Tuhfa

-- .-------~----------------O;;'l11_

..:.:.:-.:-:::::

.z !..~.~ ..~~ . .•~••. ~.•.~.~. ~.! ..•.•..••••• ::::::....

•.•~.~. ~.!

•..

::: .. .'.'.".'".'

..

ti·

'.".".".'

:.::::::::::::: .. ::::: :-::.::-: ..:.:-:.:.::-:-:.:::::::................... ::::::::: :::::::: :::. :. . . . . . . . . . . .

.' :::::::::. :::. :::: .'.'.".' .'.'.'. '::::::::::::. '::::::::. :::. : '. :::::::::::::::::

.'.'.'.'

'::::. : .:: .. :

ti·

ti •••••

ti·. ti·. ti.·. ti.·. ti.! ..••

.... .

ti.·. ti.!.· .•.•

:.: .:::::::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: . :..:.::':' .. :-:-:::-':-:':':':-:':':-:':'::':':':':':':':-:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.: .".".".".' ::::::::: .'.".',".'.".".'." ::::::::: ::::::::::: ::::::::: ::::: .:: ':::::::::::::::. ::::::::::::::::::::::::::::. '.".'.'.

.....•...

: :...•......... : : ::..: : : :.....•.. :: : :..: ::.:..:.:.•: :.: : :..:.•.....:.: :.:::./.:.• ..:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.::.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.: •........... :

.,

:..:::...,.::...:..: .::.::.,.

:.r:': :

::

.,.::

:

:

:..: .r.:': :

:::::::::::::::::::::::::::.::::::::::::::::::::::::<::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::.:::::::::::::::-::::.:::::::::::::::.::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

:

., ..: ......•

>

Selim Sami JaSar

TUHFA -DarPrevod Hadzi Fejzullah Hadiibajrié Drugo izdanje

Malmö 1996

1

PREDGOVOR

Selim Sami J asar Tuhfa -DarNaslov originala Tuhfei Selim Sami Prevod Hadái Fejzullah Hadzlbairlc Korektor Hafiz Mahmud Traljié Predgovor Hadzi Fejzullah Hadzibajric Tehrucko

uredenje i priprema Ask Gasi Muhidin Kudra Saliha Gasi Iz d av a

é

Malmö, Sverige 1996 Za Izdavaca Ask Gasi

2

Tuhfa (Et-tuhfetu) je arapski naziv za onu pisanu rijeé, u stihu ili prozi, koja se kao pokion daruje izvjesnoj grupi éitatelja. Tako se upotrebljava u turskom i u perzijskom jeziku, pa i kod nas u alhamijado knjizevnosti (nase rijeci pisane arapskim pismom). èesto se upotrebljava u genitivnoj vezi (izafet) sa nazivom grupe kojoj je namjenjena kao na pro Tuhfetul-musallin (Poklon grupi koja klanja) od Abdul-Vehhaba Ilhamije, Tuhfetus-sibjan (Pokion djeci) udzbenik od hfz. Abdullah efendije Sofiéa, Tu hfetul-ihvan (Pokion braéi) vjeroriaucni pr lruón ik od Ahmed efendije Mahiniéa i slicno. Upotrebljava se takoder i u genitivnoj vezi sa imenom autora, prema turskom naèinu izgovora, kao na pro Tuhfei-Sahidi, Tuhfel-Vehabi i Tuhfei-Selim Sami 0 èemu je ovdje rijeé. Selim je vlastito ime a Sami je pseudonim (mahlas). Tuhfei-Selim Sami je na osmanskom turskom jeziku koji obiluje arapskim i perzijskim r ijecima i stilskim konstrukcijama. Ta je tesawwufsko-tarikatska poema u jedanaestercu i ima 798 distiha (1956 bejtova). Autor Tuhfe je Hadzi Selim Sami efendija (jaáarevlé, Drejta) muderis i sej h iz Vucitrna (preselio na ahiret 1951. godine). Autograf je kod Hadzi hfz. Fahri efendije Iljaza u Dakovici, a prepis i bosanski prevod su u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Tuhfei-Selim Sami nema poglavlja ni naslova, a nema ni uobicajenog uvoda u iskazivanju zahvala Bogu i prizivanja Bozl]e milosti na Muhammeda a.s. (harndu-salat), nego se odmah u prvim rijecirna prvog stiha upuéuje na posmatranje cestica iz svemira i njihove ovisnosti 0 Stvoritelju. To je okvirna misao Kur'anske sure Ihlas (Kulhuvallahu), gdje se nareduje: Reci, On, Allah - je Jedan! Allah je utoéiste svakom ..... Huve-On, Allah-Beg, Ehad-jedan i Samed-utoetste svakom, turnace se u idejama iz teorije tesavvufskih spoznaja. To su cetiri lijepa Bozija imena od 99, koliko ih ima u Kur'anu. Prema pocetku Tuhfe slika se ovako predoéava: Cijeli Svemir je kao kruznica u kojoj su razasute cestice (nule). Kroz sredinu kruznice kao da prolazi osovina, Elif, koji se pise uspravnom crtom ("1") sta oznacava broj 1 (jedan). Sto je nula bliza jedinici to je njena vrijednost veéa (1, 10, 100, 1000 itd. Znacka tarikata je mala kruznica sa elifom kroz sredinu i 18 nula koje ispunjavaju kruznicu.

3

To je 18000 svjetova, najmanji broj raznih vrsta iz svernira, To je simboliónost. Iako Tuhfa nije zavrsena, jer je autor bin obolio, ona je ipak . odredena cjelina i mozemo je podijeliti na dva dijela, uvodni od 1167 stiha i opsirno izlaganje od 168 do kraja. Za bolji uvid i pregled sadrzaja Tuhfe, po izvjesnim temama, daéemo pregled sadrzaja prema stihovima. PREGLED

IZ SADRZAJA STIHaVIMA

1. Stvoritelj

TUHFE

ro

i stvoreno -odnosi: 1 - 9 2. Sunce i dan - veza: 10 - 20 3. Dusa i tijelo: 21 - 36 4. Stvoritelj: 37 - 52 5. Bice, svojstvo i djelo - tri prva stupnja: 53 - 68 6. Dzern' i dzezba - éetvrri stupanj: 69 -134 7. Hadrerul-dzern' - peti stupanj: 135 -145 8. Dzem'-ul-dzern' - sesti stupanj: 146 -152 9. Ehadijjetul-dzem' - sedmi stupanj: 153 -167 10. Kur'an i broj sedam: 168 - 191 11. 0 spoznaji sebe: 192 - 207 12. Covjekov lik i sastav: 208 - 246 13. a èasnom znanju Allahovom: 247 - 257 14. 0 prvoj odredenosti: 258 - 277 15. Covjek kan primjerak u svemiru: 278 - 329 16. Covjekovo lice: 330 - 341 17.0 sedam stupnjeva (mekama - opsirno): 342 - 369 18. Dusa sklona zlu: 370 - 409 19. Uskladivanje vjerovanja sa uéenjem Ehli - sunneta: 410 - 448 20. Trosenje imetka na dobrocinstva: 449 - 466 21. Neuspjesi: 467 - 478 22. Slijedenje Abdul-Kadira Gejlani: 479 - 491 23. 0 drugom mekamu: 492 - 509 24.0 Bozijim imenima: 510 - 554 25. Covjek u nefsi levvami: 555 - 572 26. Tri stepena kod sjeéanja na Stvoritelja: 573 - 596 27. Stvari se prosuduju prema namjeri - had is: 597 - 651 28. Ciljevi koje treba postiéi: 652 - 684 29. Prelaz u treéi mekam: 685 -703 30. U svijetu treéeg mekama: 704 - 725 31. Dvije vrste iIhama: 726 - 738 4

32. Prikladna prica 0 Medznunu i Lejli: 739 - 760 33. San nemarnosti - gaflet: 761 - 798

a

AUTORU

TUHFE

U Glasniku Islamske zajednice SFRJ u Sarajevu, broj 11-12 iz 1951. godine objavljen je clanak na turskom jeziku od Hadzi hfz, Sabit efendije Zaima pod naslovom jedan bolan gubitak uislamskom svijetu a povodom smrti Hadzl Selim Sami efendije po .prevodu dr F. Nametka, u élanku se kaze: - Hedzi Selim efendi, m uderis i sejh u kasabi VuCitrn, neprekidno je 40 godin a bio tehber spoznaje, sin je uéitelja Hasan Tahsin efendije. Djed mu je [eser efendi, jedan od vrijednih ljudi neseg grada, 20 godina bijese mutevelija vakufa, a to je radio bez ikakve materijalne nagrade. Otec jeser efendije je bio Hedzi Mahmud efendi, ugledan éovjek i hanedan (gostoprimac) u nasem gradu. Umro je u Mekke-i Mukerremi. Tako je Hedzi seih Selim Sami efendi bio iz loze vrijednih ljudi, sve bolii od boljeg. Hodia mu je bio Dagistanli Hadii Abdul-Kadir efendija. Merhum Hadzi seih Selim Sami efendija, na osnóvu ptipednosti svom pozivu od

svojih predaka, sejhovu i profesora, prenosio je znanje nesem islamskom zivlju vazovima i uputama. Tako se u nesem mjestu ne moie zamisliti islamski zivot bez njega u posljednjih 40 godina. On sam je uzeo muderiski idzazet i jedanput je dao idzezet (mudiaz ve mudziz).

Uvijek je okupljao m uslimane da ih pouéava. Osim arapskog jezika poznavao je perzijski i turski jezik i knjiievnost, a i sam je pisao. U isto vrijeme bio je odliéan poznavalac feraiza (seriiatskog nasljednog prava). Svaka stopa neseg mjesta bila je s njim zadovoljna. Koliko je bio svestrana liënost pokazuje i to da je bio savremen mudetiz. Kad , je bio u Mekki tetnosnji ljudi koji su s njim razgovarali govorili su: "Doseo je uéenjak iz Kosova ". To potvrduju i stupci iz novina ... Njegov sluga Sabit izrece tarih (datum) njegove smrti: "Otseli Bogu muderiz, seil: Sami, ja-Hu!" (1371.-2.11.1951.) Hadzi Selim Sami efendija je ukopan u gradskom muslimanskom groblju na izlazu iz VuCitrna gdje su mu podignuti nisani sa tarihom. Povodom smrti Hadái Selim Sami efendije kraéu sazalnicu na turskom jeziku je sastavio Hadzi Mujaga Merhemic, sa kronogramom smrti koji glasi: "Sami efendija ode u kuéu vjeénosti (1371)". 1936. godine Hadzi Selim Sami efendija je dolazio u Sarajevo na zasjedanje Naibskog odbora za izradu novog Ustava NZ. On i Dervis efendija Seéerkadié, vrhovni serijatski sudija, bili su clanovt, 5

serijatski strucnjaci iz Skoplja, dok su kod nas takvi clanovi bili Muhammed Emin efendija Dizdar, rektor Vise islamske serijatskoteoloske skole i Muhammed afendije Tufo, profesor iste skole. U sjednicama kroz rad Dizdar i Tufo su zapazili da je Hadái Selim efendija vrlo ucen covjek. Iznenadilo ih je njegovo citiranje serijatsko-teoloskih tekstova napamet. Tufo je tada priéao (Avdagi Skaki) da je mladi, on bi Selim Sami efendiju uzeo sebi za sejha. Za vrijeme boravka u Sarajevu Selim efendija se sastao i sa reisul-ulernom Causevicern i Hadzt Mehmed efendijom Handzrcem. U znak naroöite paznje Causevic mu je tom priIikom izrekao rubaiju dulben, na turskom jeziku, kako se pozdravljaju uéenjaci. Tih dan a jednog predveéerja na Ilidz.i upoznao sam se sa Hadzi Selim Sami efendijom i poslije tri godine postao mi je sejh. Njegov sejh bic je Sejjid Muhammed Emin Sulejmanijjeli iz Tarsusa u Turskoj, koji je prije Balkanskog rata dolazio na Kosovo i u Skoplje. Sejjid Muhammed Emin je proglasio za sejha Kaderijskog tarikata ogranak Rezaki - Hadzi hfz. Hasana Fevzl-bega Agopasa-zade, rodom iz Podgorice (Titograd) koji se doselio u Skoplje. Agopasic je kasnije proglasio Hadzi Selim Sami efendiju za sejha. Diplome na irsad izdate su im na arapskom jeziku. Iza Selim Sami efendije ostala su u rukopisu ova djela:

TUHFA

1. Komentar sure jasin, 2. Komentar sure Rahman, 3. Komentar Evradi-serifa, 4. Menakibi Abdul-Kadir Gejlani (biografija i dozivljaji Abdul-Kadira Gejlanije), 5. Tuhfe (poema 0 kojoj je ovdje rijec) 6. Sanihat - tarikatske crtice, 7. Dva odgovora, 8. Zbirka iIahija, . 9. Razgovor sa svrakom. U listovima koji su izlazili u Skoplju na turskom jeziku izmedu dva Svjetska rata: Hak, Isik i Dogru jol, izaslo je nekoliko njegovih élanaka. U nekim od tih clanaka podrzavao je stav reis-ul-ulerne Causevica u pitanju nekih reformi. Hadzi Selim Sami efendija ostavio je dva sina, Mazhara i Mensura. Oni su poslije oéeve smrti odselili u Tursku i ztve u Istanbulu. h. Fejzullah Hadiibajrié

6

7

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! ij /' S' ÎU':)-e t?-7 0

s Tv 0 e.,

,-e

1. Svemir je cijeli nula i od nula je sastavljen, nula u kojoj su nule jedna po jedna svukuda

razasute.

2. Nula sama po sebi vrijednost ne predstavlja nikakvu, ali kad ispred nule Jedan dode vrijednost postaje neprocjenjiva. 3. Tako povezani svjetovi svi pred nasim oönna skladno plove, i kretanjem svojim samo dokazuju moé Istinitoga 4. èestice svijeta samo su sjenke presvijetlog Sunca biéa Tvog, a valovi snazru samo su blagi drhtaji sa Mora biéa Tvog. 5. Da Allaha nema zar bi nesto moglo da postoji, zar mogu biti morski valovi a da mora ne bude!? 6. Nikako! Ako mora nema ni valova neée biti, tako i sva stvorenja 0 postojanju Svemoénog

sviedoèe!

7. Sve sto postoji, od Allaha samo postoji, kao i val morski sto se od morske vode ne razdvaja. 8. Samo sto je svaki val od mora éestica, a stvorenja

nisu dia svog Tvorca.

9. U svome hodu na putu istine, 0 zalosti, mnogi se nisu odrzati ne shvatajuéi ovo u jamu neznanja su propali. Svt~C

e

i ()

f-..v

10. Naveséu jos jedan primjer kad se 0 ovome raspravlja, obrati paznju i prihvati ovu dragocjenost. 11. lako je pojava dana djelo Sunca, ne rnoze se reéi, da je dan dia Sunca, niti nesto sto je od njega odvojeno.

I,

12. Prvo je Sunce, a dan za njim slijedl, ali ne misli da je dan odvojen od Sunca. 13. Dan u stvari nema svojih granica, to je odraz Sunca koji se od njega ne razdvaja.

9 8

14. Ovo izlaganje pornaze da se bolje razumije, primjer sa danom koji se ne odvaja od Sunca. 15. Ovakav je i odnos stvorenog prema Stvoritelju, svijet se ne rnoze odvojiti od Istinitog (Hakk i haik). 16. Ali Sunce i dan su blizanci u pogledu postojanja, istodobno se pojavljuju i istodobno nestaju.

28. Puno te imovine skriveno je od drugih, ali dusi je ona sva poznata i jasna. 29. Dusa ne spava i ne umire, neunisttva je i vjeëna. 30. Ne dijeli se i ne sastavlja - to je njena odlika, i na prijestolju tijela je moéan car. 31. Niko ne sumnja u postojanje duse, ali njen bitak ne poznajemo.

17. U ëasu kad se pojavi Sunce, pojavi se i dan.

32. Mnoge stvari razumijemo, vidimo i poznajemo, a dusa je od nas skrivena, zar to nije ëudno!?

18. U ëasu kad Sunce zade, za njim nestaje i dan. 19. Neprestano (La jezal) otkad teëe, ovako teëe odnos Hakka i halka, a "da je oduvijek" (Lem jezel) odnosi se samo na Stvoritelja. 20. Istiniti je postoja kad od stvorenje nije bilo ni znaka. On je Jedan i sada isto tako. ,.. O"'-?4" /':,("(.-:; 21. Radi lakseg razumijevanja, a ne nikako radi poredenja, da predemo sada na nesto drugo. 22. Ti si sastavljen od dvoje, ëuj me i primi pouku - od duse koja je visoka i tijela koje je nisko. 23. Sa svojom dusom rnozes biti primjer Istinitom (Hakk), a svojim tijelom sliëan si stvorenome (haik). 24. Kao sto ima odnos izmedu duse i tijela, sliëno postoji odnos izmedu Istinitog i stvorenog (Hakk i haik) 25. Kada je stvorena tvoja ousa, nije bilo tvoga tijela, tijelo je propadljivo, a dusa je trajna. 26. Dusa je zauzela tijelo od glave do pete, i svo je tijelo podredeno njoj. 27. Ona nema strane ni mjesta, svi dijelovi u tijelu su njena imovina.

33. Da Ii ista na ovome svijetu ima svojstva duse, koja su u ovome primjeru nabrojana!? 34. Na ovome svijetu nema nista sliëno dusi, pa sta onda da reknemo za Istinitog!? 35. Eto, duse su sa ovakvim svojstvima, a tijela imaju druge osobine. 36. Tijelo i dusa - toliko je ëudan i nerazumljiv odnos medu njima, a prosudi tek kakva je spoznaja Tvorca. $"'t"I;;O.(?, te

~

37. Stvoritelj je ber primjera i bez sliënosti, ne moze biti msta ravno i jednako Njemu. 38. Kakav god ti primjer dotakne pamet, od svega toga Uzvlseni Allah je posve daleko. 39. Svoje Biée samo On poznaje, a Ijudima je moguéa spoznaja samo Njegovih svojstava. 40. A Njegova svojstva nisu nista drugo nego On, i ovo je put spoznaji Biéa. 41. Pesto su u dolini ovog prouëavanja uëestvavali mnogi prvaci, ostale su pameti zapanjene.

11 10

42. Stoga, na ovom trkalistu nemoj poigravati nije tvoje da se na tome zadrzavas.

svoga ata,

56. leljezo kad przi spaljuje svuda oko sebe.sta se 10 dogada. Da Ii je 10 djelo zeljeza, pilam te.

43. Zapanjenost i opet zapanjenost - to je na ovome putu, pa sta nam je opet èiniti, reéi ces.

57. Izgleda kao da je 10 djelo njegovo, a u stvarl 10 je djelo vatrel

44. Dodi sa Ijubavlju i nadi uzitak. 0 ti koji trazis Ijepotu, ovo ti je zasad dovoljno kao odgovor.

58. Isto tako oni koji su u tarikatu,

45. 1 ne misli da se ovo tajno skroviste dragulja nalazi a kada stiqnes preko izvora bióes sretan.

Istinitom priznaju djelovanje samo preko

znanja,

Nema drugog tzvrsroca osim Njega, On je

46. Izvor ée tebe dovesti Istinitom, 0 sretni putmee. preko Iri odabrana poioza]a (mekama). 47. Znanje (ilm), izvor (ajn) i Istina (Hakk) - spoznaja 10 troje prouèava], 0 ti ostroumni.

59.

i predaju svoja djela.

Je dan

i sva djela su samo Njegovo djelo.

60. Na ovu tajnu ukazuje Kur'anski

ajet:

"... ti nisi bacio, kada si bacio ...". na izvoru,

61. Pa i zarko ervenilo nije svojstvo to je svojstvo vatre!

zelieza,

48. Sa znanjem naéi izvor- 10 je dvoje, a zatim bili na lome i ostatl, to je Ireée.

62. Svojstvo pripada svome temelju, nemoj ga pripisivati zeljezu.

49. Ako ne znas kako se 10 postize, zasto öekas - pitaj i saznaj, "Pitajte ehli zikra", rekao je Uzvlseni Allah.

63. Sva svojstva u cijelom svemiru samo su posudena, kao u primjeru sa zeljezom.

50. Nauéeno trazi i nadi, a onda se potrudi da postanes

64. Ko ovu tajnu jednom shvati, taj ée izgovarati i ostanes takav.

51. U zaru Ijubavi topi se i prekaljuj, postani èisto zlato.

65. Pesto smo u izlaganju dosü do Biéa (Zat),

52. Na zlato ée biti utisnuta carska tugra, tvoje ée ime postati postovano i ugledno

66. Kao sto zeljezo uvatri

I

èe:...

_\:

v ~

ioèitovati:

Nema drugog koji ima svojstva osim Njega(La mevsufe illa Huu!).

obrati paznju da pravilno razumijes 0 èernu se radii kada se potpuno usija i uzari,

postane kao sama vat ra ciji se zar od uzarenoq zeljeza ne razlikuje.

tv .:. cl~d-;) t

53. Biée, svojstvo i djela - take su nazvana tri mekama, evo 0 tome jednog slikovilog primjera. 54. Pogledaj sla su biée, svojstvo i djelo na jednom komadu leljezo nije nista drugo nego zeljezo i to je njegovo biée.

67. 1 kao sto peé od prekaljenog i ohladenog zeljeza, èuva i zadrzava u sebi rasplamsalu vatru. zeljeza.

55. Kada se u vatru stavi postane uzareno-crveno i 10 je njegovo svojstvo, a pri dodiru sa drugim lijelom przi i 10 je njegovo djelovanje.

12

68. Tako se stapaju i nestaju, sagorijevaju sva goriva sto u peé dodu ostavljajuéi

. JJ~_

d U2l:. t> a

i gUbe se, poslije sebe samo toplotu.


13

~~~~~

70. U ovom stanju (dzern) jednaki su vanistina

i unutarnjost, 84. Ako ti se samo jednom pojavi nesavladiva

kud god da se pogleda, vidi se samo Istina ( Hakk).

(Dzezba), vidjeées jasno da su i èovjek i dzm potCinjeni samo Allahu.

71. Ali to videnje nije gledanje okom, u srcu se pojavi jedno unutarnje osvjet.ljenje (nur).

85. Ovdje se salik (dervis) potpuno utapa i nestaje ga, svoj konaèni cilj ovdje nalazi.

72. Za najneposredniju spoznaju kaze se osviedoéeruetsunud), ali ne misli da se to dogada na naèin uobtèajenoq posmatranja! 73. Otkrije se ëovieku tajna rijeci "VAKTERIB"-I

snaga pnvtaèerua Hakku

86. On dospije i spoji se sa "Carstvom koje nikad ne prestaje", u dzennstirna neopisive Ijepote vjeèni boravak njemu je osiguran.

priblizi se!

Svjetlo Istinitog kruzi nebom i Zemljom. 87. Allah je zabranio zemlji da jede tijela ovih zaljubljenika a dozvolio joj je tijela nedozvanih svojih robova.

74. Ovo se naziva "KURBI-FERAID - obavezno priblizavanje, i odatle dalje nastupaju stanja koja su postojana i trajna.

(asika),

88. Ovo je razlog sto muzev' ovog stupnja ne trunu kad umru, mada im se tijela u zemlju spustatu kao i drugima.

75. Na ovome rnekamu zavrsava se "PRIBLIZAVANJE", i u njemu se otkriva Mensurova tajna.

89. Oni dobivaju posebnu snagu i "duhovni fosfor" u tijelo, a ovo su élnloct zbog kojih ne podlijezu zakonima

76. Potpuno Jedinstvo (Vahdet) - takav je ovaj mekam, ko je u njemu ne veze se za nikakvo mnostvo (Kesret).

raspadanja

i trulenja tvari.

90. Nabrojali smo èetm stupnja i mertebe, njihov je naziv "éETIRI

77. Ali ovo je mekam pun nepredvidivih opasnosti, zato se u njemu prvaci tarikata ne zadrzavaiu dugo.

KRILA" - dzinani erbe'a.

91. Ovo su krila duse i nemoj misliti da je to u nedckuötvo] daljini, niti da zato ne postoji odgovarajuée objasnjenje!

78. Uz sposobnog i odvaznoq rnursida ovaj se mekam brzo napusta, a kroz njega se prolazi munjevitom brzinom.

92. Predmet naseg izuöavanta je dusa, nastoj da ovo ispravno razurnijes, 0 ti razboriti!

79. Idris-pejgamberove osobine kite Ijude na ovom mekamu, i oni su sigurno zasluzût obeéani DZennet. 80. Kao sto je sedzda

93. Onaj ko se u ovu nauku istinski upusti, raëuna se stanovnikom Dzeneta od prvog öasa prouöavarua.

ëetvrtl dia rekata,

tako je i ovo cetvrti stupanj u Suhudu. ·94. Ko za zlvota ude u prostore visokih mekama, taj ne pokazuje zudnju obtórnh Ijudi za dzennetirna.

81. Glavni stub u namazu je sedzda, a cilj sedzde je dzezna.

95. Oni su upoznali neiskaziva uzbudenja i dogadaje, uzbudenja u DZennetu neée ih iznenaditi ni zbuniti.

82. Kàze se da je dzezba sedzda srca, pa pogni pokorno glavu i uèlni tu sedzdu.

96. Utapaju se u More Jedinstva, 83. Ovdje èoviek postale okruzen snagom koja privtaèi Hakku. Ovdje mu se otkrivaju skrivene osobine duse.

a nisu u stanju da ikome otkriju sta se sve doqada na tom putu. 97. "BEZMI

VUSLET" - drustvo na Mjestu stizanja obuzima njihovu paznju potpuno,

14

I ••

__

J

i oni tada na sve drugo zaboravljaju

(Ma sivallah).

15

98. Guvaj jezik - nemoj da ih napadas, i nastoj da ih cijenis i postules.

112. U jednog siromaha vird je blo lziava: "Volim Allaha kao bijeli luk.", blo je u tome istinit i ustrajan i postigao je uspjeh.

99. Njihovo ponasanie i poslovi izgledaju neobiéni; ali i rijeéima svojim i djelima oni sebi privlaée.

113. Zato i ti trazt i kada nades taj put i tu vezu, uhvati se za nju évrsto i odluéno.

100. Svjetlo privuée musicu i ona izgori usljed te blizine, a srce joj bude obuzeto naroéitim ushiéenjem i zanosom.

114. Nama je naredio Svemoguéi

101. Salik-rnedzzub (privuéeni dervis) naziv je za robove u ovom stanju, i nije ih dozvoljeno uzimati za imama dokle god im ono traje.

115. Ptica ne rnoze letjeti bez krila,

102. Onaj ko se slijedi treba da ispuni i odlazak i povratak, sa Mi' radzern se zavrsava uzdizanje i postize zrelost rnuzeva tarikata.

116. I ka kva bude ta veza, takav ée biti uspjeh dervisa

103. Ovo je uslov za irsad (poduéavanje u tarikatu - upuéivanje), i ne misli da se taj dragulj rnoze svugdje naéi!

117. Utapanje i nestajanje

Veza sa vodleem za dervisa je isto sto su krila za pticu.

u sejhu potrebno je saliku (za napredovanje vezu (rabitu).

118. Svaku svoju misao i djelo treba vezati za sejha, njegov lik i pokrete treba sebi predoéavati

105. Ovaj svijet sigurno nije bez ovih dragulja, otvori dobro oël, ne budi sHjep i nesposoban.

107. Kad ih ne bi buo, u Kuranu ne bi postojala zapovijed da ih trazimo. 108. Svoj nijet oéisti istinom i iskrenosóu pa potom kreni, Sunce ces naéiu svojoj blizini éim se osposobts da zapazas. 109. Ako budeä imao lijepo misljenje i sigurno ubjedenje da to postoji, ne sumnjaj da ti i kamen rnoze pruziti uputu.

u njegovom odsustvu.

119. Pesto sejh stoji na Kapiji pribhzenja Allahu dzelleêanuhu, neprekidna

106. Nemoj poricati i govoriti da ih nigdje nema, nemoj govoriti da nema Sunca kao slijepi mis.

veza sa njim dovesce do duhovnog

120. On je bez sumnje u drustvu evlija, zato donosi veliku korist dervisirna

u" zgradi

preobrazaja

i uzdizanja.

koji ga slijede.

121. Ima Ijudi koji slijede sejha potpunim oponasaniern (taklid), razvijajuéi kod sebe osobine koje su kod njega zapazili. 122. Ovakvi Ijudi kada vide i kod drugog neku lijepu osobinu, nastoje da je usvoje i da je kod sebe razviju. 123. Svako ko upotpuni i usavrsi osobine

èovleènosti,

postize da mu glavu okiti Kruna plemenitosti 110.

(tadz).

éabe, onaj éisti mubarek Kamen, 124. Kod koga bude razvijena osobina ponasanja (taklid) dobrih Ijudi, kroz postepeno usavrsavante postiéi ée siguran uspjeh.

zasto hadzije Ijube i obilaze?! 111. Taj kamen (u éabi) u obredima hadza jedna je snazna spona sa Allahom, pa.zar jedan éovjek ne rnoze biti jos veéa spona!?

16 ---

u

tarikatu), i zato je duznost ostvariti

104. Svaka roba ima svoje mjesto gdje je izlozena za prodaju, treba se uputiti i trazitt zeljenu stvar.

(Allah) da se èvrsto uhvatimo za vezu,

zato je duznost svakom robu imati svoga rehbera (vodiéa).

125. Srce éovjeka vezano je po prirodi za ono, za èirn kod njega postoji zelja i nastojanje da postigne

·7

~

126. Poèto ovo oponasanje

(taklid) kod éovjeka postane prirodno ponasanie.

nije potrebno gubiti rijeéi na odbranu njegove opravdanosti. 127. Od savrsenog,

potpunog

ne moze biti drugaéije, 128. Mjesec posredstvom

i odgojenog 0

éovjeka (Kjamil) dolaze nam korisni darovi,

140. A osim toga, on sada jos tjesnje oblaèl na sebe odjeéu koja mu je oduzeta, i sveëano zaoqrèe haljine IMENA SVOJSTAVA. 141. To je kao kada se éovlek okupa, presvuèe i odlozi staru, a obuée novu èlstu odjeéu.

ti razboriti! 142. Ovo s~ st~~je naziva KURBI NEVAFIL - neobavezno pnbüzavarue, a stanie prue toga - prvo priblizavanje - pripada KURBI FERAIZU.

Sunca biva osvijetljen,

zar nam to nije dovoljno kao primjer? 143. U toku prvog ~ri?!iZava.nja ëoviekov zastupnik je Istiniti (Allah), a u drugom prlbllzavanJu Allahov dzelle-sanunu zastupnik je èoviek.

129. Jedan drug Allahovog Poslanika pogleda u ogledalo, i umjesto sebe vidje u njemu najboljeg éovjeka (Muhammeda, alejhissalatu ve selam). 130. Za ovo ima jos mnogo dokaza, ali ih mi neéemo dalje navoditi zbog zel]e da nastavimo 131. Iz okvira zapoéetog

kazivanja

144. Ovdje poèmie Drugi period pnblizavarua, a zavrsava se u Dzern'ul-Dzern'u.

sa kazivanjem. 145. U ovom stepenu dervis razumije istinitost sertata on jasno vid~a je serrat nakit bez kojeg se ne oblaèl odjeéa tarikata.

ne smijemo se puno odaljavati,

_ ~

da se rijeé ne bi previse oduljila. 132. Rekli smo da u irèadu ima odlazak i povratak, sada éemo nesto vise

0

l

lA

l - J::y~.
tome reéi.

133. Suluk (put dsrvisa) zavrsava se u Jedinstvu pa je za salika dzezba kao blizanac dzerna

147. Ovaj stupanj postize se na kraju dzezbe, sve postoji odredenjem Istinitog, oölto i jasno.

Biéa - u dzernu, (4. stupanj).

148. ?vdje se ulazi u stanje DJELOVANJA (efal), I oblaèl se odjeéa Allahovog dzelle - sanunu zastupnika

134. Kada se zavrëi period p rib I i z a v a nj a, onda nastupa period u s a v r s a v a nj a.

ft Jve, tv\' \. -

2-a: ~

146. U Dzernut-Dzem'u salik je u stanju da stal no vidi kako se sve odrzava i stoji samo kao djelo Istinit~g.

149. ~vi dogadaji koji su prethodili postanku skupljeni I sve sto postoji teprsa sada u naroöitorn sjaju.

dt.C0-"

135. Tada se vraca i prikuéuje, silazi se i dolazi u Veliéanstvo skupa - Hadretul--dzem' (5. stepen tarikatskog napredovanja).

(halife).

su,

150. éovjek ovog stepena zastupnik je Istinitog, a ko ga jednom vidi trazt i zeli da ga ponovo sretne.

136. Ogrtaé koji je dervis ostavio prolazeéi kroz treéi stupanj, ovdje se ponovo nalazi i oblaéi. 137. Ogrtaé 0 kojem je rijeé tada je bic oduzeo Zat (Biée), uzeo ga je sebi i obukao ga (utapanje i nestajanje u veliéanstvu 138. Izmedu onog stanja i ovoga sada, razlika je kao izmedu zemlje i neba. 139. U Ozernu (4.stupanj) dervis je Istinitog stvarno vidio (suhud). i saznao je istinu 0 sebi (vidio je sebe uistinskom svjetlu).

BléA).

151. A ako nadeS,ïe.dnog od o~ih ?alifa koji je EKMEL (savrseno savrsen) znaj da rrna I, sejhova kOJIvrse ovu ovu duznost iz poèasti (teberuk sejtu). 152. ~ozda ée ti AII~~ dzelle-sanuhu dati da nades jednog od njih, I ~ tako doblJes snagu za istinsko ozivljenje

i:~'d.d

I

~\(Ct'-'\"

~~
~

153. Postoji i sedmi stupanj na ovome putu, reéi éu ti nekoliko rijeci i 0 njemu.

19 18

.

kt-AV'd",

b/I:)

l

S<2L ~-

154. Dato mu je ime EHADIJJETUL DZEM', i to je Hazreti Pejgamberovo naroéito boraviste (mead).

168. Sve knjige koje su ikada od Allaha objavljene, sadrzane su i Uzvisenom Kur'anu.

155. Bez dozvole Allahovog Poslanika,

169. Sve istine sto ih Kur'an donosi, sakupljene su u Fatihi.

nijedan rob ne moze ukoraéiti u ovaj mekam. 156. Na ovaj stupanj upuéuje nas i Sejh Bistami, istinom sto se krije u jednoj njegovoj izreci:

170. Zato za Kur'an kazerne da je Majka knjiga (Ummul-kitab), a za Fatihu kazerne da je kao blizanac.

157. "Evlije uplove u takav ocean, na éijim obalama stoje pejgamberi".

171. Ona je sastavljena od sedam éasnih ajeta,

158. Vjeruje se da se rijeé "ocean", odnosi se na Sedmi stupanj.

172. Posto u brojevima koji se nalaze u njima stoji Jedan (1)

159. Nasljedstvo od pejgambera je polozaj i ugled evlija, jer su pejgamberi na veéim polozajima od njih.

173. A tesavvuf, koji je sustina sustine, poéiva na lijepomodgoju.

160. Ali za svako nasljedstvo potrebno je strpljivo éekati, ovo je pravilo koje nam je od ranije poznato.

174. Ilmi zahir (znanje vanjske prirode) je kao srebro,

161. Ehadijjetul - Dzern je stupanj kojeg niko nije u stanju opisati, najodabranija pera i govor ne mogu nam ga priblizlti.

175. Znaj da je uzroku stvaranja svijeta ime, Spoznaja Istinitog.

pa obrati paznju na ovaj odnos prema broju sedam.

nauci

162. Na éetvrti stupanj (Dzern) upuéuju kuranske

rijeéi "Summe dena" pa se prikuéio,

0

izuéavanju i spaznaji Aliahovog jedinstva (tevhid) to je temelj.

IImi batin (unutarnje znanje) je kao zlato - potrebno je i jedno i drugo.

-

176. Mada je Cilj jedno, a Sredstvo drugo, oni su povezani i .ne odvajaju se jedan od drugog.

a rijeéi "fe tedelia" - i prirnakao, upuéuju na Hadreful-dzem. 163. "Kabe kavsejn" upuéuje na Sesti stupanj (Dzem'ul-dzem'). a "ev edna" na Sedmi stupanj (Ehadlijetul-dzern'). 164. Poéetak i Kraj se dotiéu, jer je suluk (dervisko odgajanje) u obliku kruznice.

177. I na éovjekovoj glavi ima sedam dijelova prekrivenih diakom: dvije obrve, éetiri trepavice i kosa. 178. "Ruka moéi" upisala je i iscrtala te oblike, ne misli da to nema svoje dublje znaéenje! 179. U skolu spoznaje ako se upises (Mektebi irfan),

165. Kruznica sastavljena od sedam mekama u stalnom je kretanju, kao sto i Ijudi obilaze èabu (tavaf) u sedam krugova. 166. Dzurna je dan u kojem se jedna sedmica zavrsava. a druga poéinje, kao sto se i u Kruznici suluka Poéetak i Kraj spajaju. 167. Ako ovaj poredak prihvatimo i upoznamo njegovu vanjètinu, [oè nam ostaje otvoreno pitanje unutrasnjeq rasporeda i pouke.

20

izuéavaj ovu pojavu - trazi broj sedam svuda oko sebe. 180. èak i rijeéi sto tevhid potvrduju (Aliahovo jedinstvo) - Ketimei-ëeneaet. od sedam dijelova je sastavljena. 181. Nebesa, Zemlja, mora., svi oni broj sedam nose.

21

182. Mnogo stosta U njima od sedam je dijelova saèinieno, o èernu govori knjiga SEBIJJAT (od sedam) kola ée te uvjeriti.

196. Sa ovim zadatkom, koji se zove Spoznaja sebe, mursid (sejh) ée te poblize upoznati.

183. avo je blo govor samo 0 broju sedam, a i kada bismo vise 0 tome rekli, ne bi bilo dovoljno.

197. A ja éu ti objasniti samo mali djelié te spoznaje, sa dozvolom Zivog, Svemoguéeg - Allaha dzeue-sanuhu.

184. ad pojava i stvari koje su od sedam sastavljene, je dan je i Sedam stupnjeva duse, koje treba svakako znati.

198. Podueavanje 0 Spoznaji sebe je kao more, a nas jezik i pero su kao usi igle.

185. Ali ovo brojanje do sedam poloi:aja duse nije prosti raöun, niti predmetna pojava brojeva, nego opisuje stanja i unutarnje odnose.

199. Koliko se ustcorn igle moi:e zahvatiti morske vode, promisli malo 0 tome, 0 ti razboriti.

186. Kao sto jedan öoviek biva unaprijeden, pa mijenja svoje zvanje i ugled, a likom i tijelom ostaje isti.

200. Skola za sticanje ovog znanja je sutnia, a uóitel] je Ijubav prema Allahu koji je Ziv i i ne umire (Hajjun la jemut).

187. Tako se na putu preèiséenla duse u tarikatu, mjeri stanje svoga nefsa, 0 ti ostrourmu 188. Ruke, noge, oei, usi. .. , pa zar ces po tome prosudivati

\ èovjekal?

202. Zato ne gubi vrijeme, trzni se i kreni na put, upisi se u skolu spoznaje i postani njen marljiv uéenik.

189. Dodi, pristupi -- pogledaj sta sve ima u tome tijelu, kolika su to prostranstva i kakva slozenostl 190.

201. Bez slova, bez qlasova i bez osjeta, srce uèl i spoznaje sta znaöi "JA NE ZNAM".

203. Pridi i u ruku poljubi uéitelja i okiti se sutnicrn, korist i njegove savjete da postignes lijep odgoj i obrazovanje

a vidljivirn

i skrivenim dijelovima, 0 snazi i energiji, oosjetilima, o svemu sto u nama i oko nas tako öudesno i skladno radi, kazaée ti istinu prvo nauka. 191. A tesavvuf ée ti otkriti skrivene odnose, i poouëm najdublje tajne duse.

o

spaz-

192. Sigurno su doprle

Vld,", { do tëbe

s.e.Le: rijeei Allahovog

205. Ti si veliki primjer stvaranja sto sija na ovome svijetu, ti si velika taéka u abecedi ovoga poretka.

Poslanika:

"Ko spozna sebe, spoznao je i svoga Gospodara". 193. Da bi spoznao Allaha dzelle-sanuhu, nastoj da spoznas sebe, na ovome polju ne i:ali svoga truda i predanog istrazlvanla. 194. Se be spoznaj, sebe nadi, mladiéu, apotom

204. Prouéi kako je Stvoritelj - Allah dzelle-sanuhu dao tvoj lik, kako te je skladno i krasno u svijetu postavio - On je Hakim.

nastoj da takav ostanes.

206. Svi svjetovi u tebi imaju svoje odredeno mjesto, i sve sto je stvoreno poöaséeno je tvojim postojanjem. 207. Ti si knjiga Uzvisenoq Tvorca, znaj ovu istinu mladiéu, ostata stvorenja sva tumaéi su .knji e toga postojanja.

~

v

('(:)~"\J

L'i i<.

I ~

1;.

'oJ

,

208. Covjek O~Plja u sebi osobine (sen) moéi i snage, on je ogledalo Allahovih dzelle-sanunu osobina.

195. A kako ces sebe naéi i spoznati? avo je osjetljivo pitanje, ali éu ti reéi nekoliko uputa.

209. Gradom svojom éovjek je slika Milosti, a oblikom svojim on je najljepsi i najveéi od svega stvorenog.

22 23

(irfan).

210. Pomno i detaljno prouéi njegovu prirodu, vidjeées kakvo se savrsenstvo i veliéina stvaranja

224. 0 ovim pitanjima dosta se raspravljolo medu uèeniaclrna, a tebi je dovoljno ako zaparntis istino koju ti u ovoj tuhvi prenosim.

krije u njemu.

211. Kada otkrijes tajne pojedinih njegovih osobina i saznas istinu, zastaées zapanjen pred njegovom moéi.

225. Sto god Kuran

212. Od éega je éovjek sastavljen dobro prouéi i upoznaj, tstrazul i vidi visoke darove koji ga iznad drugih uzdizu .

226. On je bic dostojan toga neprocjenjivog carstva znanja i mudrosti, a uöeniacirna iz njegovog naroda ono je ostalo za nasljedstvo.

213. "Pokazaéemo im nase znakove u svemiru, i u dusama njihovim ...", reèeno je u Kur'anu.

227. Ko bude medu onim sto imaju udjela u ovom dragocjenom nasljedu, sretnik je sa visokim postignuéem i ima udjela u najveéoj blagodati.

214. Buduéi da je tako, treba da otvorimo oèi, da te znakove, jedan po jedan, pazliivo prouèirno.

228. Kod tebe ée se pojaviti djelovanje

saorzt doslo je sa Neba,

i na Mi' radzu Allahovog

dzeüe-sanuhu

Poslanika, alejhissalatu

Allahovog dzeue-sanuhu

ve selam.

imena DZAMI -

koji okuplja, sa Neba je i ono doslo kao i èasni Kur'an

215. 0 potrebi izuèavania i zakljucivanja govori éasni Kur'an, predaj se ovome zadatku, a dokaze koje doblleè prihvati i éuvaj.

229. Suho i sirovo -- sve se nalazi u ovom imenu, sliëno kao sto se sve nalazi u Kur'anu.

216. Zadrz! svoj pogled na öovieku - tom blizancu Kur' ana, na licu njegovom naéi ées moé Milostivog. 217. Da se uëvrsté na osviedoöeniu koristi se svim rasoolozfvirn

230. I ti si jedan naroéiti vid stvaranja, i sliéan si primjerku Kurana.

iako ti je poéetak od sperrne,

ove istine trudi se i dan i noé,

naèinirna da dodes do sredstava

231. Oblikom si jedna mala éestica - kapljica, a hodom i djelovanjem si kao more.

za taj cilj.

218. Nadi éovjeka koji ée ti biti Mushaf koji govori, sjedi pred njega na koljena i nauèi abecedu u poretku stvaranja.

232. Nemoé i snaga u tebi su se sastali, u Svijetu moguéeg ti si stvorenje

219. Pitali su Hazreti Aisu kakav je bic i kako je zivio Hazreti Resulullah Muhammed, alejhissalatu ve selam.

sa izuzetnim

233. Po svojoj prirodnoj gradi ti si slabasni i nemoéni rob, ali svemu sto je usvemiru ti rnozes komandovati.

220. Ta éista zena dala im je odgovor, da mu je vladanje bilo Kur'an.

234. Zar umovi nisu ostali zapanjeni nad ovom neobjasruenorn

221. Pesto Kur'an svojim sacrzaiem okuplja sve, primjer za svaki posao nalazimo u vladanju Pejgambera Alejhisselam.

nad ovom istinom,

zagonetkom

236. Tvoja sposobnost da nosis obaveze (kabilijjet) dar je odabran (hejuia), tebi od Gospodara svih svjetova Allaha dzelle-sanuhu.

223. Urezan je na sigurnom mjestu na Öistu ploèu (Levh), 237. Oblik vrste je siri od "Oblika pojedinca", i bitak (hejula) je blizi svojstvu vrste.

i trajno je saéuvan od promjena.

25

24 .

'-

sto se krije u tebi!?

235. Po svome bitku (hejula) ti si odreden da rnozes podnijeti (kabil) nesluéeno velika zaduzenja koja ti je dao Istiniti.

222. lako je Kur'an Allahov dzelle-sanuhu uzviseni govor Ijudima, do nas je dosao preko kazivanja Hazreti Muhammeda Alejhisselam.

.

sposobnostima.

~

----

238. U "Sliei vrste" uertana je nosivost (kabilijjet) pojedinea (jedinke), i prema ovome planu doslo je do povjeravanja poiedinaènih zadataka.

252. Ovo ~ostoj~nje u P?j~vnom svijetu samo je privremeno ono je, zna], od Istrnltog samo jedno kratko sjeéanje.

i posudeno,

239. "Svako novorodenèe dolazi na svijet kao musliman", rekao je Allahov dzeüe-sanunu Poslanik (alejhissalatu veselam), i to je temeljno

253. Sufije kai~ ?a "ajni sabite"- materija koja u svijetu postoji, nema m mmsa od pos t 0 j a nj a (vudiud).

oblasnlenie. 240. A zatim neko sa toga puta skreée, to u "Sliei vrste" uertana pojava jedinke pokazuje

254. Da Ii oni kaiu

da postoji samo ono

sto svoje postojanje

razlikovanje.

ne duguje nièemu

drugom!?

241. ani koji skrenu sa puta istine postaju "z a I u t a I i", a to skretanje je skretanje sa pravea prema I s tin i tom.

255. Sve o~o st.~ samo od sebe nije u stanju da se odriava, ne moze bltl nazvano ni postojanjem ni nepostojanjem.

242. U stvari, onaj ko ostane pri sposobnostima (kabilijjetu) svoje vrste, biée u stanju da provede iivot na pravom putu radeéi dobra djela.

256. Ova~ve stvari i pOj~ve imaju neku vrstu postojanja, aH ne Hcnog one Imaju neku ooiavnost u sVijetu, aH to je shèno sjeni. '

243. Pojavu dobrih djela kod jednog ëovjeka, nazivamo 'koraöanie pravim putern' (tevfik, hidajet).

25 7. ,:'ost~janje svijeta ~e nesto izmedu postojanja i nepostojanje, I~ jeonu stranu lIea, a drugu i nema" (hadis).

244. Ljudi koji èlne dobra djela to su sretniei i prijatelji, a oni koji éine losa djela su nesretniei i neprijatelji.

258.

245. Ali ovdje se pojavljuje niz pitanja koja treba razjasniti, jer se dogadaju sluèaievl koji izgledaju suprotni izloienom.

259. To je kao pisanje v?dom od luka po bije/om papiru,

246. Odredenje 0 tome ko je sretnik a ko nesretnik

260. Ako se papir okrene prema vatri

"U

tako nam je preneseno

o c'dSv\.v--

Äl\.~~

>J"':'

sadrza] pisanja postaée uocljiv. ' 261. ~/ova koja su bila nevidljiva pod zraeima Sunea iznenada se . I tako postane vidljiv i citljiv zapis koji papir na sebi nosi. pojavs,

-.

247. U "Hazretul - ilmu" - éasnom znaruu (Allahovom) kako je, tako ée biti i ostvarivanje svake pojave (ajni sabit).

262. ~kaie.se

263. I ovaj svemir bio je kao "necitljiva slova" kada se pojavio "postao je jasno citljiv".

249. Ko u njo j bude upisan sretnim, biée sretan, ko u njoj bude upisan nesretnim, biée nesretan.

264. Iz "Neodredenosti" je prvo dosao Adem i onda postao otae svijeta. '

250. U "Öasnorn znanju" upisano je tvoje postojanje, pa i u pojavnom svijetu to se postojanje mora obistiniti.

26

bola drugacija od bijele boje papira,

djelo plsanja odjednorn izroni i pojavi se pred nasim oéima.

248. "Znanje Istinitog" je Mat i knjiga (Matiea), i u njoj nisu moguée nikakve promjene.

251. avo postojanje u poiavnorn svijetu (iivotu) samo je dia zap i ono je samo jedna pojava kojom se zapisano obistinjava.

ucenjaei) opisali su

na kome se tragovi od pisanja uopste ne primjeéuju.

u majcinoj utrobi biva objavljeno, u hadisu Allahovog dielle-sanuhu Poslanika.

2..-VJ,'6.-~1<....

r-.

e.

~~VU \ Ü u r' .fe.--...:;,. Prvu. odr~deno~t" .muievi hakikata (tes;VVuf~ki na sllkovltom pnrrueru:

i s a nog,

265. Poslije, ovaj svijet je rodio Adema i tako postao majka Ademova. '

27

r

'

266. Mi smo sjemenka - slténa Ademu, a voéka koja iz nje ponikne slièna je ovome svijetu.

280. Kao svjetlo Sunca koie obasjava nebo, pamet kod èovieka öuva ga i svijetli.

267. Iz sjemena postaje plod - voéka, a, gledaj, taj plod rada opet sjeme.

281. Sa neba pada kisa i kruie obi ac i po njemu, éovlek plaée i iz oCiju mu kapaju suze.

268. Sjeme je najvainije

282. Na nebu ima puno zvijezda, na èovleku ima puno ukrasa.

za razvijanje

i rast svake biljke,

a onda, na kraju, pokazuje se zreli plod. 269. Adem i ovaj svijet (svemir) u sliènorn su odnosu, treba da 0 ovome puno razrnislias, 0 razboriti!

283. Covjek ima pet osjetila,

270. Kada ti kaiem

284. Kosa je kao noé, a lice kao mjesec, uz ustap kada se pojavi - Lejlei Bedr.

rüeö

s v ij e t

pomoéu njih se ravna i snalazi.

mislim na sve èestice,

a od njih se izrodilo mnogo Adema. 271. Ruh Ademov (èovjekov) rodio je elemente (ëestice), a onda su elementi (ëestlce) rodili èovleka (Adema).

285. U ustima èovjeka struji vazduh proizvodeéi zvukove, kao dahovi iz Sura (Svirale - Roga) - Nefhai sur.

272. Covjekovo rodenje je rodenje sa dusorn, a potom je njegovo rodenje tjelesno.

286. avo je vanredna pojava koja se rijecima, uopste ne moie iskazati:

273. I roden i rodio - ovo je tako, i temelj i dio, a to se ovako

287. Taj zvuk nastaje od jednog daha,

moie

ukratko opisati:

274. Ademova dusa je od Ahmedove duse, a Ahmedova dusa je od Svjetla Allahovog 275. avo Svjetlo Allahovo

a rijeci za njega veiu svoje tonove. 288. U Suru Israfilovu ima i smrt i iivot, iz èovlekova lica izbijaju is ti znaci.

(Nur) kome se klanjamo.

nekada zovemo Pero (Kalem), a nekad Svestrani um (Akli kuil).

avo zbog toga sto je ono Temeljni izvor postanka

289. Kada je éoviek neraspoloien (Kabd - stisnut) ti tonovi ga smiruju, a kada je raspolozen (Bast - raêirenth grudi) odvede ga u blaienstvo.

(Asli kuil). 290. Eto, usta su slièna Suri Israfilu,

276. Prvo öernu je Allah dzeüe-sanuhu

dao postojanje je Svjetlo (Nur),

ono je po Biéu jedno, a po svojstvima 277. Poèetak stvaranja

cV-...

291. Ne govori rusta ëto izaziva Allahovu ozeuesanunu i sto je zabranio Stvoritelj Ijudi.

(tevkin - zbivanja) za sve je ovo Svjetlo (Nur),

r)

ono je poèetak i prve i Rosljedn~

,~ 0'-.1 \

pa potrudi se da ih korist is u hajr.

troje.

1C.:Lo

jedinice

1'\ ~

U

Svijetut,.--

~Q:1r Q

~

278. Za covjeka je receno da je Vellki prirnierak u Sverniru, obrati painju, reéi éu ti 0 ovome nekoliko rijeCi:

s-,

S'Î a:---

. r:

,v

~

292. Znaj da je srce kao éaba, ona se Cisti ako se

ruino

ne govori.

293. Tvoje tijelo slièno je Zemlji, 279. Glava njegova - jedna kupola sastavljena

od kosti,

u njemu je bezbroj Istinskih vrijednosti

slièna je nebu.

28

29

(Hakaik).

srdzbu,

294. Na povrsini Zemlje uzdizu se brda i rastu surne, u tijelu ima mnogo zila i kostiju. 295. Na Zemlji ima mnogo bilja irastinja, a na tijelu puno dlaka i dlaéica i kosa. 296. Na Zemlji ima puno izvora i rijeka, a u tijelu puno krvnih sudova i znojnih kanala. 297. Na Zemlji ima razliéitih vrela, i svako se izdvaja posebnim sastavom i ukusom. 298. I kod éovjeka ima takvih mjesta, gdje se posebno izdvajaju masnoée, mirisi i tekuéine. 299. Suze i krv su slani, voda iz usta je slatka, a iz usiju gorka. 300. Kao sto se Zemlja potresa zemljotresima razliéitih stepena, tijelo biva izlozeno zijevanju, kihanju i drhtanju. 301. Na Zemlji postoje éetiri godisnja doba, a i kod èovjeka postoje éetiri perioda kroz koja prolazi. 302. Doba djetinjstva je kao proljeée, mladost éovjekova je kao Ijeto.

308. Zato je Jakub pejgamber rekao za svoga sina Jusufa, da se plas! da ga ne pojede vuk. 309. Jusufova braéa su bila zavidna Jusufu, tako se porotumaéio govor Jakubov. 310. Strast je osobina magarea i krmka, a sumnjiéavost i podozrenje (vesvesa) je kod muhe. 311. Osveta je kod deve, a neprijateljstvo kod zmije, dok je mravu draga pohlepa. 312. Gibet (ogovaranje) je osobina gavrana - on jede strvinu, a zbog svog tvrdiéluka najpoznatiji je mis. 313. Razmisli 0 svim primjerima i zamisli se nad svojom prirodom, trudi se da odstrants od sebe svojstva koja ne dolikuju éovjeku. 314. Istina je da se ove i druge manjkavosti nalaza u covjekovoj prirodi, ali je u njoj i veliki broj pohvale vrijednih ,svojstava i mudrosti koje je dao Istiniti i Slavljeni. 315. lstrazui i osluske] u nastojanju da saznas, ko je rnedu Ijudima kukavica a ko odabranik i junak. 316. Snage su u éovjeku neéasne vojske strasti i sejtana, kao sto su voiske smutnje Jedzudza i Medzudia.

303. A muzevno doba - to je kao vrijeme jeseni, apotom dolazi starost - kao zima puna nepredvidih poteskoóa.

317. Njihovo zlo je vrlo veliko, zestoko i opasno, stani im odluéno na put i presijeci im prolaze.

304. Godina ima dvanaest mjeseci, a na tijelu èoviekovorn je 12 otvora. (2 oka, 2 uha, 2 otvora na nosu, 1 otvor usta, 2 na stidnim mjestima, 1 otvor pupka i 2 na grudima).

318. Trudi se dan i noé da ne pridu zidinama tvoga dvorca vjere, da ga ne osvoje i da ga ne poruse.

305. Poznato ti je da godina ima 365 dana, a da li znas da je toliko zlvèanln grana u éovjeéijem tijelu?

319. Oni vrebaju svakog èasa sa namjerom, da te napadnu i da razore taj dulistan.

306. Öovjekova narav i promjenjivá raspolozerua slióna su zivotinjama, svako ima svoje znakove preko kojih ga upoznajemo.

320. Niti vrijeme jednog udisaja ili izdisaja oni te ne ostavljaju na miru, pa budi oprezan i ne dozvoli da te nadu nespremnog.

307. Oholost je svojstvo leoparda, nasrtanje je svojstvo lava, a zavidnost je osobina vuka.

321. Probudi se, suvise si dugo spavao u traqiènorn pijanstvu, otrijezni se - iz sna skoéi i odupiri se ovom kobnom neprijateljstvu.

30 31 ---

--

322. Prihvati te sejtanske snage i varke i naoruzane èete strasti, i stegni ih snazno u neraskidiv zagrljaj smrti i poraza.

336. Kosa, trepaviee i obrve odgovaraju kojih je pored elifa jos sedam.

323. Ako u ovoj presudnoj borbi sa strastima i seitanorn èovjek pobjedi to ée mu biti jasno potvrdeno na snu (ru']a).

337. Jos sedam harfova krasi liee èovjekovo, a njima odgovaraju oöi, usl, nos ne supljine i usta.

324. Ako se usnije da jase na magareu, na primjer, ili ako vidi nekog drugog da jase na magareu,

338. Dva puta po sedam, ukupno èetrnaest jas nih znakova ispisanih, sto na lieu èovjekovom sijaju kao mjesee u dubokoj noéi.

325. To znaèi da je on uspio da savlada svoje strasti, i da su one kod njega izgubile svoju ubojitu snagu.

339. Ali pored ovih ima jos èetrnaest harfova na lieu èovjeka, njihovo postojanje zaèuduje i odusevüava.

326. Iz kandzi varki takav je sretnik nasao spas, unisao je u predjele N a j bol j e 9 C u var

340. Oni su pokriveni sjenkom znaèenja i nisu lako uoèljivi, kao sto su neke rijeèi pokrivene drugim rijeèima pa se samo podrazumijevaju.

a .

327. Ali na put koji vodi ovom uspjehu i spasenju tesko je iéi sarn, pa je stoga reèeno: "Prvo drug, pa onda put". 328. Na haoz poéi bez vodièa i na duga putovanja a i bolesniku svakom potreban je Ijekar.

bez druga nije lahko,

C!.~~....p

L--; ~

330. Posto je èOVj~ kao slika Allahove dz.s. milosti i moéi, potrebno je da sa vise paznie i izbliza pogledamo njegovo liee. 331. Ruka moéi napisala je na njemu slova, koja sadrze i predoèavaju puno tajnL 332. Dvadeset i osam slova ispisano je na èovjekovom "To su znaci iz Knjige" - Tilke ajatul-Kitab.

na lieu,

341. Oni se odnose na Cetrnaest nevinih od èasnog roda Muhammedova i svaki je pupoljak iz ruziènjaka dobrote (Bagi Lejafet).

'} ~Q:.J:~ d --

.3~

r'Vlj ~V

~

342. Zadatak ovoga kazivanja je sedam stupnjeva muridovog pa vratimo se njemu i èujmo 0 stanjima Ijudske duse.

329. Ti si napadnut i tesko si zatazen klieama teske bolesti, trazt doktora i pitaj ga za puteve ozdravljenja, ako si pametan.

& 'J

drugim harfovima

napredovanja,

343. Obrati paznju jer éu izlagati opsirno, a zelja nam je da govorimo jezikom za te be razumljivim. 344. Usamom poèetku rekli smo nesto 0 tesavvufskom putovanju (suluku), iz te prostrane doline napisali smo nekoliko nuznih obaviestenla. 345. Ono sto je ranije reèeno samo je uvod u tesavvufsko-tarikatsko kazivanje,

licu,

a sada éemo obratiti pazniu na neophodne

346. Navesóerno i nekoliko usporedbi radi slikovitog izlaganja, sa eiljem pojednostavljenja i pristupaènog kazivanja.

333. Izmedu obrva je uertana uspravna erta - elif, a elif je prvo slovo u abeeedi arapskog pisma. 334. Posto je ova jedinstvena erta prva napisana (elif), iz nje razumijemo simboliku jedinstva Jedinog Gospodara

detalje suluka.

347. Nazivi koji su ovdje upotrijebljeni nisu kod svih uèenjaka isti, ali se oni odnose na iste pojave i stanja, a to je najvazmje. Arsa.

335. U znaèenju ovoga elifa i èovjek ima svoje odredeno mjesto, a na to ukazuje tajna rijeèi "Mjesee se rnoze raspoloviti".

348. Muzevi Istine (Bidzatl Hakikat) upotrijebili su razlièite izraze, u nastojanju da opisu i priblize saliku stepene i mertebe. 349. Oni su se sluzili razlièitim opisima, izrazima i rijeèima, da bi Ijudima pojasnili slozone pojave i omoguéili spoznaju stanja.

32

33

350. lako usamom izrazavanju ima izvjesnih razlika, cilj i namjera njihovog obraéanja Ijudima je predoèenje jedne istine.

364. Preèiséenje duse koje DZilvetije postizu preko dvanaest postize se, takoder, preko ovih sedam.

351. A kada se èovjeku u jednom pitanju otklone nejasnoée i otkrije istina:. onda postaju nevazne rijeèi i razlike u izrazima koji su tome predhodiü.

365. Put preéisóenja

i nestajanje

sadrzi u najnuznijem 352. Mekami, odnosno stupnjevi tarikatskog napredovanja, su kao stanice, koje su srniestene na stroktrn putevima po kojima putujemo.

mekama,

tebe u odnosu na postojanje

Uzi se nog

Allahovog dzeüe-sanuhu Biéa, obimu i obliku sve pomenute stepene (mekame).

366. Istiniti (Hakk) je stvorio tebe u savrsenorn

obliku,

dao je za put tvoga uzdignuéa èitav niz prelaznih stanja i poiava (atvar). 353. Kod pisanja Gasnog Kur'ana ima mnogo znakova za zastajanje, pojedini od njih su izuzetno znaèajni za ispravno uèenje.

367. Ovim stanjima i pojavama data su mnoga imena, i kazano je 0 njima dosta jasnih odredenja,

354. Neki Ijudi obraéaju naroèitu paznju samo na najpoznatije znak~ve, a ovakav pristup poznat je pod imenom tdzrnaien (ukratko, sazeto).

propisa i pravila.

368. Svaka od ovih faza (tavr) ima svoje ime, svojstvo, djelo, vojsku, mjesto i stanje.

355. Drugi Ijudi obraéaju paznju na sve znakove bez izuzetka, a ova dva razlièita pristupa prisutna su i kod batinskih uèenja.

369. Pored toga svaka faza ima i svoj kljuè i posluzitelje a odlikuje se i posebnom oznakom i bojom . .-,... LA ~

356. Duzina puta neée biti skraéena ako se nabroji manje stanica niti ée biti produzena ako ih znamo vise.

d.

(poslugu),

s ~~ .--. è- ~~

370. Mekami (stepeni) poèinju sa prvom fazom, koja je nazvana Nefsi emmare - dus a sklona zlu.

357. Ako 0 ovom primjeru razmisfis i ako ga pravilno razurnues, onda ces lakse razumjeti sta je put hakikata u cjelini.

371. Neki su ovaj prvi stepen nazvali Tevhidi ef'al (Jedinstvo djelovanja), a neki opet Sejr ilallah - Putovanje prema Allahu dzeüesanunu.

358. Kao i na obiènom putovanju sa odredenim brojem stanica na putu, i u tesavvufskom putovanju sve stanice prije cilja valja proéi.

372. Svojstva duse ovoga mekama su kao svojstva

zivotinja èije meso ne jedemo,

kao sto su krmak, vuk i lisica.

359. Neko putuje brze, a neko sporije, ali na tom putu svi prolaze odredene stanice prema ciliu 360. Kod DZilvetijskog tarikata ovih stanica ima dvanaest a kod svih ostalih po sedam. 361. DZilvetije drze da ima sedam mekama nestajanja a pet mekama (stupnjeva) povraéanje u svijest

°

373. U nevaüalstmarna je ogrezla kao neèista krv, stalno srlja u provalije najveéih niskosti.

(mekami),

(fena) postojanju

374. Priroda takvog èovjeka je uprljana oonëavejucnn postupcima, dusa mu je neèista i puna niskosti, prfjavstine i zla. (beka). 375. Da zivi hiljadu godina ovako niska priroda neée se promijeniti, niti ée ikoga u kakvom dobrom poslu slijediti.

362. U osnovi svi se stepeni dijele na dva popratna stanja, jer se sjedinjuju suprotnosti pri sastajanjem nestajanja i postojanja (dzem'). 363. Zato su uèenjaci usvojili naziv Seb'a-enfus, koji se odnosi na sedam disanja duse u predjelu odgovarajuéih mekama.

376. Na njega rnoze uticati samo uskraéenje hrane i gladovanje, nista ga drugo ne zbunjuje i ni pred èim drugim ne poginje glavu. 377. Ovakvoga

trajno podrzava

razvija u njemu odbojnost

--

prema Allahovoj dzelle-sanuhu

35

34 -

lblis, nuska ga na niskosti,

--

..

--

--

--

-----_. tot ~.illHM~~

milosti.

378. Njega podrzava onaj koji je podrzavao

faraona u njegovom odrnetnistvu,

onaj koji je bic uz Nemruda u njegovim varkama.

392. Ovaj mekam i njegov zikr ima i svoje odane sluge, a njihovo ime je EFRAD - jedinke, pojedinci.

379. Onaj ga podrzava koji je otrovao ëak i mnoge odane pobozruake (abide), i unio sumnjiëavost u srca mnogih koji su bili krenuli pravim putem.

393. Svjetlost koja se u ovome mekamu pojavljuje je plave boje, a kada se ugleda obuzme te osjeéaj blazenstva.

380. Djela su ovog mekama neprestano bavljenje neistinom, urnisqenost, tvrdiëluk, zavist, srdzba i neznanje.

394. Kod osobe na ovom mekamu, javlja se nezaiezfjiva teznia prema zabranjenom.

381. Neobuzdana

395. U najveéem broju sluëajeva osobe koje pripadaju ovom stupnju sanjaju snove iz kruga kojem i pripadaju. -

strast (nefs) je izvor ovih

niskih postupaka,

sve sto ne valja dolazi od ovakve duse. 382. Njena je vojska los a narav, uvredljivi postupci i srdzba, a mjesto njenog stamsta je u prsima takvog bijednika.

396. EFRAD su vrlo ugledna skupina Allahovih dzene-sanunu robova, i oni su na putu spoznaje svoga Gospodara potpuno povuëeni u osamu.

383. Stanje ovog mekama je stalno naginjanje

397. Oni su sliëni ëasnim melekima, svi osleéaju snazno prozirnanje

i zelia za onim sto je prvljavo,

bjezanje od ugodnog mirisa ruze i srljanje u trnje. 384. Kljuë za izlazak iz ovog ponizenoq

potozaja je samo Kelimei - Tevhid,

a treba ga mnogo i mnogo uëiti.

Ijubavi prema Allahu dzeûe-sanuhu.

398. Kutubi ne rukovode ovom skupinom evlija, njihovi poslovi su posebni i nis u u nadleznosti

kutuba.

385. Ta izreka koja potvrduje najveéu istinu svih svjetova, otvara tesku kapiju ovog mekama tvrdave i pere zidove njenih prljavih soba.

399. Ko se napije Abuhajat piéa (Vode zivota), pripadaée drustvu evlija koji poznaju hazreti Hidra.

386. Moéna taneta koja izbacuje blagoslovena Izreka Jedinstva Biéa, nadmoéno i sigurno pogadaju tvrdavu razuzdanih strasti ovog mekama.

400. Car na kojeg se odnosi izreka LEVLAKE (Muhammed, alejhissalatu vesselam), prije objave pripadao je ovoj grupi.

387. Sa pokretom od des ne strane poricanja svega drugoga osim Boga, sa pokretom prema srcu izjava da je samo Allah dzelle-sanuhu Bog. 388. Nema drugog stvoritelja - samo je On Stvoritelj Jedan Jedini, sve sto postoji Njemu duguje svoje nastajanje i zivot. 389. Misao 0 ovome neka te stalno prati kao slika srniestena u glavi, neka te prati ta istina da samo Allaha dzelle-sanuhu obozavamo. 390. Zatim, tvoj posao svedi na zikr - spominjanje

Gejlanije

402. On sam nije znao da pripada ovoj skupini, dok mu to nije rekao hazreti - pir Abdulkadir

Gejlani.

403. Sejhi Ekber vrsni znalac kojem je mnogo stosta bilo otkriveno, prenosi nam ovo u svome Futuhatu.

imena, 404. Kada se ëovjek uzdigne na ovom mekamu i poëne vidati skrivene dobre, onda je to znak da je dosao do njegovog vrha.

ovom poslu predaj svoje srce. 391. Svoja djela ti utopi u Allahovom

Allahovog

401. Ovoj grupi pripadao je i Ibni Kaid, jedan dervis hazreti pira Abdulkadira

djelu, 405. Kada sa nekog mjesta ugleda neobiëne prizore, ili kada u vise navrata bude suoëen sa zaëudujuéim

a i svoj zikr isto tako.

36

37

slikama.

406. lIi ako vidi sebe kako izgovara Bozije dzeüe-sanuhu ime ALLAH, okrenut prema nekom dzernatu ili sa njima pomüesan. 407. Sva ova videnja i snivanja ukazuiu na to, da je dotlöm presao u drugi mekam.

420. Sejhove prijatelje smatrati svojim prijateljima, a njegove neprijatelje svojim neprijateljima i nastoj da se za njega .' zrtvuies. 421. Voditi raöuna da se ne povrijedi sejhovo srce, stalno nastoj da mu budeè u hizmetu.

408. uëeruem LA ILAHE ILLALLAH eisti se dusa Nefsi emmare, ostranjuju se prepreke za dalje napredovanje i sklonost prema onom sto nas zavodi. 409. Uvjeti su jos za uspjesno savladavanje ovog polozaja, da se strogo pazi na èistoóu vidljivu i nevidljivu.

422. Ako te mursid nekada ukori, uzmi to kao njegovu blagost, i u svakom njegovom pokretu nastoj da uoöis pouku.

410. Postupak i ponaàanle treba uskladiti sa vjerovanjem Ehli Sunneta, na ovo treba naroöito obratiti pazniu. 411. Ugledati se treba i povoditi za Mezhebom Ehli Haka, svoje vjerovanje uskladiti sa njihovim. 412. Cuvati se zabranjenog i pokudenoq, strogo paziti da se sa toga puta ne zaluta. 413. Pouzdavati se i oslanjati na Allahovu dzelle-sanuhu milost, raditi dobra djela, ali se na njih ne oslanjati. 414. Strogo paziti da ne bi dosao u polozal da poreknes postojanje evlija iako te njihovo stanje rnoze potpuno da zbuni. 415. Sa mursidom treba imati ëvrstu vezu, i svoju zakletvu smatrati konaënom. 416. Svog rnurslda treba smatrati najboljim uèitellem, i povezanost sa njim Ijubomorno ëuvatt. 417. Eventualne njegove nedostatke ne treba drzatt za ozbiljnu prepreku, nego se na njih ne osvrtati i sejha smatrati neuporedivo najboljim. 418. Llubav prema mursldu je neophodna, vise ga treba voljeti od sebe i od svoje porodice. 419. Ako neko prema tvome rnursidu pokaze rnrznju, nemoj mu pokazivati Ijubavi niti pazrue.

423. Sejha sluzi i budi mu postusan i srcem i dusorn, a svoju poslusnost prema njemu smatraj naièasnuorn duznoséu. 424. Prema stepenu sluzenja i poslusnosti sejhu postize se duhovna snaga, zato je tvoj odnos sa njim samo sreéa i napredak. 425. Sve sto einis pod uticajem svojih nagona, djelo je samo tvoje i za njega ces sam biti odgovoran. 426. Isto tako, dobra djela koja cinis znaj da su ti milost od Allaha, a kod njega dobra djela ne propadaju i ,nijedan trud nije uzaludan. 427. Sejh Bistami - taj duhovni car, dugo je sluzio kao vodonos. 428. Na pragu DZaferi Sadika ponizan je bic i vjerno sluzio, pa je dobio ono sto je dobio. 429. Asik Junus koji je bic jedan od velikih careva svüeta, eetroeset i sedam gOdina sluzio je svoga seiha. 430. Emre Sultan oborio je svoju glavu pred sejhorn kao poslusno pseto, za potrebe kuhinje cijepao je drva. 431. Meleki su ostali zapanjeni kad su ga gledali, pa zar ti ovi dokazi nisu dovoljni da primis pouku!? 432. Na poèetku tarikatskog puta sluzenje je temelj, a stanja koja kasnije dolaze puno su ovisna od toga. 433. Iz dana u dan tvoje napredovanje ée bivati Vidljivije, samo se rnoras zastititi od napada lijenosti.

38 39

434. Danas su ovi hizmeti i sluzerua vrlo rijetki, ko se od nas ovako ponizno ponasa.

448. Mnogi su na ovome putu dali zivot, a ti jedva da zrtvuies jednu koru hijeba.

435. Tesko nam pad a rad za Allahovo dzelle-sanuhu zadovoljstvo, a sto nam nefs zeli to radimo i gdje on zeli tamo hrlimo.

449. Dodi i uèi Kur'ansku

436. Znaj da od slabog vjerovanja (imana) ovo dolazi, a seitan nas bodri na ono sto on voli.

450. Ovo je skupocjeno mjerilo dragulja vjere, to je taèna vaga mjerenja dervisluka.

437. Neka nas Allah moéni i uzviseni uöini dobrim, i neka nam daruje darezlpvost i plemenitost.

451. Buduéi da je doslo naredenje da èoviek sebe preispituje, vjerovanje (iman) i rad (amel) stalno treba provjeravati.

438. Iz Kur'ana ëas nog sto nam nareduje Moéni,

452. Svoje eiste zlato, kada irnas i vrijednost dobro pazi u sto ces potrositi.

koliko ti znas od toga prijatelju? 439. Rijec koju si. dao - svoju tarikatsku treba da ispuniavas i tzvrsavas.

obavezu,

ro:, (2-VlJ (.

I lA....• CL+'~:l

iA.

d

d.

'vI"

<:::.

C\ ~ :: ~ ~

istinu,

da se ne rnoze postiéi dobroèinstvo

bez troserna.

mu poznajes,

453. Mjenjaci novca ne primaju falsifikovane novèanice, pa zar mislis da se na Sudnjem danu rnoze podmetati.

440. Jedan najamnik dok ne izvrsi svoju obavezu, nema prava da primi nagradu za rad.

454. Ovdje je govor 0 darezjjivosti, pa mi je zelja da pohvalim ovu Ijudsku osobinu.

441. A plemeniti Stvoritelj - vidi kolika je Njegova plemenitost, daje nam neizmjerna dobra i daruje nas bez kraja.

455. Jer dok se ne pojavi ovo lijepo svojstvo, nema pristupa u treéi stepen tarikatskog

442. Prvo, stvorio nas i dao da u svijetu zivirno, a onda nas je obasuo raznim blagodatima.

456. Zelja mi je da podstaknem salika na darezljivost, i da èestitamo onome ko je darezütv.

443. A onda nam je dao da od svojih imetaka troslrno na druge, a zato ée nas na drugom svijetu obilno nagraditi.

457. Nastojanje da óinimo dobro, to je nas dug, to nam je u èasnorn Kur'anu naredeno.

444. Zbog svoga ogromnog imetka, velike darezüivosti i spremnosti na zrtvu, Allahov poslanik Ibrahim (alejhisselam) sluzi nam kao primjer na kojeg se treba ugledati.

458. I Pejgamberu je reëeno da savjetuje i poziva na dobro, jer u tom savjetu ima korist i za vjernike.

445. Bio je spreman ne samo da sav svoj imetak podijeli u ime Allaha,

459. Darezljivost je slièna blagodatima koja natapa basée i kamenjare.

napredovanja.

koje donosi kisa,

nego da i sina zakolje kao kurban. 446. Pored toga dospio je u vatru, ali nije zalio dati zlvot, zato je i prozvan Ebut - tevhid. 447. Eto, takvo je Allahovo ozeue-sanuhu jedinstvo postojanja Tevhid, nemoj misliti da su to samo prazne rijeci koje izgovaramo.

40

460. U baséarna ima puno cvijeéa i plodova, a kamenjari su besplodni, zarasli u trnju. 461. Blagodati kise su velike pa kada pad ne i u kamenjar ima neke koristi.

41

476. On je snazan di v, a snaga mu je kao planina. nemoj da te prevari pa da se sazaüs na njegove tazne suze.

462. Od proljetne kise u skofjkama se razvije biser, a zmije u kamenjaru postaju otrov. 463. "Govori istinu, u tome je mudrost", rekao je Stvoritelj svome miljeniku Muhammedu

(alejhissalatu

vesselam).

477. Trazl pomoé ad Allaha dzene-sanunu i uzdaj se samo u njega, kreni odluèno i upusti se u borbu sa njim.

464. Ko zeli biti vjernik, naéi ée uputu, a ko zei i biti nevjernik, naéi ée put do svoje nesreée.

478. Allah dzeüe-sanuhu ti je obeéao svoju pomoé u borbi sa njim, i pojaëao te je sa jednim svojim robom vodiöern.

465. Tako djeluje i rijec na nas, kakav nosis dert u sebi, tako ces i primiti.

479. Ako budes slijedio upute hazreti - pira Gavsi Gejlanije, nemoj se bojati svoga nefsa - Receno je: "ne boj se!".

466. Zelimo da saliku donesemo savjetima korist, i da mu pomognemo da na ovome putu napreduje.

480. Pod zastltom smo svih hazreti - pirova,

467. Ali treba znati da postoje i neuspjesi, kao sto tvrdom kamen u savjet nikakav ne koristi.

481. Mi smo postigli visok stepen i ugled oslanjajuéi a bili smo kao biseri u skoljci.

468. A moje rijeci nisu upuéene nikome drugom osim meni, rnozda ée u tome biti lijek mome dertu.

482. Trudimo se da oëuvamo tarikatske

469. Nije ni èudo, jer sam u okeanu ostao bez vode, srce mi je zedno, jos se nije napojilo.

483. Kao sto na putevima ima drumskih razbojnika, tako i u tarikatu ima zavidnika i inaèija.

470. Ovaj moj éudnovati bol kome da kazern, ali govorim ga, eto, makar samom sebi.

484. Danas na svijetu postoji jedna vrsta dinskih nakaza i prikaza, koji odvlaèe Ijude od tarikata.

471. Paun se Ijudima mnogo svida i dive mu se, a on se zali na svoje nedostatke.

485. Oni se prikazuju kao dobronamjerni i dijele savjete, a u stvari oni bacaju smutnju i svaki dobar posao kvare.

472. A sada da se potrudimo i kazerne nesto i 0 svome nefsu, onoliko koliko je neophodno i koliko nam je dostupno.

486. Onisu varalice koji svojom varkom zavode neuk svijet, ali oni ne znaju da tom varkom i sebe upropastavaju.

473. Tvoj nefs je tebi najveéi neprijatelj, on je izmedu tvoje dvije strane.

487. 0 sebi imaju visoko misljenje, a srca su im zarazena njihova zelja je da se izigravaju sa Ijudima od istine.

474. Ako trazis neprijatelja protiv koga ces se boriti, on ti je dosta jer te prati sve do same smrti.

488. Ali prièekaj do odredenog roka, oni ée biti ismijani, zbog onoga sto su smutnju sijali na zemlji.

475. Udaraj ga u glavu spasonosnim mecima zikra, i skraéuj mu krila isposnièkim zivotorn.

489. Za prave vjernike oni kazu da su zaostali, ove rijeci njih opisuju, ali oni to ne znaju.

42 ~~------

-----------_.-

a oni su pouzdani lavovi - èuvarl na kapijama neiskvarenog

vjerovanja.

se na njih,

veze i amanete,

da se ne presjeèe lanac za koji se drzirno i da ne otpadnemo.

43

490. Budi oprezan i èuvai ih se, oni pripadaju podzemlju svako mnesanie sa njima donosi samo stetu. 491. Kretali smo se u krugu razgovora

kao krtice,

504. Njihova djela su strasti, urnishenost, podvale i prenosenie njihovi poslovi èesto su uzrok Ijudskih briga i muke. 505. Jos ielja za naredivanjem,

0 prvom mekamu,

skrivena dvollènost,

i ovdje ée 0 tome biti kraj.

rijeci,

i Ijubav prema poloiaju èasti,

stalni su pratilac onih koji su u ovom mekamu. 492. Reéi éemo sada nekoliko rijeci 0 drugom mekamu, onoliko koliko je nuzno da salik 0 njemu zna.

506. Pored ovih, postoji i éitav niz drugih lcàih svojstava

koje nosi,

zato i kazerne da su ta svoistva vojska tog mekama. 493. Onaj ko je u Nefsi emmari i ko je njoj potëlnien, svi su mu poslovi podredeni interesima ovoga svijeta (dunjaluka). 494. A dunjaluk je kao bezvrijedna misao 0 Ahiretu treba oiivjeti

leslna koju treba napustiti, i stal no jaèati.

508. Mjesto Nefsi levvame je u srcu, a stanje onih iz ovog mekama je da vole lijepe razgovore.

495. Ali za taj preokret treba odvainosti, volje i nastojanja, a posebno je vaina poslusnest selhu i slijedenje uputa.

509. Kljuc ovog stepena je Boiije ime Allah, koje okuplja sva Bozija imena i svojstva.

496. Pojavljuje se ielja da se dop re do Kapija Ahireta, ali da se kroz njih bezbjedno prode potrebno je uloiiti trud. 497. Ovo stanjem, kada öoviekova dusa sama se be prekorava, zove se Nefsi levvame i to je drugi po redu mekam. 498. Drugi naziv za ovaj mekam je "Tevhidi sifat"- Jedinstvo

507. Ali pored losih osobina koje smo nabrojali on se odlikuje i nèkim dobrim, sto je ispravno i istinito, a sto neispravno i laino oni vide.

510. Sva Boiija imena se dijele na dvije glavne grupe, na opéa ili sveukupna (Kullije) i pojedinaèna (Diuz'ijje). 511. Pojedinaèna imena nisu oqranièena niko ne rnoze reéi koliko ih ima.

brojem,

svojstava, 512. "Hiljadu i jedno ime" samo je slikovita predstava pojedmaènlh to je opéenito skraóeni broj opslrnostt nesluéenih razmjera.

a zovu ga [os i "Sejr billah".

imena,

499. U ovome mekamu postoji naklonost prema dunjaluku, 513. A zatim, postoji grupa od 99 imena koja se zovu "UMMEHAT"sva druga imena u njima su sadriana.

ali isto tako postoji i ielja za Ahiretom. 500. U njemu èovjek tumara i napipava put izmedu dvije svoje kible, nekada se prepusti dunjaluku, a nekada okrene svoje lice Ahiretu. 501. Nekada su mu poslovi dobri, a nekada losl, njegov iivot lici na iivot dvolièniaka.

rnatiónjak,

515. Ovih 99 imena skraéuje se i sabira, u grupu od dvanaest ili od sedam. 516. Ove grupe sa najmanjim brojem imena nazivaju se Eimmetul-esmai (Imami imena),

502. Svojstva su mu kao svojstva iivotinja jok, nije postigao osobine èovieka.

cije se meso jede,

503. Ljudi ovog mekama mogu se uporediti sa guskama ëas su u blatu, a ëas u ètsto] vodi.

i patkama,

i sva se ostala imena nalaze u njima. 517. Medu ovim imenima postoji jedno ime - imam, to ime se zove Ismi Azam - Najveée ime. 518. Buduéi da svako od imena ima svoje znaèerue, sva imena imaju svoj sadriaj i svojevrsne osobitosti.

44

4S

i

519. Svako od njih upuéuje na svoj sadrza], neko ime ima sire znaèenie a neko uze.

533. Mudrost Stvoritelja odrazava se u tome da je ovo ime skriveno i tajno, i dostupno je samo evlijama.

520. Sejh Ebu Hak je sva Bozija imena sveo na 25, i napisao je knjigu 0 njima.

534. Ismi Azam je kao velika taèka, skrivena u odjeéi harfova.

521. Zatim su dosli i drugi veliki Ijudi tesavvufa, koji su Bozija imena svrstavali u najuze grupe od po 12 i 7.

535. Da tu taèku pronadu muèili su se veliki uèeniaci, trudili su se i lstrazivali ali nisu postigli uspjeha.

522. To znaèi da su muzevi hakikata uspjeli da u ovim malim skupinama imena, uoëe sadrzaje i pojmove koje nose ostala imena.

536. Jer ova spoznaja ne postize se logickim zaklluélvaniem, niti uèeniem iz knjiga i ulaganjem velikog truda.

523. U svakom od ovih imena ima po stotinu ili po hiljadu uzih znaöerua, koje su istrazili i pronasü vrijedni Drugovi srea.

537. Za taj uspjeh neophodno je nestajanje tvoga postojanja, i da oèima srea pogledas u liee istine.

524. Na ovome putu oni su ulagali veliki trud, dozivjeli su otkrovenja, otkriéa i postigli spoznaje viseg reda.

538. U skladu sa naredbom "Pokrijte ono sto je Allah pokrio!", ovo saznanje se nikome ne govori.

525. U "Velikom tefsiru" govori se i 0 ovome pitanju, pa éemo iz njega donijeti jedan izvod.

539. lako evlije znaju Tajnu Ismi Azama vrlo dobro, ne misli da ée je kazati ovako nedostojnom robu kao sto sam ja.

526. Svemoguéi Allah imao je cetiri hiljade imena, od kojih hiljadu i jedno ime niko nije znao.

540. Ko se nije izgradio u povjer/jivog cuvere tajne i istine, neée mu biti ova tajna povjerena ni dostupna.

527. Samo Njegovo Uzviseno Biée znalo je ta imena, niko drugi nije imao puta da dode do te spoznaje.

541. Poznato ti je da je obiöa] sakrivati liee nevjeste, i paziti da ne sjedi u drustvu sa tudmcirna.

528. Meleki svani "Kerrubijan" znali su drugu hiljadu imena, a treéu hiljadu znali su Allahovi dzelle-èanunu poslaniei.

542. Ako ipak ude u neöüu kuéu, nastojimo da je drzirno dobro ëuvanu i pokrivenu.

529. Preostala hiljada imena dostupna je pravovjernima (muminima), jer su sva upisana u objavljenim Knjigama (kitabima).

543. Pa kada stranae i tudin pridu da je vide, ona ime se pokaze pokrivena i na izvjesnom odstojanju.

530. U tri velika Kitaba (Tevrat, Zebur, Indzil) bilo je po tri stotine, a u ëasnom Kur'anu ima stotinu Allahovih ozene-ëanunu imena.

544. Sejh Muhammed Tirmizi, poznati velikan medu uëeruacirna, u svome futuhatu na ova pitanja dao je odgovore.

531. Gd ove stotine imena u ëasnorn Kur'anu, 99 ih je jasno (zahir) naznaèeno, a ostalo je skriveno samo jedno.

545. A onda je Sejhi Ekber, poznati velikan medu uèeniaclma, u svom futuhatu na ova pitanja dao odgovore.

532. Naéi ovo stoto skriveno ime mogu samo obdareni pojedinei, u njemu je skriven rudnik velike mudrosti.

546. Od ukupno stotinu i pedeset pitanja, 132 su bila nejasna i posebno izdvojena.

46

47

547. Sejh Ekber u svome futuhatu pokazao je veliku uljudnost, na nejasna pitanja (tesko razumljiva) dao je nejasne odgovore razumljive). 548. U odqovorirna on se posluzio jezikom prenesenog i dao tumaèenja preko posebnih znakova.

(tesko

znaóenia,

549. "Dvadeset i trideset", rekao je on "i izmedu njih je öetrdeset i jedan, za sva imena oni su kao zjenica oka". 550. Rekao je i jednu drugu zagonetku "Osam i osamdeset,

na ovaj naëln:

561. Ako se u rijeèi ALLAH ispusti prvo slovo (hemze), preostala slova ée se Citati "lillah" - pnpadas Bogu. 562. Ako se izostavi i jedno "I", ostaje rijec "i/ah" - Bog. 563. A ako izostavis "I" ostaje da se èita "Ieh" ovo je èestica koja sa spojenom liènorn zamjenicom

èini "Iehu" - Njemu pripada.

564. Kada izostavim hemze i obadva "I" ostaje samo lièna zamjenica, koja se odnosi na Allaha dzelle-sanuhu, tj Huu - On.

a medu njima dvije stotine i sest".

551. Upuéenima su ove rijeèi dostupne, rlesavaluél ove zagonetke oni dolaze do bogatih riznica istine. 552. Oni koji su u drugom stepenu uzdizanja (Nefsi levvame), susreéu se sa pojavom promjena raztièitih boja. 553. Muridovo srce u ovom mekamu podlozno je èestlm promjenama, öas je vrlo smireno, a ëas veoma uznemireno. 554. U éasovirna uzbudenosti

treba da uói Allah - Allah ... ,

565. Pogledaj, sa ispustanjern pojedinih slova ne mijenja se znaèenje, svaki novi oblik govori nam da je samo Allah dzelle-sanuhu Bog. 566. Ko zeli da postigne slast u nastojanju u velikom trudu, neka ime Bozijeg Biéa - ALLAH zakuca u svoje srce. 567. Za svaku tegobu i potrebu i svako stanje dovoljno je izgovoriti Allah, i u srcu neée ostati nikakav trn ni mrlja. 568. Kod izgovaranja Bozijeg imena ALLAH, treba poèetno "A" naglasiti, da se u srcu osjeti odziv zvuka.

sve dok mu srce ne postane smireno. 555. Covjek u Nefsi levvami iznenada izlazi iz stanja uznemirenosti, on adjednom postaje smiren i èvrst kao planina.

569. Poèetak ovog imena povezan je sa srcem, isrce zaigra na udar ove rijeèL 570. Sa zanosom i Ijubavlju neka jezik izgovara ime ALLAH,

556. U stanju smirenosti on se osjeéa siguran, od njega adlaze nedoliène misli, nedoumica i tegobe. 557. Ovo stanje treba nastojati trajno drzati, a to se postize preko upornog predavanja

i u predanom zikru neka se izgubi svijest 0 postojanju

i vremenu.

571. U ponoru zanosa Ijepotom zikrullaha srce ée zakucati drugim ritmom, osjetióes da se njises u blazenorn zanosu duboke predanosti (tevadzud). zikru.

558. Kao sto smo rekli, muridov vird u ovom mekamu je Ismi DZelal - ALLAH, on u srcu izaziva naroèit osjeéaj i dovodi do videnja posebnih prizora.

572. Ovo njihanje od zanosa dovesce te jednog dana do stanja VEDZD, a VEDZD vodi u VUDZUD - osjeéanje tvoga nestajanja u vjeènom postojanju.

559. Srca su pod djelovanjem ovog imena vrlo pokorna, uz strahopostovanje poèinje sjati svojstvo smirenostL

573. Postoje tri stepena kod sjeéanja na Stvoritelja (zikr), murid treba da ih zna i da ih u razlièitim situacijama prepoznaje.

560. Usamom imenu ALLAH ima mnogo naroèitih osobina, pa éemo neke ovdje nabrojati.

574. I sufije treba podijeliti u tri razreda, put im je svima jedan, ali je uzitak razlièit.

48

49

575. Prvi razred ëme otnèru Ijudi - muslimani, onda dolaze posebno odabrani , apotom izuzetno izgradeni odliénici iz grupe najboljih.

589. On j~ postigao .sposobnost da vlada sobom - svoj je zapovjednik, za njeqa se kaze da je od onih koji pripadaju Ehli-vudiudu.

576. Tevadiud je stanje koje se pojavljuje kod prvih, a vedid kod drugih, dok je vudiud kod treéih koje odlikuje puna zrelost i savrsenstvo.

590. Izmedu prve i druge grupe, nalaze se povrsms, sredina i puno nestajanje.

577. Kad srce osjeti slast zikra, onda se lz ruziónjaka srca osjeti miris ruie.

591. Ako se u skupini zakira nadu muridi iz sve tri grupe, dvije od njih ée znati, a jedna neée znati sta se zbiva u Sema zikru.

578. Ovaj mms dolazi preko zikra kao povjetarac iz zelenog gaja, i tijelo se poene kretati sa jedne strane na drugu (njihanje).

592. U stanju Is!igrak (utapanje - nestajanje) sto god se éovieku pojavi, pita se da " mu je dozvoljeno prenijeti i drugima.

579. Tijelo se poóirue kretati kao grana na kojoj susti usóe, zastane, pregiba se i pada na zemlju (Kijam, ruku i sedida).

593. Ali za stanje u kojem se vlada sobom (Ihtijar), mnogo je reöeno, ali bez koristi.

580. U ovakvom stanju zakir - onaj koji èini zikir - ne gubi svijest, on zna svoje stanje i vidi sta se oko njega dogada.

594. Da se u ovom pitanju da zdrav sud - odgovor (hukmi - selim), treba prvo razmotriti kakvi su temelji.

581. Moie osjetiti jednu vrstu podrhtavanja koje ne moie da obuzda, ali svijest 0 tome sta eini i sta se oko njega dogada on ne gubi.

595. Pravilo je je svaka stvar u svojoj osnovi dozvoljena, a ovo pravilo prenijeli su do nas priznati uèeniacl.

582. Ovo stanje nazvano je Vedidi taklidi - oponasanje pravog vedida. a sufije ga zovu i Tevadiud.

596. A zatim, zbog pojave nekog naknadnog uzroka nesto biva naredeno, dozvoljeno i preporuèeno; a nesto zabranjeno.

583. Ali tek oni u kojima ne preostane nimalo od njihove volje (irade), i koji prestanu da osjeéaju rad i postojanje svojih tjelesnih organa.

597. Jedan od dokaza za ovo pravilo je i poznati hadis, da se stvari sude prema namjeri - nijetu.

584. Tek oni postaju svjedoci javljanja jedne nove snage, koja poélnle da struji cijelim tijelom i da ga pokreée.

598. U svakom djelu potrebno je sagledati namjeru sa kojom je uèmjeno, I prema tome kakva je namjera (nijet) 0 njemu treba dati svoj sud.

585. U tom éasu kada bi takvog ëovieka udarili i sabljom, on ne bi osjetio nikakvog bola niti pometnje.

599. Naroèito u pitanjima

=

0

kojim nema jasnog slova u ëasnom Kur'anu i Hadisu,

postupi prema ovom uputstvu i nemoj sumnjati. 586. Ovo stanje zove se Vedidi tamm , i noé i dan treba ieljeti da se postigne. 587. Ako murid ude u ovo stanje, moie se reéi da je stigao u konak vieónosti. 588. Takav je dostojan za Kurbi nevafil, i on je kapetan broda svoga postojanja.

50

600. Muditehidi su ovo primili i prihvatili, pa zasto da ti u to sumruas. 601. Ko ovo objasnjenje primi kao valjano i ko ga shvati pravilno, u ruemu se ne moie zadriati nikakva sumnja. 602. A sto se tiëe raksa i devrana u sema'u (posebno kretanje - pies u ztkru), dodi i pridruii se ihvanima, nemoj oko toga praviti nepotrebnu galamu. 51

603. Treba prije svega znati da je avo u osnovi dozvoljeno, apotom, potrebno je imati lijep nijet.

617. Jer svaki dia njihovog tijela, u tom zikru ima svoje mjesto i ulogu.

604. U zikru (serna'u) lijep nijet atvara srce. a harmoniju zikra uzrokuje disciplina.

618. U tom kretanju u zikru zakir nalazi pomoé i olaksarne, nemoj misliti da nema koristi u skladnom Ijuljanju èltave halke.

605. Kad kod uöesnika u zikru oude postignuta pojaviée se i osjetiti potpuna jednoéa.

skladnost

to nova i izgovora,

619. A u raksu ima jas jedna korist za zakira, i u to se svaki dervis uvjeri.

606. U halkai zikru ne rnoze se pojaviti tajna jednoée, dok osjeéanja i kretanje ne budu ulednaèeni.

620. Nista mu ne dolazi na pamet, tijelo i srce napune se sjeéanjem na Allaha dzelle-sanuhu.

607. Zato se, brate, ureduju i ispravljaju i safovi u namazu, ujednacavanje je velika mud rost koja se oèekuie ad dzemata.

621. A devran je sliéan po svome znaöeniu,

608. "Ispravite safove", rekao je Allahov poslanik (alejhissalatu "pa da se pred /stinitim pokazete uredna poredani".

622. Namjera je da se podsjetimo na Ijepotu Allahovu i posjetu Kabi, a avo budi u srcu posebno lijepa osjeéanja.

vesselam),

obilasku hadzija oko Kabe.

609. A ako u safovima nema reda, rnoze biti da su u tom dzernatu i srca rastavljena.

623. Na svakom mjestu (koraku) dozivhava se drugaciji prizor, tijelo ni ëasa ne stoji i okreée se (tavvat óini).

610. Ovu mudrost u redanju safova, zato je objasnio Poznavalac tajni svijeta - Pejgamber

624. Kao sta meleki obilaze Ars i kreéu se po nesluéenim tako i zakiri èine u devranu.

611. U koraèaniu u zikru (Devran) kada su redovi zbijeni, dokaz je da su i srca zapaljena u sjeéanju na Stvoritelja.

625. Svi su u sreoistu zbivanja i plove u zanosu, a ono sta drugi ne vide njima je u tim öasovima predoèeno.

612. Zato treba i u halkai zikru drzati se osnove, i uskladiti glas i kretanje sa ostalim zakirima.

626. Drugima se avo èmi nepotrebno pa izgovaraju rijeci osude, ali to ani èlne iz neznanja i sta nikad u tome nisu sudjelovali.

613. Lijepo je u namaskom sjedenju (tesehudu), podiéi prst pri izgovoru Kelimei-sehadeta.

627. Ne osvréimo se na ave munkire, ani avo neée da nepristrasno razmotre i da potvrde istinu.

614. Kod izgovora "La ilahe" kaziprst se dize, a kod izgovora "illallah" vraéa se na svoje mjesto.

628. Medu njima ima i takvih neznalica kaj i su se umotali u plast uéenih,

615. Kod izgovaranja Kelimei-sehadeta, dizanje i spustanie prsta treba da odrazava

629. Oni atvarena govore da je avo ostalo ad Samirije, i da tako nesto nije radio Pejgamber.

u tvome srcu postojanje jednog Boqa.

616. Sa istim ciljem zakiri u halki, sema'om uskladuju èitavo svoje tijelo sa srcem u istini.

52

i samo iz inata skreéu sa puta pravde.

630. lako za avo imaju sigurni izvori, ani se na njih ne osvréu nego iznose prazne razloge.

53

sirinama

nebesa,

631. Kao Dedidial oni se uvlaëe u narod,

645. Cinio je tako iestok raks,

i ne stideéi se iznose vjerske neistine.

da mu je s ramena pao oqrtaè, a ashabi su se zanijeli.

632. Oni se ne osvréu ni na Suhreverdiju ni na Gazalûu,

niti im je stalo sto

0

tome kaiu drugi velikani.

646. Ako za ovaj haber kaiu da je "daif" - slab,

donose se kao zamjena i drugi dokazi.

633. Oni ëto ponëu oni su zaplijenili znanje,

647. Suhreverdi se nije izjasnio da je u njega potpuno siguran,

i nije im stalo do toga da slijede ni svoje imame.

a Esret Rumi Veli ga sasvim prihvaéa.

634. Jer kad bi öoviek prihvatio da je kao Imam Safi,

648. I ako reknemo da ovaj haber nije posve siguran,

i u jednoj stvari imao nekog prigovora.

to sto ga mnogi pouzdani uèenraci prihvataju moie nam dovelino.

635. Da Ii je on tada napustio Ebu Hanifin mezheb,

649. Ako bacimo pogled na ovo pitanje, ali bez ikakvih predubjedenja,

i hoée li biti diehenemlija.

vidjeéemo da nema miesta nikakvom osporavanju.

636. Pa bilo je i velikih uëeruaka,

koji su u pojedinim pilanjima prihvatili riesenla drugog mezheba. 637. Posto su sva ëenn mezheba istinita i kod Allaha dzelle-sanuhu priznata,

nama je da traiimo istinu u stvarima koje nas interesuju. 638. Odbacimo tu Ijubav u kojoj ima podvajanja i iskljucivosti,

takav ne moie biti pristasa Ebu Hanife.

650. Ukratko, po ovome pitanju ovo su dokazi:

lemeljna dozvola (hilli asli) i prihvatanje i usvajanje od strane pouzdanih. 651. Mi ne bismo oduljivali kazivanje 0 ovom pitanju,

ali ima ih koji se ovim uporno bave. 652. U risalama - kraéim pisanim uputama za larikalsko napredovanje,

navode se ciljevi koje dervisi treba da postignu.

639. Onaj èasnl Pejgamber, izabranik iz plemena Kurejs,

jednog dana reëe amidiiéu Diaferu:

653. Kome ne bude odredeno da mu se otvori srce za istinu - Sekki kalb,

neée se moéi nikakvom isprikom opravdati.

640. "Ti si slièan meni i svojim odgojem i gradom (sastavom)",

ovako ga pohvali i obveseli. 641. Od ove pohvale neizmjerna radost preplavi Diaferovo srce,

i od tog zadovoljstva poöe se njihati desno i lijevo. 642. Pejgamber ga je gledao,

654. Ko ée znati sa kim je Allah ozeüe-sanuhu zadovoljan, njegovi prijalelji (evlije) brojni su i sakriveni. 6 5. Svaki dan ima svoje sutra, Tako je isto i sa Aksul-Kadaja - Obrnuti sud. 656. Kada Stvoritelj hoée, sto je zlo uöini dobrim, nekoga uèini da vidi, a nekoga ostavi slijepim.

nije ga spriieèio da to èini. 643. ÓVoje poznato pod nazivom 'Tak riri Resul" - Pejgamberovo

odobrenje, i za raks 10je dovoljno kao dokaz i dozvola. 644. U knjizi "Avarif" od Enesa prenosi se jedan hadis,

da je élnio vedid i raks Najbolji èovlek.

54

657. Ali ti odsijeci svoj jezik i sjedi bez izgovaranja rijeCi, jer je reëeno da je sutnja bolja od praznog brbljanja. 658. Kljuc za piée drugog mekama,

otvori nam govor pa rekosmo nesto vise.

55

659. Da sada uhvatimo za kraj toga konca,

673. U polujavi (vakiat) na ovom stupnju,

i da nantzerno preostala zrnca bisera. 660. One koji sluze na ovom mekamu zovu Nukaoa,

videnja su vrlo èesta kod mevlevija i bektaslia. 674. U ovom stepenu dok se putuje jednom ili vtse puta vidi se ime ALLAH,

oni su puni duhovne snage.

ili se pojavi snazno prisjeéanje na Njega.

661. Ima ih uvijek dvanaest i medusobno su povezani,

675. Sa ovakvim znacima je uzdizanje,

niti im se broj poveéava, niti smanjuje. 662. Oni su na ovome svijetu kan dvanaest (12) sazvtezda,

i tako se stlze do treéeg mekama. 676. Na svakom mekamu ima jedno potpuno utapanje,

lijepo ih je rasporedio Gospodar Svemira. 663. 0 njima vise znaju astronomi,

i sa tim se zavrsava dottem mekam. 677. Samo sa utapanjem prelazi se mekam,

posmatraju ih pazliivo i doznaju njihove tajne. 664. 0 svakoj pojedinoj zvijezdi oni znaju vise i taönue,

a dozivljaji su plodovi zikra i znakovi - putokazi. 678. Dok se u jednom mekamu ne bude postojan, évrst i siguran,

one su predmet njihovog posmatranja kada se kreéu i kada stoje (sastav).

ne rnoze se preéi u drugi mekam.

665. I u IImi seriatu sve sto ima, njima je uólnlo dostupnim Svemoéni.

G/9. Ako u murida ne oude punog utapanja, ostaée na snovima,

666. Oni 0 svemu znaju pravo stanje, skrivenu i otvorenu prirodu,

GilD Stvarno proztvhavan]e dao nam je Allah kan svoju dobrotu, pa ne treba da ostanemo na putu nemoéni i neizgradeni.

i koji se serlatski propis na koju stvar odnosi. 667. Od njih se Iblis ne rnoze sakriti,

a na taj se naèin ne svrsava ovaj posao!

(ifj1.

njegovo ruzno liee njima je otkriveno. 668. Po naroömrnznakovima oni raspoznaju Ijude,

ko je sretnik a ko nesretnik od rodenla. 669. Posto su oni pod djelovanjem imena Bozijeg Biéa - ALLAH,

zakir koji ovo ime uci osjetiée ovo snazno djelovanje. 670. Svjetlo im je erveno, kao znak ovog imena,

kao crvena ruza, takvu ée zakir vidjeti boju. 671. lIi kao zar glavnja koja je puna zarkog rumenila,

ciji su krajevi vatreno crveni.

Na kraju drugog mekama postoji jedan drugi svijet, murid ée vidjeti da je u njega stigao.

Gil? Ovaj svijet se naziva Alemi-misal, smiesten je izrnedu Alemi-esbana i Alemi-ervaha. (j03. U borbi sa svojim nefsom ako pokaze ustrajnost, srce muridovo ée naéi jedan novi zivot.

GD". Murid jos uvijek nije usao u treéi mekam, 10 je svijet srniesten na granicnom prelazu.

GD . U ovom stanju nailazi se na puno slika iz ovog vidljivog svijeta, Tako je to odredeno rnudrosóu Istinitog.

672. Neki Ijudi u ovom mekamu vide zuto svjetlo,

a to se pojavljuje zbog blizine crne boje.

56

686. Naièesée se dogada da izmedu sna i jave,

murid jasno vidi slike i dogadaje.

57

687. Njegova osjetila primaju svijet drugaëije, kapija nepoznatog svijeta njemu se atvara.

701. A ako nije u stanju sve sam razluëiti, kazaée dogadaje svom sejhu i biti miran.

688. A i pored toga on je svjestan sta se dogada, . sebe, mjesto i vrijeme dogadaja njemu su poznati.

702. Pa zato ka u ovaj svijet svoje srëane oëi okrene, lijek mu je kod Sejhi-kjamila - neka ga potrazi.

689 Uvjet je da sve to zna i raspoznaje, .. a pojedine stvari ad onoga sta je vidio ne smije zanemantt.

703. A sada poslusai, 0 ti kojeg cijenim kao ëisto srce, kako ces izaéi iz podruëja ovog mekama - Netsi fevvame.

690. Kada ovako jasno murid vidi stvari, onda se naziva Vakia - dogadaj koji se zbio.

704. Da idemo u jedno drugo carstvo duse. u svijet treéeg mekama - Netsi mulhime (Nadahnute duse).

691. Ako se stvari pojave sa poloviënom jasnoéom bez ispunjenja ovih uvjeta,

705. Da vidimo sta se u tom svijetu krije, a tamo je sta se jezikom ne moze iskazati niti perom opisati.

onda je to videnje samo san. 692. U ovorn stanju, kada se ude na kapije ovog svijeta, dogada se da se vidi i hazreti Pejgamber.

106. Ovaj mekam je potpuno poniranje i utapanje u jedinstvo Biéa, od tvoga postojanja ovdje nema ni traga.

693. Isto tako, moguée je da se vide Ijudi iz Gajba (Ridzalullah), i da se susretnu ani koji se zovu Ehlullah - Allahovi Ijudi.

10 I. Ovdje je sakrivena tajna ajeta: Sve sta je na svijetu profazi, i govora ëasnog Posfanika: "Slrornastvo je moj ponos".

694. Murid ih susreée i rukuie se sa njima, i iz njihovih ruku pije piée Ijubavi prema Stvoritelju.

100 Ovaj mekam je Sejr afallah - Putovanje na jedinstvu postojanja Biéa, i nemoj misfiti da u ovome ima nekakve safe.

695. S vremena na vrijeme Ijudi koji su u ovam mekamu, poëine neke grijehe koji bace sjenku na njihovo srce.

lOg Pasta se drzimo za Allahovo uze i penjemo se prema vrhu,

696. Ta je ëesto ubacivanje ad Iblisa, koji nastoji da ih zavede i zbuni.

110 I kakva je vanjska strana ovog hadisa, tako shvati preneseno znaëenje Sejr alallah.

697. Zato pogled u ovaj svijet na kraju drugog mekama, treba da bude ostar i pun opreznosti zbog zamki prokletag.

111

Sta znaéi: pasta Allah obuhvata sve, i na najnizoj strani ima svoje tragave.

698. Sta iz njega bude upozorenje ad Allaha to ée murid uzeti, a sta bude zavodenje sejtana to ée odbaciti.

11?

Pa bilo da se spustamo prema dolje ili da se penjemo prema vrhu, ve je to vraéanje Allahu, dzelle-sanuhu.

699. Sve sta vidi iIi ëuje u ovorn stanju neka uporeduje sa Kur'anom i Sunnetom,

113

va imena, svi crtezt i sve slike - sva svojstva, nalaze se na dragufju Biéa kao oznake.

dospjeéemo konaëno do Njega.

ako je u skladu neka prihvati, ako je u suprotnosti neka ostavi. 111\. Ovdje je oko na dunjaluku a srce na Ahiretu,

slavujeva misao u ruzino] je boji.

700. Onaj ka bude ovako postupaa, biée vrijedan velikog ëestitanja.

58

59

715. Ako poqledas U jezik, vidieóes da su rijeci one koje govore, one a ne jezik vide ovaj svemir lijepim okom.

729. Kolika je velika dobrota Allahova u ovome daru jer ëovjek zna kako On voli da se vladamo i radünol

716. A u stvarnosti na sve strane

730. Iz Kur'anskih rijeëi: "Njihovo svjetlo sja pred njima", moiemo razumjeti drustvo na ovom mekamu.

liee Istinitog nutrina je nutrina, kud god pogledas pogleda se samo ono.

717. Prvo shvati istinu 0 tome sta je "ham, sluhu duse odmah dolaze zvuei skrivenih

731. Opasnost tragova.

na putu u mrkloj noéi,

prede se brzo kao sijevanje

munje.

718. Sree poëinje da slusa rijeëi prefinjenog govora, od Allahove strane to je poseban dar muridu.

732. Neka nas Allah dzelle-sanuhu proiivi u ovoj skupini, da na Sudnjem danu ne budemo postideni.

719. I one rijeëi koje govore 0 neistini ilosim poslovima, i one sto su istina i dobroèlnstvo Gospodar nas daje u IIhamu.

733. Premda je stepen ovoga mekama vrlo veliki on Ima i opasnosti, pa se dobro pazi! '

720. Bez ikakvog napora dolazi muridu nadahnuée i sto god mu treba on to pravilno razumije.

13<1. Rekao sam ti da se ilham pojavljuje

u sree,

721. "Ako se budete ëuvali", rekao je Allah dzetle-sanunu. "svojstvo razluëivanja vama ée biti dato".

u dvije boje,

o dobru i 0 zlu lz ovoga stanja ouse bivamo obavüesteni. Jedna boja znaëi - uzmi, a druga - ostavi,

13

pa ovdje muridu treba uloiiti veliku painju

i trud za

raspoznavanje. 722. To znaëi da éete posredstvom tog svjetla vidjeti put. istinu od neistine biéete u stanju da razlikujete.

I

723. Ovdje éete ostaviti slijepo oponasarue - tak lid, i spasiti se od vrtloga misljenja i rnisü.

1~7

J.

Jer, da nas Allah saëuva, dogodi se da murid pogrijesi, I da se stronosta u provaliju Netsi emmare. Velika opasnost

postoji za salika,

da se ponovo nade u nizinama koje je davno napustio. 724. Stiéi éete u svijet istinitosti, i tamo éete lijep pazar napraviti.

1:30. Neka nas saëuva moéni èuvar - Stvoritelj, da se ne survamo i da ne budemo od onih koji su propali.

725. Sa noveem iskrenosti dodite na ovaj pazar, dajte dusu - dodite Dragom da Ga vidite.

139 Ima jedna prikladna priëa

0 Medinunu

i Lejli,

da je ovdie ispriëamo. 726. Imaju dvije vrste ilhama koje Hakk daje, jedno je sto zabranjuje, a drugo je 0 onome sto se nareduje. 727. Sto je dobro, ilham govori da se radi, a sto je zlo, razumije se, treba izbjeéi.

1<10. Rekao je Medinun da vise ne moie iZdriati, mora da se sastane sa dragom. 1<11. Uzjahao sam

svoju devu, priëao je on, i krenuo na put,

pred oëima, osim svoje drage, msta drugo nisam imao. 728. Murid mora da se ponasa i rad i po rijeëima: IUekullahe - bojte se Alla i da ostavi tese pos love i neposlusnost.

1<1? U mislima na nju prolazili su mi ëasovi,

tsao sam prema svome eilju, korak po korak, i dan i noé.

60

61

743. Iznenada, na putu se pojavi jedna prikaza, oko koje potrost nekoliko ëasaka napustaiuó misao na voljenu.

757. tsao sam polahko ali ni za éasak nisam prekidao svoj put, napokon sam stigao do Lejle i postigao zeljeni eilj.

744. Deva koju sam jahao ostavila je svoje rnladunèe kod moje kuée, i njena jedina zelja bila je da mu se povrati.

758. Stoga je asiku zabranjeno spavanje - zaborav na zikr (gaflet), da mu iz ruku ne bi ispala uzda.

745. Kako smo se vise od kuée odmieali, njena je zelja za njim bivala [aéa, vrebala je zgodnu priliku da mu se povrati.

759. Kad~ kazerne spavanje, mi ne mislimo na spavanje oëüu, rnund ne treba da se toga toliko plast.

746. Kada je osjetila da sam za èasak pao u gaflet - zaboravio svoju zelju, iskoristila je to i brzo se povratila svome rnladunéetu.

760. Nikakva tegoba neée doéi muridu od spavanja oöüu, ali sree njegovo treba da bude budno.

747. Sto je brze mogla ona je prelazila put da ispuni svoju zeüu, ne osvrèuél se na zelju svoga jahaèa.

761. Ima mnogo budnih koji su u visem snu od onih koji spavaju, jer rrnJe sree daleko od sjeéanja na Svemoguéeg.

748. Kada sam se trgnuo iz gafleta, prièa dalje Medznun, bilo je kasno da se zalostlrn, jer ona je veé bila ispunila svoj eilj.

162. Ovakav san naziva se san nemarnosti neka nas Allah dzelle-sanuhu saèuva od njega.

749. Krenuo sam ponovo na put, sa novom odlukom da ne odustajem dok ne dospijem do voljene Lejle.

163. U hadisu se kaze "Ljudi spavaju", a to se odnosi na ovu grupu nemarnih.

750. Presao sam veéi dia puta nego ranije, ali me je san za öasak savladao i desilo se isto sto i prije.

/(j-1 Na zapadu svijeta kada se rodi sunee

751. Opet je deva uhvatila mene u kratkom trenutku odsutnosti, i ispunila svoju zelju - vratila se svome voljenom rntadunèetu.

165. Svi ée Ijudi tada zapomagati, govoriée: 0 zalosti i muke!

752. Kada sam ponovo vidio gdje sam i sta se zbilo, bol je ispunio svu moju nutrinu.

IG6. Ako u nemaru (gafletu) i zaboravu uèinirno grijeh biéemo erna obraza pred Stvoriteljem. '

753. Sve se ovo ponavljalo jos nekoliko puta, kad god bi se ja zaboravio, deva bi se vratila svome rnladunèetu.

16/. Da smo se na ovom svijetu probudili iz gafleta, ne bismo danas bili u ovom teskom stanju.

754. Na kraju, od oéaianla izgubio sam ravnotezu, pao sam sa deve na zemlju.

168. Zivot smo uludo prokoekali, a sada smo zapali u bezizlazan poloza].

755. Ozbiljno sam povrijedio nogu, a deva je ne osvréuéi se k[enula kuéi, morao sam pjeske da nastavim zapoèeto putovanje.

169. Imetak, potoza], djeea i prijatelji - nismo znali, bili su za nas smrtonosni otrov.

756. San mi nije dolazio na oei, jer su bolovi nadvladali sve ostalo, tako sam se stalno hramljuéi kretao prema svome eilju.

110. Pali smo u zamku Iblisa, on nas je naveo da se dunjaluku toliko posveéujemo.

62

onda ée se svi probuditi ali ée Vrata pokajanja biti zatvorena.

63

771. Mi smo pioviii u moru grijeha, mada smobili u teskorn staniu, nismo mislili na buduénost koja nas èeka.

785. I opet Ti se obraéamo, pokrij nase grijehe, jer Ti grijehe pokrivas, smiluj nam se i oprosti nam, jer Ti si onaj koji grijehe oprasta.

772. Nismo gledali na Pejgamberov svijetli sunnet, i nismo se ugledali na njegove bliznje.

786. Eto, ovako iznosimo svoje poteskoce i potrebe, Svevlsruem Prijestolju iznosimo nase tesko stanje.

773. Mi smo èesto govorili da smo od njegovog ummeta, a upali smo u provaliju svojih neobuzdanih strasti.

787. Mi priznajemo da smo grijesili, pa i drugi Ijudi imaju grijehova.

774. Onaj koji je proveo zivot pokoravajuéi se svome Gospodaru, uéi ée toga dana u DZennet.

788. Ali u tome öasu kakve ima koristi od iskazivanja poniznosti, pesto su svi oni proveli zivot u snu.

775. A oni koji su kao mi zaneseni i opijeni dunjalukom, padaju u niske ponore vatre.

789. Kakvo ée biti ponizenje i kakva propast njima, kada osvane dan ponovnog prozivljenja.

776. Ljude koji su govorili istinu i èinili zikr mi nismo volieu, nego smo ih u laz ugonili i podmetali im razne smicalice.

190. Jer prije nego sto se èovjek susretne sa ovom propasti, i dok mu prilika ne izmakne iz ruku.

777. Vodièe u zikru i irsadu nismo sïusalt, prema njima smobili osori i nismo im se pridruzivaü.

191 Prije èasa smrti koji je nazvan Husiteljern uzitaka, Ireba donijeti pravilan raspored svojih dnevnih poslova.

778. Nismo vodili raèuna 0 razluèivanju dobra i zla, o pitanjima ahireta nismo vodili brige.

IU?

779. Kao divlji magarci mi smo bjezali od Ijudi, koji su nas zvali na pokoravanje Bogu.

ID3. "Proturite ispred sebe svoje rnunadzate - obraéanje Allahu", iz ovog ajeta treba osjetili i udahnuti miris.

780. Slièno psima, od zivota smo uzimali samo uzivanie, bili smo u zarnlàllenorn sjaju cije se éari sada gube.

IDI1. Ko zeli da èuje sapat svoje drage sutra, danas veé treba da joj posatle darove.

781. Ovom svijetu - toj Ijesini mi smo strijemili, nismo znali da smo kao psi praznu kost glodali.

IUG. Ko zeii da mu dusa dode do cilja, neka na svome putu preèisóenla posligne slepen Mulhime.

782. Gdje su prijatelji i poznanici koji su nam se istinitim prikazivali, oni su nam bez sumnje bili drustvo koje nam sada ne rnoze pomoéi.

106. Pazi na ovo, me odgadaj i ne budi nemaran, da ne utrnes svjetlo ilhama.

783. Boze, Ti nas povrati na dunjaluk da èinimo dobra djela, u tome éemo pokazati poslusnest Tvojim naredbama i ispravno vjerovanje.

19/. Budi vrlo pazljiv da ne propuslis priliku, pa da se deva tvoga nefsa ne vrati.

784. Podari nas jer Ti si onaj koji canvas 0 Plemeniti, primi nase pokajanje, 0 Ti koji prlrnas pokajanje, 0 Milostivi.

198. Iz prièe 0 Medznunu nastoj da primis pouku, i bez oklijevanja okreni konja svoga himmeta (nastojanja) prema Allahu dzelle - sanunu.

Oni koji ostavljaju danasn] posao za sutra, oni to sutra nikada neée stiéi.

/

64

65

RJEëNIK IMENA I POJMOVA Abdul-Kadir Gejlani, plr-osnivaè kaderijskog tarikata, roden 1077. godine u gradu Hast, preselio na Ahiret 1166. godine u Bagdadu, gdje je i ukopan. Poznat je kao Imam svog vremena i najznamenitija uönost Bagdada. U hijerarhiji vIIja, sein Abdul-Kadir je poznat kao Gavs. Abu hajat, vod a zlvota, voda kojom se oosnze besmrtnost. Vodu besmrtnosti su popili Hidr i lIyas i postali su besmrtni pa i danas pornazu Ijudima. Adem, prvi èoviek i prvi Bozi] poslanik na Zemlji, otae svijeta. Ahmed, hvaljeni, odveé hvaljeni. Jedno od Muhammedovih a.s. imena. Ajn, izvor, materija, osnov, bitak. Ajnl-sabit, ostvarena pojava koja je bila u Allahovom znanju. Akll-kjull, Opéa pamet, Svestrani um, Allahovo dz.s. znanje. Ak ul-kadaja, obrnuti sud, A I ml-ervah, Svijet dusa, nevidljivi svijet, sfera kojoj pripada salik treéeg III( karna sejri suluka (tarikatskog napredovanja). A I mt-eäbah, Alemi-sehadet (Vidljivi svijet), tjelesni, predmetni svijet (Esbah hun irvah - Tijelo bez duse). Sfera kojoj pripada salik prvog mekama seyri ',lIh/ka. Aloml misal, svijet primjera, medusvijet (Alemi-berzah), sfera kojoj pripada ',11Ik prvog mekama seyri-suluka. Ar, uzviseno mjesto na nebu, gdje meleki obavljaju molitvu; po staroj I, Ir nomiji ars je deveti kat nebesa. A II-kjull, opéi temelj, osnova svega, temeljni izvor postanka. A Ik, zaljubljenik, zaljubljen, koji gori od Ijubavi, èoviek koji je svoju Ijubav

'Jsmj rio Bogu, dervis. A k, Ijubav, Ijubavni za nos od pretjeranog Ilogu.

voljenja;

u tesavvufu:

Ijubav prema

A Ik Junus, poznati sufijski pjesnik Turske; od strane UNESCO-a proetasen velikana svijeta. Atvar, vidi: tavr. gl letafet, Ruzicnjak dobrote. B jezid Bestami, jedan od evlija vrhunskog stupnja. Gotovo éitav zivot provee je u planinama Taberistana (Perzija), a umro je 874. godine u svom roonorn mjestu Bistamu. Mnogi kasniji mutesavvifi ga spominju u svojim djelima (I lim Sami), a spominje se i u Silsili. I I

88 t, sirenle, opustanie, otpustanje - kao oznaka duhovnog stanja, ovaj I rrnln Kur'anskog porijekla èiru antitezni par sa kabd. Allahovo ime Basit (Koji pruza, prevod H. Mehmeda Handziéa). ti n, unutrasnü, skriveni, nutarnje liee, koji se ne vidi spolja.

66

67

Be ka, vjeènost, suprotno od fena - prolazno. Bezmi-vuslet, mjesto stizanja (spoznaje Allaha). Cetiri krila, vidi: Dzmani-erbe'a. Dert, unutrasrua duhovna bol za neèim, bol. briga, patnja, gorèina. Derman, lijek, izlaz, pomoé, snaga, spas. Dervis, osoba koja je sebe i svoje poslove prepustila Allahu dzelle-sanuhu, visoko moralan èovjek, osoba koja je pristupi/a jednom od dervlskih redova, skroman i pobozan èovjek koji zudi za spoznajom lstine. Devran, kruzenie, kretan]e u krug koje simbolizira kruzen]e zvijezda oko sunca i predstavlja kopiju kosrnosa. Dzater, Muharnmedov a.s. arnidzié, stariji brat hazreti Alijin. Hazreti Pejgarnber mu Je nadio ime DZa'feri Tajjar (ptica, onaj koji visoko leti). Kazu da se i za zivota uzdigao visoko. Poginuo je na Muti 627. godine kao bajraktar, pa je i tom prilikom hazreti Pejgamber rekao: "Izgubio je ruke, zate ée dobiti krila". Dza'teri Sadik, roden 699. godine, preselio 765. godine u Medini. Bio je hodza svim mezhebskim osnivaèima - imamima. Kod njega je Imami Azam Ebu Hanife uèio dvije godine. Zivio je u doba halife Haruni Rasida, bic najpoznatija osoba svoga doba - stoljeéa i nezaboravan za sva vremena. Haruni Hasid je za Dza'terl Sadika rekao: "Ovo je Imam cijelog svijeta i dobar AI/ahov èovjek u svim tumaèenjima. On je glavni halifa za cijeli svqet". Imam Dza'ter se spominje u Si/si/i. üzam!', koji sakuplja, jedno od AI/ahovih dz.s. 99 lijepih imena. Djelovanje ovog imena osjeti salik na odredenom stadiju na sebi. Dzem', skup, jedan od naziva èetvrtog mekama seyri suluka kada su jednaki i vanjstina i unutrasruost, vidi se samo Istina (Hakk). üzern'ul-dêem'. skup skupa, jedan od naziva sestoq mekama seyri suluka, kada se salik osposobljava za murstda (sejha), da druge prima u tarikat i upuéuje (bej'at i irsad). Dzezba, Priv/aèenje roba AI/ahu, AI/ahovom vo/jom, bez truda roba-èovjeka (ovdje je hidajet izrazon u punoj mjeri). Onaj koji je privuèen naziva se medzzub, a koji priv/aèi - Dzazib (Al/ah dz.s.) Ljudi koji padnu u dzezbu su obièo van sebe i u zaboravu, pa ako im se nesto pojavi u govoru i/i djelima èak i suprotno seriatu, smatraju se opravdanim, jer nisu u tim momentima mukel/ef (optereéeni i zaduzeru senarskim propisima). Ako stanje dzezbe potraje kroz namaska vremena, satiki-medzzub ée poslije tog stanja propustene namaze nak/anjatL Dzezba se jav/ja u èetvrtom mekamu. Dzilvetije, jedan od tarikata, ogranak. Dzi nani-erbe' a, èetiri kri/a, naziv za èetiri stupnja- mertebe koji sa/ika, kada ih ispuni, vode u dzennet. Dzuz'ijje, pojedinaèna Bozi]a imena, nisu ogranièena brojem,za raz/iku od esmai-kullije koja ih svode na odreden broj. Ebu Hakk, sein. Ebu Hanite, osnivaè hanefijskog mezheba, roden 80. godine po hidzri u

Enes r.a., ashab iz plemena Nadir posluzlvao je Muhammeda a.s. oko deset godina i zapamtio blizu 1.300 hadisa. Jednom pri/ikom njegova majka zamo/i Muhammeda da blagoslovi Enesa i Muhammed a.s. joj udovo/ji ze/ji, rekavst: "Boze, podari mu sreéu i napredak u imetku i djeci, podaj mu dug zivot i oprosti grijehe!" Dova je bila usüsana. Enes je imao u svorn vlasnistvu jedan vrt koji mu je davao dvije zetvs godisnje, a za svoga zivota pokopao je 102 ëlana svoje porodice. Zivio je vise od stotinu qodina i umro 93. qodme po Hidzr! Esref Rumi, poznati sufijski pjesnik.

68

69

Klu'l U I je pred èuvenim uèenjakom Hammadom, a umro u Bagdadu gdje mu j I poznato turbe i zijaret. Hanefijski mezheb je najrasirenfjt u svijetu. Ebu l lam! nosi èasni naziv /mami Azam (Najveéi Imam), a njegova tri uèenika: / bu Jusuf, Muhammed i Zufer su svojim djelima osigurali opstanak i sirerue ove pr vn skote. t' a I, dje/a, dje/ovanje. Prema uèenju tesavvufa, dje/a pripactaju AI/ahu. Sve

I

e vidi i ne vidi, sto èine /judi, zivotinje, bi/jke, sva zbivanja u kosmosu su r zultat Bozijeg dje/ovanja. Dozivjja] ove istine je u sferi prvog mekama lar/katskog uzdizanja. trad, (jednina: ferd), jedinke, pojedinci, posebna grupa ev/ija kojom ;,e rukovode kutubi. Efrad su s/uge prvog mekama i njegovog zikra i vezani su za () sobe prvog mekama. hadIJjetul-diem', jedinstvo skupa, jedan od naziva za sedmi stupanj tarlk tskog uzdizanja. Ovaj stupanj ima samo Gavs i/i Kutb tog vremena kao / 'tin ki odabranik i ha/ifa Muhammeda s.a.v.s. hll-Hakk, pripadnik /stine, èovjek /stine (Boga). hll-sunnet, oni koji s/ijede sunnet (praksu AI/ahova Pos/anika Muhammeda s a V.S. /za raz/iku od onih koji ne s/ijede/). hlullah, AI/ahovi /judi, AI/ahov dz.s. prijate/j (ev/ija). "Oni koji Bozla dje/a i sv j tva i imena upoznaju, i koji svoja dje/a i svojstva i biée svoje su utopili u Illé /stinitog, u svojstva /stinitog i u dje/a jstinitog, i otkriju - bude im jasno _ da su dje/a, svojstva i Biée od /stinitog - to su evlije." (Muhammed Nur Me/ami, "/-1lsalei-salihijje"). Ehll-vudiud, pripadnik stabi/nog i stvarnog postojanja, onaj koji je postigao .oosobnosr da vlada sobom - svoj zapovjednik (4.mekam). Ehli-zikr, oni koji zikr stalno èine, pripadnici zikra, u jednom smis/u i poznavaoci zikra - sejhovLKur'an: Nahl 43, Enbija 7. ajet. f;lmmetul-esma, imami imena, grupa od sedam iJi od dvanaest imena u kojima se nalaze sabrana sva ostala imena Esma-u/-husna, t]. 99 /ijepih Allahovih imena. Ekmel, savrseno savrsen, najpotpuniji evlija, koji je upotpunio mekame seyriu/uka i postigao savrsenstvo. Ekme/ijjet, usavrsvan]e i upotpunjavanje mekama, nastupa poslije perioda priblizavanja ( kurbijjet). Emre-Sultan, vidi Mik Junus.

Ev-edna, " ili bliie" (sure en-Nedim, 9.ajet, dia ajeta ukazuje na najvisi moguéi stupanj blizine Allahu, a sami ajeti se odnose na Mi'radi Muhammedov s.a.v.s. Evlija (mn. od veli), Allahov prijatelj, Ijudi poèasóenl nadahnuéem, oni koji su odabrani izmedu obiènih Ijudi - vjernika po svojoj vidovitosti, dobri öoviek, Bogougodnik ciJe eventualno vidljivo ëuoo nema veza sa nekakvim carolijama, hipnozom ili sugestijom, veé stvarni öin kao dar ad Allaha, a zove se keramet. Fena tillah, Nestati u Boiije jedinstvo. Covjek koji se od svega pa i od svoga "ja" u potpunosti prosao, te se utopio u moru Allahova di.s. jedinstva. Prva tri mekama su mekami fena-fillah. Fena ti sejh, nestajanje u sejhu, stapanja svoga djelovanja, svojstva, biéa sa djelovanjem, svojstvima, biéem seina. Tu spada i oponasanle seiha (taklid), a sve to dovodi do poprimanja osobina, naëina iivota, terbijeta (odgoja) i öistoóe selhove. Ovo je nuino za napredovanje u tarikatu a ostvaruje se rabitom (vezom sa sejhom). Fena mekami, naziv za tri mekama, mekami utapanja: Tevhidi ef'- al, tevhidisifat, tevhidi-zat. Posljednja tri mekama: Hadretul-diem', dzern'ul-dzern' i ehadijjetul-diem' su Beka mekami (stupnjevi vjeónosti) i ove dvije grupe mekama se spajaju u öetvrtorn mekamu, diem'u. Fetedella, "pa nadnio" (En-Nedim, 8. ajet), dia ajeta se odnosi na éetvrtl mekam (diem' ili nefsul-mutmeinne). Ovi ajeti su objavljeni povodom Mii'radia hazreti Pejgambera s.a. V.S., a u tesavvufu ovi ajeti asociraju na duhovni mi'radi svakog salika. Futuhat, osvojenja, otvorenja, duhovna otkrtéa., inspiracije; u tesavufskoj literaturi su poznata djela sa ovim nazivom, kao "Futuhati-Mekkijje" Muhjuddina Arebija. Gatil, neznalica, nemaran, koji nije probuden duhovno ni oiivljen. Gatlet, nepainja, nehajnost, neopreznost, duhovni nemar i zaborav, stanje kada je covjek okupiran drugim osim Allaha. Gajb, nevidljivi svijet, sve sto je nevidljivo nasirn öulnlrn oèima. Gavs, Kutbi-aktab (kutb kutbova), stoier evlija. U svakom vremenu postoji jedan evlija Kutb, stvarni halifa svoga vremena. Prvi javni gays je blo hazreti Husein r.a. a poslije njega gavsijjet je bic tajan sve do hazreti Abdul-Kadira Gejlanije koji je poznat kao javni i Srednji Gavs u vremenskom razmaku izmedu prvog gavsa i posljednjeg gavsa - hazreti Mehdija koji ée se javiti pred Kijametski dan. Gaza"li, Imam Ebu Hamid Muhammed, uèeniak svjetskoqqlasa i jedan od poznatih mutesavvifa iz istorije Islama. Roden je 1059. godine u Tusu (Horasan), bic vodeéi sunijski uëenjak svoga vremena i profesor (muderris) na Nizamiji u Bagdadu, koju je napustio 1095. godine i povukao se u samoéu. Preselio je 1111. godine ostavtvst iza sebe veliki broj djela i neizbrisiv uticaj u Islamu sa vise strana. S pravom je prozvan imenom "Hudietul-Islam" (Dokaz Islama).

11 dr tut-dzem', jedan od naziva za peti mekam (Veuëanstvo skupa). 11 dr tul-Hrn, ëasna znanje (Allahavo). 11 k k, Vrhovna Istina, jedno od Allahovih lijepih imena. H k Ik, I tlne. 11 kikat, Ivarnost, bitnost, bit, srz, istinitost; konaèlste salikova seyri , uluka k da se an nalazi u istini i nastupa sa istinom. H IIt8, nasljednik, zamjenik, vrhovni poglavica svih muslimana u svijetu. Muil mmed a.s. je Allahov di.s. halifa na zemlji, a halifa Muhammedov a.s., u oo usulvu duhovno-svjetovnag halife, je kutb jednog vremena ili Gavs. Halifom p tale i onaj salik koji se osposobi za sejna, i u tom stucaju se radi 0 jhovom nasljedniku (halifi) i hilafetu na irsad i sejhluk. • Hal k, stvorenja, veiu se za Boiije ime Halik (Tvorac, Stvoritelj). H Ikal-zlkr, zajednièki zikr koji se obavlja u krugu (halki) a tih halki moie biti J dna lIi vise, zavisno od diemaata. HeJula, Bitak. Htdajet, uputa (Allahova). Hldr, Vieéno iivi, onaj koji je zadobio vjeciti iivot, pejgamber ili evlija; evlija kajl se napio Abu haiata, kao hazreti Musaov a.s. ilmi-Iedunski upuéivaé rob (abd) zvani Hidr (Po nekima, to je bio lIyas pejgamber). Vidi: Kur'an, 60-82. ajet 'ure Kehf. HIlIi-asli, temeljna dozvola. Hlrnrnet, naklonjenost, trud, nastojanje, zauzimanje, sejnovo zauzimanje za murida, zauzimanje evlija. Hukrni-selim, zdrav i ispravan sud/odgovor po nekom pitanju, problemu. Ibn Kaid, jedan od murida sejna Abdul-Kadira Gejlanija, pripadao grupi evlija efrad, 0 éemu ga je obavijestio Gavs Gejlani. Idzmalen, ukratko, saieto; obratiti painju samo na najvainije. Ibrahim a.s., jedan od najznamenitijih Allahovih poslanika, mnogo spomenut u Kur'anu. Praotac Arapa i Jevreja. Imao dva sina: Ismaila, od kojega su potekli Arapi i Ishaka od kojega su potekli Jevreji (preko njegovog sina Ja'kuba). Znamenit je i po mudiizi sto ga vatra nije priila (nego bila prijatna i spasonosna) kojom su ga htjeli kazniti idolopoklonici njegova naroda. Sa sinom Ismailom obnovio i izgradio Bejtullah - Kabu u Mekki. Za rodenje i boravak Ismaila a.s. se veie proviranje izvora Zemzem u danasnio] Mekki. Idris a.s., jedan od prvih pejgambera i potomaka Adema a.s. ëetvrti mekam Seyri suluka se naziva "Idrisov mekam", jer je Idris a.s. na svom mi'radiu dospio do dienneta ali se nije vratio. Nas Pejgamber a.s. na Mi'radiu je dospio i vidio (pored ostalog) i diennet ali se ipak vratio sa zadatkom medu Ijude. Ihtijar, starac, stanje onoga salika u kojem vlada sobom, zrelost. IImi-batin, unutrasnja nauka, nauka 0 nevidljivirn unutarnjim stvarima, nauka sa kojom se spoznaju Boiije tajne. 11 m, znanje, nauka, znanost. IImi sertat, nauka islamskog zakona, odnosi se na sve dijelove iivota, rada,

70

71

ibadeta i odnosa muslimana pojedinaca i cjelokupne muslimanske zajednice (umma). IImi zahir, spollasnia nauka, nauka 0 formi. 11 ha m, nadahnuée, od Allaha unutrasnp osjeéaj sta treba a sta ne treba èiniti, sta je dobro a sta ne. IIham se postlze u treéem stupnju seyri suluka (nefsi mulhime). Irade, volja. U tarikatskom napredovanju se postepeno gubi svoja volja i ielje te se stapaju u volju Allahovu. Irfan, spoznaja, odgoj, obrazovanje, umjeée. I r Sa d, upuéivanje, proces vodenja i odgajanja murida (salika) od strane selna murstda. Ismi-azam, najveée ime koje se nalazi medu Allahovim lijepim imenima a koje se ne zna. Pored ove tajne, ostalo je nepoznato jos nekoliko stvari: LejletulKadr, srednji namaz, momenat kad je dova primljena na diumi i dr. Ismt-dzelal, vlastito Boiije ime Allah koje okuplja sva imena i svojstva Boiija i koje se ne prevodi. Ime Allah ukazuje na sve stvoreno, dok Hu ukazuje na Opéu skrivenost (Gajbi-mutlak) i ne odnosi se na mnostvo nego na Jedinstvo osnove (Ehadijjetul-ajn). Istigrak, utapanje, nestajanje. Jakub a.s., sin Ishakov, unuk Ibrahima a.s. Imao je dvanaest sinova od kojih je jedan i Jusuf a.s. Vidi: Kur'an, sure Jusuf. Jedzudz i Medzudz, tajanstveni narod koji je nepravdu èinio u doba Zulkarnejna nad drugim narodom radi èega je Zulkarnejn izgradio branu izmedu njih koja i danas nije probijena. Prema hadisima, pomenuta prepreka ée se ukloniti pred Kijametski dan kada ée skupina Jediudi i Mediudi preplaviti svijet. Allah ée poslati neku bolest od koje ée svi pomrijeti. Prema nekima, ove dvije skupine su us tvari zuta rasa (vidi sure Kehf, 94. ajet). Jusuf a.s., jedan od dvanaest sinova Jakub-pejgambera kojeg su braéa iz zavisti bacila u zdenac. Jusufa je uzela karavana koja je tuda prolazila i on je dospio u Egipat. Kasnije, Jusuf je u Egiptu dobio visok poloza] i doveo oca i braéu da se nastane. U Kur'anu se spominje Ijepota Jusufova, a sure Jusuf kao najjepsa prièa. Kabd, stezanje (srca), èini antitezni par sa bast. Jedno od Allahovih imena je Kabid - koji steie. Kabe-kavsejn, razdaljina izmedu dva luka (dvije oène trepavlce), dia 8. ajeta sure ~edim koji se odnosi na sestt mekam seyri suluka. Kabi Iijjet, sposobnost nosenja obaveza (tarikata), jedan od uslova za primanje u tarikat (drugi je istidad - podobnost). Kelimei-sehadet, rijeèi osvjedoèenja pripadnosti Islamu: "Eshedu en la ilahe illallahu ve eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu" (Svjedoèim da nema drugog Boga osim Allaha i svjedoèim da je Muhammed Boziji rob i Boiiji poslanik). Kelimei-tevhid, rijeè jedinstva (Boiijeg). 72

IIlIblJ n, jooa meleka iz visih sfera. Kr', InIlO, Ivo, suprotno od vahdet (jednost). , I IJl 11,'I lVI 11, potpun, zreo èovjek; u tarikatu usavrsen evlija koji rnoze biti: 111 1111 kj 111111 kojl s usavrsio do petog mekama, i mursidi-kjamil koji se usavrslo 11 I ( .tom rn k mu - postao sejh. Kullil , iV ukupna Boiija di.s. imena. Ku biJl t, prlbliiavanje Allahu, usavrsavarue u tarikatu. Kurbl-' raid, obavezno pribliiavanje koje obuhvata seyri suluk do èetvrtog IIU kIllIl (d' m'). Kurbl novaf/l, neobavezno pribliiavanje (nafila) koje nastupa nakon èetvrtog 1111 k lino

Kutub, prvak jedne klase evlija, osovina, stozer. J zal, neprestano (odnos Boga i stvorenja). I Jloi-Bedr, noé u kojoj je mjesec pun i sjajan (ustap), L m lezer, oduvijek (odnosi se samo na Boga). l vlake, Levlake-Ievlake-Iema-halektul-eflak (Oa nije tebe /Muhammede/ I 11. la ne bih stvorio svjetove - hadisi-kudsi). M sivallah, sve drugo osim Allaha. M 'ad, hazreti Pejgamberovo naroèito boraviste, njegov a.s. mekam. M kam, mn. mekamat, duhovna postaja, stepen (menzil) u seyri suluku kojih 11110 sedam. Sejhovi su ima dali razlièita imena. Van tarikata, mekam znaèi i kabur ili trube nekog duhovnog velikana, te naèin harmoniènog uèenja Kur'ana lil IIahija (kasida). Medznun i Lejla, prièa 0 dvo]e mladih zaljubljenih, potjeèe iz arapske klljliellnosti odakle je presla u perzijsku, a odatle u tursku divansku poeziju i narodnu knjiievnost. Medu pjesnicima koji su uspiesno obradili ovu legendu 11 jistaknutiji su perzijski pjesnik Nizami i truski pjesnik Fuzuli. Mektebi-irfan, skola spoznaje, tarikat. Mertebe, mn. meratib, stupanj u seyri suluku. Vidi: mekam. Mezheb, seriatsko-pravna skola u Islamu, do danas su se odrzala èetiri mezheba: hanefijski, safijski, hanbelijski i malikijski. Neki mezhebi su se kratko odrzalr, a neki (kao djelimièno priznati siijski dia'ferijski mezheb) su se u nekim pitanjima udaljili i razisli sa Islamom Ehli-sunneta. Mi'radz, Muhammedov a.s. uspon na nebo i visi svijet. To putovanje bilo je iz Mekke 11 godina nakon poèetka poslanstva, a ne zadugo prije hidireta. Datum nije odreden, ali je svijet uvazie misljenje da je to putovanje bilo 27. dana mjeseca redieba, te se stoga do danas uislamskom svijetu ta veèer proslavlja i naziva blagoslovenom - mubarek veèeri (Lejlei - Miradi). Putovanje je bilo iz Mekke i Mesdiidul-harama u Kudus (Jerusalim) i Mesdiidul-aksa, a odatle u visi svijet. Treba naglasiti da je noéno putovanje (Isra) i odlazak u visi svijet (Miradi) bic tijelom i na ja vi. U tesavvufu se znaèenje Miradia prostruje na svakog salika koji napreduje u seyri suluku. Mudztehidi, islamski uèenjaci kOji u svojim istraiivanjima senatskih pitanja

73

slijede vlastiti sud i ne oslanjaju se na druge imame, veé samostalno donose zakljuèke. Suprotno rnudztehidirna su mukallidi - oni koji oponasaiu i nisu samostalni. Muhammed s.a.v.s. posljednji Allahov poslanik i najodabraniji Allahov miljenik, uzrok stvaranja svemira. Roden je u Mekki 570. godine a ovaj svijet napustio 632. godine u Medini. Muhammed Tirmizi, poznati islamski uéenjak. Munadzat, religiozna pjesma posveéena Bogu. Munkir, koji porièe i nijeèe, koji ne priznaje istinu, koji ne vjeruje. Mursid, sein, upuéivaé, voda; koji upuéuje, uèi i vodi salika. Nefhai-sur, dahovi iz roga (svirale). Nef s, liènost, osoba, strast, ousa, zivot. Nets se po tesavvutu dijeli na sedam stepeni. Nets je vezan za èovjeka sa tijelom, dok je na ovome svijetu, pa se zato u Kur'anu kaze da ée svaka dusa - nets okusiti smrt. Nefsi-emmare, dusa sklona zlu: prvi stepen duhovnog uzdizanja. Nefsi-Ievvame, dusa koja sebe kori; drugi stepen duhovnog uzdizanja. Nefsi-mulhime, dusa nadahnuta; treéi stepen duhovnog uzdizanja. Nemrud, blo je vladar u doba Ibrahim-pejgambera. Moé i snaga su ga toliko zanijeli da je poèeo govoriti da je on bog. Zbog svoje sile toliko se uzoholio, da je navijestio rat nebu, izasao je s vojskom na jednu poljanu i naredio vojsei da puea u nebo. Stvoritelj Bog dz.s. je poslao muslee koje su ih napale, zbog èega su se dali u bijeg. Neki su odmah umrli, a neki su taskom mukom umakli. Jedna rnusica sa pola krila napala je Nemruda, udarila mu u liee, uvukla mu se u nos i kroz nosne kanale dospjela u mozak. Zbog ovoga, pod teskorn mukom, Nemrud je umro. Nukaba, jedn. nakib (potpunije nekibut-esrat), predstavnik emira (sejjida ili senta) tj. potomak Muhammedov a.s., evlije - sluge drugog mekama seyri suluka. Nur, svjetlost, jasnost, Ijepota, bistrina, svlezlna; jedno od Allahovih dz.s. lijepih imena; naziv jedne sure u Kur'anu. Prva odredenost, Teajjuni ewel, prva jasna kontura iz opée neodredenosti. Ona je kljuè za imena. Pi r, stanesma, duhovni voda muslimana, osnivaè derviskog reda, sejh. Ima dvanaest pirova. Rabita, veza, povezivanje; duhovna veza sa Allahom, sa Pejgamberom, sa pirom, iIi sa sejhorn, a tim putem i sa Pejgamberom s.a.v.s. Raks, posebno kretanje, pies u zikru stojeéi (Sema zikr). Rehber, pokazivaè puta. Kod dervisa osoba preko koje se pristupa sejnu i derviskim obredima, veza izmedu dervisa i sejha. Ridzali-hakikat, rnuzevl hakikata/istine, koji zastupaju istine, koji zastupaju Istinu. Ridzalullah, Allahovi Ijudi, evlije. Risala, poslaniea, naziv za kraéa ili duza djela u islamskoj kniizevnosti, pa 74

111110 I II 1Ikl/',ko/ knJiievnosti. "" h, 1111" I, dIlII, j dini element koji spada u Alemi-emr (Svijet naredbe) a ne, 1\111111111/11 ft lil( 11 ti, u Alemi-halk (Svijet stvorenja). ' 11k, plllllik (1\11hu), dervis, osoba koja napreduje u mekamirna seyri suluka 10/11 I 11 I1111 110 odredenom stadiju. ' h' ntu, edam nefsova, dahova; jedan od naziva za sedam mekama. cl ti ,p id nje nièiee, dio u namazu kojim se zavrsava jedan rekat; na I IIJcil /1 lOl) naJblril GosPodaru.- A."ahu i to je najuzviseniji poloza] èovjeka. • /r / /Jah: Putovanje ka [edinstvu postojanja Biéa, Putovanje (Seyr) VI I '"0 111 tr él mekam Seyri suluka. yr bil/ah, jedan od naziva za drugi mekam Seyri suluka - nefsi levvame (1'lIloVIlII) u Ispoznajil Boga). yr

I/al/ah,

Putovanje prema Allahu dz.s., jedan od naziva za prvi mekam

:il VII uluka - nefsi emmare.

ma (/Ikr), posebni stojeéi (kijam) zikr, dia zikra sa posebnim kretanjima koji (lo.mllva kozmiéki skJad. ' ut/la, suti, pripadnik tesavvufa, dervis. ~hreverdi~ 1. Si~ab~ddi!l ~uhreverdi (poqublien u Halebu 1191. god.), u I( snvvuïu bilzak ucenju Sejhul-Ekbaru Muhjuddin Ibn Arebij'u' 2 0 " I d' ( . , . mer ,'11 Ir v~r I umro blrzu Zendzanal.PerZija. 1236. god.), takoder veliki sufija, èiji dl lvi kl red-tank~t pesto] u Afganlstanu I na indopakistanskom potkontinentu. u I uk, put dervisa prolazak kroz mekame tarikata, prva tri mekama. umme dena, Sure Nedzrn, 8. ajet; dia ovog ajeta oznaèava prva tri mekama (rl( yr ilallah) Seyri suluka. url ../sraHl, Rog meleka Israfila kojim ée pred Kijametski dan prvo sve usrnrtltt ~ zatirn, na Dan prozivljenja, sve ozivjeti na Konaèni sud. Puharue kroz log znacr, dakle, i zivot i smrt. vllet moguéeg, .anaj svijet sa elementima koji moze ali i ne mora postojati, ma. vlastito postojanje nego svoje postojanje veze za Allaha; svijet izmedu po tojanja I nepostojanja. 11

~atU, I~am, jedan od èetiri imama osnivaèa postojeéih mezheba _ sertatskopravnih skola u Islamu (umro 204/819.). ~ejh, starjes!na, voda, uéitelj; u tarikatu onaj koji vodi zikr, ili koji prima u tankat, IIr mursid. ~ejhi . Ekber, MUha~med Muhjuddin Ibn Arebi, jedan od najpoznatijih evlija u tslarnu, roden u Spa.nljl,p~oputovao mnoge krajeve islamskog svijeta, preselio u Damasku 1240. gOdmegdje mu se i turbe nalazi. ~ejhul-kjamil, Potpuni, savrseni seih, koji je upotpunio Seyri suluk. Insanikjamll je n~~I~ za salika petog mekama, a Mursidi-kjamil za salika sestoq mekama kOjl Irsad éini. ~ek.ki-kalb, sree otvoreno za Istinu, sposobno da primi Istinu. Sen~t, ISla~ski zakon kojeg je duzan da se prldrzava svaki musliman. Bez ISpUnjavanjasenara nema ni tarikata. 75

SUhud, osvjedoèenje, stanje salika u najneposrednijoj zastora dvojnosti kada se ukazuje hakikat.

spoznaji,

dizanjem

Tadz, kruna, setnova sluzbena kapa. Taklid, oponasanje, u tarikatu cinjenje svega onog sto cini i sejh. Takriri Resul, Pejgamberovo odobrenje; odobrenje Muhammeda a.s. za neko djelo koje je vidio kod ashaba. Tarikat, derviski usulski red, put kojim se neko Allahu dz.s. pnblizava, put usavrsavanja na osnovu tesavvufskog uèenia. Ta v r, faza, jedan od naziva za mekam Seyri suluka. Teberruk sejhi, Poóasni sejh, koji vrsi duznost i zamjenjuje jednog sejha

Bilieàka

0

autoru prevoda

(murs idi-kjami la). sufizam, islamska nauka kojoj je eilj odgajanje i moralno usavrsavanie muslimana kako bi se sto vise priblizio Resulullahu Muahmmedu s.a.v.s. kao idealnom uzoru; nauka unutarnjih znaöen]a spoljnog svijeta, duhovnog pnoüzavarua Gospodaru Allahu dz.s. Tesavvuf nije filozofija jer polazi od Boga dz.s. Teäehud, uöenie sehadeta u namazu prilikom sjedenja (kuud). Tevfik, Uputa Bozija. Tevhid, Bozfje dz.s. jedinstvo. Tevhidi ef'al, Jedinstvo djela, jedan od naziva za prvi mekam Seyri suluka. Tevhidi sifat, Jedinstvo svojstava, jedan od naziva za drugi mekam Seyri suluka. Tevhidi Zat, Jedinstvo Biéa, jedan od naziva za teréi mekam Seyri suluka. Tevrat, jedan od èetiri kitaba (knjige), objavljen Musa a.s.

Tesavvuf,

Ummehat, rnatièruak, naziv za 99 Allahovih lijepih imena u kojima su sadrzana sva imena i svojstva u prirodi. Ummul-kitab, Majka Knjige (Kur'ana), naziv sure EI-Fatihe. Vahdet, potpuno Jedinstvo, osama, osobina ëetvrtoq mekama Seyri suluka, suprotno rnnostvu (Kesret). Vakiat, vakia, polujava, dogadaj koji se zbio, videnja salika drugog mekama. Vakterib, Sura el-'Alek, 19. ajet, "1 priblizi se!", oozivüava se na ëetvrtom mekamu (Zavrsetak faze Kurbi feraida - Obaveznog pnbuzavarua). V e d d, zaneseno stanje u Ijubavi kada se gubi svoje postojanje. Vedzdi-taklidi, oponasanie pravog vedzda (tevadzud). V ird, obaveza preuzeta od svog selha da uci i obavlja na odreden naèin. Vudzud, osjeéanje tvoga nestajanja u vieënom postojanju. Za kir, onaj koji zikir èim. Zebur, jedan od èetin velika kitaba, objavljen Davud a.s.

z

Zikr, sjeéanje, podsjeéanje, spominjanje; spominjati Boziie ime. Najceséi oblie i zikira su: ztkrt-dzenrt (zikir visokim glasom), zikri-lisani (glasan zikir, jezikom), zikri-kalbi (zikir koji se Cini sreem), skupni i pojedlnaóni.

zikri-hafij

76

(skriveni

zikir).

Zikir rnoze biti

H(>jhHadii Fejzutlah ef. Hadzihujrié na dersu Mcsnevije u Naksibcndijsko-mevlevijskoj tekiji Nadmlini u Sarajevu Sejh hadái Fejzullah er. Hadzibajrié je roden 1913. godine u Sarajevu. Sin je poznatog sarajevskog aèèijskog majstora ali za razl iku od tradicionalnog zanata svojih roditelja, Hadäibajrié zavrsava Gazi Husrevbegovu medresu gdje mu je profesor bio Ahmed cf. Burek. Nakon zavrsenih odredenih islamskih disciplina Fejzullah er. dobiva muderriski idäazet, Po otvaranju Odsjeka za orijentalne jezike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Hadzibajrié se upisuje i zavrsava orijentalistiku. 77

oriutu i u svijetu tarikata tesko je uporediv u nas nakon rata. U tarikatskom zivotu, pored sluzbe sejha u 1\lIdlll Ij \IU1J Iluclzi Sinanovoj tekiji u Sarajevu, posebno je izraäen 1\111/. VIIII'III\ÏI' tekija i tarikata u okrilje Islamske zajednice, iz koje su 11111\1111 I >r"j.{og" svjetskog rata nasilnoi nepravedno iskljuëeni. To je 1111111/11111 vr-l iku sletu Bosnjacima, njihovom duhovnom i kulturnom 1./ ol ti u Hosru i Hercegovini. Borba tarikatskih Ijudi u Bosni, pllldVO(/Olli sigurnom rukom äejha Fejzullaha, dovela je do povratka Ic I ~,11i turikata u novi Ustav i djelatnost Islamske zajednice. Nulcon smrti Fejzullah ef., na 27. noé mjeseca Ramazana 1990. , odi1\ " u Bosni i Hercegovini je ostala praznina u tarikatskom zivotu. N.Ît'W>vo znanje i iskustvo ée se teèko moéi nadoknaditi. A njega su cijcnili svi, i ljudi od tarikata i oni koji to nisu bili. Prvo izdanje ovog vrijednog djela, prevoda Tuhfe Sejha Hadài S ilirna Samija je ugledalo svjetlo dana 1984. godine u izdanju T ikijskog odbora Hadzi Sinanove tekije u Sarajevu. Prije toga sam nukratko boravio u Srebrenici, dok sam prekucavao Tuhfu. Sa ove dist.ance, i vremenske i prostorne, objavljivanje Tuhfe se ëini jos potrebnijim i opravdanijim, i zbog nedostatka ovakve literature i zbog pojave kvazi-tarikatske literature na nasem träistu. 11plllllill

Fejzullah ef. Hadäibajrié je radio kao profesor u Gazi Husrevbegovoj medresi, zatim kao viái bibliotekar na Filozofskom fakultetu te honorarno u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Tokom ëitavog radnog vijeka i nakon penzionisanja Hadáibajrié se ne odvaja od Islamske zajednice veé aktivno uëestvuje u mnogim njenim djelatnostima i institucijama. Skoro do smrti je bin imam i hatib, svakodnevno je uëio däuz Gazi Husrevbegu u njegovoj dáamiji, bin je dugogodisnji muvekit Begove dàamije i izradivao godiànje takvime. Kao vrsnom alimu i marljivom struënjaku, Islamska zajednica mu povjerava izradu Ilmihala äto on uspjeàno zavráava 1963. godine. Ilmihal je dozivio vise izdanja na bosanskom i albanskom jeziku. Pisanjem se Fejzullah ef. poëeo baviti joá u medresi, na podsticaj i podrsku H. Mehmed ef. Handáiéa. Pisao je u gotovo svim islamskim disciplinama, prevodio je sa arapskog, turskog i perzijskog. Svoje radove je objavljivao u gotovo svim listovima i èasopisima koji su izlazili u okviru Islamske zajednice. Neka od djela su: prevod i komentar Mesnevije I i 11 svezak (Sarajevo, 1985, 1987. g.), djela iz oblasti Sejri suluka (Metode duhovnog uzdizanja), Tuhfa S. Samija, Sebi arus u svjetlu islamskog uëenja, viáe djela iz oblasti historije, kulture i tradicije Bosne, Bosnjaka i muslimana uopée, putopisi sa hadäa, iz Egipta, Turske, sa Kosova i Makedonije, te neobjavljeni prevod rubaija Omera Hajjama i Muharremska predavanja. Fejzullah ef. Hadzibajrié je primio kaderijski tarikat od sejha Selima Samija, muderrisa iz Vuëitrna a za sejha kaderijskog tarikata je proglaäen od strane sejha Muhjuddina Ensarija iz Istanbula. Sejhovsku diplomu mu je potvrdila Kaderijska centrala u Bagdadu. Hadài Mujaga Merhemié je Fejzullah ef. ostavio u amanet kazivanje Mesnevije, velikog djela Mevlana Däelaluddina Rumije, sto je on vjerno prihvatio pa je pored usmenih dersova tekst Mesnevije stavljao na papir i objavio prva dva sveska ovog velikog djela. Preveo je i jedan dio treéeg sveska. Dersovi Mesnevije su se odräavali u NakSibendijsko-mevlevijskoj tekiji Nadmlini u Sarajevu. Teberruken (poëasno) äejh Fejzullah ef. je primio amanete i nekih drugih tarikata, od sejhova iz Turske i nekih arapskih zemalja. Pored ostalih, paznju su mu ukazali i bivái rektor Al-Azh~ra rahmetli dr. AbdulHalim Mahmud te iranski voda Ali Hamnei prilikom njihovog boravka u Sarajevu. Kako je sam jednom prilikom skromno rekao, äejh Fejzullah ef. Hadäibajrié je bio uëitelj äeriata i sluga tarikata. A njegov doprinos i r:

dlll'

It

Jll 1

t\\JI'IHlwg"

A. Gasi

79 78

Sadriaj Predgovor 3 Pregled iz sadrzaja Tufbe po stihovima 4 o autoru Tuhfe 5 Tuhfa 7 Rjeénik imena i pojmova 67 Bilieska 0 autoru prevoda 77

80