pridjevi
1
Promjenjive vrste riječi koje pridijevamo imenicama da bismo označili neko njihovo svojstvo.
OPISNE ili KVAI! K VAI!A!IVNE A!IVNE - izriču svojstvo (kakvoću) imenice (kakav, kakva, kakvo) kakvo je 'to( pravi* izvorni pridjevi doba dobar, r, zani zaniml mlji jiv, v, lak, lak, slad sladak ak
"#A$IVNI ili %A!E#I&ANI - izriču građu onoga što imenica imenuje od če)a je 'to( izvedeni pridjevi drve drven, n, zlat zlatan an,, kamen amen,, meta metala lan n
POSVO&NI ili POSESIVNI - izriču pripadanje ili svojinu (-ov/-ev, -in, -ski, -ji, -ni, -šnji, - sni, -vi, -ni) čije je 'to( izvedeni pridjevi brat bratov ov,, kral kralje jev, v, rije riječn čni, i, seos seoski ki,, majč majčin in
značenj+ mogu podijeliti na P!"#$ i %#"#$ (relacijske)& Pridjevi se po značenj+ mogu (relacijske)& O$NOSNI pokazuju O$NOSNI pokazuju svojstva koja jedna imenica ima u odnosu na drugu& "kupini odnosni' pridjeva pripadaju posvojni (pokazuju posvojni (pokazuju pripadnost) bratov, 'rvatski, dječji )radivni (pokazuju građu) staklen, brončan, voden neki opisni pridjevi (oni pridjevi (oni koji izriču prostor i vrijeme) prednji, gornji, sutrašnji, budući Pridjevi uvijek imaju sva tri roda jer se podudaraju s imenicom u rodu, broju i padeu, i potpunu deklinaciju P#I$&EVE *određenost i Po uporabi razlikujemo NEO$#E,ENE i O$#E,ENE P#I$&EVE *određenost neodređenost neodređenost izriče se samo opisnim i gradivnim pridjevima, posvojni su pridjevi uvijek određeni po svom značenju& !maju i različitu deklinaciju& NEO$#E,ENI P#I$&EVI (oštar) kakav( - rabe se kad nam je nešto prvi put spomenuto, neodređeno, nepoznato
# + % . !
u p o r a b a
oštaroštar - nonooštra oštr a noa noa oštr+ oštr+ no+ no+ oštaroštar - nonooštri nouoštar nou/ (o) oštr+ oštr + no+ no+ (s) oštrim oštrim noem noem
vokativ neodređena vokativ neodređena pridjeva jednak pridjeva jednak je je nominativ+ inače su nastavci imenice i neodređenog pridjeva jednaki
a3 kao dio imensko) predikata predikata 2rajolik je miran, #aš rad nije teak, %ječak trči bos po ulici& b3 kao dio )enitiva svojstva (kvalitativni genitiv) - n je čovjek oštra uma, mladić lijepa vladanja c3 posvojni pridjevi na 2ov2ev* 2in 2in bratov zadatak, sestrin savjet, učiteljev primjer
O$#E,ENI P#I$&EVI (oštri) koji( - rabe se kad nam je imenski pojam uz koji stoji pridjev otprije poznat, prije spomenut
# + % . !
u p o r a b a
oštri oštri no oštro)a oštro)a noa noa oštrom+e oštrom+e nou nou oštri oštri no oštri oštri nou (o) oštrom+e oštrom+e nou (s) oštrim oštrim noem noem
$/"I NAS!AV0I1 2o)a* 2om+1 a) kad pridjev ima 0unkciju imenice (1udrome je i jedno oko dosta) b) kad je pridjev iza imenice (!ma u njega znanja temeljnoga) c) kad se nađe više pridjeva ispred imenice prvi je obično s duim nastavkom (po staromu skliskom putu&&&)
a3 +z pokazn+ ili posvojn+ zamjenic+ zamjenic+ moj dobri prijatelj, onaj oštri no b3 kao dio vlastita imena imena - !van +rozni, #ovi inodolski, 2arlo eliki c3 + str+čnim terminima terminima - jednojezični rječnik d3 posvojni pridjevi na 2ski* 42ki3* 2ji* 2nji* 2'nji* 2sni* 2ni* 2vi 2vi - seoski, mliječni, kućni, mjesni e3 komparativi i s+perlativi
Preobrazba ili KONVE#5I&A pridjeva KONVE#5I&A pridjeva u imenice - tzv& pridjevi tzv& poimeničeni pridjevi - opisni pridjevi koji su postali opće ili vlastite imenice (dobro, mlada, 3asna, 4i'ana) - pridjevi koji su po značenju imenice, ali imaju tvorbu pridjeva (5rvatska, #ovi, 6rinski) - pridjevi u slubi imenice ("utra nam mlada dolazi u goste, 3e li se javio tvoj stari7) 8 Vokativ Vokativ neodre6eno) pridjeva pridjeva a) određenoga i neo0ređenog pridjeva 9 jednaki: b) neodređeni pridjev nema vokativ: c) u neodređenom pridjevu vokativ jednak nominativu (imenica se sklanja prema pravilima)
pridjevi
2
STUPNJEVANJE ili KOMPARACIJA PRIDJEVA - samo opisni (kvalitativni) pi!"#vi - i$nimno s# mo%& kompaiat&i i %a!ivni i posvo"ni pi!"#vi' ali samo & p#n#s#nom $na#n"&
POITIV oznaka svojstva jednog bića ili predmeta
2 1 P ; 4 !
KOMPARATIV (-*i' -"i' -i"i)
SUPER+ATIV (na",komp)
usporedba dva bića, predmeta, pojave
usporedba najmanje tri predmeta, pojave, bića - svojstvo izraeno u najvećoj mjeri
komparacije nemaju (osim ako nisu u prenesenom značenju) pridjevi apsolutnog značenja )ol* bos* nijem* cio* mrtav* pokojan* t+6* slijep i dr& nepravilnu komparaciju imaju pridjevi 2'i samo tri pridjeva lak* lijep* dobar * bolji: malen * manji: dug * dulji mek zao * gori: velik * veći: (ali i dug * dui) - većina jednosloni' pridjeva s - neki takvi pridjevi tvore komparativ nastavkom -iji dugosilaznim naglaskom mlad, grub, vruć, kos, pust, slan(slaniji i slanji), svet, stran, štur, kriv, skup lijen&&& - nekoliko jednosloni' pridjeva kratkog - mrk - mrči i mrkiji, 2ji akcenta (strog, ti'&&&) - čist - čišći i čistiji - pridjev gorak ne gubi -ak nego nepostojano a * - dvosloni pridjevi na 2ak* 2ek* 2ok*
2eoio 4elil3 (plitak, širok, dalek, debeo, pretio) 2iji
gorči - gibak, krepak < iji * gipkiji, krepkiji (i krepči) - mrzak * mrskiji/mri
- jednosloni pridjevi kratkog akcenta (star, vješt, strm, stran, ran) - vokalizirani pridjevi& mio, zreo, vreo, truo - dvosloni, trosloni i višesloni pridjevi bistar, sposoban, gladan, vrijedan
+."#$ P;13$#$ - nepostojano a - jotacija (katkad i epenteza) - kraćenje korijenskog sloga ije*je
bijesan * bjesniji/bješnji
