TEMATSKA RAZNOLIKOST PRICA 1001 NOĆ Zacarani Zacarani dvorci, tajne odaje, price o džinima i hiperbolicnim živonjama, ribe koje govore, pecinski razbojnici i mnogošta još grade polimorfnu raznolikost raznolikost prica. Rekli smo da je djelo plod imaginacije, nocnih uzleta mašte i sanjarija. Možemo reci da je zapadni kulturni milje opsihrila i zacarala magija orijentalne price. ! takvoj sredini vracar je postao tvorcem književne "kcije. #jegovo manipuliranje rijecima i frazama dovelo je do toga, da ova zbirka prica, preuzimajuci takve obrasce, prouzrokuje takvu pometnju da su neki ljudi na Zapadu, kao što je $ntoine %alland, pocetkom &'.vijeka po (vropi širili poruku po kojoj se )iljadu i jedna noc de"niše kao dragocjena dragocjena suma hermecnih, alhemijskih i posvecenih posvecenih doktrina za one koji imaju sluh za literaturu. !kratko, on je smatrao da je ova zbirka obavezna u biblioteci svakoga onoga ko želi da se osne putem duhovnog *spiritualnog+ usavršavanja, i što je najgore, traženja isne. Musliman se, naravno mora zapita šta je onda -uran/ Zar on nije odgovor za sva pitanja, pa prema tome i za duhovno usavršavanje i ne samo za traženje isne, vec i za njen potpuni pronalazak/ 0este, naravno1 (zotericna razmišljanja Zapada, imaginacija i maštarije nemaju dodir sa realnošcu i zato trebaju izumrije, bar u našim srcima. Miscna zamršenost zamršenost )iljadu i jedne noci je samo smjer ka stranpuci, smjer koji odvodi od jednostavnos -urana i 2oslanikovog, s.a.v.s., hadisa. $ nama je upravo potrebnije to potonje. Mnogo pre nego što je psihoterapija postala nau3na disciplina, bajke su vekovima bile sastavni deo narodne psihoterapije. #ajpoznaji od svih primera, podse4a nas psihoterapeut #. 2eseškijan, jeste zbirka &55& no4, 3ija je okvirna pri3a u osnovi prikaz le3enja jednog psihi3ki obolelog vladara uz pomo4 pripovedanja. 2rema okvirnoj pri3i, dvoje protagonista, muškarac i žena, sre4u se u trenutku velikih kriza u svom životu6 car je zga7en životom i pun mržnje prema ženama8 9eherezada strepi za svoj život, ali je rešena da posgne carevo i svoje izbavljenje. :na svoj cilj ostvaruje pripovedanjem mnogih bajki ; nijedna pri3a to ne može pos4i sama, jer su naši psihološki problemi previše složeni, a njihovo rešavanje teško. 0edino velika raznolikost bajki može obezbedi podstrek za takvu katarzu. 2otrebna je <&55& no4= pažljivog slušanja bajki da se car oslobodi depresije, da se posgne njegovo izle3enje.
&55&>noc 9ta je to što se nalazi u bi4u odre7ene pri3e, a što je 3ini tako magi3no ucajnom i lekovitom za nas/ ?ajke delaju na više nivoa6 od funkcije ogledala, kada 3italac prepoznaje svoj unutrašnji kon@ikt ili problem u sadržaju pri3e, preko funkcije modela *3italac u pri3i nazire na3in rešenja svog unutrašnjeg kon@ikta8 obrt u radnji pri3e, ta3nije, iznenadno rešenje zamršenog problema budi u 3itaocu doživljaj otkri4a tj. uvida, a istovremeno racionalno uputstvo za rešenje problema A gotov obrazac za akciju, zadovoljava našu iskonsku potrebu za orjentacijom i osloncem+, do funkcije pri3e kao provkoncepta. 2rimer za ponu7eni provkoncept #osrata 2eseškijana, koji se bavio biblioterapijom, nudi nam sliku preterano u3vog sredove3nog pacijenta sa psihosomatskim problemima, nesposobnog da bilo kome otvoreno kaže
svakako nema mjesta u širokom spektru kulture islamske pisane i usmene rijeci. Fam Robert Drvin priznaje6 #a prvom je mjestu, ocito, cinjenica da mnoge price )iljadu i jedne noci nisu islamskog porijekla. Zapravo, otkrili smo da je neizvjesnost oko statusa djela i nepoznavanje miljea u kojem su ove pripovijes sastavljene uspostavila branu ozbiljnom proucavanju prica, što književnim kricarima što folklorisma. )iljadu i jedna noc je, kako to dalje tvrdi Robert Drvin samo djelomicno skup folklornih umotvorina, a to znaci da je kompozicija djela, promišljena i homicna, crpila druge, starije književne kompozicije od folk prica. -ao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili shovima, u kojoj je jezgra povijesnobiografskih podataka *ili elemenata sa historijskom namjenom+ isprepletena fantas3nim *basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim+ pojedinosma. Za samu knjigu op4enito možemo re4i da je to jedna legenda i da je na jedan na3in 9eherzada mitska li3nost jer se prenosila sa koljena na koljeno kao takva zbirka pripovijetki. ! nekim pri3ama vidimo i obilježja bajki6izmišljeni likovi *sluga iz prstena u pricama o obu4aru Marufu i Cžavdaru sina trgovca :mera89ejh tajanstveni 3arobnjak,3arobni konj +,zam izmišljena radnja sa nekim nepostoje4im potezima npr.kada je sluga radio sve za njih sta bi poželjeli,zam bisage sa jelima*Cžavdar sin trgovca :mera+8kada je starac pretvorio meso u 3ovje3ije meso *2ri3a berbera+... Gako7er imamo i pri3e koje imaju osobine basni:živonje koje govore i nose ljudske osobine,npr.najbolji primjer zadnja pri3a o paunu,guski,lavi4u i gazeli gdje se jasno vidi da se zivonje boje,osjecaju i vole kao ljudi.Gako7er obilježja basne vidimo i u pri3i o ribaru )ali" i majmunima,gdje majmuni pri3aju i daju savjete )ali" pogtovo zadnji.0oš jedna od obilježja basne je što ve4inom svaka od njih nosi snažnu pouku,pa je pa u pri3i o paunu,guski,lavi4u i gazeli to i da 4vonje imaju osje4aje koje je lako povrijedi,te da ih ne trebamo ubija jer i one imaju život i svi oni imaju strah od nas zapravo ljudi. Anegdotatako7er se upli4u i razli3ite anegdote tj.kratke pri3e koje opisuju 3udan,smiješan ili neobi3an doga7aj kao što je to pa pri3a o )arunu ar Rešidu i $li al$džemiji gdje vidimo taj 3udan i neobi3an doga7aj kada su se dvojica ljudi prepirali ko šta ima u vre4i a zapravo to su bile obi3ne stvari *limun,brašno,masline+8još jedna anegdota je i pri3a o budali kojem su ukrali
magarca. $li od svih ovih raznovrsnih tema imamo i realne priče koje prikazuju zapravo realne likove i njihove sudbine kao što je pa pri3a o l,$hmedu ad Cenefu,)asanu 9umanu,ukavoj Calili i njenoj k4eri Zejnebi spletkašici.Gu vidimo na malo hiperboli3an na3in ali postoje takvi ljudi koji žive od spletki i ujudurmi. Geško da postoji djelo poput )iljadu i jedne no4i u kome ste tako sretni sami sa sobom,budu4i u svijetu koji pripada vašoj najdubljoj inmi,koji vas vra4a u osun3ane predjele djenjstva i koji vam opet sre4om ne dopušta da nepovratno odrastete ili ta3nije koji vam omogu4ava da se kao odrastao odvažno vra4ate djenjstvu i zatomljenom dijelu svoje unutarnje zbilje. -roz šaljive pripovijes i anegdote, razveselila bi i nasmejala kalifa, koji bi uz vesele pri3e zaboravio na brige i probleme. F neskrivenim zanimanjem slušao je razne legende i mitove kojima su obilovale 9eherezadine pri3e. #ajve4i zna3aj 9eherezada je pridavala bajkama u kojima je sve mogu4e. Cok naposletku, nakon hiljadu i jedne no4i, kalif nije shvao da i stvarnost može posta deo mašte. :grnuta u najlepše ruho pri3e koja nikad ne završava. D baš kao u bajci, 9ahrijarh se zaljubio u tu nadasve ose4ajnu ženu koja je hiljadu i jednu no4 odlagala svoju smrt. Hjubav prema 9eherezadi sasvim ga je promenila i od nekad okrutnog vladara koji se krvavo sveo ženama, postao je brižan i nežan otac, a svoju 9eherezadu obasipao je pažnjom i ljubavlju.
OKVIRNA PRIPOVIJEST,UNUTARNJI PRIPOVJEDAČ,PRSTENASTA KOMPOZICIJA Okvirna pripovijest- 2isci 3esto daju glavnu fabulu svoje pripovijetke ili romana u okviru neke druge pri3e koja opasuje fabulu, pa djelo tako dobiva prstenast !"#p"$%&%'. 2ri tome se Iesto doga7a da narator koji pripovijeda u okvirnoj pripovijes u svoju pri3u uvodi jednu drugu li3nost koja na sebe preuzima ulogu pripovjeda3a i koja pri3a o drugim li3nosma i o doga7ajima koji su se dogodili na drugom mjestu ili u drugo vrijeme. Ga li3nost se
UNUTARNJI PRIPOVJEA! ! pripovjeda3kom djelu 3esto se javlja jedan poseban lik koji od primarnog naratora preuzima ulogu pripovjeda3a i onda sam pri3a neku pri3u iz svog života ili iz nekog drugog vremena. Jak i ako je konkrezovan kao li3nost, taj lik ima istu funkciju kao i primarni narator. :kvirna pri3a je o 9eherzadi i caru 9ahrijaru me7um tu se još prepli4e dosta 9eherzadinih zanimljivih pri3a gdje ona uvodi mnoge druge li3nos koje po3inju pripovjeda tu pri3u kao primarni narator.2rimarni narator u ovoj pri3i je 9eherzada koja je zapo3ela 3itavu ovu zbirku pripovijetki da kažem me7um ona u svakoj svojoj novoj pri3i uvodi novog pripovjeda3a8to najbolje vidimo na primjeru 2ri3e o kroja3u,grbavcu,Kidovu,nadzorniku i krš4aninu.Fvaki od njih po3inje pri3a svoju pri3u i kako se tu našao i preuzima ulogu pripovjeda3a na sebe.2ogotovo kada berber pri3a o svojoj bra4i i onda o sudbini svakog od njih.Me7um na kraju svake pri3e odnosno jedne no4i piše 9eherzadu zate3e jutro,te ona prekine pri3u zapo3etu po carevom odobrenju.Gu vidimo da se pisac vra4a na sam po3etak pri3e i na jedan na3in nas podsje4a ko je tu primarni narator a to je 9eherzada.:kvirne pri3e možemo zamisli kao neke koncentri3ne kružnice koje su postavljene savršeno6prelaze4i iz jednoga u drugi,vrlo 3esto zaboravljate onaj prethodni,ali kako se primi3ete kraju odre7ene okvirne pri3e,tako vam ponovo u sje4anju izranjaju privremeno zaboravljeni krugovi.
! prvom dijelu govoricemo o nekim nararološkim nacelima prisutnim u djelu. Greba istaci da osnova )iljadu i jedne noci jeste utkana u strukturu pripovijedanja. Go znaci da u djelu nema suviše složenih naravnih zakona, ali postoji jedan vrlo bitan, a to je zakonitost pripovijedanja i osobenos subjekta naracije. 2ripovijedna struktura na samom pocetku biva ustanovljena movima koji su odmah morali doci
okrutnošcu povezanom sa tjelesnim nasladivanjima, on postaje movom koji bi mogao isprovocira fabularno, dogadajno putovanje u drugom smjeru. Crugim rijecima, zamandaljeni kapci na prozorima njegove duše zahjevaju nekoga ko ce te kapke ponovo otvori i tako pus svježi zrak u predsoblje jedne licnos, a me joj i pomoci. $li, kako to uradi/ 2a, vrlo jednostavno uvodenjem u radnju osobe koja je enciklopedijski izgradena, koja poznaje razne price i koja je, prije svega žena. D uisnu, 9eherzada je vec citala knjige, ljetopise i živote starih careva i predanja drevnih naroda. :na je ta koja je vec sakupila oko hiljadu raznih knjiga o starim narodima, kraljevima i pjesnicima. Fvaka osnovna naratološka jedinica6 dogadaj, mjesto, vrijeme, karakteri *površni ili duboki+ te opisi, ima svoje mjesto i gradi bogatu panoramu slika, prizora, mitova, legendi, prica fantascnih, poucnih, ali na žalost i erotskih. Ga raznolikost pojmova, fabule, mova, paradigmi, sekvenci itd. nisu navedeni uzalud. Jitava naravna analiza i smisao pripovijedne strukture ukupnog teksta #oci podredene su odnosu kazivac slušalac. ?ogatstvo preneseno pripovijedanjem prica do svijes slušaoca *9ahrijar+ iz usta onoga ko pripovijeda *9eherzada+ jeste opravdano žudnjom da se nametne autoritet pripovjednog jela što :#$ u svakom obliku ovdje jeste. 9eherzada kazuje price sa željom uvjeravanja. $ problem baš nastaje onda kada se govori o ubjedenju u isnitost prica. :snovni zadatak bilo kojeg pisca ili pripovjedaca je da ubijedi citaoca ili slušaoca u isnitost price. !pravo je to sporno u Dslamu. 2itanje6 -oliko je "kcija naravnog teksta laž/, ostaje stalno otvoreno. #o ovdje je u djelu, po mišljenju književnih strucnjaka to opravdano, jer 9eherzada ima cilj, ima mov koji je tjera da prica price. :na pripovijeda kazivanja puna života *uglavnom neispravnog+, ali u sjenci noža koji 9ahrijar drži u ruci i koji je ovdje simbol i "gura koja oznacava smrt u prenesenom smislu rijeci. :na pricanjem tjera smrt s praga svoje kuce, kako od sebe u smislu "zicke likvidacije, tako i od cara u smislu smr njegove duše8 jer despozam i okrutnost koje ovladaju najznacajnijim muškarcem u djelu svakako nisu život i svijetli put duše, vec naprov, njena smrt i degradacija. Gako se despozam, slabos, okrutnos i tjelesnog pretvara u despozam rijeci, govora, znanja i pera. #aracija se zato shvata kroz alegorije npr. 9eherzada je spasiteljica grada itd. Ga je naracija ovdje predstavljena kao životvorna ustanova jer se njome brane živo. :na zapravo budi žudnju za glagolima kaza i cu, pa stoga vodi putem do polumisckog rasterecenja. :naj, in medias res, o kome smo govorili oznacava krivulju promjene njenog
intenziteta. :na je prisutna na pocetku djela, a zam i na pocetku svake 9eherzadine price, preobražavajuci se tako u sferu pripovijedne magije. ! sredini prica ta je naracija izmjerena s najvecom vrijednošcu, pri cemu se uzima ono najbitnije6 akcija je vec preuzeta, promjena je zapoceta. 9eherzada se *kao pripovjedac+ zaustavlja na najinteresantnijim mjesma tako da careva žudnja za krajem price odgada ubistvo. Kelja za konstantnim nizanjem sitnijih promjena do one konacne, integralne promjene u 9ahrijarovoj duši je srž )iljadu i jedne noci. 2ripovijedac je na kraju, dakle, promijenio slušaoca, zavladali su radost i veselje, nastupilo je vrijeme srece8 kamo cemo bolje1/
SU(IVOT PROZE I POEZIJE 0edan od prvih odlika djela koju književni ukus 3itaoca sa Zapada doživljava kao senzaciju jeste skladan suživot i saradnja proze i poezije na jednome mjestu.Galasanje shova osjetno je bogaje u pri3ama s erotskom sadržinom.:vo je djelo žanrovske strukture koja kombinira prozu i poeziju,gdje je ustaljeno razmišljanje bilo da je proza niski žanr,a poezija visoki žanr.2o mom mišljenju to je na jedan na3in zato što se poezijom može iskaza više osje4anja pa u pri3i o Marufu obu4aru imamo shove gdje on jasno izražava svoju nesretnu sudbinu sa pokvarenom ženom i koji na jedan na3in ne bi mgoao baš iskaza pripovijedanjem kako je on to na ovaj na3in do3arao shovima6 Koliko noći sa ženom sam znao provest U crnom sanju da crnje ne može bit! Ah,kad joj odlazim da mi je ponijet Orova da je mogu akvu orovat!
Gako7er u dijelu gdje Zubejda moli halifu da mu opros iskazuju4i svoja osje4anja6 jela bih kao nekad voju naklonos imat a bih mogla ugu svoju i jade ugasit Ah,kada bi sras moja na nježnos nai"la #er dovoljno sam panji zbog ebe podnijela!
2oezija krije neka tajna zna3enja,ta3nije shovi su protkani razli3im
slskim "gurama koje nešto zna3e i koje se mogu protuma3i svaki put više od onog što piše i na druga3iji na3in,npr.! pri3i o bagdadskom berberu gdje on govori mladi4u da na jedan na3in iskoris odmah ono što mu život nudi jer sudbina to poslije može pokvari i uples svoje prste u to Ako može",ne odga$aj slast, #er sudba će na e brzo past!
Mnogi shovi nose snažnu i jaku pouku,koja se ne može tek tako utka u prozu. Allaha mi,%ovjek je i vlastoj robini Kad je siromah mrzak kao i svi u$ini!
2roza opisuje pripovijetku na mnogo opširniji na3in nego shovi i to radi bez mnogo utkanih osje4anja,dok je to u shovima obrnuto.2roza se i zadržava na nekim detaljima. %eert 0an Ban %elder u 3lanku 2oetrL and the $rabian nights istaknut 4e vizualnost poezije objašnjavaju4i da danas ne možemo zamisli izdanje )oljadu i jedne no4i bez ilustracija,a pjesme slskim sredstvima i metaforama omogu4uju stvaranje mentalne slike u slušateljevu umu.2oezija nema direktnu ulogu u razvoju radnje ona je svojevrstan dodatak ali u prethodnim citama ipak je vidljivo da služi i osvježavanju i pozivanju na prethodne historijske doga7aje 3esto.
TEZA PO IZ)ORU Fimboli u prvoj pri3i o 3arobnom konju6 3arobni konjje simbol za nešto što predstavlja rješenje za sve prepreke,gdje nemamo nikakav put ve4 odmah na7emo rješenje.Dna3e u narodu se vjerovalo da je konj predstavljao simbol sre4e a to možemo poveza i sa sre4om mladog carevi4a koji uz pomo4 konja našao ljubav svog života.Gj.nešto što nas može odves gdje ho4emo i kad ho4emo,bilo da pobjegnemo od problema ili ipak negdje gdje želimo o4i. carsimbol brižnog oca koji je nakon što je carevi4 došao,unišo konja jer se bojao za svoga sina.brige roditelja mudracsimbol 3ovjeka koji je prevaren i koji uprkos svom trudu ima nekoga ko je iznad njega i ko ne4e cjeni njegov trud.*car mu nije želio da
k4erku kao nagradu+ Fimboli u pri3i o Cžavdaru,sinu trgovca :mera i njegovoj bra4i bra4a Felim i Falimsimbol ljubomore i bra4e koja nikada ne4e bi sretni zbog uspjeha uspješnijeg brata i kada njima treba pomo4 bit 4e tu i obe4ava promjenu,me7um od takvih ljudi se ne može o3ekiva ni promjena te oni predstavljaju pravi simbol sebi3nih i pokvarenih ljudi. bisage sa jelimasimbol pohlepe.Hjudima nikad nije dovoljno koliko god imali. carjedan od h pohlepnih ljudi koji iako je imao sve on je ipak ukrao bisage da bi ih on mgoao posjedova. Cžavdarsimbol neiskvarenog 3ovjeka i sretnog 3ovjeka na jedan na3in.Gu možemo poveza i to kako je on uvijek iznova goso svoju bra4u iako je znao koliko su mu zla nanijeli,ali bas zbog te njegove nesebicnos njemu je ?og iznova dao neku srecu koja je njegov život 3inila boljim *poveza malo sa religijom+ Gako7er on je i simbol naivnos jer njegova neiskvarenost ga je dovela da svaki put povjeruje svojoj bra4i. majkaopet simbol brižnog roditelja koji nije mogao odusta od svoje dejce iako su joj nanijeli mnogo zla. Fimboli u pri3i o Marufu :bu4aru Marufsimbol sebi3nos ljudi,tj.koliko sve što rade ljudi koliko je to zapravo samo za njih jer Maruf jeste dijelio novac siromašnima ali ga je dijelio da bi on zapravo izgledao bogato.Dz drugog gledišta možemo re4i kako predstavlja nekog koga novac može izrazito promijeni s m da je on bio jedan 3ovjek koji se nije mogao oduprije pokvarenoj ženi i onda je došao i lažima posgao svoj ugled. carponovo simbol pohlepe jer je on Marufa želio samo za zeta zbog njegovog novca kako bi udružili bogatstva. princezasimbol pravedne i vjerne žene koja uprkos svemu i lažima Marufovima ostala mu je vjerna i ni u jednom trenutku ga izdala iako je sam njen otac car i vezir rekli da ona izvuce iz njega pricu ali ona tu pricu njima nije izdala. prstennešto kao 3arobni konj,sli3an simbol.2redstavlja nešto što bismo svi htjeli,izvor svih rješenja briga i problema. 2RDI$ : -R:0$I!,%R?$BJ!,KDC:B!,#$CZ:R#D-! D -R9N$#D#! grbavac%rbavac moze bi simbol nekog problema koji svi odlazemo ili stavljamo nekom drugom na teret a ustvari da se mi malo pozabavimo njime vidjeli bi da je rjesiv.Gako7er ga možemo protuma3i i kao simbol
siromašnog 3ovjeka koji je kroja3evoj ženi bukvalno poslužio kao zabava. berbersimbol upornos 3ovjeka kada toliko jako želimo dokaza nešto suprotno od onog što se tvrdi.2a tako je i berber ho dokaza da nije šutljiv kako je njegov nadimak to govorio. kroja3,židov,nadzornik,krš4aninsimbol ljudi koji odlažu stalno probleme i ne žele ih prizna dok ne do7e trenutak za to.D tako7er simbol ljudi koji se bore žele4i spasi sebe i svoj život pri3aju4i još 3udnije pri3e. 2RDI$ : ?!C$HD -:M( F! !-R$HD M$%$RJ$ 3ovjekbudalasimbol naivnos kojeg je lako prevari ali opet i saosje4ajnos jer je on tako lako povjerovao razbojniku sažaljevaju4i se na njegovu sudbinu. 2RDI$ : )$R!#! $RR(9DC! D $HD $H$CK(MD0D $li al$džemija i 3ovjek koji je rekao za vre4u da njegovapredstavlja ljude koji stalno predstavljaju život i stvari onako kako oni ho4e a iza toga se zapravo krije pri3a pa danas ljudi slikaju konstnantno jela ili neke materijalne stvari za društvene mreže i predstavljaju svoj život savršenim a ustvari u njemu se krije ko zna šta. vre4amožda je upravo ta vre4a simbol neke sitnice koja nekome zna3i život.Iovjek je znao šta je u vre4i al je opet predstavljao onako kako je i drugi 3ovjek govorio šta je u njoj opet tu možemo poveza kako ljudi vide šta je aktuelno i šta se radi pa možemo opet poveza sa onim što sam rekla oko društvenih mreža. 2RDI$ : $)M(C! $CC(#(E!,)$F$#! 9!M$#!,H!-$B:0 C$HDHD D #0(#:0 -N(RD Z(0#(?D F2H(G-$9DJD lukava Calilasimbol 3ovjeka koji je spreman na bilo šta kako bi došao do željenog cilja. $hmed adCenef i )asan 9umanljudi koji su došli na svoje pozicije nerazjašnjeno,rade4i neke spletke i ne zaslužuju4i to mjesto na kojem su. 2RDI$ : RD?$R! )$HDED D M$0M!#DM$ ribarsimbol zahvalnos $llahu na jedan na3in,jer je on bio zahvalan i slavio $llaha te je dobio svoju nagradu za to kako god. halifana jedan na3in gledanja predstavlja simbol zaljubljenog 3ovjeka i obi3nog 3ovjeka koji želi neke stvari nau3i kao obi3ni ljudi *ribar ga je nau3io ribolovu+ a opet gledaju4i iz drugog ugla možemo vidje kako je on pripremio kazne za ribara samo zato što je tako ho iako mu ribar nije ništa skrivio i tu se vidi kako on krois svoj položaj i ho4e oept da se zabavi sa m nesretnim 3ovjekom pa makar ga morao pogubi.
2RDI$ : 2$!#!,%!F-D,H$BDN! D %$Z(HD 3ovjeksimbol prijetnje,opasnos i ne3ega što nas jednsotavno plaši samo zato što se nismo suo3ili sa njim. lavi4simbol hrabros ali i naivnos.:n je iskazao svoju rhabrost kad se suprostavio stolaru,me7um u želji da i on dobije ku4u sam je sebe gurnuo u provaliju. paun i paunicasimbol ljubavi guska,paun,gazelasimbol prijateljstva stolarsimbol iskvarenog 3ovjeka kojeg nije briga za svijet oko sebe.
