SIGURNOSNA DEONTOLOGIJA
DOC.DR. Goran Kovačević,
[email protected] gkovacevic@ fkn.unsa.ba sa.ba
Uvodna razmatranja • Deontologija je nauka o dužnostima, o onome što treba činiti. • Kao sinonimi riječi deontologija koriste se izrazi deontološka etika ili pragmatska etika. • Sigurnosna deontologija je nauka koja analizira etičku dimenziju sigurnosnog angažiranja.
Uvodna razmatranja • Unutar sigurnosnih studija postoji svojevrsni sukob između tradicionalista i modernista – Tradicionalisti zastupaju teleološko teleološko shvatanje kada je u pitanju odnos etike i sigurnosti – Modernisti, sa druge strane, polaze od deontološkog shvatanja deontološkog shvatanja
Ka definiciji • Sigurnost je stanje u kojem je obezbijeđen uravnotežen fizički, fizički, duhovni, društveni i društveni i materijalni opstanak pojedinca i društvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, društvenim zajednicama društvenim zajednicama i prirodi.
Teleološko shvatanje
Sigurnost kao okvir za postupanje
Sigurnosno angažiranje – poduzimanje aktivnosti
Krajnji ishod – moralni – moralni sud
Deontološko shvatanje Deontološko shvatanje
Krajnji ishod
Sigurnost kao okvir za postupanje
Sigurnosno angažiranje – poduzimanje aktivnosti – aktivnosti – moralni sid
Doprinos raspravi • Teleološke koncepcije sigurnosti polaze od pretpostavke da “CILJ OPRAVDAVA SREDSTVO” – Teoretski okvir – Realizam i pozitivizam
• Deontološke koncepcije sigurnosti polaze od pretpostavke da “CILJ NE OPRAVDAVA SREDSTVO” – Teoretski okvir – kritičke sigurnosne studije
Doprinos raspravi • Mi svakak svakako o možem možemo o postav postaviti iti određ određena ena pitanja koja idu u prilog deontološkoj orijentaciji sigurnosti kao nauke ali i prakse – Kako možemo propagirati slobode liberalne liberalne demokratije istovremeno uvodeći zabranu imigracije? – Može li se voditi rat u cilju cilju zaštite ljudskih prava, zanemarujući pravo na samo opredjeljenje?
---• Ako prihva prihvatim timo o teleol teleološk oškii pris pristup tup u sigurn sigurnost ostii onda bismo vrlo jednostavno odgovoriti na ova pitanja. • Među Međuti tim, m, deo deont ntol olog ogijija a ne post postav avljlja a ovakv ovakva a pitanja. Sigurnosnu deontologiju zanima moralna strana poduzete radnje. • Dakle, Dakle, pitanj pitanje e koje koje mi postav postavlja ljamo mo je slijed slijedeće eće:: • Da li je mogu moguće će mora moraln lno o opr oprav avda dati ti samu samu poduzetu radnju?
Okvir za raspravu • Svijet koji nije funkcionalan; • Skup retrogradnih ideja koje dominiraju politikom, ekonomijom i čovječanstvom; čovječanstvom; • Zanemarivanje pokazatelja nadolazeće krize nadolazeće krize od strane svjetskih moćnika; moćnika;
Okvir za raspravu • Skup izazova koji su rezultat „sudara“ sudara“ tradicionalnih predstava i savremenih uvjeta nastalih zagađenjem životne sredine i porastom svjetske populacije; • Uloga Uloga realis realistič tičke ke paradi paradigme gme u donoše donošenju nju odluka odluka i zakona; • Potreba rekonceptualizacije sigurnosti u svijetlu kritičke perspektive kritičke perspektive i emancipacijske oriientacije.
KONCEPTI SIGURNOSTI / ETIKA KONCEPT SIGURNOSTI
NIVO IMPLEMENTACIJE
Nacionalna sigurnost
INSTITUCIJE
ETIČKI ODNOS
država
Vojska, policija, obavještajna služba, druge agencije za provedbu zakona
Teleološki
Regionalna sigurnost
regija
Institucije dogovorene između država regije
Teleološki
Međunarodna sigurnost
Međunarodna zajednica
UN, NATO, Interpol itd.
Teleološki
Ljudska sigurnost
Pojedinac
UN
Deontološki? Deontološki?
Objekti / subjekti sigurnosti KONCEPT SIGURNOSTI
VRIJEDNOST
KOJA SE ŠTITI
SUBJEKTI SIGURNOSTI
INTERESI KOJI SE PROPAGIRAJU
Nacionalna sigurnost
država država
Institucije države države
Nacionalni
Regionalna sigurnost
država država
Institucije države države
Nacionalni
Međunarodna sigurnost
država država
Institucije države države
Nacionalni
Ljudska sigurnost
čovjek čovjek
Institucije države države
Nacionalni/ Individualni
Planetarna sigurnost
Planeta/ čovječanstvo
nema
Kozmopolitski
Sigurnosna politika • Bezbjednosna, odnosno sigurnosna politika treba da, generalno posmatrano, vodi prvenstveno računa o računa o – opstanku države, države, – nacionalnom opstanku, – fizičkom samoodržanju, samoodržanju, – teritorijalnom integritetu, – političkoj samostalnosti političkoj samostalnosti (neovisnost i suverenost) te – kvalitetu života građana
Konstante • • •
U provođenju bezbjednosne provođenju bezbjednosne politike ima više konstanti više konstanti Među prvima diferencira se procjena prijetnje i rizika sigurnosti To podrazumijeva usmjeravanje pažnje na pažnje na moguće tendencije moguće tendencije (ili pojave) u sferama: – – – – – – – – – – – – –
unutrašnjih konflikata unutrašnjih konflikata po bilo kojem osnovu, nasilne promjene međunarodno priznatih međunarodno priznatih granica, eventualne ekspanzije etničkog ili etničkog ili religijskog ekstremizma, nasilne promjene unutrašnjeg ustavom unutrašnjeg ustavom utvrđenog poretka, utvrđenog poretka, organiziranog kriminala, proliferacije, trgovine ljudima, ilegalnih migracija, terorizma, razvoja i transfera oružja masovnog oružja masovnog uništenja, uništenja, socijalnih problema, masovnih rušilačkih nemira, rušilačkih nemira, zagađenja okoliša i okoliša i dr.
Temeljne vrijednosti • Temeljne vrijednosti su: – zaštita života, života, ustavnih prava i sloboda i lične sigurnosti građana, građana, – zaštita neovisnosti zaštita neovisnosti i teritorijalnog integriteta na osnovi ravnopravnosti država i država i naroda; – zaštita demokratije zaštita demokratije i ljudskih prava, – zaštita civilnih zaštita civilnih i ljudskih prava; – zaštita prava zaštita prava naroda, religijskih skupina i nacionalnih manjina; – zaštita moralnih zaštita moralnih i obiteljskih vrijednosti i – kontinuirano obezbjeđivanje društvenog ambijenta društvenog ambijenta za stvaranje materijalne dobrobiti i općeg prosperiteta. općeg prosperiteta.
Temeljni interesi • Temeljni interesi su: – zaštita ustavnog zaštita ustavnog poretka; – razvoj sigurnosnih odnosa sa drugim državama vođenjem proaktivne vođenjem proaktivne bezbjednosne, odnosno sigurnosne politike; – sprječavanje sprječavanje sukoba; – stvaranje kooperativne sigurnosti i očuvanje svjetskog očuvanje svjetskog mira; – strateško participiranje strateško participiranje u globalnom gospodarstvu; – učvršćivanje učvršćivanje međunarodnog položaja i položaja i pristup kolektivnim sistemima sigurnosti i odbrane; – uključivanje uključivanje i i aktivna uloga u asocijacijama u regiji i međunarodnim organizacijama međunarodnim organizacijama – zaštita okoliša uz okoliša uz sprječavanje ekološke degradacije ekološke degradacije i racionalno korištenje prirodnih korištenje prirodnih resursa.
----Države se razlikuju po (redoslijed po (redoslijed ne označava prioritete): prioritete) : • Povije Povijesno snom m nasl naslije ijeđu đu (odn (odnos os prem prema a povijesnosti/historičnosti povijesnosti/historičnosti)) • Geostr Geostrate atešk škom om i geopol geopoliti itičko čkom m položaj položaju u • Nači Načinu nu prel prelas aska ka u nov novii vrijednosni politički i administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat i dr.) • Društv Društveno enojj i ekonom ekonomsk skoj oj razvi razvijen jenost ostii • Demografskoj potencijalnosti i prostornosti
----• Prirodnim resursima • Kadrovskim potencijalima • Iskustvima u uspostavljanju, razvoju i funkcioniranju institucija države (državnog aparata) • Tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturalnoj habitualnosti • Razvijenosti civilnog sektora
