Visoka škola LOGOS Mostar Sigurnosne studije
Izborni predmet: Krivično pravo Tema: PORESKE UTAJE Studenti:Kemal Sadžak Eldar Gurda
Mostar, Novembar 2015. godine
Formulacija problema Krivično djelo „Poreska utaja i prevara“ je uređeno članom 210. Krivičnog zakona BiH (XVIII GLAVA – KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE I JEDINSTVA TRŽIŠTA TE KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI CARINA). • Inkriminirano izbjegavanje potpunog ili djelimičnog plaćanja poreskih davanja. • Osnovu kriminaliteta čine različite pojavne manifestacije poreske utaje • Nije postojala civilizacija koja nije nametala poreze, pa vjerovatno ne postoje ni porezi koji se nisu pokušali utajiti, odnosno izbjeći • predstavlja ujedno i najznačajniji oblik sive ekonomije, odnosno neslužbene privrede • Dva su načina da se smanji visina obaveze plaćanja poreza: – prvi je dopušten (izbjegavanje na zakonit način- zakonita poreska utaja),
Nezakonita poreska utaja pojavljuje se u dva oblika, koji su najkarakterističniji za moderne pravne i društvene sisteme: - defraudacija poreza - kontrabanda (krijumčarenje ili šverc).
Nezakonita poreska utaja predstavlja izbjegavanje plaćanja poreza, kojim poreski obveznik dolazi pod udar zakona. Otpor obveznika prema plaćanju poreza, prerasta u krivično djelo tek preduzimanjem radnje, a čija je posljedica uskraćivanje poreza državi.
Predmet istraživanja • •
• •
izuzetno društveno opasna ponašanja pojedinaca i grupa, odnosno pravnih osoba, smatraju se teškom povredom zakonskih ili profesionalnih obaveza fizičkih i pravnih osoba, kojima se oštećuje drţavni budžet. Porezna evazija (lat. evadere- bježanje, izbjegavanje), sinonim je za poreznu utaju. Predmet istraživanja su poreske utaje inkriminirane članom 210. Kriviĉnog zakona BiH, te prisutnost djela u privredi BiH.
Osnovni pojmovi i termini • • • • • • •
Porezna evazija Nezakonita porezna evazija Zakonita porezna evazija Porezni obveznik Ekonomski- gospodarski kriminalitet Siva ekonomija Predmet istraživanja
Porezni oblici koji su propisani poreznim zakonodavstvom BiH Najviše korištena klasifikacija poreza je na direktne (neposredne) i indirektne (posredne) Najznačajniji direktni porezi su: • porez na dobit preduzeća (pravnih lica), • porez na imovinu, • porez na dohodak građana (fizičkih lica), • porez na naslijeđe i poklone. Najznačajniji indirektni porezi su: • porez na dodanu vrijednost, • poseban porez na promet visokotarifnih proizvoda (akciza) I • carine.
Faktori koji pridonose rastu porezne evazije/ utaje i sive ekonomije Najčešći ekonomski faktori: • nedostatak zapošljavanja • siromaštvo, • potreba za konkurentnošću • priroda proizvodnje • velikodušne koristi za nezaposlene Najčešći kulturalni i društveni faktori: • stavovi i percepcije obveznika prema oporezivanju • stavovi i percepcije prema poreznom sistemu, poreznoj administraciji i vladi
Pravednost poreznog sistema obuhvata: • horizontalnu i vertikalnu jednakost • nizak nivo pismenosti i educiranosti poreznih obveznika Najčešći administrativni i regulatorni faktori: • visoke granične stope poreza • kompleksnost poreznopravnog sistema • ograničeni resursi i kapaciteti porezne administracije • državni propisi i zabrane
Defraudacija poreza (utaja) Neki od načina defraudacije su: • vođenje lažnih knjiga o ostvarenim poslovnim rezultatima, • davanje lažnih podataka prilikom podnošenja poreskih prijava, • prikrivanje stvarnih prihoda, • dvojno knjigovodstvo, • neprijavljivanje prihoda, • lažna bankrotstva i sl.
Primjer: Ako poreski obveznik ostvari prihode u iznosu od 100.000 KM i ne prijavi ostvareni prihod poreskoj vlasti, tada je prisutna potpuna utaja poreza. Međutim, ako poreski obveznik ostvari prihod u iznosu od 100.000 KM, a prijavi poreskoj vlasti 30.000 KM, tada je prisutna djelimična Potpuna porezna utaja utaja poreza .
Uslovi koji utiču na pojavu porezne utaje • • • • • • • •
slabo organizovana preventivna borba protiv kriminaliteta, nedovoljna stručnost i opremljenost poreske i carinske administracije, nerazrađenost i razvijenost ekonomskog i pravnog sistema, nepridržavanje principa zakonitosti u radu pojedinih organa, odsustvo mobilizacije i aktiviranja javnog mišljenja na suzbijanju ovih krivičnih djela, nejasnost i nedovoljna razrađenost poreskih i carinskih propisa, blaga kaznena politika, složena administracija i sl.
Kontrabanda (krijumčarenje ili šverc) •
Kontrabanda predstavlja vid nezakonite evezije poreza koja se javlja kod posrednih ili indirektnih poreza (carine). Ovu pojavu u novije vrijeme nazivamo „siva ekonomija“.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine propisana su krivična djela: • izbjegavanje mjera carinskog nadzora nad uvoznom robom • podnošenje lažnih, krivotvorenih, odnosno netačnih podataka o robi prilikom uvoza iste u carinsko područje Bosne i Hercegovine • organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje, • rasturanje neocarinjene robe • carinska prevara
Porezna utaja ili prevara Član 210. (1) Ko izbjegne da plati davanja propisana poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine nepružanjem zahtijevanih podataka ili pružanjem lažnih podataka o svojim stečenim oporezivim prihodima ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje iznosa obaveza, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegava prelazi iznos od 10.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i onaj ko, u namjeri da ostvari pravo na povrat ili kredit po osnovu indirektnih poreza propisanih poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, podnese poreznu prijavu neistinitog sadržaja sa iskazanim iznosom za povrat ili kredit indirektnih poreza koji prelazi 10.000 KM. (3) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50.000 KM, ili ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana, a iskazani iznos povrata ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 50.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 200.000 KM, ili ko počini krivično djelo iz stava (2)
Izvršenje krivičnog djela Objekat krivičnopravne zaštite su obaveze, davanja vezana za plaćanje poreza. Radnja izvršenja djela je ili izbjegavanje plaćanja poreznih davanja, ili davanje lažnih podataka. Zbog toga ovo krivično djelo ima određene elemente i krivičnog djela prevare i krivičnog djela utaje, jer se radi o svjesno dovođenju nadležnih organa u zabludu dajući im neistinite podatke, odnosno protivpravnom zadržavanju javnih prihoda, koji pripadaju državnom budžetu. Način izvršenja krivičnog djela porezna utaja određen je alternativno, odnosno postoje dva modaliteta izvršenja ovog krivičnog djela, i to: • izbjegavanje plaćanja poreznih davanja nepružanjem zahtjevanih podataka • izbjegavanje plaćanja poreznih davanja pružanjem lažnih podataka.
Literatura • •
• •
Modly D. Korajlić, N. (2002), Kriminalistički rječnik, Tešanj Krivični zakon BiH, Službeni glasnik BiH, br. 3/03,32/03,37/03,54/04,61/04,30/05,53/06,55/06,32/07,8/1 0 http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01 _08_hr.pdf , Klaić, B. (2004), Rječnik stranih riječi, TuĊice i posuĊenice, Zagreb, str. 265. (Defraudare-lat.varati).
