GRAFIČKI FAKULTET U ZAGREBU KATEDRA ZA AMBALAŽU KNJIGOVEŠTVO I PROJEKTIRANJE
RAVNE LJEPENKE
20.01.2009, 5. semestar Tomica Kolenko
SADRŽAJ Sažetak/Abstract 1. Ravne ljepenke......................................................................................................................1 1.1 Siva ljepenka 1.2 Bijela ljepenka 1.3 Smeđa i žuta ljepenka 2. Materijali za izradu ljepenki...............................................................................................4 2.1 Celuloza od slame 2.2 Drvenjača 2.3 Otpadni papir
Ravne ljepenke; Straight cardboard SAŽETAK Ravne ljepenke se sastoje od starog i otpadnog papira, te danas imaju veliku primjernu u grafičkoj industriji. Pošto se u današnje vrijeme sve više okrećemo reciklaciji papira te očuvanju šuma, ljepenke su tu dobro došle jer su cjelovito napravljene od recikliranog papira. U ovom seminarskom radu ću pisat općenito o ravnim ljepenkama, vrstama ravnih ljepenki te gdje je njihova primjena. KLJUČNE RIJEČI Siva ljepenka Bijela ljepenka Smeđa i žuta ljepenka Slojevi ljepenke Gramatura ABSTRACT Straight cardboard is built out of old and recycled paper, and they have whide range of use in graphic industry. Because today the world is turning to recycling paper and preserving the forests, cardboard is very welcome because they are entirely made of recycling paper. In this seminar paper I will generaly write about straight cardboard, types of straight cardboard and where are they used. KEYWORDS Grey cardboard White cardboard Brown and yellow cardboard Layers of cardboard Grammature
1. Ravne ljepenke Sirovine za proizvodnju ljepenka su stari i otpadni papir, drvenjača, poluceluloza i prerađena slama. Prema sirovinskom sastavu i boji razlikujemo bijelu, sivu, smeđu i žutu ljepenku.
Slika 1. Kup ljepenki
1.1 Siva ljepenka Siva ljepenka se izrađuje od otpadnog i starog papira uz manji dodatak tekstilnih otpadaka. Najviše se koristi za izradu knjižnih korica i kutija za teže industrijske proizvode. Ima dobra mehanička svojstva, nije lomljiva, otporna je na savijanje i naročito podesna za žljebljenje i druge kartonažerske načine obrade.
Slika 2. Sive ljepenke izrezane na potreban format
1
1.2 Bijela ljepenka Bijela je ljepenka znatno lakša od sive , porozna je i voluminozna, a uz to i prilično lomljiva. To joj ne umanjuje vrlo široku primjenu u različitim knjgoveškim i kartonažerskim poslovima.
Slika 3. Bijela ljepenka
1.3 Smeđe i žute ljepenke Smeđe i žute ljepenke imaju sirovinsku osnovu koju obično čini žitna slama i drvenjača.
Slika 4. Žuta ljepenka
Sve ljepenke koje se koriste u grafičkoj i doradnoj proizvodnji bez obzira na boju i sastav, proizvode se u tzv. sirovom formatu, veličine 73x103 cm. Uz potrebno rubno poravnavanje svodi se na iskoristivu veličinu 70x100 cm. Proizvođač ih isporučuje u vezovima-paketima, standardne težine od 25 kg. U vezu može biti: 8, 10, 12, 15, 18, 20, 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55, 60, 70, 80, 90 i 100 araka, što istovremeno označava broj ljepenke. To znači, da je npr. jedan arak ljepenke broj 10 težak 2,5 kg, a arak ljepenke broj 25 ima 1 kg itd. Gramatura odnosno težina ljepenke po četvornome metru može biti 300-5000 g/m2. 2
Osim navedenih, izrađuju se i mnoge druge vrste ljepenki s različitim sirovnskim osnovama, naknadnim obradama i za posebne namjene, kao što su ljepenke za obuću, tekstilnu industriju, građevinarstvo, termičke i izolacijske potrebe itd. Vrlo masovan proizvod u papirnoj industriji je i valovita ljepenka ili valoviti karton. Sastoji se od nekoliko slojeva, ravnih i valovitih. Ovisno o kombinacijama i broju slojeva postoje dvoslojne, troslojne, petoslojne i sedmoslojne ljepenke. Zbog male težine, mogućnosti recikliranja i relativno niske cijene, vrlo uspješno zamjenjuju druge materijale (drvo, metal, plastiku) za ambalažne i transportne potrebe. Jedan od glavnih primjena ravne sive ljepenke u grafičkoj industriji je izrada korica za tvrdi uvez. Naime korica je sastavljena od prednje i zadnje ljepenke, te hrbta u sredini, koji također može biti od sive tvrde ljepenke ukoliko je knjiga sa zaobljenim hrbtom, ili može biti od malo debljeg papira ukoliko je zaobljeni hrbat. A ta tri djela spaja zajedno jedan arak papira koji zovemo presvlaka. Na sljedećoj slici možemo vidjeti kako otprilike gotova korica izgleda.
Slika 5. Korice spremne da se u njih uveže knjižni blok
3
2. MATERIJALI ZA IZRADU LJEPENKA 2.1 Celuloza od slame Slama od pšenice, te drugih žitarica i riže, značajan je izvor celuloze. Upotrebljavala se i udavnim vremenima za proizvodnju papira kao glavna sirovina. Izdvaja se kemijskom obradom usitnjene slame u otopini natrijeve lužine i plinovitog klora. Daljnja obrada, nakon kuhanja, ista je kao kod sulfatnog postupka prerade drveta. Iako je vlakno znatno kraće nego kod drveta , papiru daje neka vrlo važna svojstva. Upravo zato, celuloza od slame koristi se i kao dodatak vlaknu drugo podrijetla u proizvodnji ljepenke jer naročito pospješuje: - tvrdoću i ravnomjernost površine - podesnost papira za površinsku obradu(satiniranje) - izvedbu vrlo izražajnog tzv. vodenog znaka - plastičnost i reljefno oblikovanje profila kod specijalne vrste ljepenki za matriciniranje i uz minimalno vlaženje - različite i korisne osobine pisaćih i tiskovnih papira. Celuloza od slame koriste se i u izradi valovitog dijela višeslojnih kartona.
2.2 Drvenjača Drvenjača je mehanički, brušenjem usitnjeno drvo u obliku kratkovlaknastih čestica. Taj način dobivanja vlakna primjenjuje se od sredine 19. st. U vrijem naglog razvoja proizvodnje papira i nastalih problema zbog nedostatka osnovnih sirovina. S obzirom na pripremu drveta prije brušenja, razlikuje se bijela i smeđa drvenjača. Bijela se dobiva brušenjem drveta u prirodnom stanju, nema žilavosti, stoga je naročito krhka i lomljiva. Kvaliteta joj se ocjenjuje prema finoći vlakanaca, te može biti:fina, srednje fina i gruba bijela drvenjača. Smeđa drvenjača se izrađuje od drveta, koje je prethodno bilo tretirano vrućom vodenom parom. Ima tamniju boju, duža i znatno čvršća vlakna, a po svojim osobinama približava se polucelulozi, pogotovo ako se još naknadno sortira, raščijava i bijeli. U proizvodnji papira, drvenjača se koristi kao dodatno vlakno celulozi za manje kvalitetne i jeftine papire – srednje fine i novinske, roto papire, uz veliku primjenu u izradi nekih vrsta ljepenki. 4
Papir s drvenjačom, zbog prisustva smola i lignina, nisu otporni na utjecaj dnevnog svjetla, stoga gube bjelinu i u kratkom vremenu znatno požute.
2.3 Otpadni papir Ima izuzetan značaj kao sirovina za proizvodnju papira, pogotovo ako se imaju u vidu problemi zbog nedostatka drveta, kao i činjenica vro složenih i skupih tehnoloških procesa dobivanja vlaknastih materijala. Prema nedavnim podacima u ukupnoj proizvodnji ambalaže na prvom je mjestu upravo papirna i kartonska ambalaža. Skupljanje starog i otpadnog papira, kartona, ljepenke, u mnogim i najrazvijenijim zemljama, preraslo je u osjećaj etike i svakodneve potrebe. Reciklirani ili ekološki papir nije više novost, nego i najširi program proizvođača papira s usmjerenjem na najveće potrošaće – dnevni tisak i ambalaža. Novinski papir, materijal za papirnu konfekciju, tiskovni i omotni papiri, ambalažni kartoni i ljepenke, samo su dio programa, koji se može stalno obogaćivati i proširivati.
5
Literatura Adrijano Golubović; Tehnologija izrade i svojstva papira; Viša Grafička Škola; Zagreb; 1973; ISBN Mirko Rešetar; Papir; Društvo grafičkih inženjera i tehničara Osječko-baranjske županije; Osijek; 2001; ISBN
