DISPER DIS PERZIVN ZIVNA A VEZI VEZIV VA Disperzivna veziva su veziva na bazi sintetič sintetičkih smola disperziranih u vodi. Dobivaju se polimerizacijom odre odreenih monomera u vodi kao disperznom sredstvu. Sastoje se od čvrste umjetne smole (polimera), fino raspršene u vodi. Po bjelič bjeličasto mliječ mliječnom izgledu, zbog disperzije svjetlosti na česticama smole, slič slične su emulzijama. Čisto disperzivno vezivo često se naziva emulzija. To su “bezuljne emulzije”. Osnovni sastav disperzije (emulzije) : - monomer .........100 dijelova - voda..................180 dijelova - emulgator..........2-5 dijelova - inicijator.............0.1-0.5 dijelova Za slikarske svrhe obič obično se koriste disperzivna veziva na bazi estera akrilne kiseline , tzv. akrilati i polivinil acetati, koji su za slikanje lošija disperzivna veziva. Polivinil acetati se više koriste kao ljepila (adhezivi). Svojstva disperzivnih premaza ovise o dodacima (aditivima), kao što su emulgatori, stabilizatori, sredstva za vlaženje, usporivač usporivači sušenja itd. Ovo otežava korištenje proizvoda različ različitih proizvo proizvoača i njihovo me meusobno miješanje. Aditivi ostaju u filmu i nakon sušenja i potencijalni su izvor slabljenja i razgradnje premaza. Emulgatori mogu biti neutralni, kao što je polivinil alkohol i celulozni eteri, ili ionski, kao natrijkarboksimetil celuloza i sapuni ili poliakrilna kiselina. Kiselost ili lužnatost disperzija, disperzija, korozivne soli, isparljivost aditiva, kao što je amonijak može izazvati ošteć oštećenje materijala. Viskoznost disperzija ne ovisi o molekularnoj molekularnoj težini disperziranog polimera. Visoki postotak polimera polimera (50-70%) u disperzijama daje stabilne disperzije s malom viskoznošć viskoznošću pogodnom za nanošenje premaza, u odnosu na otopine istih polimera koje se koriste u lakovima. Sušenjem se disperzirane čestice smole povezuju u film. Da bi se čestice smole dobro povezale u kontinuirani film, polimer mora biti dovoljno mekan da se razlijeva. Disperzije umjetnih smola se zbog toga ne smiju koristiti na niskim, kao i na visokim temperaturama kada se zbog naglog sušenja Osušeni filmovi bez posljedica podnose niže temperature. čestice ne mogu povezati u kontinuirani film. Osušeni
Akrilne disperzije koriste se u širokim razmjerima oko 1950. godine zbog velike otpornosti na žuć žu ćenje u odnosu na polivinilacetatne disperzije. Kao slikarsko vezivo najprije ga ga koriste slikari murala (lat. murus= zid). U tradicionalnom slikarstvu veziva se miješaju samo s pigmentima. S disperzivnim vezivima mogu se miješati i različčita punila (filer) kao što su pijesak, razli pijesak, mramorni prah, šljunak, drvena strugotin, strugotin, piljevina itd. Mogu se nanositi i u debljim slojevima bez opasnosti od krakeliranja. Disperzivna veziva prianjaju na razli različčite materijale. Mogu se koristiti na svim podlogama koje nisu zamašć zamašćene ili previše glatke. Ne miješaju se s uljem i masnim emulzijama (nisu kompatibilne s uljima). Dodatkom emulgatora, emulgatora, kao što je voštani sapun moguć moguće ih ja miješati i s uljima.
AKRILIK Akrilik je slikarska tehnika u kojoj je vezivo disperzija akrilne smole, koja se naziva akrilna emulzija. Akrilna mliječnobijela tekuć tekućina. Uč Učvrš vršććivanjem (sušenjem) postaje prozirna. Svježoj boji daje svjetliji, emulzija je mliječ pastelniji ton, koji se sušenjem mijenja i postaje tamniji. Akrilne boje suše se fizikalnim putem, isparavanjem vode. Sitne čestice smole povezuju čestice pigmenta me meusobno i s podlogom. Vrijeme sušenja (otvorena faza) je relativno kratko, ovisno o debljini filma traje 5 do 50 minuta. Sušenjem ne dolazi do deformacije boje pa se kod debelih slojeva, na samo površinski osušeni sloj, može nanositi novi sloj boje bez opasnosti od pucanja. Otvorena faza može se produžiti dodatkom:
-1-
- metilceluloze (ljepilo za zidne tapete) .... 2-5 %, ali slabi kvalitetu filma - medijem za usporavanje sušenja (retarding medij) Svježa disperzija razrje uje se vodom. Zbog relativno velike koncentracije smole mogu mogućća su i već ve ća razrje razrjeenja. Vezivna snaga akrilne disperzije je tako velika da se ne skida čak ni jako razrije razrijeena boja. Nakon sušenja postaje netopljiva u vodi. Otapa se samo u jač ja čim organskim otapalima, kao što su ksilen, aceton ili amilacetat. Tek osušena boja može se ukloniti vruć vrućom vodom. Akrilni film ima veliku elastič elastičnost. Zbog ireverzibilnosti (nakon sušenja premaz je netopljiv u vodi, terpentinu i white spiritu) može se kombinirati s drugim vezivima. Uljem se može sli kati na akrilnom premazu ili akrilnim bojama na osušenom premazu uljene boje.
Podloga ne smije biti masna. Akrilno vezivo puno bolje prianja za poroznu podlogu, nego za jako glatku površinu kao što su staklo, metal i slič sli čno. Jako glatke površine se ohrapave laganim l aganim brušenjem, a preparacija se nanosi tupkanjem. Ako se radi radi na zidu, zbog velike poroznosti treba zid impregnirati impregnirati disperzijom akrilne akrilne smole (akrilnom (akrilnom emulzijom) ili akrilik medijem. Kod klasičnog slikanja preparacijom se zaštić zaštićuje nositelj ( celuloza u drvu, papiru, platnu) od djelovanja veziva iz boje. Akrilno vezivo ne ošteć oštećuje celulozu pa nije neophodna preparacija ni impregnacija. Impregniranjem i prepariranjem nositelja postiže se odre odreena obojenost, struktura, tekstura, upojnost. Impregnira se prozirnim akrilik medijem (bolji je mat), razrije razrijeenim vodom u omjeru 1:1 da se postigne odgovarajuć odgovaraju ća upojnost i stabilnost. Za platno i papir je bolje umjesto akrilik medija, koristiti 6%-tnu otopinu kožnog tutkala koja sušenjem jač jače zategne i učvrsti podlogu. pomoću akrilne emulzije razrije razrijeene vodom, punilom i bjelilom u omjeru: Preparacija se može pripremiti pomoć akrilna emulzija
voda
bjelilo i punilo (filer)
za temperu
1
3
4
za ulje
1
2
3
Na tržištu ima kvalitetnih inozemnih preparacija, kao što su: - GESSO POLYMER (Talens) - GESSO ACRYLIC (Talens) - LIQUITEX GESSO (Lefranc, američ američka licenca) Nakon nekoliko sati sušenja na njima se može slikati.
MEDIJI ZA AKRILNE BOJE Akrilne boje se razrje razrjeuju s vodom. Mediji se koriste za posebne efekte.
Osnovni medij ( akrilik medij , akrilik vezivno sredstvo, akrilna emulzija ) je disperzija akrilne smole. To je vezivo u tvornič tvornički pripremljenim bojama i preparaciji. Koristi se za pripremu preparacija, kao vezivo za kolaž, kao fiksativ. Boja razrije razrijeena akrilnim medijem ima već veći sjaj nego kad je razrije razrije ena vodom, zato se ovaj osnovni medij naziva i sjajni medij. Mat medij zbog površinske refleksije svjetlosti daje mat karakter boji, koji podsjeć podsjeća na temperu. Produžuje sušenje boje. mliječnobijele boju. Sušenjem postaje tvrd, proziran i sjajan. Obič Obično se miješa u impasto za Gel medij je gust. Ima mliječ dobivanje tekstura. Lazurne teksture dobiju se miješanjem malo boje i puno gel medija.
-2-
količinama. Usporivač (retarding medium) produžuje proces sušenja. Dodaje se u manjim količ veću gustoć gustoću, temperni, ali Ugušćeni medij (Tickener polymer, Talens) je želatinozna gusta disperzija. Boji daje već pastozni efekt, mat izgled. Malo usporava sušenje. Ne preporuč preporu čuje se dodavanje u količ koli čini već većoj od 10%. Sjaj se može postić postići nanošenjem sjajnog laka ili naknadnim lazurnim slikanjem akrilnim bojama i sjajnim medijem. Ugušććiva Uguš ivačč može vezati i različ različita punila radi pastoznosti koja ni u debelim slojevima ne ispucaju.
Akrilne paste za modeliranje (Modeling paste) su smjese akrilik medija i inertnog punila različ razli čite gustoć gustoće 3 (g/cm ). Pastoznije su od gela, bijele su ili bezbojne. Mogu se dodavati bojama, bojama, ili se mogu naknadno bojati. U pasti se nalaze punila kao mramorni prah, pijesak, kaolin, prah kamena pl ovu ovuččca (Lipari pumice). Kao punilo može se koristiti papirna pulpa izmiješana akrilnim medijem (mache papir). Količ Količina punila može biti i do 80%. Paste se mogu kombinirati akrilnim bojama i gel medijem koji poveć povećava elastičnost. Svi mediji su kompatibilni i mogu se kombinirati za postizanje željenog efekta. Nakon sušenja mogu se bojati akrilnim bojama, temperom, uljem itd. Koriste se i kao cementna podloga za mozaik, za restauriranje štukatura, porculanskih predmeta itd. Proizvode se i akrilne žbuke za posebne teksture na zidu.
15. 1 Pasta za modeliranje
Lakovi na bazi akrilnih smola su su bistre otopine akrilne smole smole u organskom otapalu (white spiritu, toluenu...). toluenu...). Kao lakovi mogu se koristiti i disperzije akrilne smole( sjajni ili mat mediji za slikanje) jer slici daju briljantan sjaj. Prema potrebi se razrje razrjeuju vodom.
AKRILIK TEHNIKE Akrilne boje imaju velike moguć mogućnosti upotrebe, posebno su pogodne za dobivanje tekstura. Akrilne boje koje sadrže lazurnije pigmente razrije razrijeene vodom ili akrilik medijem koriste se za akvarelno slikanje. Pokrivne akrilne boje, dodavanjem bijele boje koriste se za gvaš. Slikanjem u slojevima, korištenjem imprimatura, podslikavanja i lazura mogu se postić postići efekti, kao u klasič klasi čnoj temperi. Akrilnim lakom postižu se sjajne lazure karakteristič karakteristične za ulje. Upotrebom medija za usporavanje usporavanje sušenja može se slikati mokro u mokro mokro. Akrilik medijem za postizanje sjaja, gel medijem i pastom pastom za modeliranje mogu se dobiti zanimljivi efekti. Kao fiksativ može se koristiti mat medij razrije razrijeen vodom u omjeru 1:3. Akrilno vezivo se koristi za fiksiranje različčitih materijala na podlogu u tehnici kolaža. Grublja i finija platna, konopci, vlakna, drvo moraju se namoč razli namo čiti u akrilnoj emulziji, polože se na svježe prepariranu podlogu i slika se različ razli čitim medijima i akrilnom bojom. Miješane tehnike (mixed media); kod miješanih tehnika treba se pridržavati pravila da se samo na suhi sloj boje pripremljene jednom vrstom veziva veziva nanosi boja pripremljena pripremljena drugim vezivom. Logi Logiččnije je za podslikavanje koristiti akrilne boje koje se brzo suše, a nastaviti drugim tehnikama (ulje na akrilik, akvarel na akrilik). Može se
-3-
kombinirati akrilik i pastel. Crtež se nanosi pastelom, fiksira mat akrilik medijem, nastavlja crtati u mokro, a kasnije na suho. Disperzivna veziva, zbog jednostavne primjene i razrje razrjeivanja vodom, koriste se kao “hobi boje” za drvo, staklo, keramiku, tekstil itd.
primjer pastozne teksture akrilne boje-ultramarin i zlatna na polikromno polikromnom m podsliku
-4-
-5-
