USTAVNO PRAVO II-skripta 1
1. Zako Zakono noda davn vnaa del deleg egac acija ija** Je oblik oblik prenoš prenošenj enjaa određe određenih nih nad nadlež ležnos nosti ti zakono zakonodav davne ne vlasti vlasti na izvršn izvršnuu vo voljom ljom samog samog zakono zakonodav davca. ca. U unkcionisanju savremenih ustavnih sistema sve je !eš"a pojava da parlament zakonom povjerava izvrsnoj vlasti da svojim aktima uredi određena određena pitanja. #akvi #akvi akti izvrsne izvrsne vlasti se nazivaju nazivaju uredbama na osnovu zakonskog #akve uredbe imaju zakonsku snagu i predstavlja predstavljaju ju zakone u materijalnom materijalnom smislu. smislu. $a egzekutivu se ovlaštenja. #akve nemogu nemogu prenositi pitanja pitanja koja su od klju!nog klju!nog zna!aja za ustavni poredak. poredak. Jasno su precizirana precizirana pitanja koja se zakonom delegiraju% kao i vremensko ograni!enje do kada se uredgama mogu uređivati određenja pitanja iz zakonodavne nadležnosti. &arlament u svakon trenutku može povu"i zakonodavnu delegaciju. 'zvrsna vlast u okviru datih ovlastenja ne samo što može da uređuje povjerena pitanja nego može i da mijenja zakone kojima su do tada ta pitanja bila uređena. Ustav (i) i ustavi entiteta ne predviđaju mogu"nost zakonodavne delegacije opravdanije i prihvatljivije je stanovište da zakonodavna delegavija nije ustavno dozvoljena+. 2. Obli Oblici ci drž držav avno nog g uređ uređen enja ja
U teoriji države i ustavnoj praksi razlikuju se dva osnovna oblika držanog uređenja-unitarna država i federacija. ,azlikovanje se pravi prema odnosu centralnih i nizih organa državne vlasti. Unitarna država predstavlja takav oblik uređenja u kome centralni organi vlasti raspolažu svim nadležnostima i ne djele ih sa drugim državnim organima. #u vlast centralni organi mogu ostvarivati neposredno na cijeloj državnoj teritoriji% a mogu ormirati detaširane organe koji su neposredno odgovorni centralnoj vlasti i koji određene poslove obavljaju u ime centralnih organa. U unitarnoj državi postoji jedan ustav% svi zakoni se primjenjuju na cijeloj državnoj teritoriji. $a toj teritoriji ne postoji druga konkurentna vlast. U okviru unitarne države može postojati razli!iti stepen centralizacije% odnosno decentralizacije vlasti. -entralva vlast može nižim povjeravati određeni stepen samostalnosti u obavljanju pojedinih nadležnosti. Unitarne države sa vecim stepenom decentralizacije približavaju se ederalno uređenim državama. Federalna Federalna država država je složena država koju !ine ederalne jedinice i savezna država. snovni kriteriji prema kojim se razlikuju ederalne drzave od decentralizovanih unitarnih država su/ 1. podjela nadležnosti između savezne države i ederalnih jedinica izvršena je ustavom. #ime su date ve"e garancije ederalnim jedinicama da se cent centra raln lnii org. org.ne ne"e "e mješa mješati ti u nadl nadlež ežno nost stii ede edera raln lnim im jedi jedini nicam cama. a. U un unita itarn rnim im drža država vama ma nadl nadlež ežno nost st decentralizovanih org.uređena je zakonom kojeg donose centralni organi% pa samim ti mogu mjenjati i nadležnosti decenr decenr.o .org rg.0 .0 . 2edera 2ederalne lne jedini jedinice ce imaju imaju svo svojj ustav ustav kojim kojim uređuj uređujuu svo svoju ju unu unutra trašnju šnju organi organizac zaciju iju%% a oblici oblici decentralizacije nemaju takav konstitutivni akt.0 3. U ederaciji centrali org.mogu vršiti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti zakonitosti akata ederalnih ederalnih jedinica% jedinica% jer postoji princip princip suprematije suprematije ederalnog ederalnog ustava% ustava% a u unitarnoj unitarnoj državi cednralni org.mogu vršiti kontrolu i cjelishodnosti% kao i ustavnosti i zakonitosti akata decent%org.0 4. 2ederalne jedinice imaju damostalne nadježnosti u okviru kojih vrše ustavotvornu i zakonodavnu vlast. #o nemaju oblici dece decent nt.0 .0 5. 2ede 2edera raln lnee jedi jedini nice ce imaju imaju sajam sajam!e !ene ne obli oblike ke učeš učešća ća u vrše vršenju nju vlas vlasti ti save savezn znee drža države ve.. blici decentralizacije to nemaju. Konfederacija nije Konfederacija nije država% nastaje konederalnim ugovorom koji ima karakter međunarodnog ugovora. 6ržave !lanice konederacije7 zadržavaju svoj suverenitet i međunarodn8pravni subjektivitet. &ersonalna i realna unija su danas prevaziđeni oblici povezivanja nezavisnih država. U personalnoj uniji dvije nezavisne i suverene države povezane su samo posredstvom li!nosti šea države8monarha. ,ealna unija je oblik povezivanja država koji je !vrš"i !vrš"i od kon koned edera eracij cijee a labavij labavijii od edera ederacij cije. e. U realno realnojj uniji uniji države države zadrža zadržavaj vajuu suv suvere erenit nitet et i vlasti vlastitu tu ogr.drž.vlasti%ali ogr.drž.vlasti%ali u pojedinim poslovima nastupaju zajedni!ki8vanjski pos.
USTAVNO PRAVO II-skripta 3. Fede Federa racij cija a i konfe konfede dera raci cija ja 2
2ederaciju 2ederaciju !ine dvije vrste subjekata% subjekata% građani i federalne jedinice, ederacije ima dva doma j edinice, zbog toga parlament ederacije predptavni!ki dom u kome su predstavljenji svi građani i gornji dom ili dom ederalnih jedinica. Ustav je konstitutivni akt federacije, federacije, ederacija je nosilac suvereniteta i u pogledu međunarodnih i unutrasnjih odnosa. 9avezna država i ederalne jedinise imaju strukturu državni organa organa koji ostvaruju dodijeljenje im nadležnosti. 6ominacija ustava nad svim opštim aktima savezne države i nad ustavima i drugim aktima ederalnih jedinica. 2ederacija je međunarodno pravni subjekt u punom smislu%ederalne jedinice mogu stupati u međunarodne odnose uz saglasnost ederacije i u okviru svojih kompetencija. &ostoji državljanstvo ederacije koje nema zna!aj u međunarodim odnosima. :onederacija nije država% nastaje konederalnim ugovorom koji ima karakter međunarodnog ugovora. 6ržave !lanice konederacije7 zadržavaju svoj suverenitet i međunarodn8pravni subjektivitet. $a takve države se odnosi međunarodno pravo. :onederacij ima samo jedan organ8konederalno vije"e u kome su sve !lanice jednako zastupljenje. dluke konederalnog vije"a imaju pravnu snagu samo ako ih prihvate sve !lanice. 9vaka !lanica raspolaže pravom veta. 6ržave !lanice imaju pravo secesije i mogu u svakom momentu istupiti iz konederacije. :onederacije su obi!no nastajale radi ostvarivanja zajedni!kih interesa u oblasti odgrane% vanjskih poslova i privrede. 4. Poja Pojam m fed feder eral aliz izma ma
2ederalizam kao ideja% teorija i sistem ustavnog uređenja ima dugu istoriju% po!evši od saveza državica u staroj ;r!koj i ,imu preko srednjovjekovnih saveza gradova8državica u $jema!koj do savremenih ederacija. U nauci ima vise shvatanja o pojmu i prirodi ederalizma. 9am naziv poti!e od latinske rije!i foedus koja zna!i savez ili foedus koja zna!i savez s!orazum. &ojam < federativna re!ublika" upoterbio je još =onteskije u svom djelu < duhu zakona>% isti!u!i da je ona
u koju se neutapaju udružene republike. $eki autori ederalizam određuju negativnom de.kao državno uređenje koje nije unitarno% a ni konederalno. 5. Savezn Savezna a držav država a i fede federal ralne ne jedi jedinic nicee
#ederalna država je složena država koju !ine ederalne jedinice i savezna država. &odjela nadležnosti između savezne države i ederalnih jedinica izvršena je ustavom. #ime su date ve"e garancije ederalnim jedinicama da se centralni org.ne"e mješati mješati u nadležnosti ederalnim jedinicama. 2ederalne jedinice imaju svoj ustav kojim uređuju svoju unutrašnju organizaciju. U ederaciji centrali org.mogu vršiti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata ederalnih ederalnih jedinica% jedinica% jer postoji princip suprematije suprematije ederalnog ederalnog ustava. 2ederalne 2ederalne jedinice jedinice imaju i maju damostalne damostalne nadježnosti u okviru kojih vrše ustavotvornu i zakonodavnu vlast. 2ederalne jedinice imaju zajam!ene oblike učešća u vršenju vlasti savezne država. 2ederativna država može nastati devolucijom ili integracijom. ?. ,aspod ,aspodjela jela nad nadlež ležnos nosti ti u ede ederac racijam ijama* a* U edera ederalno lnojj državi državi postoje postoje dvije dvije vrste vrste vlasti. vlasti. $avezna vlast oba obavlj vljaa pos poslov lovee od zajedn zajedni!k i!kog og intere interesa% sa% a vlast federalne jedinice ostvaruje jedinice ostvaruje vlast od posebnog zna!aja za tu jedinicu. 9vaka od ovih vlasti ima svoju posebnu organizaciju. bje vlasti se obavljaju istovremeno. U ederacijama postoji politi!ko i ekonomsko jedinstvo% koje se ogleda u punoj slobodi kretanja ljudi% dobara% inormacija i drugih vrijednost. 9vi građani imaju jedinstveno ederalno državljanstvo. Jedno od najosjetljivijih pitanja svake ed.države jeste pitanje podjele nadležnosti između savezne države i ederalnih jedinica% distribucija nedležnosti se vrši saveznim ustavom. U promjenama ederalnih usta ustava va%% u!eš u!eš"u "uju ju i ede edera raln lnee jedi jedinic nice. e. 2ede 2edera raln lnii usta ustavi vi pri pri po podj djel elii nadl nadlež ežno nost stii po post stup upaj ajuu da dv dvaa na!i na!ina na// 1. %ret!ostavka %ret!ostavka nadležnosti nadležnosti u korist federalni federalni jedinicanadležnost jedinicanadležnost savezne države se ustavom izri!ito nabraja% a sve što nije nabrojano ubraja se u kompetenciju ederalnih jedinica% u slu!aju spora prednost se daje ed.jedinici.+%. &.%ret!ostavka &.%ret!ostavka nadležnosti u korist federacijenabrojane federacijenabrojane su nadležnosti ederalnih jedinica% a sve ostalo ubraja se u nadležnost nadležnost savezne savezne države+.. !esto se u nekoj materiji preklapaju preklapaju nadležnosti nadležnosti i tada govorimo govorimo o konkurentnoj nadležnostisavezna nadležnostisavezna država u toj oblasti utvrđuje politikui donosi zakone% a ed.jed.neposredno provode politiku i izvrša izvršavaj vajuu zakone zakone%.%. %aralelna nadležnost kada ederacija zakonom utvrđuje samo opšta na!ela za uređivanje određenih pitanja% a ed.jed.svojim paralelnim zakonom potpuno% u skladu sa utvrđenimna!elima%uređuje ta pitanja.
USTAVNO PRAVO II-skripta 7. !e"#e !e"#e feder federaln alni$ i$ jedini jedinica ca u federal federalnoj noj vla%& vla%&ii 3
Za razliku od unitarnih država% gdje su regionalni i lokalni organi u cjelosti podređeni centralnoj vlasti% u ederalnim ederalnim državama ederalne ederalne jedinice%ia jedinice%iako ko ne taspolažu taspolažu državnom državnom suverenoš"u% suverenoš"u% imaju !ravo !artici!acije i koo!eracije u vršenju državne vlasti. vlasti. 2ederalne jedinice u!estvuju u ustavotvornoj vlasti ederacije% jednako su predstavljenje u gornjem domu ederalnog parlamenta% !esto imaju pravo zakonodavne inicijative% u!estvuju u izvršnoj i sudskoj vlasti ederacije. 2ederalne jedinice preko gornjeg doma parlamenta ederacije u!estvuju u postupku donošenja% odnosno promjene ederalnog ustava. ;ornji dom ed.parlamenta izražava ravnopravnost ederalnih jedinica i osigurava njihov utjecaj na utvrđivanje politike i donošenje ederalnih zakona% dom je savtavljen na paritetnom principu% te pruža zaštitu manjim i slabijim ed.jedinicama. U ederalnim državama su primjenjena raznovrsna rješenja u !ogledu izvršavanja savezni !ro!isa. !ro!isa. $aj!eš"e savezne propise izvršavaju savezni organi. 9 tim ciljem savezna država može ormirati podru!ne organe na teritoriji ederalnih jedinica zadužene za izvršavanje saveznih zakona. Jedinstvo pravnog sistema izvršava se suprematijom saveznog ustava i savezn saveznih ih zakona zakona.. U edera ederacij cijama ama obi!no obi!no pos postoj tojii parale paralelna lna organ organiza izacij cijaa sud sudske ske vlasti vlasti u savezn saveznoj oj državi državi i u ederalnim jedinicama. 2edrealno sudstvo rješava sporove za !ije rješavanje se primjenjuju savezni ustavi i drugi savezni propisi. 9udstvo u ederalnim jedinicama primjenjuje njihove propise. 9udski postupci se završavaju u ed.jed. sudstvo na nivou ederacije ima dvije unkcije. no osigurava autoritet saveznog ustava i saveznih propisa na cijeloj teritoriji. 6ruga unkcije je ujedna!avanje sudske prakse u tuma!enju i primjeni ederalnih propisa. '. O%nov O%novna na obilj obilježj ežja a u%&avn u%&avnog og uređ uređenj enja a (i)
=eđuna =eđunarod rodnim nim mirovn mirovnim im ugo ugovor vorom% om%pos posebn ebnoo njegovi njegovim m @n @neAo eAom m 48 Ustavom Ustavom (i)% (i)% izvršen izvršenaa je unu unutra trašnja šnja transormacija ustavnog uređenja. :oncepciju i sadržaj =irovnog sporazuma% pa time i Ustava (i)% kao njegovog najzna!ajnijeg dijela% opredjelili su neposredni i dugoro!ni ciljevi koje je imala u vidu međ.zajednica pod !ijim je vodstvom i pritiskom i postignut sporazum. $apravnjeni su kompromisi ozmeđu politi!kih koncepcija% iza kojih su stajali odgovaraju"i odnosi politi!kih snaga i vojni potencijali% od kojih se jedna zalagala za o!uvanje državnog integriteta% a druga za podjelu i nestanak (i). $a ovakim kompromisima nije se mogao graditi teorijski !ist i konzistentan model savremene demokratske države i društva. Ustav (i) predviđa postupak vlastite revizije% u skla skladu du s tim tim osno osnova vana na je tvrd tvrdnj njaa da se !ostojeće ustavno uređenje može smatrati !relaznim !relaznim rešenjem. rešenjem. Za stabilizaciju prilika i uspostavljanje demokratskog poretka neophodno je da se najve"i broj prognanih vrati svojim ku"ama i na svoju imovinu% da po!initelji ratnih zlo!ina budu izvedeni pred sud% da se u najve"oj mjeri osigura postivanje ljudskih ploboda i prava% te da se osibura eikasno unkcionisannje institucija sistema na svim nivoima. *. Suvere Suvereni& ni&e& e& i &eri&o &eri&orij rijaln alnii in&egri in&egri&e& &e& (i) (i)
&rema deiniciji% suštinski elementi države su/teritorija% stanovništvo i suverena vlast. =irovnim sporazumom i Ustavom (i) naglaseno je o!uvanje suvereniteta teritorijalnog integriteta i politi!ke neovisnosti (i). 9uverenitet% teritorijalni cjelovitost i politi!ka nezavisnost predstavljaju temelj i međunarodnog položaja i unutrašnjeg uređenja (i). #o je izri!ito naglašeno u preambuli Ustava (i)šesta alineja+. vaj princip je konsekventno proveden u ustavnom uređenju. #o se ogleda naro!ito u slede"im rješenjima/1. Ustav 'i( samo za 'i( koristi !ojam država) &. *a fed.jed. ustav koristi naziv entiteti kada određuje !oložaj jedinica u okviru 'i() +.za liniju razgraničenja ni u Ustavu Ustavu 'i( ni u neu&- $!orazum $!orazum o međuentites međuentiteskim kim linijama ne u!otreb u!otrebljava ljava se !ojam granica) granica) . U pogledu nadlež nad ležnos nosti ti između između instit instituci ucija ja (i) i entite entiteta ta ustav ustav nalaže nalaže da institu institucij cijee (i) autom automatsk atskii preuzim preuzimaju aju sve kompetencije%koj kompetencije%kojee su !otre !otrebne bne za očuvan očuvanje je suver suveren enite iteta, ta, terito teritorij rijaln alnog og integr integritet iteta, a, !oliti !olitičke čke neovis neovisnos nosti ti i međunaro međunarodnog dnog subjektivit subjektiviteta eta 'i()/. 'i()/. %osebni %osebni !aralelni !aralelni odnosi odnosi koje entiteti entiteti mogu us!ostavljati us!ostavljati sa susjednim susjednim državama moraju biti u skladu sa suverenitetom i ter.integ. ter.integ. 'i() 0. $trane1'i(,2( i $234 će u !ot!unosti !oštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će s!orove !utem mirni sredstava sredstava i uzdržavat će se od bilo kakvi akcija, !utem !rijetnje ili u!otrebe sile ili na bilo koji drugi način !rotit ter.integ. ili !olitičke neovisnosti 'i( ili bilo koje druge države. 9vi ovi elementi ustavnog uređenja i međ.položaja (i) potvrđuju da su o!uvani i zašti"eni državnost (i)% njen suverenitet% teritorijalni integritet i politi!ka neovisnost.
USTAVNO PRAVO II-skripta +,. -eđunarodno/ravni kon&inui&e& (i) 4
=eđunarodnim priznanjem (i) je stekla status suverene države i ravnopravne !lanice međunarodne zajednice. &ostala je međunarodno8pravni subjekt u punom kapacitetu. &rimjena je u !lanostvo rganizacije U$ i u veliki broj svjetskih% regionalnih i drugih međunarodnih organizacija. &rema principu sukcesije međ.ugovora bivše 92,J% postala je !lanica brojnih međ.konvencija i drugih multilateralnih i bilateralnih ugovora. :ao suverena država% zaklju!ila je brojne međ.ugovore i time preuzela veliki broj prava i obaveza u međ.odnosima. međunarodna zajednica je =irovnim sporazumom izri!ito potvrdila međunarodno8pravni kontinuitet (i). =eđunarodno8pravni kontinuitet (i) obuhvata/ 1. 5e!rekinuto !ostojanje kao države !o međunarodnom !ravu) &.'i( zadržava granice koje su !ostojale u momentu njenog međunarodnog !riznanja1 0.a!rila 677&.godine, na dam neđunarodnog !riznanja 'i(.)+. 'i( zadržava članstvo u Ujedinjenim nacijama i brojnim međunarodnim organizacijama koje djeluju u okviru 8(2,kao i međ.org.koje djeluju izvan sistema ),.0 4. U !ogledu međunarodni ugovora koje je 2bi( zaključila do stu!anja na snagu 9irovnog s!orazuma, u osnovi% !rivaćen je sistem kontinuiteta.) /. U @neAu ' na Ustav (i) navedeni su međ.dokumenti o ljudskim pravima koje "e se primjenjivati u (i). Ustav izri!ito priznaje međunarodno.pravni kontinuitet pristupa (i) ovim konvencijama i nalaže joj da to u!ini i u pogledu preodtalih nabrojanih konvencija kojima još nije pristupila. ++. nu&ra"nji /ravni kon&inui&e& (i)
U okviru priznatog međunarodno8pravnog kontinuiteta (i)% Ustavom je izvršena modiikacija njene unutrašnje državne strukture. d unitarne države uspostavljenja je složena država. $jeni entiteti su kreirani Ustavom (i). ni su nastali decolucijom. 5ova Ustavna struktura nije, dakle, nastala udruživanjem entiteta, nego su entiteti Ustavom !riznati kao dijelovi složenog uređenja države. Bntiteti nisu prenosili svoja ovlaštenja da državu% nego je Ustavom (i) kreirana struktura sa dva entiteta i izvršena distribucija nadležnosti između (i) i entiteta. Cašinktonskim sporazumom je uspostavljena 2ederacija (i)%te njeno uspostavljanje je polazilo od suvereniteta i teritorijalnog integriteta ,bi) i njenog ustavnog i pravnog poretka. =irovnim sporazumom za (i) legalizovano je postojanje ,9 u mjeri u kojoj njen ustav nije u suprotnosti sa Ustavom (i)% odnosno dotle dok ona preostale ustavne odredbe ne usaglasi sa Ustavom (i). Ustav (i) je stvorijo naormativne pretpostavke da se iz takvog nekoherentnog stanja osigura potreban pravni kontinuitet do uspostavljanja pravnog sistema u skladu sa tim ustavom. #aj prelazni period zasnivao se na principima koji su propisani @neAom .na ustav (i). +2. Su/rema&ija %&ava (i)
&rema principu suprematije Ustava%(osna i )ercegovina se ne razlikuje od drugih složenih država. =eđutim% u primjeni ovog demokratskog na!ela% bez kojeg se ne može govoriti o vladavini prava i pravnoj državi% javljaju se mnoge teško"e. ne proizilaze% prvenstveno% iz !injenice da institucionalni i pravni sistem još nisu dograđeni. #ako nije zaokružen pravosudni sistem. $a nivou (ih ne postoji organizovana unkcija redovnih sudova opšte nadležnosti koji bi ujedna!avali praksu svih drugih sudova u zemlji% budu"i da se sada svi sudski postipci% osim onih iz nadležnosti 9uda (i)% završavaju u entitetima. $ije razvijen mehanizam izvršavanja odluka institucija (ih% uklju!uju"i i izvršavanje odluka Ustavnog suda (i). Javljaju se razli!ite interpretacije podjele nadležnosti između institucija (i) i entiteta. Uspostavljanje koherentnog pravnog poretka otežavaju još uvijek prisutne nedemokratske i separatisti!ke snage. Zbog toga je Cisoki predstavnik međ.zajednice bio prisiljen da upotrijebi svoja ovlaštenja i nametne određene propise.
13. baveza primjene demokratskih na!ela u ustavnom uređenju (i)* Ustav (i) podrazumjeva i nalaže primjenu niza najvažnijih demokratskih na!ela koja predstavljaju međunarodne demokratske standarde. 'z toga proizilazi obaveza vlasti na nivou države i u entitetima da se pridržavaju ovih principa u kreiranji institucija i pravnih propisa. va na!ela se moraju uvažavati i u primjeni prava. dluke sudova% posebno ustavnih% mogu se neposredno temeljiti na ovim Ustavom propisanim na!elima. Ustav (i) ve" u uvodnom dijelu propisuje najkvažnija na!ela demokratskog uređenja. snovu demokratskih odnosa !ine ljudska prava. na su u Ustavu (i) široko razvijena. -jelokupna državna vlast svoj legitimitet izvodi iz principa
USTAVNO PRAVO II-skripta suvereniteta građana kombinovanog sa konstitutivnoš"u tri naroda i ravnopravnosti pripadnika ostalih naroda. 5 se međutim% ista"i da ni pojedina konkretnaustavna rješenja nisu konsekventno izvedena iz ovih principa. =ora% +4. Federalni elemen&i u u%&avnom uređenju (i)
=irovni sporazumom za (i)% odnosno Ustavom (i) utvrđeno je da se (') sastoji od dva entiteta/ 2ederacije (i) i ,951D teritorije nalazi u ederaciji% a ederacija u složenoj državi% dok je drugi dio (i)8podru!je ,98 organizovan na unitarnom principu+. Ustav (i) je kreirao odnose i institucije koji% uglavnom% odgovaraju teorijskom modelu složene države koji je najbliži ederativnom uređenju. #o se ogleda u slede"em/1. 6va subjekta ederacijeEgrađani i ederalne jedinice8prestavljena su u &arlamentarnoj skupštini (i)0 . Ustav (') je konstitutivni akt0 3. $a nivou države i entiteta postoji odvojena struktura državnih organa0 4. &ostoji suprematija Ustava (i) nad zakonima (i)% ustavima i zakonima entiteta0 5.država (i) je međunarodno pravni subjekt u punom kapacitetu0 ?.postoji državljanstvo (i). Ustavni sistem (i) je u kreiranju složene države respektovao osnovne principe ederalnog uređenja države. &ostoji su!rematija države u odnosu na entitete% ostvaren je visok stepen autonomije entiteta i entiteti !artici!iraju u ostvarivanju nadležnosti države. +5. Princi/ /odjele vla%&i u u%&avnom uređenju (i)
,aspadom komunisti!kog sistema (i) je% kao republika u bivšoj 92,J% napustila princip jedinstva vlasti% odnosno skupštinske vladavine i prihvatila princippodjele vlasti. #o je u!injeno amandmanima na Ustav 9,(i) iz 1FFG.godine. time su uz ostale promjene stvorene osnovne pretpostavke za demokratizaviju društva i državne vlasti. &rincip podjele vlasti je zadržan kao temeljni i u Ustavu (i) iz 1FF5.godine. %arlamentarna sku!ština'i( je nosilac zakonodavne vlasti na nivou 'i() 8rgani izvršne vlasti na nivou 'i( su:%redsjedništvo 'i( i ;ijeće ministara. $udska funkcija na nivou 'i( nije konsekventno izvedena. &ostoji Ustavni sud (i)% 9ud (i)% #užilaštvo (i)% &ravobranilaštvo (i) i institucija mbusmena (i)% ali ne postoji sud na kojem bi se završavala struktura redovnih sudova za krivi!ne% građanske i upravne sporove. $osilac zakonodavne vlasti u 2(i) je je &arlament 2ederacije% a u ,9 $arodna skupština i Cije"e naroda ,9. 'zvršnu vlast u 2(i) vrši predsjednik i potpredsjednici 2ederacije i Clada 2(i)% u ,9 tu unkciju vrše predsjednik i potpredsjednici ,epublike i Clada ,9. +0. Podjela nadležno%&i između in%&i&ucija (i) i en&i&e&a
Ustav (i) se opredijelio za sistem podjele nadležnosti koji je uobicajen za složene države. U na!elu% polazi se od pretpostavke nadležnosti u korist ederalnih jedinica% u našem slu!aju u korist entiteta. 'zri!ito su nabrojane kompetencije institucija (i). 9ve ostale kompetencije%prema ovom principu% ubrajaju se u nadležnosti entiteta. Ustav predviđa mogu"nost uspostavljanja dodatnih nadležnosti institucija (i)% kao i ustanovljavanje dodatnih institucija radi izvršavanja tih nadležnosti. U isklju!ivu nadležnost institucija (i) spada/ a+ b+ c+ d+ e+ + g+
Canjska politika% Canjskotrgovinska politika% -arinska politika% =onetarna politika% 2inansiranje institucija i međunarodnih obaveza (i)% &olitika i regulisanje pitanja imigracije% izbjeglica i azila% &rovođenje međunarodnih i međuentiteskih krivi!nopravnih propisa% uklju!uju"i i odnose sa 'nterpolom% h+ Uspostavljanje i unkcionisanje zajedni!kih i međunarodnih komunikacijskih sredstava% i+ ,egulisanje međuentiteskog transporta% j+ :ontrola vazdušnog saobra"aja. Ustav% međutim% predviđa zna!ajne korekcije ovog principa. U politi!kim i u stru!nim raspravama zanemaruju se ove izri!ite odredbe Ustava (i). sim izri!oto navedenih nadležnosti !lan ''' ta!ka 1+% institucije (i) preuzimaju po sili Ustava i slede"e nadležnosti/ a4 U onim !itanjima za koja se entiteti dogovore da i !renesu u nadležnost institucija 'i(.
USTAVNO PRAVO II-skripta b+
6
1H. 9istem institucija (i) i entiteta* Za ostvarivanje Ustavom predviđenih kompetencija na nivou države (i) postoje osnovne% ali ne i sve potrebne institucije. &arlamentarna skupština (i) je nosilac zakonodavne vlasti na nivou (i). &redsjedništvo (i) ostvaruje unkciju kolektivnog šea države i na !elu je izvršne vlasti.vije"e ministara (i) je izvršni organ odgovoran za provođenje politike i odluka institucija (i). Zakonom o vije"u ministara su ormirani slede"i organi državne uprave/ =inistarsvo vanjskuh poslova% =inistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa% =inistarstvo za civilna pitanja i komunikacije% te manji broj agencija i službi. 'ntervencijom Cisokog predstavnika uspostavljena su i slede"a neophodna ministarstva/ =inistarstvo odbrane% =inistarstvo za ljudska prava i izbjeglice% =inistarstvo pravde% ministarstvo sigurnosti% =inistarstvo inansija i trezor% ' =inisrarstvo prometa i komunikacija. 2ormirane su i druge institucije kao što su 6ržavna grani!na služba% Uprava za indirektno oporezivanje% ,egulatorna agencija za komunikacije i dr.9udska unkcija na nivou (i) nije konsekventno izvedena. &ostoji Ustavni sud (i)% 9ud (i)% #užilaštvo (i)% &ravobranilaštvo (i) % te komisija za ljudska prava koja% na privremenoj osnovi% treba da dovrši slu!ajeve koje nije završio ukinuti 6om za ljudska prava. -entralna banka je samostalna i nezavisna institucija države (i) uspostavljena Ustavom. na je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijeloj teritoriji (i). Bntiteti su uspostavili cjelovitu strukturu državne vlasti% po!evši od organa zakonodavne% izvršne i sudske vlasti do razvijenog sistema državne uprave. ;otovo analogna struktura državne vlasti uspostavljena je i u 1G kantona u 2(i). :ada se tome doda org.vlasti u opštinama i gradovima. =ože se zaklju!iti da je% u odnosu na broj stanovnika% stepen ekonomskog razvoja i druge objektivne kriterije% uspostavljena preorganizovana% a time i skupa% struktura državne vlasti. 1I. Jedinstvo ekonomskog sistema (i)* (i) je ustavnim promjenama iz1FFG.godine ušla u radikalnu reormu ekonomskog uređenja. $apušten je stari sistem koji se zasnivao na dominantnom društvenom% odnosno državnom vlasništvu i u velikoj mjeri dirigovanoj privredi. Ce" tada su uspostavljena osnovna rješenja ekonomskog sistema zasnovana na ravnopravnosti svih oblika svojine% slobodnom preduzetništvu i tržištu i bitno smanjenoj ulozi države u regulaciji ekonomskih tokova. Ustav (i) iako se ubraja u najkra"e ustave u svijetu% zna!ajnu pažnju je posvetio ekonomskim odnosima i sistemima. $a nivou ustavnih rješenja dati su slede"i elementi jedinstvenog ekonomskog sistema (i)/ 1. :ao jedan od osnovnih principa ukupnog ustavnog uređenja% u preambuli Ustava je istaknuto/> U želji da !ostaknu o!šte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu !rivatnog vlasništva i una!ređenje tržišne !rivrede....". prioritetan zahtjev u tom pobledu je tranticija državnog u privatno vlasništvo. &. 'i( je jedinstveno ekonomsko !odručje. +. Jedinstven ekonomski prostor i sistem podržani su i ustavnim rješenjima kojim je utvrđena nadležnost institucija (i). . -entralna banka (i)% kao jedinstvena monetarna institucija% predstavlja zna!ajan elemenat jedinstvenog ekonomskog sistema. /. &rihodi za inansiranje institucija (i) i međ.obaveza (i) osiguravaju se na dva na!ina/kotizacijom entiteta% pri !emu 2bi) participira sa K3% a ,9 sa 1K3% i na drubi na!in koji utvrdi &arlamentarna skupština (i)izvornim prihodima%% &6C%carina%...+ 0. 'nstitucije (i) mogu preuzeti i druge unkcije u oblasti ekonomskog sistema ako je to neophodno na o!uvanjesuvereniteta zemlje ili ako se entiteti dogovore da na njih prenesu neke kompetencije iz svoje nadležnosti. 1F. 6ržavni simboli (i)*
USTAVNO PRAVO II-skripta :ao znak državnosti i suvereniteta% svaka država ima svoje simbole kojima se predstavlja u međunarodnim i 7 unutrašnjim odnosima. #o su/ državna zastava% grb i himna. (i) je u vrijeme svoje srednjovjekovne državnosti imala svoju zastavu i grb. Zastavu i grb% ali ne i himnu imala je i kao republika u sastavu bivše Jugoslavije. Ustavom (i) iz 1FF5 utvrđeno je da (i) ima svoje simbole&arlamentarna skupština zakonom utvrđuje simbole (i)+% koje je dobila tek intervencijom Cisokog predstavnika. ;rb (i) je u obliku štita dijagonalno podijeljenog na polje žute i polje plave boje. Uzduž dijagonale na donjem plavom polju su u nizu žuto8zlatne zvijezde. 'ste elemente sadrži i zastava koja je pravougaonog oblika proporcija /1. )imna (i) je muzi!ka kompozicija bez teksta. sim države (i)% svoje simbole imajku i entiteti i kantoni. Zastave i grgove imaju i op"ine i gradovi% ali i brojne asocijacije% društvene organizacije% udruženja i druge nevladine org. 2,. %&av (i) o državljan%&vu
Ustav (i) posve"uje posebnu pažnju državljansstvu. &ostoji državljanstvo (i) koje ima prioritet u primjeni% kojeg zakonom uređuje &arlamentarna skupština (i). Ustav (i) dozvoljava mogu"nost postojanja dvojnost državlljanstva. Uslov za to je da postoji bilateralni ugovor sa odgovaraju"om državom. #im ugovorom se moraju urediti pitanja ostvarivanja određenih prava i dužnosti lica sa dvojnim državljanstvom% kao što su ostvarivanje aktivnog i pasivnog bira!kog prava% obaveza služenja vojnog roka% pla"anje poreza i dr. Ustav sadrži izri!itu odredbu% da državljani koji !osjeduju dvojno državljanstvo mogu glasati u 'i( i u entitetima samo ako imaju !rebivalište na teritoriji 'i( . Ustav predviđa i postojenje entitetskog državljanstva. no nema nikakav zna!aj u međ.odnosima. svi državljani (i)% bez obzira na entitetsko državljanstvo% uživaju ista prava i zaštitu u cijeloj zemlji u skladu sa Ustavom i drugim propisima (i). Ustav posebno zabranjuje da do lišavanja državljanstva dođe diskriminacijom po bilo kom osnovu.. državljanstvo (i) se stje!e/ 1.porijeklom% .rođenjem na teritoriji (i)% 3.usvajanjem% 4.putem naturalizacije i 5.putem međunarodnog sporazuma. 6ržavljanstvo (i) prestaje/ 1.po sili zakona% .odricanjem% 3.otpustom% 4.oduzimanjem i 5.međunarodnim ugovorom. 2+. 1ogradnja u%&avnog uređenja (i)
8sta je sve promjenjeno od donošenja Ustava iz1FF50 8odluka o konstitutivnosti naroda0 8amandmanske promjene0 8uspostavljkanje Cije"a ministara ,90 8na nivou države ormiran 9ud (i)0 8jedinstvene oružane snage0 8pove"an broj ministara0... . 6emokrati!nost i eikasnost sistema odlu!ivanja u institucijama(i)* Ustav (i) podrazumjeva i nalaže primjenu niza najvažnijih demokratskuh na!ela koja predstavljaju međunarodne demokratske standarde. 'z toga proizilazi obaveza vlasti na nivou države i u entitetima da se pridržavaju ovih principa u kreiranju institucija i pravnih propisa. va na!ela se moraju uvažavati i u primjeni prava. dluke sudova% posebno ustavnih% mogu se neposredno temeljiti na ovim Ustavom propisanim na!elima. Ustav (i) ve" u uvodnom dijelu propisuje najvažnija demokratska na!ela. snovu demokratskih odnosa !ine ljudska prava. na su u Ustavu (i) široko razvijena. $ormativno su prihva"eni najviši mađunarodni standardi tih prav. -jelokupna državna vlast svoj legitimitet izvodi iz principa suvereniteta građana kombinovanog sa konstitutivnoš"u tri naroda i ravnopravnosti pripadnika ostalih naroda. vome treba dodati garancije privatnog vlasništva% preduzetništva i tržišne privrede% kao i politi!ki pluralizam% te se s pravom može tvrditi da su stvorene osnovne ustavno8pravne pretpostavke demokratskog društva i tržave. 23. eforma /ravo%udnog %i%&ema
USTAVNO PRAVO II-skripta ,eorma pravosuđa podrazumjeva cijeli sistem koordiniranih aktivnosti i mjera u svim segmentima društva od svih 8 vlasti i građana. 6jelovanje nezavisnih medija i drugih dijelova civilnog društva na promociji demoikratskih organa vrijednorsti i pravne kulture i stvaranje institucionalnih% materijalnih% kadrovskih i drugih pretpostavki samo su neki aspekti uspostavljanja samostalnog i nezavisnog pravosuđa. $iz rješenja =irovnog sporazuma za (i)% posebno Ustava (i)% nije predstavljao dovoljan okvir za ove reorme. Ustav (') nije uspostavio elementarne pretpostavke za jedinstveni pravosudni sistem za cijelu zemlju. #ime se dovoci u pitanje ne samo ostvarivanje jednakih prava građana za cijelu zemlju nego i jedinstvenog ekonomskog podru!ja i potpune slobode kretanja ljudi% robe% kapitala i inormacija. #aj deicit% uglavnom intervencijom međ.zajednice% po!inje se nadoknađivati uspostavom 9uda (i)% #užilaštva i &ravobranilaštva na državnom nivou% kao i donošenjem neophodnih materijalnih i procesnih zakona.
4. 'zvršavanje odluka institucija (i)* Cije"e ministara je odgovorno za provođenje politike i odluka institucija (i). no o tome podnosi izvještaj &arlamentarnoj skupštini. Ukoliko mu 9kupština izglasa nepovjerenje% Cije"e ministara je dužno da podnese ostavku. &rema tome% Cije"e ministara ima dvostruku odgovornost% prema parlamentarnoj skupštini i predsjedavaju"i Cije"a prema &redsjedništvu. 25. 1ogradnja odbrambenog i %igurno%nog %i%&ema (i)
Uz pomo" međ.zajednice provedena je obimna i izuzetno zna!ajna reorma odbrambenog sistema u skladu sa najvišim demokratskim standardima. ,ije! je o tome da su% umjesto tri vojne ormacije proizašle iz rata% sada uspostavljene jedinstvene oružane snage (i) i da je uspostavljen jedinstven odgrambeni sistem zemlje. Uspostavljen je puni kapacitet institucija (i) u civilnoj kontroli i lancu komandovanja ružanim snagama. 9istem ima unkciju zaštite suvereniteta% teritorijalnog integriteta% politi!ke neovisnosti i međ.subjektiviteta (i)% kao i unkciju pružanja pomo"i civilnim oružanim vlastima. ružane snage su depolitizovane i ne mogu se koristiti u politi!ke svrhe. &ripadnici oružanih snaga moraju biti neutralni u politi!kim pitanjima i nemogu se angažovati u bilo kojim aktivnostima politi!kih stranaka% niti biti izabrani ili imenovani na bilo koju javnu unkciju. (i) osigurava transparantnu demokratsku civilnu kontrolu nad ružanim snagama. 20. %&avni %&a&u% en&i&e&a
2(i) i ,9 ustavno8pravno imaju status ederalnih jedinica u okviru države (i)% ali nemaju status država !lanica. Ustav 'i( i cjeloku!ni 9irovni s!orazum samo za 'i( koristi !ojam država. &ojam entitet poti!e od latinske rije!i ens, entis, što zna!i8koji jeste% koji postoji. Kao neodvojivi djelovi 'i( entiteti su stvoreni Ustavom 'i(. 5astali su transformacijom unutrašnjeg uređenja 'i(. 2(i) je nastala na legalan ustavni na!in8promjenom ustava ,bi) i Ustavom 2bi)1FF4. ,9 je do stupanja na snagu Ustava (')% postojala kao ilegalna nepriznata tvorevina. Legalitet je stekla Ustavom (i) i to samo u onoj mjeri u kojoj je njen >Ustav" bio u skladu sa ustavom 'i(. Bntiteti nemaju status država u međ.pravu% mogu sklapšat međ.ugovore uz saglasnost &ralamentarne skupštine (i). Bntiteti imaju svoj ustav i time pravo na samoorganizovanje. #o pravo im je ograni!eno obavezom da ustavi i ukupan pravni poredak entiteta mora biti u skladu sa Ustavom (i). Uređenje entiteta se mora zasnovati na demokratskim principima% mora se osigurati vladavina prava i legitimitet institucija se mora zasnivati na slobodnim% er i demokratskim izborima. ba entiteta% kao i (i)% moraju osigurati najviši nivo =eđ.priznatih ljudskih sloboda i prava. Bntiteti su obavezni da garantuju pravnu sigurnost i punu zaštitu svim licima pod svojim jurisdikcijom. Ustav (i) predviđa jedan institut koji nije poznat u komparativnom ustavnom pravu% rije! je o /ravu en&i&e&a na u%/o%&avljanje /o%ebni$ /aralelni$ odno%a %a %u%jednim državama.
USTAVNO PRAVO II-skripta H. &osebni paralelni odnosi entiteta sa susjednim državama*
9
Ustav (i) predviđa jedan institut koji nije poznat u komparativnom ustavnom pravu% rije! je o /ravu en&i&e&a na u%/o%&avljanje /o%ebni$ /aralelni$ odno%a %a %u%jednim državama. vaj institut vu!e korjene iz ideje o uspostavljanju konederalnih odnosa između 2bi) i ,)Cašinktonskim sporazumom izražena namjera da se uspostave ti odnosi0 nije realizovana+. ,ije! je o pravu a ne o obavezi uspostavljane posebnih paralelnih odnosa% &arlament entiteta treba da odlu!i dali "e se uspostavljati takvi paralelni odnosi i kakav "e biti sadržaj takvih odnosa. &otrebno je da se uspostave prvo dobri odnosi između države (i) i odgovaraju"e susjedne države. vi odnosi imaju karakter % što podrazumjeva da se ti odnosi uspostavljaju sa svakom susjednom državom. Bntiteti mogu uspostaviti ove odnose samo u okviru svojih nadležnosti. &osebni odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom (i). Za zaklju!ivanje ovakvih sporazuma potrebna je saglasnost &arlamentarne skupštine (i). Ustavni sud (i) je nadležan da utvrđuje da li je odluka entiteta da uspostavi par.odn.u skladu sa Ustavom (i). 2'. %&avno uređenje Federacije (i)
2bi) je entitet u sastavu (i)% koji ima složenu strukturu. 9astoji se od deset jedinica8kantona sa jednakim pravima i odgovornostima. Ustav 2bi) izri!ito propisuje da "e kantoni imati nazive isklju!vo prema gradovima koji su sjedište odgovaraju"ih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geograskim karakterima. ,aspodjela nadležnosti između instituvija (i) i entiteta postavljena je dinami!no% polazi se od pretpostavke nadležnosti u korist ederalnih jedinica% u našem slu!aju u korist entiteta. U nadležnosti institucija (i) spadaju izri!oto navedenih nadležnosti !lan ''' ta!ka 1+% te i dodatne nadležnosti tih institucija na koje ukazuje Ustav (i). Legitimitet državnih organa u 2ederaciji se temelji na suverenitetu građana% konstitutivnosti bošnja!kog% srpskog i hrvatskog naroda i ravnopravnosti pripadnika oslavih naroda. #eritorija 2(i) u prvobitnom tekstu njenog Ustava bila je određena kao dio teritorije na kojem (ošnjaci i )rvati !ine ve"insko stanovništvo. Ustav 2(i) utvrđuje da postoji ederalno državljanstvo koje se uređuje ederalnim zakonom. #ime se Ustavom propisuje da je svaki državljanin 2ederacije istovremeno i državljanin (i). Ustav 2(') sadrži odredbu o dvojnom državljanstvu za koje se može re"i da nije u skladu sa Ustavom (i)materija dvojnog državljanstva je isklju!ivo vezana za državljanstvo (i)+. 2ederacija ima svoje simbole/grb% zastavu% himnu i pe!at% a može imati i druge simbole. Za odlu!ivanje o simbolima potrebna je ve"ina u oba doma &arlamenta 2ederacije% uklju!uju"i i ve"inu bošnja!kih i hrvatskih delegata u 6omu naroda. 2*. %&avno uređenje kan&ona
Jedan od bitnih elemenata Cašingtonskog sporazuma je uspostavljane kantona u okviru 2(i) sa visokim stepenom autonomije. :antoni samostalno donose svoj ustav kojim se izražava zna!ajan nivo njihovog samoorganizovanja% Ustav kantona mora biti u saglasnosti sa Ustavom2(i) i sa Ustavom (i). ,azgrani!enje kantona izvršeno je 2ederalnom zakonom. &ostoji deset kantona i to pet kantona sa ve"inskim bošnja!kim stanovništvom% tri sa ve"inskim hrvatskim stanovnoštvom i dva kantona izjedna!enog nacionalnog sastava. U raspodjeli nadležnosti između 2ederacije i kantona primijenjen je uobi!ajeni metod presumpcije nadležnosti u korist ed.jed. ustav 2ederacije je utvrdio isklju!ive nadležnosti 2ederacije% kao zajedni!ke nadležnosti 2ederacije i kantona% a samo primjerice je naveo najzna!ajnije nadležnosti kantona. Zajedni!ke nadležnosti mogu se ostvarivati na tri na!ina/ zajedno% odvojeno ili tako da te nadležnosti ostvaruju kantoni uz koordinaciju koju ostvaruju ederalni organi. Ustav 2(i) obavezuje kantone da u ostvarivanju svoje nadležnosti vode ra!una o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj opšini. :antoni su obavezni da osiguraju poštivanje svih ljudskih prava zajam!enih Ustavom 2(i)% uklju!uju"i ona predviđena međ.konvencijama navedenim u aneksu uz Ustav. Ustav sugerise da se na op"ine i gradove mogu prenjeti slede"e nadležnosti/ ograzovanje% kultura% turizam% lokalno poslovanje% humanitarne aktivnosti i radio i televizija. :antoni imaju mogu"nost da zaklju!uju sporazume sa drugim državama i međ.org. poterbna je saglasnost kako &arlamentarne skupštine (i) tako i &arlamenta 2(i)+. Zakonodavnu vlast ostvaruje skupština kantona% izvršnu vlada kantonauklju!uju"i ministarstva i dr.org.uprave+% a sudsku kantonalni sud. 9kupština kantona je jednodomnado 3G poslanika+%neposrednim i tajnim glasanjem% mandat 4 god. 9kupština kantona ima slede"e nadležnosti/a+ dvotre"inskom ve"inom usvaja kantonalni ustav% b+ donosi ostale propise za izvrševenje kantonalnih nadležnosti% c+ usvaja buđet% donosi zakone% i dr.propise kojima se osigurava inansiranje
USTAVNO PRAVO II-skripta institucija kantona. dluke kan.skupštine donose se vecinom glasova% osim u postupku zaštite vitalnog nacionalnog 10 interesa. 3G. Ustavno uređenje ,epublike 9rpske* ,9 je do stupanja na snagu Ustava (')% postojala kao ilegalna nepriznata tvorevina. Legalitet je stekla Ustavom (i) i to samo u onoj mjeri u kojoj je njen >Ustav" bio u skladu sa ustavom 'i(. rganizacija vlasti zasniva se na principu podjele vlasti. $osilac zakonodavne vlasti je jednodomna $arodna skupština pri !emu je Cije"e naroda ,9 samo intervenišu"i% ali ne ravnopravni dom% izvršne &redsjednik republike i Clada% a sudske Crhovni i ostali sudovi. Ustavni sud je odgovoran za zaštotu ustavnosti i zakonitosti. Ustavom je uspostavljeno unitarno uređenje 2e!ublike. 9amo su opštine i gradovi ustavne kategorije% i to kao oblici lokalne samouprave. $e postoje oblici rebionalne samouprave iako je teritorija ,9 veoma disperzirana. Ustav ,9 sadrži odredbu koja nije u saglasnosti sa Ustavom (i)% koja glasi/> 2e!ublici !ri!adaju sve državne funkcije i nadležnosti osim oni koje su Ustavom 'i( izričito !renesene na njene institucije"nadležnosti izvorno pripadaju državi (i)% one nisu ni od koga prenesene+. Ustav (') predviđa mogu"nost da entiteti uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama% ali ne i posebno sa pojedinim ederalnim jedinicama u okviru tih država. sim entitetskog državljanstva% ,9 ima i svoje simbole8zastavu% grb i himnu koji su utvrđeni ustavnim zakonom. 3+. Odno% između in%&i&ucija (i) i en&i&e&a
dnos između institucija (i) i entiteta zasniva se na principu kooperativnog ederalizma. Ustav (i) je nadređen ustavima entiteta% zakonima (i) i entiteta i svim drugim propisima. Ustav (i) izri!ito ne uspostavlja institucije i mehanizme za izvršavanje zakona i drugih državnih propisa% ali ostavlja mogu"nost da se preuzimanjem dodatnih nadležnosti ili saglasnoš"u entiteta uspostave takve institucije i mehanizmi. #o se odnosi prvenstveno na nadležnosti u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje kao što se/ odbrana% obavještajne službe% institucije za provođenje zakona% grani!na i carinska služba%... entiteti imaju ustavnu obavezu da institucijama (i) pruže svaku pomo" u ispunjavanju međunarodnih obaveza (i). Bntiteti su dužni da% bez diskriminacije% svim građanima osiguraju potpunu pravnu sigurnost i zaštitu% te poštivanje najvišeg nivoa ljudskih sloboda i prava. Ustav insistira na razvijanju saradnje između entiteta i institucija (i) i u vezi sa pitanjima iz njihove odvojene saradnje. #ako od &redsjedništva (i) traži da preuzme ulogu koordinacije između entiteta u pitanjima iz njihove nadležnosti. Bntiteti imaju veoma zna!ajnu ulogu u konstituisanju i unkcionisanju institucija (i). 9astav i na!in izbora svih Ustavom predviđenih institucija (i) povezani su sa entitetskom pripadnoš"u. #ako se% pri izboru !lanova &redsjedništva (i) i delegata u 6omu naroda &arlamentarne skupštine izbor predstavnika (ošnjaka i )rvata veže za 2ederaciju% a izbor predstavnika 9rba za ,9zna!ajan broj pripadnika sva tri naroda nemože birati svoje predstavnike u najviše državne org.+. sadržaj i dinamika odnosa između institucija (ih i entiteta zavise od ukupnog stanja u zemlji% kao i od njenog međunarodnog položaja% odnosa sa susjednim državama i stepena približavanja evro8atlanskum integracijama. 3. ,aspodjela nadježnosti između 2ederacije (i) i kantona* U raspodjeli nadležnosti između 2ederacije i kantona primijenjen je uobi!ajeni metod presumpcije nadležnosti u korist ed.jed. ustav 2ederacije je utvrdio isklju!ive nadležnosti 2ederacije% kao zajedni!ke nadležnosti 2ederacije i kantona% a samo primjerice je naveo najzna!ajnije nadležnosti kantona. Zajedni!ke nadležnosti mogu se ostvarivati na tri na!ina/ zajedno% odvojeno ili tako da te nadležnosti ostvaruju kantoni uz koordinaciju koju ostvaruju ederalni organi. Ustav 2(i) obavezuje kantone da u ostvarivanju svoje nadležnosti vode ra!una o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj opšini. :antoni su obavezni da osiguraju poštivanje svih ljudskih prava zajam!enih Ustavom 2(i)% uklju!uju"i ona predviđena međ.konvencijama navedenim u aneksu uz Ustav. Ustav sugerise da se na op"ine i gradove mogu prenjeti slede"e nadležnosti/ ograzovanje% kultura% turizam% lokalno poslovanje% humanitarne aktivnosti i radio i televizija.
Isključiva nadležnost Federacije obuhvata slede"a pitanja/
USTAVNO PRAVO II-skripta a)
6ržavnjanstvo 2ederacije%
11b) Utvrđivanje ekonomske politike% uklju!uju"i planiranje i obnovu% politika korištenja zemljišta na c) d) e) f) g)
a+ b+ c+ d+ e+ + g+ h+
2ederalnom novou% 6onošenje propisa o inansijama i in.institucijama 2ederacije% iskalna politika 2ederacije% 9uzbijanje terorizma% međukantonalnog kriminala% neovlažtene trgovine drogom i organizovanog kriminala% 6odjela elektronskih rekencija za radio% #C i dr.svrhe u skladu sa Ustavom (i)% Utvrđivanje elektronske politike% uklju!uju"i raspodjelu između kantina% te osiguranje i održavanje potrebne inrastrukture i 2inansiranje djelatnosti ederalnih vlasti% ustanova i institucija koje ederalne vlasti osnivaju oporezivanjem% zaduživanjem ili dr.sredstvima. Zajednička nadležnost 2ederacije i kantona/ ;arantovanje i ostvarivanje ljudskih prava% Zdravstvo% &olitika zaštite !ovjekove okoline% :ominikacija i transportna inrastruktura% u skladu sa Ustavom (i)% 9ocijalna politika% &rovođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana (i) sa teritosije 2ederacije i o boravku i kretanju stranaca% #urizam% :orištenje prirodnh bogastava.
Isključiva nadležnost kantona obuhvata sva ostala pitanja.
a+ b+ c+ d+ e+ + g+ h+ i+ j+ k+
Ustav% primjera radi% navodi slede"e/
Uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga%.. &olitika u propisi u oblasti obrazovanja% Utvrđivanje i provođenje kulturne politike% &olitika i propisi u stambenoj oblasti% ,eguliranje i osiguranje javnih službi% &ropisi o korištenju lokalnog zemljišta% Lokalno poslovanje i humanitarne aktivnosti% Lokalna proizvodnja energije% Lokalni radio i #C% &rovođenje socijalne politike% turizam kantonalnog zna!aja% 2inansiranje kantonalnih vlasti% oporezivanje i pribavljanje sredstava a na drugi na!in inansijskih sredstava za potrebe kantonalnih organa vlasti i službi.
U raspodjeli nadležnosti treba voditi ra!una i o pravima i dužnostima opština i gradova. 33. Pojam /re%&avni!kog &ijela
&redstavni!ko tijeloparlament ili zakonodavno tijelo+ je najvažnija ustavna i politi!ka institucija u svakoj demokratskoj državi. 6onošenjem ustava% zakona i drugih opštih akata predstavni!ko tijelo odlu!uje o najzna!ajnijim društvenim i politi!kim pitanjima. %redstavničko tijeo jekolegijalnidržavni organ izabran na određeno vrijeme !rema una!rijed utvrđenom !ostu!ku. :ao reprezentativan državni organ koji izražava princip narodnog suvereniteta% parlament raspolaže širokim ovlaštenjima i materijalnim sredstvima za ostvarivanje svoje uloge. n odlu!uje o najvažnijim društvenim pitanjima prema unaprijed strogo utvrđenoj proceduri% donošenjem zakona. Zbog toga se za parlament upotrebljava i pojam zakonodavno tijelo% a u podjeli vlasti parlament je nosilac zakonodavne vlasti. &arlament je vezan ustavom i djeluje u okviru ustava i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima. n je predstavni!ko tijelo% ali nije nosilac suvereniteta. Ustavom se uređuju/ položaj i nadležnosti parlamenta% na!in njegovog izbora% struktura i na!in odlu!ivanja. &arlament zakonom uređuje položaj% organizaciju i nadležnost izvršne i upravne vlasti% a dobrim dijelom i sudske vlasti. 34. 9truktura prestavni!kih tijela* 'zborom svojih predstavnika građani povjeravaju parlamentu ostvarivanje i zaštitu dijela svojih prava. Zbog toga su u parlamentu predstavljeni građani. %arlamenti mogu biti jednodomni. Ce"ina država želi da u strukturi parlamenta
USTAVNO PRAVO II-skripta istakne i u proces uklju!i i druge interese. #o posebno važi za složene države. U predstavni!kim tijelima tih država 12 predstavljeni su i građani i ederalne jedinice. U takvim slu!ajevima se uspostavlja dvodomna struktura !arlamenta. Za razliku od donjeg doma% u kome su predstavljeni građani prema principu jednakog prava glasa% u drugom% gornjem domu parlamenta mogu biti predstavljene ederalne jedinice ili unutrašnje administarivno8 teritorijalne jedinice% oblici regionalne ili lokalne samouprave% nacionalne grupe i sli!no. U dosta rijetkim slu!ajevima uspostavlja se struktura parlamenta od više domova. stvaruje se !ot!una ravno!ravnost oba doma !arlamenta% u tom slu!aju zakon ili druga odluka usvojeni su tek kada su u istovjetnom tekstu usvojeni u oba doma parlamenta. 9ve je !eš"a situacija da !reovladava utjecaj donjeg doma% onog kojeg građani biraju neposredno. U modernom parlamentarizmu ravnoteža se uspostavlja između predstavni!kog doma i izvršne vlasti% odnosno između snažnih politi!kih partija i koalicija unutar predstavni!kog doma. d dvodomnosti savremeni parlamentarizam tendira jednodomnosti od bikameralizma ka monokameralizmu+. 35. %&avni /oložaj i nadježno%&i /re%&avni!ki$ &ijela
U svakom ustavnom uređenju demokratskih država predstavni!ko tijelo zauzima najzna!ajnije mjesto. %arlament donosi zakone, usvaje buđet, donosi druge !ro!ise, vrši izbore i imenovanja, a ima i niz drugi ovlaštenja. &redstavni!ko tijelo odlu!uje o najvažnijim pitanjima u društvu i državi. U ostvarivanju ove uloge posebno su zna!ajni odnosi sa šeom države i vladom% sa organima državne uprave i drugim državnim organima. snovna ovlaštenja predstavni!kih tijela su/ zakonodavna funkcija8postupak donošenja zakona je strogo ormalizovan postupak. 6jeli se na tri aze/ zakonodavna inicijativapravo predlaganja zakona+0 aza raspravljana i usvajanja0 aza stupanja na snagu.0 buđetska funkcija8buđet koji se donosi u obliku zakona ima sve planiranje prihode i rashode za naredni period od godinu dana.0 ratifikacija međunarodnih ugovora 8postaju sastavni dio doma"eg prava tek kada ih potvrdiratiikuje+ parlament.0 odlučivanje o ratu i miru8 to pitanje je u uskoj veti sa ostvarivanjem državne suverenosti%zbog toga je parlament jedino ovlašten da odlu!uje o ovom pitanju.0 kontrola rada vlade8dolazi u obzir samo u onim sistemima u kojima je vlada politi!ki odgovorna parlamentu.0 interpelacija8 je oblik ostvarivanja kontrole rada vlade od parlamenta.0 izborna funkcija8parlament bira% imenuje ili potvrđuje izbor velikog broja unkcionera u izvršnoj vlasti% pravosuđu i u okviru samog parlamenta.0 posebna sudska funkcija8ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu suđene šeu države i drugim najvišim unkcionerima izvršne vlasti za najteža djela kao što su veleizdaja% teži prekršaji zakletve...impeachment u 9@6+.0 amnestija8je opšta mjera kojim parlament% u ormi zakona% oslobađa do daljeg izvršavanja kazne za određena krivi!na djela% od krovi!nog gonjenja% ukoda određene pravne posljedice osude i sl. sim navedenih parlament ima i druge nadležnosti kao što su/ raspisivanje reerenduma% donošenje poslovnika o svom radu% provođenje razli!itih anketa i istraga i sl. 30. muni&e&
'munitet pruža punu pravnu zaštitu i sigurnost poslaniku% !lanu zakonodavnog tijela% kao narodnom predstavniku% u obavljanju njegove unkcije. 'munitet ga štiti od svih oblika pritisaka% arbitrarnog postupanja i zloupotrebe od organa izvršne i sudske vlasti. ?o nije lična !rivilegija !oslanika, nego zaštita ostvarivanja funkcije zakonodavne vlasti. &arlamentarni imunitet ima dva oblika/ 1. Imunitet neodgovornosti 8 omogu"uje poslaniku da slobodno istupa u parlamentu i da iznosi svoje mišljenje. . Imunitet nepovredivosti M sastoji se u tome da bez saglasnosti parlamentarnog doma !iji je !lan poslanik ne može biti pritvoren% niti se protiv njega može pokrenuti krivi!ni postupak. vaj vid imuniteta štiti poslanika izvan parlamenta.
3H. 'nkompatibilnost* ili nespojivost unkcija je ustavna ili zakonska zabrana istovremenog obavljanja poslani!ke i neke druge unkcije u izvršnoj ili sudskoj vlasti. vaj institut je posljedica podjele vlasti. n štiti poslanike od pritisaka koji mogu dolaziti iz izvršne ili sudske vlasti. U sistemima u kojima je vlada odgovorna parlamentu nelogi!no je da neko ko vrši unkciju u vladi ili državnoj upravi odgovara tijelu !iji je takođe !lan. :ada postoji Inkompatibilnost
USTAVNO PRAVO II-skripta zabrana istovremenog obavljana određenih unkcija% osoba koja je u pitanju mora optirati između više unkcija i 13 opredjeliti se za jednu. #o se mora desiti prije preuzimanja unkcije. 3'. Odno% ko!nice i ravno&eže u %i%&emu /odjele vla%&i
#eorija podjele vlasti u svom !istom obliku zahtijeva da jednu granu vlasti vrši isklju!ivo jedan organ. 9ve tri vlasri% prema na!inu izbora% moraju imati isti legitimitet. #o zna!i na jedna vlast ne može imati ustavna ovlaštenja da smijeni ili opozove organe druge vlasti. 9amo tako mogu biti tavnopravne i jedna drugoj kako se u ameri!koj nauci kaže% biti se najbolje može predstaviti u ustavnom uređenju 96@8a. 3*. Sud%ka nadležno%& osebna sudska funkcija je
jedna od nadležnosti parlamenta koja se rjeđe pojavljuje. Ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu suđene šeu države i drugim najvišim unkcionerima izvršne vlasti za najteža djela kao što su veleizdaja% teži prekršaji zakletve% ometanje rada pravosudnih organa i sl. Ukazali smo na postupakimpeachmenta u 9@6. 9li!na rješenja se sre"u i u drugim zemljama. Ustavi nekih zemalja ovu unkciju povjeravaju ustavnom sudu ili drugim posebnim najvišim sudovima. 4G. &arlamentarna skupština (i)* &arlamentarna skupština je predstavni!ko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti. 9vojim ustavnim položajem% strukturom i nadležnostima &arlamentarna skupština odražava karakter (i) kao složene društvene i državne zajednice. %arlamentarna sku!ština izražava !rinci!e narodne suverenosti, ravno!ravnosti tri konstitutivna naroda i složenu državnu strukturu, odnosno činjenicu da se 'i( sastoji od dva entiteta. 9kupština je dvodomna i !ine je/ @om naroda i %redstavnički dom. U drugom domu &arlamentarne skupštine predstavljeni su konstitutivni narodi% i to posredovano preko entiteta. 6om naroda ima ukupno 15 delegata. &et delegata (ošnjaka i pet delegata )rvata u ovaj dom biraju delegati (ošnjaci i )rvati iz 6oma naroda &arlamenta 2(i)% dok pet delegata 9rba bira $arodna skupština ,9. U ovom domu uopše nisu predstavljeni interesi pripadnika ostalih naroda. U %redrstavničkom domu %arlamentarne sku!štine !redstavljeni su interesi građana. Ustav (') izbor poslanika i u ovaj dom veže za entitetsku pripadnost. &redstavni!ki dom ima ukupno 4 poslanika% od kojih se K3 biraju na teritoriji 2(i)I+ i 1K3 na teritoriji ,914+. 6užina trajanja mandata uređuje se 'zbornim zakonomdo GGG god.poslanici su birani na mandat od dvije godine. 'zborni zakon propisuje mandat od !etiri godine koji se primjenjuje od izbora održanih GG.godine+. U okviru nadležnosti institucija (') utvrđenih Ustavom (i)% &arlamentarna skupština ima tradicionalna ovlaštenja i položaj predstavni!kog tijela. 4+. adležno%& i odlu!ivanje /arlamen&arne %ku/"&ine (i)
U okviru nadležnosti institucija (') utvrđenih Ustavom (i)% &arlamentarna skupština ima tradicionalna ovlaštenja i položaj predstavni!kog tijela. %arlamentarna sku!ština ima sledeća ovlaštenja i nadležnosti: a+ Ustavotvorna nadležnost 8 parlamentarna skupština može mijenjati ili dopunjavati ustav (i) ukoliko predložene izmjene budu usvojene u istovjetnom tekstu u oba doma. b+ *akonodavna nadležnost M donosi zakone koji su potrebni za provođenje odluka &redsjedništva (i) ili za vršenje unkcija 9kupštine u skladu sa Ustavom. c+ 'uđetska nadležnost M usvaja buđet i završni ra!un institucija i međunarodnih obaveza (i). d+ Učešće u vođenju vanjske !olitike M daje saglasnost na zaklju!ivanje međ.ugovora. e+ 5adzor nad radom ;ijeća ministara i organa državne u!rave M vije"e je obavezno da podnosi izvještaj za provođenje odluka scih institucija (i) najmanje jedanput godišnje. + %redstavnički dom %arlamentarne sku!štine odobrava imenovanje !redsjedavajućek i članova ;ijeća ministara.
USTAVNO PRAVO II-skripta sim izri!ito navedenih nadležnosti!lan ''' ta!ka 1+ odlu!uje i o pitanjima koja se ti!u dodatnih nadležnosti!lan '''14 ta!ka 5+. 6omovi donose poslovnike o svom radu%biraju predsjedavaju"eg i potpresjedavaju"eg domova% biraju !lanove svojih odbora% komisija i drugih radnih tijela% odlu!uju o imunitetu poslanika% odnosno delegata i vrše i druge nadležnosti u skladu sa Ustavom i svojim poslovnikom. 42. Parlamen& Federacije (i)
U parlamentu 2(i) se ostvaruje narodni suverenitet% dakle vlast građana% a zatim i konstitutivnost% odnosno jednakopravnost (ošnjaka% )rvata i 9rba% te pripadnika ostalih naroda% odnosno nacionalnih manjina. &oslanike &redstavni!kog doma &arlamenta 2(i) biraju svi građani sa podru!ja cijele 2ederacije% a u 6omu naroda su% osim delegata sva tri konstitutivna naroda% zastupljeni i delegati pripadnika ostalih naroda. &redstavni!ki dom brojiFI poslanika% koji se biraju na teritojiji 2(i) neposredno. 6om naroda ima 5I delegata1H1H1HH+% delegira ih kantonalna skupština na posredan na!in. 6elegati u 6imu naroda biraju se na prema dva kriterija% kombinacijo kantonalnog i nacionalnog predstavljana. Ustavom entiteta uspostavljena je nespojivost unkcije delegata u 6omu naroda sa unkcijom poslanika u &redstavni!kom dom% kao i sa unkcijom !lana opštinskog vije"a. 'zborni zakon uređuje sva pitanja u vezi sa izborom delegata u 6om naroda. $adležnosti &arlamenta 2(i)/ ustavotvorna, zakonodavna, buđetska, ratifikacija međ.s!orazuma koje zaključi #'<(, utjecaj na izvršnu vlast, davanje amnestije, izbor i imenovanje funkcionera dimiva, odlučivanje i o drugim !itanjima utvrđenim u Ustavu,!oslovnicima domova i zakonima 43. $arodna skupština ,9* $osilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadležnosti entiteta je $arodna skupština ,9. 9kupština je jednodomna i sa!injavaju je I3 narodna poslanika izabrana na neposrednim izborima. 9kupština ne održava konstitutivnost sva tri naroda% što je izri!ita odredba Ustava (i). 'zabranim poslanicima mandat traje !etiri godine. $arodna skupština može K3 ve"inom glasova skratiti ovaj mandat. U slu!aju ratnog stanja i stanja neposredne ratne opasnosti mandat se produžava dok takvo stanje traje. $arodna skupština ima slede"e nadležnosti/ 1.o dlučuje o !romjeni Ustava, &.donosi zakone i druge !ro!ise, +.donosi buđet i !lan, .vrši kontrolu rada ;lade, /.ras!isuje izbore za $ku!štinu i !redsjednika 2e!ublike, 0.ratifikuje međ.s!orazume, A.vrši izbor i imenovanje i druge !oslove u skladu sa Ustavom. dluke $arodne skupštine donose se ve"inom glasova svih narodnih poslanika ako ustav nije druga!ije propisao. $arodni poslanici uživaju iminitet i od odgovornosti i od nepovredivosti. 'ntervencijom Ciskokg predstavnika% uz instituciju $arodne skupštine ,9 pridodano je i Cije"e naroda% broji 3G delegataIII?+. U $arodnoj skupštini ,9 od izabranih poslanika se konstituišu nacionalni klubovi% koji biraju po osam delegata za odgovaraju"i nacionalni klub u Cije"u naroda. U $arodnoj skupštini ,9 osiguran postupak zaštite vitalnig nacionalnog interesa. 44. Zakonodavna tijela kantona* $osilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadležnosti kantona je kantonalna skupština. 9kupština je jednodomna. Ustav 2(i) ne određuje broj poslanika kantonalne skupštine% ali zahtijeva da njena struktura odgovara nacionalnoj strukturi stanovništva kantona. Ustavom kantona utvrđuje se broj poslanika. &oslanici se biraju na neposrednim izborima na mandat od !etiri godine. Ustavom 2(i) određeni su položaj% struktura i nadležnost predstavni!kih tijela kantona. 9kupština kantona ima slede"e nadležnosti/ ustavotvornu1&B+ većinom usvaja ustav kantona i njegove izmjene4) zakonodavnu) buđetsku i druge !oslove u skladu sa kantonalnim ustavom. Ustavi kantona navode i slede"e nadležnosti/ utvrđivanje politike i donošenje plana razvoja kantona% potvrđivanje imenovanja premijera i !lanova Clade kantona% izbor delegata u 6om naroda &arlamenta 2ederacije% odlu!ivanje o predosu nadležnosti sa kantona na 2ederaciju i opštine% odobravanje međ.sporazuma koje zaklju!uje kanton uz predhodnu saglasnost &arlamenta 2ederacije i &arlamentarne skupštine (i)% donosi poslovnik o svom radu i vrši izbor unkcionera skupštine i !lanova radnih tijela. U kantonalnoj skupštini je osiguran postupak zaštite vitalnig nacionalnog interesaormira se klub delegata pod uslovom da postoji bar jedan delegat odgovaraju"eg konstitutivnog naroda u sastavu kantonalne skupštine+. &oslanici kantonalnih skupština uživaju imunitet. 45. O%novna obilježja izvr"ne vla%&i
USTAVNO PRAVO II-skripta 'zvršna vlast ili egzekutiva predstavlja zbir razli!itih državnih organa koji su zaduženi i odgovorni za provođenje 15 zakona% drugih propisa i odluka koje donose institucije ustavotvorne% zakonodavne i sudske vlasti. U ustava% razvoju ustavnih sistema opšta tendencija je ja!anje položaja% uloge i mo"i izvršne vlasti. 'zvršna vlast je gotov u potpunosti preuzela politi!ku i zakonodavnu inicijativu% time bitno utje!e na oblikovanje politike i na zakonodavna rješenja. na se nezadržava striktno u okvirima izvršavanja akata predstavni!kog tijela. (ogate i raznovrse unkcije i poslovi izvršne vlasti ostvaruju se preko razli!itih državnih organa. 'zvršnu vlast ostvaruju/ 1.š ef države, &.vlada ili drugi odgovarajući organi 1vijeće ministara, kaginet, izvršno vijeće i sl.4 i +.različiti organi državne u!reve 1ministarstva, drževne u!rave, agencije, uredi i sl.4, uključijući vojsku i !oliciju. U teoriji i praksi preovladava shva"anje o trodiobi vlasti. 9hvatanje o !etverodijobi razdvajaju upravnu vlast od izvršne vlasti u užem smislu koja bi obuhvatala šea države i vladu. 40. Pojam i oblici "efa države
Ne države je jedna od najzna!ajnijih institucija svakog ustavnog sistema. 'storijski gledano ovo je najstarija institucija drževne vlasti. &arlament i vlada su institucije koje su nastale da se ograni!i apsolitna vlast monarha. $ obzirom na karakter ove institucije, država se dijeli na monarije i re!iblike. Za razliku od minarha% predsjednik republike svoj legitimitet utemeljuje u neposrednim ili posrednim izborima% njegov mandat je ograni!en i podliježe materijalnij i krivi!noj% a u nekom sistemima i politi!koj odgovornosti. Ustavna ovlaštenja šea države u razli!itim sistemima su veoma razli!ita. na se kre"u od apsolutne i neograni!ene vlasti do ormalne i ceremonijalne pozicije. vlaštenja predsjednika republike zavise od sistema vlasti u svakoj zemlji. U !istom predsjedni!kom sistemu on ima legitimitet jednak parlamentu koji proizilasi iz neposrednih izbora% predstavlja samostalnu i parlamentnu ravnopravnu instituciju i raspolaže veoma širokim ovlaštenjima. $ešto je slabija uloga predsjednika republike u polupredsjedni!kom sistemu. 'zvršnu vlast u zna!ajnoj mjeri dijeli sa vladom. U sistemima parlamentarne vladavine% ukoliko se neradi o monarhu% šea države bora parlament. 'zvršnu vlast gotov u cjelosti vrši vlada% a predsjednik republike ima mala% uglavnom% ormalna ovlartenja. @kti koje donosi še države određeni su u svakom sistemu njegovim ovlaštenjima. U predsjedni!kom i polupredsjedni!kom sistemu on ima ovlaštenja da donosi pojedine opšte akte% posebno uredbe. vlaštenja za donošenje opštih akata posebno su proširena za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti. #unkciju šefa države može vršiti jedno lice ili više nji i u tom slučaju je riječ o kolektivnom šefu države svi !lanovi se biraju na jednak na!in i međusobno su ravnopravni% rotiraju se na mjesu predsjednika% odluke donose bilo vecinom% bilo konsenzualnim dogovorom.+. 47. %&avna ovla"&enja "efa države
1. %redtsavljanje države u zemlji i inozemstvu. Ne države potpisuje međ.ugovore i druge akte koji obavezuju državu% postavlja i opoziva ambasadore i druge najviše diplomatske predstavnike u inostranstvu% prima akreditivna i opozivna pisma diplomatskih predstavnika drugih država% daje odlikovanje i druga državna priznanja i daje pomilovanje. . ;ođenje vanjske !olitike je u ve"ini sistema u nadležnosti šea države. U ostvarivanju ove unkcije sarađuje sa parlamentom i vladom% posebno u pogledu ratiikacije međ.ugovora koje sam zaklju!uje% kao i u pogledu amgasadora i drugih diplomatskih predstavnika. 3.
&redsjedništvo (i) je kolrktivni šef države i nosilac izvršne vlasti u okviru nadležnosti institucija 'i(. &rema sastavu i na!inu odlu!ivanja% &redsjedništvo% prvenstveno% izražava i osigurava interese i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta. vaj organ !ine tri !lana% tedan (ošnjak i jedan )rvat% neposredno izabrani sa teritorije 2(i)% i jedan 9rbin% neposredno izabran sa teritorije ,9. 9voje predstavnike u institucije šea države
USTAVNO PRAVO II-skripta nemogu birati 9rbi sa teritorije 2(i)% kao ni (ošnjaci i )rvati sa teritorije ,9. &ripadnici nacionalnih manjina su 16 potpuno isklju!eni iz kandidovanja i izbora za !lana &redsjedništva% što je direktno suprotno međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. 4*. adležno%& i na!in odlu!ovanja Pred%jedni"&va (i)
&redsjedništvo ima sve nadležnosti uobi!ajene za šea države u sistemu podjele vlasti. #o su/ 1. 2e!rezentativna - predtsavljanje države u zemlji i inozemstvu. &redsjedništvo potvrđuje državne simbole (i) koje utvrdi &arlamentarna skupština. . ;ođenje vanjske !olitike,imenovanje ambasadora i drugih međ.predstavnika (i)% vođenje pregovora% ratiikovanje međ.ugovora uz saglasnost &arlamentarne skupštine. 3.
Def je izvršne federalne vlasti
USTAVNO PRAVO II-skripta ?. @avanje !omilovanja za kr.djela predviđena ederalnim zakonom osim za ratne zo!ine% zlo!ine protiv !ovje!nosti i genocid. H. %ot!isivanje odluka %arlamenta #ederacije. I. %okretanje !ostu!ka !red Ustavnim sudom #ederacije.
17
$ajzna!ajniji dio svojih nadležnosti predsjednik 2ederacije ostvaruje u saglasnosti sa oba potpredsjednika. Ustav u nekoliko nadležnosti nepropisuje obavezu &redsjednika da se usaglašava sa potpredsjednicima4%5%?%H%I%.+. ukoliko predsjednik bude trajno sprije!en da obavlja svoje dužnosti jedan od potpredsjednika "e ga zamjeniti% ustav ne precizira koji. $ema odgovora na pitanje ko "e zamjenjivati jednog ili oba potpredsjednika u slu!aju njihove trajne nesposobnosti da obavljaju unkcij. Uopšte nije riješeno ni pitanje zamjenjivanja svakog od njih u slu!aju privremene sprije!enosti. 51. &redsjednik i potpredsjednici ,9* &redsjednik ,9 se može svrstati u kategoriju % budu"i da ga građani biraju neposredno kao i poslanike $arodne skupštine% proizilazi da ove dvije institucije imaju jednak legitimitet. &redsjednika ,9 mogu smjeniti samo građani prema istom postipku prema kome je i izabran% a &redsjednik ,9 može raspustiti narodnu skupštinu i raspisati prijevremene izbore. $jegov mandat je !etiri godine% a u slu!aju rata i neposredne ratne opasnosti predsjednik ,9 dobiva izuzetno široka ovlaštenja kojima može da suspenduje !ak i pojedine odredbe Ustava. $ajzna!ajnije nadležnosti predsjednika ,9 su/ presdjedavanje ,9% predlaganje predsjednika Clade% predsjednika i sudija Ustavnog suda% proglašavanje zakona% dodjela odlikovanjai davanje pomilovanja% predstavljanje šeova predstavnika ,9 u inostranstvu% predlaganje ambasadora (i) iz ,9% utvrđivanje postojanja vandrednih prilika i nalaganje mjera za njihovo otklanjanje% a u slu!aju rata i neposredne ratne opasnosti donosi uredbe sa zakonskom snagom.. 9ve ove nadležnosti &redsjednik obavlja samostalno. ' u slu!aju privremene sprje!enosti da obavlja svoju unkciju% predsjednik "e sam odrediti koji od potpredsjednika "e ga zamjeniti. $a izborima za &redsjednika ,s istovremeno i na istoj listi bira se i potpredsjednik ,9% koji nema nikakvu samostalnu nadležnost. &otpredsjednik samo pomaže predsjedniku u obavljanju njegovih posjova i to samo onih koje mu povjeri predsjednik. &redsjednik ,9 imenuje 9enat kao savjetodavno tijelo najviših organa ,9. 9enat ima 55 !lanova koji se imenuju iz reda nau!nih% kulturnih i javnih radnika. &redsjednik% potpredsjednici% !lanovi 9enata i Clade uživaju imunitet kao i poslanici u 9kupštini. 52. Pojam vlade
;lada je državni kolegijalni organ izvršne vlasti koji čine ministri koji su, !o !ravilu, na čelu !ojedini resora 1ministarstva4. U predsjedni!kom sistemu% u kojem je predsjednik nosilac ukupne izvršne vlasti% vlada ormalno i nepostoji. U parlamentarnom sistemu vlada se razvila u zna!ajno tijelo i nosioca ukupne izvršne vlasti. &rilikom sastavljanja vlade dolazi do izražaja i uloga šefa države. n obi!no predlaže kandidate za predsjednika vlade% odnosno premijera. U situacijama kada se ne može uspostaviti koaliciona vlada ili u drugim slu!ajevima parlamentarne ili politi!ke krize% obi!no se za prelazni period% ormiraju nestranačke ili eks!ertne vlade. %rema sastavu, vlade mogu biti: !oslaničke, ne!oslaničke i mješovite. U strukturi vlade najzna!ajniju ulogu ima !redsjednik vlade koji se u pojedinim sistemima naziva i !rvi ministar ili !remijer. &remijer samostalno donosi odluke% a ostali !lanovi vlade imaju samo savjetodavnu unkciju. &redsjednik vlade je na !elu kolegijalnog organa u kojem svaki !lan ima jednako pravo glasa i u kome se odluke donose natpolovi!nom ve"inom. :ad predsjednok vlade podnese ostavku pada cijela vlada. 53. 2unkcija vlade* $adležnost vlade na!elno se može odrediti kao izvršavanje zakona i drugih akata parlamenta i odluka suda. U tom okviru vlada ima zakonodavnu inicijativu i mogu"nost da u!estvuje u parlamentarnim raspravama% ovlaštena je da donosi opšte propise za izvršavanje zakona% kao i pojedina!ne pravne akte i da preuzima druge mjere. &arlamenti se sve !eš"e odlu!uju da dio svojih zakonodavnih ovlaštenja prenesu na vladu delegirano zakonodavstvo+% u slu!aju rata i neposredne ratne opasnosti % vlada dobiva veoma široka ovlaštenja za donošenje uredaba sa zakonskom snogom uredbe po nuždi+. U parlamentarnom sistemu vlasti vlada je politi!ki odgovorna parlamentu. Jedna od
USTAVNO PRAVO II-skripta najzna!ajnijih unkcija parlamenta je ostvarivanje kontrole rada vlade. snovni instrumenti te kontrole su/ 18 poslani!ka pitanja% interpelacija% istražni postupak i postavljanje pitanja povjerenja vlade. 54. Cije"e ministara (i)* Ustavom (i) uspostavljen je poseban organ izvršne vlasti u okviru nadležnosti institucija (i). 6at mu je naziv Cije"e ministara% što je uobi!ajen naziv u zemljama parlamentarne demokratije. %redsjedavajućeg ;ijeća ministara imenuje šef države, %redsejdništvo 'i(. #akvo imenovanje potvrđuje &redstavni!ki dom &arlamentarne skupštine. #ako izabrani predsjedavaju"i dobiva mandat da predloži ministre i zamjenike ministara% koji zajedno sa njim !ine Cije"e ministara. &redloženi sastav odobrava &redstavni!ki dom nakon !ega Cije"e ministara stupa na dužnost. &rilikom sastavljanja vije"a mora se voditi ra!una o entitetskoj zastupljenosti% a pri imenovanju svakog ministra i njegovih zamjenika o nacionalnu izbalansiranost. Cije"e ministara mora da uživa povjerenje oba doma &arlamentarne skupštine. Ustav propisuje da Cije"e ministara ima najmanje ministara vanjskih poslova i ministara vanjske trgovine% ali ostavlja mogu"nost imenovanja i drugih ministara. &rcobitni Zakon o Cije"u ministara uspostavio je samo/ =inistarstvo vanjskih poslova% =inistarstvo civilnih poslova i komunikacije i =inistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. sim pomenuta tri% uspostavljena su i slede"a ministarstva/ odbrane% inansija i trezora% sigurnosti% pravde% ljudskih prava% izbjeglica i azila% te prometa i komunikacija. snovna nadležnost vije"a ministara je provođenje politike i izvršavanje odluka svih institucija (i). #o obuhvata provođenje ne samo izri!ito nabrojanih nadležnosti institucija (i) !lan ''' ta!ka 4.i5.+ nego i onih koje proizilaze iz dodatnih nadležnosti koje prema Ustavu preuzimaju institucije (i)% kao i onih koje proizilaze iz koordinacije entiteta koju vrši &redsjedništvo (i). =andat Cije"a ministara traje !etiri godine% zakon je uveo ograni!enje ponovnog uzastopnog izbora. Cije"e je odgovorno za izvršavanje odluka svih institucija (i)% pa i zakona i drugih odluka &arlamentarne skupštine. $ajmanje jedanput gonišnje Cije"e ministara podnosi izvještaj &arlamentarnoj skupštini o izvršavanju odluka institucija (i)% uklju!uju"i i izvještaj o izvršavanju budžeta. Cije"e ministara je odgovorno i za izvršavanje odluka &redsjedništva. 55. Clada 2ederacije (i)* Usatvnu poziciju Clade 2ederacije (i) karakteriše kombinocanje elementata iz anglo8saksonskog i iz evropskog kontinentalnog prava. 'zvršnu vlast 2(i) dijele predsjednik sa potpredsjednicima+ i Clada pri !emu postoje njihove odvojenje nadležnosri% ali i mogu"nost utjecaja jednje institucije na drugu. &redsjednik imenuje i može smjeniti Cladu ili pojedine njene monistre% ali i Clada konsenzusom odlu!uje o tome da li su nastupile okolnosti da predsjednik% odnosno potpredsjednik% trajno nije u mogu"nosti da obavlja svoje ustavne unkcije% !ime se otvara postupak izbora na tako upražnjeno mjesto. Clada 2ederacije ima dvostruku odgovornost. ba doma &arlamenta ve"inom glasova izglasava nepovjerenje Cladi. &ropisi koje donosi Clada podliježu ustavno8sudskoj% a pojedina!ni akti upravno8sudskoj kontroli. 9ve to opredjeljuje ustavni položaj Clade. &remijer i zamjenik premijera% kao i ministar i njegov zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Clade oba entiteta sada mogu imati% osim premijeraKpredsjednika% još 1? ministara. &remijer ima slede"e isklju!ive nadležnosti/ izvršnu unkciju% pravo zakonodavne inicijative% pravo predlaganja budžeta 2ederacije% predlaganje smjenjivanja predsjednika 2ederacije% davanje naloga minstrima% pokretanje postupka pred Ustavnim sudom 2ederacije. sim premijera% ;lada ima i dva zamjenika !remijera. 9va trojica moraju biti iz razli!itih konstitutivnih naroda. Zamjenici se biraju iz reda ministara% !lanova Clade. Zamjenici ministara ostaju na unkciji minista koji rukovodi određenim rezorom. Jedina samostalna nadležnost zamjenika ptemijera je da može zatražiti mišljenje Ustavnog suda 2ederacije. 5?. Clada ,9* 'zvršnu vlast u ,9 vrše predsjednik ,epublike% Clada i organi državne uprave. Clada je u zavisnoj poziciji i od predsjednika i od $arodne skupštine. Za izbor vlade potrebna je natpolovi!na podrška svih poslanika. =andat Clade je !etiri godine ukoliko se skupština ranije ne raspusti. $arodna skupština može izglasati nepovjerenje Cladi. ' &redsjednik ,9 može smjeniti predsjednika Clade% !ime pada i cijela Clada. &redsjednik Clade uz konsultacije sa predsjednikom ,9 i 9kupštine može smjenjiti pojedine ministre. Clada ima uobi!ajene nadježnosti predlaganja zakona i drugih propisa% izvršava i obezbjeđuje izvršavanje propisa% usklađuje i usmjerava rad ministara i drugih organa uprave i vrši nadzor nad njihovim radom% donosi uredbe i druge izvršne propise% imenuje unkcionere u
USTAVNO PRAVO II-skripta organima uprave i vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i Zakonom o Cladi. Ustav ,s dozvoljava mogu"nost da 19 poslanici budu i !lanvi Clade% ali se moraju uzdržati od glasanja kada se odlu!uje o povjerenju Clade% izborima i razrješenjima !lanova Clade i prilikom izjašnjavanja o radu Clade. Olanovi Clade uživaju imunitet kao i poslanici. Clada ,9 osim predsjednika može imati 1? ministara% od toga I izreda srpskog naroda% 5 (ošnjaka i 3 )rvata. 5H. Clada kantona* ,anije je nosilac izvršne vlasti bio predsjednik kantona koji je tu unkciju ostvarivao zajedno sa vladom kantona. :andidata za predsjednika kantonalne vlade predlaže predsjednik kantonalne skupštine uz konsultaciju sa potpredsjednikom te skupštine. :andidat za predsjednika vlade predlaže sastav vlade% odnosno kandidate za pojednine ministre M !lanove vlade. &redsjednik i potvrđena vlada stupaju na dužnost ako za njih glasa ve"ina !lanova kantonalnr skupštine. $jihov mandat je !etiri godine osim ako im ve"ina poslanika ne izglasa nepovjerenje ili ako predsjednik vlade ili cijela vlada ne podnese ostavku. Ustav 2ederacije posebno propisuje da sastav vlade mora održavati nacionalnu strukturu stanovništva kantona% mora se osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda. $adležnosto vlade kantona su/ provođenje politike i izvršavanje zakona i drugih propisa 2ederacije i kantona% kao i osiguranje izvršavanja odluka sudova% utvrđivanje prijedloga budžeta kantona% osiguranje saradnje sa ombusmenom. $ajve"i broj ustava kantona je predvidio posebnu ulogu premijera i deinisao ulogu ministara. $eki ustavi uvode i unkciju zamjenika premijera i zamjenika ministara. 5I. rganizacija i nadležnost državne uprave* 6ržavna uprava u organizacionom i unkcionalnom smislu veoma je složena i razvijena. 9loženim pitanjima položaja% uloge% organizacije i postipanja državne uprave bavi se posebna pravnanauka i grana pozitivnog prava M u!ravno !ravo. U izu!avanju i uređivanju ovih pitanja prepli"u se i dopunjuju ustavno i upravo pravo. Ustavno pravo posebnu pažnju posve"uje položaju i unkcijama državne uprave u sistemu izvršne i ukupne državne vlasti. &ošto organi državne uprave neposredno primjenjuju zakonske i druge propise% ustavno pravo posebnu pažnju posve"uje ostvarivanju i zaštiti ustavom zajam!enih ljudskuh prava. 5F. 9istem državne uprave u (i)* 9ložena struktura ukupne državne vlasti u (i) dolazi do izražaja u strukturi% nadležnosti i organizaciji državne uprave. $a svim nivoima vlasti% u okviru itvršne unkcije% postoje i organi državne uprave. $ajrazvijenija struktura državne uprave je na nivou entiteta i kantona% a na nivou institucija (i) i na lokalnom nivou znatno slabije je razvijena. bjektivno% pet nivoa državne vlasti opštinski% gradski% kantonalni% odnosno regionalni% entitetsku i državni+ nosi opasnost gomilanja administracije sa svim negativnim posljedicama takvog stanja. 9istem državne uprave je u transormaciji. &rihva"eno je opredjeljenje da od rezultata izbora zavisi samo sastav zakonodavnih tijela i najviših organa izvršne vlasti% a da se svi drugi organi državne uprave popunjavaju na neodređeno vrijeme proesionalnim% stru!nim i politi!kim neovisnim državnim službenicima. Zbog toga su na državnom i entitetskom nivou ormirane agebcije za državnu službu! 6ržavna služba treba da unkcioniše na slede"im principima/ 6.zakonitosti, &.trans!arentnosti i javnosti, +.odgovornosti, .efikasnosti i ekonomičnosti i /.!rofesionalna ne!ristrasnost. Ustav (i) nije posvetio ve"u pažnju državnoj upravi% on je tretira u okviru izvršne vlasti. $a nivou institucija (i) Ustav izri!ito predviđa postojanje =inistarstva vanjskih poslova i =inistarstva vanjske trgovine i prepušta zakonodavcu da% prema potrebi% ormira i druga ministarstva% te% svakako% druge organe državne uprave. Zakon o Cije"u ministara i ministarstvima (i)% osim pomenuta dva uspostavlja i osam drugih ministarstava. U sistemu državne uprave nalaze se i brojne druge institucije% uprave i agencije. ,ije! je o institucijama kao što su/ 6ržavna grani!na služba% Uprava za indirektno oporezivanje% ,egulatorna agencija za komunikacije% Javno pravobranilaštvo% @gencija za statistiku i dr. ?G. &ojam državne uprave* &rema preovlađuju"em svatanju o trodiobi državne vlasti na zakonodavnu% izvršnu i sudsku% unkcija državne uprave se ubraja u izvršnu vlast sva"enu u širem smislu. Upravnu unkciju u najve"oj mjeri ostvaruju mnogobrojni i raznovrsni organi državne uprave. 9a ormalnog stanovišta% upravna unkcija ima nekojiko karakteristi!nih
USTAVNO PRAVO II-skripta obilježja. &rema sastavu% organi u!rave su inokosni. Unutar uku!nog sistema državne u!rave, kao i unutar svakog 20 u!rave us!ostavljaju se ijerarijski organi. $ad radom uprave uspostavlja se !olitička kontrola od organa !arlamenta i vlade i sudska kontrola od redovni, ustavni ili !osebni u!ravni sudova. rgani uprave se organizuju na rezornom !rinci!u, prema karakteru poslova koje obavlja. U svakoj ukupnoj djelatnosti i u donošenju pravnih akata organi uprave nastu!aju sa autoretitom državne vlasti i jače volje. U savremenim sistemima državne uprave posebno se insiPtira na njenoj !olitičkoj neutralnosti i visokoj stručnosti. U primjeni prava organi državne uprave su vezani principom ustavnosti i zakonitosti. ?1. &ojam oružanih snaga* ružane snage su dio sistema državne vlasti% ubrajaju se u izvršnu vlast% i u užem smislu% u organe državne vlasti. ružane snage podrazumjevaju upotrebu sile% odnosno korištenje najrazli!itijih naoružanja radi ostvarivanja njihovih ustavnih unkcija. ružane snage se sastoje od vojske i policije. snovna unkcija vojske je zaštita suvereniteta% teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka zemlje. 2unkcija policije je zaštita javnog poretka% reda i mira% borba protiv kriminala i neposredna zaštita li!ne i imovinske sigurnosti i drugih prava građana. ružane snage predstavljaju relativno zaokružen i u proesionalnom smislu samostalan sistem. pšta tendencija u savremenom svijetu jesu proesionalizacija i depolitizacija oružanih snaga. 6epolitizacija oružanih snaga vrši se zabranom djelovanja politi!kih stranaka u oružanim snagama% zabranom uklju!ivanja vojnih lica u politi!ke ptranke i isklju!ivanjem vojnih lica iz politi!kog odlu!ivanja. ružane snage služe opštim ciljevima i zaštiti interesa svih građana i zato ne smiju biti u unkciji bilo koje politi!ke opcije% niti u tom smislu smiju biti instrumentalizovane. ?. -ivilno zapovjedanje oružanim snagama* snovno pitanje koje se u ustavnom pravu postavlja sa stanovišta mjesta i uloge oružanih snaga je ostvarivanje demokratske civilne kontrole nad njima. 6emokratski izabrani organi civilne vlasti vrše kontrolu nad oružanim snagama% prvenstveno% utvrđivanjem državne doktrine i planova odbrane i sigurnosti% odlu!ivanjem o ratu i miru% odnosno o upotrebi oružanih snaga% utvrđivanjem budžeta oružanih snaga% imenovane i razrješavanje zapovjednog kadra i na drugi na!in. 9istem civilne kontrole naj!eš"e se zasnova na podjeli nadležnosti između izvršne i zakonodavne vlasti. Ne države je vrhovni zapovjednik oružanih snaga% a parlament putem buđetske vlasti% ratiikacijom sporazuma o vojnoj saradnji i potvrđivanjem imenovanja najviših oicira u zna!ajnoj mjeri participira u ostvarivanju demokratske kontrole nad oružanim snagama. ?3. ružane snage u (')* U ustavnom uređenju (i) pitanja odbrane i sigurnosti rješena su na specii!an na!in. Ustav (i) polazi od zate!ene realnosti na kraju rata% postojanja dviju% odnosno u po!etku triju oružanih ormacija. Ustav (i) propisuje da institucije (i) preuzimaju ovlaštenja koja se ti!u o!uvanja suvereniteta% teritorijalnog integriteta% politi!ke neovisnosti i međ.položaja (i). U pogledu položaja oružanih entitetskih+ snaga Ustav (i) uspostavlja slede"e nadležnosti/ 1. 9ve oružane snage u (i) "e unkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom (i)0 . $ijedan entitet ne"e prijetiti silom niti upotrebom sile protiv drugog entiteta0 3. ružane snage jednog entiteta ni pod kojim okolnostima ne smiju u"i niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti ne samo njegove vlade nego i &redsjedništva (i)0 4. 9vaki !lan &redsjedništva% po službenoj dužnosti% vrši unkciju civilnog zapovjednika oružanim snagama0 5. Uspostavlja se 9talni vojni komitet koji je zadužen za koordinaciju oružanih snaga u (i). Olanovi predsjedništva su !lanovi 9talnog vojnog komiteta. &redsjedništvo (i) utvrđuje i ostali sastav ovog komiteta !lan C 5. Ustava (i)+. &arlamentarna skupština (i) ima izuzetno zna!ajnu ulogu u sistemu odbrane. na proglašava ratno stanje% zatim% vandredna stanja% vrši demokratsku parlamentarnu kontrolu nad ružanim snagama% donosi zakone iz oblasti odbrane% potvrđuje imenovanje najviših unkcionera i generala ružanih snaga i dr. ružane snage (i) su uspostavljene 1.decembra GG3.godine% pa se taj dan obilježava kao 6an ružanih snaga (i).
USTAVNO PRAVO II-skripta 04. S&alni vojni komi&e& 21
9vaki !lan presjedništva "e po službenoj dužnosti vršiti unkciju civilnog zapovjednika oružanih snaga. $ijedan entitet ne"e prijetiti silom niti upotrebom sile protiv drugog entiteta i ni pod kojim okolnostima ne smiju u"i niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti ne samo njegove vlade nego i &redsjedništva (i). 9ve oružane snage u (i) "e unkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom (i). Olanovi &redsjedništva "e izabrati 9talni komitet za vojna pitanja koji "e koordinirati aktivnosti oružanih snaga u (i). Olanoci &redsjedništva ujedno su i !lanovi 9talnog komiteta. 05. Pojom6 u%&avni /oložaj i nadležno%&i /olicije
2unkcija policije je zaštita javnog poretka% reda i mira% borba protiv kriminala i neposredna zaštita li!ne i imovinske sigurnosti i drugih prava građana. U pogledu ustavnog položaja policije % Ustav (i) je prihvatio zate!eno stanje% ali i otvorio proces uspostavljanja određenih unkcija u ovoj oblasti na nivou institucija (i). &olicija u entitetima je u sastavu ministarstava unutrašnjih poslova. U 2(i) temeljna policija je u nadležnosti kantona% a suzbijanje terorizma% međukantonalnog kriminala% neovlaštene trgovine drogom i borba protiv organizovanog kriminala su u isklju!ivoj nadležnosti 2ederacije. 'z institucija (i) proizilazi da se i na nivou države moraju organizovati i djelovati policijske institucije za provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivi!noh propisa% saradnja sa 'nterpolom%... Bvropska unija u procesu pridruživanja naše zemlje postavila je tri !rinci!a na kojima se mora zasnivati reforma !olicije. 'nsistira se na tome da se policijska struktura organizuje na državnom nivou. perativno unkcionisanje policije treba da se organizuje na regionalnom nivou pri !emu entitetske linije razgrani!enja ne bi smjele da budu prepreka za uspostavljanje regionalnih policijskih struktura na bazi proesionalnih kriterija. ,eorma predpostavlja saglasnost doma"ih politi!kih snaga sa ovim zahtjevima% što podrazumjeva zna!ajne promjene entitetskih i kantonalnih ustava i niza zakona i drugih propisa. 00. Pojam i u%&avni /oložaj /ravo%uđa
&ravosuđe je jedna od unkcija drževne vlasti koja autoritetom države primjenjuje pravo na konkretne slu!ajeve% odnosno u konkretnim sporovima kona!no utvrđuje šta je pravo. 9udovi su najvažniji dio pravosudnog sistema% međutim u širem smislu%osim sudova% pravosuđe obuhvata i tužilaštvo% advokaturu i sudsku upravu. &onekad se u pojam pravosuđa uklju!uju i institucije ombusmena i javnih pravobranilaštava. 9udovi djeluju u slu!aju kada nastane spor. $jihov zadatak je da kao neutralan arbitar utvrde !injeni!no stanje u konkretnom slu!aju i da odlu!e koji "e se propis na to stanje primjenit. &osebno je zna!ajna uloga suda u zaštiti individualnih sloboda i rava !ovjeka. 9udovi uvijek djeluju na inicijativu stranaka. 9udovi stje!u pravo da kontrolišu zakonodavnu vlast putem ustavnosudskih sporova i izvršnu putem upravnih sporova. Uloga sudova se nemože svoditi samo na mehani!ku primjenu zakona. 9vojom praksom sudovi tuma!e zakone i ujedna!avaju njihovu primjenu. U nekim zemljama odluke sudova imaju i karakter izvora prava kada se odluka donesena u jednom sporu primjenjuje i na sve budu"e iste sporove. 9ud provjerava dali su zakoni i drugi propisi u skladu sa ustavom. 07. %&avna na!ela o %udovima
$ajvažniji principi su/ +. a!elo nezavi%no%&i %uda zna!i slobodu suda da bez utjecaja i pritisaka izvršne ili zakonodavne vlasti% kao 2. 3. 4. 5. 0.
i stranaka u postupku% donese sudsku odluku. a!elo %&alno%&i %ud%ke funkcije zna!i da jednom izabrani sudija vrši tu unkciju bez ograni!enja mandata% odnosno bez obaveze da periodi!no podliježe postupku ponovnog izbora. a!elo %udij%kog imuni&e&a štiti sudije od odgovornosti za djela u!injena u vršenju sudijske unkcije. a!elo ne%/ojivo%&i %udij%ke %a drugim funkcijama proizilazi iz sistema podjele vlasti i na!ela nezavisnosti suda. a!elo javno%&i %uđenja podrazumjeva da suđenju osim stranaka mogu prisustovati i druga lica% uklju!uju"i i predstavnike medija. a!elo zborno%&i %uđenja zna!i da sud sudi i donosi odluke u vije"u% a samo izuzetno% u sporovima koji imaju mali zna!aj% može suditi i sudija pojedinac.
USTAVNO PRAVO II-skripta 7. a!elo u!e"#a građana u %uđenju podrzumjeva da% osim sudija proesionalaca% pravnih stru!njaka% u 22 suđenju u!estvuju i građani laici. #o je institucija !orote. '. a!elo in%&ancionog odlu!ivanja podrazumjeva postupak preispitivanja odluka suda. 0'. Pravo%udni %i%&em u (i)
&ravosudni sistem ,epublike (i) je osiguravao jedinstvenu primjenu prava na cijeloj teritoriji ,epublike. 9udovi i drugi pravosudni organi su bili kadrovski dobro popunjeni. U toku rata došlo je do velike destrukcije pravosudnog sistema u (i). 2ormiranjem paradržavnih tvorevina izvršena je secesija djelova sistema. 9udovi i javna tužilaštva stavljeni su u unkciju novih paradržavnih tvorevina. 9udovi su primjenjivali propise susjednih država. rgani pravosuđa su nasiljem svedeni na jednonacionalni sastav. Legalna rekonstrukcija pravosudnog sistema po!ela je na dijelu (i) zaklju!ivanjem Cašingtonskog sporazuma i stupanjem na snagu Ustava 2(i). Uspostavljanjem pravosudne strukture 2(i) prestale su unkcionisati takve de facto strukrure tzv. )rvatska ,epublika )erceg8 (osna. 9udska organizacija zaokružena je na nivou entiteta. 6ugo vremena na nivou (i) nisu postojale institucije pravosuđa. :asnijim uspostavljanjem 9uda (i) i #užilaštva (i) samo je pokrivena određena institucionalna i pravna praznina% ali nije uspostavljena institucija analogna instituciji vrhovnog suda koja bi ujedna!avala primjenu prava i osiguravala ravnopravnost subjekata na cijelom prostoru države. 0*. Pravo%udne in%&i&ucije na nivou države
&od pritiskom međ.zajednice GGG godine uspostavljen je "ud #i$ . =eđutim najve"i broj krivi!nih% građanskih i upravnih postupaka završava se u entitetima i u (6. 9ud (i) ima samo nadježnosti koje su propisane državnim zakonom i koje proizilaze iz međ.obaveza države. 9ud (i) ima tri vrste nadležnosti i to/ krivi!na nadležno%& za kr.dj.propisana zakonima (i)0 u/ravna nadležno%& odlu!uje o upravnim sporovima protiv kona!nih upravnih akata institucija (i)0 a/elaciona nadležno%& 9ud odlu!uje po žalbama na odluke krivi!nog i upravnog odjeljena% kao i o vanrednim pravnim sredstvima povodom drugostepenih odluka ovog suda. 2unkcionisanje sudova organizovano je putem tri odjeljenja. %užila&tvo #i$ ' nadležnost suda (i)% posebno krivi!na% nemože se ostvarivati bez uspostavljanja tužila!ke unkcije. #užilaštvo je nadležno za istrage i gonjenje u!inilaca kr.djela iz nadležnosti 9uda (i). #užilaštvo (i) ima pravo i dužnost da o svom radu i o primjeni zakona (i) obavještava &arlamentarnu skupštinu% &redsjedništvo i Cije"e ministara. (isoko sudsko i tužilačko vijee #i$ M klju!ni element reorme ukupnog pravosudnog sistema u (i) je osiguranje nezavisnog položaja pravosuđa u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast. Cije"e je samostalan i nezavisan organ države (i) i ima zadatak da osigura nezavisno% nepristrasno i proesionalno pravosuđe na svim nivoima u cijeloj (i). 'ma 15 !lanova% mandat im je 4 godine i mogu biti birani samo na još jedan mandatni period. Olenovi Cije"a svoju unkciju obavljaju proesionalno i ne mogu ostvarivati unkcije u bilo kojim institucijama javne vlasti% ni u politi!kim strankama% niti mogu u!estvovati u politi!kim i strana!kim aktivnostima. Uloga Ustavnog suda #i$ u za&titi ljudskuh prava * Ustavni sud (i) svojom a!elacionom jurisdikcijom djelimi!no nadoknjađuje nedostatak suda opšte nadležnosti na novou države u pogledu zaštite ljudskih prava jedinstveno za cijelu zemnju. 9vaki sud u (i) može zatražiti od Ustavnog suda (i) da ocijeni da li je zakon koji on treba da primijeni u konkretnom slu!aju u saglasnosti sa Ustavom i zakonom (i)% Bvropskom konvencijom o ljudskim pravima i opštim pravilima međunarodnog prava. 7,. eforma /ravo%udnog %i%&ema
,eorma pravosuđa podrazumjeva cijeli sistem koordiniranih aktivnosti i mjera u svim segmentima društva od svih organa vlasti i građana. 6jelovanje nezavisnih medija i drugih dijelova civilnog društva na promociji demoikratskih vrijednorsti i pravne kulture i stvaranje institucionalnih% materijalnih% kadrovskih i drugih pretpostavki samo su neki aspekti uspostavljanja samostalnog i nezavisnog pravosuđa. $iz rješenja =irovnog sporazuma za (i)% posebno Ustava (i)% nije predstavljao dovoljan okvir za ove reorme. Ustav (') nije uspostavio elementarne pretpostavke za jedinstveni pravosudni sistem za cijelu zemlju. #ime se dovoci u pitanje ne samo ostvarivanje jednakih prava građana za cijelu zemlju nego i jedinstvenog ekonomskog podru!ja i potpune slobode kretanja ljudi% robe% kapitala i inormacija. #aj deicit% uglavnom intervencijom međ.zajednice% po!inje se nadoknađivati uspostavom 9uda (i)% #užilaštva i &ravobranilaštva na državnom nivou% kao i donošenjem neophodnih materijalnih i procesnih zakona.
USTAVNO PRAVO II-skripta H1. &ravosudni sistem entiteta*
23
Ustav 2(i) i ustavi kantona ne uređuju pravosudni sistem u cjelini% nego govore samo o sudskoj vlasti% a institucije tužilaštva% pracobranilaštva i advokature prepuštaju zakonodavnom regulisanju. 9udsku unkciju u 2(i) vrše/ Crhovni sud% kantonalni i opštinski sudovi. Ustav 2ederacije pod pojmom sudske vlasti uklju!uje i Ustavno sud 2ederacije. Ustav 2(i) uređuje neka pitanja zajedni!ka za sva tri navedena sudaa% zatim% precizira odredbe pojedina!no za svaki od tih sudova. 8r$ovni %ud Federacije ima 3G !lanova. Crhovni sud ima prvostepenu% apelacionu% kasacionu nadležnost% odlu!ivanje u uptavnim sporovima% odlu!ivanje o sukobu nadležnosti% odlu!ivanje o prenošenju mjesne nadležnosti% pokretanje postupka pred Ustavnim sudom 2(i) o ustavnom pitanju% pra"enje sudske prakse i predlaganje mjera. &resude i druge odluke Crhovnog suda su kona!ne i obavezuju"e. Sud%ka /olicija8 osnovne unkcije su /privođenje optuženih osoba% održavanje reda u sudnici i sigurnosti suda% osiguranje inormacija i pristupa svjedoka i izvršavanje drugih sudskih naloga. 9udska policija je odvojena od redovne policije koja jke u sastavu organa za unutrašnje poslove. Za upravljanje sudskom policijom odgovoran je predsjednik Crhovnog suda 2ederacije. 9an&onalni %udovi imaju izvornu prvostepenu nadležnost i u drugom stepenu odlu!uju po žalbama na presude opštinskih sudova. dlu!uju u upravnim sporovima protiv kona!nih upravnih akata kantonalne i opštinske vlasti. O/"&in%ki %udovi za podru!je jedne ili više opština zakonom se ormiraju opštinski sudovi. 'maju prvostepenu nadležnost u svim krivi!nim i građanskum stvarima% osim ako ustavom i zakonom nije druk!ije uređeno. Ustav ,9 propisuje na!ela o položaju i unkcijama sudova% javnih tužilaštava i advokature% a njihova razrada je prepuštena zakonodavcu. $adležnosti su/ nezavisnosti% stalnosti% legaliteta% javnosti% zbornosti% inkompatibilnosti i na!elo imuniteta. Uspostavljeni su opštinski% okružni i Crhovni sud ,9. Javno tužilaštvo u ,9 je ustavna kategorija za koje je propisano da je samostalan državni organ koji goni u!inioce krivi!nih i drugih djela kažnjivih po zakonu i ulaže pravna sredstva za zaštitu zakonitosti. &rema Ustavu ,9 i advokatura je ustavna kategorija. Zaštita ustavnosti i zakonitosti i položaja Ustavnog suda ,9 u Ustavu se tretiraju odvojeno od pravosuđa. 72. :eorija o organizaciji državne vla%&i
$uverena državna vlast jeste najviša vlast koja je odgovorna za stanovništvo na određenoj teriroriji. &ostoji određeni krug poslova koje svaka država prema deiniciji mora da obavlja% kao što su poslovi u odbrani% o!uvanju javnog reda i mira% prikupljane poreza% rješavanje sporova među građanima i ostalim subjektima i sl. #otalitarni sistemi nastoje da što ve"i broj poslova obavlja ili kontroliše država% a liberalni sistemi nastoje da državne poslove svedu na najmanju mogu"u mjeru% prepuštaju"i građanima slobodno djelocanje i organizovanje radi zadovoljavanja njihovih najrazli!itijih potreba. 9ložena državna organizacija ima svoju orizontalnu i vertikalnu strukturu. &ostoje razli!iti nivoi horizontalne strukture kao što su/ na lokalnom nivou M opštine i gradovi% na egionalnom nivou M razli!iti oblici regionalne državne organizacije ili teritorijalne autonomije% na nivou ederalnih jedinica M organizacija vlasti u kantonima% entitetima ili republikama kao ederalnim jedinicama i na nivou države kao cjeline. 9vi ovi horizontalni oblici povezani su u vertikalnoj strukturi% od opštine do institucije centralne vlasti. 6ošlo je do grupisanja državnih organa prema unkcijama državne vlasti% državne funkcije se određuju prema pravnoj pripodi materijalnih i pravnih akata koje donose ili preduzimaju držvni organi gez ogzira na to o kakvoj se prirodi poslova radi. $eki autori razlikuju samo dvije državne unkcije duali%&i!ka konce/cija;% drugi smatraju da postoje tri državne unkcije &rijali%&i!ka;% a neki da postoje !etiri unkcije kvadrijali%&i!ka konce/cija+. U nauci su se izdierencirale dvije velike teorije o odnosima između pojedinih državnih vlasti/ teorija !odjele vlasti i teorija jedinstva vlasti. &rihvataju"i jednu ili drigi teoriju% pojedini ustavni sistemi opredjeljuju se za specii!ne modele ili sisteme organizacije i unkcionisanja državne vlasti. Unutar teorije o podjeli vlasti izdierencirali su se/ !redsjednički, !olu!redsjednični i mješovoti sistem. Unutar teorije o jedinstvu vlasti poznati su sistemi sku!štinske vladavine i autoritarni sistemi. H3. &ojam zakonitosti* Zakon je poslije ustava najzna!ajniji pravni akt. Zakonom se razrađuju ustavne odredbe i tako omogu!uje njihova primjena. $eka pitanja posebno važna za ostvarivanje ljudskuh prava mogu se ureduti samo zakonom. sim ustava i zakona postiji veliki broj podzakonskih propisa koje donosi izvršni i upravni organi. vi propisi kao i akti
USTAVNO PRAVO II-skripta izvršnih% upravnih i sudskih organa moraju i u ormalnom i u materijalnom pogledu biti u skladu sa zakonom. 24 *akonitost u formalnom smislu zna!i da je akt donil nadležni organ u propisanoj ormi i u zakonom propisanom postupku. *akonitost u materijalnom smislu zna!i da je sadržina akta u skladu sa zakonom. %rinci! legaliteta% odnosno ormalne i materijalne usklađenosti svih podzakonskih akata sa zakonom% zajedno sa !rinci!om ustavnosti% predstavlja temelj vladavine prava i pravne države. H4. :riteriji za razlikovanje državnih unkcija* Za razlikovanje pojedinih državnih unkcija najvažniji su !ravni akti koji su karakteristični za svaku od ti funkcija. Za međusobno razlikovanje pravnih akata treba koristiti najmanje dvije vrste kriterija/ 1. formalni C prema državnom organu koji ih je donio i prema postupku po kojem su doneseni i . materijalni M prema sadržaju pravnog akta. #ako je za zakonodavnu unkcija karakteristi!an zakon. U ormalnom smislu% zakon je akt koji donosi parlament prema unaprijed utvrđenom zakonodavnom postupku. Za upravnu unkciju je karakteristi!an u!ravni akt kao ormalni akt koji donosi upravni organ u upravnom postupku. &resuda je sudski akt u ormalnom smislu koji donosi sud po sudskom postupku. ,azlikovanje državnih unkcija !esto nije mogu"e samo prema navedenim ormalnim kriterijima% zato se oni kombinuju sa materijalnim. #ako se pod zakonom u materijalnom smislu može podrazumjevati samo onaj pravni akt koji na opšti na!in uređuje pitanja i koji ja obavuju"i% odnosno koji sadrži sankcije. Upravni akti u materijalnom smislu prepoznaju se po tome što se tim aktom opšti propis primjenjuje na konkretan slu!aj. 9udski i upravni akti u materijalnomsmislu su sli!ni po tome što je u oba slu!aja rije! o primjeni opštih propisa na pojedina!an slu!aj. Za sudske akte je karakteristi!no da oni konstatuju povredu opšteg akta i određuju sankciju za takvu povredu. dređeni broj akata se nemože svrstati ni u zakonodavne% ni u upravne% ni u sudske akte% to se posebno odnosi na akte šea države i vladu8 izvršna funkcija. 'zvršna vlast je ovlaštena da donosi podzakonske akte% naj!eš"e uredbe% kojima osigurava izvršavanje zakona. 6aje smjernice organima u!rave u pogledu primjene zakona. 'zvršna vlast !ro!isuje unutrašnju organizaciju organa u!rave i imenuje funkcionere%... 75. Si%lemi kon&role u%&avno%&i i zakoni&o%&i
&ovreda ustavnosti i zakonitosti može biti u!injena bilo pojedina!nim% bilo opštim aktima izvršne% zakonodavne ili sudske vlasti. Zbog toga% svi ovi akti podliježu kontroli ustavnosti i zakonitosti s ciljem da se iz pravnog poretka uklone neustavni i nezakoniti akti i otklone posljedice koje su oni proizveli. +ontrola zakonitosti pojedinačnih pravnih akata , rješenja% odluka% naredbi i drugih pojedina!nih akata uprvnih orbana% prvostepeih presuda i akata drugih institucija koje vrše javna ovlaštenja ostvaruje se putem in%&ancionog nadzora od drugostepenih i% u određenim slu!ajevima% i od tre"estepenih organa. %ravo na žalbu je univerzalno ljudsko pravo. U!ravni s!or u kojem se vrši kontrola kona!nih pojedina!nih akata organa uprave. :ontrola ustavnosti pojedinih akata ostvaruje se i pred ustavnim sudom% to pravo građani ostvaruju putem u%&avne &užbe6 odnosno a/elacione nadležno%&i ustavnih sudova ! +ontrola ustavnosti i zakonitosti podzakonskih akata vrše redovni i ustavni sudovi. ,edovni sudovi ovlašteni su da procjenuju ustavnost i zakonitost podzakonskih akata koje "e primjenjivati. 9ud može odbiti da primjeni akt koji je u neskladu sa ustavom i spor rijeri neposredno na osnovu zakona% taj postupak u teoriji se naziva e
#eorija podjele vlasti sadrži dva bitna demokratska elementa- ograničavanje nosilaca jedne od druge vlasti i zaštita sloboda i !rava !ojedinca. #eorija podjele vlasti u svom !isto obliku zahtjeva da jednu granu vlasti vrši isklju!ivo jedan organ. 9ve tri vlasti moraju imati isti legitimitet. #o zna!i da nijedna vlast nemože imati ustavna ovlaštenja da smjeni ili opozove drugu vlast. 9amo tako mogu biti ravnopravne i jedna drugoj biti >kočnica i balans". sim u unkcionalnom smislu% zakonodavna% izvršna i sudska vlast moraju biti i u unkcionalnom pogledu
USTAVNO PRAVO II-skripta apsolutno odvojene. 2unkcionalna samostalnost zna!i da se organi jedne vlasti ne mogu mješati u nadležnosti druge 25 Unutar teorije o podjeli vlasti izdierencirali su se/ !redsjednički, !olu!redsjednični i mješovoti sistem. U vlasti. savremenoj ustavnosti u kojoj dominira teorija o podjeli vlasti razvijeni su i raznovrsni oblici saradnje% pa i miješanja kompetencija pojedinih vlasti. HH. &ojam ustavnosti* &ojam ustavne vladavine podrazumjeva ograni!avanje svih nosilaca državne vlasti ustavom. -ilj svega je poštivanje ljudskih sloboda i prava zagarantovanih ustavom% odnosno ograni!avanje organa drževne vlasti da ne zalaze u tu seru i ne ugrožavaju ta prava. %rinci! vladavine !rava, odnosno !ravne države, temelji se na !rinci!u ustavnosti. n polazi od toga da su građani podređeni samo opštoj volji izraženoj u ustavu i zakonu% a ne volji pojedinca. %rinci! ijerarijske strukture !ravni akata% prema kojem na vrhu te strukture se nalazi ustav% zati slijede zakoni% pa uredbe i drugi podzakonski akti% sve do pojedina!nih pravnih akata. $iži pravni akti i u ormalnom i u materijalnom smislu% moraju biti u skladu sa višim. &otrebno je osigurati djelotvoran sistem kontrlole kako bi se takvi odnosi i ostvarivali. 5ačelo ustavnosti zakona u formalnom smisu !odrazumjeva da je zakon donijelo ustavom !redviđeno zakonodavno tijelo !rema una!rijed !ro!isanom zakonodavnom !ostu!ku. Ustav (i) izri!ito propisuje da/ < 8dluke !arlamentarne sku!štine neće stu!iti na snagu !rije nego što budu ogjavljene". vom odredbom je zabranjena retroaktivna primjena zakona. Ustav u materijalnom smislu znači da je sadržaj zakona u skladu sa ustavom. $adzakonska snaga ustava proizilazi iz !injenice da je ustav donesen prema složenijem postupku od zakonodavnog i da se prema složenijem postupku može i mjenjati% te da je ustav sadržen i u pisanoj ormi. Zanok mora biti u skladu sa ustavom% a svi drugi akti i sa ustavom i sa zakonom. HI. #eorija jedinstva vlasti* &rema teoriji o jedinstvu vlasti% postoji jedan državni organ koji je istovremeno nosilac i zakonodavne i izvršne i sudske vlasti. #aj organ neke od ovih unkcija povjerava drugim organima% zadržavaju"i nadzor i kontrolu nad njima. U sistemu jedinstva vlasti posroji ijerarijski odnos između državni organa koji vrše !ojedine funkcije vlasti. =ože se govoriti o demokratskoj i autokratskoj teoriji o jedinstvu vlasti. &rvi polazi od toga da skupština u sebi objedinjuje sve tri vlasti% a prema drugoj% sve unkcije se objedinjuju u izvršnoj vlasti. sim Nvajcerske% gdje se teorija o jedinstvu vlasti ostvaruje u demokratskoj varijanti putem sistema skupštinske vladavine% u ustavnoj praksi ona se primjenjivala u komunisti!kim zemljama i nije dovela do razvoja demokratskih odnosa i institucija. #eorija o jedinstvu vlasti je primjenjena i u konventskom sistemu koji je propisan u rancuskom 9ontanjarskom ustavu iz 6A7+.godine.ustav nikad nije stupio na snagu+.
7*. Pojam i zna!aj u%&avnog %ud%&va
Ustavni sud odlu!uje o kontrola ustavnosti zakona i svih drugih opštih pravnih akata kao o jedinom i glavnom pitanju. U ostvarivanju kontrole ustavnosti zakona sudovi ocjenjuju i formalnu i materijalnu ustavnost . cjenjuju"i ormalnu ustavnost% sud ocjenjuje da li je zakon donio nadležni organ i prema propisanom postupku% a sa stanovišta materijalne ustavnosti ocjenjuje da li je sadržaj zakona u skladu sa ustavom. :ontrola ustavnosti zakona je po!ela kroz praksu redovnih sudova. #ek po!etkom QQ vijeka pojavljuje se poseban državni organ za zaštitu ustava putem kontrole ustavnosti zakona M ustavni sud. :ontrola ustavnosti je najbolja garancija da organi državne vlasti ne"e ugrožavati ustavom zajam!ena prava građana. :ontrola ustavnosti zakona može biti !redodna i naknadna. ,azlikovanje se vrši prema tome da li se kontrola ostvaruje nakon što je zakon objavljen i stupio na snagu% tada je rije! o naknadnoj kontroli% odnosno kada se kontrola ostvaruje tokom usvajanja zakona% ali svakako prije nego što je objavljen% tada je rije! o predhopdnoj ili preventivnoj kontroli ustavnosti. Ustavno sudstvo je imalo veliku ulogu% a i danas je ostvaruje u zaštiti ljudskuh sloboda u razvijanju demokratskih odnosa% a posebno u ostvarivanju vladavine prava i pravne države.
USTAVNO PRAVO II-skripta IG. 9kupštinski sistem vlasti*
26
"kup&tinski sistem kao
najzna!ajniji oblik ostvarivanja teorije o jedinstvu vlasti% karakteriše organizaciona i unkcionalna premo" skupštine u odnosu na druge državne organe. U hijerarhijskom sistemu vlast skupštine je nadređena drugim organima kojima je povjereno vršenje izvršne i sudske unkcije. na bira i razrješava naj!eš"e šea države% zatim% nosioce unkcija u vladi% državnoj upravi i sudovima% tim organima daje upustva i smjernice za rad% vrši politi!ku kontrolu i nadzor nad njihovim radom i ima druga ustavna ovlaštenja prema njima. 9istem skupštinske vladavine pokazao se najuspješniji u ustavnom razvoju Nvajcarske. U Nvajcerskoj je $avezna sku!ština najviši organ vlasti. 9avezna skupština bira $avezno vijeće koa kolektivni izvršni organ% koji istovremeno vrši i unkciju šea države. 9kupština može davati obavezna upustva 9aveznom vje"u i vršiti opšti nadzor nad njegovim radom. :ada ga izabere% skupština ga ne može opozvati dok mu traje !etverogodišnji mandat. 9avezno vije"e nemože raspustiti 9aveznu skupštinu% kao što je slu!aj u parlamentarnom sistemu% niti može pred skupštinom postavljati pitanja svoga povjerenja. '+. adležno%& u%&avni$ %udova
Ustavni sudovi mogu imati razli!ite nadležnosti% ali im je najzna!ajnija kontrola ustavnosti zakona i svih drugih op&tih pravnih akata! sim kontrole ustavnosti% u velikom broju zemalja ustavnim sudovima se povjerava i kontrola zakonitosti . Ustavni sudovi vrše kontrolu ustavnosti i zakonitosti važe"ih propisa. U nekom zemljama predviđa se i kontrola propisa koji su prestali da važe. $adležnosti Ustavnih sudova su/ -je&avanje sukoba nadležnosti između državnih organa% između saveznih organa i ederalnih jedinica% između
pojedinih ederalnih jedinica%.. "uđenje najvi&im državnim funkcionerima u nekim zemljma je u nadležnosti Ustavnog suda. -je&avanje izbornih sporova obi!no je rije! o predsjedni!kim i parlamentarnim izborima% ali samo za najviše
državne organe. .dlučivanje o povredi pojedinačnih prava zajamčenih ustavom /apelaciona jurisdikcija)
cilj je da se pruži što
bolja zaštita ljudskih sloboda i prava zajam!enih ustavom. +ontrola ustavnosti djelovanja političkih stranaka novija i relativno rijetka nadležnost$jema!ka+. Utvrđivanje nekih činjenica ili okolnosti i davanje mi&ljenja ne ubraja se u unkciju kontrole ustavnosti i zakonitosti% niti je u vezi sa postojanjem ustavno8sudskog spora. '2. Pred%jedni!ki %i%&em vla%&i
Ustav 9@6 iz 1HIH.godine uspostavio je prvi sistem državne vlasti zasnovan na podjeli na zakonodavnu% izvršnu i sudsku vlast. U tom sistemu postoji visok stepen samostalosti svake od ovih vlasti% ali i zna!ajan nivo međusobnog utjecaja% ograni!avanja i nadzora. snovne karakteristike ameri!kog predsjedni!kog sistema su/ tri državne vlasti su razdvojene organizaciono i unkcionalno0 predsjednik 9@6 kao i &redstavni!ki dom :ongresa biraju se na neposrednim izborima0 izvršna vlast je objedinjena % tako da predsjednik 9@6 vrši i unkciju šea države i šea vlade0 nijedna vlast nepa politi!ku odgovornost prema drugoj vlasti0 ostvarivanje djelotvornog utjecaja između zakonodavne% izvršne i sudske vlasti prema sistemu . &redsjedni!ki sistem karakteristi!an je po položaju izvršne vlasti. Uz poštivanje principa podjele vlasti% postoje razli!iti oblici ko!nica i balansiranja pojedinih vlasti međusobno. #ako% :ongres utje!e na predsjednika samim tim što donosi zakone% a &redstavni!ki dom :ongresa usvajanjem budžeta% 9enat potvrđivanjem imenovanja unkcionera koje vrši predsjednik i ratiukacijom međ.ugovora koje zaklju!uje predsjednik. 9 druge strane% &redsjednik utje!e na :ongres svojim pravom suspenzivnog veta na zakone koje usvaja :ongres. U uspostavljanju ravnoteže i međuzavisnosti pojedinih vlasti i sudovi ostvaruju zna!ajan utjecaj. 9udovi imaju pravo na ekscepcija neustavnosti tj.da u rješavanju konkretnog spora odbiju primjenjivanje zakona koji smatraju da je neustavan. Crhovni 9ud 9@6 odlu!uje dali je zakon u skladu sa ustavom% sud dobiva ulogu negativnog zakonodavca i vrši ustavno8sudsku kontrolu zakonodavnog organa. '3. Po%&u/ak i odluke u%&avni$ %udova
USTAVNO PRAVO II-skripta &ostupak ocjene ustavnosti i zakonitosti pred ustavnim sudommogu pokrenuti samo subjekti koji su na to ustavom 27 ovlašteni. Zbog toga je jedno od najvažnijih pitanja postupka upravo širina kruga ovla&tenih predlagača. izri!ito Ukoliko se taj krug preusko postavi% uveliko se sužava mogu"nost kontrole ustavnosti i zakonitosti% a time pove"ava rizik ugrožavanja ljudskih sloboda i prava. =eđutim ukoliko se suviše široko postavi može do"i do preoptere"enja ustavnog suda i njegove nemogu"nosti da se koncetriše na klju!na pitanja od ve"eg društvenog i politi!kog zna!aja. Ustavi pravo za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti daju najvišim državnim unkcionerima% šeu države% predsjednicima parlamentarnih domova i vlada% kao i najvišim državnim organima. #o pravo se daje i sudovima odnosno najvišem sudu opšte nadležnosti. &ostupak pred ustavnim sudom odvija se u dvije faze/ !redodni !ostu!ak i faza razmatranja i odlučivanja. $ajprije se ispituje da li je prijedlog podnio ovlašteni predlaga!% da li je u pitanju opšti akt koji je na snazi% kao i druga procesna pitanja. U azi razmatranja sud može održati javnu raspravu% a na posebnoj sjednici pristupa vje"anju i glasanju. %ostu!ak se završava odlukom, odnosno !resudom u kojoj se rješava meritum s!ora. dluke ustavnog suda seobjavljuju u službenom glasilu i u glasilu u kome je objavljen poništeni ili ukinuti akt. d momenta objavljivanja prestaje da važi zakon ili drugi propis koji je sud ocijenio kao neustavan ili nezakonit. dluka ustavnog suda sastoji se od dis!ozitiva i obrazloženja. 9porove o ustavnosti i zakonitosti ustavni sudovi rješavaju u provtepenom postupku. 8dluke ustavni sudova su konačne, obavezujuće i odma izvršne. Za izvršavanje odluka ustavnog suda ustavi naj!eš"e obavezuju vladu% odnosno izvršne organe lasti. dluke ustavnih sudova djeluju od momenta objavljivanja odluke%tj.od sada pa dalje e nunc. '4. Parlamen&arni %i%&em vla%&i
'deja i praksa parlametrarizma nastale su s namjerom da se ograni!i apsolutna vlast monarha% a kasnije svake izvršne vlasti. &arlamentarizam% uglavnom% uspijeva da pomiri dvije !esto suprotstavljenje vrijednosti demokratičnost i efikasnost. 9uština parlamentarizma izražava se prvenstveno u/ 1.jednakosti zakonodavne i izvršne vlasti% .saradnji među njima i 3.u uzajamnom djelovanju jedne vlasti na drugu. U parlamentarnom sistemu vlada !roizlazi iz !arlamenta i njemu je odgovorna. Ukoliko vlada ne uživa povjerenje ve"ine poslanika u parlamentu% ona mora odstupiti. brnuto% izvršna vlast ima mogu"nost da raspusti parlament% odnosno dom kome je odgovorna.
Ustavni sud (ih ima samostalan i nezavisan položaj. #o je organ državne vlasti koji uživa visok ugled i predstavlja najviši pravni autoritet. Ustavni sud (i) je poseban organ koji je nezavisan u odnosu na zakonodavnu% izvršnu i sudsku vlast. 9va pitanja u veti sa položajem% nadležnoš"u% postupkom i odlukama Ustavnog suda uređuju se jedino Ustavom (i) i &ravilima koja donosi sam 9ud. Ustavni sud (i) ima devet !lanova. Oetiri !lana bira &redstavni!ki dom &arlamenta 2(i)% a dva !lana $arodna skupština ,9. U prvom petogodišnjem mandatu preostala trojica !lanova su stranci% te &arlamentarna skupština (i) može zakonom predvidjeti druga!iji na!in izbora ovih !lanova što još nije postignuto. 6oma"e sudije su izabrane na period do navršenih HG godina života. Ustav zahtjeva da sudije budu istaknuti pravnici% visokog moralnog ugleda i da ispunjavaju opšti uslov% da imaju pravo glasa. 6vije mogu"nosti ranijeg prestanka obavljanja unkcija su/ 1.ako sudija sam podnese ostavku i .ako bude sa razlogom smijenjen jednoglasnom odlukom svih ostalih !lanova 9uda. 9udije Ustavnog suda uživaju imunitet. &ostoji
USTAVNO PRAVO II-skripta inkompatibilnost unkcije sudije sa !lanstvom u politi!koj stranci% kao i sa obavljanjem unkcija u zakonodavnoj% 28 izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti% kao i sa svakom drugom unkcijom koja može utjecati na nepristrasnost sudije. $ajvažnije nadležnosti Ustavnog sude su/ ocjena ustavnsti entitetskih ustava% zakona i drugih propisa0 apelaciona jurisdikcija da se pravosnažne presude svih sudova preispitaju pred Ustavnim sudom+0 rješavanje sporova između državnih organa (i) i entiteta0 ocjena ustavnosti odluka entiteta o uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama. &ravo ovlaštenog predlaga!a za pokretanje postupka imaju/ najviši državni unkcionerisvi !lanovi &redsjedništva% predsjedavaju"i Cije"a ministara i predsjedavaju"i i njegovi zamjenici bilo kojeg doma &arlamentarne skupštine+0 jedna !etvrtina poslanika% odnosno delegata bilo kojeg doma &arlamentarne skupštine0 predsjedavaju"i u 6omu naroda &arlamentarne skupštine kada se ne postigne konsenzus delegata0 građani i pravna lica u okviru apelacione jurisdikcije0 sud opšte nadležnosti. dluke ustavnog suda su kona!ne% obavezuju"e i izvršne. '0. Polu/red%jedni!ki =mje"ovi&i; %i%&em vla%&i
&olupredsejdni!ki ili mješoviti sistempo!eo se razvijati iz sistema parlamentarne vladavine još po!etkom Q'Q vijeka. &olupredsjedni!ki sistem nastaje zbog kombinovanja elemenata !redsjedničkog i elemenata !arlamentarnog sistema. 'zvršna vlast u polupredsjedni!kom sistemu je dualisti!ka i sastoji se od predsjednika republike i vlade pri !emu je naro!ito oja!ana uloga predsjednika republike. &redsjednik republike bira se na neposrednim izborima i time se njegov politi!ki legitimitet izjedna!ava sa parlamentom. &olupredsjedi!ki sistem se po!eo primjenjivati u 2rancuskoj. Za uspješno unkcionisanje polupredsjedni!kog sistema neophodno je da vlada uživa povjerenje ve"ine u parlamentu. =ora postojati povjerenje između predsjednika republike i vlade% jer je vlada odgovorna i parlamentu i šeu držav. Zbog razli!itog trajanja mandata predsjednika republike i parlamenta% u praksi se !esto događa da predsjednik republike ne uživa povjerenje ve"ine u parlamentu. U tom slu!aju nastaje koabitcija sustanarstvo+% kada je presjednik dužan da predloži novi sastav vlade koji "e odražavati nove odnose u parlamentu. IH. Ustavni sudovi entiteta* Utemeljenjem 2ederacije (i) uspostavljen je Ustavni sud 2ederacije (i) kao samostalna i nezavisna institucija sa zadatkom da osigura poštivanje ederalne ustavnosti i da ostvaruje i druge važne nadležnosti koje su mu povjjerene Ustavom. 9astoji se od devet sudija% od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih. staju na dužnosti do HG godine života% a prije tog roka mandat im može prestati ostavkom ili da budu smjenjeni% gdje odluku o smjeni donosi sam Ustavni sud i to konsenzusom ostalih sudija tog suda. $adležnosti Ustavnog suda 2(') su/ rješavanje sporova0 zaštita ustavnosti0 zaštita prava na lokalnu samoupravu0 odlu!ivanje o ustavnim pitnjima0 odlu!ivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou 2ederacije0 odlu!ivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou kantona0 odlu!ivanje o vitalnom nacionalnom interesu u ;radu =ostaru0 odlu!ivanje o smjeni predsjednika ili potpredsjednika ederacije0 odlu!ivanje o imunitetu0 davanje mišljenja%.. $adležnosti Ustavnog suda ,9 su mnogo šire nego ustavnog suda (i) i 2(i). $adležnosti su/ zaštita ustavnosti i zakonitosti0 rješava sukobe nadležnosti između nosilaca razli!itih unkcija državne vlasti i državnih organa razli!itog nivoa0 odlu!uje o saglasnosti programa% statuta i drugih opštih akata politi!kih organizacija sa Ustavom i sa zakonom0 prati pojave koje imaju interes za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti0 odlu!uje o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda0 odlu!uje o pitanjima imuniteta u skaldu sa Zakonom o imunitetu ,9. &ravo pokretanja postupka imaju/ $arodna skupština% predsjednik ,epublike% Clada i sam Ustavni sud% a zakonom se utvrđuje koji se još subjekti i pod kojim uslovima mogu pojaviti kao ovlašteni predlaga!i. ''. Poreme#aj u kori%& izvr"ne vla%&i
pšta karakteristika svih sistema vlasti jeste da dolazi do poreme"aja u odnosima zakonodavne%izvršne i sudske vlasti i da se centar mo"i premješta na egzekutivu. 9a stanovišta ustavnog prava% do poreme"aja dolazi kada jedna vlast zalazi u kompetencije druge vlasti i time narušava ustavom predviđenu ravnotežu. 6o poreme"aja dolazi na taj na!in što izvršna vlast preuzima određena ovlaštenja zakonodavne vlasti. 6o poreme"aja ravnoteže u korist izvršne vlasti dolazi na dva na!ina/ neovlaštenim zadiranjem u kom!etencije zakonodavne vlasti i !ravno do!uštenim !reuzimanjem nadležnosti legislative. U prvom slu!aju akti izvrše vlasti podliježu kontroli i djelovanju
USTAVNO PRAVO II-skripta parlamenta i najširoj demokratskoj kontroli razli!itih oblika civilnog društva% medija% nevladinih organizacija% 29 politi!kih stranaka i sl. &ravno dopuštena miješanja izvršne u nadležnosti zakonodavne vlasti dolazi u slede"im slu!ajevima/ reuzimanje zakonodavnih ovla&tenja u slučaju nužde predviđaju svi ustavi. #o se odnosi prvenstveno na/ ratno stanje% neposrednu ratnu opasnost i na vandredne prilike. :ad nastupe ovakve prilike% aktivira se odbrambeni mehanizam sistema koji mora djelovati eikasno i brzo. #ada izvršna vlast dobiva ovlaštenje da donosi opšte akte koji su u teoriji ustavnog i upravnog prava poznati pad nazivom uredbe !o nuždi. oremeaj u korist izvr&ne vlasti na osnovu ustavnog ovla&tenja se dešava kada sam ustav% vrše"i raspodjelu kompetencija između pojedenih državnih organa% odnosno pojedinih vlasti% neke nadležnosti zakonodavnog organa povjeri izvršnoj vlasti. Zakonodavna delegacija je oblik prenošenja nadležnosti zakonodavne vlasti na izvršnu voljom samog zakonodavca. Ustav (i) i ustavi entiteta ne predviđaju mogu"nost zakonodavne delegacije. '*. Pojam i zna!aj lokale %amou/rave
U horizontalnoj ravni državna vlast može biti organizovana na principima podjele ili jedinstva vlasti. &ostoje razli!iti modeli odnosa između cantralnih i lokalnih organa vlasti. #o su modeli/ 1.dekoncentracije% .decentralizacije i 3.lokalne samouprave. 0ekoncentracija se sastoji u tome što centralni organi prenose određena ovlaštenja na lokalne organe koji ih ostvaruju pod punom kontrolom i u skladu sa upustvima centralnih organa. U ovom sistemu centralni organi postavljaju i razrješavaju lokalne unkcionere% odlu!uju o inansijskim sredstvima za rad lokalnih organa% vrše kontrolu ne samo zakonitosti nego i cjelishodnosti akata lokalnih organa i u tom smislu te akte mogu poništavati i ukidati. 0ecentralizacije je sistem prema kome centralna vlast zakonom ili drugim propisom prenosi na niže organe određena ovlaštenja. U vršenju prenesenih ovlaštenja niži organi imaju određenu samostalnost. -entralni organi zadržavaju pravo kontrole zakonitosti% ali ne i cjelishodnosti% akata nižih organa vlasti. 1okalne samouprave podrazumjeva ustavno pravo lokalnog stanovništva da samostalno odlu!uje o tzv.lokalnim poslovima. -entralne vlasti nemogu zadirati u samoupravna prava lakalnih zajednica. Lokalne zajednice imaju pravo da putem ustavnog suda štite svoja prava. FG. 9istem konzrole izvršne vlasti* U parlamentarnom sistemu vlasti vlada je politi!ki odgovorna parlamentu. 9 druge strane% jedna od najzna!ajnijih unkcija parlamenta je ostvarivanje kontrole rada vlade. snovni instrumenti te kontrole su/ !oslanička !itanja, inter!elacija, istražni !ostu!ak i !ostavljanje !itanja !ovjerenja vladi. Clada parlamentu odgovara kao cjelina% ali se može postaviti i pitanje odgovornosti pojedinog njenog !lana ministarska odgovornost+. =inistarska odgovornost može biti politi!ka% materijalna i krivi!na.
*+. O%novna obilježja lokalne %amou/rave
snovna obilježja lokalne samouprave koja predstavljaju evropske standarde utvrđene Bvropskom poveljom o lokalnoj samoupravi su/ 1. Ustavna utemeljenost podrazumjeva ustavom utvrđene nadležnosti lokalnih zajednica koje one ostavuju samostalno i bez uplitanja centralnih državnih organa. . 2eposredno odlučivanje i odlučivanje preko organa lokalne samouprave je bitno obilježje koje podrazumjeva da građani putem reerenduma% zborova građana i drugih oblika neposrednog odlu!ivanja% kao i biranjem lokalnih predstavni!kih tijela odlu!uju o pitanjima iz nadležnosti lokalne samouprave. 3. ravo na samoorganizovanje najvažniji pravni akt putem kojeg se izražava ovaj princip je statut o!štine, odnosno grada ili drugog oblika lokalne samouprave. 4. Finansijska samostalnost lokalne samouprave podrazumjeva pravo lokalnih organa da samostalno utvrđuju izvore i visinu prihoda potrebnih za inansiranje lokalnih potreba i unkcionisanje organa lokalne samouprave.
USTAVNO PRAVO II-skripta 5. ravo na za&titu samostalnih prava uživa ustavno8sudsku i drugu zaštitu. Ustavni sudovi vrše kontrolu ustavnosti zakona i drugih propisa i time štite lokalu samoupravu od zadiranja u njene kompetencije. ?. ravo saradnje i udruživanja sa drugim lokalnim zajednicama u zemlji i inozemstvu je izvorno pravo i obilježje lokalne samouprave. Lokalne zajednice se udružuju bilo u opšte saveze% bilo u udruženjaza ostvarivanje pojedinih specii!nih ciljeva i interesa.
30
F. @utokratski i demokratski sistem jedinstva vlasti* =ože se govoriti o demokratskoj i autokratskoj varijani teorije o jedinstvu vlasti. &rva polazi od toga da skupština u sebi objedinjuje sve tri vlasti% a prema drugoj% sve unkcije se objedinjuju u izvršnoj vlasti. U tom slu!aju je rije! o diktartorskim% autoritativnim režimima. U Nvajcerskoj se teorija o jedinstvu vlasti ostvaruje u demokratskoj varijanti putem sistema skupštinske vladavine. *3. >okalna %amou/rava u (i)
Ustav (i) ne reguliše lokalnu samoupravu. Clada ,epublike (i) u oktobru 1FF4.godine je ratiikovala Bvropsku povelju o lokalnoj samoupravi. 'ako (i) tada nije bila !lanica Cije"a Bvrope% &ovelja je postala sastavni dio pravnog sistema (i). #ime se osigurava primjena evropskih standarda u uspostavljanju i unkcionisanju lokalne samouprave. 'pak% ustavna i zakonodavna rješenja u cijeloj zemlji još nisu usklađena sa Bvropskom poveljom. 9ada egzistiraju dva razli!ita sistema lokalne samouprave. Bntitetskim ustavima i zakonima uspostavljena su razli!ita rješenja u brojnim pitanjima položaja% nadležnosti i unkcionisanja opština% gradova i drugih oblika lokalne samouprave. F4. dnos zakonodavne i izvršne vlasti* &arlamentarna skupština (i) je nosilac zakonodavne vlasti na nivou (i). na ima izborni legitimitet pri !emu grašani neposredno biraju poslanike u &redstavni!ki dom% a delegati 6oma naroda se diraju na posredan na!in. rgani izvršne vlasti na nivou (ih su/ predsjedništvo (i) i Cije"e ministara. &redsjedništvo b(ih ima neposredni legitimitet. ;rađani neposredno biraju !lanove &redsjedništva (i). &rema tome &redsjedništvo (ih ima isti legitimitet kao i &arlamentarna skupština (i). #ime je ostvarena ravnoteža između zakonodavne i izvršne vlasti. F5. Lokalna samouprava u 2ederaciji (i)* &rvobitno% Ustav 2(i) je predvidio samo opštinu kao oblik ostvarivanja lokalne samouprave. @mandmanskim dopunama Ustava iz juna 1FF? deinisano je ostvarivanje lokalne samouprave u drugom stepenu% odnosno u gradovima. ;odinu dana kasnije ustavno je posebno deinisan položaj 9arajeva kao glavnog grada 2ederacije% te položaj ;rada =ostara. U 2ederaciji nije prihva"en model monotipske opštine. $adležnosti opštine utvrđuju se ustavom% zakonom i statutom opštine. Lokalna samouprava u opštini ostvaruje se preko oblika neposrednog odlu!ivanja građana kao što su reerendum% zborovi građanja i drugi oblici% te putem institucija lokalne vlasti. pštinsko vije"e je predstavni!ko tijelo% na!elnik opštine je nosilac izvršne i upšavne vlasti% a opštinski sud je nosilac sudske vlasti. pštinsko vije"e je demokratski organ !ije !lanove biraju građanji na neposrednim izborima% tajnim glasanjem. ,aspodijela nadležnosti vrši se prema proporcionalnom principu. $ajvažnije nadležnosti opštinskog vije"a su usvajanje atatuta opštine dvotre"inskom ve"inom% donošenje budzeta uklju!uju"i lokalne propise o oporezivanju i obezbjeđivanju inanciskih sredstava na drugi na!in. pšinski na!elnik je inokosni izvršni organ opštine. 6rugi stepen lokalne samouprave su gradovi koje !ine dvije ili više opština koje su urbano ili teritorijalno povezane. $ajvažnije kompetencije grada su/1. 2inansije i poreska politika% . Zajedni!ka inrastruktura% 3. Urbanisti!ko planiranje% 4. Javni promet% te druge nadležnosti koje kanton i opštine prenose na grad. ;rad je ustavna kategotija ima svoju samostalnu poziciju i unkciju.9tatut je naviši akt lokalne samouprave grada. n mora biti u skaldu sa kantonalnim i ederalnim ustavom% ali i sa kantonalnim zakonodavstvom. $a osnovu ustava i statuta ospostavljaju se organi grada/ gradsko vije"e i gradona!elnik. Ustav određuje da u gradskom vije"u mora biti jednak broj vije"nika iz svake opštine u sastavu grada% te da gradsko vije"e mora imati između 15 i 31 vije"nika. *0. Složeno državno uređenje
