SVINJOGOJSTVO

SVINJOGOJSTVO

Prof.dr.sc.T.Balenović -predavanje

intenziviranje biljne i stočarske proizvodnje posljednjih nekoliko desetljeća

naročito brz razvoj i intenziviranje svinjogojske proizvodnje

čimbenici koji daju prednost svinjogojskoj proizvodnji:

ranozrelost svinja za rasplod visoka plodnost i dva i više prasenja godišnje (20-25 prasadi po krmači, godišnje) velika ekonomičnost proizvodnje (visoki randman mesa: 80-85%, relativno mali utrošak hrane za jedinicu prirasta u tovu: 3,0 –3,3 kg) → po krmači se dobije 1800-2000 kg mesa godišnje neograničena mogućnost organizacije industrijske proizvodnje svinja velika mogućnost primjene svinjskog mesa u svježem, konzerviranom ili prerađenom stanju)

Razvoj svinjogojstva u RH

4 vremenska perioda: 1.

2.

3.

4.

do 1850. godine: relativno dobro razvijeno svinjogojstvo po broju svinja, ekstenzivan uzgoj primitivnih, domaćih, masnih pasmina (loši uvjeti), slabije tržište 1850-1920. god.: jači prodor masnih pasmina (mangulica, turopoljska svinja), tov u tovilištima, uvoz plemenitih pasmina (mali i srednji jorkšir, suflok, berkšir, bijela njemačka svinja) 1920-1950. god.: širi se uzgoj plemenitih pasmina, no još dominiraju domaće 1950. na dalje: uvoz velikog jorkšira, nizozemskog i belgijskog landrasa (prvo u društvene pa u privatne sektore)

Stanje u svinjogojstvu od 1991 do 2004. godine

godina 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

ukupni br. svinja (000) 1621 1182 1262 1347 1175 1197 1176 1166 1362 1233 1234 1286 1347 1489

krmače i suprasne nazimice (000) 229 176 189 194 178 176 180 181 198 180 182 185 196 222

pravne osobe (000) 596 330 372 377 349 326 298 292 333 280 296 307 355 360

% životinja u vlasništvu pravnih osoba 36,77

22,71

24,18

Izvor: Statistički ljetopis RH, 2004.

obiteljska % životinja u poljoprivredna vlasništvu gospodarstva obiteljskih (000) gospodarstava 1025 63,23 852 890 970 826 871 878 874 1029 953 77,29 938 979 992 1129 75,82

1489

1347

1286

1234

182

1166

181

1233

1176

180

180

1197

176

1362

1175

178

1347

1262

222

196

185

198

194

189

176

Izvor: Statistički ljetopis RH, 2004.

20 04

20 02

20 00

19 98

19 96

19 94

19 92

go di na

0

229

(000) životinja

1182

1621

% Ukupni svinja te broj krmača suprasnih nazimica ukupni broj krmače i pravne životinja iobiteljsk % od 1991. br. suprasn u godine osobe do 2004. a životinja svinja e vlasništv poljopriv u 1800 nazimice u redna vlasništv pravnih gospoda u 1600 osoba rstva obiteljsk 1400 ih gospoda 1200 ukupni br. svinja rstava 1000 godina 0 0 0 0 krmače i suprasne 1991 800 1621 229 596 36,77 1025 63,23 nazimice 1992 600 1182 176 330 852 1993 1262 189 372 890 400 1994 1347 194 377 970 1995 200 1175 178 349 826 1996 0 1197 176 326 871 1997 1176 180 298 878 1998 1166 181 292 874 godina 1999 1362 198 333 1029 2000 1233 180 280 22 71 953 77 29

Broj krmača pod kontrolom u 2002. i 2003. godini Godina

Broj krmača pod kontrolom

Ostale

Ukupno

Velike farme

Obit.gospod.

Ukupno

krmače

2002.

21110

8209

30073

154927

185000

2003.

23260

6539

29799

166201

196000

Broj krmača u 2002. i 2003. godini

196000

185000

150000 2002. 100000

29799

30073

6539

8209

23260

50000

2003.

21110

br.krmača

154927

200000

166201

250000

0 krmače pod kontrolom velke farme obit.gosp. ukupno

ostale krmače

Izvor: Godišnje izvješće HSC, 2004.

ukupno

Predavanja iz svinjogojstva

tehnologija proizvodnje svinja

nastambe za svinje

mikroklimatski uvjeti

razmnožavanje svinja

pripust i oplodnja krmača

Vježbe iz svinjogojstva

izvorni oblici domaćih pasmina svinja

proizvodni tipovi svinja

pasmine svinja

uzgojni program RH

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SVINJA Nastambe za svinje

tri načina držanja svinja:

otvoreni (ekstenzivna proizvodnja) poluotvoreni (uz svinjce nalazimo i ispuste, za držanje suprasnih plotkinja te za manje uzgoje) zatvoreni (intenzivna proizvodnja)

Načini držanja krmača

pojedinačno ili skupno držanje krmača

3 načina držanja s obzirom na vrstu poda:

puni pod (hranidbeni i blatni dio, 1,2 m2 po krmači) djelomično rešetkasti pod (2/3 puni pod, a 1/3 rešetkasti) na dubokoj stelji (po krmači osigurati 3-4 kg slame dnevno)

Načini držanja krmača

boksevi za pojedinačno držanje krmača:

odvojeni pregradom dužina boksa 200-250 cm, širina 60-65 cm, a visina 100 cm 2/3 puni pod s padom od 2-3 % prema rešetkastom dijelu

Pripuštalište

krmače nakon odbića prasadi

pojedinačno držanje ili u skupini od 8 krmača (bolje uočavanje gonjenja)

nakon pojave znakova gonjenja, premještaju se u pojedinačne boksove (210 x 60 cm) u kojima se vrši u.o. te tu borave do 35. dana kada se obavlja kontrola suprasnosti (suprasne plotkinje premještaju se u čekalište)

Pripuštalište

boksovi za nerastove u pripuštalištu

Čekalište

suprasne plotkinje do oko 5 dana prije očekivanog prasenja skupno držanje (po 6-10 životinja)

boksevi s pokretnim pregradama po životinj osigurati 1,9-2,5 m2 površine obora)

pojedinačno držanje:

intenzivna proizvodnja kavezi dužine 180-200 cm, širine 65-75 cm i visine 100 cm vezane plotkinje odvojene samo pregradama

Čekalište

Prasilište

useljavanje krmača oko 5 dana prije prasenja + dojenje 21-28 dana

obori u prasilištu:

dužine 230 cm, širine 150 cm podijeljeni u tri dijela: srednji širine 60 cm (za krmaču) i dva bočna 40 i 50 cm (za prasad) između pojedinih dijelova je pregrada na visini od 2030 cm zasebne hranilice i pojilice, grijači za prasad

Prasilište

Prasilište

Uzgajalište

uzgoj prasadi nakon odbića do 20-30 kg tjelesne mase može biti podijeljeno na prihvatilište (do 16-18 kg) i uzgajalište (odgajalište; do 25-30 kg) dva načina držanja prasadi:

klasični način držanja na podu sa ili bez stelje skupine od 20-60 životinja, 0,4 m2 po prasetu kavezni način držanja jednoetažni kavezi s propusnim podovima kavez veličine 125 x 125 cm, visine 70-80 cm 0,2 m2 po prasetu

Uzgajalište

Uzgajalište

Nazimarnik

nazimice od 70-75 dana

skupno držanje:

skupine do 20 grla osigurati 0,5-0,7 m2 podnog prostora po grlu

ispusti uz boksove

Nerastarnik

prostran, zračan i suh

pojedinačno držanje nerastova

boksovi za nerastove:

površine 9 m2 visina ograde 1,2 m pun i hrapav pod (da se ne skliže) ispusti uz boksove

Tovilište

često podijeljeno na dva dijela:

dio za predtov (od 20-30 do 60 kg) dio za tov (do završnih težina, najčešće 90-110 kg)

skupno držanje tovljenika:

15-20 tovljenika po oboru u predtovu 0,3 m2 površine po grlu, a u tovu 0,6 m2 ograda visine 100-110 cm

Tovilište

vrste poda u tovilištu:

puni pod (hrapavi, nagib 3-5 %) polurešetkasti (3/4 poda puni dio, a ispod rešetki su kanali širine 110 cm povezani s bazenima za tekući gnoj) tov na dubokoj stelji: predtov: 0,6 m2 za ležište, 0,8 kg slame po tovljeniku završni tov: 1,5 m2 ležišta i 1,5 kg slame po tovljeniku

Tovilište

Tovilište

različita oprema za hranjenje:

hranilice za suhu hranu (hranidba ad libitum = po volji) valovi za mokru hranu (napoj) hranilice i valovi postavljeni su uz hranidbeni hodnik, ili su okrugli valovi postavljeni u sredini boksa

Tovilište

tov u poluotvorenim proizvodnja)

tovilištima

(intenzivna

otvorena tovilišta u predjelima s blagim zimama

MIKROKLIMATSKI UVJETI

mikroklima = fizikalno i kemijsko stanje zraka kojeg čine: temperatura, RV, strujanje zraka, sastav zraka i svjetlost

Temperatura

optimalna temperatura napučenosti životinja KATEGORIJA

ovisi

o

kategoriji

OPTIMALNA TEMPERATURA

suprasne krmače i nerastovi

12 – 16 ˚C

dojne krmače

16 – 18 ˚C

prasad na sisi

28 – 34 ˚C

odbijena prasad

20 – 28 ˚C

tovljenici 25 – 50 kg

18 – 21 ˚C

tovljenici 50 – 100 kg

15 – 18 ˚C

i

Temperatura

negativan utjecaj visokih temperatura otežane regulacije tjelesne topline:

zbog

može izazvati pojavu BMV mesa, smrt nepovoljan utjecaj na rasplodnu sposobnost nerastova i krmača

stopa oprasivosti krmača

Relativna vlažnost zraka

odrasla grla: 60 - 80 %

prasad: 50 – 60 %

previsoka RV: smanjen apetit i iskorištavanje hrane, sprječava odavanje topline iz organizma

preniska RV: prejako isušivanje sluznica, pojava dišnih bolesti

Strujanje zraka

optimalna brzina ovisi o godišnjem dobu

zimi: 0,1 – 0,3 m/sek

ljeti 0,4 – 1 m/sek

propuh je nepovoljan

Štetni plinovi

nastaju razgradnjom fecesa i stelje te disanjem životinja

ugljik-dioksid (CO2): dozvoljena konc. =0,3-0,5 %

amonijak (NH3): dozvoljena konc. = 0,01 %

sumpor-dioksid (SO2) i ugljik-monoksid (CO): vrlo male količine

Osvjetljenje

svjetlost stimulira hormonalnu aktivnost

prirodno osvjetljenje:

površina prozora prema ukupnoj površini poda u tovilištima iznosi 1-2%, a u svinjcima za krmače i prasad 5%)

umjetno osvjetljenje:

električne žarulje ili fluorescentne cijevi 80-100 luxa za pomladak, 30-60 luxa za svinje u tovu

Ventilacija i zagrijavanje

održavanje povoljnih mikroklimatskih uvjeta dva sustava ventilacije:

prirodna ventilacija za manje i jeftinije objekte vodoravni i okomiti sustav umjetna ventilacija bez “mrtvih kutova”, u intenzivnom uzgoju dovodna ili tlačna odvodna ili odsisna kombinirana automatski nadzirna ventilacija

Ventilacija i zagrijavanje

načini zagrijavanja svinjca:

grijanje prasadi na sisi:

samozagrijavanjem životinja (odrasle svinje) umjetno zagrijavanje (mlađe kategorije)

infra žarulje-grijalice plinske grijalice

zagrijavanje objekta pomoću termogena ili podni sustav

Prostori za iskorištavanje svinja i njihova iskoristivost - zauzetost prostora i kolanje svinja

prasilište:

smještaj suprasnih krmača do prasenja prve krmače u skupini: 4 dana prasenje skupine: 7 dana dojenje odojaka: 21 dan čišćenje i dezinfekcija objekta: 3 dana zauzetost = 35 dana

nakon prasilišta krmače idu u pripuštalište, a odojci u prihvatilište


zauzetost prasilišta: br.dana u godini

br.turnusa iskorištenja godišnje =

=10,43 zauzetost prasilišta br.dana u godini

br.razdoblja prasenja godišnje =

= 52,1 trajanje razd.pras.


zauzetost prasilišta: br.razdoblja prasenja,god.

potreban br. prasilišta =

=5 br.turnusa iskorištenja,god.

zuzetost prasilišta = razmak između punjenja prasilišta x x broj prasilišta = 7 x 5 = 35

zauzetost prasilišta = 35 dana


prihvatilište:

najmlađe prase rođeno je 7. dan → odbiće 21. dan najstarije prase rođeno 1. dan → odbiće 28. dan → prosječna starost prasadi iz prasilišta = 24,5 dana → u prihvatilištu ostaju 32 dana + 3 dana za čišćenje i dezinfekciju objekta → zauzetost prihvatilišta = 35 dana potreban br. prihvatilišta = 5 → puniti svakih 7 dana


odgajalište:

najmlađe prase ulazi u odgajalište s 53 dana najstarije prase ulazi u odgajalište sa 60 dana → prosječna starost prasadi iz prihvatilišta = 56,5 dana → u odgajalištu ostaju 32 dana + 3 dana za čišćenje i dezinfekciju objekta → zauzetost odgajališta = 35 dana potreban br. odgajališta = 5 → puniti svakih 7 dana


tovilište:

najmlađe prase ulazi u tovilište s 85 dana najstarije prase ulazi u tovilište sa 92 dana → prosječna starost prasadi iz odgajališta = 88,5 dana (otprilike sa 25 kg) → kada bi u tovilištu ostajali 32 dana, bili bi u starosti od 117-124 dana, tj. prosječno 120,5 dana, a u toj su dobi lakši od 90 kg → da bi dosegli 90 kg, trebali bi biti do 189. dana u tovu → 189 – 88,5 = 100,5


zauzetost tovilišta:

zauzetost tovlišta = 100,5 dana + 3 dana za čišćenje i dezinfekciju = 103,5 dana 103,5 dana : 35 dana (zauzetost drugih objekata) = 3 → zauzetost tovilišta je 3 puta duža od zauzetosti drugih objekata → 35 x 3 = 105 dana – 3 dana (čišćenje) = 102 dana traje tov ! potreban br. tovilišta = 105 / 7 = 15 iz tovilišta tovljenici izlaze sa 187 – 194 dana, tj. prosječno 190,5 dana

35 21,3 7

04 7

7 7

35 7 7 7 7

35 7 7 7 7 7

1.PRIHVATILIŠTE 1.ODGAJALIŠTE

1.PRASILIŠTE

3.PRASILIŠTE

2.TOVILŠTE


4.PRASILIŠTE 5.PRASILIŠTE

7 7

1.TOVILŠTE


2.PRASILIŠTE

7

3.TOVILŠTE


4.TOV.


1.PRASILIŠTE 2.PRASILIŠTE

…105 7 7 7


5.TOV. 6.TOV.


7.T.

RAZMNOŽAVANJE SVINJA

osnovni zadatak organizirane svinjogojske proizvodnje je ostvarenje odgovarajuće proizvodnje prasadi

za pravilno iskorištavanje svinja neophodno je poznavati njihove biološke značajke, kao i faze razvoja organizma

Spolni organi krmača (nazimica)

Spolni organi nerasta

Spolni ciklus svinja

spolni ciklus = ciklične promjene u ponašanju i na spolnim organima krmača i nazimica, od jednog do početka drugog spolnog žara

svinje su poliestrične životinje

spolni ciklus traje prosječno 21 dan (15-30 dana)

Spolni ciklus svinja

hormonalna regulacija ciklusa:

GnRH (gonadotropni releasing hormon, izlučuje ga hipotalamus): djeluje na hipofizu koja potom luči gonadotropne hormone (FSH, LH, LTH) FSH (folikul stimulirajući hormon): stimlira razvoj Graafovog folikula i proizvodnju estrogena koji pospješuju početak spolnog žara) LH (luteinizirajući hormon): sa FSH utječe na ovulaciju i formiranje CL (corpus luteum = žuto tijelo) LTH (luteotropni hormon): održava žuto tijelo koje izlučuje progesteron

Faze spolnog ciklusa

1.

PROESTRUS: kratko razdoblje prije pojave spolnog žara, kod krmača traje 1 dan, a kod nazimica 3 dana, javljaju se prvi znakovi gonjenja – aktivni refleks opasivanja

2.

ESTRUS: razdoblje spolnog žara praćeno pasivnim refleksom opasivanja, kod plemenitih pasmina traje 1-3 dana, a kod primitivnih 3-5 dana, pri kraju gonjenja dolazi do ovulacije

3.

METESTRUS: postovulacijsko razdoblje, traje 2 dana (CL graviditatis ili 4. faza)

4.

DIESTRUS: razdoblje razgradnje CL, traje 14 dana i predstavlja razdoblje spolnog mirovanja (ev. CL persistens)

Shematski prikaz spolnog ciklusa

Spolna i tjelesna dozrelost nazimica

nazimica = žensko grlo odabrano i othranjivano za rasplodnu uporabu; kada oprasi svoje prvo leglo postaje krmača s 4 mj. nalazi se u pubertetu s 5 mj. nagon za tjeranjem (bucanje, cviljenje, bukarenje) najpovoljnije dob za prvi pripust je 7 mj., uz najmanju težinu od 100 kg (optimalno je treće bucanje)

Spolna i tjelesna dozrelost nazimica

izazivanje estrusa stimuliranjem nazimica spolno zrelim nerastom, ili stimulacija hormonima (SŽK) radi ranijeg uvođenja u pubertet

otkrivanje estrusa masiranjem slabina, pritiskom na leđa nazimice, “jahanjem” nazimice

Spolna zrelost i iskorištavanje nerastova

pojava spolnog nagona već s nekoliko tjedana sa 3 mj. skaču na vršnjake s 5-6 mj. sposobnost oplodnje (pubertet) sa 7-8 mj. postižu potpunu spolnu i tjelesnu zrelost (količina sjemena, koncentracija spermija i udio patoloških spermija u granicama normalnih vrijednosti) sa 8-9 mj. puno korištenje nerastova u rasplodu (pri težini od oko 130 kg)


od svih dom. živ. nerastovi daju najveću količinu sperme i spermija u ejakulatu karakteristike sjemena nekih vrsta dom. živ.: Goveda

Pokazatelji Volumen (ml) Koncentracija spermija (109/ml) Ukupno spermija (109) Pokretljivi spermiji (%) Ejakulata tjedno

Mliječna Tovna

Ovce

Svinje

Konji

Koze

Pas

6

4

1

225

60

0,8

5

1,2

1

3

0,2

0,15

2,4

0,3

7

4

3

45

9

2

1,5

70

65

75

60

70

80

85

4

4

20

3

3

20

3


sjeme nerasta je mliječno bijele boje i vodenaste konzistencije

čimbenici koji utječu na količinu sjemena: dob, tjelesna masa, pasmina, hranidba, držanje, temperatura


utjecaj dobi i tjelesne mase nerastova švedskog landrasa na količinu i kvalitetu sperme: Dob u danima

Pokazatelji

150

180

210

255

Tjelesna masa (kg)

78

87

95

127

Količina sjemena (ml)

45

77

69

93

Koncentracija spermija (milijuna/ml)

88

214

308

320

% patoloških spermija

22

9

6,5

6


korištenje nerastova u rasplodu treba biti potpuno i ravnomjerno preporuka za mjesečno korištenje nerastova:

Starost nerastova (mjeseci)

Dvostruki skok

10-12

13-18

19-24

25-36

>36

3-5

4-7

6-9

7-10

6-9


plodnost nerastova oplodnje (IO):

iskazuje

se

indeksom

broj osjemenjivanja IO = broj gravidnih krmača

IO se smatra dobrim ukoliko iznosi 1,2 – 1,4


broj nerastova u krdu ovisi o načinu osjemenjivanja (prirodno ili umjetno) te broju krmača i nazimica najmanji broj plotkinja po nerastu: Način osjemenjivanja plotkinja u bucanju 2 x UO (umjetno osjemenjivanje)

Broj plotkinja po nerastu 100

1 x UO, 1 x prirodni skok

40

2 x prirodni skok

20

PRIPUST I OPLODNJA KRMAČA

pojava pasivnog refleksa stajanja predstavlja najsigurniji znak da je plotkinja u fazi estrusa (javlja se u drugoj fazi estrusa – požudi)

kod pojave tzv. tihog gonjenja znakovi tjeranja jedva su primjetljivi

Otkrivanje estrusa

metode utvrđivanja pasivnog refleksa stajanja:

pomoću nerasta pritiskom koljena u slabine pritiskom ruke na leđa plotkinje i potezanjem koljenog nabora pritiskom obje ruke na leđa plotkinje “jahanjem” plotkinje mjerenjem pH vaginalne sluzi mjerenjem tempeature u vagini mjerenjem električne provodljivosti vaginalne sluznice uporabom spreja s mirisom nerasta oponašanjem (snimkom) nerasta

Otkrivanje estrusa

Otkrivanje estrusa

Optimalno vrijeme za osjemenjivanje

potrebno je znati: vrijeme početka i trajanje ovulacije, trajanje prolaska spermija kroz maternicu u jajovod, trajanje sposobnosti oplodnje ovuliranih jaja ovulacija se javlja 30-36 sati nakon početka bucanja i traje 3-6 sati plemenite pasmine: prosječno ovulira 15-20 jajašaca oko 40 % ovuliranih jaja propada


spermiji su sposobni za oplodnju 20-25 sati nakon osjemenjivanja više od pola spermija ugiba u prvih 15 minuta, a skoro svi nakon 25 sati) jajna stanica je sposobna za oplodnju 2-5 sati nakon ovulacije (nakon 7-9 sati neoplođene jajne stanice ugibaju) optimalno vrijeme za pripust je 5-10 sati prije ovulacije, odnosno 18-30 sati nakon početka bucanja


u praksi se obično vrše dva osjemenjivanja: prvo 8-12 sati od otkrivanja estrusa, a drugo 24-28 sati to znači:

ako krmača mirno stoji u podne, a nije stajala ujutro, treba je osjemeniti drugi dan ujutro i poslije podne ako krmača stoji mirno odmah ujutro, treba je osjemeniti isti dan poslije podne i slijedeći dan ujutro

ukoliko se plotkinja osjemenjuje samo jednokratno: 18-24 sati nakon početka estrusa dobri rezultati kod dvokratnog osjemenjivanja postižu se kombiniranjem prirodne oplodnje i u.o.

Prirodni pripust

pojedinačni pripust:

tzv. “pripust iz ruke” bolji, kod većih proizvođača poznati svi podaci krmača se dovodi nerastu u za to određeni boks predigra traje oko 15 min., parenje 5-7 min.

skupni ili grupni pripust:

jednoj grupi krmača pripušta se nerast može doći do preganjanja krmača te do prekomjernog iscrpljivanja nerasta

Umjetno osjemenjivanje

prednosti u.o.:

poboljšanje genetske osnovice za gospodarski važna svojstva smanjenje troškova proizvodnje (potreban je manji broj nerastova; prirodnim skokom mogu oploditi oko 80 plotkinja, a u.o. i 3000 plotkinja) stalna kontrola zdravstvenog stanja plotkinja i nerastova, čime se suzbija sterilitet plotkinja suzbijanje i iskorjenjivanje spolnih bolesti mogućnost prenošenja sperme kvalitetnih rasplodnjaka na velike udaljenosti

Sjeme (ejakulat) nerasta

sjeme (ejakulat) je proizvod testisa i sekundarnih spolnih žlijezda te sadrži slijedeće frakcije: 1.

2.

3.

vodenasto – seroznu frakciju (10-20 ml, proizvod uretralnih i Cowperovih žlijezda, nema spermija, a sadrži puno mikroorganizama) gustu, mliječno-bijelu frakciju (iz epididimisa, sadrži 80 % spermija: 300-400 milijuna u 1 ml) sluzavo – želatinoznu frakciju (proizvod bulbouretralnih žlijezda, s manje od 100 mil. spermija)

Načini uzimanja sperme nerasta

najčešće se sperma uzima nakon skoka nerasta na tzv. “fantom” (nadomještava krmaču)


sjeme se uzima “manuelnom fiksacijom” pri čemu se hvata u spermohvatač zapremine 6001000 ml, ili pomoću umjetne vagine (rjeđe)


sjeme je odmah po uzimanju potrebno zaštititi od nepovoljnog djelovanja visokih i niskih temperatura

45-46°C – koagulacija bjelančevina ispod 18°C - spermiji ugibaju od temperaturnog šoka

sjeme dobre kakvoće:

pH 7,2 90% (min 75%) gibljivih spermija koncentracija spermija: 100-400 mil. u 1 ml

Razrjeđivanje, čuvanje i unošenje sperme

razrjeđivanje sperme provodi se radi povećanja volumena te poboljšanja životne sposobnosti spermija najčešći omjer razrjeđivanja je 1:4 (može se koristiti 2-5 dana, dok su u nerazrjeđenoj spermi spermiji pokretljivi najviše 1 sat) razrjeđivači: glukozno citratni, Zorlesco, helatonski, itd. od jednog ejakulata dobiva se 5-10 doza za u.o., s najmanje 5 milijardi spermija po dozi


razrjeđena sperma unosi se u uterus krmače pomoću katetera dvije vrste katetera:

svrdlasti od sintetičke gume (dužine oko 50 cm, debljine 0,5-1 cm, nastavlja se u plastičnu bocu zapremine 100-250 ml) plastični


razrjeđeno sjeme se unosi postupno – tijekom 68 min. (sjeme se usisa podtlakom koji nastaje kontrakcijama stijenke maternice)


do oplodnje dolazi u predvorju jajovoda, nakon 30-40 min.

nakon u.o. krmače trebaju mirovati barem 24 sata (nidacija zigota)

izostanak tjeranja nakon 21. dana predstavlja prvi znak suprasnosti

Gravidnost i utvrđivanje gravidnosti

gravidnost (suprasnost) traje prosječno 114 dana (109 – 118 dana), ili: 3 mj., 3 tj. i 3 dana metode za utvrđivanje suprasnosti:

biološka metoda (utvrđivanje estrogena u urinu i progesterona u krvi) histološka metoda (gravidne živ. imaju 2-3 sloja stanica u vaginalnoj sluznici, a negravidne 4 i više) hormonalna metoda metoda s radio zvukom rektalna metoda RTG (oko 50. dana) promatrajući vanjske znakove (s oko 2,5 mj.) ultrazvučna metoda

Gravidnost i utvrđivanje gravidnosti

metode koje se danas najviše koriste:

ultrazvučni uređaj “Preg check” (35-40 dana od pripusta) ultrazvučni uređaj “Scanner” (broj i dob plodova)

Reprodukcijski ciklus svinja

2 skupine pokazatelja plodnosti:

mjerila sposobnosti za aktivno (nerast) i pasivno (krmača) oplođivanje pokazatelji sposobnosti da plotkinja rađa što veći br. mladunčadi, tj. da bude što rodnija


sposobnost nerasta za oplođivanje najčešće se izražava stupnjem oplođenosti (% koncepcije) krmača: broj prasenja x 100 % koncepcije = broj skokova (inseminacija)


rasplodna zrelost nazimica: sa 7-8 j. i pri težini od 100-110 kg, tako da oprase prvo leglo u dobi od godinu dana

sposobnost oplođivanja plotkinja mjeri se:

trajanjem međubremenog razdoblja trajanjem međuprasidbenog razdoblja indeksom prasenja


međubremeno razdoblje (servis period) = vremenski razmak od prasenja do ponovnog uspješnog pripusta, a uključuje trajanje dojenja i trajanje odmora po odbiću (interim period)

međuprasidbeno razdoblje (intenzitet plodnosti) = vremenski razmak između dva prasenja, a uključuje međubremeno razdoblje i suprasnost


indeks prasenja = broj prasenja po krmači godišnje broj dana u godini indeks prasenja = prosječno trajanje međuprasidbenog razdoblja

u intenzivnoj proizvodnji on iznosi 2,2 – 2,6


pojava bucanja krmača (može već dan nakon odbića) različito trajanje odmora poslije odbića kod prvopraskinja i višepraskinja pojava bucanja nakon odbića:

kod 55 % prvopraskinja unutar 10 dana nakon odbića kod 83 % starijih krmača 8 dana nakon odbića do 30 dana nakon odbića tjera se 76 % prvopraskinja, te 90-94 % višepraskinja

bucanje se ne opaža u 12-13 % zalučenih višepraskinja


stopa oprasivosti i stopa pregona ovise o mj. pripusta

• stopa oprasivosti biti će veća, a stopa pregona manja, ako se krmače drže pojedinačno još 7 dana nakon pripusta


željeni br. prasenja potreban br. pripusta = stopa oprasivosti za mjesec pripusta

pri pojedinačnom držanju krmača može se računati da se u 30 dana poslije odbijanja javi bucanje

br.odbijenih krmača za pripust = br.ranije odbijenih krmača x 0,90


krmače se najčešće pregone četiri tjedna poslije pripusta broj krmača u pregonu za pripust:

br.krmača broj odbijenih za pripust = krmača za pripust u pregonu u prethodnom mjesecu

x

stopa pregona za prethodni mjesec


svinjogojci mogu u određenom mjesecu imati broj krmača broj odbijenih broj krmača raspoloživih = krmača + za pripust za pripust za pripust u pregonu

da ostvare potreban broj prasenja u određenom vremenu, potreban je broj nazimica potreban raspoloživih = broj za pripust pripusta

broj krmača - raspoloživih za pripust

Nove tehnologije u razmnožavanju svinja

duboko smrzavanje sperme nerasta

embriotransfer i smrzavanje embrija

oplodnja in vitro

proizvodnja identičnih potomaka u proizvodnji transgenetskih svinja

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SVINJA

pod tehnološkim procesom proizvodnje u svinjogojstvu podrazumijevamo različite postupke sa svinjama s obzirom na način držanja i hranidbu

Uzgoj prasadi na sisi

mala gospodarstva: osigurati prostor za prasenje intenzivan uzgoj: seljenje krmača u prasilište 5-6 dana prije očekivanog prasenja 3-4 dana prije poroda javljaju se znakovi skorog prasenja


prasenje obično pred večer ili tijekom noći

2 stadija u tijeku prasenja krmača:

stadij otvaranja (6-12 sati) stadij istiskivanja plodova (2-6 sati)

porod pojedine prasadi traje oko 5 min. (prihvat pojedine prasadi, stavljanje pod grijalicu, ukloniti posteljicu); nakon prasenja pregledati krmaču



stavljanje praščića pod sisu (kolostrum)

slabije praščiće staviti na prednje, “bolje” sise svako prase ima “svoju sisu”

jedan dan nakon prasenja prasadi se sijeku zubi i repovi (osim odojcima za rasplod) te im se tetovira PB

prosječna porodna masa prasadi: 1,3 kg (manji od 800 g se likvidiraju)


najveći gubici prasadi u najranijoj dobi zbog prignječenja → uklještenje krmača najkraće do 8 dana po prasenju

u prvom tjednu prasadi dati preparate koji sadrže Fe + male količine krmne smjese (privikavanje)

10-14 dana po prasenju kastriranje muške prasadi


odgovarajućim postupcima i uvjetima držanja moguće je smanjiti gubitke, no ne i ukloniti

poželjno je da gubici u vrijeme dojenja iznose 8 -10 % veće, prenapučene farme: gubici i >20 %

najčešći uzroci uginuća prasadi:

prignječenje gladovanje prasadi malena tjelesna masa pri porodu zarazne bolesti (proljev, upala pluća, itd.) tehnološki kržljavci

Odbijanje prasadi

intenzivan uzgoj: najčešće s 21-28 dana (rjeđe 35)

ekstenzivan uzgoj: 6 ili više tjedana

načini odbića prasadi:

postupno (tijekom 4 dana): manja gospodarstva odjednom: veća gospodarstva

premještaj krmača u drugi prostor, a prasad po principu “sve odjednom unutra, sve odjednom van”

Odbijanje prasadi

stres po odbiću: naročito prvih 14 dana

disbakterioza crijeva zbog naglog razmnožavanja E.coli (proljev)

slabija probavljivost hrane zbog nerazvijenog probavnog sustava prasadi; tek s 4-5 tjedana prasad uspješno probavlja škrob i proteine iz biljnih izvora

količina krmačinog mlijeka opada poslije 28. dana laktacije te je racionalno do tada iskoristiti taj najzdraviji izvor hrane)

Uzgoj odbijene prasadi

jednoetažni (dvoetažni) kavezi (boksovi): do 10 prasadi (ev.>) težine oko 6 kg po jednom boksu

za 50-55 dana dosegnu oko 25 kg, a tada se (u starosti od 80-85 dana) premještaju u tovilište ili u prostore za uzgoj rasplodnog podmlatka


potrebno je osigurati povoljne uvjete u uzgajalištu:

temeljito pranje i dezinfekcija prije naseljavanja prasadi princip “all in, all out” poželjno je da prasad iz istog legla ide u isti boks osigurati optimalnu mikroklimu: temperatura: prvih 14 dana 25 +/- 1°C kasnije 21 +/- 1°C RV: 60-65 % niska temp. i visoka RV: pojava dišnih i probavnih oboljenja niska vlažnost: bolesti dišnog sustava


dnevni prirast prasadi u uzgajalištu = 350–400 g

za 1 kg prirasta prasad pojede 2 kg hrane

Tov svinja

tovna sposobnost svinja iskazuje se brzinom rasta i utroškom hrane za 1 kg prirasta

u pojedinim razdobljima tova različit je dnevni prirast, a na njegovu visinu znatno utječe dnevno konzumiranje hrane

Tov svinja

čimbenici o kojima ovise uspjesi u tovu:

pasmina i tip:

mesnate pasmine: jednak prirast mesa i masti do 100 kg, najveći dnevni prirast sa 70-80 kg, najpovoljnije završne težine od 95-100 kg masne pasmine: već sa 40 kg jednak prirast mesa i masti

kastriranje muške prasadi (u dobi od 2 tj.) temperatura tovilišta zdravlje prasadi po stavljanju u tov razvrstavanje prasadi po težini razvrstavanje prasadi po spolu grupiranje prasadi u manje skupine (10-12 tovljenika) čisti i dezinficirani boksevi hranidba, voda

Tov svinja

na odluku o završnoj tjelesnoj masi svinja utječe više čimbenika:

ekonomičnost proizvodnje potrebe prerađivačke industrije zahtjevi potrošača

najveći dnevni prirast svinja: između 70-90 kg

tov svinja do veće tjelesne mase omogućava veću proizvodnju mesa po krmači godišnje

Tov svinja

s obzirom na namjenu razlikujemo:

lakše svinje za odreske (engl. light porkers): 50 kg žive vage teže svinje za odreske (heavy porkers): 65 kg ž.v. svinje za sječenu svinjetinu (cutters): 75 kg ž.v. svinje za dimljenje i salamurenje polutki (baconers): 90 kg ž.v. svinje za obrađene polovice i šunke (multiserving hogs): 96 kg ž.v. svinje za visoko razvijenu preradu (heavier hogs): 110 kg ž.v.

Ocjena kakvoće zaklanih svinja

ocjena pripremljenih polovica na liniji klanja (nakon odstranjivanja unutarnjih organa trup s glavom rasiječe se na dva dijela, a potom se odstranjuje mozak i leđna moždina)

prema Pravilniku o utvrđivanju trgovačkih kategorija i klasa svinjskih trupova i polovica (NN, 1999.), u Hrvatskoj se zaklane svinje razvrstavaju prema masi toplih polovica i mesnatosti u trgovačke klase i potklase


kategorije svinjskih trupova i polovica

Kategorija

odojci prasci mlade svinje (nazimci) svinje za klanje mladi nerasti jako mesnate krmače

Oznaka

O PR M odgovarajuća oznaka klase prema idućoj tabl.

Obilježja Trupovi zaklanih odojaka s kožom bez dlake, glavom i jezikom, prednjim i stražnjim nogama, repom, bubrezima i bubrežnim salom, bez unutrašnjih organa, rožine papaka, očnih jabučica i ušnih kanala. Masa trupa 5 – 15 kg. Obrada ista kao za "O". Masa trupa 15,1 – 30 kg. Obrada ista kao za "O". Masa trupa 30.1 – 49.9 kg. Klaonički obrađene polovice svinja obaju spolova. Masa trupa 50 – 120 kg.

klase prema tablici

Klaonički obrađene polovice mladih nerastova čije mišićno i masno tkivo nemaju izražen neugodan miris. Masa trupa 50 – 80 kg.

K1

Klaonički obrađene polovice izrazito mesnatih krmača i tovljenika. Masa trupa iznad 120 kg.

N i odgovarajuća oznaka

Klaonički obrađene polovice isluženih starijih krmača.

krmače stariji nerasti i kastrati

K2

NK

Klaonički obrađene polovice rasplodnih nerasta kastriranih najmanje 30 dana prije klanja.


razvrstavanje polovica prema masi

Skupina

Oznaka

Masa polovica, kg

Optimalna

I

80-104,9

Lagana

II

50-79,9

Teška

III

105-120


trgovačke klase svinjskih polovica Trgovačka klasa

Udio mišićnog tkiva u trupu, % (polovice tovljenika 50-120 kg, nerastova 50-80 kg)

S

60 i više

E

55 i više

U

50 i više, ali manje od 55

R


O


P

manje od 40


trgovačke potklase svinjskih polovica Trgovačka potklasa

Zahtjevi (konformacija)

1

odlično oblikovani mesnati dijelovi trupa

2

dobro oblikovani mesnati dijelovi trupa

3

loše oblikovani mesnati dijelovi trupa


za razvrstavanje u klase svinjskih polovica mjeri se debljina slanine i slabinskog mišića:

mjerenje pomoću mjernih uređaja ručno mjerenje


mjerenje pomoću uređaja koji rade na principu uboda iglom ili ultrazvukom:

mjere debljine slanine (S) s kožom u mm uzimaju se 7 cm postrano od središnje ravnine rasjecanja, između 2. i 3. kralješka odostraga na istom mjestu uzimaju se i mjere slabinskog mišića (M)

M% = 54,45 – 0,75027 x (S) + 0,21181 x (M)


ručno mjerenje: postupak dvije točke (“DT”):

u klaonicama s manje od 300 dnevnih klanja debljina slanine s kožom (S) mjeri se na najtanjem mjestu na križima (m.gluteus najviše zalazi u slaninu) debljina slabinskog mišića (M) mjeri se od završetka m. gluteusa do gornjeg ruba kralješka

M% = 47,978 + (26,0429 x S/M) – (4,5154 x √M) – (2,5018 x logS) – (8,4212 x √S)




razvrstavanje polovica u trgovačke klase vrši se zato da bi polovice s većim udjelom mesa mogle ostvariti veću cijenu

vrednovanjem svinjskih polovica potiče se i rad na selekciji

Mesnatost polovica

iskazuje se udjelom mesa (% ili kg) u ukupnoj masi polovica

h2 = 0,4 – 0,6

srednje visoka nasljednost za mesnatost, brži genetski napredak nego kod nekih drugih svojstava

Mesnatost polovica

intenzivnom selekcijom na mesnatost povećala se količina mesa u polovicama, ali se pogoršala kakvoća mesa:

PSE (pale-soft-exudative) = BMV (bijelo, mekano i vodnjikavo meso) DFD (dark-firm-dry) = tamno, tvrdo i suho meso

promjene u uzgojnom cilju na poboljšanje kakvoće mesa

Mesnatost polovica

normalno meso:

ružičaste boje (utjecaj pigmenta i kemijskog sastava) presvjetlo meso: lakše gubi vodu, pad pH intenzivno crveno meso: tvrdo, manje ukusno intramuskularna mast za ukusnost i kakvoću mesa – optimum je 2,5 – 3,0 % (kod plemenitih pasmina svinja su velike varijacije: 0,6 - 4,45 %)

Mesnatost polovica – kvaliteta mesa

Stresno osjetljive svinje

pietren, belgijski landras prilikom stresa javljaju se simptomi maligne hipertermije; može doći do smrti zbog kolapsa i srčanog udara u mišićnom tkivu nalazimo promjene = BMV meso (genetički uvjetovana mišićna miopatija u stresno osjetljivih svinja) halotan test (prikriveni heterozigoti) genetska dijagnostika

SVINJOGOJSTVO

Recommend Documents