TORANJSKE_DIZALICE

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 15. srpanj 2016.

Martina Ćoruša



ZAVRŠNI RAD TEMA: PRIMJENA TORANJSKIH DIZALICA NA GRADILIŠTIMA GRADILIŠTIMA VISOKOGRADNJE

Osijek, 15. srpanj 2016.

______________

Martina Ćoruša



ZNANSTVENO PODRUČJE:

TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE:

GRAĐEVINARSTVO

ZNANSTVENA GRANA:

ORGANIZACIJA RAD A I PROIZVODNJE PROIZVODNJE

TEMA:

PRIMJENA TORANJSKIH DIZALICA NA GRADILIŠTIMA VISOKOGRADNJE

PRISTUPNIK:

MARTINA ĆORUŠA

NAZIV STUDIJA:

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ

Tekst zadatka:

U radu je potrebno opisati primjenu toranjskih dizalica na građevinama visokogradnje. Potrebno je opisati vrste toranjskih dizalica, njihove prednosti i nedostatke, načine montaže i demontaže, tehnička obilježja i potrebne sigurnosne mjere na gradilištu. U radu će se opisati način određivanja nosivosti i postupak proračuna učinka toranjskih dizalica Rad treba predati u 3 primjerka (original + 2 kopije), spiralno uvezan u A4 formatu i cjelovitu elektroničku datoteku na CD -u.

Osijek, 15. srpnja 2016. Mentor:

Predsjednica Odbora za završne i diplomske ispite:

____________________________ ____________________________

__________________________ _____________________________ ___

doc.dr.sc. Hrvoje Krstić, dip.ing.građ.

izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak -Klečina

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Primjena toranjskih dizalica na gradilištima visokogradnje

1. SAŽETAK .............................................................................................................................. 1 2. UVOD ......................................................................................................................................2

2.1.

Općenito o di zalicama ......................................................................................................2

2.2.

Toranjske dizalice kao sredstva za prijenos i dizanje ....................................................... 3

2. ELEMENTI TORANJSKIH DIZALICA ............................................................................. 4

2.1. Elementi i karakteristike toranjske dizalice ......................................................................... 5 3. PODJELA (KLASIFIKACIJA) TORANJSKIH DIZALICA ............................................6

3.1. Podjela toranjskih dizalica prema različitim kriterijima ...................................................... 6 3.2. Dizalice sa horizontalnom strijelom ..................................................................................... 9 3.3. Dizalice sa kosom strijelom ............................................................................................... 10 3.4. Usporedba pojedinih tipova toranjskih dizalica ................................................................. 11 4. TEHNIČKA OBILJEŽJA TORANJSKIH DIZALICA ...................................................14 4.1. Brzine toranjskih dizalica ...................................................................................................15

4.2. Primjeri toranjskih dizalica sa tehničkim podacima .......................................................... 16 4.2. Nosivost toranjskih dizalica ............................................................................................... 19 4.3. Podjela toranjskih dizalica prema nosivosti .......................................................................20 5. MONTAŽA I DEMONTAŽA TORANJSKIH DIZALI CA ............................................. 22

5.1. Trajanje procesa montaže i demontaže dizalica .................................................................22 5.2. Montaža tornja .................................................................................................................... 24 5.3. Br zomontažne dizalice ...................................................................................................... 26 6. PRORAČUN UČINKA TORANJSKE DIZALICE ..........................................................27

6.1. Postupak proračuna učinka toranjske dizalice ................................................................... 28 7. SIGURNOSNE MJERE ZA RAD S TORANJSKIM DIZALICAMA ............................ 32

7.1. Godišnji pregledi ................................................................................................................33 7.2.Namještanje graničnih prekidača „mačke“ .........................................................................33 7.3. Prilagođavanje dizalice djelovanju vjetra .......................................................................... 33 8. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 34 9. LITERATURA ...................................................................................................................... 35



1. SAŽETAK

Toranjske dizalice čine posebnu vrstu strojeva za dizanje i prijenos. Temeljna im je značajka visok toranj i „ruka“ koja se okreće oko okomite osi tornja prenoseći terete s jednog mjesta na drugo, zbog čega se i često nazivaju okretnim dizalicama. Osnovni cilj ovog rada je opis rada toranjskih dizalica, kao sredstava

ključnih transportnih

unutrašnjeg gradilišnog transporta u visokogradnji. U radu su prikazani glavni

dijelovi toranjske dizalice. Prikazana je njihova podjela, razlike i sličnosti te

prednosti i mane.

Kroz primjere i ilustracije opisana su glavna tehnička obilježja dizalica, te postupak montaže i

demontaže. U radu su prikazani i sigurnosne mjere za rad sa dizalicama. Također je p rikazan i način određivanja nosivosti i postupak proračuna učinka toranjskih dizalica.

1



2. UVOD

2.1.

Općenito o dizalicama

Dizanje, prijenos tereta kao i potreba dopremanja određenog pozicioniranog tereta na gradilištu predstavljaju veoma važnu ulogu pri realiziranju graditeljske zamisli. U tu svrhu se koriste dizalice, koju svoju ulogu pronalaze u visokogradnji, niskogradnji i

hidrogradnji. Na današnjim gradilištima visokogradnje od ukupno angažirane mehanizacije na toranjske dizalice otpada preko 80% vrijednosti te mehanizacije. One prenose i do 97% od ukupne mase objekta. Polet graditeljstva, osobito izgradnje crkava i dvoraca, potaknuo je

korištenje naprava za dizanje i vuču. Smatra se da je prvi kran napravljen još 3000 godina prije nove ere. Prve građevinske dizalice su izmislili stari Grci i bile su pokretane ljudskom snagom, a kasnije i životinjama. Danas proizvodnja dizalica predstavlja važnu i profitabilnu granu privrede u svijetu. Podizanje tereta se obavlja preko sustava koturača, omogućena je zamjena oštećenih sklopova na industrijski način, a usavršena je i tehnologija proizvodnje dizalica. Dizalice mogu biti fiksirane u tlu, montirane na specijal nim

vozilima i ploveće

dizalice koje se uglavnom koriste u lukama i mostogradnji. Upravljanje dizalicom obavlja se

iz upravljačke kabine i li sa distance putem daljinskih upravljača. Dizanje i prijenos tereta može se kvalitetno obaviti slijedećim mehaniziranim sredstvima: 



mosne dizalice portalne dizalice



auto-dizalice



toranjske dizalice



kabl-kranovi i mnoga druga dizalna i prijenosna sredstva mehanizaci je

.

2



2.2. Toranjske dizalice kao sredstva za prijenos i dizanje Toranjske dizalice (engl. Towercranes) su posljednjih godina u sve većoj primjeni.

One predstavljaju značajnu racionalizaciju rada na prijenosu i dizanju tereta te su u visokogradnji nezamjenjive za prijenos oplata, betonskog željeza i svježeg betona. Tu im u zadnje vrijeme sve više konkuriraju pumpe za beton i uz njih specijaln i kranovi za raspodjelu betona. U tablici 1.1. napravljena je us poredba kvalitativne procjene mogućnosti i

ograničenja raznih sredstava za prijenos i dizanje na gradilištima, gdje se može vidjeti da su toranjski

kranovi sredstva s obilježjima prostorne pokretljivosti s teretom, neselektivnošću

prema vrstama tereta i dobrom vidljivošću pri manipulaciji teretom. Tablica 1.1. Usporedni pregled kvalitativnih procjena bitnih obilježja sredstava za unutarnji transport na gradilištima

Obilježja: Sredstva za prijenos i dizanje

Pokretljivost sa teretom Jedno dimenzi onalna

Dvo dimen zional na

Tro dimenz ionalna

Probirljivost tereta

Da

Pokretne trake

*

Liftovi

*

Žičare, željeznice

*

*

Pumpe (za beton, vodu)

*

*

Ne

*

Slaba

*

Viljuškari

*

(*)

Kabel-kranovi

*

(*)

Dobra

(*) *

Teretna vozila

*

(*) (*) *

*

*

* *

Betonske pumpe za toranjske prikolice

*

Mobilne dizalice

*

*

Toranjske dizalice

*

*

Portalni kranovi

*

*

(*) uvjetna kvalifikacija

Preglednost u radu

*

*

* (*)

* pouzdana kvalifikacija

3



S razvojem mehanizacije i tehnologije, proizašle su nove vrste dizalica u čijem se konstruktivnim rješenjima ogleda veliki dio današnjeg tehnološkog napretka, posebno osobina kao što su: 

Mobilnost dizalica, koja je

znatno je povećana. Današnje brzomontažne dizalice (

„Schnelleinsatzkrane“), postavljaju se u vremenu od nekoliko sati. 

Moćnost toranjskih dizalica svih vrsta znatno je porasla u svim pogledima.

Proizvedene su dizalice sa visinom tornja i do 300 m („BPR“, „LIEBHERR“). Godine 2013. na dizalica

Međunar odnom aerodromu u Los Angels-u jedna od isporučenih

firme „Liebherr“ bila je dizalica 550 EC-H 20 sa maksimalnom nosivošću

od 20.000 kg i visinom dohvata 81,5 m. [4] 

Modularni prilaz ostvaren je u svim pogledima koncipiranja dizalice kao cjeline

(prijenos snage, elektronika, održavanje i dr.). 

Radni uvjeti

kod dizalica znatno su se poboljšali. Kabine su klimatizirane, zvučno

izolirane, opremljene su posebno prilagodljivim sjedištima i suvremenim upravljačkim pultovima na kojima se u digitalnom obliku može vidjeti pregled o teretu, udaljenosti,

visini kuke, jačini vjetra itd. Danas se za pristojnu kabinu troši i

do 10% koštanja dizalice (klase 500 -1000 kNm). 

Održavanje i servis znatno su pojednostavljeni i prorijeđeni upotrebom kvalitetnijih

materijala i primjenom jednostavnijih i pristupačnijih rješenja. Poboljšan je sustav signalizacije kvarova.

2. ELEMENTI TORANJSKIH DIZALICA

Svaka toranjska dizalica sastoji se od dva osnovna elementa: tornja i strijele (ruke, grane). Oni se nalaze na okret nom i po potrebi na tračnicama pokretnog tornja s opremom za

dizanje tereta pomoću užadi. Na gradilištima visokogradnje najviše se upotrebljavaju toranjske dizalice sa horizontalnom rukom.

4



2.1. Elementi i karakteristike toranjske dizalice

Krak dizalice može biti vodoravna grana (po njemu putuje oprema za dizanje) ili kosa strijela okretna u uspravnom smislu (oprema za dizanje ima hvatište na kraju kraka) . Balast , svojom

težinom pravi ravnotežu sa terenom koji se pr enosi kranom. Toranj, svojom

visinom omogućava vertikalni transport materijala. Kod manjih dizalica obrće se i cijeli toranj sa kranom, dok se kod težih dizalica najčešće obrće samo gornji dio tornja sa kranom. Komanda kabina

se najčešće nalazi na vrhu tornja, neposredno ispod strijele. Ona se obrće

zajedno sa strijelom, te se tako postiže najbolja preglednost rada dizalice. Međutim, postoje i

rješenja sa daljinskim upravljanjem, što je pogodno u onim slučajevim a kada kranista ne može vidjeti mjesto istovara, kao što je slučaj kod montažnih radova. Konstrukcija postolja, omogućava prijenos težine krana i tereta koji se prenosi na tlo. U ovisnosti o kretanju dizalice, konstruiraju se postolja za kretanje po kolosijeku, na pneumaticima i na gusjenicama. Postoje i nepokretne (stacionarne) dizalice na betonskim temeljima. Na slici 2.1. prikazani su glavni elementi toranjske dizalice.

Slika 2.1. Elementi toranjske dizalice

5



3. PODJELA (KLASIFIKACIJA) TORANJSKIH DIZALICA

Izbori i

vrste toranjskih dizalica su raznolike, te ih je shodno tome teško sve

obuhvatiti. Sa razvojem tehnologije građenja, postignuti su novi nivoi i izgrađeni pravci razvoja industrije koja je proizvodila dizalice. Nije svaka toranjska dizalica dobra za svako

gradilište i za svaku vrstu radova. Iz tog razloga postoji velika raznolikost u ponudi različitih tipova i klasa toranjskih dizalica.

3.1. Podjela toranjskih dizalica prema različitim kriterijima

Prema pokretljivosti tornja, dizalice možemo podijeliti u dvije 1.

Toranjske dizalice za pokretnim tornjem -

velike grupe:

na šinama, na gusjenicama, na

pneumaticima i mobilne dizalice. (Slika. 3.1.)

Slika 3.1. Mobilne dizalice

6


2.


Toranjske dizalice sa nepokretnim tornjem



dizalice sa tornjem van objekta, obično uz objekt (Slika 3.2.), sa mogućnošću pričvršćenja za njega



dizalice u objektu sa mogućnošću penjanja (rasta, puzanja) zajedno sa rastom objekta (Kletter-kran)

Slika 3.2. Dizalica uz objekt

7



Prema načinu produženja tornja postoje dizalice: 1.

Sa produženjem tornja teleskopiranjem .

2.

Sa produženjem tornja ubacivanjem raznih presjeka, ali uglavnom oblika „L“ ili „□“.

3.

Sa povećanjem visin e tornja penjanjem po objektu ( „Kletter“ dizalice čija visina raste zajedno sa rastom objekta).

Prema načinu obrtanja dizalice mogu biti : 1.

Sa tornjem obrtnim dolje.

2.

Sa neobrtnim tornjem.

Prema načinu oslanjanja na tlo postoje: 1.

Dizalice na kolosijeku.

2.

Dizalice bez kolosijeka (pneumatski način oslanjanja, gusjenični način oslanjanja) .

3.

Fiksirane dizalice (na betonskim temeljima, na montažnim temeljima) .

Prema konstrukciji strijele, razlikujemo: 1.

Dizalice sa horizontalnom strijelom.

2.

Dizalice sa kosom strijelom.

3.

Dizalice sa lomljivom strijelom.

4.

Dizalice sa univerzalnom strijelom.

8



3.2. Dizalice sa horizontalnom strijelom

Toranjska dizalica sa horizontalnom rukom (Slika 3.4.) sastoji se od postolja sa

čeličnim kotačima, položenog na čelične tračnice (koje omogućuju pomicanje), okomitoga čeličnoga rešetkastog tornja, vodoravne ruke kojoj je pri vrhu tornja omogućeno okretanje za 360°.

Ruka je sastavljena od kraćeg dijela s prot uutegom od betonske kocke te ostalim

pogonskim motorima i sklopovima za dizanje i duljeg dijela po kojemu se kreću kolica s užetom za dizanje (tzv. „mačkom“). Slobodna stojeća toranjska dizalica s vodoravnom rukom, s postoljem opterećenim betonskim kockama (blokovima), doseže visinu do 55 m. Međutim, kako se toranj ne okreće, već se okreće vodoravna ruka pri vrhu tornja oko njegove osovine, moguće je toranj dizalice sidriti uz izrađeni uspravni zid objekta i tako postići visinu od 100 m. (veća se visina zbo g djelovanja vjetra ne prakticira). Taj tip toranjske dizalice ima prednost u odnosu na dizalicu s kosom rukom zbog dosega i preglednosti pri radu.

Slika 3.4. Toranjska dizalica sa horizontalnom rukom

9



3.3. Dizalice sa kosom strijelom

Sklop za dizanje i prijenos tereta je na vrhu („špici“) strijele (Slika 3.5.). Cjelokupni toranj se ili okreće na postolju ili se okreće gornji dio (s kosom strijelom).Visina dizanja toranjskom dizalicom sa kosom rukom je 25 do 65 m, ali ima i takvih dizalica koje s

nastavcima dosežu visinu i preko 100 m. Vodoravni doseg dizalice je 30 do 40 m, a nosivost 1,3 do 2 kN ovisno o udaljenosti dosega. Dizalicom se upravlja s tla, gdje su na postolju

dizalice smještena i vitla ili s kabine smještene pri vrhu tornja.

Slika 3.5. Toranjska dizalica sa kosom rukom

10



3.4. Usporedba pojedinih tipova toranjskih dizalica

Svaka vrsta dizalice ima svoje specifičnosti koje joj daju prednosti pri izvršavanju nekih zadataka, a koje mogu biti slabosti u izvršavanju drugačijih zadataka. Specifičnosti mogu biti konstruktivno- tehničke prirode i vrijednosno -ekonomske prirode. Za odlučivanje

o izboru odgovarajuće dizalice na konkretnom zadatku, oba aspekta, i tehnički i vrijednosni, moraju se uzimati u obzir. 1. Dizalice sa horizontalnom strijelom i neokretnim tornjem

Prednosti ovih dizalica su: 

precizniji je i sigurniji rad sa manjim osciliranjem tereta, po horizontali



može se postići vrlo velika visina kada se toranj veže za objekt



lako se prilagođavaju visini objekta uz do davanje dijelova tornja



moguć je bliži položaj tereta prema tornju kao i tornja prema objektu



prijenos dizalica moguć je u dijelovima



brži je prijenos materijala zbog moguće veće brzine kretanja tereta po horizontali, a manje po horizontali jer se strijela ne mora pomjerati po vertikali

Nedostaci ovih dizalica su: 

otežan je ili nemoguć rad u uskim prostorima između visokih objekata



skuplje su nego dizalice sa kosom strijelom istog kapaciteta



nepovoljnije je podizanje tornja ukoliko se radi o manjim visinama

2. Dizalice sa kosom strijelom

Prednosti dizalica sa kosom strijelom i obrtnim tornjem su: 

maksimalna brzina dohvata leži znatno iznad vrha tornja

11





jednostavna konstrukcija daje manju nabavnu cijenu nego za dizalice sa horizontalnom strijelom istog kapaciteta



lako je preseljiva sa gradilišta na gradilište, prevlačenjem cijelih položenih konstrukcija



lako su prilagodljive za rad u uskim prostorima oko visokih objekata


teret pri kretanju ne ide horizontalno, š to znatno smanjuje preciznost u radu



svako pomicanje tereta zahtijeva i pomicanje strijele



zbog okretanja postolja mora biti udaljenija od objekta



kod izvedbe sa donjom obrtnom platformom toranj se ne

može vezati za objek t,

te se ne može primjenjivati za veće visine 



položaj kraniste često je ispod mjesta

rada, te ima smanjenu preglednost

veći je utrošak vremena za isti prijenos materijala za 10 -30 % nego kod dizalica sa horizontalnom strijelom

3. Dizalice sa lomljivom strijelom


maksimalna visina dohvata znatno iznad vrha tornja



lako se prilagođavaju za rad u uskim prostorima oko visokih objekata



precizan je i siguran rad sa manjim osciliranjem tereta



laka je prilagodljivost visine tornja visini objekta



moguć je bliži položaj tornja prema objektu i bliži položaj tereta prema tornju



vezanjem tornja za objekt moguće je dostizati vrlo velike visine (i do 300 m)





povoljan je položaj operatora i dobra vidljivost moguć je prijenos dizalice u dijelovima

12




skuplje su nego dizalice (1), (2), (4), (5) za isti dohvat i nosivost

4. Dizalice sa kosom strijelom i gornjom okretnom platformom




visina dohvata leži znatno iznad vrh a tornja jednostavna konstrukcija uvjet je relativno niske cijene (skuplje su od dizalica 1, ali su od ostalih vrsta jeftinije)



lako se prilagođavaju visini obje kta uz dodavanje sekcija tornja



moguće je vezivanje za objekt i postizanje velikih visina (do 300 m)

Nedostaci ovih dizalice





pogodne su za rad u uskim prostorima.



preciznost rada

svako horizontalno pomicanje tereta zahtjeva pomicanje i strijele 



položaj tereta može biti iznad operatora, što smanjuje preglednost Veći je utrošak vremena za prijenos istog tereta nego kod dizalica vrsta (5), (3), (1).

5.

Dizalice brzomontažne sa horizontalnom ili univerzalnom strijelom i okretnim tornjem








brza i laka montaža i demontaža, što omogućava veliku mobilnost. mogućnost dohvata većih visina nego što je položaj kabine. precizan i siguran rad (kao kod dizalica sa horizontalnom strijelom).

operator ima povoljan položaj i dobru preglednost

13




dužina tornja je ograničena.



zbog okretanja tornja sa postoljem moraju biti udaljenije od objekta nego npr. dizalice sa horizontalnom strijelom.



toranj se ne može vezati za objekt, tako da je visina ograničena.



skuplje su nego dizalice sa horizontalnom strijelom (za isti dohvat i nosivost).

4. TEHNIČKA OBILJEŽJA TORANJSKIH DIZALICA

Temeljna tehničko-tehnološka i logistička obilježja toranjskih dizalica su:



visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu)



masa središnjeg balasta ovisno o visini dizanja



duljina kraka ili grane, dohvat



nosivi moment dizalice



najveća nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj točki dohvata ili dijela duljine kraka dizalice





najmanja nosivost na najvećem dohvatu dizalice pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotača, razmak tračnica, najmanji promjer krivine unutarnje tračnice, masa pokretnog postolja dizalice)



brzine (okretanja tornja, kretanja mačke, kretanja dizalice po tračnicama dizanje tereta, savladavanje krivina)



način polaganja tračnica (ukupni i specifično pritisak dizalice, podvož ja i donjeg postroja- pragova, betonskih ploča na tlo)





nosivost i slijeganja tla ispod dizalice (njihanje dizalice za vrijeme rada)

preglednost dizanja unutar predviđenog područja rada dizalice i unutar građevina u tom području



način upravljanja dizanjem (na tornju ili daljinskim putem) 14



4.1. Brzine toranjskih dizalica

Prikaz brzina toranjskih dizalica prikazan je prema tablici 4.1.

Tablica 4.1. Prikaz brzina toranjskih dizalica

Dimenzije

Brzina dizanja tereta

Brzina okretanja tornja

Brzina kretanja tornja

Brzina kretanja mačke

vH (m/min)

ωt (o/min)

vt (m/min)

vk (m/min)

Niska

Srednja

Visoka

1*)

20

40 – 80

250

2*)

30

55 – 90

150

3*)

-

20-70

-

1*)

0,50

0,80

1,50

2*)

0,60

0,80

1,20

3*)

-

0,70

1,20

1*)

20

30

40

2*)

16

30

40

3*)

20

-

40

1*)

10

30

70

2*)

20

30

40

3*)

-

30

-

1*) G. Pohle, RWTH Aachen (ScriptumBaumaschinen) 2*) G. Burkhart TU München (ScriptumBaumaschinen) 3*) B. Trbojević, GF Beograd (Građevinske mašine)

15



4.2. Primjeri toranjskih dizalica sa tehničkim podacima U nastavku je prikazano nekoliko primjera toranjskih dizalica te njihova glavna tehnička

obilježja. [4] [5] [7] Kran

630 EC-H 40

Maksimalna nosivost

40.000 kg

Maksimalna nosivost u sredini

5.800 kg

Duljina dohvata

81,5 m

Visina ruke: Kran 1

36,3 m

Kran 2

37,5 m

Kran 3

43,3 m

Kran 4

60,7 m

Kran 5

66,4 m

16


Kran


34 K

Maksimalna nosivost

4.000 kg

Maksimalna nosivost u sredini

1.100 kg

Duljina dohvata

33 m

Visina ruke

26 m

Radijus okretanja

2,5 m

17


Kran


F60-14

Maksimalna nosivost na dohvatu od 13 m

8.000 kg

Nosivost na kraju ruke

1.400 kg

Duljina dohvata

60 m

Visina ruke

57 m

Brzine dizanja

II šnjiranje

5/30/60 m/min

IV šnjiranje

2,5/15/30 m/min

Brzina kolica

0 - 60 m/min

Brzina rotacije

0 - 0,9 o/min

Radni napon

0 – 20 o/min

Upravljački napon Instalirana snaga

3 x 380 V; 50 Hz 48 V; 50 Hz, 40kW

18



4.2. Nosivost toranjskih dizalica

Nosivost toranjskih dizalica povezana je sa udaljenošću tereta od tornja. Kapacitet nošenja toranjskih dizalica ogleda se kao: 

mogući moment od tereta koji kran može prihvatiti, a da pritom bude stabilan u svim fazama i u propisanim okolnostima rada (vjetar)



moguću najveću silu koju kran može prihvatiti svojim uređajima (kuke, mačke, užad, mjenjači, kočnice)

Iz spomenutih razloga podaci za dizalice se daju dvojako: 

koliki najveći teret na najvećem kraku mogu da podignu



koliki apsolutno najveći teret mogu da podignu i do koje udaljenosti („dubine“) od tornja da ga nose.

U tablici 4.2. je prikazana podjela toranjskih dizalica prema nosivosti. [1] Tablica 4.2. Prikaz podjela toranjskih dizalica prema nosivosti

Nosivost

kN

kNm

Visina (m)

Dohvat (m)

mala

0 – 20

do 300

20 – 30

15 – 25

srednja

30 – 50

do 600

30 – 50

20 – 45

velika

> 50

preko 1000

> 50

> 50

19



4.3. Podjela toranjskih dizalica prema nosivosti

Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za prijenos lakih tereta kod manjih

građevina primjerice lakih oplata, manjih količina betonskog željeza, svježeg betona u posudama do 0,5 m3 i sl. Dizalice srednje nosivosti koriste se u visokogradnji, u g rađenju

sustavima prefabriciranih

polumontažnim

elemenata ili u montažnom građenju sa lakših prefabriciranim

elementima. Toranjske dizalice velike nosivosti koriste se u visokogradnji, industrogradnji, mostogradnji, te hidrogradnji

velikih i visokih građevina svih oblika i sustava građenja te

također i u montiranju određenih vrsta opreme i sličnih resursa. Na slici 4.2. prikazan je primj er

proizvodnog programa firme „Fering“ ukojem se

nalaze podaci o dohvatu u (m) i nosivost u (kg) mase. [5]

20



Slika 4.2. Primjer proizvodnog programa fir me „Fering“

21



5. MONTAŽA I DEMONTAŽA TORANJSKIH DIZALICA

Montaža dizalice predstavlja postupak sastavljanja dizalice od dovezenih komponenti u cjelinu spremnu za rad (prijenos i dizanje), ili postupak uspravljanja dizalice u oblik spreman za rad. Obrnut postupak ovome predsta vlja

demontažu dizalice, gdje dizalica može

da radi do rastavljanja u transportabilne komponente, ili povratak dizalice u stanje da se može kao cjelina transportirati putovima.

5.1. Trajanje procesa montaže i demontaže diz alica

Montaža i demontaža dizalice moraju se provoditi točno za svaki tip po uputama proizvođača i sa svim sigurnosnim mjerama. Trajanje procesa montaže i demontaže može iznositi nekoliko sati do nekoliko tjedana, ovis no

o veličini dizalice, vrsti, proizvođaču i

tipu, kao i mogućnosti korištenja pomoćnih sredstava kao što je auto -dizalica( Slika. 5.1.).

Sika. 5.1. Faza montaže toranjske dizalice pomoću autodizalice

22



Montaža mobilnih toranjskih dizalica traje cca 1 sat, mada u prospektima sto ji i rekordno vrijeme od 15 min. Vrijeme potrebno za postavljanje 1 m kolosijeka iznosi prema (74) 2,50 sat/m, a prema (41) 1,50 sat/m.

Prilikom montaže i demontaže često postoji mogućnost i potreba za angažiranjem mobilnih dizalica (auto-dizalice ili druge) ka o

ispomoći za brže postavljanje i uklanjanje

toranjskih d izalica na gradilištima.

Približan odnos trajanja: montaža / demontaža = 60 % / 40 %. U tablici 5.1. prikazane su potrebe radn ih sati za montažu i demontažu. [1]

Tablica 5.1.. Potrebe radnih sati za montažu i demontažu za kranove sa kosom strijelom u zavisnosti od momenta nosivosti (F=Form-nosivost od 200 kNm)

Kapacitet: F

Hoffman – Kramer (41)

Platz(74)

(kNm) Sat/kom

E

Montaža

Demontaža

sati

sati

do F-250

25 - 150

100

50 – 100

30 - 50

do f-650

90 – 370

200

105 – 320

70 – 260

do f-1200

225 – 520

300

-

-

23



5.2. Montaža tornja

Prije početka same montaže toranjske dizalice, potrebno je provjeriti stabilnost, čvrstoću te ravnost podloge (AB ploče), te po potrebi i geodetski snimak. Toranj se može podignuti segmentno ili se može podići postavljajući dijelove vodoravno i spajati ih u gotov toranj. Jedan kotač pokretnog postolja u mogućnosti je da nosi dvije trećine ukupnog tereta dizalice i njenog tereta. Bitan parametar kod toranjskih dizalica je visina tornja, koja ovisi

od maksimalne visine objekta, maksimalne visine montažnog elementa, uređaja za zahvaćanje i minimalne udaljenosti kuke od strijele dizalice. Usvajanje minimalne potrebne visine tornja dizalice ostvaruje se minimalno vrijeme

montaže dizalice i smanjuju

negativni utjecaji na dizalicu (vjetar i sl.). Velike deformacije mogu prouzrokovati nestabilnosti kod visokih toranjskih dizalica.

U slučaju montaže sa stacionarnim podvoznim križem osnovni dio tornja se učvršćuje se maticama i vijcima koji se zaštićuju gumenim kapama. Potrebno je pripaziti na stranu penjanja kod osnovnog tornja koja mora biti 90 ° u odnosu na stijenu zgrade, tako da

prilikom montaže i demontaže ruka bude pozicionirana paralelno na stijenu . Postoje dva

načina povišenja tornja: s hidrauličkim nastavkom, te s mobilnom

dizalicom. Najčešći način

je sa mobilnom dizalicom, zbog jednostavnosti i brzine montaže

nastavaka. Problem se javlja prilikom postavljanja toranjskog krana na maksimalnu radnu

visinu koja je predviđena na gradilištu. Moguća je i montaža na nižu radnu visinu od predviđene, ali je tada potrebno izvršiti demontažu kabine, ruke i centralnog dijela, montirati produžetke tor nja na radu visinu te ponovo izvršiti montažu spomenutih di jelova dizalice.

Na slici 5.2. prikazan je primjer montaže i demontaže toranjske dizalice „Wille krane“ u Kielu, gdje visina dizalice iznosi 80 m, dohvat 43 m, a težina dizalice 14 t. [6]

24



Slika 5.2. Faze montaže i demontaže toranjske dizalice „Willer kran“

25


5.3.


Brzomontažne dizalice

Osnovni cilj

brzomontažnih dizalica (Schnelleinzatzkrane) je da se uz manje

investicije po mogućnosti zamjene veoma brze i efikasne auto -dizalice u oblasti visokogradnje. Zbog ograničene mogućnosti transporta (u gradskim područjima) visina tornja ograničena je po pravilu na 18 do 20 m, uz nosivost od 130 kNm do 1 900 kNm. U cilju povećanja dometa proizvode se slijedeće kombinacije: Za visine od 30 do 32 m primjenom stubova sa dvojnim teleskopiranjem. Na taj



način se zadržavaju propisane gabaritne mjere za transport . Da toranj ne bi bio oslabljen izvodi se iz 2 dijela. Domet u visinu je 20 m, i uz



ugrađivanje dodatnih dijelova može puzat i do visine 38. Na taj način omogućeno je da se i kranovi za brzo puštanje u pogon transportiraju i sa dužim strijelama. Kranovi mogu da se transportiraju zajedno sa postoljem bilo na prikolici ili na vozilu ili na vozilu sa sedlom.

Brza montaža ostvaren je primjenom pune automatike (Liebherr kran 21 K). To se obavlja

pomoću pogona i jednostavnim pokretanjem komandi. Pomoću preklopnog

prekidača podiže se postolje, vrši montaža i pogon. Kran sam odva ja elemente tornja i strijele, vrši se teleskopiranje tornja i podizanje strijele. Tokom montaže ni ti jedan dio ne dod iruje

zemlju. Kod većih kranova (1 900 kNm) uz brzi transport, potrebno je rješenje i

brzog postavljanja na kolosijek. Firma Liebherr razvila je poseban postupak (Rapid-

Kinematik) za kran 48.1 K, kojim je omogućeno postavljanje krana na kolosijek do visine 640 mm. Na slici 5.3. prikazan je primjer brzomontažne dizalice, firme Liebherr.

26



Slika 5.3. Brzomontažna dizalica

6. PRORAČUN UČINKA TORANJSKE DIZALICE

Učinak jednog ili više strojeva može se definirati kao količina kvalitetom zadovoljavajućeg rada, odnosno proizvoda, izražena u adekvatnim mjernim jedinicama (m³, m², m, kom, t), koji se obavi u nekoj jedinici vremena (minuta, sat, radna smjena, dan, mjesec i dr.).

Temeljni čimbenici koji utječu na veličinu učinka: 



konstruktivna svojstva stroja – snaga motora, brzina rada, veličina zahvatnih tijela proizvodnja – veći/manji

obujam radova, način rada, kvaliteta, svojstva

materijala (tvrdoća, vlažnost) 



radni uvjeti – uvjeti prostora, samostalan rad stroja ili kombinacija s drugim

korištenje radnog vremena – strojar, organizacija rada, smjene

27



Učinci strojeva: 





Teorijski učinak, ovisno o načinu rada strojaUt Planski učinak, proračunava se iz teorijskog njegovom redukcijom Up Stvarni učinak, utvrđen mjerenjem Us

6.1. Postupak proračuna učinka toranjske dizalice

Kretanje tereta kod toranjskih dizalica je slijedeće:



uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili spuštanjem kada dizalica miruje,



složeno kretanje tereta kad a se dizalica kreće uz dizanjei spuštanje i to okretanjem granedizalice oko tornja ili tornja oko postolja



okretanjem cjelokupne dizalice po tračnicama,



okretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice,



kombinacija svih navedenih kretanja dizalice i dijelovadizalice.

U p = k i * U t( tona/sat ) k i = k o = k og* k rv U t = nc * Qc(tona/sat) nc = 60 / t c(ciklusa /sat) t c = t p + t dt + t ot + t kt + t st + t i + t dp + t op + t kp + t sp(minute ili sekunde)

Gdje je:

U p

– planski ili radni učinak

ki

– korekcijski koeficijent, k i< 1

k o

– opći koeficijent. Isti za sve strojeve koji rade u okviru nekog tehnološkog procesa ili gradilišta

k og

– koeficijent organizacije gradilišta

k rv

– koeficijent radnog vremena 28



U t

– teorijski učinak

n c

– broj ciklusa po satu

t c

– vrijeme ciklusa (s, min, h)

Q c

– konstruktivni obujam radnog dijela stroja (m 2, m3)

t p

⊕

– vrijeme punjenja posude sa teretom ili hvatanja tereta

t dt

⇑

– vrijeme uspravnog dizanja tereta

t ot

∩ – vrijeme okretanja tereta (okretanje grane ili tornja dizalice sa teretom ili pod opterećenje)

t kt

⇒

– vrijeme vodoravnog kretanja tereta (kretanje tereta po grani)

t st

⇓

– vrijeme uspravnog spuštanja tereta

ti

∅

– vrijeme istovara ili otpuštanja tereta

t dp

↑ – vrijeme povratnog uspravnog dizanja opreme za prihvat tereta ali bez tereta

t op

∪

t kp

← – vrijeme vodoravnog povratnog kretanja opreme za prihvat tereta ali bez

– vrijeme povratnog okretanja (okretanje grane ili tornja dizalice) tereta(kretanja po kraku)

↓ – vrijeme spuštanja opreme za prihvattereta ali bez tereta

t sp

Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute pa do 2 minute,

a otpuštanja

(odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton je od oko 1 minute, pa do 1,5 minute. Dizalice rade u ciklusu, tj. ponavljaju radnje pri i zvođenju određene vrste radova. Qc je

količina odnosno masa korisnog teretadizanog ili premještanog(korištenjem nekog

dijela kraka dizalice) po jednom radnom ciklusu ( t c). Qc = (N / f s ) − P (t) ili Qcmin = ((N min / f s ) − P) ili Qcmax = ((N max / f s ) − P)

Gdje je : N

- nosivost dizalice na nekom dijelu njezina kraka (t)

29



- sigurnost dizalice u radu glede njezina ukupna kretanja u radu sa teretom:

Fs

fs = 1,05

- dizalica se kao cjelina ne kreće u radu sa teretom po tračnicamai sl.

fs = 4,00

- dizalica se kao cjelina kreće u radu sa teretom po tračnicama i sl.

P

- masa opreme za prihvat tereta (t)

Qc min

-najmanja

moguća

masa

korisnog

tereta

na

krajnjem

dohvatudizalice (t) Qc max

- najveća moguća masa korisnog tereta prihvaćenog uz toranjdizalice (t)

N min

- najmanja nosivost dizalice na krajnjem dohvatu grane ili

strijeledizalice (t) N max

- najveća nosivost dizalice uz toranj dizalice (t)

Nosivost (N)

je ključno tehničko obilježje dizalica općenito, a kod toranjskih dizalica

proizlazi iz temeljnog tehničkog obilježja svih vrsta dizalica sa krakom, strijelom ili granom a to je da one sve imaju tzv. moment nosivosti ( Mn)

stalan nepromjenjiv po čitavoj duljini

grane ili dohvata strijele:Mn = N*l = const.

Iz toga slijedi da je:

N = M n / l (t) N min = M n / lmax(t) N max = M n / lmin(t)

Gdje je: M n- nepromjenjivi moment nosivostidizalice (t m) l max - najveća duljina dohvata krakadizalice (m) l min- najmanja duljina dohvata krakadizalice (m)

30



Ako se koristi bez ograničenja najveći dohvat na njezinoj grani ili strijeli bio bi: U p = k og * k rv *(60 / t c) *(( M n / lmax / fs) − P ) (t/sat )

Proračuna učinka toranjskih dizalica može se pretpostaviti očekivani broj ciklusa od oko 10 do oko 30 na sat ovisno o visini dizanja tereta i duljine dohvata dizalice. Efikasnost dizalice je velika, tako da

se prilikom proračuna i obzirom na količinu gradiva koje dizalica

dostavlja na građevinu, u izradi, treba računati da jedna dizalica može opskrbljivati od 25 do 30 radnika.

Povećanjem broja radnika neće se polučiti veći učinak jer nemaju s a čime raditi.

Broj radnika može se dobiti iz histograma, gantograma, te iz mrežnog plana. Kako ne bi došlo do neželjenih posljedica, važno je paziti na nosivost dizalice, dohvat te kontrolirati sve parametre kod

dizanja i premještanja tereta. Najčešće do prevrtanja dolazi kod auto-dizalica,

koje za vrijeme dizanja nisu dobro stabilizirana na podlogu ili kod dizanja tereta i njegovog horizontalnog okretanja oko vertikalne osi.

Toranjske dizalice se mogu prevrnuti u slučaju

velikih visina ako nisu dovoljno sidrene za konstrukciju ( toranjski kran smije se bez sidrenja u

građevinu montirati do radne visine od 49,9m) ili kod pojave jakog vjetra ostanu zakočene tako

da ih vjetar ne može okrenuti u smjeru puhanja tj. „niz vjetar“.

31



7. SIGURNOSNE MJERE ZA RAD S TORANJSKIM DIZALICAMA

Upute za rad s toranjskim dizalicama: 

stručni ispit se provodi jednom godišnje i nakon svake montaže



o perater može biti strojarski radnik ili radnik s o dgovarajućom obukom i



u putstvo s protokolom na dizalici mora biti izlož eno na jasno vidljivoj lokaciji



stručno

iskustvom

vještačenje provodi inženjer za nadzor ili neki drugi stručnjak za uređaj e za

podizanje tereta 

u

slučaju postavljanja više dizalica na gradilištu, one moraju biti postavlj ene prema

sigurnosnim razmacima (Slika 7.1. ) 

u pravljač

toranjskom dizalicom mora biti punoljetan i proći propisnu obuku, te imati

iskustva u radu s toranjskim dizalicama 

u pravljač dizalicom mora voditi kontrolnu knjigu dizalice i dnevno registrirati popravke i posebnosti dizalice



potrebno je provoditi nadzor gradilišta



toranjska dizalica treba biti opremljena reflektorima koji



svaka dizalica

pomažu u noćnom radu

na tračnicama mora imati sirenu, koja se oglašava kada dizalica prolazi.

Sirenu kontrolira operator dizalice 

markeri

polumjera kolica se postavljaju na strijelu dizalice i na taj način operator ima

relativno točne informacije o polumjeru kuke tereta

Slika 7.1. Dozvoljeni razmaci između dizalica

32



7.1. Godišnji pregledi

Toranjske dizalice je potrebno redovno i detaljno pregledavati. Prilikom rada s teretom, dizalica se savija prema teretu, a kada nema tereta na dizalici, ona se savija prema protuutegu.

Ovo stalno savijanje može uzrokovati pukotine zbog zamora materijala.

Pukotine se pojavljuju na spojevima zavara, veoma su mali i vremenom se povećavaju zbog konstantnog opterećenja dizalice. Osim godišnjih pregleda koji se sastoje od zamjena ulje i maziva

na ležajevima, postoje i pregledi na dnevnoj, tjednom i mjesečnom nivou, koji

uglavnom obuhvaćaju preglede kao što su pregledi komandnih uređaja, testove zvučnog signala i kočenja, te podv ezivanja čeličnih užadi , te pregled krana i mačke. 7.2. Namještanje graničnih prekidača „mačke“

Namještanje graničnih prekidača se vrši bez tereta, sa kukom na najvišoj radnoj površini i njihova uloga je da zaustave „mačku“ prije udara u krajnji dio glavne strijele. Svaka toranjska dizalica ima barem jedno granično preopterećenje, a u nekim slučajevima dva ili više. Testiranje preopterećenja se vrši tako da se teret diže 2 m od tla i prekidač je namješten da dopusti podizanje tereta. Drugi teret je privezana na prvi i granični prekidač bi trebao onemogućiti podizanje dva t ereta osim ako je preopterećenje veće od 5% . 7.3. Prilagođavanje dizalice djelovanju vjetra U periodu kada se dizalica ne koristi, glavna strijela se okreće slobodno na vjetru i postavlja se u smjeru u kojem puše vjetar. Ovo se događa iz razloga što je površina glavne strijele veća od suprotne. Ukoliko se na kraćoj strijeli nalazi velika ploča s natpisom, to može poremetiti ravnotežu dizalice i može uzrokovati slom tijekom snažnog vjetra. Provjera prilagođavanja dizalice djelovanju vjetra se radi na sljedeći način: Pri vjetru brzine 10 – 20 km/h strijela se okrene prema vjetru i otpusti se spojnica okretnog mehanizma, te se strijela

giba u smjeru vjetra ako je prilagođavanje dobro. U suprotnom potrebno je smanjiti površinu reklamne ploče.

33



8. ZAKLJUČAK

Razvojem tehnologije, došlo je i do razvoja i unaprjeđenja toranjskih dizalica, koji danas

predstavljaju važnu ulogu u svim granama građevinarstva, osobito u visokogradnji. Posjeduju konstruktivne i tehnološke karakteristike koje zadovoljavaju sve zahtjeve suvremene gradnje uz maksimalnu pouzdanost u radu, sigurnu i brzu montažu i demontažu na gradilištu. Temeljna im

je značajka visok toranj i krak koji se okreće oko okomite osi tornja prenoseći teret s jednog mjesta na drugi.

Postoji nekoliko podjela toranjskih dizalica, no najznačajnija je podjela prema konstrukciji, gdje su se izdvajaju dizalice sa kosom i horizontalnom rukom. Dizalice sa horizontalnom rukom, zbog svojih prednosti kao što su preciznost i velika visina tornja, mogu se velike nosivosti, puno

sigurnost u radu, te moguća

najčešće vidjeti na današnjim gradilištima. Ukoliko tereti nisu

je ekonomičnije i efikasnije koristiti manju i pokretniju dizalicu, koja

zauzima manji prostor, ima kraće vrijeme montaže i jeftinija je. Kako ne bi došlo do neželjenih posljedica, potrebno je paziti na nosivost i dohvat dizalice, te ostalih parametara prilikom

dizanja i premještanja tereta. Nosivost dizalica, koja je usko povezana sa dohvatom može iznositi i preko 1000 kNm,a visina dizanja i preko 50 m.

Jedna od najvažnijih mjera vezanih za održavanje dizalice jest podmazivanje njenih sklopova i elemenata. Bitno je

držati se uputstva za montažu i demontažu toranjskog krana,

pravila vezanih za razmake toranjskih dizalica (minimalno 2 m), provoditi redovite preglede,

otklanjati eventualne kvarove te držati se ostalih sigurnosnih mjera kako bi se omogućilo ispravan i siguran rad dizalice.

34

TORANJSKE_DIZALICE

Recommend Documents