Suvremene tehnologije uzgoja presadnica povrća
Većina povrtnih kultura kultura kako na otvorenom tako i u zašti zaštićenim prostorima uzgaja se iz presadnica. Proizvodnja povr ća iz presadnica je sigurnija, prije dolazi do plodonošenja i berbe, a zbog ujedna čenijeg rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su krupniji i ujednačeniji. Zbog povoljnijih uvjeta tijekom uzgoja presadnica u odnosu na izravnu sjetvu veći je postotak izniklih biljaka tako da je i potrošnja sjemena manja. S uzgojem presadnica u zaštićenim se prostorima može započeti ranije nego što to omogu ćuju uvjeti izravne sjetve na otvorenom čime se poranjuje proizvodnja i za tržište dospijeva kada su u pravilu i više cijene čini što takvu proizvodnju ekonomski opravdanom. Još do nedavna uzgoj presadnica u niskim tunelima bio je jedan od najraširenijih načina uzgoja. Zbog otežanosti raskuživanja tla za tu namjenu dozvoljenim pripravcima, nemogu ćnosti kontrole temperature, manje ujednačenosti presadnica koje se presa đuju golog korijena, u novije vrijeme polako ga istiskuju drugi suvremeniji načini uzgoja. Jedan od njih je uzgoj u kontejnerima. Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica. Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Najveća prednost uzgoja presadnica u kontejnerima je ta što omogućava presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presa đuju. Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se
primaju pa je podsa đivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogu ćava bolje korištenje postoje će opreme za sadnju, te sadnju na ve ćim površinama u optimalnom vremenu. Povrće iz presadnica uzgojenih kontejnerskim na činom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje ve će prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama. Kontejnerski na čin uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povr ća kod kojih je zbog skupo će sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Kontejnerski na čin uzgoja presadnica je zahtjevan posao i svakako je preporu čljiv za specijalizirane proizvo đače koji se odluče baviti samo uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takovu proizvodnju dosta visoka. Za kontejnerski uzgoj kvalitetnih presadnica neophodna je oprema koja se sastoji od grijanih zaštićenih prostora kao što su plastenici ili staklenici, linije za punjenje supstrata u kontejnere i sijačice za sjetvu. Poželjno je također imati komoru za naklijavanje sjemena i stroj za mehani čko pikiranje mladih bilj čica. Zaštićeni prostori namijenjeni za uzgoj presadnica povr ća moraju imati mogućnost zagrijavanja i održavanja optimalne temperature tijekom čitavog perioda uzgoja. Konstrukcija zaštićenih prostora mora omogućavati nesmetano provjetravanje kojim se regulira temperatura i vlažnosti zraka, te t e omogućavati kvalitetno zalijevanje. Za uzgoj presadnica povr ća koriste se kontejneri od polistirena ili plastike. Standardnih su veličina uglavnom dužine 50 cm i širine 33 cm, tako da ih se na četvorni metar može postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti ve ći broj godina. Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posloženi za idu ću godinu zauzimaju manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji ošte ćenjima, a uskladištene ih ne oštećuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lakše se ošte ćuju, teže dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od glodavaca. Za uzgoj presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri
primaju pa je podsa đivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogu ćava bolje korištenje postoje će opreme za sadnju, te sadnju na ve ćim površinama u optimalnom vremenu. Povrće iz presadnica uzgojenih kontejnerskim na činom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje ve će prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama. Kontejnerski na čin uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povr ća kod kojih je zbog skupo će sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Kontejnerski na čin uzgoja presadnica je zahtjevan posao i svakako je preporu čljiv za specijalizirane proizvo đače koji se odluče baviti samo uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takovu proizvodnju dosta visoka. Za kontejnerski uzgoj kvalitetnih presadnica neophodna je oprema koja se sastoji od grijanih zaštićenih prostora kao što su plastenici ili staklenici, linije za punjenje supstrata u kontejnere i sijačice za sjetvu. Poželjno je također imati komoru za naklijavanje sjemena i stroj za mehani čko pikiranje mladih bilj čica. Zaštićeni prostori namijenjeni za uzgoj presadnica povr ća moraju imati mogućnost zagrijavanja i održavanja optimalne temperature tijekom čitavog perioda uzgoja. Konstrukcija zaštićenih prostora mora omogućavati nesmetano provjetravanje kojim se regulira temperatura i vlažnosti zraka, te t e omogućavati kvalitetno zalijevanje. Za uzgoj presadnica povr ća koriste se kontejneri od polistirena ili plastike. Standardnih su veličina uglavnom dužine 50 cm i širine 33 cm, tako da ih se na četvorni metar može postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti ve ći broj godina. Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posloženi za idu ću godinu zauzimaju manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji ošte ćenjima, a uskladištene ih ne oštećuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lakše se ošte ćuju, teže dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od glodavaca. Za uzgoj presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri
različitog volumena supstrata za ukorjenjevanje. Za kupusnja če najčešće sa 209 sjetvenih mjesta, salate 160, paprike i rajčice namijenjene uzgoju na otvorenom 104, a za zaštićene prostore sa 60 sjetvenih mjesta dok se dinje, lubenice i krastavci naj češće uzgajaju u kontejnerima sa 40 sjetvenih mjesta. Ako se presadnice uzgajaju za naknadno pikiranje koriste se kontejneri s većim brojem sjetvenih mjesta. Takav na čin omogućava početni uzgoj presadnica na znatno manjem prostoru za što se koristi znatno manje energije za naklijavanje i za nicanje. Nakon potpune razvijenosti kotiledonskih listova mlade se bilj čice presađuju u kontejnere s manjim brojem sjetvenih mjesta. Za uzgoj presadnica u kontejnerima koristi se supstrat dobre vododržnosti, povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te sadržaja osnovnih hranjivih tvari dovoljnih za nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati koji se koriste za kontejnerski uzgoj presadnica su sterilizirani pregrijanom vodenom parom tako da ne sadrže štetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica, nemaju u sebi sjemenke korova sposobne da prokliju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mladim biljkama. Na našem se tržištu nalaze uglavnom supstrati njemačkog porijekla trgovačkih marki
Klasmann, Brill i Stender, relativno ujednačenog sastava i visoke kvalitete. Isporučuju se u pakiranjima od 80 litara što je dovoljno za punjenje 15 kontejnera sa 104 sjetvenih mjesta volumena 50 ml. Kontejneri se mogu puniti supstratom ručno ili pomoću strojeva. Kod ručnog punjenja supstrata u kontejnere važno je sva sjetvena mjesta jednoli čno popuniti supstratom te ga lagano pritisnuti da se slegne. U tu se svrhu može napraviti priručno pomagalo od lagane tanke daske jednake površine kao i kontejner s jednakim brojem izbočina oblika sjetvenog mjesta na kontejnerima kojima se supstrat lagano pritisne. Ako se planira ručna sjetva dobro je na vrhu tih izbočina imati produžetak debljine olovke i dužine oko 1 cm koji će utiskanjem u supstrat označiti mjesto gdje će se posijati sjemenka. Suvremene linije mehanički pune kontejnere supstratom i na sličan način pripremaju za sjetvu. Najbrži način sjetve je svakako pomoću sijačica koje rade na principu potpritiska, tako da iz spremnika za sjeme sapnice usisaju po jednu sjemenku, postave je iznad sjetvenog mjesta
te je prekidom potpritiska ispuste. Nakon sjetve kontejneri se dopune supstratom tako da sjemenka bude prekrivena oko 1,5 cm, te se površinski u tankom sloju još prekrije vermikulitom. Vermikulit je sitno granulirana masa izrazito visoke higroskopi čnosti i veoma dobrih termičkih osobina čime površinski zadržava vlagu i sprečava prebrzo zasušivanje supstrata, čuva toplinu te sprečava zbijanje supstrata što omogu ćava brže i jednoličnije nicanje. Da bi sjeme što brže proklijalo kontejneri se smještaju u komore za naklijavanje u kojima se održava optimalna temperatura za svaku uzgajanu vrstu uz potpunu zasićenost zraka vlagom pomoću mikrorasprskivača koji sitnim kapljicama zapravo prave maglu. U komorama za naklijavanje kontejneri ostaju nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premještaju u grijane zašti ćene prostore u kojima se održava ujedna čena optimalna temperatura tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve kotiledonske listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti ovisno uzgajanoj kulturi s tim da noćna bude 4 – 5 oC niža nego tijekom dana uz redovito prozra čivanje i vlaženje supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje ovisno o vrsti narednih tri do pet tjedana što je dovoljno za razvoj kvalitetnih presadnica. U uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene i krhke presadnice loše kvalitete i slabije produktivnosti. Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu ve ć malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogu ćava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogu ćava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, ve ć će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presa đivanja.
Pikiranje ili presađivanje mladih biljčica pojedinih vrsta povrća iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta u kontejner većeg volumena sjetvenog mjesta omogućuje bolje korištenje uzgojnog prostora, tako da se sva sjetvena mjesta popune s biljkama. Prilikom presađivanja eliminiraju se nedovoljno razvijene ili oštećene biljke. Pikirane presadnice ranije formiraju plodove koji su u pravilu krupniji pa je i ukupni prinos po biljci veći. Pikiranje se provodi u stadiju pune razvijenosti kotiledonskih listova kada se pojavljuje prvi pravi list. Kod ručnog pikiranja mlade se biljčice čupaju držeći ih za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Supstrat da bi omogućio čupanje biljčica bez oštećenja mora biti dobro navlažen. Ru čno pikiranje presadnica paprike je zahtjevan posao koji oduzima puno vremena pa se s tog razloga u suvremenoj kontejnerskoj proizvodnji presadnica koriste strojevi koji pomo ću fotočelija odabiru samo dobro razvijene neoštećene presadnice iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta i presađuju ih u kontejnere većeg volumena sjetvenog mjesta. Strojevi rade veoma brzo, točno i kvalitetno zamjenjujući velik broj radnika. Kontejneri s pikiranim presadnicama se smještaju u zaštićene prostore gdje ostaju do presađivanja . Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je
koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica. Voda iz vodovoda je klorirana, a mlade biljčice paprike su osjetljive na povećanu koncentraciju klora. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih kišnih krila s rasprskivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana preko lista u proizvodnji presadnica se primjenjuje kad se primijeti gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.
Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog na čina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao što su Dithane M-45 u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra kao što su Champion WP u koncentraciji 0,35% odnosno Kocide DF u koncentraciji 0,2%. Tjedan dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim svjetlom i na taj način se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke će se lošije primiti u polju. Kvalitetna presadnica prije presađivanja moraju biti optimalne visine, imati dobro razvijene listove lijepe zelene boje te što deblju, ali savitljivu stabljiku.
Zbog relativno malog volumena supstrata u kontejnerskom načinu uzgoja presadnica izuzetno je važno redovito održavati optimalnu vlažnost supstrata. Za manju proizvodnju presadnica namijenjenu vlastitim potrebama proizvodnje klasičan način proizvodnje površinskim višekratnim dnevnim zalijevanjem je dosta zahtjevan posao pa je na manjim obiteljskim gospodarstvima poželjno razvijati uzgoj presadnica na hranjivoj otopini. Kod ovakvog na čina uzgoja kontejneri plutaju na hranjivoj otopini iz koje supstrat povlači potrebnu količinu vode s hranjivima pa zalijevanje nije potrebno. Za ovakav način uzgoja najčešće se koriste niski ili visoki tuneli u kojima se na dobro poravnato tlo od dvadesetak centimetara širokih dasaka napravi bazen. Unutrašnji dio bazena se obloži folijom i napuni petnaestak centimetara vodom. U vodi se otopi vodotopivo gnojivo podjednakog sadržaja osnovnih biljnih hranjiva kao što je Kristalon specijalni zeleni 18:18:18, Agrolution 14:7:14 ili Poly-Feed 20-20-20+ME u količini 1 kg/1000 l vode, odnosno Profert A u količini 2 l/1000 l vode te se doda neki od sistemi čnih fungicida kao
što su Previcur ili Proplant u količini 10 ml/1000 l vode. Gnojivo odnosno fungicid prethodno se otopi u manjoj količini vode koja se ravnomjerno rasporedi po bazenu. Na takovu se otopinu stavljaju kontejneri napunjeni uobičajenim supstratom ili još bolje mješavinnom u kojoj ima 70% treseta i 30% vermikulita odnosno perlita. Takova mješavina ima znatno bolji odnos pora za vodu i zrak od uobičajenog supstrata pa je razvoj korijena i same presadnice bolji. Zbog upijanja vode supstrat znade biti prevlažan što ometa normalno klijanje sjemena pa je uputno na hranjivu otopinu stavljati kontejnere s prethodno naklijlim sjemenom. Temperaturni se režim u zaštićenom prostoru održava istim kao i kod klasičnog kontejnerskog uzgoja u zaštićenim prostorima. Po potrebi dio otopine koji potroše biljke ili se izgubi evapracijom nadomješta se svježom vodom uz dodatak hranjiva. Koncentracija hranjiva u otopini nastoji se održati na razini od oko 1,5 mS/cm, a pH vrijednost na razini od 5,8 – 6,3 što se kontrolira pH metrom odnosno EC metrom. Ako čitav bazen nije popunjen kontejnerima na prazna mjesta je uputno postaviti prazne kontejnere koji će smanjiti prisutnost svjetla u vodi i na taj način barem djelomično smanjiti mogućnost razvoja algi.
Ako se ipak alge po činju razvijati u hranjivu se otopinu može dodati kalijev permanganat u količini od 1 g na svakih 1000 l otopine. Razvoj presadnica na hranjivoj je otopini brži nego kod klasičnog načina uzgoja pa zbog toga se s početkom uzgoja presadnica za isti planirani period sadnje može zapo četi tjedan dana kasnije nego kod klasi čnog načina uzgoja. Kako kod nas ne postoje egzaktna istraživanja rezultat kojih bi bila razvijena tehnologija uzgoja presadnica ekonomski najznačajnijih povrtnih kultura na hranjivoj otopini, u sklopu Projekta razvoja male komercijalne poljoprivrede tijekom 2007. godine proveden je projekt Uzgoj presadnica povr ća na hranjivoj otopini rezultat kojeg je i ova brošura.
Projekt Uzgoj presadnica povr ć a na hranjivoj otopini Cilj projekta
Cilj projekta bio je istražiti mogućnost proizvodnje presadnica ekonomski najznačajnijih vrsta povrća koje se uzgaja na područ ju Hercegovine; rajčice, paprike i kupusa tehnologijom plutajućih kontejnera na hranjivoj otopini i u poljskim pokusima utvrditi njihovu produktivnost komparirajući ih s presadnicama uzgojenim klasi čnim načinom.
Metodologija rada
Kako nisu postojali podaci egzaktnih istraživanja koji volumen supstrata, odnosno kontejneri s koliko sjetvenih mjesta su povoljniji za uzgoj presadnica pojedine vrste povr ća metodom plutajućih kontejnera, a isto tako kada je najpovoljnije kontejnere s posijanim sjemenom stavljati na hranjivu otopinu u istraživanja su za svaku povrtnu kulturu bile uvrštene tri različite vrste kontejnera i to kontejner sa 160 sjetvenih mjesta gdje je svako sjetveno mjesto imalo volumen od 23 ml, kontejner sa 104 sjetvenih mjesta volumena 37 ml te kontejner sa 84 sjetvenih mjesta volumena 47 ml.
Punjenje kontejnera supstratom i mehanizirana sjetva svih varijanti obavljena je 16. 03. 2007. godine. Za sjetvu kupusa korišteno je sjeme hibrida Rinda, paprike Istra, a rajčice Belle. Od svake je varijante posijano po 16 kontejnera od kojih je odmah nakon sjetve po 10 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povr ća premješteno u klijališnu komoru gdje se izvršilo naklijavanje u trajanju 3 – 5 dana. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povrća nakon izvršene sjetve stavljeno je odmah u pripremljeni bazen na hranjivu otopinu, a po jedan od svake je varijante ostavljen u stakleniku gdje je dalje uzgajan na uobi čajen klasičan način. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povr ća nakon naklijavanja je stavljeno na hranjivu otopinu, a preostalih 5 kontejnera svake varijante je nakon uzgajano klasičnim načinom i stavljeno na hranjivu otopinu u fazi pune razvijenosti kotiledonskoh listova. Bazen za uzgoj presadnica na hranjivoj otopini napravljen je od drvene oplate visine 20 cm čija je unutrašnjost obložena folijom. Površina bazena je prilagođena površini ukupnog broja od 135 kontejnera uvrštenih u istraživanje i iznosila je 22,5 m2 tj. dužina mu je bila 11,25 m, a širina 2 m. Bazen je napunjen vodom do razine od oko 2/3 njegove dubine te je u vodi otopljeno vodotopivo gnojivo Kristalon
zeleni specijal koji sadrži u jednakim odnosima osnovna biljna hranjiva NPK 18:18:18 uz dodatak mikroelemenata. Na količinu vode u bazenu od 3 m 3 dodano je 3 kg navedenog gnojiva i 3 dl fungicida Previcur 607 SL da bi se spriječila pojava bolesti koje znadu u takvim uvjetima proizvodnje prouzročiti značajne štete. Zbog ispod prosječno niskih temperatura nakon što su kontejneri postavljeni na hranjivu otopinu iznad bazena postavljeni su metalni lukovi i čitav je bazen dodatno prekriven folijom.
Tijekom uzgoja presadnica redovito svakog tjedna vršena su opažanja, a u dva navrta, četvrtog i petog tjedana nakon sjetve na po deset biljaka svake varijante izvršena su mjerenja dužine i promjera stabljike presadnica, mase presadnica, mase korijena te je utvrđivan broj razvijenih listova. U cilju upoznavanja s istraživanjima i mogu ćnošću primjene nove tehnologije uzgoja presadnica na hranjivoj otopini za proizvo đače povrća, potencijalne korisnike ove
metode uzgoja presadnica organizirane su radionice na kojima se okupio ve ći broj zainteresiranih.
Nakon uspješno provedenog prvog dijela istraživanja i uzgojenih kvalitetnih presadnica koje su po nekim svojim osobinama, posebice intenzitetu porasta u drugom dijelu vegetacije nadmašile kontrolnu varijantu uzgajanu klasi čnim načinom, presadnicama proizvedenim na hranjivoj otopini postavljeni su poljski pokusi kojima je cilj bio utvrditi eventualne razlike u prinosu ovisno kako o na činu uzgoja samih presadnica tako i volumenu supstrata u kojem su uzgajane.
Poljski pokusi su postavljeni na podru č ju Višića kraj Čapljine. Rajčica i paprika je uzgajana na tlu prekrivenim crnom mulch folijom, a kupus na golome tlu. Navodnjavanje kap po kap korišteno je kod svih kultura. Pokusi su postavljeni po metodici slu čajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja što je omogućilo kasniju statističku obradu dobivenih podataka analizom varijance. Kupus je bran jednokratno u fazi tehnološke zrelosti i na njemu je utvr đena masa glavice, njen promjer i visina te izra čunat prinos. Kod paprike je bilo 8, a rajčice 7 berbi. Kod njih je utvrđen broj zrelih plodova i njihova masa temeljem čega je izračunata prosječna masa ploda te prinos po hektaru.
Rezultati istraživanja
Jedan od pokazatelja uspješnosti uzgoja presadnica na hranjivoj otopini je broj normalno razvijenih presadnica pogodnih za presa đivanje. U odnosu na kontrolnu varijantu kod koje su presadnice nakon naklijavanja u klijališnoj komori dalje uzgajane na klasičan način u stakleniku kod varijante stavljanja na hranjivu otopinu kontejnera neposredno nakon sjetve bez prethodnog naklijavanja došlo je do smanjenja postotka niklih biljaka kod paprike za 4%, kod kupusa za 30%, dok je kod raj čice broj normalno razvijenih presadnica bio isti. Nakon prethodnog naklijavanja u klijališnoj komori kontejneri stavljeni na hranjivu otopinu samo su kod kupusa imali za 3% manji postotak niklih biljaka dok je kod paprike on bio na razini kontrolne varijante, a kod rajčice i nešto veći. Kod svih istraživanih kultura postotak normalno razvijenih presadnica bio je najve ći kod varijante kada su na hranjivu otopinu stavljani kontejneri s prethodno niklim biljčicama. Postotak normalno razvijenih presadnica u odnosu na broj posijanih sjemenki (%)
Paprika
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola nakon sjetve naklijavanja kotiledona 97,66 96,72 97,81 96,88 81,97 94,47 98,08 95,19 94,05 93,15 96,13 92,86 91,23 94,78 97,34 94,97
Raj či ca
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola nakon sjetve naklijavanja kotiledona 97,50 98,59 99,38 98,13 95,91 98,32 98,56 97,12 95,83 97,32 99,40 95,24 96,42 98,08 99,11 96,83
Kupus
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola nakon sjetve naklijavanja kotiledona 68,28 95,31 96,25 93,13 59,86 86,30 90,87 90,38 66,37 84,52 90,48 91,67 64,84 88,71 92,53 91,73
Parametri razvijenosti presadnica kao što su visina presadnice, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova kod raj čice i kupusa bez obzira na stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu bili su zna čajno bolji nego kod kontrole kod koje su presadnice uzgajane klasičnim načinom. Jedino kod paprike ti parametri odre đivani 28. i 35. dana nakon sjetve išli su u prilog klasičnom načinu uzgoja. Na presadnicama paprike u uzgajanim na hranjivoj otopini uo čeno je žućenje listova i stagnacija u rastu i razvoju, no međutim pred samu sadnju koja je nastupila sedam dana nakon posljednjeg mjerenja i one su po razvijenosti nadmašile kontrolu. Visina biljke, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova presadnica kod sve tri ispitivane kulture najve će vrijednosti su imali kod varijante kada su kontejneri stavljani na hranjivu otopinu s niknutim bilj čicama. Što su kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta, odnosno ve ći volumen supstrata presadnice po promatranim parametrima su bile razvijenije, jedino je kod rajčice u kontejnerima sa većim brojem sjetvenih mjesta kod drugog o čitavanja došlo do zamijetnijeg izduživanja biljaka. Visina presadnica (cm)
Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2,77 3,58 4,45 4,07 3,72 104 2,67 3,88 4,24 5,15 3,99 84 3,15 4,07 4,57 5,63 4,36 Prosjek 2,86 3,84 4,42 4,95 4,02
Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 4,23 5,50 6,05 7,65 5,86 104 4,03 7,37 9,12 8,87 7,35 84 5,54 6,72 8,90 9,03 7,55 Prosjek 4,60 6,53 8,02 8,52 6,92
Raj či ca, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 13,64 13,87 19,67 7,72 13,73 104 11,21 12,10 20,35 11,50 13,79 84 13,02 12,59 15,46 10,68 12,94 Prosjek 12,62 12,85 18,49 9,97 13,48
Raj či ca, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 24,84 26,27 34,80 10,62 24,13 104 24,68 18,63 35,34 13,24 22,97 84 22,21 19,81 26,65 13,49 20,54 Prosjek 23,91 21,57 32,26 12,45 22,55
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 13,00 19,95 20,05 10,05 15,76 104 10,30 17,75 19,20 11,14 14,60 84 13,50 16,65 20,33 10,56 15,26 Prosjek 12,27 18,12 19,86 10,58 15,21 Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 19,39 25,60 26,30 10,75 20,51 104 11,21 23,06 25,15 11,19 17,65 84 17,61 23,73 26,51 10,88 19,68 Prosjek 16,07 24,13 25,99 10,94 19,28
Promjer stabljike presadnica (mm)
Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 1,70 1,83 1,88 2,14 1,89 104 1,46 2,10 2,38 2,38 2,08 84 2,03 2,22 2,61 2,65 2,38 Prosjek 1,73 2,05 2,29 2,39 2,12
Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2,20 2,43 2,61 2,47 2,43 104 2,36 2,56 2,68 2,44 2,51 84 2,23 2,57 2,86 2,83 2,62 Prosjek 2,26 2,52 2,72 2,58 2,52
Raj či ca, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2,80 2,76 3,30 2,17 2,76 104 2,64 2,50 3,66 2,62 2,86 84 2,92 2,73 3,70 2,61 2,99 Prosjek 2,79 2,66 3,55 2,47 2,87
Raj či ca, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 4,27 3,72 4,30 2,50 3,70 104 4,34 3,98 4,26 3,21 3,95 84 4,08 3,93 4,89 3,27 4,04 Prosjek 4,23 3,88 4,48 2,99 3,90
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2,61 2,72 3,23 2,26 2,71 104 2,43 2,59 3,28 2,49 2,70 84 2,88 3,20 3,23 2,32 2,91 Prosjek 2,64 2,84 3,25 2,36 2,77 Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2,79 2,84 3,32 2,39 2,84 104 2,44 3,11 3,64 4,24 3,36 84 3,24 3,41 3,57 2,38 3,15 Prosjek 2,82 3,12 3,51 3,00 3,11
Broj razvijenih listova na presadnici
Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2,00 3,50 4,00 4,20 3,43 104 2,00 3,60 4,24 4,30 3,54 84 2,00 3,90 4,00 5,60 3,88 Prosjek 2,00 3,67 4,08 4,70 3,61
Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 4,00 4,80 5,60 4,90 4,83 104 4,90 5,10 5,60 5,10 5,18 84 4,00 5,00 5,70 6,20 5,23 Prosjek 4,30 4,97 5,63 5,40 5,08
Raj či ca, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 3,00 3,00 3,30 3,00 3,08 104 3,00 3,00 3,20 3,10 3,08 84 3,00 3,10 4,00 3,10 3,30 Prosjek 3,00 3,03 3,50 3,07 3,15
Raj či ca, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 4,10 4,10 4,50 3,00 3,93 104 4,20 4,10 4,50 3,10 3,98 84 4,10 4,20 5,20 3,00 4,13 Prosjek 4,13 4,13 4,73 3,03 4,01
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 3,70 4,60 4,80 3,50 4,15 104 3,90 4,40 4,90 4,00 4,30 84 4,30 4,60 4,40 4,00 4,33 Prosjek 3,97 4,53 4,70 3,83 4,26
Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 5,10 5,70 5,90 4,00 5,18 104 5,50 5,40 5,80 4,00 5,18 84 5,50 5,60 5,80 4,20 5,28 Prosjek 5,37 5,57 5,83 4,07 5,21
Masa nadzemnog dijela presadnica kako kod prvog tako i drugog mjerenja bila je u pravilu veća kod presadnica uzgajanih na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice uzgajane klasičnim načinom. Ta pravilnost jedino nije utvrđena kod paprike u drugom mjerenju, ali pred samo presađivanje vizualno se moglo procijeniti da je postojala. Kontejneri stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih bilj čica u odnosu na kontejnere stavljane na hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem razvili su presadnice ve će mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera ve ćeg volumena supstrata, odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice ve će mase nadzemnog dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost korijena tako da su varijante koje su imale ve ću masu nadzemnog dijela presadnice imale i veću masa korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je bio veći kod klasičnog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i što je presadnica bila starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao.
Masa nadzemnog dijela presadnice (mg)
Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 243 223 207 246 230 104 343 626 747 369 521 84 259 336 720 394 427 Prosjek 282 395 558 336 393
Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 340 518 608 545 503 104 341 548 610 734 558 84 370 553 719 819 615 Prosjek 350 540 646 699 559
Raj či ca, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 1614 1975 2585 945 1780 104 1603 1381 4266 1586 2209 84 1847 2287 4088 1675 2474 Prosjek 1688 1881 3646 1402 2154
Raj či ca, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 4801 5442 4424 1036 3926 104 5658 5706 6359 1726 4862 84 6625 5546 9623 1584 5845 Prosjek 5695 5565 6802 1449 4878
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 2392 4155 4909 1381 3209 104 2543 3202 4883 2000 3157 84 3440 4053 4684 2034 3553 Prosjek 2792 3803 4825 1805 3306 Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 5345 7998 10107 1618 6267 104 4788 5844 8092 2289 5253 84 8326 8421 7591 1746 6521 Prosjek 6153 7421 8597 1884 6014
Masa korijena presadnice (mg)
Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 37 28 59 91 54 104 42 95 148 163 112 84 48 65 130 88 83 Prosjek 42 63 112 114 83
Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 115 97 196 207 154 104 90 126 227 400 211 84 68 104 189 260 155 Prosjek 91 109 204 289 173
Raj či ca, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 234 315 413 338 325 104 238 271 1007 501 504 84 251 464 1151 440 577 Prosjek 241 350 857 426 469
Raj či ca, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 670 760 526 266 556 104 772 1534 664 456 857 84 1162 1069 1499 344 1019 Prosjek 868 1121 896 355 810
Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 432 257 611 382 421 104 300 347 655 401 426 84 402 380 376 340 375 Prosjek 378 328 547 374 407 Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 389 544 1441 670 761 104 540 517 691 688 609 84 655 730 357 276 505 Prosjek 528 597 830 545 625
Postotni udjel mase korijena u odnosu na cijelu presadnicu presadnice (%)
Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 32 30 49 46 40 104 21 17 23 52 29 84 21 24 21 40 27 Prosjek 24 22 27 46 31
Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 10 5 9 14 10 104 11 15 20 18 17 84 11 11 15 10 12 Prosjek 11 10 15 14 13
Raj či ca, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 13 14 14 26 15 104 13 16 19 24 19 84 12 17 22 21 19 Prosjek 12 16 19 23 18
Raj či ca, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 12 12 11 20 12 104 12 21 9 21 15 84 15 16 13 18 15 Prosjek 13 17 12 20 14 Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 15 6 11 22 12 104 11 10 12 17 12 84 10 9 7 14 10 Prosjek 12 8 10 17 11 Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve
Broj sjetvenih mjesta Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu na kontejneru Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 160 7 6 12 29 11 104 10 8 8 23 10 84 7 8 4 14 7 Prosjek 8 7 9 22 9
Poljski pokusi
Analizom komponenata prinosa kao što su broj plodova po biljci i prosje čna masa ploda koji izravno utječu na prinos po jedinici površine između presadnica uzgojenih u različitom volumenu supstrata kod rajčice i paprike nisu utvrđene značajnije razlike dok je kod kupusa varijanta s najve ćim volumenom supstrata dala prosječno glavice nešto ve će mase što je rezultiralo i nešto ve ćim prinosom. Kod paprike i rajčice iz presadnica koje su uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja u odnosu na ostale dvije varijante uzgojene su biljke dale nešto ve ći broj plodova što je rezultiralo većim prinosom po biljci, a time i većim prinosom po jedinici površine. Razlog tome je najvjerojatnije prosječno manji broj presadnica uzgojenih na istoj površini kontejnera i povoljnija njihova razvijenost tijekom presađivanja. Kod kupusa prosje čnu veću masu glavica u tehnološkoj zriobi, a time i prinos po jedinici površine utvr đen je iz presadnica čiji su se kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim bilj čicama.
Paprika
Broj plodova po biljci)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 23,50 21,25 20,25 21,67 23,63 23,38 24,19 23,73 22,06 21,25 22,69 22,00 23,06 21,96 22,38 22,47
Prosje čn a masa ploda (g)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 65,72 66,08 68,12 66,64 73,76 63,21 59,91 65,63 63,88 78,59 58,42 66,96 67,79 69,29 62,15 66,41
Prinos po biljci (g)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 1.545 1.404 1.379 1.443 1.745 1.478 1.449 1.557 1.404 1.670 1.325 1.466 1.565 1.517 1.384 1.489
Prinos zrelih plodova (t/ha)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 51,449 46,753 45,921 48,041 58,109 49,217 48,252 51,859 46,753 55,611 44,123 48,829 52,103 50,527 46,098 49,576
Raj či ca
Broj plodova po biljci)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 24,13 22,13 22,13 22,80 21,38 21,38 21,38 21,38 24,13 24,50 23,25 23,96 23,21 22,67 22,25 22,71
Prosje čn a masa ploda (g)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 143,27 137,32 132,23 137,61 136,29 135,47 132,84 134,87 124,49 130,72 139,36 131,52 134,68 134,50 134,81 134,67
Prinos po biljci (g)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 3.456 3.038 2.926 3.140 2.913 2.896 2.839 2.883 3.003 3.203 3.240 3.149 3.124 3.046 3.002 3.057
Prinos zrelih plodova (t/ha)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 115,085 101,165 97,436 104,562 97,003 96,437 94,539 95,993 100,000 106,660 107,892 104,851 104,029 101,421 99,956 101,802
Kupus
Masa glavice u tehnološkoj zriobi (g)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 1.257 1.115 1.269 1.214 1.146 1.178 1.043 1.122 1.204 1.177 1.420 1.267 1.202 1.157 1.244 1.201
Promjer glavice u tehnološkoj zriobi (cm)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 12,78 12,54 13,23 12,85 12,14 12,85 11,93 12,31 12,19 12,60 14,30 13,03 12,37 12,66 13,16 12,73
Visina glavice u tehnološkoj zriobi (cm)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 11,69 11,05 10,85 11,20 10,86 10,92 10,41 10,73 11,13 10,34 11,98 11,15 11,23 10,77 11,08 11,03
Prinos tehnološki zrelih glavica (t/ha)
Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek
Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 62,842 55,746 63,446 60,678 57,279 58,900 52,171 56,117 60,175 58,854 71,000 63,343 60,099 57,833 62,206 60,046
Zaklju č ci
Temeljem rezultata jednogodišnjih istraživanja utjecaja volumena supstrata u kontejnerskom načinu uzgoja presadnica paprike, raj čice i kupusa i stadija u kojem su kontejneri nakon sjetve stavljani na hranjivu otopinu može se zaključiti slijedeće: Najveći postotak normalno razvijenih presadnica kod istraživanih povrtnih kultura ostvaruje se stavljanjem na hranjivu otopinu kontejnera s prethodno niklim bilj čicama. Stavljanje kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja može kod nekih povrtnih kultura kao što je kupus zna čajnije smanjiti broj poniklih biljaka, kod paprike to smanjenje je malo, a kod rajčice ga nema. Visina biljaka, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova presadnica kod sve tri ispitivane kulture najveće vrijednosti su imali kod varijante kada su kontejneri stavljani na hranjivu otopinu s niknutim biljčicama. Što su kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta, odnosno veći volumen supstrata presadnice po promatranim parametrima su bile razvijenije, jedino je kod rajčice u kontejnerima sa većim brojem sjetvenih mjesta tek pred kraj uzgoja došlo do zamjetnijeg izduživanja biljaka.
