SKS-2

SAVREMENI SAVREMENI KOMUNIKACIJSKI OMUNIKACIJS KI SISTEMI -SLAJDOVI-

1. Šta su prednosti prednosti medijsi medijsi! ! ana"i#a ana"i#a $ U dinamičnoj i konkurentnoj medijskoj industriji eksperimentiše se sa: novim žanrovima, novim načinima i kanaima interak!ije sa pu"ikom koja postaje sve #a$tjevnija u kvantitativno "o%atoj ponudi, te sa novim modeima in&ormisanja'

%. Koje su teme u medijsim medijsim ana"i#ama& ana"i#ama& medijsi medijsi ana"iti'ari ana"iti'ari 'ime 'ime se (a)e

*. U dinami'noj dinami'noj i onurents onurentsoj oj medijsoj medijsoj industriji industriji esperimentise esperimentise se sa + (ovim žanrovima, novim načinima i kanaima interak!ije sa pu"ikom koja postaje sve #a$tjevnija u kvantitativno "o%atoj ponudi, te sa novim modeima in&ormisanja'

,. K"asi'na -un'ija masmedija /sta je pra)a u"o0a u"o0a medija medija )asična &unk!ija mas-medija je kritičko-kontrona uo%a *pra+enje rad vadini$, ai i svi$ dru%i$ "itni$ institu!ija, or%ani#a!ija, kompanija kompanija i udruženja reevantni$ reevantni$ #a društvo' Suže kao sistem rano% upo#orenja o svakoj prijetnji društvenim interesima'

2. M'3uai" /1456 na)odi s"ijede'e moti)e #a oristenje oristenje medija + -do"ijanje in&orma!ija i savjeta  -smanjenje ične nesi%urnosti nesi%urnosti -učenje o društvu i svijetu  -traženje podrške #a vastite vrijednosti  -posti#anje uvida u vastiti život  -iskustvo empatije sa pro"emima dru%i$  -posjedovanje osnove #a so!ijane kontakte -posjedovanje #amjene #a so!ijane kontakte  -osje+aj pove#anosti sa dru%ima  -"ježanje od pro"ema i "ri%a  -ua#ak u ima%inarni ima%inarni svijet

-ispunjavanje vremena  -iskustvo emotivno% oakšanja  -posti#anje strukture #a dnevnu rutinu *./

7. Na(rojati s)e "o0ie i o(jasniti /industrijsa "o0ia& or0ani#a'ijsa& te!no"o8a ... 0asovni mediji se, prema 0!1uieu, u%avnom proučavaju primjenom neke od sijede+i$ o%ika: -industrijska o%ika posmatra medije kao industriju i institu!ije2  -or%ani#a!ijska o%ika tako3e se "avi pitanjima produk!ije i seek!ije, ai u mno%o užim %rani!ama i i# perspektive do"re medijske or%ani#a!ije, u skadu sa tradi!ionanim konven!ijama i rutinom timsko% rada2 -te$nooška o%ika se &okusira na kapa!itet i kvaitet te$noo%ije #a prikupjanje, pro!esiranje, proi#vodnju i transmisiju medijsko% sadržaja2  -kuturooška o%ika se 4rvo, odnosi na kuturu mas medija i tiče se karakteristika medijske prakse, porijeka kuture, Dru%o, "avi se pitanjima kuture društva i kuture re!ipijenata' -poitička o%ika "avi se #a$tjevima prema medijima od strane mo+ni$ i or%ani#ovani$ interesa u društvu kako unutar tako i i#van &ormani$ institu!ija2  -in&orma!ijska o%ika primjenjuje se ne toiko na vijesti kao osnovnu in&orma!ijsku &unk!iju, koiko na i#vještaje sa "er#e, sportske re#utate, vremensku pro%no#u i o%ase'

6. 9si :u)ari ; 4si čuvari poka#uju #nake starosti, umora, i posustajanja i #amjenjuju i$ nove %enera!ije čiji vasni!i pred nji$ postavjaju dru%ačije #adatke' 4išu+i o &okusiranju pažnje medija sa poitički$ pro%rama na privatni život poitičara, Larr5 Sa"ato *677 ra#ikuje tri &a#e u ra#voju to% odnosa i medije vidi u sijede+im uo%ama: psi me#im!i *en%' apdo% 8 u periodu prije 6799' #"o% nji$ovo% "isko% odnosa sa poitičkim autoritetima i rijetki$ situa!ija u kojima su i$ kritikovai' 0ediji se nisu "avii privatnim životom poitičara' 4si čuvari *en%' at!$do% - 6799-67;< Ovu &a#u o"iježio je istraživačko novinarstvo i temejitost u pristupu poitičkim pro!esima' 0ediji se počinju "aviti i privatnim životom poitičara koji je u ve#i sa o"avjanjem nji$ove javne dužnosti' psi smetjari *en%' junk5ard do% - od 67;<' mediji počinju i#vještavati o =op+em> privatnom životu poitičara na sen#a!ionaistički i a%resivan način'

5.
4. 9ro("em s ojim se suo'a)aju ja)ni ser)is $ I#a#ovi sa kojima se danas suočavaju javni CV sistemi širom svijeta su: -Opravdanosti postojanja, - e%itimiteta napa+ivanja o"ave#ne takse od %ra3ana, -svr$ovitosti nji$ove pro%ramske orijenta!ije, -komer!ijai#a!ije pro%rama, ne#avisnosti od poitički$ autoriteta itd'

1>. ?(o0 'e0a su e"etronsi mediji osno)ani ao ja)ni ser)isi $  ri su %avna ra#o%a #"o% koji$ su eektronski mediji osnivani kao javna predu#e+a : 4rvi je u to vrijeme dominantno s$vatanje o o%romnim mo%u+nostima utje!aja medija što je #načio i veike mo%u+nosti manipua!ije i #oupotre"e u poitičke, kao i komer!ijane svr$e' Vasništvo nad eektronskim medijima predvi3eno je #a %ra3ane kao !jeinu, a ne #a "io koje% pojedin!a i# te !jeine' o vasništvo %ra3ana "io je utjeovjeno u vasništvu javni$ institu!ija nad radio i teevi#ijskim stani!ama' Dru%i ra#o% "io je taj što je CV osnivanje podra#umijevao #a$tjevnu @nansijsku konstruk!iju' Ukoiko "i privatni vasni!i i mo%i @nansirati nji$ovo &unk!ionisanje u to vrijeme, mai "roj oni$ #a koje "i to "io i#vodjivo #načio "i reanu opasnost od monopoi#a!ije medijsko% tržišta'  re+i ra#o% #"o% koje% je vasništvo nad eektronskim medijima "io iskjučivo  javno je o%raničenost &rekven!ijsko% spektra u to vrijeme' Od JS se očekivao da podi%nu nivo opšte in&ormisanosti %ra3ana, da i$ edukuju, te da i$ #a"ave, ai tako3e kvaitetnim pro%ramima koji su "ii u skadu sa tada važe+im standardima društveno i morano pri$vatjivo% sadržaja'

11. Eri' @arnet na)odi 7 arateristia ja)ni! radiodi-u#ni! or0ani#a'ija i to+ 6' opšta %eo%ra&ska dostupnost .' "ri%a #a na!ionani identitet i kuturu ' ne#avisnost u odnosu i na državu i na komer!ijane interese  <' nepristrasnost pro%rama ' širina i ra#novrsnost pro%rama

9' #načajan udio u @nansiranju sredstava do"ijeni$ napatom od korisnika

1%. Komer#ija"i#a'ija medija )omer!ijai#a!ija medija, *nji$ova #avisnost o nov!u, dovea je do to%a da se edukativni sadržaji smanjuju, kao i učeš+e javnosti, a pod pritis!ima mo+ni$ medijski$ kon%omerata ne o"javjuje se istina na medijskom %o"anom tržištu' Dake, onaj ko ima nova!, ostvaruje uti!aj na medije i na taj način otvara se"i mo%u+nost da pasira one in&orma!ije koje mu i od%ovaraju'

1*. K"asi'na )i#ija ja)nosti ; Strukturiranje poiti!ke javne s&ere #avisi prije sve%a od u#ajamno% odnosa države, *javna vast i *!ivino% društva' Institu!ije !ivino% društva tre"a da osi%uravaju kontekst koji pomaže uspostavjanje poitičke komunika!ije i#me3u države i javnosti' U kasičnim poitooškim teorijama istaknuta je uo%a javnosti: posredstvom medija javnost raspravja o djeatnosti državne vasti i tako se  javnost institu!ionai#ira kao prin!ip javne kontroe, kao i#vor judske voje i #akonodavstva' Eun!kija javnosti je u tome da kritički raspravja o djeatnosti državne vasti, ai nije vast sama'

- )(JIFA -

1. Op'e #na'enje de=ni'ije ja)nosti i onretno #na'enje ja)nosti 4ri promišjanju &unk!ije javnosti tre"a imati u vidu da ona može imati op+e #načenje u smisu ono% što je suprotno javnoj vasti, državi sa svim njenim javnim i tajnim institu!ijama' ada se o"ično po#iva na pravo javnosti na o"aviještenost da se može suočavati sa državnim tajnama koje se odnose na vadine institu!ije, na unutarnje i spojne posove, na pojedin!e ii na podu#e+a'

%. Ja)no mi8"jenje ; U modernim vremenima #a &ormiranje javno% mišjenja je važno ko je vasnik, odnosno ko drži suvremena sredstva #a prijenos in&orma!ija, jer mediji i istraživačke institu!ije suže ostvarenju neko% pro!esa' Javno mišjenje se najčeš+e *G pojednostavjenoG poima kao #"ir mišjenja judi o nekoj temi koja je u  javnom interesu i statistički$ anai#a, koja se temeji na upotre"i u#oraka2 ono predstavja i interpreta!iju ti$ podataka'

*. Institu'iona"ne si"e oje imaju od"u'uju'i utje'aj na o("io)anje  ja)no0 mis"jenja su+ -država, -poitičke stranke, -interesne %rupe,

-parament,  -javna sredstva in&ormiranja, kao i ideri javno% mnijenja i aktivne drruštvene %rupe

,.
2. Ra#"ia i#medju ja)no0 i istrai)a'o0 no)inarst)a  Javno novinarstvo čime su uspostavjene "oje ve#e i#me3u #ajedni!e i medija jesu jedan prava! i#%radnje ve#a i osnaživanje društveno% kapitaa, *npr', FasserH6777H i are5H6777H smatraju da javno novinarstvo može sužiti kao korek!ija nedostataka sustava koji je rukovo3en pro@tnim motivima' Dru%i je tradi!ionaniji prava! istraživačko% novinarstva %dje medij #au#ima povjerjivo mjesto na i#vidni!i društveni$ promjena'

7. MoB ja)no0 mi8"jenja 0o+ javnosti i javno% mišjenja je u tome da javno mišjenje često daje privid e%itimnosti: #akoni, poitike, oduke, pa čak i optuž"e i ratovi čine se kao utemejeni i pravedni, ako su u skadu sa javnim mišjenjem' 0asovni mediji #apravo ne mo%u javnim o"javjivanjem i#voditi nikakve sank!ije, javno o"javjivanje potiče ra#novrsne sank!ije: sudske postupke, ostavke, mijenjanje idera i s'

6. U teoriji postoje d)a pra)'a oja pousa)aju opredije"it utje'aj  ja)no0 mis"jenja na dr#a)u. Koji su to pra)'i $ 4rvi prava!, čiji su naj#načajniji predstavni!i Lippmann, Amond, 0or%entau, )ennan, tvrde ja javno mišjenje ne utječe na poitiku' ako javno mišjenje ne može utje!ati ni na na!ionani sustav si%urnosti i oružane sna%e' Javnost se predstavja kao nešto čime vada država' Ova teorija, koja se na#iva reaističnom imaa je više uspje$a u vremenu posije II svjetsko% rata, pa sve do rata u Vijetnamu' (jene temejne postavke su: - nosia! javnosti je masa judi, koja se ne #anima #a poitiku ii nema dovojno in&orma!ija da "i mo%a i%rati reevantnu uo%u, - javno mišjenje može "iti tako promjenjivo da predstavja prepreku vansjoj poiti!i: radi takve promjenjivosti na javno mišjenje se nije mo%u+e osoniti, - javno mišjenje nema nikakve reane podo%e, a nije ni ko$erentno'

Dru%i prava!, a time i suprotno stajaište #a%ovaraju ideaisti: 4a%e, S$apiro, Cusset, Fra$am i dr' Oni tvrde da je javno mišjenje utječe na poitiku, a time i na si%urnosne odnose u društvu' 4o nima promjene u javnom mišjenju diktiraju promjene u poiti!i, jer je na više primjera doka#ana korea!ija me3u #a$tjevima  javnosti i poitičkim odukama'

5. Komer'ija"ni prioriteti So"oda %radjana ii so!ijane %rupe da ima pristup komunika!ijama i kao primaa! i kao komunikator, ne mo#e se porediti sa so"odm investitora da se i#vu!e pro@t i# medija' 4rva štiti temejna jd#ska prava Dru%a dopusta komer!ijai#a!iju drustvene potre"e Ca#noike komer!ijane aktivnosti medijiski$ kompanija takodjer pove!avaju mo%u!nost ukrstanja sa vadinim or%ani#a!ijama' Ovo umanjuje tvrdnju industrije da ima pravo na jedinstvenost i pravo na neovisnost od vadini$ a%en!ija' Osnovna ideja da !e komer!ijani uspje$ %arantirati neovisnost medija je iskrivjena pro@tom i pro@tom medija, kao mo%u!noti napredovanja dru%i$ interesa korpora!ije putem samopromo!ije od strane ra#i!it$ kon%omerata' )omer!ijani prioriteti medija predstavjaju #načajan i#a#ov #a samo-održanje ideaa novinarstva u G &unk!ijiG četvrto% staeža, sedme sie, stražarsko% novinarstva, odnosno G psa čuvara'

4. Ja)no mi8"jenje i#medju in-ormati)no0 i istra#i)a'o0 no)inarst)a; (ovinari se !es!e #aa#u #a nepristrasan in&orma!ijski sustav' 4ojavia se statisti!ki va#na ra#ika i#medju in&ormativno% i istra#iva!ko% novinarstva' Ova ra#ika su%erira da su novinari istra#iva!i vise #adovojni in&orma!ijskim sustavom koji daje prednost #astupanju' )ada posmatramo suvremenu uo%u !etvrto% stae#a, sedme sie, psa !uvara''' va#no je uo!iti da ra#i!ita vremena prave ra#i!ite #a$tjeve i ra#i!ita o!ekivanja uo%e novi$ in&ormativni$ medija' 4o%edi i#ra#eni u ideau !etvrte sie, da !e in&ormativni mediji opskr"iti potpun i pose"an raspon in&orma!ija i po%eda, usovjeni su novinarskim stavovima prema pose"nostima' adatak de@niranja vijesti ostavja u ve!ini in&ormativno-medijski$ or%ani#a!ija od%ovornost pojedin!u da ustanovjava kuturu koja privie%ira pojedine perspektive: vijest je ono sto urednik ka#e da je vijest2 ii, vijest je iska# !injeni!e2 komentar je so"odan, !injeni!e su svete''' Vijesti postaju svojevrsni kju! #a pu"iku i %edanost' 4ristup vijestima vise #a$tijeva istra#ivanje, raspitivanje, pre%ed i pra!enje, ne%o !isto steno%ra&sku #a"ijesku komentara neke va#ne i!nosti'

1>.

O0rani'a)anje )"asnist)a

11.

?na'enje in-ormati)no0 medija

1%.

Mediji i ja)na s-era;

U prvom su!aju, kao institu!ije, mediji su dio sustava ideooske kontroe, jer u protivnom ne "i mo%i &unk!ionirati' 4osmatrani su samo kao jedan dio vade 8 odje #a javnost i komunika!ije, koji odu!uje o tome sta je vijest' U dru%om, pose"no u su!aju kada produ!enti vode %avnu rije! u medijskom posu, dominantan je komer!ijani imperativ' ater je identi@!irao medjuso"no suprostavjene !ijeve i#vjesta!a i vade i #akju!io da su porast vadaju!i$ or%ana i sve ve!a so@sti!iranost in&ormativno- medijske industrije u korijenu promjenii odnos i#medju ovi$ institu!ija u korist demokra!ije, ako one prije sve%a predstavjaju medij #a prenosenje vadini$ in&orma!ija, onda djeuju kao vadini odjei #a javnost'

1*. un'ija medijsi! institu'ija je da + -provjeravaju po#adinu vijesti -tuma!e i o"jasnjavaju, pa i -otkrivaju *#ive od otkri!a

1,.
12. Repri)ati#a'ija ja)ne s-ere U novoj komunikooskoj situa!iji koja se mo#e u#eti i kao inkarna!ija moderno% drustva, odu!uju ,,opasnost ne predstavja dr#avna vast i dru%i !entri mo+i u s&eri javne komunika!ije, ne%o reprivati#a!ija javne s&ere'

0ediji u javnom vasnistvu su jedan od ti$ o"asti, s tim sto se, kako isti!e Lorimer, sirenju usu%a daje ma$a kro# pove!ano u!es!e privatnika' Dru%i ra#o% #natno% prodora privatno% sektora u o"asti eektroni!ki$, pa i ostai$, medija je u tome sto je nji$ova proi#vodnja sve vise samo jedna od praksa %o"ano% industrijsko% podu$vata' ako je dovedena u pitanje suverenost dr#ava, a time i e%itimnost kontroiranja eektroni!ko% komuni!iranja' Op!i trend smanjivanja javne, a pove!anja privatne potrosnje neminovno vodi prosirenju domena etike privatno% podu#e!a #a ra!un etike javni$ interesa'

17. Ci)i"no drust)o ao normati)na ideja i idea" )on!ept !ivino% društva se često upotre"java u diskusijama o $istorijskim učin!ima iHii normativnim neHžejenim aranžmanima so!ijani$ odnosa u modernom #apadnom društvu' o je jedno od osnovni$ kon!eptuani$ sredstava #apadni$ @o#o&a i so!ioo%a koji anai#iraju jedinstvenost sopstvene !ivii#a!ije' Ovaj kon!ept tako3er uka#uje i na veiki emo!ionani i inteektuani ape judima koji žive pod autoritarnim i postHtotaitarnim režimima koji pro%ramski nastoje da ra#ruše ii o%raniče s&eru neovisno% udruživanja i or%ani#iranja'

16. Ci)i"no drust)o i ja)na s-era ivino društvo i javna s&era su ra#ičiti kon!epti i pripadaju ra#ičitim diskursima, iako &enomen koji o#načavaju dijei mno%e #ajedničke atri"ute' o je korisno #a rede@ni!iju !ivino% društva kao javne s&ere, sa !ijem da pose"no na%asi nji$ove dvije #ajedničke karakteristike: javnu od%ovornost i vadavinu #akona'

15. Ci)i"no drust)o ao mre#a or0ani#irani! 0rupa i udru#enja ivino društvo kao mreža or%ani#ovani$ %rupa i udruženja čiji čanovi promišjanja iHii djeuju koektivno u i#vršavanju #ajednički$ !ijeva' 4ored navedeno%, ove or%ani#a!ije dijee nekoiko karakteristika: one su otvorene i ukjučive i nji$ove aktivnosti su transparentne *nisu skrivene od javne kontroe2 one su toerantne i pria%odjive u nji$ovim #a$tjevima i metodama2 žee #ajednički da #aštite neovisnost javne s&ere i nastoje da "udu antiradikane, re&ormske i umjerene2 one produkuju %usto tkanu mrežu odnosa "a#irani$ na povjerenju i re!ipro!itetu koji su često usmjereni ka so!ijanoj do"ro"iti'

14. Naj#na'ajniji -atori -un'ionisanja mass medija Do pojave novin in&ormativni$ medija, naj#načajniji &aktor &un!kioniranja masmedija su "ia nji$ova te$nooška i institu!ionana &orma, koje su i$ usmjeravae i o%raničavae na utje!aj unutar spe!i@čni$ na!ionani$ društava'

%>.
%1. O(jeti)ne i su(jeti)ne prepree O"jektivneH osnovneH prepreke *e%ana restrik!ija sije3ena od državne tajnosti, #atvaranja su: ekonomske, novinarske  i mjere pritisaka vlasnika moći Su"jektivneHspe!i@čneH prepreke su: vlasnička gledišta,  politička razmatranja,  privatnosti, opasnost stvari i nacionalni interesi.