PREDREALIZAM

PROTOREALIZAM (1860. – 1881.)  predrealizam = protorealizam (grč. protos – prvi) = Šenoino doba  August Šenoa vodeći je književnik protorealizma pa se to razdoblje naziva i Šenoino doba  predrealizam je razdoblje u hrvatskoj književnosti od 1860. do 1881. g.  1860. – ukidanje Bachovog apsolutizma i pojava prvih djela Augusta Šenoe 1880. – u hrvatsku književnost ulazi nova generacija pisaca 1881. – Šenoina smrt i završetak protorealizma  DRUŠTVENO-POLITIČKI OKVIR - Bachov apsolutizam - zamiranje političkog života, germanizacija i mađarizacija - nakon 1860. i ukidanja Bachova apsolutizma, ponovno buđenje političkog života: 1. Narodnjačka stranka (nekadašnji ilirci - I. Mažuranić, zalagali se za ostanak Austro-Ugarske, ali da Hrvatska zadrži samostalnost 2. Unionistička stranka (nekadašnji mađaroni – zalagali se za ujedinjenje Hrvatske i Mađarske) 3. Pravaška stranka – suprotnost narodnjacima, zalaže se za jedinstvenu Hrvatsku (Ante Starčević, pisci realizma Kovačić, Kumičić, Kranjčević)  GOSPODARSKE PRILIKE - prestanak feudalnih odnosa - osiromašenje seljaka; plemići postaju sitni činovnici



Obilježja književnosti: o spoj elemenata romantičarskog i realističkog stila o teme: socijalne (interes za suvremenu društvenu stvarnost) i nacionalnopovijesne

o najznačajnije ostvarenje predrealizma je afirmacija romana kao književne vrste i usmjerio je hrvatsku književnost prema realizmu za što je najzaslužniji August Šenoa o osim romana pišu se novele i pripovijetke o pjesništvo u to doba nije dalo veća ostvarenja – izdvaja se poezija Franje Cirakija o cilj književnosti je istinitost koja se postiže pripovijedanjem i detaljnim opisima interijera i eksterijera 

Šenoa je unaprijedio hrvatsku književnost – on je preteča/prethodnik realizma u hrvatskoj knjiž.: o utemeljio je hrvatsku umjetničku prozu (roman, pripovijetku, feljton) i kazališnu kritiku  feljton/podlistak = stalni novinski članak koji govori o društvenim zbivanjima ili o zbivanjima u umjetnosti o stvorio je čitateljsku publiku tako što je pisao djela jednostavnim i razumljivim jezikom o popularnošću svojih djela posredno je utjecao na prihvaćanje štokavice kao osnove hrvatskog književnog jezika o svojim programskim člankom „Naša književnost“ (1865.) zalaže se za realističku koncepciju književnosti s elementima prosvjetiteljstva, naime, smatrao je da književnost mora služiti prosvjećivanju naroda i jačanju nacionalne svijesti što se najbolje može ostvariti pripovijestima iz suvremenog života i povijesnim romanom o njegov roman „Zlatarovo zlato“ prvi je umjetnički roman u hrvatskoj književnosti



ostali književnici Šenoina doba: Josip Eugen Tomić (romani Zmaj od Bosne, Melita) Luka Botić (ep Bijedna Mara) Franjo Marković (ep Dom i svijet) Josip Freudenreich (drama Graničari)  jezikoslovci Vatroslav Jagić, Adolfo Veber Tkalčević, Bogoslav Šulek



književni časopisi tog doba: Vijenac – najznačajniji časopis (1869.-1903.), neko vrijeme uređivao ga je i Šenoa, Pozor (kasnije Obzor ), Književnik – prvi hrvatski znanstveni časopis s područja jezikoslovlja (urednik Vatroslav Jagić)



AUGUST ŠENOA (1838.-1881.)



naš prvi pravi romansijer



književna kritika ističe da su njegovi romani tendenciozni, tj. napisani s nekom namjerom; takvi romani nose poruku namijenjenu čitateljima; čitajući njegove povijesne romane, čitatelj upoznaje svoju nacionalnu prošlost, ali istovremeno uči o svojoj sadašnjosti



Šenoini povijesni romani Zlatarovo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes i Kletva sadrže elemente romantizma: o razgranata fabula s dinamičnim motivima (spletke, otmice, prerušavanja) o crno-bijela tehnika u prikazivanju likova



njegovi socijalni romani Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak Luka, Branka i pripovijetka Prijan Lovro sadrže realističke elemente: o tematika o socijalno-psihološka motivacija



Zagrebulje  zb. feljtona u kojoj je Šenoa propagirao kult narodnog jezika, uzdizao nacionalni ponos ili se ironično odnosio prema Nijemcima (i „njemštukarstvu“, „švapčarenju“)  u njima je osvanuo prvi hrvatski feljton (po zapadnom uzoru)  feljtonu je svaka tema dostupna – ima ozbiljnih, sentimentalnih, dosjetljivih i šaljivih; u njima prevladava oštra satira  svrha je bila zabaviti čitatelje  subjektivnost i piščeva individualnost (njegovo „ja“) ostaje skriveno o feljtoni u kojima je Šenoa uz laki humor i karikaturu slikao zagrebački društveni život svoga vremena o objavljivao ih je u časopisu Vijenac o u mnogim Zagrebuljama ismijavao je malograđanštinu i kritizirao odnarođivanje



Šenoina poezija o tematski je raznovrsna (ljubavna, misaona, pejsažna), no najsnažniji odjek imale su pjesme domoljbne i nacionalne tematike

o više je retorična nego lirična iako se pokazao kao vješt versifikator (stihotvorac) Budi svoj 

tom pjesmom Šenoa je ostvario načelo da književnost mora imati odgojnu funkciju



programska pjesma → u njoj pisac iznosi svojevrsni program ljudskog života po vlastitoj mjeri te izražava svoje promišljanje o čovjeku i svijetu

  

pisana je vedrim tonom i poletnim ritmom pjesnik se izravno obraća čitatelju upućujući ga kako treba izgraditi samoga sebe i proživjeti život dostojan čovjeka, tj. kako biti svoj svoj je čovjek koji: o živi u skladu s moralnim načelima o vjeruje u sebe i svoje sposobnosti o njeguje čvrstoću karaktera i životnih uvjerenja o koji je marljiv i uporan u svojim nastojanjima o koji je razuman i umjeren, nesebičan, optimističan, pošten i častan, savjestan



glavna ideja izrečena je u naslovu te prvom i zadnjem stihu svake strofe



pjesnikov humanizam i kršćanska načela progovaraju u stihovima: „...Ta božji ti je zamet A Bog sve mrzi što je laž i varka I neka ti je vazda vedra pamet, I srce vrelo, duša čista, žarka;“ Kameni svatovi

 povjestica – pjesma (pripovijest u stihu) pripovjednog oblika s temama: o iz hrvatske povijesti – Propast Venecije, Smrt Petra Svačića o iz narodne predaje – Postolar i vrag, Kugina kuća, Kameni svatovi

 jedna od najljepših Šenoinih povjestica nadahnuta tragičnom obiteljskom pričom iz narodne predaje (legendom koja se prenosila usmenim putem)  osnovni je događaj ženidba mlinareva sina protiv majčine volje, a majka nazadovoljna siromašnom snahom Janjom, proklinje svatove koji se okamene  mlinaričina oholost i pohlepa uzrok su tragičnog završetka  mlinarove osobine: marljivost, dobrota, upornost  poruka: istinsko je bogatstvo u ljubavi, dok su oholost, zloba, mržnja i pakost pogubne za svakog čovjeka  povjestica je stilski bliska izrazu narodne poezije: osmerac, ponavljanja riječi, izraza, stihova  lirski elementi: osjećaji, ugođaj (slikovitost)  epski elementi: fabula, likovi, narativnost  dramski elementi: napetost, dijalog Prijan Lovro 

prva realistička pripovijest socijalne tematike u hrvatskoj književnosti



utemeljena je na stvarnim događajima iz Šenoina života

 kratak sadržaj: Lovra roditelji šalju u svećenike jer su u to doba daroviti seoski dječaci imali pred sobom dvije mogućnosti: da budu svećenici ili učitelji. Nakon poznanstva s mladom i lijepom aristokratkinjom Malvinom spoznaje da nije za svećenika. Ova veza završava porazom i razočaranjem u ljubav. Odluči promijeniti školu. Ali, javljaju se financijski problemi koje on nastoji riješiti ženidbom sa starijom, ružnom i neprivlačnom Minkom. Od te namjere odvraća ga pripovjedač. Kako bi otplatio očeve dugove zapošljava se kao profesor u Dalmaciji i tamo upoznaje Anđeliju (bogatu nasljednicu) u koju se istinski zaljubljuje. Anđeliji ne dopuštaju da se uda za Lovru (jer misle da se on njome želi oženiti samo zbog novaca) i on završava tragično (britvom je sebi prerezao grkljan);   

tema je sudbina intelektualca seoskog porijekla koji želi uspjeti u društvu, no postaje žrtva životnih okolnosti i malograđanske sredine te završava tragično seoska sredina i Prag, sredina 19. st. likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života: pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu

   LOVRO: 

siromašni, ali ambiciozni, inteligentni i marljivi seoski mladić slovenskog porijekla



sputava ga svećeničko zvanje ( koje predstavlja uspjeh za darovite seoske dječake) jer je otvorene i radoznale naravi



studira jezikoslovlje u Pragu, ali zbog svog podrijetla i siromaštva ne može ostvariti životne ciljeve



u napretku ga sprječava i nepotizam (lat. nepos – nećak; zloupotreba položaja u korist rođaka) → usprkos Lovrinim izvanrednim rezultatima na testu, mjesto na istočnjačkoj akademiji dobiva sin neke važne osobe



doživljava ljubavni neuspjeh, ne uspjeva ostvariti svoje ambicije te se pretvara u ogorčenog i životom razočaranog čovjeka koji odluči uskratiti svoje muke samoubojstvom (to je kulminacija osobne nemoći)



tragičan lik

 kompozicija jezik i stil (odlomak iz čitanke): 

uvodni i završni dio pripovijesti čine okvir u kojemu Šenoa iznosi realistički program (na temelju razgovora s udovicom): teme i likove treba tražiti u stvarnosti, pisci trebaju proučavati probleme društva i vremena u kojem žive te pisati o svim slojevima društva (pripovjedačev boravak na selu okvir je iz kojeg on pripovijeda radnju)



pisac kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog, francuskog i talijanskog;



problemi koje pisac iznosi: o sukob ideala i stvarnosti

o ostvarenje želja roditelja

o nesretna zaljubljenost

o traženje nedostižne sreće

o nemogućnost školovanja

o sukobljavanje sa sudbinom



pripovijedanje u 1. licu, dinamična fabula



realistički elementi:  stvarnost i društveni događaji poslužili su kao inspiracija za nastanak djela  fabula je izgrađena na psihološko-socijalnim kontrastima:

    

o želja – mogućnost duhovno – svjetovno o grad – selo moć, bogatstvo – siromaštvo na karakterizaciju lika utječe socijalna okolina iz koje lik potječe i koja ga okružuje život je prikazan bez romantičnih uljepšavanja i idealiziranja kronološki tijek događaja objektivnost i detaljno opisivanje autentičan – živ govor



u djelu je prikazana težnja čovjeka da se iz primitivne, seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građanina



motiv psihičkog sloma mladića seoskog porijekla koji stremi k društvenom uspjehu, najznačajniji je motiv hrvatskog realizma koji će se ostvariti u djelima A. Kovačića i V. Novaka

Zlatarovo zlato (1871.)  prvi hrvatski umjetnički roman  tema: javni, kulturni i politički život u Zagrebu potkraj 16. st.

 u želji da bude što vjerodostojniji pisac crpi građu iz povijesnih dokumenata – povijest je smatrao učiteljicom života, ali i zrcalom sadašnjeg doba  lokalizacija u prostoru: o otvoreni prostor (eksterijer) – zagrebačke ulice i trgovi, Kamena vrata, okolica Zagreba, Samobor, Medvedgrad; mali građanski svijet; o zatvoreni prostor (interijer) – Stjepkova, Pavlova i Klarina soba, kuće uglednih Zagrepčana;  likovi:

stvarni povijesni likovi: Stjepko, Pavao i Nikola Gregorijanec, ban Ungnad, kralj Maksimilijan, Gašpar Alapić, Đuro Drašković – oni trebaju prenijeti piščevu ideju izmišljeni likovi: Dora Krupić, njezin otac Petar, Magda Paprenjarka, Miloš, Jerko, Grga Čokolin i Klara Grubarova nositelji ljubavne fabule: Dora i Pavle – trebaju približiti djelo čitateljima spletkari: Grga i Klara – stvaraju napetost u djelu mali građanski svijet : upotpunjuje opću sliku društvenog života

o o o o o

 motivi koji pokreću likove su:  o o  o  o o

Pavao Gregorijanec:  Grga Čokolin: intimni – ljubav prema Dori o intimni – osvećuje se Dori i njenom ocu zlataru jer mu zlatar Krupić nacionalni – sudjeluje u ratu nije dao dopuštenje za brak s Dorom protiv Turaka socijalni – ne želi se oženiti Dorom iz Dora Krupićeva: ljubavi nego zato što je njezin otac intimni – ljubav prema Pavlu bogat Stjepko Gregorijanec:  Klara Grubarova: intimni – odnos prema sinu o intimni – bori se za Pavlovu socijalni – borba sa ljubav; socijalni – udaje se za bana Zagrepčanima, stav u društvu; Ungnada samo zbog moći bahat, grub, bezosjećajan, želi samo  Petar Krupić: moć, okrutan, nemilosrdan, čak ga i sin o intimni – za čast odriče se napušta kćeri

 kompozicija, jezik i stil:  roman započinje obraćanjem pisca čitaocu; saznajemo kako je roman nastao, kako ga pisac želi oblikovati, saznajemo temu te vrstu djela  okosnicu svakog, pa i ovog Šenoinog romana, čini sukob među društvenim slojevima  istovremeno se odvijaju i isprepliću dva fabularna tijeka: povijesna fabula o sukob građana Zagreba i plemića S. Gregorijanca, vlasnika Medvedgrada, oko posjeda i povlastica; spletke oko

ljubavna fabula o romantična priča o zabranjenoj ljubavi dvoje mladih koji pripadaju različitim društvenim slojevima: građanke Dore

o o o o o o o

izbora hrvatskoga bana oblikovana je prema arhivskoj građi grada Zagreba i kronikama istaknutih povjesničara likovi su stvarni, povijesno utemeljeni, vjerodostojno prikazani opis malih ljudi iz svakodnevnog građanskog ili malograđanskog života Šenoa je nastojao rekonstruirati način života – oživjeti duh vremena sveznajući pripovjedač (3. lice) likovi se oblikuju fizičkom, govornom, socijalnom, psihološkom i etičkom karakterizacijom realistička obilježja – likovi, sredina

o o

o o o

Krupićeve i plemića Pavla Gregorijanca plod je piščeve mašte; svrha joj je privući čitatelja, zainteresirati ga za povijesna zbivanja izmišljeni idealizirani likovi – Dora (zlatarovo zlato = metafora) i Pavle; likovi intriganata – Grga i Klara (Grga svojim spletkama povezuje obje fabule) idealizacija lika Dore – pisac joj pridaje samo najbolje i najljepše osobine Grgi pridaje samo negativne osobine pa postupak isticanja ružnih osobina lika nazivamo karikiranje romantičarska obilježja – crno-bijela tehnika, uzbudljiva i napeta fabula (otmice, spletke, zasjede, trovanja, ubojstva), junaštvo i sentimentalnost

 ispreplitanje stvarnosti (historičnosti) i fikcije, romantičarskog i realističkog knjiž. postupka  povijesnom fabulom Šenoa prenosi ideju o potrebi zajedništva svih hrvatskih staleža radi uspješnog odupiranja vanjskom neprijatelju  dominira dijalog, Šenoina rečenica je dinamična (služi se prezentom i eliptičnim, tj. nepotpunim rečenicama, oživljavanje starog leksika  sukobi, neprijateljstvo, mržnja donose zlo i stradanje i na osobnom (pojedinačnom) i na društvenom planu (Grgin govor odaje neobrazovanog, ali vrlo ambicioznog čovjeka – služi se latinskim izrazima i to pogrešno)

Prosjak Luka  roman  tema je kako je Luka htio postati čovjekom;  selo Jelenje (uz Savu), 2. pol. 19. st.  likovi: Luka, Mikica, Janko, ciganin Ugarković, Andro, Mato, Martin, Mara, prosjak Luka;  LUKA:



siroče koje je od malih nogu odbačeno od društva;



u negativnoj sredini razvija se u mržnji prema čovjeku;



ne zna za ljubav i toplu riječ;



želja mu je osnovati obiteljski dom;



prosjačenju ga uči prosjak Mato koji mu iz iskustva savjetuje da se kloni ljudi jer su zli i radije živi u šumi sa zvjerima;



dodir s pravim ljudima i djetetom pobuđuje u njemu osjećaj ljudskosti i tada dolazi do preokreta u njegovoj duši;



ne zna na pošten način doći do cilja; tragičan lik;

   kompozicija, jezik i stil: 

nedotjeran stil, književni jezik 19. st.



romantičarski elementi:  dinamična i zanimljiva fabula, crno-bijela tehnika



realistički elementi:  opis lika i sredine, uvjerljivost, autentičan, živ govor