za rodnim krajem+ a prijao bi mu i obrok sa životinjskim mesom. (agao je+ ne nose ga znanstveni motivi ve# želja za slobodom te uporno planira bijeg. ,ličje životne vitalnosti i slobode.
!2
3.). J!-I# I S+I $ISA&JA
>zvorni oblik romana je na fran$uskom jeziku stoga ne možemo govoriti puno jeziku pisanja+ ve# samo o nekim stilskim posebnostima. Fisa$ se u ovom romanu pokazao kao izvrstan pripovjedač+ te nam svoje likove iz poglavlja u poglavlje vodi kao iz epizode u epizodu. a pripovjedača romana pisa$ odabire profesora ronna/a koji pripovijeda u !. li$u +a time opisi putovanja i znanstvenih otkri#a čitatelju postaju privlačniji i uvjerljiviji. Frilikom pripovijedanja pisa$ miješa književno-umjetnički stil sa znanstvenim. Qitaju#i djelo trebamo obratiti pažnju na@ zanimljivu i uzbudljivu fabulu+ posebnosti pripovijedanja u !. li$u+ te postupno karakteriziranje likova.
!
). -A#JU/A#
E njegovim romanima na#i #emo pogrešnih mišljenja i netočnih podataka. 8o nisu bile samo njegove zablude+ ve# i zablude njegova vremena+ me&utim time njegova zasluga promi$atelja znanosti nije umanjena. 7nogi su veliki ljudi+ me&u njima znanstveni$i i istraživači isti$ali kasnije da su za svoja djela i pothvate nalazili poti$aje u knjigama nadahnutoga 'zmišljatora. 7e&u njima je i slavni američki avijatičar i istraživač admiral 5i$hard CLrd. Modine !"2". u trenutku kad polije#e zrakoplovom na *užni pol+ onima koji ga ispra#aju i oduševljeno mu mašu+ admiral se obra#a riječima 8o me *ules )erne vodiAB. )ernea su odmah sa oduševljenjem prihvatili mladi čitatelji+ a gutaliB su ga i stariji. Spomenimo da su neki njegovi romani tiskani najprije u nastav$ima u podlis$ima dnevnih novina kako bi bili dostupni širem čitateljstvu. (apokon+ možemo se zapitati kako i koliko današnji tinejdžeri+ koji se igraju na računalima+ doživljavaju ve# pomalo naivan i zastarjeli svijet )ernovih junakaN ,dgovor je@ osamdeset godina nakon piščeve smrti njegova djela se tiskaju posvuda i u najrazličitijoj opremi- od raskošnih reprint izdanja ;ponovljeno tiskanje prvotnog ili starijeg izdanja istog naslova= do jeftine džepne knjige ili školske lektire.
www.maturski.org
!G