Računovodstvo kapitala.pdf

4.2. RAČUNOVODSTVO DIONIČKOG KAPITALA (GLAVNICE) 4.2.1. Pojam dioničkog društva Dioničko društvo je pravni subjekt koji egzistira odvojeno od njegovih vlasnika - dioničara. Ono ima pravni status u trgovačkom sudu što znači da može tužiti i biti tuženo. Dioničko društvo kao pravni subjekt sklapa ugovore i plaća porez na ostvarenu dobit. U ovom tipu trgovačkog društva funkcja upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva. Dioničko društvo zbog navedenih temeljnih obilježja ima prednosti i nedostatke u odnosu na druge pravne tipove poduzeća. S računovodstvene točke gledišta bitni su prednosti i nedostaci dioničkog društva kao pravnog subjekta. 4.2.1.1. Prednosti dioničkog društva Predsnosti organiziranja trgovačkih društava u dionička društva mogu biti slijedeća:1 (a) nema osobne odgovornosti dioničara, (b) lakše se akumulira kapital, (c) lakši je prijenos vlasništva, (d) kontinuitet postojanja, i (e) ima profesionalni management. Kada se govori o odgovornosti dioničara tada treba imati na umu da kreditori dioničkog društva (banke, dobavljači, vlasnici obveznica i sl.) imaju potraživanja prema imovini dioničkog društva a ne prema privatnoj imovini dioničara. Investirani iznosi u dionice nekog poduzeća dioničarima predstavljaju rizik investiranja, meĎutim, te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dioničara. Pri tome, kao prednost dioničkog društva je i veliki broj dioničara. Lakoća akumuliranja kapitala kao prednost dioničarstva ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva - dionica a predstavlja vlasnički2

1

Meigs W, Meigs R., Accounting, The Basis for Business Decisions, Mc Graw Hill, New York, 1987. str. 549. 2 Vidjeti MRS 32 toč. 5, 6, 7, 8, 9.

(glavnički) instrument financiranja poduzeća. Emisijom i prodajom dionica od strane dioničkog društva dopušta se malim ili velikim dioničarima da stvaraju kapital. Velika dionička društva s preko milijun dioničara obično se nazivaju “javna” a s manjim brojem dioničara nazivaju se “zatvorena” dionička društva. Dionice, kao vlasnički instrumenti financiranja karakteristični za dionička društva kojima se stvara dionički kapital, jesu vrlo pogodan instrument za prijenos vlasništva. Dionice mogu bez potreškoća na financijskom tržištu mijenjati vlasnika (na ime ili donositelja). Promjena vlasnika dionica (kupnja ili prodaja dionica) obično se dogaĎa na organiziranom financijskom tržištu koje se naziva burza. Dioničko društvo u odnosu na ostale tipove pravnih subjekata ima relativno bolju stabilnost u kontinuitetu. Vlasništvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasništva osigurava kontinuitet poslovanja dioničkog društva. Takvo obilježje ostali tipovi pravnih subjekata nemaju (npr. društva s ograničenom odgovornošću i sl.). Naime, kod ostalih tipova pravnih subjekata umirovljenjem ili smrću vlasnika pojedinaca ponekad dolazi u pitanje kontinuitet poslovanja ili uopće opstanak poduzeća. Management dioničkih društava odvojen je od vlasnika i u upravljačkoj teoriji firme3 naglašava se kao druga važna ciljna grupa (uz dioničare) dioničkog društva. Dioničari su vlasnici dioničkog društva ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dioničkog društva pa zato funkciju upravljanja prenose na management kojeg imenuju, biraju ili potvrĎuju svake godine na godišnjim dioničkim skupštinama. U dioničkim društvima biraju se upravni odbori ili uprave (tijela managera ili direktora) koji vode poslovanje društava. Dioničari ne mogu pojedinačno sudjelovati u upravljanju društvom već to pravo ostvaruju svojim glasovima u radu dioničke skupštine.

3

Marris R., A model of the Managerial Enterprise, Quartely Journal of Economics, 1963.

2

4.2.1.2. Slabosti dioničkih društava Dionička društva kao dominantni pravi subjekti u stvaranju društvenog proizvoda na globalnoj razini4 imaju odeĎenih slabosti a meĎu njima se posebno ističu: (a) problem dvostrukog oporezivanja, (b) potrebe za većom zakonskom regulacijom, i (c) odvojeno je vlasništvo od kontrole. Oporezivanje koje se odnosi na dionička društva kompleksnije je prirode od oporezivanja koja se odnose na ostale tipove pravnih subjekata, najprije se oporezuje dobit dioničkog društva a nakon toga se oporezuju dividende kao element raspodjele neto dobiti koji pripada dioničarima. To se često naziva i dvostruko oporezivanje u dioničkim društvima. Osnivanje i poslovanje dioničkih društava, posebno kada se radi o reguliranju primarnog i sekundarnog financijskog tržišta, u većoj je mjeri zakonski regulirano u odnosu na druge tipove pravnih subjekata.5 To pretjerano zakonsko reguliranje utječe na povećanje administriranja a time i općih troškova poslovanja dioničkih društava. Razdvojenost vlasničke od kontrolne funkcije predstavlja značajnu slabost dioničkih društava upravo zbog prirodnog konflikta izmeĎu dioničara i managementa. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnoti obavlja management koji ima drugačije ciljeve od vlasnika čija se kontrolna funkcija često svodi na glasovanja u dioničkoj skupštini. 4.2.2. Dionice kao instrument financiranja dioničkih društava 4.2.2.1. Pojam i vrste dionica U praksi financiranja poduzeća javio se jedan financijski instrument koji je isključivo vezan za dionička društva i po svojim obilježjima to je vlasnički ili

4 5

Dionička društva sudjeluju s cca 80% u stvaranju GNP U Republici Hrvatskoj to su Zakon o računovodstvu, Zakon o reviziji, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o vrijednosnim papirima i sl.

3

glavnički instrument.6 U svjetskoj financijskoj i računovodstvenoj teoriji ovi vlasnički financijski instrumenti nazivaju se - dionice. One su temeljni instrument osnivanja dioničkih društava. U pojmovnom smislu dionice se najčešće definiraju kao vlasnički (glavnički) vrijednosni papiri koji dokazuju udjel njihovih imatelja u kapitalu (glavnici ili neto imovini) dioničkih društava.7 Osnivanje dioničkih društava vrši se prvom emisijom koju odobrava nadležni državni organ za emisiju i promet vrijednosnim papirima.8 Svakom daljnjom emisijom (npr. serija “B”, serija “C” i sl.) dodatno se eksterno povećava dionički kapital dioničkih društava. U poslovanju dioničkih društava razvijeno je više vrsta dionica. Dionice su tipični dugoročni vrijednosni papiri koji imateljima ili dioničarima daju pravo na udjel - dividende prilikom raspodjele neto dobiti. Dionice se tradicionalno dijele na dvije tipične vrste a to su:9 1. obične ili redovne dionice, i 2. povlaštene ili peferencijalne dionice.

Po zakonodavstvu

Republike Hrvatske10 dionička društva mogu izdavati

obične ili redovne i povlaštene dionice. Dionice, obične i povlaštene mogu se izdavati na ime i donositelja. 4.2.2.2. Obične ili redovne dionice

Kada se govori o dionicama kao financijskom instrumentu formiranja dioničkog kapitala ili glavnice tada se prije svega misli na obične dionice i njihova odilježja. To su dionice koje predstavljaju idealne dijelove u kapitalu dioničkih društava. Vlasnici dionica ili dioničari (često se nazivaju i investitori u dionice), drže dionice kao potvrdu o uloženim sredstvima u dioničkom društvu.

6

Vidjeti MRS 32 toč. 5. German T., Forgue R., Personal finance, Houghton Mifflin Company, Boston, 1994., str. 502. 8 U SAD to je SEC (Odbor za vrijednosne papire) a u Republici Hrvatskoj to je Hrvatski odbor za vrijednosne papire. 9 Meigs, Meigs, Accounting, cit. dje. str. 558-559. ili Orsag, Santini, Gulin, Uvod u ekonomiku vrijednosnih papira, Institut za javne financije, Zagreb, 1991., str. 32. 10 Zakon o trgovačkim društvima čl. 167. 7

4

Na temelju dionica dioničari imaju odreĎena prava u dioničkim društvima a to su naješće:11 (a) Glasačka prava u radu dioničkih skupština a to znači sudjelovanje u izboru organa dioničkog društva, pravo uvida u poslovne kmjige i izvještaje dioničkih društava, pravo na kontrolu i upravljanje poslovnim aktivnostima. (b) Dioničari na temelju svojih dionica (postotak ili udjel u vlasništvu) imaju prava na izglasane dividende kao element raspodjele neto dobiti dioničarima. (c) Dioničari na temelju vlasništva dionica imaju pravo na udjel u ostatku likvidacijske mase dioničkog društva ako se ono likvidira (kada se podmire obveze vjerovnicima). (d) U slučaju bilo koje dodatne emisije dionica dioničari imaju pravo prioriteta upisa nove emisije kako bi mogli zadržati postojeći vlasnički udjel a time i postojeću vlasničku strukturu. 4.2.2.3. Povlaštene dionice Povlaštene, preferencijalne ili prioritetne dionice jesu dugoročni vrijednosni papiri koji se po svojim obilježjima nalaze izmeĎu dionica i obveznica. S točke gledišta običnih dioničara povlaštene dionice su bliže vlasničkim ili glavničkim financijskim instrumentima12 pa se zbog toga često nazivaju i quazi-vlastiti vrijednosni papiri. Osnovna obilježja povlaštenih dionica jesu slijedeća:13 (a) Vlasnici povlaštenih dionica imaju prava na dividende (povlaštene dividende) po unaprijed utvrĎenoj stopi (kao kamata na obveznice) prije bilo koje isplate dividendi vlasnicima običnih dionica. (b) Prilikom likvidacije društva povlašteni dioničari imaju prioritet u likvidacijskoj masi (slično ostalim vjerovnicima) prije bilo kakve nakmade vlasnicima običnih dionica.

11

Orsag, Santini, Gulin, isto str. 32. Orsag, Santini, Gulin, isto str. 42. 13 Vidjeti Meigs, Meigs, cit. dje. str. 559. 12

5

(c) U slučaju konverzije povlaštenih dionica u obične dionice14 vlasnici povlaštenih dionica imaju pravo na cijenu opoziva (otkupa) koja je uvijek za nekoliko postotaka veća od niminalne vrijednosti. Konverzijom povlaštenih dionica u obične dionice ili npr. u ubvezncie povećava se fleksibilnst financijske strukture. (d) Vlasnici povlaštenih dionica nemaju glasačka prava. Povlaštene dionice mogu biti participirajuće ili neparticipirajuće ovisno o tome da li daju pravo na učešće u ostatku raspoloživom za dividende. TakoĎer, povlaštene dionice mogu biti kumulativne i nekumulativne ovisno o tome da li se prenosi ili kumulira pravo na isplatu neisplaćenih dividendi iz prethodnih razdoblja.

4.2.2.4. Dionice na ime i dionice na donositelja Dionička društva mogu izdavati dionice na ime i dionice na donositelja. Razlika izmeĎu ovih dionica je u tome što dionice na donositelja imaju veće troškove tiskanja zbog osiguranja od krivotvorenja i zloupotreba (slično novcu). Dionice na ime imaju manje troškove tiskanja jer mogu biti otiskane na jednostavnijem papiru a uz to postoji i evidencija u kmjizi dioničara o vlasnicima i novim vlasnicima. Dionice na donositelja imaju veći stupanj prenosivosti od dionica na ime. S vlasnicima dionica na imte lakše komunicira uprava dioničkih društava što je teže s vlasnicima dionica na donositelja. Dionička skupština sukladno zakonskim propisima i statutu dioničkog društva donosi najčešće odluke o izdavanju dionica i to:15 1) ukupan iznos dionica na koji se izdaju dionice i broj dionica koje će društvo izdati, 2) nominalni iznos dionica, 3) oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime, 4) vrijeme i način upisa dionica, 5) u kojem roku i način uplate dionica i 6) vrsta dionica koje se izdaju. TakoĎer prilikom izdavanja dionica odreĎuje se i najniži iznos nominalne vrijednosti (temeljnog

14

15

Povlaštene dionice se često emitiraju s pravom na konverziju u obične dionice što im zapravo povećava atraktivnost kod potencijalnih investitora. Zakon o trgovačkim društvima, članak 162., 163. i 172.

6

kapitala gdje se odreĎuje najniža nominalna vrijednost dionica 10 DEM kunske protuvrijednosti).16 4.2.3. Računovodstveno praćenje poslovanja s običnim dionicama 4.2.3.1. Općeprihvaćeni pojmovi za računovodstveno praćenje dionica Zbog ujednačavanja i pojednostavljivanja računovodstvenog evidentiranja na globalnoj razini općeprihvaćen je veći broj računovodstvenih pojmova koji su vezani uz proces evidentiranja dionica. Ujednačavanjem temeljnih pojmova i kategorija koji se odnose na dionice značajno je olakšano korištenje računovodstvene evidencije i financijskih izvješataja od strane njihovih korisnika bez obzira na zemlju kojoj pripadaju. Od velikog broja pojmova potrebno je sažeto iznijeti samo one najvažnije:17 Autorizirane (odobrene) dionice - to je maksimalni broj dionica koji se može emitirati prema odobrenju nadležnog organa (dionička skupština ili uprava ako je za to ovlasti skupština).18

Emitirane dionice - jesu autorizirane i prodane dionice za novac ili razmijenjene za nenovčane oblike imovine ili usluge. Neemitirane dionice - to je dio autoriziranih dionica koje nisu puštene u promet tj. nisu prodane za novac ili razmijenjene za nenovčanu imovinu ili usluge.

Premija na emitirane dionice - je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. Razlika iznad nominalne vrijednosti evidentira se na posebnom kontu kapitala koji se naziva - Premija.

16 17

18

ZTD članak 162. i 163. Gulin D., Orsag S., Financiranje poslovanja s emisijom dionica i njihovo računovodstveo praćenje, Progres, Zagreb, 1991. str. 17-18. Nadzor autorizacije dionica je u nadležnosti Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske sukladno Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnih papira, članak 12.

7

Trezorske dionice - to su emitirane i plaćene vlastite dionice koj je poduzeće steklo njihovom kupnjom na tržištu kapitala odnosno opozivom ili donacijom, a koje se nisu povukle iz opticaja. Razlog zadržavanja tih dionica jeste mogućnost povećanja kapitala poduzeća u budućnosti odnosno mogućnost ostvarivanja kapitalnih dobitaka njihovom budućom preprodajom na tržištu kapitala.

Glavne dionice - to su sve emitirane dionice umanjene za trezorske dionice. Upisane dionice - to su one autorizirane dionice koje poduzeće prodaje upisom. Upisnici dionica upisom obvezuju se najčešće za tri osnovna članka ugovora i to: 1) potpisom ugovora upisnici se obvezuju platiti odmah (npr. do 15 dana) 10% ili 20% i sl. upisanog iznosa dionica, 2) ostatak upisanog iznosa upisnici se obvezuju isplatiti u jednakim ratama u roku najduže do jedne godine (u pravilu je to do tri mjeseca) i 3) tek kada su dionice potpuno plaćene dioničari ih stječu kao i prava na temelju tih dionica. Potpuno plaćene dionice - to su upravo one dionice koje su prodane upisom i čija je novčana protuvrijednost u cijelosti uplaćena na račun emitenta. Dionice koje se uplaćuju u ratama, a za koje nije izvršena uplata u cijelosti iskazuju se na posebnom računovodstvenom kontu. Nominalna (nazivna) vrijednost dionica - to je vrijednost koja je naznačena na samoj dionici. Ova vrijednost nije bitna za ostvarivanje bilo kakvih prava po osnovi dionica pa tako mogu postojati i dionice bez nominalne vrijednosti omogućava odreĎene nepoštene spekulacije pa zakonodavstva zemalja po pravilu zabranjuju emisiju dionica bez nominalne vrijednosti.

Kmjigovodstvena vrijednost dionica - je vrijednost po kojoj se dionice vode u kmjigama poduzeća. Ova vrijednost računa se tako da se cijeli iznos kapitala (nominalna vrijednost uvećana za premiju, rezerve i zdaržanu dobit) podijeli s brojem glavnih dionica. Tržišna vrijednost dionica - to je ona vrijednost po kojoj se dionice prodaju na tržištu kapitala a obično se nalazi u izvještajima burzi (kotacije dionica). Tržišna cijena može se uzeti po tekućim ili po prosječnim cijenama.

8

4.2.3.2. Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdane dionice najčešće se prodaju za novac. Pri tome, zakonodavstva u nekim zemljama limitiraju najnižu nominalnu vrijednost19 i u pravilu ne dopuštaju izdavanje dionica ispod nominalne vrijednosti.20 Slučaj 1: Izdavanje (emisija) dionica i uplata za novac Dioničko društvo Add izdalo je i prodalo 1000 redovnih dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Prije upisa u sudski registar dioničari su u cijelosti uplatili ukupan nominalni iznos dionica. Faktura burzovnih posrednika za izdavanje dionica je 3600 km. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 dionica (izvanbilančno evidentiranje), 2. Uplata 1000 dionica 3. Faktura burze, 4. Plaćanje fakture burze, 5. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5.

Opis Izvanbilančna evidencija Uplata 1000 dionica Faktura burze Plaćanje fakture burzi Zatvaranje izvanbilančne eviden.

Iznos 400.000 400.000 3.600 3.600 400.000

Konto Duguje Potražuje 993 998 100 9100 419 220 220 100 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000

19 20

400.000

998 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 5)

5) 400.000

400.000 1)

ZTD (članak 163.) minimalna nominalna vrijednost dionica je kunska protuvrijednost od 10 DEM. ZTD članak 164. toč. 2.

9

100 Žiro račun 2) 400.000

9100 Dionički kapital - uplaćen 3.600

4)

400.000 2)

419 Ostale usluge - troškovi burze

220 Dobavljači u zemlji

3) 3.600

4) 3.600

3.600

3)

U prethodnom slučaju dioničari su uplatili u cijelosti nominalan iznos dionica prije upisa u sudski registar.21 Često se dionice izdaju i prodaju po cijeni koja je veća od nominalne vrijednosti.22 Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obično se naziva premija i evidentira se na posebnom kontu kapitala. Slučaj 2: Izdavanje dionica i uplata u iznosu većem od nominalne vrijednosti (prodaja uz premiju) Dioničko društvo Add izdalo je 1000 redovnih dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici a prodaju se po tržišnoj vrijednosti od 420 km po dionici. Faktura burze za posredovanje u prodaji dionica je 3.600 km. Plaćena je faktura burzi. Prije upisa u sudski registar dioničari su uplatili četvrtinu nominalnog iznosa po dionici i u cijelosti je uplaćen iznos koji prelazi nominalnu vrijednost po dionici. Mjesec dana nakon upisa društva Add u sudski registar uplaćen je ostatak nominalne vrijednosti. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 dionica, 2. Uplata četvrtine nominalne vrijednosti plus uplata iznosa iznad nominalne vrijednosti, 3. Potraživanje za upisanu a neuplaćenu nominalnu vrijednost, 4. Naplata neuplaćene nominalne vrijednosti,

21

22

Prema ZTD čl. 179. toč. 3. prije upisa izdavanja dionica i promjene kapitala u sudskom registru potrebno je uplatiti minimalno jednu četvrtinu nominalnog iznosa po dionici kao i u cijelosti onaj iznos koji prelazi nominalnu vrijednost. U Republici Hrvatskoj ZTD dopušta prodaju po cijeni većoj od niminalne vrijednosti (čl. 164. toč. 3).

10

5. Prijenos na konto uplaćeni kapital 6. Faktura burze za posredovanje kod izdavanja dionica, 7. Plaćanje fakture burzi, 8. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

Red. br. 1. 2.

3. 4. 5. 6. 7. 8.

Opis Iznos Izvanbilančna evidencija 400.000 Uplata ¼ nominalne vrijednosti i premije 120.000 - ¼ nominalne vrijednosti 100.000 - premija na emitirane dionice 20.000 Potraživanje za neuplaćene nominalne vrijednosti 300.000 Naplata neuplaćene nominalne vrijednosti 300.000 Prijenos u uplaćeni kapital 300.000 Faktura burze za posredništvo 3.600 Plaćanje fakture burzi 3.600 Zatvaranje izvanbilančne evidencije 400.000

Konto Duguje Potražuje 993 998 100 9100 9110 167

9101

100 9101 419 220 998

167 9100 220 100 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica

998 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica

1) 400.000

8) 400.000

400.000 8)

100 Žiro račun

9100 Dionički kapital - uplaćen

2) 120.000 4) 300.000

100.000 300.000

167 Ostala potraživanja - za neuplaćene dionice 3) 300.000

400.000 (1)

300.000

2) 5)

9110 Premija na emitirane dionice 4)

20.000 2)



6) 3.600

7) 3.600

11

3.600 6)

9101 Dionički kapital - neuplaćen 5) 300.000

300.000 3)

U prethodnom primjeru na kontu - Premija na emitirane dionice evidentira se više plaćeni iznos od nominalne vrijednosti koji se još naziva - Premija na emitirane dionice. Na kontu - Dionički kapital (neuplaćeni) evidentira se onaj dio nominalne vrijednosti koji nisu uplatili dioničari i za koji iznos dioničko društvo ima potraživanje. Za to vrijeme dok društvo ima potraživanje za neuplaćeni kapital dioničarima se ne izdaju redovne dionice već se izdaju odreĎene potvrde ili certifikati koji se često nazivaju i “privremenice”. U svijetu se rijetko dionice izdavaju i prodaju po cijeni ispod nominalne vrijednosti. MeĎutim, ukoliko se radi o takvim transakcijama one se evidentiraju na slijedeći način: Slučaj 3: Izdavanje dionica i uplata po iznosu manjem od nominalne vrijednosti (prodaja uz diskont)23 Dioničko društvo Add izdalo je i prodaje 1000 redovnih dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Prije upisa u sudski registar dioničari su uplatili 75% nominalne vrijednosti po dionici što je prihvaćeno kao konačna tržišna cijena dionica. Faktura burze za posredovanje u izdavanju dionica je 3.600 km. Evidentiranje u dnevniku 1. Izdavanje 1000 dionica (izvanbilančno evidentiranje), 2. Uplata 1000 dionica po konačnoj tržišnoj cijeni ispod nominalne vrijednosti i evientiranje diskonta, 3. Faktura burze, 4. Plaćanje fakture burze, 5. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

23

Ova transakcija s dionicama kod primarne emisije nije dozvoljena u Republici Hrvatskoj po Zakonu o trgovačkim društvima.

12

Red. br. 1. 2.

3. 4. 5.

Opis Izvanbilančna evidencija Uplata dionica ispod nominalne vrijednosti - nominalna vrijednost dionica - diskont na emitirane dionice Faktura burze Plaćanje fakture burze Zatvaranje izvanbilančne evidenc.

Iznos 400.000 300.000 400.000 100.000 3.600 3.600 400.000

Duguje 993

Konto Potražuje 998

100 9100 9111 419 220 009

220 100 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000

400.000

998 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 5)

5) 400.000

100 Žiro račun 2) 300.000

400.000

1)


4)

400.000

2)

9111 Diskont na emitirane dionice 2) 100.000 419 Ostale usluge - troškovi burze


3) 3.600

4)

3.600

3.600

3)

Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nije dopušteno u većini zemalja. U Republici Hrvatskoj izdavanje dionica ispod nominalne vrijednosti nije dopušteno po Zakonu o trgovačkim društvima.24

24

ZTD čl. 164. toč. 2.

13

4.2.3.3. Izdavanje dionica i razmjena za nenovčanu imovinu i usluge Izdane dionice obično se uplaćuju u novcu, meĎutim, ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac zakonodavstva obično dopuštaju i razmjenu dionica za nenovčanu imovinu i usluge. Ako se dionice razmjenjuju za nenovčanu imovinu ili usluge to treba biti sadržano i u statutu dioničkog društva.25 Kada se jedan dio izdanih dionica uplaćuje u novcu a jedan dio u stvarima ili pravima onda prije upisa u sudski registar mora se u potpunosti uplatiti onaj dio koji se uplaćuje novcem.26 TakoĎer, kada se sve dionice razmjenjuju za stvari ili prava tada se prije upia u sudski registar trebaju unijeti u poduzeće sve stvari ili prava. Slučaj 4: Izdavanje dionica i razmjena za stvari (materijalnu imovinu) Dioničko društvo Bdd izdalo je 2000 redovnih dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km. Ovo društvo prodalo je po nominalnoj vrijednosti 800 dionica a 1200 dionica društvo je razmijenilo s društvo Cdd za strojeve (proizvodnu liniju). IzmeĎu društava Bdd i Cdd sklopljen je ugovor o razmjeni dionica za pet strojeva pri čemu se nominalna vrijednost dionica uzima kao razmjenska vrijednost. Faktura burze za posredovanje u prodaji 800 dionica a 1200 dionica društvo je razmijenilo s društvom Cdd za strojeve (proizvodnu liniju). IzmeĎu društava Bdd i Cdd sklopljen je ugovor o razmjeni dionica za pet strojeva pri čemu se nominalna vrijednost dionica uzima kao razmjenska vrijednost. Faktura burze za posredovanje u prodaji 800 dionica je 2000 km. Faktura je plaćena. Dioničko društvo Bdd stavilo je strojeve u upotrebu. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 2000 redovnih dionica (izvanbilančna evidencija), 2. Uprata 800 dionica u novcu, 3. Razmjena dionica za opremu, 4. Faktura burze, 5. Plaćanje fakture burze,

25 26

ZTD čl. 176. toč. 1. ZTD čl. 179. toč. 4.

14

6. Stavljanje opreme u upotrebu, 7. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Opis Iznos Izvanbilančna evidencija 800.000 Uplata dionica u novcu 320.000 Razmjena dionica za strojeve 480.000 Faktura burze 2.000 Plaćanje fakture burzi 2.000 Stavljanje opreme u upotrebu 480.000 Zatvaranje izvanbilančne evidencije 800.000

Duguje 993 100 025 419 220 021 998

Konto Potražuje 998 9100 910 220 100 025 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica

998 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica

1) 800.000

7) 800.000

800.000 7)

100 Žiro račun 2) 320.000

9100 Dionički kapital - uplaćen 2.000 5)

320.000

025 Oprema u pripremi 3) 480.000

800.000 1)

2)

021 Oprema 480.000

6)

6) 480.000

419 Ostali troškovi - troškovi burze


4) 2.000

5)

2.000

2.000

4)

Razmjena dionica za materijalnu imovinu ili prava je uobičajena praksa dioničkih društava a ove transakcije su učestale u slučajevima kada društva imaju poteškoća s izdavanjem i uplatama dionica za novac. U realizaciji ovih transakcija valja voditi računa o razmjenskoj vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za materijalne stvari ili prava. To je predmet ugovora izmeĎu strana koje vrše

15

transakciju. Razmjenska vrijednost može biti tržišna vrijednost dionica (nominalna ili iznos veći od nominalne vrijednosti) ili je to tržišna vrijednost stvari ili prava koja su predmet razmjene. Koja će se vrijednost uzeti ovisi o tome koja je cijena dostupna i objektivnija ali i o pregovaračkom položaju ugovornih strana. Slučaj 5: Izdavanje dionica i razmjena za stvari Dioničko društvo Cdd izdalo je 2000 dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km. Za novac je prodano i naplaćeno po nominalnoj vrijednosti 1000 dionica a 1000 dionica razmijenjeno je za poslovni prostor. Faktura za poslovni prostor je 450.000 km. Fakturna vrijednost poslovnog prostora ugovorena je kao razmjenska vrijednost. Faktura burze za posredovanje u prodaji 1000 dionica je 2000 km. Faktura je plaćena.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 2000 dionica (izvanbilančna evidencija), 2. Naplata u novcu 1000 dionica po nominalnoj vrijednosti, 3. Razmjena 1000 dionica za poslovni prostor, 4. Faktura burze, 5. Plaćanje fakture burze, 6. Poslovni prostor pušten je u korištenje, 7. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

Red. br. 1. 2. 3.

4. 5. 6. 7.

Opis Izvanbilančna evidencija Uplata dionica u novcu Razmjena dionica za poslov. prostor - nominalna vrijednost dionica - premija na emitirane dionice Faktura burze Plaćanje fakture burzi Stavljanje u korištenje posl. prostor Zatvaranje izvanbilančne evidencije

Evidentiranje na kontima glavne kmjige:

16

Iznos 800.000 400.000 450.000 400.000 50.000 2.000 2.000 450.000 800.000

Konto Duguje Potražuje 993 998 100 9100 025 9100 9110 419 220 220 100 020 025 998 993

993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 1) 800.000 800.000

100 Žiro račun 2) 400.000

2.000

7)

5)

025 GraĎevinski objekti u pripremi 3)

450.000

450.000


1)

9100 Dionički kapital-uplaćen 400.000 400.000

2) 3)

9110 Premija na emitirane dionice

6)

50.000



4)

5)

2.000

2.000

2.000

3)

4)

Slučaj 6: Izdavanje dionica i razmjena za usluge Dioničko društvo Ddd izdalo je 1000 dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Ovo društvo prodalo je 500 dionica po nominalnoj vrijednosti a 500 dionica je razmjenilo za usluge ing-consultinga kao i za financijskoračunovodstvene usluge. Cijena ovih usluga je ukupno 220.000 km i u uguvoru o razmjeni je uzeta kao osnovica za razmjenu. Društvo Ddd ove usluge ne kapitalizira u dugotrajnu nematerijalnu imovinu već ih u računovodstvu tretira kao troškove tekućeg razdoblja. Faktura burze za posredovanje u prodaji 500 dionica je 1000 km. Plaćena je faktura burzi.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje dionica (izvanbilančna evidencija), 2. Prodaja 500 dionica po niminalnoj vrijednosti, 3. Razmjena dionica za usluge, 4. Faktura burze, 5. Plaćanje fakture burzi, 6. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

17

Red. br. 1. 2. 3.

4. 5. 6.

Opis Izvanbilančna evidencija Prodaja dionica za novac Razmjena dionica za usluge - nominalna vrijednost dionica - premija na emitirane dionice Faktura burze Plaćanje fakture burzi Zatvaranje izvanbilančne evidencije

Iznos 400.000 200.000 220.000 200.000 20.000 1.000 1.000 400.000

Duguje 993 100 441

Konto Potražuje 998 9100

419 220 998

9100 9110 220 100 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000

100 Žiro račun 2) 200.000

1.000

6)

5)


1)


2) 3)

441 Neproizvodne usluge - intelekturalne usluge 3) 220.000

9110 Premija na emitirane dionie



4)

5)

20.000

1.000

1.000

1.000

3)

4)

4.2.3.4. Izdavanje dionica upisom Izdavanje i prodaja dionica upisom jedna je od čestih transakcija koja se obavlja na primarnom financijskom tržištu. Obično se upis obavlja na nekom poznatom mjestu kao npr. burzi, bankama i sl. Prodaja dionica upisom često je predmet zakonodavstva zemlje kao i statuta poduzeća. Prodaja upisom vrši se onda

18

kada dioničko društvo uputi javni poziv ili prospekt za upis dionica.27 U slučaju prodaje upisom često se propisuje što prospekt mora sadržavati, a to su obično slijedeći elementi:28 vrijeme početka i kraja upisa (rok upisa ne može biti duži od tri mjeseca), iznos koji treba uplatiti za upisane dionice i podatke o ulozima ili pravima. Slučaj 7: Izdavanje i prodaja dionica upisom Dioničko društvo Gdd izdalo je 1000 dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Ovo društvo uputilo je preko medija javnog priopćavanja javni poziv (prospekt) za upis dionica u banci X. U izjavi o upisu (“upisnici”) budući dioničari se potpisom obvezuju da će sedam dana od dana potpisa uplatiti na račun društva 25% nominalne vrijednosti dionica a ostatak će uplatiti u roku od tri mjeseca. Kad se uplati 25% od nominalne vrijednosti dioničari stječu “privremenice” (potvrde koje se izdaju do pune uplate dionica). Nakon uplate cijelog iznosa duga dioničari stječu dionice i prava koja im one pružaju. Faktura banke X za usluge prodaje upisom su 2000 km.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 dionica (izvanbilančna evidencija), 2. Uplata po upisu 25%, 3. Potražianje za upiane dionice, 4. Otplata 1. rate, 5. Otplata 2. rate, 6. Otplata 3. rate,. 7. Prijenos na uplaćeni kapital, 8. Faktura banke za usluge, 9. Plaćanje fakture banci, 10. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

27 28

ZTD čl. 195-201. ZTD čl. 196.

19

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Opis Izvanbilančna evidencija Uplata po upisu 25% Potraživanje za upisane dionice Otplata 1. rate Otplata 2. rate Otplata 3. rate Prijenos na uplaćeni kapital Faktura banke Plaćanje fakture Zatvaranje izvanbilančne evidencije

Iznos 400.000 100.000 300.000 100.000 100.000 100.000 300.000 2.000 2.000 400.000

Konto Duguje Potražuje 993 998 100 9100 167 9101 100 167 100 167 100 167 9101 9100 419 220 220 100 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdane dionice 1) 400.000 400.000

100 Žiro račun 2) 100.000 4) 100.000 5) 100.000 6) 100.000

10)

2.000

167 Ostala potraživanja - za neuplaćene dionice 3) 300.000 100.000 100.000 100.000

9)

998 Izvanbilančna evidencija - izdane dionice 10) 400.000 400.000

1)


1) 7)

9110 Dionički kapital-neuplaćen 4) 5) 6)

7) 300.000

419 Ostale usluge - troškovi burze 8) 2.000

300.000

220 Dobavljači u zemlji 9) 2.000 2.000

3)

8)

Upisnici dionica dobivaju “privremenice” nakon uplate po upisu. Na kraju roka upisa kada su dionice plaćene u potpunosti dioničarima se uručuju dionice.

20

4.2.4. Izdavanje povlaštenih dionica Dionički kapital (dionička glavnica) ne formira se samo izdavanjem i prodajom redovnih ili običnih dionica. U strukturi dioničkog kapitala mogu se pojaviti i povlaštene ili preferencijalne dionice.29 Povlaštene dionice u odnosu na obične dionice imaju odreĎene specifičnosti kao što su30: (1) ne daju glasačka prava (osim u iznimnim slučajevima), (2) dividende na povlaštene dionice se unaprijed odreĎuju bilo u postotku od nominalne vrijednosti bilo u novčanom iznosu, (3) vlasnici povlaštenih dionica imaju prvenstvo u isplati dividendi ili prilikom isplate vlasnicima redovnih dionica i (4) vlasnici povlaštenih dionica često mogu koristiti klauzulu konverzije povlaštenih dionica u neke druge vrijednosne papire (dionice ili obveznice). Kada se radi o vrstama povlaštenih dionica tada treba razlikovati slijedeće:31 (1) kumulativne i (2) nekumulativne povlaštene dionice. Kumulativne povlaštene dionice mogu biti32: (1) participirajuće ili neparticipirajuće. Vlasnici kumulativnih povlaštenih dionica obračunava se dividenda i u onim razdobljima u kojima dividende nisu izglasane. Obračunate dividende vlasnicima povlaštenih dionica nisu financijska obveza poduzeća sve do godine dok se ne izglasaju dividende. Tek poslije izglasavanja dividenti obračunate i neisplaćene dividende koje su se kumulirale u prethodnim razdobljima postaju financijska obveza poduzeća. Slučaj 8: Izdavanje povlaštenih kumulativnih dionica Dioničko društvo Hdd izdalo je 1000 povlaštenih, 10 kumulativnih dionica na ime čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Ove dionice prodane su po iznosu većem od nominalne vrijednosti i to po tržišnoj cijeni od 450 km po dionici. Faktura burze za posredovanje u zdavanju dionica je 2.000 km. Plaćena je faktura burzi. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 povlaštenih dionica (izvanbilančna evidencija), 29 30

31 32

ZTD dopušta izdavanje povlaštenih dionica ZTD čl. 167. toč. 3. Vidjeti više npr. Gulin, Orsag, Financiranje poslovanje emisijom dionica i njihovo računovodstveno praćenje, Progres, Zagreb, 1991. str. 78-79. ZTD čl. 167. govori samo o dvije vrste povlaštenih dionica a to su; kumulativne i participaivne. Isto, str. 81.

21

2. Uplata dionica po cijeni iznad nominalne vrijednosti, 3. Faktura burze, 4. Plaćanje fakture burzi, 5. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

Red. br. 1. 2.

3. 4. 5.

Opis Izvanbilančna evidencija Uplata dionica iznad nominalne vrijednosti - uplata povlaš. dionica po nomin. vrijed. - premija na povlaštene dionice Faktura burze Plaćanje fakture Zatvaranje izvanbilančne evidencije

Iznos 400.000 450.000 400.000 50.000 2.000 2.000 400.000

Konto Duguje Potražuje 993 998 100 9102 9112 419 220 220 100 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000

100 Žiro račun 2) 450.000

5)

2.000

4)

419 Ostale usluge - troškovi burze 3) 2.000


1)

9102 Dionički kapital - uplaćene povlaštene dionice 400.000

2)

9112 Premija na emit. povlaš. dionice 50.000 2)

220 Dobavljači u zemlji 4)

2.000

2.000

3)

Kod samog izdavanja povlaštenih dionica nema bitne razlike u odnosu na redovne dionice. To su dionice koje se izdaju na ime ili na donositelja. Izdaju se te

22

prodaju za novac ili razmjenjuju za stvari, prava i usluge. TakoĎer, ove dionice mogu se prodavati putem upita. U prethodnom slučaju dividenda na kumulativne povlaštene dionice računa se na slijedeći način: dividende = broj povlaštenih x nominalna vrijed. x postotak od nomin. vrijed. dionica po dionici dividende =

1000

x 400 km/dionica = 400.000 x 10% = 40.000 km.

Ako se ne izglasaju dividende imateljima povlaštenih kumulativnih dionica tada se iznos obračunate dividende iskazuje u bilješkama uz financijske izvještaje (ili se može voditi kao izvanbilančna evidencija). Iznos obračunate a neizglasane dividende imateljima povlaštenih kumulativnih dionica za dioničko društvo u toj godini ne predstavlja financijsku obvezu. Ove obračunate i neizglasane dividende prenose se i kumuliraju do godine ili obračunskog razdoblja dok se ne izglasa njihova isplata. Tek nakon izglasavanja kumulirane dividende postaju financijska obveza dioničkog društva u toj godini. Pod pretspostavkom da dioničko društvo Hdd nije izglasalo dividende od 2000 (od kada su izdane) do 2001. godine može se sastaviti kalkulacija iznosa dividendi koje će se isplatiti imateljima povlaštenih kumulativnih dionica po obračunu za 2001. godinu. Dioničko društvo Hdd izglasalo je dividende na povlaštene kumulativne dionice 31. 12. 2001. Kalkulacija nepodmirenih dividendi i evidentiranje na kontima glavne kmjige bit će slijedeće:

Red.br. 1. 2. 3. 4. 5.

Opis Iznos dividendi za svaku godinu (1000 x 400 x 10%) Broj godina u zaostatku 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. Ukupno nepodmirene dividende 40.000 x 5 Plus: iglasane dividende u 2005. Ukupna obveza za isplatu imateljima povlaštene dionice

23

Iznos 40.000 5 200.000 40.000 240.000

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izglasavanje dividendi 31. 12. 2001. 2. Isplata dividendi

Red. br. 1. 2.

Opis Izglasavanje dividendi Isplata dividendi

Iznos 240.000 240.000

Konto Duguje Potražuje 936 262 262 100


262 Obveze za izglasane dividende

936 Neto dobit

1) 240.000

1)

240.000 1)

240.000

S≗ x

100 Žiro račun 240.000 2)

Povlaštene dionice mogu biti participirajuće ili neparticipirajuće. Kriterij za ovu podjelu je raspodjela dividendi. Neparticipirajuće povlaštene dionice karakterizira fiksna stopa od nominalne vrijednosti po dionici ili fiksni iznos dividendi po povlaštenoj dionici. Dividende na povlaštene dionice su pretežno neparticipirajućeg karaktera. Kada se povlaštenim dioničarima isplaćuju izglasane dividende u većem iznosu od fiksno utvrĎene stope od nominalne vrijednosti ili fiksnog iznosa po dionici, tada se radi o participirajućim povlaštenim dionicama. Participacija vlasnika povlaštenih dionica u dividendama može biti potpuna ili djelomična. Za potpunu participaciju karakteristično je da vlasnici povlaštenih dionica sudjeluju u cijelom iznosu neto odbiti rasporeĎenom za dividende jednako kao i obični dioničari. Kod djelomične participacije uvodi se limit na iznos raspoloživ za dividende vlasnicima povlaštenih dionica.

24

Slučaj 9: RasporeĎeivanje dividendi izmeĎu imatelja redovnih i povlaštenih dionica koje su kumulativne i participirajuće. Dioničko društvo Hdd 31. 12. 2001. godine imalo je vrijednost dioničkog kapitala po niminalnoj vrijednosti 1.600.000 km. Struktura nominalne vrijednosti bila je slijedeća: 1. Povlaštene 10% kumulativne participirajuće dionice 1000 x 400 ............ 400.000 2. Redovne dionice 3000 x 400 .................................................................... 1.200.000 3. Ukupno izdane redovne i povlaštene dionice po nominalnoj vrijednosti 1.600.000 Dioničko društvo Hdd po obračunu za 2001. godinu izglasalo je ukupne dividende u iznosu 500.000 km koje treba rasporediti izmeĎu redovnih i povlaštenih dioničara. Za rasporeĎivanje dividendi izmeĎu običnih i povlaštenih dioničara u praksi dioničkih društava obično se koristi slijedeći računski postupak: 1. Na datum izglasavanja dividendi ako društvo ima povlaštene dionice kumulativne tada najprije mora isplatiti imateljima tih dionica dividende u zaostatku (nepodmirene dividende). 2. Uz nepodmirene dividende iz ranijih razdoblja treba povlaštenim dioničarima isplatiti i dividende tekućeg obračunskog razdoblja i to u utvrĎenom postotku od nominalne vrijednosti povlaštenih dionica. 3. Imateljima redovnih dionica treba isplatiti iste tekuće dividende. Pod istim dividendama podrazumijeva se isti postotak od nominalne vrijednosti redovnih dionica kao što je kod povlaštenih dionica. 4. Ako su povlaštene dionice participirajuće tada cjelokupan preostali iznos (nakon isplate jednakih iznosa povlaštenim i redovnim dioničarima) neto dobiti i zadržane dobiti koji je izglasan za dividende treba rasporediti na slijedeći način: a) Ostatak novčanog iznosa raspoloživ za rasporeĎivanje u dividende Ukupna nominalna vrijednost redovnih i povlaštenih dionica b)

Stopa dodatka nominalne vrijednosti na x 100 = svaku redovnu i povlaštenih dionica

Ukupna nomin. vrijed. Stopa dodatka x

= povlaštenih dionica

25

iznos za rasporeĎivanje imateljima povlaštenih dionica

c)

ukupna nom. vrijednost Stopa dodatka x

iznos za rasporeĎivanje imateljima redovnih dionica

= redovnih dionica

Na temelju prethodnog postupka rasporeĎuju se dividende od 500.000 km na povlaštene i redovne dioničare što se može prikazati u slijedećoj tablici: R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13.

Povlaštene Redovne dionice dionice

Opis Ukupno dionice po nominalnoj vrijednosti Ukupno izglasane dividende Neisplaćene dividende 1996-2000. Ostatak raspoloživ za rasporeĎ. u dividende Dividende na povlaštene dionice za 2001. Ostatak raspoloživ za rasporeĎ. u dividende Izglasavanje istih dividendi na red. dionice Ostatak raspoloživ za rasporeĎ. u dividende RasporeĎivanje ostatka a na temelju stope dodatka* Iznos za rasporediti imateljima povlaštenih dionica** Iznos za rasporediti imateljima redovnih dionica*** Ostatak raspoloživ za raspor. u dividende Ukupno rasporeĎene dividende

400.000

1.200.000

200.000 40.000 120.000

Iznos 1.600.000 500.000 (200.000) 300.000 (40 000) 260.000 (120.000) 140.000 8,75%

35.000

(35.000) 105.000

275.000

225.000

(105.000) 0 500.000

* (140.000 : 1.600.000) x 100 = 8,75% ** (400.000 x 8,75%) = 35.000 ***(1.200.000 x 8,75%) = 105.000

Slučaj 10: RasporeĎivanje dividendi izmeĎu imatelja redovnih i povlaštenih dionica Dioničko društvo Hdd (iz prethodnog slučaja 9) izglasalo je po konačnom obračunu za 2001. godinu 600.000 km dividendi. Dioničko društvo rasporeĎuje dividende izmeĎu imatelja redovnih i povlaštenih dioničara.

26

R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Povlaštene Redovne dionice dionice

Opis Ukupno dionice po nominalnoj vrijednosti Ukupno izglasane dividende Neisplaćene dividende 1996-2000. Ostatak raspoloživ za rasporeĎ. u dividende Dividende na povlaštene dionice za 2001. Ostatak raspoloživ za rasporeĎ. u dividende Izglasavanje istih dividendi na red. dionice Ostatak raspoloživ za rasporeĎ. u dividende RasporeĎivanje ostatka na temelju stope dodatka* Iznos za rasporediti imateljima povlaštenih dionica** Iznos za rasporediti imateljima redovnih dionica*** Ostatak raspoloživ za raspor. u dividende Ukupno rasporeĎene dividende

400.000

1.200.000

200.000 400.000 120.000

Iznos 1.600.000 600.000 (200.000) 400.000 (400.000) 360.000 (120.000) 240.000 15%

60.000

(60.000) 180.000

300.000

300.000

(180.000) 0 600.000

* (240.000 : 1.600.000) x 100 = 15% ** (400.000 x 15%) = 60.000 ***(1.200.000 x 15%) = 180.000 Stopa dodatka na nominalnu vrijednost povlaštenih i redovnih dionica bit će veća što je iznos izglasanih dividendi veći uz pretpostavku da je (a) ukupna nominalna vrijednost svih dionica ista, (b) da su neisplaćene dividende u zaostatku iste i (c) da su dividende tekućeg razdoblja na povlaštene kumulativne dionice iste. Prilikom izdavanja povlaštenih dionica u ugovoru se često uvoi klauzula o konverziji ili mogućnosti zamjene povlaštenih dionica redovnim dionicama ili nekim drugim vrijednosnim papirima. Konverzija se obično ugovara u odreĎenom odnosu izmeĎu povlaštenih i redovnih dionica. Pravo na konverziju najčešće se koristi kada se očekuje rast tržišne vrijednosti redovnih dionica. Klauzula konvertibilnosti značajno povećava aktraktivnost ulaganja u povlaštene dionice. Slučaj 11: Konverzija povlaštenih dionica Dioničko društvo

Idd izvršilo je konverziju 100 povlaštenih 12%

nekumulativnih dionica čija je nominalna vrijednost bila 400 km po dionici. Tih 100

27

povlaštenih dionica zamijenjeno je za 300 redovnih dionica emitiranih po nominalnoj vrijednosti 400 km po dionici.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Konverzija povlaštenih dionica Red. br. 1.

OPIS dionice po

Konto Duguje Potražuje

Iznos

Povlaštene nominalnoj vrijednosti - premija na povlaštene dionice - redovne dionice po nominalnoj vrijednosti

40.000 9102 80.000 9112 120.000

9.100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 9102 Dionički kapital - uplaćene dionice 1) 40.000


9112 Premija na emitirane povlaštene dionice 1) 80.000 Pored klauzule konverzije, prilikom izdavanja povlaštenih dionica, može se ugovarati i klauzula opoziva povlaštenih dionica. To znači da potencijalni investitori u opozive povlaštene dionice moraju znati vrijeme i cijenu opoziva. Obično je cijena opoziva iznos iznad nominalne vrijednosti koji se često naziva provizija opoziva. Slučaj 12: Opoziv povlaštenih dionica Dioničko

društvo

Idd

opozvalo

je

100

povlaštenih

dionica

12%

nekumulativnih koje su emitirane po nominalnoj vrijednosti od 400 km po dionici. Provizija opoziva je 10% iznad nominalne vrijednosti emitiranih dionica.

Evidentiranje u dnevniku:

28

1. Opoziv povlaštenih dionica Red. br. 1.

OPIS dionice po

Iznos

Povlaštene nominalnoj vrijednosti - premija na povlaštene dionice - plaćanje s žiroračuna

Duguje

Konto Potražuje

40.000 9102 4.000 9112 44.000

100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 Žiro račun

9102 Dionički kapital - uplaćene povlaštene dionice 44.000

1)

1)

40.000

9112 Premija na emitirane povlaštene dionice 1)

4.000

4.2.5. Trezorske dionice Jedna od uobičajenih transakcija s dionicama koja zauzima značajno mjesto u transakcijama vrijednosnih papira je otkup vlastitih izdanih dionica.

Otkupljene

vlastite dionice nazivaju se trezorske dionice.33 U nekim zemljama se ne odreĎuju posebni uvjeti za otkup a u nekim zemljama34 se odreĎuju posebni uvjeti za transakciju otkupa vlastitih emitiranih dionica. Najčešći razlozi za otkup vlastitih izdanih dionica jesu slijedeći:35 (1) Otkupiti vlasničke interese jednog ili više dioničara. (2) Smanjiti opseg poslovne aktivnosti poduzeća.

33

34

35

U Republici Hrvatskoj dionička društva mogu otkupljivati vlastite emitirane dionice sukladno ZTD čl. 233. Kod nas npr. ZTD čl. 233. odreĎuje uvjete npr. da se otkloni teška šteta koja neposredno predstoji, da se otkupljene dionice ponude zaposlenima itd. Eskew, Jensen: Financial Accounting, random House Business Division, New York, 1989., str. 518.

29

(3) Smanjiti broj redovnih glavnih dionica s namjerom da se poveća dobit po dionici (EPS) i tržišna vrijednost po dionici. (4) Da se trezorske dionice preneseu prema planskim opcijama poduzeća na njene izvršne organe i zaposlene. (5) Radi udovoljavanja termina u slučaju poslovnih kombinacija u kojima poduzeće mora ustupiti odreĎeni broj svojih dionica drugom poduzeću. (6) Smanjiti opasnost od neprijateljskih preuzimanja. Otkup vlastitih emitiranih dionica može biti i spekulativnog karaktera najčešće iniciranog potrebom povećanja tržišne cijene dionica.36 Slučaj 12. Otkup vlastitih izdanih dionica Dioničko društvo Mdd otkupilo je 250 redovnih dionica koje su bile izdane na ime nominalne vrijednosti 400 km po dionici. Društvo je otkup platilo po nominalnom iznosu. Društvo Mdd ukupno je ranije emitiralo 5000 redovnih dionica. Evidentiranje u dnevniku: 1. Otkup vlastitih dionica Red. br. 1.

OPIS Otkup vlastitih dionica

Iznos 100.000

Duguje 9100


Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 Žiro račun 100.000

Prethodni

primjer

9100 Dionički kapital - uplaćen 1) 100.000

1)

evidentiran

je

sukladno

anglosaksonskoj

praksi37

evidentiranje otkupa vlastitih emitiranih dionica. Došlo je do smanjenja nominalne vrijednosti dionica i smanjenja novčane imovine. Zakonski propisi u Republici 36

37

Prema ZTD čl. 233. ukupan minimalni iznos stečenih vlastitih dionica ne može preći 10% temeljnog kapitala dioničkog društva. Vidjeti evidentiranje trezorskih dionica u radovima npr. Eskew, Jensen: Financial Accounting, cit. dj. str. 518-519 ili npr. smith, Keith, Stephens: Financial Accounting, Mc Graw Hill Book Company, New York, 1988. TakoĎer, knjiženje je u kontekstu tumačenja MRS 32 točl. 5-17.

30

Hrvatskoj (ZTD) ne dopuštaju smanjenje temeljnog kapitala (nominalne vrijednosti) dioničkog društva niti zakonskih rezervi za iznos otkupljenih vlastitih dionica. Vlastite dionice moguće je otkupiti jedino ako su formirane iz neto dobiti (po statutu) rezerve za otkup vlastitih emitiranih dionica. TakoĎer ZTD dopušta smanjenje nominalne vrijednosti kapitala za iznos otkupljenih dionica jedino pod odreĎenim uvjetima kao npr. da je kod izdavanja u cijelosti plaćena nominalna vrijednost dionica ili iznos iznad nominalne vrijednosti (premija). Slučaj 13: Otkup vlastitih izdanih dionica Dioničko društvo Ndd otkupilo je 100 redovnih dionica nominalne vrijednosti 400 km po dionici. Za ove dionice društvo je platilo 450 km po dionici. Ovo društvo ranije je izdalo 1000 dionica.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Otkup vlastitih dionica Red. br. 1.

OPIS Otkup vlastitih dionica - premija na emitirane dionice - plaćanje dionica sa žiroračuna

Iznos 40.000 5.000 45.000

Konto Duguje Potražuje 9100 9110 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 Žiro račun 45.000

9100 Dionički kapital - uplaćen 1) 40.000

1)

9110 Premija na emitirane dionice 1)

5.000

U slučaju da nema salda na kontu Premija na emitirane dionice razlika iznad

31

nominalne vrijednosti će teretiti konto Rezerve za vlastite dionice. Ove rezerve se formiraju raspodjelom neto dobiti sukladno zakonskim propisima.38 U odreĎenim okolnostima trezorske dionice, za koje nije potrebna nova autorizacija, poduzeće može ponovo ponuditi na tržište39 i prodati ih po tržišnoj cijeni. Na taj način ponovo se povećava kapital po nominalnoj vrijednosti ili u iznosu većem od nominalne vrijednosti (premija). Slučaj 14: Prodaja trezorskih dionica Dioničko društvo Ndd prodalo je 50 trezorskih dionica emitiranih po nominalnoj vrijednosti od 400 km po dionici. Prodajna cijena ovih dionica je 410 km po dionici. Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 1. Prodaja trezorskih dionica po cijeni iznad nominalne vrijednosti Red. br. 1.

OPIS Prodaja trezorskih dionica - dionice po nominalnoj vrijednosti - premija na emitirane dionice

Konto Iznos Duguje Potražuje 20.500 100 20.000 9100 500 9110

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 Žiro račun 1) 20.500


9110 Premija na emitirane dionice 500 1)

U praksi dioničkih društava poznati su i slučajevi primanja vlastitih emitiranih dionica na poklon ili u donaciju. Tako poklonjene dionice od strane dioničara nazivaju se donacijske dionice ili čak trezorske dionice stečene bez troška. Obzirom da 38 39

ZTD čl. 220. i 221. Prema ZTD čl. 233. toč. 3. dionice se moraju u roku od godinu dana od njihova stjecanja ponuditi zaposlenima na otkup.

32

poklonjene donacijske dionice s računovodstvene točke gledišta ne utječu na promjenu imovine i kapitala ipak ih u trenutku primanja treba negdje zabilježiti. Najčešće se to radi u bilješkama ili izvanbilančnoj evidenciji. Donacijske dionice često prati odreĎeni cilj kao što je realizacija nekih planskih opcija. Donacijske dionice mogu se ponovo prodati na tržištu pa tako povećati kapital ili se mogu ponuditi managementu ili se s njima žele privući potrebni kadrovi i sl. Slučaj 15: Primanje dionica u donaciju i njihova ponovna prodaja Dioničko društvo Kdd primilo je u donaciju od svojih dioničara 200 redovnih dionica čija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Nakon odreĎenog vremena ove dionice su prodane po tržišnoj cijeni od 420 km po dionici. Evidentiranje u dnevniku: 1. Primanje dionica u donaciju (izvanbilančna evidencija) 2. Prodaja dionica po cijeni iznad nominalne vrijednosti 3. Zatvaranje izvanbilančne evidencije.

Red. br. 1. 2.

3.

OPIS Iznos Duguje Primanje dionica u donaciju 80.000 993 Prodaja dionica iznad nominalne vrijednosti 84.000 100 - dionice po nominalnoj vrijednosti 80.000 - premija na emitirane dionice 4.000 Zatvaranje izvanbilančne evidencije 80.000 998


9100 9110 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilančna evidencija - aktivan konto 1) 80.000 80.000 3)

998 Izvanbilančna evidencija - pasivan konto 3) 80.000 80.000

100 Žiro račun

9100 Dionički kapital - uplaćen

2) 84.000

80.000

33

1)

2)

9110 Premija na emitirane dionice 4.000

2)

4.2.5. RasporeĎivanje neto dobiti i izglasavanje dividendi

Neto dobit ili dobit poslije oporezivanja je u zemljama anglosaksonskog govornog područja kategorija rezultata koja je na raspolaganju poduzeću odnosno vlasnicima poduzeća. S računovodstvene točke gledišta dividende se mogu izglasati uvijek kada za to postoje uvjeti a to su rije svega da poduzeće ima zadržane dobiti (akumulirana dobit ili nerasoreĎena dobit iz ranijih razdoblja) i neto dobit tekućeg razdoblja. Dividende se mogu izglasati bilo neposredno nakon godišnjeg obračuna ili poslije toga. Koliko će puta poduzeće izglasati dividende ovisi o njegovim rezultatima kao i statutarnim odredbama (kada se mogu izglasati dividende, koliko puta, pod kojim uvjetima, tko izglasava i sl.) te okolnostima na tržištu (kretanje tržišne cijene dionica). U računovodstvu su relevantna tri datuma za izglasavanje i isplatu dividendi a to su:40 1) Datum izglasavanja dividendi je datum u razdoblju poslije razdoblja za koji je utvrĎen rezultat. Na taj datum uprava ili dionička skupština (ovisno tko prema statutu ima pravo donijeti odluku o izglasavanju dividendi) izglasava dividende. Tom prilikom utvrĎuje se dio neto dobiti ili zadržane dobiti koji će se rasporediti u dividende. Nakon toga se utvrĎuje iznos dividendi po dionici, ukupan iznos koji će se isplatitit u dividende kao i pojedinačne iznose koji će se isplatiti svakom dioničaru. Ukupan iznos izglasan za dividende poduzeće će evidentirati kao svoju obvezu dioničarima. 2) Datum sastavljanja liste dioničara. To je datum kada se sastavlja konačna lista dioničara kojima poduzeće ima obvezu isplatiti dividende. Konačnoj listi prethode

40

Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987. str. 593.

34

radnje “čišćenja” kmjige dioničara (datoteke) s imenima onih dioničara koji su prodali prethodno dionice te upisivanje imena novih dioničara. 3) Datum isplate. Na taj datum vrše se isplate novčanih dividendi ili se distribuiraju dividende dionice ili dividende u obliku nenovčane imovine i usluga. U računovodstvu ovaj datum je relevantan zbog evidentiranja podmirivanja obveza za izglasane dividende. Dividende obzirom na način isplate dijele se na novčane i nenovčane dividende. Nenovčane dividende naječešće mogu biti: 1) distribucija dividendnih dionica, 2) distribucija dividendi u obliku materijalne imovine i 3) distribucija dividendi u obliku usluga. Prije samog izglasavanja dividendi valja se osvrnuti ponovo na pitanje rasporeĎivanja neto dobiti. Već je naglašeno da ovo pitanje nije predmetom zakonskog reguliranja kada su u pitanju

zemlje anglosaksonskog

govornog područja. MeĎutim, kada su u pitanju neke važne zemlje Evropske unije (npr. Njemačka, Francuska, Austrija i sl.) onda se treba podsjetiti da u tim zemljama jednim se dijelom zakonski utječe na rasporeĎivanje neto dobiti. Taj dio koji je pod ujetacajem zakona predstavlja dio neto dobiti za rezerve. Takva praksa je usvojena u Republici Hrvatskoj gdje se zakonski utječe na rasporeĎivanje neto dobiti za rezerve (ZTD).41 Sukladno ZTD poduzeća moraju izdvajati iz neto dobiti 5% u rezerve sve dok ne dosegnu visinu od 5% temeljnog kapitala. Dionička društva pored zakonskih rezervi mogu prema statutu (ako usvoje te rezerve) posebno formirati još: statutarne rezerve, rezerve za otkup vlastitih dionica te druge rezerve. RasporeĎivanje neto dobiti sukladno ZTD ilusrirat će se s nekoliko slučajeva. Slučaj 16: RasporeĎivanje neto dobiti tekuće godine Dioničkog društvo Ldd za 1997. godinu ostvarilo je neto dobit u iznosu 100.000 km. Društvo je po zakonu (ZTD čl. 222.) izdvojilo 5% u zakonske rezerve. Prema Statutu društva izdvojeno je u statutarne rezerve (ZTD čl. 220.) 10% neto dobiti. TakoĎer prema Statutu ovoga društva izdvojeno je 5% u rezerve za vlastite 41

Vidjeti ZTD čl. 220-223.

35

dionice i 5% u ostale rezerve. Ostatak neto dobiti društvo je rasporedilo u zadržanu dobit. Ovo društvo po konačnom obračunu za 1997. nije izglasalo dividende

Evidentiranje u dnevniku: 1. RasporeĎivanje neto dobiti po konačnom obračunu za 1997. godinu.

Red. br. 1.

OPIS RasporeĎivanje neto dobiti - izdvajanje 5% u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezere - izdvajanje u rezerve za vlast.dionice - izdvajanje u ostale rezerve

Iznos 100.000 5.000 10.000 5.000 5.000

Konto Duguje Potražuje 936 920 921 922 924

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Izvanbilančna evidencija

920 Zakonske rezerve 5.000

1)

1) 25.000 2) 75.000

So 100.000

930 Zadržana dobit

921 Statutarne rezerve 10.000 1)

75.000 2)

922 Rezerve za vlastite dionice 5.000

1)

Slučaj 17: RasporeĎivanje neto dobiti tekuće godine Dioničko društvo Kdd za 1997. ostvarilo je neto dobit od 500.000 km. Ovo poduzeće u 1996. iskazalo je gubitak 100.000 km u računu dobiti ili gubitka. Nakon pokrića gubitka društvo je po zakonu izdvojilo 5% u zakonske rezerve, a prema statutu društva izdvojeno je u statutarne rezerve 5% i u rezerve za vlastite dionice 5%. Ostatak neto dobiti (nerasporeĎeno) prenešen je u zadržanu dobit. Ovo društvo nije izglasalo dividende po obračunu za 1997.

36

Evidentiranje u dnevniku: 1. Pokriće gubitka iz neto dobiti tekuće godine. 2. RasporeĎivanje ostatka neto dobiti u rezerve i zadržanu dobit.

Red. br. 1. 2.

OPIS Pokriće gubitka iz 1996.42 RasporeĎivanje ostatka neto dobiti - izdvajanje u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezerve - izdvajanje u rezerve za vlastite dionice - rasporeĎivanje u zadržanu dobit

Konto Iznos Duguje Potražuje 100.000 936 9301 400.000 936 20.000 936 920 20.000 921 20.000 340.000

922 930

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 9301 Preneseni gubitak

936 Neto dobit tekuće godine

So 100.000

1) 100.000 2) 60.000 3) 340.000

100.000 1)

So 500.000

930 Zadržana dobit

920 Zakonske rezerve 20.000 2)

340.000 3)

921 Statutarne rezerve 20.000

1)


42

2)

ZTD čl. 222. “Društvo je dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine....”

37

Kada poduzeće posluje s gubitkom tada zakonske rezerve koje je prethodno formiralo može koristiti za pokriće gubitka.43 Slučaj 18: Pokriće gubitka iz proteklih godina korištenjem rezervi Dioničko društvo Odd iskazalo je gubitak po obračunu za 1996. (saldo na kontu Preneseni gubitak iznosi 200.000 km). Po obračunu za 1997. ovo društvo iskazalo je u računu dobiti ili gubitka neto dobit u iznosu od 160.000 km. Na kontu zakonske rezerve saldo je 20.000 km i na kontu Statutarne rezerve saldo je 30.000 km. Društvo je pokrilo gubitak iz prethodne. Evidentiranje u dnevniku: 1. Pokriće gubitka prethodne godine iz dobiti tekuće godine, 2. Pokriće gubitka iz prethodne godine iz rezervi.

Red. br. 1.

OPIS Pokriće gubitka iz protekle godine - pokriće iz neto dobiti tekuće godine - pokriće iz satututarnih rezervi - pokriće iz zakonskih rezervi44

Konto Iznos Duguje Potražuje 200.000 9301 160.000 936 30.000 921 100.000 920

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Neto dobit tekuće godine

9301 Preneseni gubitak So

200.000

200.000 1)

1) 160.000

So 160.000

920 Zakonske rezerve 1) 10.000

So

20.000

921 Statutarne rezerve 43 44

ZTD čl. 222. toč. 1. i 2. Vidjeti ZTD čl. 222. st. 1., dio gubitka koji se n može pokriti iz neto dobiti i drugih rezervi može se pokrivati i iz zakonskih rezervi.

38

1) 30.000

So 30.000

4.2.5.1. Izglasavanje i isplata novčanih dividendi Računovodstvena osnova za izglasavanje dividendi sastoji se od neto dobiti tekuće godine uvećana za zadržanu dobit iz prethodnih godina. Finanijska osnova za isplatu dividendi je gotovinski novac uvećan za novac na raznim računima poduzeća. Ovdje se radi o dvije osnove: računovodstvenoj i financijskoj. Rijetko ili slučajno je iznos neto dobiti plus zadržana dobit upravo jednaka ukupnom novcu s kojim raspolaže poduzeće.

Razlog

tome je u razlikovanju računovodstvenog načela

nastanka poslovnog dogaĎaja (nastanak prihoda i rashoda) od novčanog načela (novčani primici i izdaci). Dionička društva mogu izglasati dividende ali ih zbog financijskih poteškoća ne mogu isplatiti ili ih mogu isplatiti za odreĎeno vrijeme. U slučaju poteškoća pri isplati dividendi mogu se uzeti pozajmice kod banaka i isplatiti dividende (nakon čega se vraća pozajmica s kamatama) ili se izdaju certifikati s počekom tj. obavijest da će se isplatiti dividende za dva ili npr. tri mjeseca zajedno s kamatom. Slučaj 19: Izglasavanje i isplata dividendi Dioničko društvo Pdd po obračunu za 1997. iskazalo je u računu dobiti ili gubitka neto dobit u izosu od 500.000 km. Izdvojeno je u zakonske rezerve 5%, u statutarne rezerve 10%, u rezerve za vlastite dionice 5% i u ostale rezerve 5%. Ostatak neto dobiti rasporeĎuje se na temelju odluke glavne skupštine i to izglasano je 45% neto dobiti za dividende a ostatak se prenosi u zadržanu dobit. Dioničarima su isplaćene dividende s žiro računa.

Evidentiranje u dnevniku: 1. RasporeĎivanje neto dobiti u zakonske i ostale rezerve, 2. Izglasane su dividende za redovne dionice, 3. Prijenos ostatka neto dobiti u zadržanu dobit, 4. Isplata dividendi s žiro računa.

39

Red. br. 1.

2. 3. 4.

OPIS RasporeĎivanje neto dobiti u rezerve - izdvajanje u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezerve - izdvajanje u rezerve za vlast. dionice - izdvajanje u ostale rezerve Izglasavanje dividendi Prijenos ostatka u zadržanu dobit Isplata dividendi s žiro računa

Iznos Duguje 125.000 936 25.000 50.000 25.000 25.000 225.000 936 150.000 936 225.000 262

Konto Potražuje 920 921 922 924 262 930 100



1)

1) 125.000 2) 225.000 3) 150.000

So 500.000

930 Zadržana dobit

921 Statutarne rezerve 50.000

1)

150.000


1)

262 Obveze za izglasane 1)

4)

225.000

225.000

2)

225.000

4)

100 Žiro račun

924 Ostale rezerve 25.000

1)

Slučaj 20: Izglasavanje i isplata dividendi Dioničko društvo Rdd iskazalo je za 1997. goinu u rčaunu dobiti ili gubitka neto dobit u iznosu od 250.000 km. Neto dobit se rasporeĎuje u zakonske rezerve 5%. Na prijedlog uprave društva glavna skupština je usvojila odluku da se cjelokupni

40

ostatak neto dobiti rasporedi u dividende (društvo statusom nije predvidjelo izdvajanja u ostale rezerve). Dividende su isplaćene.

Evidentiranje u dnevniku: 1. RasporeĎivanje neto dobiti u zakonske rezerve, 2. Izglasavanje dividendi, 3. Isplata dividendi na redovne dionice s žiro računa.

Red. br. 1. 2. 3.

OPIS RasporeĎivanje neto dobiti u zakonske rezerve Izglasavanje dividendi Isplata dividendi sa žiro računa

Iznos 12.500 237.500 237.500

Duguje

Konto Potražuje

936 936 262

920 262 100



1)

1) 12.500

100 Žiro račun

262 Obveze za izglasane dividende 3) 237.500

237.500

So 250.000

2)

237.500

3)

Slučaj 21: Izglasavanje i isplata dividendi Dioničko društvo Sdd za 1997. godinu iskazalo je u računu dobiti ili gubitka neto dobit u iznosu od 120.000 km. Izdvojeno je po obračunu u zakonske rezerve 5% neto dobiti, u statutarne rezerve izdvojeno je 10%. Saldo 31. 12. 1996. na kontu Statutarne rezerve bio je 50.000 km, a na kontu Zadržana dobit saldo je bio 150.000 km. Prema statutu ovo društvo može koristiti statutarne rezerve za isplatu dividendi ako u toj godini nisu potrebne za nadokmadu gubitka iz proteklih godina. Glavna skupština izglasala je dividende u iznosu 180.000 km (102.000 neto dobiti nakon

41

izdvajanja za zakonske i statutarne rezerve za 1997. plus statutarne rezerve plus 16.000 iz zadržane dobiti). Dividende su isplaćene dioničarima.

Evidentiranje u dnevniku: 1. RasporeĎivanje neto dobiti u zakonske i statutarne rezerve, 2. Izglasavanje dividendi u iznosu većem od neto dobiti tekuće godine, 3. Isplata dividendi dioničarima na redovne dionice.

Red. br. 1.

2.

3.

OPIS RasporeĎivanje neto dobiti u zakonske i statutarne rezerve - izdvajanje u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezerve Izglasavanje dividendi - iz neto dobiti - iz statutarnih rezervi - iz zadržane dobiti Isplata dividendi sa žiro računa

Iznos

Duguje

18.000 6.000 12.000 180.000 102.000 62.000 16.000 180.000

Konto Potražuje

936 920 921 262 936 921 930 262

100



1)

1) 18.000 2) 102.000

930 Zadržana dobit

921 Statutarne rezerve 2) 62.000

So 5.000

2) 16.000

180.000

So 150.000

100 Žiro račun

262 Obveze za izglasane dividende 3) 180.000

So 120.000

2)

180.000

42

3)

Slučaj 22: Izglasavanje i isplata dividendi Dioničko društvo Tdd za 1997. u računu dobiti ili gubitka iskazalo je gubitak u iznosu od 50.000 km. Gubitak tekuće godine pokriva se iz zakonskih rezervi (saldo je 80.000 km). Na kontima Statutarne rezerve saldo 31. 12. 1996. je 60.000 km a na kontu Zadržana dobit saldo je 160.000 km. Glavna skupština donijela je odluku da se izglasavaju dividende u iznosu od 100.000 km (statutarne rezerve mogu se prema statutu izglasati u dividende ako nema društvo gubitaka iz proteklih godina). Dividende su isplaćene.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Pokriće gubitka tekuće godine iz zakonskih rezervi, 2. Izglasavanje dividendi iz zadržane dobiti, 3. Isplata dividendi dioničarima.

Red. br. 1. 2. 3.

OPIS Pokriće gubitka tekuće godine Izglasavanje dividendi iz zadržane dobiti Isplata dividendi sa žiro računa

Iznos Duguje 50.000 920 100.000 930 100.000 262

Konto Potražuje 939 262 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 930 Gubitak tekuće godine So 50.000

50.000

920 Zakonske rezerve 1)

1)

So 60.000

2) 100.000

So 160.000

100 Žiro račun

262 Obveze za izglasane dividende 100.000

So 80.000

930 Zadržana dobit

921 Statutarne rezerve

3) 100.000

50.000

2)

100.000

43

3)

4.2.5.2. Izglasavanje i distribucija dividendnih dionica Dionička društva poneka se odlučuju za izglasavanje i distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju dividendne dionice. Svaki dioničar će dobiti onoliko dividendnih dionica koliko je imao udjela u vlasništvu dioničkog društva. Tako npr. ako netko ima u dioničkom društvu 5% redovnih dionica prije distribucije dividendnih dionica dobit će 5% dividendnih dionica čime se zadržava prethodna vlasnička struktura. Postoji više razloga za izglasavanje dividendnih dionica meĎu kojima se najčešće navode slijedeći razlozi:45 (1) Zadržavanje novca. Kada se poduzeće nalazi u povoljnoj konjukturi na tržištu novac se može iskoristiti za ekspanziju. U tome slučaju dividendne dionice mogu biti psihološki pogodna poslovna domišljatost prema dioničarima bez slabljenja novčane pozicije poduzeća. (2) Dodatna emisija dividendnih dionica utječe na smanjenje tržišne vrijednosti dionica. Povećanjem broja dionica povećaje se ponuda i time često dolazi do pada tržišne vrijednosti dionica. Ipak, manja tržišna cijena dionica čini te dionice dostupnijim i atraktivnijim za potencijalne ulagače. (3) Izglasaanjem dividendnih dionica dioničari izbjegavaju plaćanje poreza na dividende koje ulaze fizičkim osobama u njihov dohodak. Istraživanja su pokazala da su se u praksi javila dva slučaja i to: 46 (1) mali broj dividendnih dionica i (2) veliki broj dividendnih dionica. Mali broj dodatno emitiranih i distribuiranih dionica (do 25% u odnosu na glavne dionice) ima neznatan utjecaj na tržišnu vrijednost dionica. Veliki broj dodatno emitiranih i distribuiranih dionica ima značajan utjecaj na tržišnu vrijednost dionica. Slučaj 23: Izglasavanje i distribucija dividendnih dionica

45 46

Meigs, Meigs, Accounting, cit. djelo str. 596. Smith, Keith, Stephens, Financial Accounting, mc Graw Hill Book Company, New York, 1988. str. 511.

44

Dioničko društvo Udd u računu dobiti ili gubitka za 1997. iskazalo je dobit u iznosu od 1.000.000 km. Izdvojeno je u zakonske rezerve 5% neto dobiti i u statutarne rezere 10% neto dobiti. Glavna skupština donijela je odluku o distribuciji dividendnih dionica ito 20% u odnosu na raniji broj (200.000) emitiranih glavnih dionica a to je 2000 dionica. Tržišna vrijednost dionica na datum dodatne emisije je 410 km (nominalna vrijednost ovih dionica je 400 km). Saldo konta 930 Zadržana dobit je 120.000 km. Distribuirane su dividendne dionice.

Evidentiranje u dnevniku: 1. RasporeĎivanje neto dobiti u rezerve 2. Izglasavanje dividendnih dionica 3. Distribuiranje dividendnih dionica 4. Prijenos ostatka neto dobit u zadržanu dobit

Red. br. 1.

2. 3

4.

OPIS Iznos Duguje RasporeĎivanje neto dobiti u rezerve 150.000 936 - izdvajanje u zakonske rezerve 50.000 - izdvajanje u statutarne rezerve 100.000 Izglasavanje dividendnih dionica 820.000 936 Distribuiranje dividendnih dionica 820.000* 262 - dionice po nominalnoj vrijednosti 800.000 - premija na emitirane dionice 20.000 Prijenos ostatka nominalnih dionica u zadržanu dobit 30.000 936

Konto Potražuje 920 921 262 9100 9110 930

* 820.000 = 2.000 dionica x 410 km/dionici Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Neto dobit tekuće godine 1) 150.000 2) 820.000 3) 30.000


So 1.000.000

3) 820.000

930 Zadržana dobit

820.000

2)


4)

800.000

45

3)


3)

100.0

1)


1)


Slučaj 24: Izglasavanje i distribucija dividendnih dionica Dioničko društvo Vdd iskazalo je u računu dobiti ili gubitka za 1997. godinu neto dobit u iznosu 20.000 lm (društvo ne treba izdvajati u zakonske rezerve). Glavna skupština donijela je odluku o distribuciji dividendnih dionica dodatnom emisijom redovnih dionica u visini 30% u odnosu na broj ranije emitiranih dionica prije izglasavanja dividendi. Ukupan broj ranije emitiranih dionica je 3.000 s nominalnom vrijednosti 400 km po dionici koja je ujedno kod velikog broja dividendnih dionica i temelj za kmjiženje. Dodatno je emitirnao 900 dionica (3.000 x 30%). Tržišna vrijednost ovih redovnih dionica na dan emisije dodatnih dionica je 420 km po dionici. Saldo konta Zadržana dobit je 400.000 km.

Evidencija u dnevniku: 1. Izglasavanje dividendnih dionica 2. Distribucija dividendnih dionica.

Red. br. 1.

2.

Konto Iznos Duguje Potražuje 378.000 262 20.000 936 358.000 930 378.000 262 360.000 9100 18.000 9110

OPIS Izglasavanje dividendnih dionica - iz neto dobiti - iz zadržane dobiti Distribucija dividendnih dionica - nominalna vrijednost dionica - premija na emitirane dionice

* 820.000 = 2.000 dionica x 410 km/dionici Evidentiranje na kontima glavne kmjige:

46


936 Neto dobit tekuće godine

2) 378.000

1) 20.000

378.000 1)

930 Zadržana dobit


1)

360.000

2)


2)

Efekti distribucije dividendnih dionica sastoje se u “premještanju” neto dobiti u temeljni kapital ili u nominalnu vrijednost.

Izglasavanje i distribucija dividendi u obliku materijalne imovine, prava ili usluga ima više simbolično značenje. U računovodstvenom smislu takva transakcija bi se evidentirala opet kao smanjenje neto dobiti i povećanje obveza za dividende. Obveze bi se smanjile distribucijom materijalne imovine (po njenoj tržišnoj vrijednosti) ili obavljanjem usluga.

4.2.5.3. Izglasavanje i isplata akontacijskih dividendi Prema zakonodavstvima nekih zemalja moguće je izglasati i isplatiti dividende unaprijed kao predujam ili akontaciju. Obično je to mogućnost koju poduzeća uključuju u statut.47 Pri tome, odreĎuju se uvjeti kada je moguće izglasati akontacijske dividende (npr. ako je ostvarena dobit u protekloj godini i ako postoji suglasnost nadzornog odbora). Slučaj 25: Izglasavanje i isplata akontacijskih dividendi

47

Tu mogućnost pruža ZTD čl. 221.

47

Uprava dioničkog društva Zdd na temelju statuta društva i uz suglasnost nadzornog odbora donijela je odluku o izglasavanju akontacijskih dividendi na teret statutarnih rezervi i zadržane dobiti. Po obračunu za 1996. u računu dobiti ili gubitka iskazana je neto dobit u iznosu od 150.000 km. Za akontacijske dividende tijekom 1997. izglasano je u visini od 40% prošlogodišnje neto dobiti (manje od polovine prošlogodišnje neto dobiti ZTD čl. 221.) i to 20.000 km na teret statutarnih rezervi i 40.000 km na teret zadržane dobiti. Dividende su isplaćene.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izglasavanje akontacijskih dividendi na teret statutarnih rezervi i zadržane dobiti, 2. Isplata akontacijskih dividendi.

Red. br. 1.

2.

OPIS Izglasavanje akontacijskih dividendni - iz zadržane dobiti - iz statutarnih rezervi Isplata akontacijskih dividendi

Iznos Duguje 60.000 40.000 930 20.000 921 60.000 262


262 Obveze za izglasane dionice


2) 60.000

1) 20.000

60.000 1)

100 Žiro račun

930 Zadržana dobit 60.000 2)

1) 40.000

48


100

Računovodstvo kapitala.pdf

Recommend Documents