VITALNI ZNAKOVI TJELESNA TEMPERATURA
PULS
DISANJE
KRVNI TLAK
TJELESNA TEMPERATURA Centar za termoregulaciju nalazi se u hipotalamusu, djeluje kao termostat Toplina se stvara u organizmu, kao produkt metabolizma stanica Normalna temperatura zdrava čovjeka je 36 – 37 ⁰ C. Temperatura izmjerena na sluznicama viša je za 0.1 – 1 ⁰ C. Mjeri se toplomjerom sa živom, elektronskim toplomjerom ili pomoću sondi spojenih na monitore.
METODE MJERENJA TJELESNE TEMPERATURE AKSILARNO MJERENJE
36.0 – 37.2 ⁰ C / 5 – 10 minuta ORALNO MJERENJE 36.5 – 37.5 ⁰ C / 8 – 9 minuta REKTALNO MJERANJE 36.5 – 37.8 ⁰ C / 5 minuta MJERENJE NA MEMBRANI TYMPANI 36.5 – 37.5 ⁰ C
PREMA STUPNJU TEMPERATURE IZMJERENE NA POVRŠINI TIJELA RAZLIKUJEMO : 36,0-37,0°C (37,2) afebrilna 37,1-38,0°C subfebrilna 38,1-39,0°C febrilna
više od 39,0°C visokofebrilna
FEBRIS INTERMITTENS
FEBRIS RECURRENS
FEBRIS REMITTENS
FEBRIS CONTINUA
FEBRIS EPHEMERIS
TEMPERATURNE KRIVULJE
FEBRIS UNDULANS
tjelesna temperatura
FEBRIS CONTINUA 40,4 40,2 40 39,8 39,6 39,4 39,2 39 38,8 38,6
1
2
3
4 mjerenje
5
6
7
tjelesna temperatura
FEBRIS REMITENS 39 38,5 38 37,5 37 36,5 1
2
3
4 5 mjerenje
6
7
tjelesna temperatura
FEBRIS INTERMITENS 39 38 37 36 35 1
2
3
4 5 mjerenje
6
7
SNIŽAVANJE POVIŠENE TJ. TEMPERATURE snižavamo temperaturu iznad 38 °C cilj: sniziti temperaturu za 1°C Intervencije su usmjerene na: smanjenje proizvodnje topline povećano odavanje topline u okolinu promatranje bolesnika održavanje optimalne udobnosti pacijenta nadoknada tekućine
SESTRINSKE INTERVENCIJE smanjiti tjelesnu aktivnost oblačenje pacijenta u laganiju odjeću regulacija mikroklimatskih uvjeta
dovođenje hladnog zraka tuširanje u mlakoj vodi stavljanje obloga od mlake vode
kupanje u kupkama za snižavanje temperature upotreba deke za snižavanje temperature
primjena antipiretika kontrola vitalnih funkcija promatranje stanja svijesti promatranje stanja hidracije pacijenta osiguravanje visokokalorijske i visokoproteinske dijete • tijekom zimice i tresavice – ugrijati pacijenta • održavanje komfora – mijenjanje položaja, masaža, mijenjanje rublja i posteljine, uĉestalo kupanje, njega usne šupljine, • • • • •
DISANJE • izmjena kisika i ugljik-dioksida izmeĊu
organizma i okoline u kojoj organizam živi • odvija se u dva akta – udisaj i izdisaj • Centar za disanje – produžena moždina • konaĉna svrha je izmjena plinova u stanicama
Frekvencija
Dubina
Zvukovi pri disanju
PROCJENA DISANJA
Ritam
Napor, bol
ZNAĈAJKE NORMALNOG DISANJA FREKVENCIJA 12-20/ min RITAM
ujednaĉeno
DUBINA
ujednaĉeno
ZVUKOVI
tiho
BOL
bezbolno
NAPOR
bez napora, za disanje je potrebno 2-4% ukupne energetske potrošnje
DISPNEJA
fiziološka (pri naporu)
NAZIVI KOJIMA OPISUJEMO DISANJE : • eupnea • tahipnea • bradipnea • hiperpnea • dispnea
• ortopnea • apnea
NAZIVI KOJIMA OPISUJEMO DISANJE : Eupnea ( normalna brzina disanja u mirovanju ) Tahipnea ( ubrzano disanje ) Bradipnea ( usporeno disanje ) Hiperpnea (duboko i uĉestalo disanje ) Dispnea ( subjektivan osjećaj nestašice zraka ) Ortopnea ( duboko i uĉestalo disanje koje prisiljava bolesnika da zauzme uspravan položaj gornjeg djela tijela ) • Apnea ( prestanak disanja ) • • • • • •
PATOLOŠKI OBLICI DISANJA HIPERPNEA ORTOPNEA ASMATIČNO DISANJE
KUSSMAULOVO DISANJE CHEYNE – STOKESOVO DISANJE BIOTOVO DISANJE
PATOLOŠKI OBLICI DISANJA HIPERPNEA ORTOPNEA ASMATIČNO DISANJE ( oblik disanja u kojem je ekspirij naročito otežan i produžen, pr. bronhitis)
KUSSMAULOVO DISANJE
( duboko i šumno, pr.
metabolička acidoza )
CHEYNE – STOKESOVO DISANJE ( smjene
relativno dugotrajnog prestanka disanja s postupno sve dubljim, a zatim sve plićim disanjem, pr. hipoksija mozga )
BIOTOVO DISANJE ( apneja koja se smjenjuje s nekoliko plitkih i nepravilnih udisaja )
DISPNEA • subjektivan osjećaj nedostatka zraka • neugodan ili muĉan osjećaj napornog ili otežanog disanja • fiziološka pojava pri neadekvatnom sastavu, tlaku i vlazi udisanog zraka ili kod fiziĉkog
opterećenja, te pri snažnim emocijama • kod starih – normalno slabljenje respiratornih funkcija može doprinositi pojavi dispneje
S OBZIROM NA UZROK RAZLIKUJEMO: • •
• •
• •
ventilacijska - zbog bolesti dišnih putova kardijalna - zbog dekompenzacije lijevog srca hematogena - kod anemija metaboliĉka - acidoza neurogena psihogena
DISPNEJA U PLUĆNIM BOLESTIMA • iznenadna dispneja kod zdrave osobe može govoriti u prilog pneumotoraksa • iznenadni osjećaj nedostatka zraka operiranih bolesnika može ukazivati na plućnu emboliju • nedostatak zraka i škripanje kod izdisaja vidljivo je kod kroniĉnih opstruktivnih plućnih bolesti (astma, bronhitis, emfizem) • ĉujno disanje može biti posljedica suženih dišnih putova ili lokalizirane opstrukcije većeg bronha tumorom ili stranim tijelom
AKUTNA DISPNEJA KRONIČNA DISPNEJA Dekompenzacija pluća trakta Plućni edem Opstrukcija stranim tijlom Slaba respiratorna Anafilaktička reakcija muskulatura Trauma pluća Pneumotoraks Hemotoraks Plućna embolija Infekcija respiratornog
PROCJENA DISPNEJE okolnosti napor kašalj drugi simptomi - stezanje ili bol u prsima, kašalj, cijanoza, znojenje, anksioznost, umor, vrtoglavica, • poĉetak • položaj koji bolesnik zauzima • uĉestalost pojavljivanja. • • • •
NAJĈEŠĆE SESTRINSKE DIJAGNOZE VEZANE UZ DISPNEJU: neuĉinkovito disanje anksioznost oštećena izmjena plinova smanjen unos hrane u/s smanjenim apetitom i dispnejom • smanjeno podnošenje napora u/s dispnejom i umorom • smanjena prohodnost dišnih putova u/s traheobronhalnom obstrukcijom ili povećanom sekrecijom • • • •
SESTRINSKE INTERVENCIJE • • • • • • • •
mjerenje vitalnih funkcija svaka 4 sata (disanje) procjena dispneje kontrola plinova u krvi smjestiti pacijenta u prikladan položaj napraviti plan dnevnih aktivnosti primjena kisika prema odredbi lijeĉnika aspiracija dišnih putova ako je potrebno edukacija pacijenata o: metodama disanja (napućenih usana, abdominalno disanje), tehnikama relaksacije, uzimanju propisanih lijekova, planiranju aktivnosti i odmor.
PULS * periodiĉno otkucavanje koje se osjeti
kao odizanje i spuštanje arterije, a uzrokovano je promjena tlaka krvi pod utjecajem kontrakcija i relaksacija lijeve klijetke
PROCJENA PULSA Frekvencija
Ritam
Amplituda
Punjenost
Elasticitet krvne žile
METODE MJERENJA PULSA: • palpatorno na periferiji
(a.temporalis, a.carotis,
a.brahialis, a.radialis, a.brahialis, a.femoralis... )
• auskultacijski apikalno • ultrazvuĉno
Pulsni oksimetar
PATOLOŠKE VRIJEDNOSTI tahikardija bradikardija aritmije ekstrasistola velika amplituda pulsa mala amplituda pulsa
KRVNI TLAK • sila kojom krv djeluje na jedinicu površine
krvne žile
• moguće je mjeriti arterijski i venski tlak –
centralni i periferni
• oznaĉavamo ga kraticom RR
Kod mjerenja krvnog tlaka mjerimo • Dijastoliĉki tlak • Sistoliĉki tlak • Tlak pulsa
• Kongruentan tlak
( ako su odnosi vrijednosti sistoliĉkog i dijastoliĉkog tlaka primjereni dobi i normalni )
• Konvergentan tlak
( je tlak ako se razlika meĊu tlakovima smanjuje zbog znatnijeg povišenja dijastoliĉkog tlaka )
• Srednji tlak
Osnovni činitelji održanja arterijskog tlaka • minutni volumen lijeve klijetke srca • sveukupni volumen krvi u arterijskoj cirkulaciji • otpor u arteriolama
• viskozitet krvi • elasticitet krvnih žila
Metode mjerenja krvnog tlaka • direktno elektronski • indirektno elektronski (holter) • indirektno auskultacijski • indirektno elektronski • palpacijom • ultrazvukom
PULS / BILO DOB
(PROSJEĆNA FREKVENCIJA PULSA )
FREKVENCIJA BILA
ODRASLI
60 do 100 / min
DJECA
70 do 140 / min
DJECA 1.-3 . godine života
90 do 150 / min
DOJENČAD
100 do 160 / min
VITALNI ZNAKOVI / PEDIJATRIJA DOB
DISANJE
BILO
SISTOLIČKI TLAK
novorođenčad : o -1 mj.
40 – 60 / min.
120 do 160 / min
50 do 170 mmHg
dojenčad : 1 mj. – 1 .god.
30 – 60 / min
100 do 160 / min
70 do 95 mm Hg
djeca : 1. – 3. god.
24 – 40 / min
90 do 150 / min
80 do 100 mmHg
predškolska dob : 3. – 6. god.
22 – 34 / min.
80 do 140 / min
80 do 100 mmHg
školska dob : 6. – 12. god.
18 – 30 / min
70 do 120 / min
80 do 110 mmHg
adolescenti : 12. – 18. god.
12 – 16 / min
60 do 100 / min
90 do 110 mmHg
ZAHVALJUJEM SE NA VAŠOJ PAŽNJI !
Dubravka Gajšek
